IVOT I KOLA br. 12(2/2004.

UDK 81373.421 Struni lanak

HELENA VODA*

SINONIMIJA I SINONIMI
Rad je prikaz jedne nastavne jedinice (sinonimija i sinonimi) iz nastavne teme leksikologije, a u okviru nastavne cjeline gramatike hrvatskoga jezika u etverogodinjim strukovnim kolama. Od svih jezinih sadraja koji su predvieni planom i programom nastave hrvatskoga jezika, upravo leksikologija pobuuje najvie uenikoga interesa. Oprimjerena svakodnevnim uenikim, ali i strukovnim idiomima, nastavna jedinica postala je dragocjeno iskustvo kako za uenike tako i za nas koji ih pouavamo.

Na satima nastave hrvatskoga jezika, prije ove, obraene su sljedee metodske jedinice: Znak i sustav znakova. Jezini sustav i jezini znak. Struktura jezinoga znaka. Rije i leksem. Leksikologija i semantika. Izraz i sadraj leksema. Jednoznanost i vieznanost. Metafora i metonimija. Vrste metafora. Osnovno i izvedeno znaenje. Neutralno i obiljeeno znaenje. Podrutvljeno i individualno znaenje. 1. MOTIVACIJA Metodama heuristikoga i usmjerenoga razgovora, zapoela sam nastavnu jedinicu kratkim ponavljanjem prethodnih sadraja nastave hrvatskoga jezika. Rije je o definiciji jezika, njegovim govornim i pismenim osobnostima, s posebnim naglaskom na bogatstvo hrvatskoga rjenikoga blaga. U prikazu bogatstva naega jezika pomoglo mi je objanjenje prirode jezinoga znaka pomou trokuta. Slijedila je prva prozirnica.

Helena Voda, Tehnika kola Ruera Bokovia Vinkovci

131

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

PRIRODA JEZINOGA ZNAKA Prirodu jezinoga znaka objanjavamo pomou trokuta. OZNAITELJ ILI IZRAZ JEZINOGA ZNAKA - materijalna strana, oznauje se kao niz fonema B - OZNAENIK ILI SADRAJ ZNAKA - pojam predmeta u govornikovoj svijesti C - SAM IMENOVANI PREDMET 1. stol A - /s/ /t/ /o/ /l/ B - dio pokustva s daskom kao radnom i sl. povrinom na jednoj ili vie nogu (Ani: Rjenik hrvatskoga jezika) C - zeleni kolski stol Prozirnica broj 1. A -

2. ISTRAIVANJE Nastavna je jedinica jo uvijek bila bez naslova, a uenici su sami objanjavali prirodu jezinih znakova u uionici. Slijedila je najava teme: promatranje odnosa izmeu izraza i sadraja jezinoga znaka i to na primjerima iz izmiljenoga proitanoga, polaznoga teksta, pod naslovom Kratka pria za svaki dan.

132

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

Kratka pria za svaki dan Osvanuo je lijep i sunan dan. Uenici su se pred kolom ve poeli polako okupljati. Zvonilo je. Ve ujutro usporenim, laganim i umornim korakom krenuli su prema uionicama. Raspored se zna. Svatko ide svojim putem, svatko u svoju uionicu. Konano u razred ulijee i razrednica. Naglo i gotovo bez pozdrava obraa se razredu: Ja sam jutros pregledavala vae ocjene. Pa to su sami komadi. Nisam znala da vi imate toliko keeva. Morat emo sazvati roditeljski sastanak. No, ipak, ne biste li vi pokuali ispraviti te jedinice prije roditeljskog sastanka? Ja sam ba juer razrednice, dobio jo jedan buger javlja se jedan od uenika. Jao, a ja sam mislila kako si ti sve te svoje komade, keeve, bugere, jedinice ve odavno ispravio! oajno e razrednica. Ne, nisam, ali pokuat u drugi put. - odgovara mirno uenik. Hm.. Hm...Dobro- ne tako mirno kae razrednica.

buger, komad, kec bliskoznanice Prozirnica broj 2.

Nakon itanja slijedilo je prvo problemsko pitanje. Iz prie su trebali izdvojiti rijei, lekseme koji se ponavljaju, ali i uoiti u kakvim se to sve oblicima oni pojavljuju. Trebali su prepoznati, pomou razlike izmeu njihovih izraza i sadraja kako je zapravo rije o rijeima istoga sadraja, a razliita izraza, tj. kako je rije o sinonimima. Pomou sugestivnih pitanja, oni su to lako i uspjeli. Tek tada, kada su zapravo uenici uoili i rijeili prvo problemsko pitanje, slijedi naslov metodske jedinice: Sinonimija i sinonimi. Na istom se tekstu djelomino radilo i drugo problemsko pitanje, a to je podjela sinonima, pa se oba tekstualna primjera (pria i primjeri koji slijede) nalaze na istoj prozirnici broj 2. Uenici su nakon postavljenih pitanja (Mogu li se ti leksemi javljati u svakoj situaciji? Mogu li se njima izraziti slubeni podatci?), donijeli zakljuak o tome kako je u tekstu uglavnom rije o jednoj vrsti sinonima i to o onim sinonimima koji nisu zamjenjivi u svim vrstama konteksta, nego samo u nekima, tj. da je rije o bliskoznanicama.
Iao sam u ljekarnu. Iao sam u apoteku. Trkai su imali dobar start. Trkai su imali dobar poetak. Sluali smo muziku. Sluali smo glazbu.

istoznanice Prozirnica broj 2.

133

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

Na ovim su primjerima uenici uoili drugu vrstu sinonima: istoznanice koje imaju potpuno jednako znaenje i koje su meusobno zamjenjive u svakom kontekstu. Za tree problemsko pitanje, a to je podjela sinonima na standardnojezine i nestandardnojezine, posluili su nam novi primjeri argonizama, dijalektizama, vulgarizama, internacionalizma, tuica, ali i primjeri iz struke, kao i nastavak Kratke prie za svaki dan. Nastavak:
Na sjednici nastavnikoga vijea, javlja se ona ista razrednica od malo prije: U IV. B razredu iz hrvatskog jezika ima deset bugera. U IV. B razredu iz hrvatskog jezika ima deset jedinica. U IV. B razredu iz hrvatskog jezika ima deset topova.

Knjievna rije/argonizam ..neg pesji brabonjek na bogekom grebu.

Miroslav Krlea

brabonjek/izmet Knjievna rije/dijalektizam Cura mi ima zgodnu stranjicu. Cura mi ima zgodnu bulju.

Knjievna rije/vulgarizam Sluali smo muziku. Sluali smo glazbu.

Knjievna rije/internacionalizam

Na gradilitu ima puno sitnoga kamena. Na gradilitu ima puno odera. Izmeu ove dvije ploice veliki je spoj. Izmeu ove dvije ploice velika je fugna.

134

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

Ovaj je stup za vanjsku rasvjetu krivo postavljen. Ovaj je kandilaber krivo postavljen. Dodaj mi onu tamo zavojnicu. Dodaj mi onu tamo pulu/pulnu. Alat moe staviti na strug/tokarsku klupu (stroj). Alat moe staviti na drebank. U kripcu/(stezi) e to stegnuti. U raftoku e to stegnuti.

Knjievna rije/tuica primjeri iz struke Prozirnica broj 3.

Autor i pjesma koji su uenicima takoer ve poznati i koji su bili obuhvaeni planom nastave hrvatskoga jezika, posluili su nam pri rjeavanju etvrtog problemskog pitanja: podjela sinonima na opejezine i kontekstualne. Na prozirnici broj 4. nalazila se pjesma A. B. imia Pjesnici. Tada su uenici vrlo brzo uoili koji to leksemi mogu biti iskljuivo individualni, tj kontekstualni i zato. Rije je o sinonimskom nizu: pjesniciuenje-treptanje. Slijedio je dio sata koji je predstavljao saetak steenih spoznaja, a razgovor se nastavio o leksemima i terminima koje uenici upotrebljavaju u njihovim strukama; a to su elektrotehnika, graevinska i strojarska struka, te postoje li za te termine odgovarajui hrvatski sinonimi, koje je kada god je to mogue poeljno koristiti. Pomou prozirnica upozorila sam ih na najee primjere iz pojedine struke.
PRIMJERI ELEKTROTEHNIKA teker........................................................ utika,utinica klema ........................................................ stezaljka, opruga kurclus/kurlus ....................................... kratki spoj anlaser...................................................... starter, elektropokreta sijalica....................................................... arulja kandilaber ................................................. stup za vanjsku rasvjetu pula ......................................................... zavojnica nora/nora/njura .................................... prenosivi kabel izolirband .................................................. traka za izoliranje tender...................................................... stup, stalak, potporanj Prozirnica broj 5.

135

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

PRIMJERI GRADITELJSTVO libela/vaservaga........................................ ravnjaa prajca ...................................................... podupira, potporanj, greda klamfa ....................................................... vea eljezna kuka koja slui za spajanje veih predmeta aov .......................................................... alatka za kopanje, kopaa loa........................................................... 1. balkon zatv. bonih strana 2. prizemni poluotvoreni trijem, loa etaa......................................................... dio kue izmeu poda i stropa skeletna konstrukcija................................. sustav povezanih nosivih vertikalnih i horizontalnih gornjih dijelova pajser........................................................ posebno izraena poluga za neke vrste radnji (podizanje) malter........................................................ buka alung ....................................................... obloga od dasaka Prozirnica broj 6. PRIMJERI STROJARSTVO ekser......................................................... avao kombinirke ................................................ klijeta za vie radnih operacija pankl ......................................................... postolarski radni stoli obrubljen postolarskim nakovnjem sajla .......................................................... eljezno ue od spletene ice hauba........................................................ poklopac motora vozila araf.......................................................... zavrtanj, vijak Prozirnica broj 7.

Za rad s radnim listiima kao sljedeim postupkom, razrede u kojima sam predavala ovu metodsku jedinicu, morala sam podijeliti u grupe. Osnovna podjela radnih listia sastojala se u tome da su neke grupe uenika imale zadane rijei za koje su onda morale same izmisliti sinonime, a to su bili 1. i 2. listi, dok su druge grupe uenika na 3. listiu morale same predloiti njima najdrae, najee lekseme i za te iste lekseme onda dati i svoje vlastite sinonime.
1. listi auto........................................................... profesor .................................................... mobitel ...................................................... kua.......................................................... kola ......................................................... Zadatak: Napii sinonimske parnjake za zadane rijei.

136

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

2. listi intelektualac.............................................. glazba ....................................................... lud............................................................. kafi .......................................................... frajer ......................................................... Zadatak: Napii sinonimske parnjake za zadane rijei.

3. listi ................................................ ................................................ ................................................ ................................................ Zadatak: Napii sinonimske parnjake ili nizove za sve rijei za koje to eli.

Objavljujui rezultate, zakljuili smo kako su puno uspjenije bile one grupe uenika koje su morale sve same predloiti, one su bile puno slobodnije i inventivnije u izboru leksema i prikazu njihovih sinonima. Gotovo u svim razredima dola sam do vrlo slinih rezultata na razini pojedinih leksema, a najvei broj sinonima dobila sam za nazive droga (to je vrlo zabrinjavajue). I taj dio sata uenicima je bio najinteresantniji. Rezultate sam potom objavila i na prozirnici broj 8.
REZULTATI NASTAVNIH LISTIA profesori.................................................... pljugeri, tekuti, atevi, papuari intelektualac.............................................. treber glazba ....................................................... mjuza, zika lud............................................................. pukotina, dijabola frajer ......................................................... manga autobus..................................................... kanta mobitel ...................................................... cigla, pila pivo ........................................................... uja wc ............................................................. buksa lo auto ..................................................... krnola tijelo .......................................................... karoserija treber ...................................................... atija droga ........................................................ gudra, gudrovina, tone, dumina heroin ............................................ uto kokain............................................ belo extasy............................................ bombom, eton lsd ................................................. slija marihuana ..................................... zeleno, dumina, travac nadrogiran................................................. ubiven paketi od 5 gr. trave ................................ paket, panj, ketpan dim............................................................ at Prozirnica broj 8.

137

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

Kada su rezultati radnih listia objavljeni na jednoj sam prozirnici napisala ono to je najvanije za zapamtiti, tj. PLAN PLOE.
SINONIMIJA I SINONIMI SINONIMIJA je odnos izmeu dviju ili vie rijei koje imaju razliite izraze, a iste ili djelomino iste sadraje. SINONIMI ISTOZNANICE potpuni sinonimi zamjenjivi u svim kontekstima glazba/muzika povijest/historija sustav/sistem 1. BLISKOZNANICE djelomini sinonimi zamjenjivi samo u nekim kontekstima jedinica/komad magarac/tovar luk/kapula

STANDARDNOJEZINI jedan parnjak pripada standardiziranoj rijei standardnojezini sinonim jedinica poludjeti

2.

NESTANDARDNOJEZINI drugi pripada neknjievnom jeziku nestandardnojezini sinonim buger, komad poiziti

SAMOSTALNI ILI OPEJEZINI prepoznaju ih svi govornici jezika prepoznatljivi su i izvan konteksta oder-sitni kamen tuga-alost Prozirnica broj 9.

3.

KONTEKSTUALNI ILI INDIVIDUALNI ne prepoznaju ih svi govornici jezika, prepoznatljivi su samo unutar konteksta pjesnici-uenje-treptanje

UMJESTO ZAKLJUKA Veliki broj prepoznatljivih leksema koje uenici koriste u svakodnevnom razgovornom jeziku, omoguili su uinkovito dolaenje do ispunjenja nastavnih zadaa: a) jezinoobrazovne: prepoznavanje sinonima i sinonimskih parnjaka i nizova u govoru i pismu, b) jezinokomunikacijske: pravilna uporaba sinonima u govoru i pismu, c) jezinoodgojne: razvijanje svijesti o potrebi njegovanja vlastitoga jezinoga izraza, poticanje tenje za uporabom standardnohrvatskih sinonimskih parnjaka,
138

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

d) psihofunkcijske: razvijanje logikoga i apstraktnoga miljenja, posebno sposobnosti zapaanja, usporeivanja, razlikovanja, poistovjeivanja i zakljuivanja.
LITERATURA Vladimir Ani: Rjenik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 1994. Marina ubri: Hrvatski jezik, Udbenik za 4. razred etverogodinjih strukovnih kola, kolska knjiga, Zagreb, 2001. Hrvatski enciklopedijski rijenik, Novi Liber, Zagreb, 2002. Marko Samardija: Hrvatski jezik 4, kolska knjiga, Zagreb, 1998. Teak-Babi: Gramatika hrvatskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1992. Stjepko Teak: Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika I. i II., kolska knjiga, Zagreb, 1996., 1998. SUMMARY This work is a review of a teaching unit on synonymy and synonyms as a part of lexicology, which is taught within the frames of the Croatian language grammar in four-year vocational schools. Within many topics set down by the Croatian language curriculum, lexicology seems to be one of the most interesting ones for our students. This particular teaching unit, accompanied by everyday examples given by students but also those related to their future vocation, has become and invaluable experience for both the students and the teachers. Primljeno 15. oujka 2004.

139