Akcioni Plan Zfgggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggga Reformu Javne Uprave

Aneks 5
AKCIONI PLAN I UZ STRATEGIJU REFORME JAVNE UPRAVE

Sadraj
DIO I IZRADA POLITIKA I KOORDINACIJSKI KAPACITETI IP 1. Jaanje centralnih kapaciteta za politike IP 2. Poboljanje kapaciteta u pojedinanim ministarstvima IP 3. Poboljanje provjere usklaenosti s propisima IP 4. Poboljanje procesa donoenja zakona IP 5. Poboljanje pristupa propisima DIO II JAVNE FINANSIJE JF 1. Dimenzija politike sistema javnih finansija JF 2. Poveanje uinkovitosti i djelotvornosti upravljanja budetom JF 3. Unaprijeenje raunovodstvenog okvira i funkcije sistema trezora JF 4. Uvoenje PIFC u skladu sa relevantim EU standardima JF 5. Poboljanje organizacione strukture i investiranje u izgradnju kapaciteta DIO III UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA LJP 1. Opi pristup modernim politikama upravljanja ljudskim potencijalima LJP 2. Organizaciono ureenje LJP 3. Upravljanje informacijama LJP 4. Planiranje ljudskih potencijala LJP 5. Regrutovanje i odabir LJP 6. Upravljanje uinkom LJP 7. Obuka i razvoj LJP 8. Plate LJP 9. Disciplina LJP 10. Podrka osoblju LJP 11. Upravljanje razliitostima DIO IV UPRAVNI POSTUPAK UP 1. Strategija pojednostavljenja upravnog postupka UP 2. Strategija pojednostavljenja upravnog postupka (procesno pravo) UP 3. Pojednostavljenje upravnog postupka (materijalno pravo) UP 4. Pojednostavljenje upravnog postupka (proces re-dizajniranja) UP 5. Organizacija i izvori UP 6. Interna kontrola UP 7. Upravna inspekcija DIO V INSTITUTIONALNA KOMUNIKACIJA IK 1. Kljuni propisi 4 5 9 13 18 20 23 23 24 28 30 33 35 35 36 39 39 41 46 48 50 51 52 52 54 54 55 59 60 61 63 65 67 67
IK 2. Komunikacijsko planiranje IK 3. Institucionalni odnosi /odnosi s rukovodstvom IK 4. Pitanja organizacije IK 5. Koordinacija i postavljanje standarda IK 6. Pruanje usluga/Zajedniki resursni centri IK 7. Ljudski potencijali IK 8. Obuka IK 9. Budetska raspodjela IK 10. Aktivnosti vezane za medije IK 11. Praenje medija/Media monitoring IK 12. Direktna komunikacija sa javnou - ZOSPI IK 13. Web stranice IK 14. Direktna komunikacija sa graanima IK 15. Branding i promocija zemlje IK 16. Mjerenje rezultata IK 17. Interna komunikacija DIO VI INFORMACIONE TEHNOLOGIJE IT 1. Ope politike, propisi i standardi IT 2. Organizacija i ljudski potencijali IT 3. IT infrastruktura IT 4. Informacioni sistemi i e-usluge IT 5. Ostalo
67 69 70 70 71 71 72 73 73 74 74 75 75 76 76 77 78 78 82 87 89 95
ANEKSI: Aneks A: Vremenski okvir akcija Aneks B: Hronologija kljunih reformskih akcija
Uvod
Ovaj Akcioni plan I je prvi od dva akciona plana koji su pratei dokumenti Strategije reforme javne uprave. Temeljen na osnovnoj ideji Strategije reforme javne uprave, on sadri dogovorene radnje, predviene za est kljunih oblasti politika u javnoj upravi, kako bi se poveali opi kapaciteti javne uprave. Plan je izraen kroz rad est meu-vladinih radnih grupa po jedna za svaku horizontalnu oblast i to u formi tabele koja odreuje aktivnosti koje je neophodno poduzeti radi postizanja cilja, predloene mjere za postizanje cilja, te instituciju(-e) i predvieni vremenski okvir za provedbu navedenih aktivnosti. Provedba Akcionog plana zapoinje odmah. Teilo se sveobuhvatnom pristupu; Vijee ministara i sve vlade, relevantni projekti i aktivnosti donatora su uzete u obzir i svi su pozvani da daju svoj doprinos izradi Strategije/Akcionog plana. Akcioni plan e dati smjernice meunarodnoj zajednici i donatorima da identificiraju projekte u oblasti reforme javne uprave koje bi trebalo finansirati. Od nastanka Akcionog plana, neke aktivnosti su se mogle paralelno razvijati ili su ve provedene. Stoga je predvieno da Ured Koordinatora za reformu javne uprave redovno vri monitoring i evaluaciju Akcionog plana. Na osnovu nalaza monitoringa i evaluacije, Akcioni plan e se aurirati i prema tome prilagoavati, vodei rauna o svim bitnim razvojima dogaaja.
DIO I IZRADA POLITIKA I KOORDINACIJSKI KAPACITETI

Svrha ovog dijela Akcionog plana je poboljanje strukture, kapaciteta i naina rada sekretarijata vlada kao koordinatora sveukupnog sistema izrade politika, to e dovesti do jaanja sistema izrade politika na svim nivoima vlasti, te poboljati koordinaciju izmeu razliitih nivoa vlasti. SIGMA program (Podrka poboljanju upravljanja i menadmenta u zemljama Srednje i Istone Evrope) ve je pripremio preglede organizacije i funkcioniranja vladinih slubi na nivou drave i entiteta. Ovi pregledi sadre odreene preporuke za razvoj kapaciteta vlada BiH i entiteta za izradu politika i koordinaciju, kao i za bolje povezivanje ove tri vlade. Biti e potrebno da se ove preporuke razmotre, te da se usaglasi zajedniki pristup reformi centralnog kapaciteta za izradu politika kako bi se osigurala dosljednost u razliitim reformskim inicijativama na raznim nivoima vlasti, kao i tokom vremena. Polazna taka Twinning projekta Evropske komisije sa Generalnim sekretarijatom Vijea ministara BiH (VM) je da je Generalni sekretarijat VM-a jedna od kljunih institucija centralne vlasti koju, u sutini, treba ojaati u tri glavne oblasti: (i) priprema "rada vlade" i sjednica Vijea ministara, (ii) svekupna koordinacija svih BiH institucija - ukljuujui entitete, kordinaciju izmeu ministarstava, centralne organe vlasti u sklopu Kabineta Premijera, te donatorsku koordinaciju za projekte povezane sa reformom javne uprave, (iii) strateka izrada politika i monitoring. Opi cilj Twinning projekta je u skladu sa zahtjevima Evropskog partnerstva za BiH da: Radi na uspostavljanju pune odgovornosti domaih vlasti za pripremu i izradu politika. Osigura odgovarajuu koordinaciju izrade politika na svim nivoima vlasti. Specifini ciljevi Twinning projekta su: Da doprinese sveukupnom jaanju aktivnosti Generalnog sekretarijata BiH i uope svih institucija koje rade u sklopu Vijea Ministara BiH; Da promovira dosljedan razvoj kapaciteta za izradu politika u institucijama BiH, kao i na drugim nivoima vlasti; Da doprinese djelotvornoj saradnji institucija BiH i drugih nivoa vlasti; Da promovira uspostavljanje odgovarajueg informacionog sistema za rad Vijea ministara BiH. Podrka Generalnom Sekretarijatu Vijea ministara e se provesti u 3 glavne faze: (1) Vrenje temeljne procjene trenutne situacije, kao i pregled pravnog okvira, nadlenosti, funkcija i aktivnosti Vijea ministara, njegove organizacijske strukture i kadrova; (2) Iznoenje preporuka za sveukupno jaanje Generalnog sekretarijata za njegove 4 glavne nadlenosti (priprema rada Vijea ministara, sveukupna koordinacija i odnosi sa drugim institucijama i entitetima, strateka izrada politika i informacioni sistem). Ovo ukljuuje sveobuhvatnu reformu Generalnog sekretarijata, uz prijedloge de se razmotre nadlenosti i pravni okvir, organizacija, kadrovi, pravilnik o radu, obuke, kao i izlaganje dobroj praksi EU. (3) Praenje provedbe predloenih poboljanja Generalnog sekretarijata u ovim oblastima. Twinning projekat obuhvata etiri glavna sastavna dijela: Dio 1: Procjena rada centra vlade BiH i priprema programa reforme za Generalni sekretarijat BiH Dio 2: Prijedlog dosljednog pristupa izradi politika u institucijama BiH i ostalih nivoa
vlasti Dio 3: Obezbijediti preporuke za djelotvornu saradnju institucija BiH i drugih nivoa vlasti Dio 4: Obezbijediti preporuke za uspostavljanje odgovarajueg informacionog sistema za rad Vijea ministara BiH Osim Twinning-a, Evropska komisija takoer postavlja tzv. Twinning "lights" sa kljunim ministarstvima, kao to su Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo pravde, ili Ministarstvo vanjskih poslova, te sa Direkcijom za evropske integracije (DEI), u svrhu poveanja njihovih kapaciteta za evropske integracije. Konano, Evropska komisija je upravo pokrenula CARDS projekat u vrijednosti of 1 milion eura (Projekat obuke u dravnoj slubi, CSTP) kao podrku Agenciji za dravnu slubu BiH u pronalaenju odgovarajuih modula obuke dravnih slubenika i povezanih programa. Projekat UNDP usredotoen je na Jaanje kapaciteta predstavnika VM BiH i vlada u BiH za izradu politika, razvoj strategija i implementaciju reforme javne uprave (PAR). U okviru projekta formirane su radne grupe za pripremu odluka s ciljem obezbjeenja jasnijeg osnova za razvoj strategija i politika koji e jae obavezivati organe vlasti u BiH. Nacrti odluka obuhvataju sljedee dijelove: 1. Odluka o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu Vijea ministara BiH; 2. Odluka o metodologiji za strateko planiranje i pripremu godinjeg programa rada VM-a; 3. Odluka o metodologiji za pripremu, ocjenu i odabir politika u procesu pripreme pravnih akata i drugih znaajnih stratekih dokumenata. Nekoliko donatorskih projekata pruaju podrku radu Odjeljenja za ekonomsku politiku i planiranje (EPPU). Na nivou dva entiteta UK DFiD program, Faza II Institucionalne podrke reformi javne uprave u BiH, ukljuujui nastavak podrke Vladi RS, posebno e se fokusirati na reformu javne uprave u Republici Srpskoj. Drugi program UK DFiD-a, pod nazivom "Pristup pravdi", odnosi se na ministarstva unutranjih poslova i pravde. Dravnim institucijama je takoer dostupna podrka kroz USAID-ov projekat za razvoj pravosudnog sektora, kao i putem OSCE-a za funkcioniranje parlamentarnih slubi. Reforma e biti povezana sa svim ovim inicijativama.
IP 1. Jaanje centralnih kapaciteta za politike

IP.1.1 Jaanje centralnih kapaciteta (drava i entiteti) Aktivnost 1. Ojaati ulogu i kapacitet Generalnog sekretarijata VM BiH i sekretarijata vlada na ostalim nivoima vlasti u BiH (dalje: sekretarijati vlada), kako bi se razvili u centralne jedinice za Predloene mjere Oformiti zajedniku radnu grupu koja e razmotriti preporuke za jaanje ovlasti, organizacijske strukture i sredstava sekretarijata vlada, u skladu s poboljanjem izrade politika od strane vlada, te usaglaenim zajednikim pristupom reformi. Odgovorne institucije VM BiH i entitetske vlade Sekretarijat VM BiH i sekretarijati entitetskih vlada Uredi za Vremenski okvir
Do kraja 2006. godine
koordinaciju politika sposobne da: Koordiniraju pripremu programa i prioriteta vlade, te nadgledaju provedbu programa rada i po potrebi ga revidiraju; Pripremaju dnevni rad za sjednice vlada; Koordiniraju odnose sa parlamentom u odnosu na zakonodavstvo inicirano od vlade; Koordiniraju odnose sa ostalim nivoima vlasti; te Nadziru rad ministarstava u pogledu pridravanja rokova utvrenih u odlukama vlade.
zakonodavstvo Uz podrku strunjaka, utvrditi mogunosti za reformu. Posebno razmotriti prijedloge za: - Konsolidaciju vladinih slubi u jedinstvene sekretarijate u slubi, paralelno, Premijera i Vijea ministara (vlade). - Dogovore za koordinaciju sa ostalim centralnim strukturama (horizontalna koordinacija) i vertikalnu koordinaciju sa ministarstvima. - Koordinaciju sa ostalim nivoima vlasti. lanovi radne grupe Do sredine 2007. godine
- Prijedlozima za jaanje zadataka i odgovornosti sekretarijata Vijea ministara BiH i entitetskih vlada, ukljuujui davanje ovlasti ovim sekretarijatima da: Koordiniraju proces postavljanja Veze sa: Twinning vladinih stratekih prioriteta, nakon projektom sa Generalnim konsultacija sa drugim odgovornim sekretarijatom BiH; institucijama, unutar i izvan pregledima centralnog strukture odnosne vlade; kapaciteta za izradu Nadziru provedbu kako bi se politika u BiH koje je osiguralo da su inicijative provela SIGMA ministarstava za izradu politika u skladu sa strategijama VM BiH (Strategija evropskih integracija, Srednjorona razvojna strategija) i Evropskim partnerstvom; te vre koordinaciju sa Ministarstvom finansija kako bi obezbijedili povezanost politike sa budetom; Vre pregled nacrta i drugih podnesaka iz ministarstava, te ih prema potrebi vraaju na doradu. Pregled se moe odnositi kako na formalne aspekte (npr. da li su ukljueni svi potrebni potpisi i dodaci, te pribavljena sva potrebna miljenja), tako i na materijalne aspekte prijedloga. Pregled materijalnih aspekata mora osigurati: da je predmet u dovoljnoj mjeri sutinski razmotren; da su
alternativne mogunosti politike uzete u obzir i prikladno razmotrene; da su rijeena pitanja meu ministarstvima; da su prikladno ramotrena vana meusektorska pitanja; te da je prijedlog u skladu sa vladinim prioritetima i politikama, ukljuujui i prijedloge politika koji su jo u razmatranju; Nadziru rad ministarstava u pogledu pridravanja rokova utvrenih u odlukama vlade Vre koordinaciju sa ostalim nivoima vlasti i parlamentom. - Prijedlozi za izmjene Pravilnika o radu vlade kako bi oni na odgovarajui nain tretirali i obraivali razne aspekte pripreme politika, konsultacija izmeu ministarstava, te pregleda politika i koordinacije Provesti konsultacije o utvrenim mogunostima. Sainiti odreene prijedloge za davanje dovoljnih ovlasti sekretarijatima u skladu sa novim zadacima i odgovornostima. Izvriti neophodne izmjene Pravilnika o radu vlada. Nakon toga nadgledati impementaciju i po potrebi unositi nove promjene u Pravilnik o radu. Izvriti neophodne izmjene Pravilnika u vezi unutranje organizacije i sistematizacije poslova, te kadrovskih pitanja na svim nivoima u skladu sa novim zadacima i odgovornostima sekretarijata vlada, ukljuujui odgovornost za njihovo meusobno povezivanje.
VM BiH i sve vlade VM BiH i sve vlade Sekretarijati VM BiH i svih vlada
Sredina 2007. godine Do kraja 2007. godine; kontinuirano
VM BiH i sve vlade
Do kraja 2007. godine; kontinuirano
VM BiH i sve vlade Generalni Sekretarijat VM BiH i Sekretarijati vlada FBiH i RS Do kraja 2007. godine, nakon toga kontinuirano
Naknadno periodino pregledati potrebe i izvriti neophodne prilagodbe. Sekretarijat Vlade FBiH e poboljati svoj kapacitet (npr. po pitanju osoblja, Vlada FBiH organizacijske strukture) za koordinaciju odnosa sa kantonima.
2. Osigurati odgovarajui rad centralnih zakonodavnih ureda. NB: Veza sa reformom sekretarijata vlada kao glavnih koordinatora sveukupnog sistema politika Ojaati kadrovske mjere na nivou BiH, RS FBiH na osnovu utvrenih potreba.
VM BiH i entitetske vlade Uredi za zakonodavstvo
Kraj 2007. godine
3. Poboljati proces izrade godinjeg programa rada.
Dopuniti Pravilnike o radu VM BiH i vlada svih nivoa kako bi bolje razraivali proces izrade godinjeg programa rada, postavljajui minimalne standarde opravdanosti podnoenja regulatornih projekata. Na osnovu toga, Pravilnici o radu e zahtijevati otvorene konsultacije izmeu razliitih resora za vrijeme izrade njihovog plana rada, to e rezultirati regulatornim programom koji e biti bolje koordiniran, realniji i sa bolje postavljenim prioritetima.
VM BiH i vlade na svim nivoima Generalni Sekretarijat VM BiH i Sekretarijati vlada; Uredi za zakonodavstvo na svim nivoima
Sredina 2008. godine
IP.1.2 Jaanje centralnih kapaciteta (Brko Distrikt) Aktivnost Predloene mjere Izvriti pregled potreba. Sainiti prijedloge za jaanje centralnog kapaciteta. Provesti neophodne promjene, npr. u pogledu osoblja, procedura, organizacijskog ustrojstva, itd. Uvrstiti vezu izmeu odgovornih za politike i za izradu nacrta. Osigurati da Pravna sluba Vlade BD uposli i obui dovoljan broj strunjaka za izradu nacrta, uzimajui u obzir mogunost da se nadlenost za izradu nacrta prenese na Odjele, ili barem da se strunjaci trajno rasporede u odreene Odjele. Odgovorne institucije Vremenski okvir Sredina 2007. godine, nakon toga kontinuirano
Jaanje centralnih kapaciteta za izradu politika i koordinaciju.
Vlada BD Kraj 2007. godine
IP.1.3 Jaanje centralnih kapaciteta (kantoni) Aktivnost Jaanje centralnih kapaciteta (kantoni). Predloene mjere Izvriti pregled potreba. Sainiti prijedloge za jaanje centralnog kapaciteta. Provesti neophodne promjene, npr. u pogledu osoblja, procedura, Odgovorne institucije Kantonalne vlade (u saradnji sa Vladom FBiH) Vremenski okvir Kraj 2007. godine, nakon toga kontinuirano
organizacijskog ustrojstva, itd. Ojaati urede za zakonodavstvo u kantonima, gdje je njihova podrka institucijama sa slabijim kapacitetima za izradu nacrta posebno vana. Sve kantonalne vlade e uspostaviti Urede za zakonodavstvo i broj strunog osoblja uposlenog u tim uredima e biti povean.
Kraj 2007. godine
IP 2. Poboljanje kapaciteta u pojedinanim ministarstvima

IP.2.1 Jaanje kapaciteta za kreiranje politike u pojedinanim institucijama Aktivnost Predloene mjere Pregledati procedure za pripremu prijedloga za vladu, i pri tome posebno obratiti panju na pojanjavanje i jaanje procedura za: Usklaivanje sa stratekim dokumentima VM ili vlade; Kreiranje godinjeg plana rada; Konsultiranje eksternih interesnih grupa; Konsultacije na nivou ministarstava; Odobravanje nacrta zakona unutar ministarstava; Nadzor, procjenu i izvjetavanje o rezultatima i nedostacima politika. Procedure za usklaivanje sa stratekim dokumentima osigurati e sposobnost ministarstava za utvrivanje i djelotvorno ispunjavanje prioriteta VM BiH i vlada u okviru njihove nadlenosti, a u skladu sa nacrtom stratekih dokumentata. Ova procedure e takoer osigurati da ministarstva analiziraju odobrene strateke dokumente VM BiH i vlada, odgovaraju na njih vlastitim prijedlozima politika u skladu sa strategijom, te pridonose njihovoj realizaciji. Procedure za godinje planiranje politika e jamiti da prijedlozi za program VM BiH i vladine godinje programe rada u dovoljnoj mjeri uzimaju u obzir vladine i prioritete Odgovorne institucije Vremenski okvir
1. Poboljanje procedura za pripremu prijedloga za vladu. NB: Veza sa reformom centralnog kapaciteta za izradu politika (iznad) Veza sa projektom UNDP-a za Jaanje kapaciteta predstavnika VM BiH i vladaBiH za izradu politika, razvoj strategija i implementaciju reforme javne uprave
Pojedinane institucije na svim nivoima VM BiH i Vlade entiteta Generalni Sekretarijat VM BiH i Sekretarijati entitetskih vlada
Od 2007. godine, nakon toga kontinuirano
2. Jaanje organizacijskih okvira i kadrovskih kapaciteta u pojedinanim institucijama.
VM BiH, posebno one koji se odnose na harmonizaciju s EU zakonodavstvom (npr. BiH NPAA). Ovi procesi moraju osigurati da: Svi sektori/odjeli unutar ministarstva budu ukljueni u utvrivanje prioriteta tog ministarstva prema kojima e se sainjavati prijedlozi politika i zakona za narednu godinu; Da postoji proces unutranje koordinacije koji osigurava da sveukupni podnesci ministarstva budu realni i uravnoteeni; i Da ministarstvo ima kapacitet da na odgovarajui nain ispuni svoj radni plan. Ministarstva i drugi organi uprave e izvriti procjenu svojih postojeih organizacijskih i kadrovskih kapaciteta za provedbu procesa stratekog planiranja, analizu politika i pripremu nacrta zakona, te e osigurati najprikladniju unutranju organizacijsku strukturu (zavisno od obima posla i raspoloivih kadrova za obavljanje ovih funkcija), prema kojoj e ove funkcije biti smjetene u njenom centru. Na osnovu izvrene procjene, pojedinane institucije mogu dopuniti svoje pravilnike o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji poslova kako bi uspostavili odjeljenje ili odjeljenja, ili jednog strunjaka za ove funkcije. Institucije trebaju izraditi odgovarajue opise poslova za ove funkcije.
Generalni Sekretarijat VM BiH i Sekretarijati vlada Sve pojedinane institucije.
Krajem 2007. godine, nakon toga kontinuirano
IP.2.2 Uspostavljanje dosljedne politike o kvaliteti propisa Aktivnost Osigurati da se izrada zakona u cijeloj BiH zasniva na zajednikim standardima. Predloene mjere Pregledati pravila za izradu zakona i napraviti neophodne izmjene da bi se omoguila primjena zajednikih standarda za izradu zakona u cijeloj BiH. FBiH, Brko Distrikt i kantonalne vlade i/ili parlamenti e razmotriti, u Odgovorne institucije VM BiH i Vlade na svim nivoima. Generalni Sekretarijat Sekretarijata vlada, Uredi za Vremenski okvir
10
blioj budunosti, usvajanje jednog kodeksa za izradu zakonskih propisa kao to su Jedinstvena pravila za izradu zakonskih propisa u institucijama BiH (u daljem tekstu: Jedinstvena pravila) koje je usvojila Pralamentarna skuptina BiH. Pravila za izradu zakonskih propisa e primjenjivati i vlada i parlament, kako bi se osiguralo da nacrti zakona ili izmjene i dopune koje iniciraju lanovi parlamenata ne zaobilaze i/ili, prevazilaze sveukupni sistem izrade zakona, i obrnuto. Vladini Uredi za zakonodavstvo i sekretarijati e u saradnji sa sekretarijatima parlamenata, provesti nekoliko aspekata implementacije (ukljuujui obuku i periodinu reviziju samih Pravila) kao zajednike projekte razliitih nivoa vlasti. IP.2.3 Dozvoliti raspodjelu kapaciteta meu institucijama Aktivnost Predloene mjere
zakonodavstvo Parlamenti (sekretarijati parlamenata)
Kraj 2007. godine i nakon toga kontinuirano
Stimulirati i regulirati funkcionisanje meuinstitucionalnih i meuvladinih radnih grupa.
Zvanino ustanoviti bolje definirana pravila o ulozi takvih radnih grupa, metodologiji rada i internom mehanizmu odluivanja, putem izmjena i dopuna Pravilnika o radu vlada ili na neki drugi odgovarajui nain.
Odgovorne institucije Generalni Sekretarijat VM BiH Sekretarijati vlada, Uredi za zakonodavstvo (svi zajedno) DEI BiH (i entitetske institucije odgovorne za evropske integracije) Odgovorne institucije Generalni Sekretarijat VM BiH Sekretarijati vlada, Uredi za zakonodavstvo (svi zajedno) DEI BiH.
Vremenski okvir
Krajem 2007. godine
IP.2.4 Olakati specijalizaciju osoblja Aktivnost 1. Osmisliti obuku. Veza sa projektom UNDP-a za Jaanje kapaciteta predstavnika VM BiH i vlada u BiH za izradu politika, razvoj strategija i implementaciju reforme Predloene mjere Osmisliti detaljan program obuke za postojee i novo osoblje zadueno za strateko planiranje, analizu politika i izradu propisa ukljuujui poetnu certifikaciju, specijalizaciju i periodinu profesionalnu nadogradnju. Program mogu izraditi vladini sekretarijati u suradnji sa Uredima za Vremenski okvir
Krajem 2007. godine
11
javne uprave
2. Predvidjeti nain finansiranja zapoljavanja i obuke specijaliziranog osoblja.
3. Upotreba prirunika i drugih pomagala.
zakonodavstvo i Direkcijom za evropske integracije, kao i u suradnji sa Agencijama za dravnu slubu/upravu. Njihovoj izradi mogu doprinijeti i univerziteti (npr. pravni i ekonomski fakulteti, itd.). Program e se aurirati svake godine, pri emu e ministarstva utvrditi specifina podruja u kojima e unapreenje vjetina biti prioritet. Predvidjeti sredstva za zapoljavanje i obuku specijaliziranog osoblja za strateko planiranje, analizu politika i izradu propisa u institucijama, kao i sredstva za aktivnosti koje e se poduzimati na razvoju politika i izradi nacrta. Izraditi prirunike i druga pomona sredstva koja e osoblju olakati obavljanje ovih specijaliziranih funkcija. Unaprijediti upotrebu postojeih pomagala.
U toku
Sve pojedinane institucije
Krajem 2007. godine
Sve pojedinane institucije
Sredina 2007. godine, nakon toga kontinuirano
IP.2.5 Kvalitetnije koritenje vanjskih strunih usluga (outsourcing) Aktivnost 1. Predvidjeti neophodna sredstva za koritenje usluga vanjskih strunjaka (outsourcing). U nekim sluajevima postoji potreba za angamanom vanjskih strunjaka (pravnika i analista) koji pruaju podrku procesu izrade zakonskih propisa. Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
Svaka institucija e transparentno predvidjeti potrebe za dodatnim sredstvima i budet za tu svrhu na osnovu planiranih normativnih aktivnosti, nakon to se izvri jasna analiza o raspoloivosti strunjaka unutar njihove i drugih institucija.
Institucije Ministastva finansija
Do kraja 2008. godine Odabir vanjskih strunjaka e se vriti na osnovu jasnih kriterija u skladu s pravilima koja zahtijevaju maksimalnu kvalitetu, otvorenost i uinkovitost - openito za liste strunjaka koji pokrivaju odreena podruja potreba. Rad odabranih vanjskih strunjaka e nadgledati dravni slubenici, te e ih upoznati sa osnovnim pravilima VM BiH i Vlade svih nivoa Generalni Sekretarijat VM BiH Sekretarijati vlada i Uredi za zakonodavstvo
2. Uspostaviti transparentne kriterije i pravila za koritenje usluga vanjskih strunjaka.
12
izrade nacrta propisa u upravi. IP.2.6 Informatika (IT) podrka izradi nacrta Ova akcija je u vezi sa projektom e-Uprave kojeg finansira EK (1,5 M) kroz koji e se izvriti kompjuterizacija Vijea ministara BiH (2006.-2007. god.) ukljuujui ministarstva, te e se izgraditi jedinstvena platforma za VM BiH. U periodu 2007.-2008. god. Biti e predstavljen sistem za upravljanje dokumentima sa prikazom obima protoka posla (workflow), nakon redizajniranja poslovnog procesa, za ukupni rad Vijea ministara. Odgovorne Vremenski Aktivnost Predloene mjere institucije okvir Sad kada su Jedinstvena pravila za izradu zakonskih propisa usvojena na Sekretarijat dravnom nivou, preporuka je da se 1. Izraditi software za Parlamentarne ostvari saradnja Sekretarijata skuptine BiH podrku izradi nacrta, Parlamentarne skuptine BiH i Ureda sposoban da kreira za zakonodavstvo Vijea ministara (uz standardizirane pravne Ured za donatorsku podrku) na izradi Sredina 2008. tekstove koji bi se potom zakonodavstvo jednostavnog software-a za podrku godine lahko uklopili u sistem Vijea ministara izradi zakonskih propisa, kao vida obima protoka posla BiH pomoi osoblju koje radi na izradi (workflow) i bazu propisa pri primjeni novih Pravila. podataka (po izboru). Vlade na svim Ovaj software e posluiti kao pilot nivoima (Uredi za projekat za ostale nivoe vlasti. zakonodavstvo) Generalni 2. Poevi od pilot Poslovnici o radu Vijea ministara i sekretarijat Vijea projekta na dravnom Parlamentarne skuptine biti e ministara Krajem 2008. nivou, uspostaviti prilagoeni, i ukljuiti e obavezu godine informacioni sistem za razmjene materijala u elektronskoj Ostali: Sekretarijat upravljanje obimom formi. Parlamentarne protoka posla, koji e skuptine omoguiti elektronsku Vlade na drugim Iskustva steena pilot projektom e se Sredina 2009. razmjenu materijala. nivoima prenijeti na druge nivoe vlasti. godine (sekretarijati)
IP 3. Poboljanje provjere usklaenosti s propisima

IP.3.1 Poboljanje provjere usklaenosti s propisima (openito) Aktivnost Utvrditi standardne metode i kriterije za provjeru usklaenosti s propisima kao formalne instrumente koji bi omuguili jedinstven pristup u procesu razmatranja propisa. Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
Pripremiti pismene smjernice i obrasce za provjeru predloenih/nacrta propisa. Time e se osigurati da se svi VM BiH i vlade na nacrti/prijedlozi normativnih akata svim nivoima ubudue razmatraju na jednostavan i dosljedan nain.
IP.3.2 Poboljanje provjere usklaenosti s propisima (nomotehnika i stil)
13
Aktivnost
Predloene mjere Primjena nomotehnikih i stilistikih aspekata Jedinstvenih pravila za izradu propisa u institucijama BiH" i slinih pravila za izradu zakona na ostalim nivoima smatrati e se prioritetima i uivati aktivnu podrku. Na svim nivoima e se potaknuti upotreba materijala za obuku kao to je praktini prirunik za osoblje zadueno za izradu zakona, kako bi se na taj nain demonstrirala primjena standarda izrade propisa u konkretnim sluajevima te ukazalo na mogue naine prevazilaenja odreenih potekoa pri izradi propisa.
Odgovorne institucije
Vremenski okvir
Poboljanje provjere usklaenosti s propisima (nomotehnika i stil).
Sekretarijat Parlamentarne skuptine BiH, Ured za zakonodavstvo Poetak: odmah BiH Kontinuirana Uredi za aktivnost zakonodavstvo na ostalim nivoima i parlamenti
IP.3.3 Poboljanje provjere usklaenosti s propisima (ostale pravne provjere) Aktivnost Predloene mjere Izmijeniti Poslovnike o radu vlada na svim nivoima kako bi ukljuivali listu provjera koje se mora pridravati osoblje koje radi na izradi propisa (uz odgovarajua miljenja ostalih specijaliziranih institucija ako je to mogue). Ovo moe zahtijevati uvoenje novih provjera tamo gdje one nedostaju, kao to je to u sluaju uvoenja krivinih sankcija, organizacije organa uprave i elemenata upravnog postupka. Odgovorne institucije Vremenski okvir
Poboljanje ostalih pravnih provjera kako bi se osigurala potpuna analiza nacrta zakona s aspekta njihove usklaenosti sa vaeim ustavnim i pravnim sistemom.
VM BiH i vlade na svim nivoima
IP.3.4 Poboljanje provjere usklaenosti s propisima (EU acquis) Aktivnost 1. Uspostaviti formalne pretpostavke za blisku saradnju sa DEI na svim nivoima. Povezano sa Twinningom sa Uredom za zakonodavstvo (i kao drugim korisnikom Odjelom za pravnu harmonizaciju, DEI) koji poinje u septembru/oktobru 2006. Predloene mjere Institucije FBiH, RS, BD i kantona bez sumnje se nee moi same nositi sa sloenou procesa pribliavanja svojih zakonodavstava acquis-u. Stoga je veoma vano uspostaviti formalne pretpostavke za blisku saradnju izmeu DEI-a, kao sredinjeg koordinacijskog tijela, i ministarstava i drugih institucija na ovim nivoima vlasti u BiH, na vrenju provjere usklaenosti sa acquis-om novih i ve postojeih zakona. Odgovorne institucije Vremenski okvir
Vlade na nivou FBiH, kantona, BD i RS DEI
14
god. 2. Obezbijediti obuku. Veze sa: Twinning "lights"-ima sa kljunim ministarstvima; projektom obuke za evropske integracije koji poinje krajem 2006. godine s ciljem obuavanja 1000 dravnih slubenika o osnovama sistema EU.
Osmisliti i odrati obuke o metodologiji usklaivanja. Osmisliti i odrati obuke za odgovorno osoblje u javnoj upravi na svim nivoima o opim principima pravnog sistema EU, kao i specifinostima materijalnog acquis-a koje se tiu oblasti politike za koju su se specijalizirali. Postoji oita potreba da dravne vlasti BiH, kao i entiteti, ponu osiguravati znaajna sredstva u svojim budetima namijenjena prevoenju, adaptaciji i lektoriranju odgovarajueg primarnog i sekundarnog zakonodavstva EU. Dogovoriti se sa susjednim zamljama o razmjeni prevedenih tekstova. Institucije DEI
3. Osigurati sredstva za svrhe prevoenja, adaptacije i lektoriranja primarnog i sekundarnog zakonodavstva EU.
2007.godina i kontinuirano
IP.3.5 Poboljanje provjere usklaenosti s propisima (uticaj na budet) Aktivnost Odgovorne institucije Ministarstva finansija na svim nivoima Ministarstva (ukljuuji BD) e uspostaviti jasnu finansija, Vlada BD metodologiju i obrasce za potrebne (odjel nadlean za budeta. finansije) Ministarstva Osoblje koje se bavi izradom zakona i finansija, Vlada BD finansijama u institucijama na svim (odjel nadlean za nivoima vlasti, kao i odjelima za finansije) budet u resorima finansija, bit e obueno za njihovu primjenu. Institucije (u saradnji sa ADS/U) Procedure VM BiH i vlada na svim VM BiH i vlade na nivoima e uvesti obavezu ocjene svim nivoima uticaja propisa na budet. Predloene mjere Vremenski okvir
Osigurati odgovarajuu ocjenu uticaja propisa na budet.
IP.3.6 Poboljanje provjere uinka (konsultacije) Aktivnost 1. Kako bi se bolje procijenio mogui uticaj propisa na ostale oblasti politika, institucije e razviti kapacitete za meusobnu koordinaciju Predloene mjere Pravilnici o radu vlasti na svim nivoima e detaljno propisati obaveze, na osnovu kojih e predlaga proslijeivati nacrte propisa svim drugim institucijama i ministarstvima na komentiranje, te im tako omoguiti Odgovorne institucije Vremenski okvir
Krajem 2007. godine
15
na rutinskom principu.
da daju svoje komentare u predvienom vremenskom roku. Konsultacije e se, u pravilu, odravati u to je mogue ranijoj fazi procesa izrade politike djelovanja kako bi se to vei broj konflikata rijeio prije nego to se prijedlog uputi vladi.
2. Meusobne konsultacije vlada na svim nivoima. Pitanje meusobnih konsultacija unutar federalnog sistema je veoma vano, te je institucionalizacija ovdje vrlo korisna.
Konsultantska grupa sastavljena od sekretara vlada i kljunih ministarstava, efova zakonodavnih odjela i sekretara parlamenata sa nivoa drave, entiteta i Brko Distrikta sastajat e se u fazi pripreme godinjeg plana rada Vijea ministara BiH za oblast zakonodavstva; kao i u sluaju pripreme kljunih zakona koji imaju uticaj na razliite nivoe vlasti. Slian mehanizam e se uspostaviti unutar Federacije BiH. Provesti javne konsultacije tokom faze izrade nacrta teksta. Svrha tih konsultacija e biti usmjerena ka dobivanju miljenja odreenih nevladinih organizacija ili interesnih grupa, radije nego miljenja javnosti u cjelini U tom smislu, bit e ustanovljeni minimalni uslovi za najsloenije zakonodavne projekte koji e zahtijevati da bude ukljueno formalno miljenje najmanje jedne (ili vie) kompetentnih nevladinih organizacija. Premda je pravni sistem na svim nivoima u BiH veoma specifian, komparativni rad moe biti relativno jeftin nain da se identificiraju mogue greke u stratekom pristupu propisima. Ova praksa zahtijeva ukljuenje minimuma paljivo razmotrenih komparativnih pregleda (npr. 3 EU zemlje) uz obrazloenje, to e biti propisano odgovarajuim Pravilnicima o radu vlada na svim nivoima.
VM BiH i vlade na svim nivoima Generalni sekretarijat VM BiH Sekretarijati vlada i Uredi za zakonodavstvo Parlamenti (sekretarijati parlamenata)
Kraj 2007. godine i kontinuirano
VM BiH i sve vlade Krajem 2007. godine; kontinuirano
3. Javne debate.
VM BiH i sve vlade
4. Komparativni rad.
Krajem 2007. godine
IP.3.7 Poboljanje provjere uinka (procjena uinka)
16
Aktivnost
Predloene mjere
Vremenski okvir
Uvesti metodologiju za procjenu uinka koja, proporcionalno vanosti razmatranog pitanja, u obzir uzima sljedea pitanja: Budetski, socijalni, ekonomski trokovi i koristi, kao i trokovi i koristi za prirodni okoli; Raspodjela trokova i koristi po Svi nivoi vlasti e uvesti razliitim nivoima vlasti u BiH, ako metodologiju za ona postoji; procjenu uinka Raspodjela trokova i koristi na zakonodavstva. stanovnitvo i njegove podgrupe; Mogui problemi s provoenjem, Ta metodologija e se prihvatanjem i potivanjem; temeljiti na principu Mogui nedostaci, protivrjenosti, proporcionalnosti, tj. nejasnoe i propusti u vrijeme, sredstva i napori preliminarnom nacrtu; te koji se ulau u procjenu Neeljene popratne pojave. uinka biti e u skladu s Metodologija e odraavati sljedee veliinom i znaajem principe: problema na koji se VM BiH i vlade na Politike i akti e biti usklaeni sa odnosi data politika i/ili svim nivoima vladinim stratekim prioritetima; pravni akt. Politike i akti e biti fiskalno ostvarivi; Veza sa projektom Politike i akti e biti zasnovani na UNDP-a za Jaanje oitim potrebama; kapaciteta predstavnika Postupak izrade politika i akata e VM BiH i vlada u BiH za biti transparentan i ukljuivati e izradu politika, razvoj konsultacije; strategija i Politike i akti e obuhvatati implementaciju reforme provedbene planove, ime e se javne uprave osigurati njihova uinkovita i djelotvorna provedba. Metodologija e obuhvatiti listu provjera koja e sluiti kao uputstvo institucijama o nainu vrenja procjene uinka. Lista provjera e biti dovoljno fleksibilna da odraava princip proporcionalnosti tako da, na primjer: Standardizirane/ograniene procjene uinka se vre za inicijative srednjeg i niskog prioriteta sadrane u godinjem planu rada odgovarajue vlade; Proirena procjena uinka se vri za sve inicijative visokog prioriteta
Sredina 2009. godine i kontinuirano
17
sadrane u godinjem programu rada odgovarajue vlade; te Analiza uinka za koju je poeljno da se izvri za inicijative visokih prioriteta za koje je vrlo vjerovatno da e dovesti do znaajnih i sveobuhvatnih promjena unutar sistema (npr. reforma poreznog sistema, reforma sistema socijalne sigurnosti i zdravstvenog sistema, itd.), i/ili onih koji e vjerovatno proizvesti znaajne trokove (npr. izgradnja novog autoputa ili brane, itd.). U poreenju s proirenom procjenom uinka, ova procjena esto zahtijeva vanjsku profesionalnu ekspertizu, sloena istraivanja i vie vremena, te je samim tim skuplja. Metodologija e tano definirati odgovornosti za provjeru relevatnih izjava ministarstva-predlagaa putem formalnog miljenja. Na svakom nivou vlasti, sveukupna koordinacija procjene uinka za znaajne politike i zakonodavstvo e se povjeriti centralnoj jedinici nadlenoj za politike u odnosnoj vladi. Ova jedinica e ujedno biti zaduena za organizaciju obuke za osoblje (ukljuujui i ne-pravno osoblje) u pojedinanim institucijama.
IP 4. Poboljanje procesa donoenja zakona

IP.4.1 Informiranje organa nadlenih za donoenje odluka o sadraju nacrta propisa Aktivnost Predloene mjere Da bi se organi nadleni za donoenje odluka opskrbili to potpunijom informacijom o sadraju nacrta propisa, Poslovnik svake vlade, ili neki drugi odgovarajui akt, propisat e obavezu unoenja imena osoblja koje radi na izradi zakonskih propisa ili lanova radne grupe u obrazloenje za svaki propis. Odgovorne institucije Vremenski okvir
Ukljuiti imena osoblja koje je radilo na izradi zakonskog propisa u sklopu obrazloenja svakog propisa.
Krajem 2007.godine
IP.4.2 Parlamentarno razmatranje zakonodavstva
18
Aktivnost
Predloene mjere
Odgovorne institucije VM BiH i vlade i parlamenti svih nivoa vlasti
Vremenski okvir
Razviti formalne procedure koje e osigurati da parlament pri pripremi nacrta bude upoznat sa ogranienjima vlada (npr. finansijskim i operativnim), to e biti uzeto u obzir kod svake zakonodavne aktivnosti. Uspostaviti formalne pretpostavke kako bi nacrti predloeni u parlamentu bili podrvgnuti procjenama uinka, istim ili slinim onima koje primjenjuje vlada na prvobitni nacrt zakona. Kako bi se osiguralo da zakonodavstvo inicirano direktno od strane lanova parlamenta bude izraeno u skladu sa zahtjevima kvalitete, zajednikim za cijeli sistem S obzirom da parlament i izrade zakonskih propisa, formirat e sam moe predlagati se odjel za zakonodavne poslove pri zakone, osigurati e se Sekretarijatu Parlamentarne skuptine da zakonodavstvo koje BiH. Ostali parlamenti u BiH e direktno iniciraju lanovi takoer osigurati postojanje parlamenta podlijee specijaliziranih radnih mjesta za svoje istim zahtjevima osoblje (analitiari; osoblje koje radi kvalitete kao i akti koji na izradi zakonskih propisa). potiu od vlade. Ustanoviti formalne procedure koje e osigurati da amandmani lanova parlamenta na vladin prijedlog zakona, a koji se odnosi na pribliavanje acquis-u, ne kri odgovarajue odredbe/odredbu acquis-a sa kojima se vladin prijedlog zakona treba uskladiti. Ovo moe ukljuiti formiranje zajednikog tijela sastavljenog od tehnikog osoblja vlada i parlamenata koje bi savjetovalo i/ili upozoravalo lanove parlamenta o eventualnoj implikaciji/implikacija-ma takvih amandmana; promjenama u pravilnicima o radu, itd. IP.4.3 Formiranje Komisije za jeziku politiku Aktivnost S obzirom na trojezini sistem u zakonodavstvu Predloene mjere Komisija e biti sastavljena od est istaknutih lingvistikih strunjaka,
Kraj 2007. godine
Parlamenti svih nivoa vlasti (uz suradnju sa VM BiH i vladama)
Sredina 2009. godine i kontinuirano
Parlamenti (sekretarijati parlamenata)
Kraj 2007. godine
VM BiH i vlade i parlamenti svih nivoa vlasti
Poetak 2008. godine i kontinuirano
Odgovorne institucije Parlamentarna skuptina BiH
Vremenski okvir Sredina 2007. godine
19
BiH, Parlamentarna skuptina BiH e postaviti za prioritet uspostavu Komisije za jeziku politiku koja e biti nadlena za: a) Odluivanje o primjedbama koje se tiu jezine preciznosti i ispravnosti, te ustanovljavanje da li su pojmovi dosljedno koriste u vaeim propisima; b) Sainjavanje i auriranje trojezinog slubenog leksikona pojmova koji se koriste u propisima; c) Utvrivanje rjenika i gramatikih pravila koja e se koristiti u narednoj godini.
koje predlae Dom naroda Parlamentarne skuptine BiH. Komisija e imati jednak broj lanova iz reda tri konstitutivna naroda. Sastanci Komisije e se odravati kad je to potrebno, a najmanje jednom godinje. Sluba za oglaavanje Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH e sluiti kao njen sekretarijat.
IP.4.4 Priprema propisa za objavljivanje Aktivnost Predloene mjere Potrebno je izmjeniti i dopuniti Pravilnik o internoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Sekretarijata Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH, kako bi se otvorila najmanje dva dodatna radna mjesta u Slubi Doma naroda sa posebnim zadatkom pripreme propisa za objavljivanje. Parlamenti na ostalim nivoima e razmotriti sline promjene na osnovu utvrenih promjena. Odgovorne institucije Vremenski okvir
Poboljati pripremu propisa za objavljivanje.
Sekretarijat Parlamentarne skuptine BiH Parlamenti na ostalim nivoima
IP 5. Poboljanje pristupa propisima

IP.5.1 Baza podataka zakonskih propisa Aktivnost 1. Ustanoviti i odravati sveobuhvatnu bazu Predloene mjere Svi vaei zakoni (ukljuujui zakonske propise koji trenutno nisu Odgovorne institucije VM BiH i vlade na svim nivoima Vremenski okvir Od 2007. godine i nakon toga
20
podataka zakonskih propisa, kojoj se moe pristupiti s jednog mjesta i kroz integrirani web portal. Veza sa Projektom baze podataka za zakonodavstvo (UNDP u saradnji sa Vijeem ministara i Delegacijom Evropske komisije)
dostupni u elektronskom formatu) biti e ukljueni u bazu podataka. Oni e biti oznaeni i klasificirani prema raznim kriterijima. Ove oznake e odgovarati organogramima koji prikazuju usklaivanje BiH zakonodavstva sa EU acquis-om. Postaviti engleski prevod zakona na website Ureda PAR Koordinatora.
kontinuirano Ostali: Slubeni list BiH i FBiH, Centar za obuku sudija i tuioca RS (hosting institucije); Ured PAR Koordinatora
IP.5.2 Bolji pristup sekundarnim propisima Aktivnost Predloene mjere Kako bi se osigurao potpuni pristup sekundarnim propisima, uvesti e se zakonski uslov koji jasno propisuje koje se vrste podzakonskih akata moraju objaviti u slubenom listu. Za sve ostale propise, Uredi za zakonodavstvo na svakom nivou vlasti e odravati registar svih sekundarnih propisa na snazi. Kada se oni uspostave, ovim registrima e ira javnost moi pristupiti putem on-line baze podataka. Odgovorne institucije Vremenski okvir
VM BiH i vlade na svim nivoima Uredi za zakonodavstvo na svim nivoima Krajem 2007. godine
Osigurati puni pristup sekundarnim propisima.
IP.5.3 Preiene verzije zakona Aktivnost S ciljem pojanjavanja statusa zakonodavstva koje je na snazi, neophodno je pripremiti i objaviti preiene verzije zakona. Predloene mjere Od izuzetnog je znaaja da se svi nivoi vlasti u BiH aktivnije ukljue u izradu Svi i objavljivanje preienih tekstova svojih propisa. Odgovorne institucije Vremenski okvir Sredina 2007. godine i kontinuirano
IP.5.4 Zbirke primarnog i sekundarnog zakonodavstva Aktivnost Kako bi se osigurao radni pristup kljunom zakonodavstvu, preporuljivo je da svako ministarstvo ili institucija sa vanim normativnim funkcijama objavi zbirke primarnog i Predloene mjere Svako ministarstvo ili institucija sa vanim normativnim funkcijama u svojim e budetima predvidjeti dovoljna sredstva za objavljivanje zbirki primarnog i sekundarnog zakonodavstva. Isti tekst e takoer biti dostupan online. Odgovorne institucije Vremenski okvir
Pojedinane institucije na svim nivoima
2007. godina i kontinuirano
21
sekundarnog zakonodavstva, koje se odnosi na njihova odgovarajua podruja djelovanja.
22
DIO II JAVNE FINANSIJE

JF 1. Dimenzija politike sistema javnih finansija
JF.1.1 Ojaavanje mehanizma za fiskalnu koordinaciju Novoosnovano Fiskalno Vijee trenutno djeluje na osnovu Ugovora o Fiskalnom Vijeu koji je potpisan od strane Vlada entiteta, VM Bosne i Hercegovine te Vlade Brko Distrikta. Neophodno je ojaati osnov za postojanje i rad Fiskalnog Vijea kroz zakon koji e preciznije odrediti radne procese Fiskalnog Vijea te regulirati rad tijela Fiskalnog Vijea i drugih institucija koje e mu pruati analitiku podrku. Aktivnosti u okviru ove akcije su direktno povezane sa Projektom fiskalne podrke za BiH Evropske komisije. Svjetska banka/MMF nadgledaju javne trokove na svim nivoima vlasti, kao i sveukupnu makroekonomsku stabilnost. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
1. Izraditi nacrt Zakona koji e detaljno razraditi Radna grupa za nain rada FV i Hitno zavriti nacrt Zakona o izradu nacrta Kratkoroni uspostaviti njegova radna Fiskalnom Vijeu Zakona o (odmah) tijela i nain njihovog Fiskalnom Vijeu funkcionisanja. 2. Uspostaviti Izraditi Pravilnik o radu. Fiskalno Kratkoroni (to Sekretarijat Fiskalnog Vijee/Radna tijela je prije mogue) Vijea. Izvriti sistematizaciju radnih mjesta. Fiskalnog Vijea JF.1.2 Redovna izrada makrofiskalnog okvira za itavu BiH Ovo je jedan od osnovnih analitikih dokumenata koji su neophodni za donoenje odluka o politici svake vlade. Naime, Bosni i Hercegovini je nedostajala takva iscrpna analiza, to je ograniavalo rad pojedinaca koji odluuju o politici u procesu donoenja odluka i inilo ih ovisnim o stranoj podrci u ovoj oblasti. Neophodno je razviti koherentan, iscrpan i jedinstven okvir za itavu dravu. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
Potrebno je pitanje izrade Makrofiskalnog okvira postaviti pred Potrebno je razviti Fiskalno Vijee [naroito uloge jedinstven Odjeljenja za ekonomsku politiku i Fiskalno Vijee, Kratkoroni makroekonomski i planiranje (EPPU) i Uprave za UIO/Upravni odbor (poeti odmah) fiskalni okvir za BiH. indirektno oporezivanje (UIO)/Odjeljenja za makroekonomsku analizu (OMA)] JF.1.3 Redovna izrada konsolidovanog rauna javnog sektora Nedostatak informacija o veliini javnog sektora i njegovim prihodima/rashodima ukazao je na nedostatak osnovnih statistikih podataka o Bosni i Hercegovini, njenom javnom sektoru, i utjecaju na cjelokupnu ekonomiju. Postoji potreba da se uspostave konsolidovani rauni vlade kao glavni izvor konsolidovanih podataka javnog sektora. Mogui preduslov za ovaj zadatak je usklaivanje raunovodstvenih standarda unutar BiH.
23
Aktivnost Neophodno je razviti konsolidovane vladine raune kao glavni izvor konsolidovanih podataka o javnom sektoru.
Predloene mjere
Vremenski okvir
Pitanje izrade konsolidovanog rauna postaviti pred Fiskalno Vijee. Fiskalno Vijee/UIO OMA Kratkoroni (poeti odmah)
Biljeka: Po Evropskom partnerstvu Ovo ukljuuje bolju odgovorna institucija za ovu aktivnost saradnju i razmjenu je OMA. podataka izmeu razliitih nivoa vlasti. JF.1.4 Umanjiti fiskalni debalans kroz implementaciju sistema fiskalnog izjednaavanja u entitetima Zakoni koji uvode fiskalno izjednaavanje na lokalnom nivou i nivou kantona usvojeni su u oba entiteta u aprilu 2006. god. Njihova provedba e poboljati trenutni znaajni horizontalni i vertikalni fiskalni debalans u javnoj upravi u oba entiteta. Napori bi se trebali fokusirati na implementaciju novog okvira. Ova aktivnost je povezana sa radom USAID-a/vedske agencije za meunarodni razvoj (SIDA) na izgradnji kapaciteta lokalnih vlasti (GAP projekat). Aktivnost Implementacija zakona koji uvode fiskalno izjednaavanje u entitetima. Predloene mjere Izrada podzakonskih akata koji su neophodni za implementaciju zakona. Odgovorne institucije Ministarstvo finansija (MF) FBiH, MF RS Vremenski okvir Kratkoroni (kraj 2006. godine)
JF 2. Poveanje uinkovitosti i djelotvornosti upravljanja budetom

JF.2.1 Srednjoroni okvir rashoda je proces koji se implementira u itavoj BiH Proces uvoenja Srednjoronog okvira rashoda poeo je prije nekoliko godina u oba entiteta, a 2005. godine se proirio na nivo Bosne i Hercegovine. Ovaj proces je nedavno ukljuio Brko Distrikt u pripremu Srednjoronog okvira rashoda. Dalji napredak Srednjeronog okvira rashoda iziskuje dodavanje novih elemenata Dokumentu okvira budeta (DOB). DOB treba imati zajednike makroekonomske i fiskalne projekcije za sve vlade (to se tie projekcija prihoda UIO-a, korisiti e se prognoze i direktnih poreskih i neporeskih prihoda na dravnom i entitetskom nivou), utvrene limite potronje po budetskom korisniku i uvrtene zajednike strateke ciljeve razliitih sektora kroz resorna ministarstva. Proces kreiranja DOB-a treba biti usaglaen, to zahtijeva usaglaene budetske kalendare na svim nivoima vlasti. Trenutni budetski proces treba ojaati poboljanjem komunikacije izmeu Ministarstva finansija i korisnika budeta, naroito tokom pripreme budeta. Iako e programsko planiranje budeta vrsto povezati politike i budet, neophodno je da institucije postave prioritete politika tokom procesa kreiranja budeta, usaglaene sa sektorskim strategijama i strategijama na dravnom nivou, kako bi se jasnije vidjeli prioriteti uprava utvreni u njihovim politikama. Trenutno, runo unoenje budetskih zahtijeva oduzima previe kapaciteta unutar odjela za budet Ministarstva finansija i na taj nain limitira dostupno vrijeme za analitiki posao. Uvoenje IT modela za pripremu budeta (koji je kompatibilan sa sistemom trezora) bi ubrzalo tok ovog procesa i povealo djelotvornost Ministarstva finansija. Aktivnosti u okviru ove akcije su direktno povezane sa podrkom PKF/DfiD-a sa procesom planiranja
24
Srednjeronog okvira rashoda i budeta na svim nivoima vlasti u BiH. Podrka je povezana sa implementacijom Kredita Svjetske banke za strukturalno prilagoavanje ekonomskog upravljanja (EMSAC). Aktivnost 1. Ukljuiti Brko Distrikt u proces Srednjoronog okvira rashoda. 2. DOB ima nove elemente: zajednike makroekonomske i fiskalne projekcije, ciljni suficit/deficit, limite potronje po budetskom korisniku, ugraene zajednike strateke ciljeve preko resornih ministarstava. Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir Kratkoroni (kraj 2006. godine) Kontinuirano Izrada izmjena i dopuna Zakona o finansiranju BiH. Implementacija organskih zakona o budetu na dravnom i entitetskom nivou. Organizacija seminara i radionica za finansijske slubenike u institucijama BiH, entiteta i BD. Ukljuiti BD u sastav Koordinacionog odbora. Ministarstvo finansija i trezora (MFT) BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije) Kratkoroni (kraj 2007. godine) Kontinuirano
Izrada Srednjoronog okvira rashoda za period 2007.-2009. god, i kasnije.
Vlada BD
3. Harmonizacija Izraditi harmoniziran budetski procesa izrade DOB-a na kalendar. dravnom i entitetskom nivou. Izraditi izmjene i dopune organskih zakona o budetu pratei preporuke Koordinacionog odbora.
Koordinacioni odbor (Pomonici ministara za budet, OMA) MFT BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije) MFT BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije), OMA, EPPU
Kratkoroni (kraj 2006. godine) Odmah Kratkoroni (sredina 2007. godine)
4. Izrada konsolidovanog DOB-a za itavu BiH.
Kratkoroni
5. Budetski proces ima nove elemente: postavljanje prioriteta institucija, komunikacija izmeu MF i korisnika i ukljuivanje DOB-a u paket informacija za Parlament. 6. Razviti software za
Implementacija organskih zakona o budetu na dravnom i entitetskom nivou. Izrada procedura i unificiranih obrazaca za korisnike budeta. Organizacija seminara i radionica za finansijske slubenike zaposlene u institucijama BiH i entiteta. Izraditi projektni plan za traenje MFT BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije) Kratkoroni Kontinuirano
MFT BiH, MF
Poetak -
25
izradu budeta koji je kompatibilan sa sistemom trezora.
sredstava.
FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije)
kratkoroni Implementacija - dugoroni cilj
JF.2.2 Transparentna potronja javnih sredstava Kapitalne investicije se trenutno planiraju budetom na godinjoj osnovi, to oteava i ini nesigurnim upravljanje njima i njihovo planiranje. Neophodno je izraditi novu metodologiju kapitalnog investiranja koja bi uklonila trenutne slabosti unutar sistema. Takoer je potrebno temenjlnije razmatrati implikacije povratnih trokova kapitalnih investicija. Odgovorne Vremenski institucije okvir MFT BiH, MF Uvoenje Uspostaviti radnu grupu radi izrade FBiH, MF RS, Kratkoroni viegodinjeg zajednike metodologije tretiranja Vlada BD (odjel (sredina 2007. planiranja kapitalnih kapitalnih investicija. nadlean za godine) investicija. finansije) JF.2.3 Ukljuivanje menedmenta institucija u izradu DOB-a i budeta Nedostak komunikacije izmeu rukovodstva institucije i jedinice za finansije unutar institucija ugroava povezivanje prioriteta utvrenih u politikama institucija i budeta. Ova komunikacija se treba ojaati ve u pripremi Dokumenta okvira budeta i kroz odgovarajue dostavljanje informacija te ukljuivanje rukovodstva u radni proces. Tokom procesa izrade budeta, komunikacija izmeu korisnika budeta treba se odvijati na razliitim nivoima odgovornosti kako bi se osiguralo da prijedlog budeta tano odraava potrebe i prioritete odreenog sektora/institucije. Aktivnost Predloene mjere Aktivnost Predloene mjere Komunikacija se moe poboljati prilikom izrade Srednjoronog okvira budeta kroz informiranje i ukljuivanje menedmenta u rad. Potrebno je pojaati komunikaciju izmeu menedmenta institucija i jedinica za finansije. U sluaju nedovoljno obrazloenog Srednjoronog okvira budeta uvesti vraanje zahtjeva i podizanje rasprave na vii nivo. Kratkoroni (kraj 2007. godine) Odgovorne institucije Vremenski okvir
Sve institucije
Uspostaviti nivoe rasprave budetskog zahtjeva sa jedinicom za finansije, na nivou ministarstava, i na nivou vlade. JF.2.4 Uvesti programsko budetiranje u javnoj upravi u BiH Programsko budetiranje je moderna metodologija budetiranja koja zahtijeva od institucija da sastave budet na osnovu programa i aktivnosti institucija planiranih za srednjoroni period. Ova budetska metodologija e ojaati vezu izmeu ciljeva utvrenih u politikama sektora i budeta (gdje su i uoene slabosti). Svaka raspodjela budeta e biti u vezi sa ciljem utvrenim u politici. Programski budeti su obino vezani za nacionalne razvojne planove ili sline strateke dokumente. Ovaj cilj je dugoronog karaktera i iziskuje izgradnju kapaciteta unutar Ministarstava finansija, te pojedinanih institucija, kao preduslov za uspjeh. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
26
Jaanje sektora za budet upoljavanje slubenika odgovornih za uvoenje sistema. Potrebno je uvesti novu metodologiju planiranja budeta programsko budetiranje (PB). Obuka slubenika. Izrada metodologije za uvoenje PB definirati po potrebi izmjene zakona.
MFT BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije)
Kratkorone aktivnosti (poeti odmah)
Jaanje jedinica za finansije u institucijama. JF.2.5 Blagovremeno ukljuenje Parlamenta u proces donoenja budeta Proces parlamentarnog usvajanja budeta trenutno kasno poinje sa radom za slijedeu fiskalnu godinu. Postoji mogunost za poboljanje procesa usvajanja budeta kroz informativne sastanke sa relevantnim parlamentarnim komisijama gdje bi bile predstavljene informacije o Dokumentu okvira budeta i rezultati procesa fiskalne koordinacije. Aktivnost Predloene mjere Implementacija organskih zakona o budetima BiH i entiteta. Odgovorne institucije MFT BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije), MF kantona Vremenski okvir Kratkoroni (kraj 2007. godine)
Sve institucije javne Dugoroni cilj uprave
Parlamentarna tijela moraju imati dovoljno vremena za razmatranje nacrta budeta.
Redovno upoznavanje lanova komisija za budet i finansije Parlamentarne skuptine sa okvirom Kontinuirano rashoda i sa rezultatima procesa fiskalne koordinacije. JF.2.6 Uvesti proireno izvjetavanje prema parlamentu i javnosti Izvjetaji koji se trenutno podnose Parlamentu na usvajanje obino sadre podatke vezane za trokove i ograniene analize ili preporuke za korektivne aktivnosti. Ovi izvjetaji obino nisu dostupni javnosti i obino se ne objavljuju u Slubenom glasniku ili na web stranici Ministarstva finansija. Neophodno je poboljati izvjetavanje Parlamentu i javnosti ukljuujui detaljnu analizu trokova, objanjenja o odstupanjima od originalnog budeta i o popratnim aktivnostima u skladu sa preporukama vrhovnog ureda za reviziju. Aktivnost Proirenje izvjetaja za Parlament i javnost sa analizama rashoda, obrazloenjima odstupanja i oitovanja o aktivnostima po preporukama revizije. Predloene mjere Izraditi format izvjetaja uz konsultacije sa Revizorima, Parlamentarnim komisijama i korisnicima. Revidirati Pravilnik o izvjetavanju. Odgovorne institucije Vremenski okvir
Kontinuirano Objavljivati izvjetaje na sajtovima institucija. JF.2.7 Sva vanbudetska sredstva i vanbudetski fondovi moraju biti u potpunosti ukljueni u Srednjeroni okvir rashoda i budetski proces Iako postoji pravna obaveza, sredstva iz vanbudetskih fondova jo uvijek nisu ukljuena u proces Srednjeronog okvira rashoda. Njihovo uvrtavanje e znaiti da je cijeli proces Srednjeronog okvira rashoda zaokruen i da pokriva cijeli sektor u BiH.
MFT BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije), MF kantona
Kratkoroni (sredina 2007. godine)
27
Donacije esto nisu evidentirane u budetu tako da je analiza njihovog uinka nemogua. Njihovo ukljuivanje u budet e osigurati mogunost izgradnje baze podataka primljene pomoi, te omoguiti analizu njenog uinka. Aktivnost Vanbudetski fondovi trebaju biti ukljueni u izradu DOB-a. Sve donacije moraju biti izraene u budetu. Predloene mjere Odgovorne institucije MFT BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije), MF kantona Rukovodstvo fondova Vremenski okvir
Ukljuiti donacije u budet. Implementirati zakone o budetima entiteta i ukljuiti fondove u DOB.
Kratkoroni (kraj 2007. godine)
JF.2.8 Poboljanje budetskog procesa u FBiH FBiH ima najkomplikovaniju upravnu strukturu, sa tri razliita nivoa vlasti. Neophodno je provesti mehanizme fiskalne koordinacije izmeu tri nivoa vlasti, i poveati nivo konsultacija o utjecaju politika (naroito kada vii nivoi vlasti uvode nove politike koje imaju finansijski uinak na nie nivoe vlasti). Aktivnost Potrebno je uvesti adekvatne mehanizme za saradnju sva tri nivoa vlasti. Predloene mjere Implementacija Zakona o budetima FBiH. Odgovorne institucije MF FBiH, MF kantona Vremenski okvir Srednjoroni (2008. godina)
JF 3. Unaprijeenje raunovodstvenog okvira i funkcije sistema trezora

JF.3.1 Uvoenje obraunskog modela raunovodstva u javni sektor Obraunski model raunovodstva je model koji se trenutno koristi u poslovnoj zajednici. Uvoenje ovog modela u javni sektor moe poveati transparentnost i pouzdanost javne uprave. Ovo je jedan ambiciozan cilj, jer se ak ni zemlje EU nisu prebacile na ovaj sistem raunovodstva. Ovo e zahtijevati znaajna ulaganja u kapacitet (obuka i IT) i stoga se smatra dugoronim ciljem. Aktivnost Predloene mjere Izrada projektnog plana za traenje donatorske podrke. Prevoenje standarda. Uvoenje savremenih meunarodnih raunovodstvenih standarda i obraunskog modela raunovodstva u javnoj upravi u BiH. Implementacija zakonskih rjeenja iz Zakona o raunovodstvu i reviziji BiH (okvirni zakon). Proiriti akcioni plan (EBRD) i na javni sektor. MFT BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije) Ostali: Sve institucije javne uprave Odgovorne institucije Vremenski okvir
Dugoroni cilj
Ukljuiti uspostavu javnog nadzora u akcioni plan. JF.3.2 Usaglaavanje raunovodstvenih standarda u BiH U BiH svaka vlada koristi svoje vlastite standarde raunovodstva. Usaglaavanje raunovodstvenih standarda u BIH je neophodan preduslov za uspostavu konsolidovanog rauna vlade i trebao bi imati
28
prioritet. Odgovorne institucije Vremenski okvir
Aktivnost
Predloene mjere
Radi izrade konsolidovanog rauna Uspostaviti radnu grupu za javnog sektora, potrebno harmonizaciju standarda javnog MFT BiH, MF sektora. je pristupiti FBiH, MF RS, Kratkoroni (6 Vlada BD (odjel usaglaavanju mjeseci) Izrada izmjena nadlean za raunovodstvenih zakonskih/podzakonskih akata pratei finansije) standarda koji se preporuke RG na svim nivoima. trenutno primjenjuju u BiH. JF.3.3 Uspostavljanje tehnike koordinacije trezora raznih nivoa vlasti Nakon uvoenja Jedinstvenog rauna trezora na nivou BiH, entitetskim i kantonalnim nivoima, tehnika koordinacija izmeu razliitih korisnika istog sistema je bila nepostojea. Uvoenje tehnike koordinacije e donijeti niz pogodnosti javnoj upravi: efikasniju upotrebu IT resursa, jer e rjeenja tehnikih problema biti razmijenjena izmeu vlada; te ekonominost jer uprave mogu zajedniki pristupiti dobavljau sistema i oekivati utede koju nisu mogli ostvariti zasebno. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
Tehnika koordinacija e MFT BiH za stvoriti niz koristi: Kratkoroni uspostavu, MF rjeavanje raznih Uspostava tijela za tehniku (sredina 2007. FBiH, MF RS, tehnikih problema, te koordinaciju sastavljenog uglavnom Vlada BD (odjel godine) nadlean za bolji nastup prema od IT profesionalaca. finansije), MF dobavljau trezorskog Kontinuirano kantona sistema. JF.3.4 Uvoenje funkcije trezora u itavoj javnoj upravi U vrijeme kada je uspostavljen, Jedinstveni sistem trezora nije obuhvatao nivo lokalne vlasti i vanbudetske fondove. Radi transparentnije upotrebe javnih sredstava, sve institucije vlasti e uvesti Jedninstveni raun trezora za svoje funkcije (ukljuujui lokalne organe vlasti i fondove). Aktivnost Radi transparetnog koritenja javnih sredstava JRT e biti uspostavljen u svim institucijama vlasti. Predloene mjere Odgovorne institucije MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije), MF kantona, naelnici opina, direktori fondova Vremenski okvir
Uspostava trezora u opinama i vanbudetskim fondovima.
Srednjoroni (2008. godina)
JF.3.5 Unaprijeenje funkcije trezora USAID je nedavno pruio podrku uspostavljanju funkcija trezora i uvoenju informacionih sistema finansijskog menadmenta na entitetskim i podentitetskim nivoima. Iako je sistem trezora relativno nov, jo uvijek zahtijeva konstantna poboljanja koja bi trebala dovesti do djelotvornosti njegove upotrebe. Neophodna poboljanja ukljuuju tehniko auriranje sistema, osiguranje pravne osnove za neke od funkcija (kao to su upravljanje novcem i likvidnost funkcije ulaganja) koje su orijentirane ka auriranju usluga - jer
29
trezor je u sutini usluga cijeloj upravi i treba da obezbijedi npr. podrku korisnicima/help desk. Odgovorne institucije Vremenski okvir
Aktivnost
Predloene mjere Izrada izmjena Zakona o finansiranju BiH i Zakona o investiranju javnih sredstava FBiH radi implementacije zakona. Izrada izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama radi usklaivanja sa Zakonima koji reguliu investiranje. Imenovanje investicijskih menadera (BiH i FBiH).
1. Potrebno je implementirati funkciju upravljanja novcem (npr. ulaganje kratkorone likvidnosti).
MFT BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije)
2. Rad i odravanje sistema trezora zahtijevaju stalna ulaganja u IT kapacitete, ukljuujui osoblje i opremu. 3. Razviti slubu za klijente (eng. help desk). Uposliti slubenike. Formirati help desk jedinicu. Obezbijediti dosljedno potovanje Naredbe za uplatu javnih prihoda. 4. Potrebno je potovati princip blagovremenih isplata. Uvesti sankcione mjere za korisnike budeta koji stvaraju obaveze bez pokria u sistemu. Pruati povratnu informaciju o izvrenim uplatama. 5. Uvezati sve korisnike budeta u trezorski sistem sa direktnom vezom. 6. Kompjuterizacija JRT u BD. Integracija manjih budetskih korisnika u sistem trezora. Uvesti uz elektronsku vezu izmeu aplikacija JRT-a i OBF. (odjel nadlean za finansije). Pojednostavljivanje procedura isplate.
MFT BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije), MF kantona MFT BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije) MFT BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije), MF kantona
Kratkoroni (poeti odmah) Kontinuirano Kratkoroni (kraj 2007. godine)
MFT BiH, MF FBiH, MF RS, MF kantona Vlada BD (odjel nadlean za finansije)
Srednjeroni (2008. godina)
Kratkoroni (u toku)
JF 4. Uvoenje PIFC u skladu sa relevantim EU standardima

JF.4.1 Izrada strategije za uvoenje PIFC (javna unutranja finansijska kontrola) Uvoenje javne unutranje fiskalne kontrole (eng. PIFC) je jasan zahtjev EU u oblasti javnih finansija. PIFC sistem sadri unutranju kontrolu ali i unutranju reviziju. Njegov cilj je osiguranje odgovornog,
30
transparentnog, djelotvornog i efikasnog pruanja usluga graanstvu. Elementi unutranje kontrole sadre: kontrolu okruenja, procjenu rizika, procjenu informacija i komunikacija, kontrolne aktivnosti i monitoring. Funkcija interne revizije je funcionalno neovisna i treba posebnu pravnu osnovu. Trei element sistema je uspostava Centralne jedinice za harmonizaciju koja odraava standarde ove oblasti. Prvi korak u uvoenju PIFC-a je razvoj dokumenta strategije koji e naglaavati glavne elemente PIFC sistema, kako bi se osigurala implementacija usklaenog PIFC sistema na svim nivoima vlasti. Aktivnost Predloene mjere Uspostavljanje radne grupe za razvoj Strategije. RG e obavljati konsultacije sa Vrhovnom revizijom. RG e revidirati odgovornosti postojeih tijela ije se funkcije Izrada dokumenta preklapaju sa funkcijom interne Strategije koji bi detaljno revizije (naroito inspekcija za upravu isplanirao uvoenje i budet). PIFC, njegove glavne principe i strukturu RG e definisati elemente sistema IK i sistema. IR, Centralnu jedinicu za harmonizaciju, uvoenje meunarodnih standarda i vremenski okvir za uvoenje sistema. Odgovorne institucije Vremenski okvir
MFT BiH kao nosioc aktivnosti MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije) Kratkoroni (sredina 2007. godine)
RG e traiti pomo u prevoenju strane literature iz ove oblasti za podjelu korisnicima. JF.4.2 Uvoenje PIFC u skladu sa relevantim EU stadardima u BiH Ovo je sljedei korak koji prati nastavak usvojene strategije koja odreuje parametre institucionalizacije Jedinice za centralnu harmonizaciju i modalitete za uvoenje interne kontrole i revizije. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije MFT BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije) Vremenski okvir Srednjoroni (do 2010. godine)
Implementacija Izrada projektne dokumentacije za Strategije - raditi na traenje donatorskih sredstava za ovu uvoenju PIFC sistema u oblast. itavoj BiH.
JF.4.3 Uvoenje unutranje revizije Ovaj cilj zahtijeva formiranje zajednike radne grupe koja e stvoriti usklaen nacrt zakonodavstva Interne revizije za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Brko Distrikt. Zakon e blie odrediti koji se model Interne revizije treba uvesti - centralizovani, decentralizovani ili kombinacija ova dva pristupa. Vano je naglasiti da uvoenje interne revizije potrauje znaajno investiranje u obrazovanje internih revizora jer ova funkcija jo uvijek nije potpuno razvijena u privatnom sektoru BiH. Takoer, imenovat e se institucija koja e biti odgovorna za davanje certifikata internim revizorima (u nekim zemljama Jedinica za centralnu harmonizaciju ima ovu funkciju ). NB:Vlasti su oformile unutranju radnu grupu za reviziju koja se sastoji od viih slubenika ministarstava
31
dravne i entitetskih vlada, ostalih zvaninika i donatora. Grupa radi na izradi usaglaenih zakona o reviziji, ije e usvajanje biti u skladu sa Kreditom za strukturalno prilagoavanje ekonomskog upravljanja (EMSAC) Svjetske banke. Aktivnost Predloene mjere Uposliti osobu odgovornu za Internu reviziju na BiH nivou. Zavriti rad radne grupe za izradu harmonizovanih nacrta Zakona sa predstavnicima RS, BiH, FBiH i BD. ZoIR e regulisati pitanje certificiranja IR. MFT BiH, MF FBiH , MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije) Kratkoroni (kraj 2006. godine) Kontinuirano Odgovorne institucije Vremenski okvir
Izrada Zakona o unutranjoj reviziji.
Zapoeti obuku kadrova za poslove interne revizije. JF.4.4 Uvoenje interne kontrole Interna kontrola je do sada samo djelomino uvedena u javnu upravu. Na razliitim nivoima postoje razliite pravne odredbe koje stvaraju osnovu za njenu provedbu i postavljanje rukovodstva odreene institucije odgovornim za njenu implementaciju. Entiteti i BiH su napravili akcione planove za njeno uvoenje. Institucije e nastaviti sa uvoenjem sistema interne kontrole, koji je baziran na procjeni rizika i podeavanjem njegovih sistema interne kontrole da bi se odgovaralo na pojedinane rizike sa kojima se suoava svaka institucija. Standardi interne kontrole se trebaju uskladiti na razliitim nivoima vlasti. Aktivnost Predlae se da institucije nastave raditi na uvoenju i usavravanju svojih sistema interne kontrole. Ovaj pristup zasnovan je na procjeni rizika i pravljenju nacrta registara rizika za svaku instituciju. Interne kontrole trebaju biti uvedene kao mjere ublaavanja rizika. Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
MFT BiH, MF FBiH, MF kantona, MF RS, Vlada BD Uspostavljanje sistema interne kontrole (odjel nadlean za realizacijom Akcionog plana za finansije) unapreenje internih kontrola na dravnom i entitetskom nivou. Ostali: Institucije javne uprave
Kratkoroni Kontinuirano
Potrebno je uskladiti standarde Interne kontrole. JF.4.5 Jaanje kontrolnog okruenja Cjelokupno kontrolno okruenje koje obuhvata pitanja kao to su cjelokupni stavovi, svjesnost te postupci rukovodstva i osoblja trebaju biti ojaani. Ovo posebno ukljuuje lini, profesionalni i etiki integritet rukovodstva i osoblja; filozofiju rukovodstva i operativni stil; organizacionu strukturu i metode za davanje ovlasti i odgovornosti; praksu i politike u oblasti ljudskih potencijala kao i angaovanje kompetentnog osoblja. Ovi ciljevi e biti ispunjeni zajedno sa reformama koje su dio komponente ljudskih resursa.
32
Aktivnost
Predloene mjere Uspostaviti RG sa predstavnicima svih nivoa vlasti da se usaglase oko usklaenog pristupa reformi plata na svim nivoima. Izrada nacrta Zakona o platama.
Potreban je zakon koji e tano definirati plate i naknade na nivou BiH i entieta.
Odgovorne institucije MFT BiH, MF RS, MF FBiH, Vlada BD (odjel nadlean za finansije) ADS/U na svim nivoima i Pododjel za LJP u BD
Vremenski okvir Kratkoroni (sljedeih est mjeseci) Kratkoroni (kraj 2007. godine)
JF 5. Poboljanje organizacione strukture i investiranje u izgradnju kapaciteta

JF.5.1 Poboljanje organizacione strukture unutar MF Postoji potreba za jasnim definisanjem organizacione strukture koja e eliminirati trenutno preklapanje funkcija, odraavati nove i poveane odgovornosti razliitih sektora Ministarstva finansija, i strateke ciljeve reforme sistema upravljanja javnim finansijama. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije MFT BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije), MF kantona Vremenski okvir
Razviti novu organizacionu strukturu.
Rukovodstvo institucija JF.5.2 Implementacija organizacione strukture uz jaanje kapaciteta unutar MF Svaka od reformi istakla je u oblasti javnih finansija potrebu ili za novim zapoljavanjem ili znaajnim ulaganjima u razvoj kapaciteta postojeih zaposlenika. Izgradnja kapaciteta unutar Ministarstva finansija je od kljunog znaaja za osiguranje odrivosti prolih, trenutnih i buduih reformi koje su ugroene velikom mobilnou radne snage iz Ministarstava finansija. Na primjer, primijeeno je da se sektori budeta unutar Ministarstava finansija trebaju sadrajno ojaati, ugledajui se na meunarodne najbolje prakse (npr. angaovanje analitiara koji bi pratili pojedinane sektore). Aktivnost Neophodno je zaposliti i obuiti osoblje unutar Ministarstava finansija. Jaanje jedinica koje su odgovorne za budet i fiskalnu politiku unutar Ministarstva finansija u BiH, entitetima i kantonima. Osigurati dovoljan broj Izraditi dugoroni program za zapoljavanje odreujui obuku i platne razrede. Izmjene Pravilnika. Upoljavanje dravnih slubenika. MFT BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije), MF kantona Poeti odmah Kontinuirano Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
33
IT eksperata da odravaju elektronike sisteme. Osigurati dovoljan broj dravnih slubenika za reforme unutar fiskalne oblasti, budeta, trezora i PIFC oblasti. JF.5.3 Jaanje kapaciteta u jedinicama za javne finansije unutar institucija Kao prvi korak, neophodna je jasna pozicija Jedinice za javne finansije unutar organizacione strukture svake institucije. Reforme zahtijevaju znaajna ulaganja u kapacitet Jedinice za javne finansije unutar institucija. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Rukovodstvo institucija MFT BiH, MF FBiH, MF RS, Vlada BD (odjel nadlean za finansije), MF kantona Vremenski okvir
Izraditi organizacionu strukturu koja e jasno definisati mjesto jedinice Izrada izmjena Pravilnika. za javne finansije unutar institucija. Zapoljavanje i obuka dravnih slubenika. Zapoljavanje(u sluaju potrebe) i obuka kadra.
Kratkoroni (kraj 2007. godine) Kontinuirano
34
DIO III UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA

Nekoliko donatorskih projekata podrke e pruati podrku upravama u BiH u provoenju Akcionog plana. Ovo ukljuuje, na primjer, podrku Evropske komisije za program obuke za dravnu slubu, kao i podrku ADS-u na dravnom nivou. Projekat "Reforma javne uprave u BiH na dravnom i entitetskom nivou" koji finansira DfID, koji provodi Nacionalna kola za upravu Ujedinjenog Kraljevstva, prua podrku kako Republici Srpskoj, tako i na nivou cijele BiH, za razvoj modernog i usaglaenog pristupa ULJP-u. UNDP pomae u harmoniziranju i moderniziranju prakse institucija u pogledu ljudskih potencijala, sa fokusom, izmeu ostalog, na praksu zapoljavanja, ukljuujui ocjenu rada, zajedno sa odgovarajuom obukom. UNDP takoer prua podrku ADS-u FBiH.
LJP 1. Opi pristup modernim politikama upravljanja ljudskim potencijalima

LJP.1.1 Usaglaavanje i usmjeravanje politika upravljanja ljudskim potencijalima i odgovarajue zakonske regulative Aktivnost Predloene mjere Usaglasiti i usvojiti program koji odreuje oblasti u kojima je odmah potrebna harmonizacija. Izraditi i usvojiti nove zakone/propise koji su potrebni za harmonizaciju gore usaglaenih procedura. Usaglasiti radne pretpostavke za zajedniki razvoj modernih politika upravljanja ljudskim potencijalima/zakonskih uslova, ukljuujui kontinuirane konsultacije izmeu raznih nivoa uprave (radne grupe itd.). Usaglasiti oblasti politika u kojima je potreban stalni razvoj i izraditi vremenski okvir za usvajanje i implementaciju do 2010. godine (uzimajui u obzir Strategiju reforme javne uprave i Akcioni plan). Izraditi i usvojiti nove zakone/propise kako bi se postigao stalni razvoj kako je prethodno usaglaeno. Odgovorne institucije Vremenski okvir Do kraja 2006. godine Sredina 2007. godine ADU/S Pododjel za LJP Brko Distrikta Ministarstva pravde i Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Do kraja 2006. godine
Utvrditi oblasti politika u kojima je potrebno usaglaavanje i kontinuirani razvoj kako na trenutnom tako i na dugoronom osnovu.
Do sredine 2007. godine
Do 2010. godine
LJP.1.2 Usaglasiti definiciju i opseg dravne slube Aktivnost Definirati domet i opseg 'dravne slube' u cilju zadovoljenja potreba Predloene mjere Uspostaviti kombinovanu BiH radnu grupu za pregled postojeih definicija dravnog slubenika. Odgovorne institucije ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta Vremenski okvir Poetak 2007. godine
35
razliitih nivoa uprave u BiH.
Utvrditi sve mogue opcije koje e ukljuiti na primjer: Sve javne slubenike; Centralni, kantonalni i opinski nivo javnih slubenika; Samo javne slubenike zaposlene u centralnim institucijama vlasti; Sve zaposlene u institucijama vlasti; Sve zaposlene u institucijama vlasti u odnosu na samo one zaposlene sa odreenim stepenom obrazovanja. Pripremiti i distribuirati dokument za diskusiju koji e istraiti prednosti i nedostatke svake od istraenih opcija. Preduzeti unakrsne konsulatcije dravnih slubi o utvrenim opcijama. Usaglasiti najprikladniji model za cijelu BiH i pripremiti nacrt amandmana na odgovarajue zakone/propise. Usvojiti odgovarajue izmjene u zakonima o dravnoj slubi.
VM BiH i sve vlade Parlamenti Do sredine 2007. godine
Kraj 2007. godine Kraj 2007. godine Do sredine 2008. godine Sredina 2008. godine
LJP 2. Organizaciono ureenje

LJP.2.1 Uloga centralnih jedinica Aktivnost Ojaati ulogu ADU/S i Pododjela za LJP Brko Distrikta u pogledu politika, s ciljem uspostave djelotvornih tijela nadlenih za izradu politika ULJP-a, definiranje opih ciljeva i prioriteta u razvoju LJP, ukljuujui: Razvoj i pregled politika i naela LJPa; Postavljanje standarda i monitoring; Davanje smjernica i savjeta; Predloene mjere Usaglasiti kontinuirani razvoj poloaja i uloge ADU/S i Pododjela za LJP Brko Distrikta kao buduih vodeih tijela u uvoenju i primjeni dobre prakse LJP-a na svim nivoima uprave. Zahtjevati da ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta podravaju i razvijaju kapacitete ULJP-a u posebnim institucijama kroz dostavljanje politika, savjeta i uputa, te obuka. Prema potrebi izmjeniti zakonodavstvo i pravilnike kako bi odraavali ovu razvijenu ulogu. Razviti kapacitete osoblja i strunjaka u ADU/S (Pododjelu za LJP Brko Distrikta) kako bi se osiguralo da oni budu centri dobrog i modernog poznavanja ULJP-a sposobni da pruaju odgovarajue savjete i upute Odgovorne institucije Vremenski okvir Sredina 2007. godine
ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta VM BiH, Vlade FBiH, RS i BD
Sredina 2007. godine; kontinuirano Kraj 2007. godine
2006.2008. godina
36
menaderima i perifernom osoblju Orkestraciju, nadlenom za LJP. razmjenu i komunikaciju dobre prakse, ukljuujui i onu irom BiH; Smatranje ministarstava odgovornim za djelotvorno sprovoenje; Izvjetavanje Vlade/Parlamenta. LJP.2.2 Poveati koordinaciju i saradnju izmeu ADU/S i Pododjela za LJP Brko Distrikta Agencije su najprikladniji nivo za postizanje vee harmonizacije meu lanovima dravne slube kroz njihovu podrku razvoju kako prava tako i prakse irom BiH ukoliko nastave raditi zajedno, razmjenjivati iskustva i uiti jedni od drugih. Aktivnost Gradei na postojeoj dobroj praksi, neophodno je poboljati saradnju izmeu ADU/S i Pododjela za LJP Brko Distrikta kako bi se osiguralo npr.: Usklaivanje propisa i procedura; Omoguila mobilnost dravnih slubenika; Pojanjavanje definicije i opsega dravne slube; Unifikacija metodologije planiranja; Izgradnja kompatibilnih informacionih sistema za ULJP; Poboljanje ocjene uinka i unapreenja; Reorganizacija sistema plata i nagraivanja; Jaanje kapaciteta ULJP-a u pojedinanim institucijama (ministarstva, Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
ADU/S e usvojiti formalni skup zajednikih radnih pretpostavki za kontinuiranu saradnju i koordinaciju razvoja politika i izvravanje zajednikih operativnih zadataka, koji e ukljuivati: Zajedniko godinje planiranje; Vremenski okvir redovnih (kvartalnih) sastanaka; sa Rotiranjem odgovornosti za sastanke, programe, itd.; Organizaciju ad hoc sastanaka specijalistikog osoblja prema potrebi; Zajednike komunikacione planove za razmjenu informacija izmeu i unutar razliitih nivoa uprave. Ovo se moe postii potpisivanjem zvaninog Memoranduma o razumijevanju ili Protokola o saradnji, ili na drugi odgovarajui nain.
ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta Ured PAR Kordinatora
Do sredine 2007. godine Kontinuirano
37
direktorati, agencije i slino); Imenovanje zajednikih projekata koji e biti provoeni na svim nivoima vlasti.
LJP.2.3 Uloga perifernih kapaciteta Aktivnost Predloene mjere Formirati kombinovanu radnu grupu sa predstavnicima ADU/S i Pododjela za LJP Brko Distrikta, te ostalih pojedinanih institucija, za rad na razvoju kapaciteta LJP-a u pojedinanim institucijama. Pojedinane institucije e izvriti pregled postojeih organizacijskih ureenja, te uvesti neophodne promjene u cilju razvoja ULJP-a kao strateke funkcije u svakoj instituciji. Uspostaviti saradnju izmeu ADU/S i perifernih specijalista/menadera za ULJP na podruju kadrovskog planiranja, obuka, uvoenja informacionih sistema za ULJP, poboljanja u provedbi trenutnih funkcija ULJP-a, itd. Ispitati potrebe za vjetinama/znanjem u ULJP-u u institucijama i razviti program obuke za razvoj kapaciteta specijalista i linijskog menadmenta. Odrati specijalistiku obuku za specijaliste za ULJP (osoblje pojedinanih institucija i ADU/S-a) prema potrebi. Utvrditi i razviti trenerski kadar iz cijele dravne slube (specijalisti za ULJP) koji e kontinuirano odravati potrebne obuke linijskog menadmenta. Odrati obuke linijskih menadera kako bi se osiguralo djelotvorno upravljanje osobljem na svim nivoima javne slube. Odgovorne institucije ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta Pojedinane institucije Pojedinane institucije uz podrku ADU/S i Pododjela za LJP Brko Distrikta ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta Pojedinane institucije ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta Vremenski okvir
Obezbijediti specijalizovane kapacitete za ULJP u upravnim organizacijama, i razviti razumijevanje za moderno ULJP kod menadera kako bi se oni aktivnije ukljuili u razvoj i motivaciju osoblja.
Do kraja 2007. godine Od kraja 2007. godine i kontinuirano prema potrebi Do kraja 2007. godine, i kontinuirano poslije toga 2007.2009. godine (i poslije toga kontinuirano za nove menadere)
Treneri preko ADU/S i Pododjela za LJP Brko Distrikta
38
LJP 3. Upravljanje informacijama

LJP.3.1 Podaci o ljudskim potencijalima Aktivnost Razviti i implementirati zajedniko softversko rjeenje koje e omoguiti svakoj pojedinanoj instituciji auriranje i pristup podacima o svojim dravnim slubenicima i ostalim uposlenicima. U isto vrijeme, svaka ADU/S e imati pristup podacima iz svih institucija odgovarajueg nivoa vlasti. Na ovaj nain, baza podataka e se redovno aurirati na lokalnim nivoima, te e Agencije moi praviti realnije izvjetaje o osoblju angaovanom u dravnoj slubi. Bilo bi idealno da se na svim nivoima koristi jedinstveno softversko rjeenje. Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
Pripremiti tehnike specifikacije, utvrditi sredstva za razvoj zajednikog softverskog rjeenja i implementirati ga.
ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta
Do kraja 2006. godine i nakon toga kontinuirano
LJP 4. Planiranje ljudskih potencijala

LJP.4.1 Osigurati odgovarajue planiranje ULJP-a u centralnoj i perifernim kadrovskim jedinicama Aktivnost 1. Uvesti i implementirati procedure za djelotvorno planiranje LJP-a u institucijama i izmeu njih, kako bi se obezbijedilo efikasno Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir Do kraja 2006. godine Kraj 2006. sredina 2007. godine
Usaglasiti zajedniku metodologiju za ocjenu rada koju e ADU/S i Pododjel ADU/S za LJP Brko Distrikta usvojiti i promovirati. Razviti i odrati obuke o metodologiji ADU/S za identifikovane pojedince iz ADU/S i pojedinanih institucija, kako bi se Pojedinane
39
ispunjavanje prioriteta institucija i vlada.
formirali lokalni timovi za ocjenu. Usaglasiti vremenski okvir prioriteta ministarstava/institucija sa vladom. Zavriti analizu poslova u svim institucijama na svim nivoima u cilju procjene trenutne situacije i zahtjeva; ovo moe pomoi institucijama da utvrde da li trenutni kadar zadovoljava zahtjevane radne norme. Uvesti godinje planiranje radne snage u svim institucijama u skladu sa vremenskim okvirom stratekog i budetskog planiranja. Osigurati redovno i kontinuirano planiranje ljudskih potencijala kako bi institucije mogle nastaviti sa djelotvornim i efikasnim radom u budunosti.
institucije VM BiH i vlade ADU/S-ovi timovi za pregled ocjena rada Pojedinane institucije ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta Institucije 2007.2008. godina Do sredine 2007. godine
Od 2008.godine; kontinuirano
LJP.4.2 Zajednika klasifikacija poslova/razreda u cijeloj BiH Aktivnost Predloene mjere Formirati kombinovanu radnu grupu iz cijele BiH koja e razmotriti i pregledati trenutnu klasifikaciju poslova, ukljuujui potrebne vjetine, znanje, kvalifikacije itd. za razliite stepene odgovornosti i aktivnosti. Uz podrku strunjaka, utvrditi opcije za zajedniku strukturu razreda. Provesti unakrsne konsultacije u ADU/S-ima o utvrenim opcijama. Izmjeniti postojee i usvojiti nove zakone/propise i strukture u odnosu na klasifikaciju. Odgovorne institucije Vremenski okvir
Uvesti zajedniku klasifikaciju poslova/razreda irom BiH. NB: Povezano sa aktivnostima na ocjeni rada (ispod).
ADU/S
ADU/S ADU/S, relevantna ministarstva ADU/S, relevantna ministarstva
Do kraja 2007. godine Do sredine 2008. godine Do kraja 2008. godine
LJP.4.3 Uvoenje zajednikih profila nadlenosti za specifine pozicije u svim razredima/sektorima Aktivnost Uvoenje zajednikih profila nadlenosti za specifine pozicije u svim razredima/sektorima. Predloene mjere Formirati radne grupe iz razliitih razreda irom dravne slube koje e razviti okvire nadlenosti. Uspostaviti okvire za pilot projekte u odreenim institucijama, te ih preraivati u sluaju potrebe. Razviti i izraditi strategiju komunikacije i obuke za svo osoblje. Odgovorne institucije ADU/S ADU/S, identifikovane pilot institucije ADU/S Vremenski okvir Sredina 2007. godine Sredina - kraj 2007. godine Do kraja 2007. godine
40
Usvojiti i uvesti okvire nadlenosti u sve opise poslova, procedure zapoljavanja, te nain upravljanja uincima.
Svi
Od 2008. godine
LJP 5. Regrutovanje i odabir

Proteklih godina u BiH je ostvaren napredak u smislu uvoenja kompetitivnijih procedura za zapoljavanje kadrova. Samo popunjavanje pozicija je jedna stvar, ali optimizacija rezultata zapoljavanja privlaenje i prepoznavanje najboljih i najpametnijih - zahtjeva bolje koordiniran i aktivniji pristup. LJP.5.1 Utvrivanje potreba u vezi sa aktivnostima na ocjeni rada i klasifikaciji poslova Aktivnost 1. Osigurati da se popunjavaju samo odgovarajue pozicije potrebne za ispunjenje promjenjivih zahtjeva za pruanje javnih usluga, te vladinih prioriteta. Predloene mjere Odgovorne Vremenski institucije okvir ADU/S, Ministarstva pravde, Ministarstvo uprave Do poetka i lokalne 2008. godine samouprave, Ministarstva finansija
Usaglasiti i usvojiti opsene procedure za utvrivanje potreba za zapoljavanjem u skladu sa dokumentima planiranja radne snage. U skladu sa razvojem okvira nadlenosti, pregledati i revidirati specifine i ope zahtjeve da bi se omoguila fleksibilnost u zapoljavanju. Razviti usaglaeni format za specifikaciju posla i osobe, koji ukljuuje zahtjeve za kvalifikacijom i iskustvom, vjetine, svojstva i sposobnosti u skladu sa razvijenim okvirom nadlenosti (iznad). Pripremiti i distribuirati upute za institucije i menadere. Kroz zajednike aktivnosti ADU/S usaglasiti zajedniki format konkursa. Objavljivati sve konkurse za dravnu slubu preko web stranica ADU/S (ukljuiti linkove izmeu web stranica) i putem novina irom BiH. Revidirati postojee obaveze objavljivanja u Slubenim glasnicima. Uvesti uslugu obavjetavanja zaposlenih dravnih slubenika o otvorenim pozicijama (elektronski, gdje je mogue). Sprovoditi ljubazne postupke obavjetavanja svih kandidata o napretku postupaka po njihovim
2. Obimne i eksplicitne specifikacije posla i traene osobe su dostupne u svrhu privlaenja i ocjenjivanja odgovarajuih kandidata.
ADU/S, pojedinane institucije
ADU/S
3. Odgovarajua objava konkursa irom BiH.
ADU/S
Od kraja 2006. godine
41
prijavama. Izmjeniti zakonodavstvo/propise prema Sredina 2007. potrebi. godine LJP.5.2 Vremenski efikasniji i trokovno prihvatljiviji proces prijavljivanja Cilj je da se proces apliciranja napravi to privlanijim. Postojei trend je da se zahtjevaju dodatne kvalifikacije - vii stepen obrazovanja - ak i ako to nije potrebno za posao. Neophodno je da se fokus pomjeri sa trenutnog naglaska na kvalifikacije na papiru i duinu radnog staa, te da se vie uzimaju u obzir vjetina, motivacija, sposobnost, stav i potencijal. Aktivnost Predloene mjere Smanjiti trenutno optereenje aplikanata usaglaavanjem i usvajanjem zajednikih zahtjeva pri prijavljivanju za cijelu BIH. Zajedniki osmisliti i usvojiti zajedniku formu prijava (koja e odraavati nove zahtjeve za vjetinama i sposobnostima). Utvrditi koja se dokumentacija nepotrebno trai pri prijavljivanju i u tom smislu izmijeniti postojee propise. Uvesti proces on-line prijavljivanja. LJP.5.3 Efikasno provjeravanje prijava Aktivnost Centralne personalne jedinice su odgovorne za provjeru prijava i proslijeivanje Komisiji za odabir samo onih koje zadovoljavaju minimum kriterija. LJP.5.4 Proces odabira Aktivnost 1. Kreirati efikasniju provjeru kandidata na osnovu novih specifikacija posla/osobe, okvira nadlenosti i aktivnosti na ocjeni rada. Predloene mjere Formirati radnu grupu da razmotri alternativne metode ocjene kandidata koje na primjer ukljuuju: Poboljane prijavne obrasce koji omoguavaju ocjenu dokumenata; Centre za procjenu; Struktuirane intervjue; te Odgovorne institucije ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta VM BiH i vlade Vremenski okvir Predloene mjere Identifikovati optereenja i rizike za ADU/S i uvesti procedure za njihovo ublaavanje, ukljuujui odgovarajuu obuku za osoblje ADU/S. Usaglasiti zajedniku metodologiju i usvojiti izmjene propisa. Odgovorne institucije ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta VM BiH i vlade Vremenski okvir Odgovorne institucije ADU/S Vremenski okvir Do sredine 2007. godine
Razviti vremenski efikasniji i trokovno prihvatljiviji proces prijavljivanja, i za aplikante i za upravu.
Sredina 2007. godine ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta Kraj 2008. godine
Od sredine 2006. godine
42
Uspostavu Komisije za dravnu slubu da zapoljava i imenuje osoblje na vie pozicije. Usaglasiti najprikladnije metode zapoljavanja u BiH dravnoj slubi i testirati ih kroz pilot projekte na svim nivoima. Pregledati i revidirati metodologiju na osnovu iskustava pilot projekata. Koristei specifikaciju posla/osobe i dokaze o sposobnostima, ocijeniti kandidate prije intervjua. Usaglasiti i provoditi maksimum intervjua s obzirom na upranjenu poziciju. Izvriti potrebne izmjene u zakonima/propisima u skladu s novim procedurama i implementirati te izmjene. Kreirati i obezbijediti (ili naruiti) zajedniki program obuke za svo 2. Osigurati da svi osoblje ukljueno u ocjenu prijava. lanovi komisije za Koristei naprednu metodologiju odabir posjeduju odabira, pripremiti uputstva i vjetine neophodne za obezbijediti obuku o uspostavljanju objektivno intervjuisanje kriterija za ocjenu kandidata, vjetini i ocjenu kandidata. voenja intervjua, kao i objektivnim tehnikama bodovanja, krajnjem izboru, te uvanju podataka.
Sredina 2007. godine Kraj 2007. godine U toku pilot faze Sredina 2007. godine Kraj 2007. godine
Od sredine 2007. godine; kontinuirano
LJP.5.5 Standardizacija i uzajamno priznavanje strunih ispita meu razliitim nivoima vlasti Aktivnost Predloene mjere Formirati radnu grupu koja e usaglasiti zajedniku politiku ispita u BiH, te iznijeti prijedloge na svim nivoima. 1. Na svim nivoima osigurati standardizaciju i uzajamno priznavanje strunih ispita izmeu razliitih nivoa vlasti. Angaovani eksperti e razviti veliki fond zajednikih ispitnih pitanja za svaku oblast javne uprave koji e se koristiti na svim nivoima vlasti. Godinje pregledati i revidirati ispitna pitanja kako bi se uskladila sa promjenama okolnosti. Ukljuiti poboljane i alternativne metode ocjene kandidata kako bi se ohrabrio iri krug aplikanata, Do sredine 2008. godine Odgovorne institucije Vremenski okvir
Sredinom 2008. godine
43
2. Uvesti trokovno prihvatljiv ispitni proces. LJP.5.6 Postavljanje Aktivnost
ukljuujui mlade ljude, za slubu, npr.: - testovi zasnovani na uinku; - centri procjene za zaposlenike na viim nivoima; - nepripremljeni testovi (objektivni pregled prijave ili CV-a, praen intervjuem). Smanjiti/ukinuti trokove prvog ispita za sve kandidate. Ponovljeni ispit ide na troak kandidata.
Predloene mjere Formirati kombinovanu radnu grupu iz cijele BiH koja e razmotriti koristi i rizike povezane sa odgovornou ADU/S i Pododjela za LJP Brko Distrikta za imenovanje svih dravnih slubenika. Pripremiti dokument sa opcijama za razmatranje od strane vlada. Usvojiti neophodne izmjene zakona.
Vremenski okvir
Poveati stepen nezavisnosti ADU/S i Pododjela za LJP Brko Distrikta u oblasti postavljanja.
ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta VM BiH i vlade
LJP.5.7 Mobilnost zaposlenika izmeu nivoa vlasti/institucija Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta / Minstarstva pravde, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta, Odbori za albe ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta Vremenski okvir
1. Izrada pravinog i otvorenog sistema kretanja zaposlenika izmeu nivoa vlasti.
Revidirati trenutne zakone i propise kako bi se omoguilo kretanje zaposlenika izmeu svih nivoa vlasti.
2. Osigurati pravine i efikasne odredbe o prekobrojnosti zaposlenika. 3. Dozvoliti meuentitetsku/meuins titucionalnu mobilnost
Pregledati, revidirati prema potrebi, te provesti zajedniku politiku o prekobrojnosti irom BiH. Obezbijediti pisane upute za pojedince i menadere kako bi se osiguralo provoenje odgovarajuih procedura. Razmotriti razvoj zajednike politike djelovanja kako bi se omoguio rast unutranjeg trita u BiH.
Kraj 2007. godine
2007.-2008. godina
44
osoba koje trae zaposlenje.
Kreirati i uvesti u primjenu bazu podataka pojedinaca koji su zainteresovani za dobrovoljne prelaske iz institucije u instituciju na svim nivoima. Razmotriti primjenu pojednostavljenih (ali otvorenih) procesa internog zapoljavanja kako bi postojei dravni slubenici bili uzeti u obzir za otvorene pozicije na svim nivoima.
LJP.5.8 Izgledi za napredak u karijeri u dravnoj slubi Aktivnost Predloene mjere Razvoj i provoenje strategije kako bi se stvorila svijest o karijeri u dravnoj slubi. Osigurati punu zastupljenost dravne slube na sajmovima za zapoljavanje, univerzitetima i kolskim danima karijere, te na dogaajima u lokalnim zajednicama. Objavljivati konkurse u alternativnim medijima kako bi se privukle prijave osoba iz razliitih ugroenih grupa. Uvesti procedure za objavu svih konkursa za rad u dravnoj slubi na svim nivoima u BiH, te za obezbjeenje njihove dostupnosti preko web stranica svih ADU/S. Dalje razviti koncept pripravnikih programa za obuku buduih menadera. Pripemiti prirunike za pojedince i osoblje koje obuava pripravnike kako bi se obezbijedile mogunosti za kontinuiran razvoj. Implementirati raspored pripravnika za prvu godinu. Ukloniti uslov minimalnog perioda prethodnog radnog iskustva za ulazak u program pripravnika. Utvrditi za koje pozicije (koristei analize posla) NIJE potrebna univerzitetska diploma za nove kandidate, te izmjeniti odgovarajue Odgovorne institucije Vremenski okvir Poetak 2007. godine Od proljea 2007. godine; nakon toga kontinuirano Od proljea 2007. godine
1. Razvoj strategija za privlaenje pripadnika razliitih ugroenih grupa i mladih ljudi u dravnu slubu.
Od kraja 2006. godine
Do kraja 2007. godine Do kraja 2007. godine 2008. godina Do sredine 2007. godine Do kraja 2007. godine
2. Kreirati radnu sredinu koja dozvoljava razvoj visoko-potencijalnog osoblja.
ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta Institucije
45
propise gdje je to potrebno. Dalje razviti okvire sposobnosti i vjetina kako bi se omoguilo interno unapreenje pojedinaca sa visokim uinkom. 3. Koristiti unapreenja za razvoj karijere i zadravanje osoblja (posebno za mlade zaposlenike sa visokim uinkom). ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta
2008. godina
Promijeniti postojee propise koji se odnose na praksu unapreivanja.
2007. godina
LJP 6. Upravljanje uinkom

LJP.6.1 Upravljanje uinkom (uopeno) Aktivnost Predloene mjere ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta e izvriti ocjenu provedbe procjene uinka za 2006. godinu. Kompletirati postavku krajnjih rokova u kojima se izvjetaji o procjeni uinka moraju sastaviti, te dostaviti ADU/S i Pododjelu za LJP Brko Distrikta za 2006. godinu zavrno sa decembrom. Implementirati strategije za komunikacije kako bi se podigla svijest o vaeim propisima i postupcima meu menaderima i pojedincima. Razviti i odrati treninge za menadere o intervjuiranju i izvjetavanju o procjeni uinka (prema postojeim zahtjevima). Izraditi i distribuirati prirunike. ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta e provesti drugu ocjenu provedbe procjene uinka za 2007. irom BiH razviti ciklus uinka, te procedure koje e odraavati razvoj okvira nadlenosti i ukljuivati pojedinano postavljene ciljeve, godinje intervjue za procjenu, kao i planiranje za budunost. Isprobati novi sistem upravljanja uinkom na odabranim institucijama. Pregledati i revidirati politiku i Odgovorne institucije Vremenski okvir Do kraja 2006. godine
1. Osigurati konzistentnu primjenu vaeih zakona i propisa za procjenu uinka u svim javnim institucijama u BiH.
Do kraja 2006. godine Do kraja 2006. godine Sredina 2007. godine ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta
2. Osigurati da primjena upravljanja uinkom motivacijski djeluje na zaposlene i da se koristi za napredovanje zaposlenika.
Ministarstva pravde, Ministarstvo uprave i lokalne 2008. godina samouprave 2008. godina
46
procedure na osnovu iskustva iz pilot projekata. Promijeniti zakone i propise u skladu sa novim ureenjem. Izraditi i distribuirati aurirane prirunike, te provesti radionice za obuku menadera i pojedinaca. Pokrenuti novi sistem upravljanja uinkom u svim institucijama. LJP.6.2 Probni rad i uvoenje u dunost Aktivnost Predloene mjere Usaglasiti zajedniki maksimalni period trajanja probnog rada za sve strukture javne uprave u BiH. Razviti i provesti poseban sistem upravljanja uinkom za osoblje na probnom radu, ukljuujui usaglaeni program aktivnosti i oekivanog napretka u toku probnog perioda. Obezbijediti upute/obuku za menadere o prepoznavanju i poboljanju slabog uinka tokom probnog perioda. 1. Izrada zajednikih standarda i vremenskih perioda za probni rad.
Institucije Do kraja 2008. godine Do kraja 2008. godine 2009. godina
Vremenski okvir
ADU/S i relevantna Usaglasiti i provesti irom BiH politike ministarstva za okonavanje zaposlenja/produenje probnog perioda, odnosno ako uposleni ne ispuni oekivanja njegovog/njenog supervizora tokom probnog perioda, trebalo bi produiti probni period na jo 3 mjeseca uz usaglaene jasne pravce za poboljanje. Ako ne doe do poboljanja uinka, rukovodilac institucije moe otpustiti uposlenika. Osigurati da pojedinci i menaderi dobro razumiju ta se oekuje od probnog rada - ukljuujui i uvoenje u dunost. Formirati radnu grupu od iskusnih i novih dravnih slubenika koja e razviti minimum zbirnih procedura uvoenja u dunost, kao i pakete za uvoenje u dunost novih uposlenika.
2. Razviti procedure za uvoenje novih uposlenika u dunost.
Kraj 2006. godine
47
Distribuirati (elektronski i printano) pakete za uvoenje u dunost svim institucijama. Prilikom prvog sastanka obezbijediti svim novim uposlenicima pakete za uvoenje u dunost. Posebne institucije/timovi e dodati odgovarajue i specifine zahtjeve za uvoenje u dunost. Ocijeniti provoenje i djelotvornost novog sistema uvoenja zaposlenika u dunost.
Pojedinane institucije
Od sredine 2007. godine Od sredine 2007. godine
Institucije ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta Pojedinane institucije
Kontinuirano
Kraj 2008. godine
LJP 7. Obuka i razvoj

LJP.7.1 Obuka e biti zasnovana na linim, organizacijskim i potrebama uinka Aktivnost Predloene mjere Izraditi i odrati obuku za menadere za utvrivanje potreba za obukom, kako bi ih osposobili da prue prave informacije o vrsti obuke koja je potrebna ADU/S i Pododjelu za LJP Brko Distrikta, kao i potencijalnim pojedinanim donatorima. Sve institucije e izvriti analizu potrebe za obukom svog postojeeg osoblja. Obuka novih uposlenika i zahtjevi za razvoj se identifikuju u toku probnog perioda. Potrebe za pojedinanom obukom i razvojem se razmatraju i utvruju kao dio ciklusa upravljanja uinkom. Odgovorne institucije Vremenski okvir
Obuka e biti zasnovana na linim, organizacijskim i potrebama uinka. Ovo zahtijeva obuku menadera za utvrivanje potreba za obukom.
ADU/S, Pododjel za Od poetka LJP Brko Distrikta 2007. godine
Institucije
Kraj 2008. godine Od 2007. godine i kontinurano Od 2007. godine i kontinurano
Linijski menaderi
Linijski menaderi
LJP.7.2 Agencije e izraditi i sprovesti strategiju obuke i program aktivnosti, na osnovu zajednikih potreba za razvojem osoblja i vjetina utvrenih u svim institucijama Aktivnost 1. Agencije e izraditi i sprovesti strategiju obuke i program aktivnosti, na osnovu zajednikih potreba za razvojem osoblja i Predloene mjere Pojedinane ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta e razviti trogodinji plan obuke, koji e se godinje revidirati u skladu sa novim potrebama koje se utvrde. Vlade e obezbijediti godinji budet Odgovorne institucije ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta VM BiH i vlade Vremenski okvir Od 2006. godine Od 2007.
48
vjetina utvrenih u svim institucijama.
za obuke (3% od budeta za plate) kako bi se plan obuke i razvoja mogao sprovesti. ADU/S kao vodee Razviti kadrove dravnih slubenika institucije (i koji e kao 'unutranji' treneri provoditi Pododjel za LJP obuku u cijeloj dravnoj slubi. Brko Distrikta) Uvesti godinje zajedniko planiranje aktivnosti izmeu ADU/S i Pododjela za LJP Brko Distrikta kako bi se maksimizirala reaspoloiva sredstva i razmjena dobre prakse. Ustanoviti Institut za javnu upravu (za cijelu BiH) koji e kreirati programe obuke/utvrivati sadraj za dravnu slubu. Postii punu oprerativnost Instituta. ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta VM BiH i vlade ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta
godine
Od kraja 2006. do kraja 2007. godine i kontinuirano po potrebi Od poetka 2007. godine i kontinuirano
2. Ustanoviti Institut za javnu upravu. Veza sa Programom tehnike podrke Evropske komisije
Do kraja 2007. godine Do kraja 2008. godine
LJP.7.3 Posebni zahtjevi za tehnikom ili strunom obukom Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Pojedinane institucije Vremenski okvir Od 2007. godine
Pojedinane institucije e pripremiti godinji plan obuke i podnijeti ga Upravljanje i ADU/S i Pododjelu za LJP Brko koordinacija posebnim Distrikta. zahtjevima za tehnikom ADU/S i Pododjel za LJP Brko ili strunom obukom od Distrikta e koordinirati zajednike strane pojedinanih razvojne potrebe/aktivnosti (unutar i institucija. izmeu nivoa uprave) kako bi se osigurala efikasna upotreba raspoloivih sredstava.
Kontinuirano
49
LJP 8. Plate
Plate su zajedniki problem na svim nivoima, a konkurencija privatnog sektora koja nudi vie za najbolje i najpametnije, te budetska ogranienja, ine situaciju jo teom. Prilika da se natjeu za dodatke/bonuse na platu (tj. komponente plate koje ovise od uinka), vjerovatno bi bila mnogo privlanija za ljude koji trenutno trae posao nego plaanje po sistemu hijerarhije koji i dalje dominira kod naknada. Slino tome, osoblje na viim funkcijama bi moglo postizati veu naknadu ukoliko platni razredi/klasifikacije budu odgovarali sloenosti zadataka. Potreba za revizijom platnog sistema i sistema razreda usaglaena je izmeu organa BiH vlasti i Svjetske banke kao dio obaveza u sklopu EMSAC-a. Ove obaveze ukljuuju potrebu za uvoenjem struktura platnih razreda sa platnim ljestvicama u skladu sa kategorijama poslova koje su ustanovljene zakonima o dravnoj slubi i drugim relevantnim propisima. Izvreno je nekoliko pregleda od strane donatora (Svjetska banka, DfID), te je iznijeto nekoliko odreenih preporuka. Ve postoje nacrti zakona o platama u RS-u i na nivou BiH. Aktivnost Predloene mjere Formirati radnu grupu koja e ukljuivati strunjake za LJP i predstavnike ministarstava finansija, koja e izvriti analizu postojeih platnih razreda na osnovu analize posla, i novih opisa/specifikacija poslova, te istraiti budue zahtjeve i potrebe, uzimajui u obzir trenutne trine cijene za pojedine poslove. Radna grupa e razmotriti relevantne izvjetaje i pripremiti prijedloge promjena. Radna grupa e sainiti izvjetaj o zakljucima i predati ga svim nivoima vlasti. Odgovorne institucije Vremenski okvir
ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta VM BiH i vlade Nadlena ministarstva Od 2006. godine
Promijeniti strukturu plata da bi se uinila privlanijom za postojee i potencijalne zaposlenike, te razviti zajedniku emu osnovne plate i zajedniki pristup na nivou cijele BiH za transfere i usklaivanje plata. Ovi principi se mogu dodatno razraditi na svim nivoima, kako bi se uzeli u obzir razliiti trokovi ivota i razliite mogunosti u budetskom smislu.
Vlade e odgovoriti na izvjetaj radne grupe u cilju savjetovanja o narednim koracima. Radna grupa e predloiti novu platnu/razrednu emu prihvatljivu svim nivoima vlasti, koja e ukljuiti: Razmatranje objedinjenja osnovne plate zajedno sa razlikama u naknadama za trokove ivota; VM BiH i vlade Razmatranje plaanja po uinku; Mogunost ukljuivanja dodataka i ostalih poveanja u osnovnu platu; Ponovno razmatranje broja platnih razreda sa ciljem ukidanja nepotrebnih nivoa; Naine privlaenja odgovarajuih
Kraj 2007. godine
50
uposlenika za pozicije koje se teko popunjavaju; Posebne prijedloge za pravljenje odgovarajuih platnih razlika. Ministarstva finansija e uraditi costbenefit analizu prijedloga i pripremiti prijedlog za Vladu. Meu-vladina komisija e razmotriti, diskutovati i usaglasiti budui platni sistem zasnovan na prijedlozima radne grupe. Usaglasiti e se nova struktura plata i razreda, usvojiti odgovarajui zakoni, dopuniti budeti i te promjene e se primjeniti.
Ministarstva finansija
Poetak 2008. godine Do sredine 2008. godine
VM BiH i vlade
2009./2010. godina
LJP 9. Disciplina
LJP.9.1 Suoiti se sa problemima discipline na menaderski radije nego na legalistiki nain Aktivnost Predloene mjere Razviti kapacitete pojedinanih menadera za ULJP. ADU/S i Pododjel Pripremiti i distribuirati uputstva za za LJP Brko pitanja discipline, te pravila i Distrikta procedure koje e se odnositi na sve nivoe vlasti, kao i uputstva za postupke po albama. 2007. godina Odgovorne institucije Vremenski okvir
Suoiti se sa problemima discipline na menaderski radije nego na legalistiki nain.
LJP.9.2 Osigurati da lanovi Odbora za albe budu upoznati s osnovnim principima ULJP-a Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
Osigurati da lanovi ADU/S i Pododjel Odbora za albe budu lanovi Odbora za albe e biti za LJP Brko 2007. godina upoznati s osnovnim obueni o osnovama ULJP-a. Distrikta principima ULJP-a. LJP.9.3 Odbori za albe e primijenjivati dobru praksu zasnovanu na iskustvima, te kontinuirano razvijati procedure i obuke za menadere u saradnji sa ADU/S i Pododjelom za LJP Brko Distrikta Aktivnost Odbor za albe e primjenjivati dobru praksu zasnovanu na iskustvima, te Predloene mjere lanovi Odbora za albe e unutar i meu institucijama organizovati radionice o podizanju svijesti i o razvoju. Odgovorne institucije Odbori za albe Vremenski okvir Od kraja 2006. godine
51
kontinuirano razvijati procedure i obuke za menadere u saradnji sa ADU/S i Pododjelom za LJP Brko Distrikta.
Odbori za albe Pojanjenje zakona u odnosu na ulogu i odgovornosti Odbora za albe i Ministarstva pravde, menadera u podruju disciplinskih Ministarstvo uprave postupaka. i lokalne samouprave Odbor za albe e pripremiti godinji pregled razmotrenih sluajeva, koji e Odbori za albe sadravati preporuke menaderima za razvoj kapaciteta.
Kraj 2006. godine i kontinuirano
LJP 10. Podrka osoblju

Aktivnost Predloene mjere Razviti prirunik za osoblje u svakoj instituciji koji sadri detalje o politikama LJP-a i ostalim politikama (npr. za zdravstvo, sigurnost), te odgovarajuim procesima i procedurama. Prirunik za osoblje e se revidirati i aurirati najmanje jednom godinje kako bi se osiguralo da je sve osoblje upoznato sa novostima u razvoju. ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta e obezbijediti redovna obavjetenja osoblju upuujui ih u promjene politika djelovanja ULJP-a, te ih poticati da daju prijedloge i ukljue se u kontinuiranu modernizaciju prakse. Odgovorne institucije ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta Vremenski okvir
Od poetka 2008. godine
Osigurati da su uposlenici u svakoj instituciji u potpunosti upoznati sa svojim pravima i obavezama.
Od 2008. godine
Od 2006. godine i kontinuirano
LJP 11. Upravljanje razliitostima

Razliite zemlje imaju razliita tumaenja koncepta razliitosti i razliite pristupe prioritetima djelovanja. EU acquis ukljuuje smjernice o anti-diskriminaciji i jednakim mogunostima, ukljuujui i oblast zapoljavanja. LJP.11.1 Razviti politiku za ispunjavanje uslova u odnosu na nacionalnu zastupljenost Aktivnost Razviti politiku za ispunjavanje uslova u odnosu na nacionalnu zastupljenost. Predloene mjere Formirati tim strunjaka za LJP (iz cijele zemlje) koji e predloiti zajedniku politiku usmjerenu na poveanje nacionalne zastupljenosti u dravnoj slubi u cijeloj BiH. Tim e izvriti pregled dostupnih analiza i izvjetaja, te formulirati Odgovorne institucije VM BiH i vlade ADU/S i Pododjel za LJP Brko Distrikta Sredina 2008. godine Vremenski okvir
52
odreene prijedloge, aktivnosti i vremenske okvire. Kontinuirano nadgledanje stepena zastupljenosti kako bi se osiguralo ispunjavanje ustanovljenih obaveza, kao i da bi se politike mogle prilagoavati promjenama okolnosti.
Sredina 2008. godine; nakon toga kontinuirano
LJP.11.2 Usvojiti i sprovoditi EU acquis o anti-diskriminaciji i jednakim mogunostima Aktivnost Usvojiti i sprovoditi EU acquis o antidiskriminaciji i jednakim mogunostima. Predloene mjere Odgovorne institucije VM BiH i vlade Relevantna ministarstva DEI Vremenski okvir Do kraja 2008. godine
Izraditi zakone u skladu sa zahtjevima EU acquis communautaire-a.
53
DIO IV UPRAVNI POSTUPAK

UP 1. Strategija pojednostavljenja upravnog postupka
UP.1.1 Strategija pojednostavljenja upravnog postupka za cijelu dravu Upravni postupci su temelj odnosa izmeu javne uprave i javnosti u ijoj je slubi. Zakoni o upravnom postupku u BiH vode porijeklo iz snane pravne tradicije, ali je kvalitet upravnog odluivanja esto naruen upravo zbog neadekvatne organizacije i resursa i izuzetno sloenog sistema odluivanja u upravnim stvarima, to namee preveliko optereenje stranama. Primarni izazov predstavlja uspostavljanje prakse upravnog odluivanja koja e biti okrenuta korisnicima usluga. Na primjer, programi poboljanja pruanja javnih usluga u drugim zemljama predviaju: poveanu upotrebu IT-a u javnoj upravi; uvoenje e-komunikacija izmeu organa javne uprave i stranaka; registraciju posebnih upravnih postupaka kako bi se reducirao i racionalizirao postupak primjene zakona; sistematinu primjenu mjera pojednostavljenja upravnog postupka na najvanije postupke (npr. onestop-shop za poslovne ljude i graanstvo); certifikacija i profesionalna obuka osoblja koje je ukljueno u upravno odluivanje i primjena modela za upravljanje kvalitetom. Aktivnost Predloene mjere
Komisija za usvajanje Programa poboljanja kvaliteta upravnog odluivanja e biti sastavljena od predstavnika: MP BiH; MP FBiH; MULS RS; Vlade BD. Utvrditi mjere koje e se, po mogunosti, uvrstiti u program, ukljuujui zakonodavne, oraganizacijske, IT i mjere jaanja kapaciteta. U obzir uzeti, na primjer: - primjenu modela upravljanja kvalitetom (npr. ISO, CAF) na interne procese i odnose sa treom stranom; - sve na jednom mjestu (one-stopshop) ili pravna i organizacijska rjeenja koja e strankama omoguiti da na jednom mjestu obave sve formalnosti koje se tiu neke usluge, ak i kada su ukljuena druga tijela javne uprave. Odabrati mjere na osnovu ove Strategije i Akcionog plana, te prema potrebi uvrstiti dodatne mjere. Priprema i distribucija nacrta programa. Obaviti konsultacijesa glavnim akterima u procesu odluivanja u upravi, te sa poslovnim zajednicama, civilnim drutvom i graanima. Dostaviti programe vladama i po
Vremenski okvir
Usvojiti program za poboljanje upravnog odluivanja. O glavnim karakterstikama takvog programa trebalo bi postii saglasnost na svim nivoima vlasti, dok bi se posebne, dodatne mjere, mogle poduzimati od strane svakog pojedinog nivoa vlasti.
BiH Ministarstvo pravde (MP), MP FBiH, MULS RS, Vlada BD VM BiH i vlade Kraj 2007. godine
Od kraja 2007. godine Do sredine
54
njihovom odobrenju poeti provedbu.
2008. godine, kontinuirano
UP 2. Strategija pojednostavljenja upravnog postupka (procesno pravo)

UP.2.1. Harmonizacija i poboljanje procesnog prava Kako bi se premostila trenutna odstupanja od standardne pravne zatite koju uivaju stranke na razliitim nivoima vlasti, neophodno je izvriti harmonizaciju. Aktivnost Predloene mjere Formirati Radnu grupu da revidira postojee ZUP-ove. Pored lanova sa svakog nivoa vlasti, u rad Grupe bi se mogli ukljuiti i pravni strunjaci iz oblasti praktine primjene prava ali i pravne teorije (nauni i struni radnici). Radna grupa e ustanoviti sva mogua rjeenja za harmonizaciju pristupa upravnom odluivanju, kako bi ukljuili: Na osnovu poboljanih verzija postojeih tekstova verzija donijeti jedinstven Zakon o upravnom postupku na dravnom nivou. Ova opcija dozvoljava da svaki sistem zadri vlastite mehanizme provedbe (ukljuujui i zasebne inspekcije/inspektorate); ZUP na dravnom nivou treba utvrditi uslove za oblast svoje primjene u upravi na entiteskom nivou i niim nivoima upravnog odluivanja. RG e predoiti konkretne prijedloge za poboljanje i objedinjavanje postojeih tekstova zakona koji reguliraju upravni postupak (na osnovu ove Strategije i Akcionog plana). RG e takoer razmotriti promjene zakona o upravnom sporu i iznijeti prijedloge za njihovo usklaivanje sa standardima drava lanica EU koji zahtijevaju potpuni sudsku reviziju upravnih sluajeva. Pripremiti i distribuirati materijal za raspravu koji obrauje prednosti i nedostatke istraenih opcija. Do sredine 2007. godine Odgovorne institucije Vremenski okvir
Harmonizacija postojeeg procesnog prava koje regulira upravno odluivanje
MP BiH, MP FBiH, MULS RS, Vlada BD Ostali: VM BiH i vlade, Parlamenti Do kraja 2007. godine
Kraj 2007. godine
55
Obaviti konsultacije irom zemlje o Od kraja 2007. utvrenim opcijama. godine Sloiti se oko najprikladnijih rjeenja za harmonizaciju i poboljanje Do sredine upravnih postupaka u BiH i pripremiti 2008. godine nacrt zakona. Usvojiti odgovarajua zakonodavna Do kraja 2008. rjeenja. godine UP.2.2 Opi principi upravnog djelovanja Pitanja koja nisu upravne stvari u klasinom smislu, kao to su prava stranaka prema pruaocima usluga, ostaju potencijalno neobuhvaena ZUP-ovima. U ovim sluajevima, neki organi upraveselektivno primjenjuju pojedine aspekte odgovarajueg ZUP-a po principu analogije. Da bi se izbjegla selektivna primjena zasnovana na ovim spornim analogijama, potrebno je utvrditi minimalne procesne zahtjeve (koji su primjenjivi na vei broj subjekata, kao to su pruaoci usluga, itd.) i ukljuiti ih u Zakon o upravnom postupku. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
Radna grupa za harmonizaciju ZUPova e analizirati odredbe postojeih ZUP-ova i pripremiti predloge za MP BiH, MP FBiH, Utvrivanje opih izmjenu istih radi proirenja oblasti MULS RS, Vlada principa upravnog njihove primjene na razliite grupe BD Do kraja 2007. djelovanja primjenjivih pruaoca usluga (kole, bolnice, itd.) godine za izvrenje bilo kojeg Ovi prijedlozi e ukljuiti minimum Ostali: VM BiH i javnog ovlatenja. proceduralnih zahtjeva u obliku opih vlade, Parlamenti principa upravnih radnji primjenjivih na izvrenje bilo kojih javnih ovlatenja. UP.2.3 Raspodjela ovlasti za odluivanje u upravi Postoji tendencija da sve odluke donesene u upravnom postupku u BiH formalno donosi rukovodilac organa uprave, koji zadrava odgovornost za cjelokupni proces odluivanja. Dio znaajnih odgovornosti moe se delegirati podreenima, ali obim u kojem je to mogue razliit je u pojedinim ZUP-ovima. Obino se delegiraju samo pripremne aktivnosti koje prethode donoenju konane odluke, dok u praksi jo uvijek preovladava pretpostavka da sve odluke formalno treba donositi rukovodilac organa uprave. Praksa delegacije e se uvesti na svim nivoima, omoguujui prenoenje odgovornosti za upravno odluivanje na nivo viih slubenika, koji su jedini slubenici koji imaju vremena i sposobnosti za procjenjivanje pojedinanih sluajeva. Praksa u zemljama lanicama EU se takoer kree u ovom smjeru. Aktivnost ZUP-ovi svih nivoa e eksplicitno propisivati delegaciju ovlatenja za donoenje odluka u upravnom postupku od strane rukovodioca organa uprave na njemu subordinirano osoblje. Predloene mjere Radna grupa za harmonizaciju ZUPova e razraditi i predloiti konkretna rjeenja koja e regulisati pitanje delegacije ovlatenja za pripremu akta kao i za potpisivanje akta. U primjeni zakona, aktivnije e se podstaknuti delegacija ovlatenja na vie slubenike (npr. efovi odjela). Odgovorne institucije MP BiH, MP BiH, MULS RS, Vlada BD Ostali: VM BiH i vlade, Parlamenti Sve institucije sa ovlastima za upravno odluivanje Vremenski okvir
Kraj 2007. godine
U toku
56
UP.2.4 Zakonodavne mjere za pojednostavljenje upravnog postupka (ZUP) Jedan od najeih problema u upravnom odluivanju je vrijeme potrebno za donoenje odluka, tj. postupak relativno dugo traje, a rokovi za donoenje odluka propisani ZUP-ovima i materijalnim zakonodavstvom se ne potuju. Situacija se pogorava esto dugotrajnim albenim postupkom i slanjem predmeta od jedne do druge instance. U sluaju da organ uprave formalno ne donese odluku, kao ope pravilo, ZUP-ovi nedonoenje odluke smatraju ''negativnom odlukom'', to povlai pravo stranke da podnese albu drugostepenom organu. Takve albe obino zavre vraanjem predmeta prvostepenom organu na ponovno odluivanje Ovaj proces pokazuje da stranka ima mogunost da primora upravu da donese formalnu odluku, ali ne u vremenski prihvatljivom periodu. Problemi ove vrste zahtijevaju ponovno ispitivanje klasinog pristupa koji upravnu utnju smatra negativnim odgovorom. U drugim dravama, sve se vie u upravni postupak uvodi ''utnja kao pristanak''. Ovo se koristi bilo kao tehnika da se izvri vei pritisak na upravu da donese odluku, bilo kao mjera pojednostavljenja upravnog postupka, smanjenjem birokratskog optereenja za graane i poslovne ljude, naroito u sluajevima zahtjeva za izdavanje dozvola, gdje se uglavnom ne zadire u prava i interese treih lica. Na primjer, u Italiji je ZUP uveo pretpostavku da utnja znai pristanak, osim ako materijalnim zakonodavstvom nije drugaije propisano. U drugim sluajevima, u kojima stranka nema pravo na albu, ona je ovlatena da, na utnju uprave radi zatite svojih prava odgovori direktnim obraanjem sudu, podnoenjem tube ime pokree upravni spor. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
Radna grupa za harmonizaciju ZUPova e: Sagledati dobre prakse drugih zemalja kada se radi o utnji uprave; Uvesti procesne garancije za donoenje MP BiH, MP FBiH, Utvrditi sluajeve u kojima je prvostepene odluke mogua obrnuta pretpostavka, bar MULS RS, Vlada ukljuivanjem odredbe za neke vrste odluka, tako da BD Do kraja 2007. koja bi izriito utnja uprave oznaava godine zahtjevala od suglasnost (donoenje pozitivne Ostali: VM BiH i prvostepenih organa da odluke); vlade, Parlamenti donesu odluku. Procjeniti prednosti i nedostatke nekih opcija; te Na osnovu tih procjena, sainiti konkretne prijedloge za izmjene zakona. UP.2.5 Donoenje meritorne drugostepene odluke Drugostepeni organi esto ne rjeavaju predmete u meritumu. Ovi organi ograniavaju svoju intervenciju na ponitavanje prvostepene odluke iz formalnih razloga, vraajui predmet prvostepenom organu na ponovno odluivanje. ZUP-ovi ne ograniavaju mogunost apelacionog organa da vraa sluaj prvostepenom organu, to moe dovesti do vraanja istog predmeta i po nekoliko puta. Takoer, postoji i pravna praznina budui da apelacioni organ nije nadlean da odluuje u meritumu ako je ve u ranijoj fazi uoio nedostatke prvostepene odluke. U Austriji, drugostepeni organ donosi odluku direktno na osnovu stanja spisa i kada zavri sa prikupljanjem dokaza, moe vratiti sluaj organu nieg stepena na ponovnu raspravu ili sam odrati raspravu. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
57
Radna grupa za harmonizaciju e MP BiH, MP FBiH, predloiti izmjene i dopune postojeih MULS RS, Vlada 1. Obaveza ZUP-ova u kojim e se unijeti odredba BD Do kraja 2007. drugostepenog organa koja obavezuje drugostepeni organ da godine da odlui u meritumu. odlui u meritumu, posebno u Ostali: VM BiH i sluajevima kada prvostepeni organ vlade, Parlamenti uestalo kri zakon. Pojava vraanja predmeta 2. Posebno e se pratiti Sve institucije prvostepenom organu treba biti sluajevi vraeni Sredina 2007. posebno praena i navoena u prvostepenom organu na MP BiH, MP FBiH, godine i periodinim izvjetajima o praksi ponovni postupak i MULS RS, Vlada kontinuirano upravnog odluivanja, kao dio odluku. BD mehanizma interne kontrole. UP.2.6 Apelaciona komisija Brko Distrikta Apelaciona komisija Brko Distrikta je jedinstveno centralno tijelo koje odluuje u upravnim stvarima u drugom stepenu. Ima stalan sastav, to dovodi u sumnju njenu sposobnost da donosi odluke u irokom spektru upravnih pitanja. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
Sastav Apelacione komisije Brko Distrikta Vlada BD mora predloiti Vlada BD e se mijenjati, kako bi neophodne izmjene kako bi se se osiguralo da njeni Kraj 2006. osiguralo da lanovi Komisije koji Ostali: lanovi raspolau godine odluuju o odreenim sluajevima Apelaciona komisija znanjem bitnim za imaju strunost i iskustvo. Pravna sluba materiju o kojoj se odluuje. UP.2.7 Vanredni pravni lijekovi Neki od ovih vanrednih pravnih lijekova znaajno komplikuju primjenu ZUP-ova. Isti su se pokazali nepotrebnim, budui da se rijetko koriste u praksi. Aktivnost Predloene mjere Radna grupa za harmonizaciju ZUPova e razmotriti postojee vanredne pravne lijekove na svim nivoima ukidanje ili mijenjanje pravosnanog rjeenja uz pristanak ili po zahtjevu stranke i zahtjev za zatitu zakonitosti i nainiti konkretne prijedloge za njihovo ukidanje ili modifikaciju. Odgovorne institucije MP BiH, MP FBiH, MULS RS, Vlada BD Ostali: VM BiH i vlade, Parlamenti Vremenski okvir
Pojednostaviti sistem pravnih lijekova predvien ZUP-ovima ukidanjem i mjenjanjem postojeih vanrednih pravnih lijekova.
Kraj 2007. godine
UP.2.8 Kazne Razliiti ZUP-ovi se znaajno razlikuju po pitanju kazni/sankcija. Neki (BiH, FBiH) propisuju kazne za sluajeve povrede njihovih odredaba, dok drugi (RS, BD) ne dozvoljavaju upravnim inspektorima da izriu takve kazne; tako znatno smanjujui djelotvornost njihovog rada. Aktivnost ZUP-ovi treba da sadre Predloene mjere Radna grupa za harmonizaciju ZUPOdgovorne institucije MP BiH, MP FBiH, Vremenski okvir Kraj 2007.
58
novane i druge kazne koje se mogu izricati za povrede njihovih kljunih odredaba, i to za slubena i odgovorna lica (slubeno lice koje vodi postupak, slubena lica koja poduzimaju radnje prije donoenja odluke u upravnom postupku, te rukovodstvo organa uprave).
ova sainit e konkretne prijedloge za izmjene ZUP-ova svih nivoa u smislu unoenja u iste odredaba koje bi predviale sankcije za slubena i odgovorna lica.
MULS RS, Vlada BD Ostali:, VM BiH i vlade Parlamenti
godine
UP 3. Pojednostavljenje upravnog postupka (materijalno pravo)

UP.3.1 Centralni registri postupaka Posebna ovlast upravnog organa da donosi razliite odluke (npr. odluke kojim se priznaju odreene pogodnosti) uvijek je propisana u materijalnom zakonodavstvu koje regulira oblast u kojoj organ donosi odluku. Odravanje registara razliitih postupaka u upravi moe biti korisno za vrenje uvida u postojee stanje ureenja, te pri odluivanju o optimalnoj raspodjeli novih ovlatenja i racionalizaciji postojeih. Centralni registar postupaka je kreiran u Sloveniji i danas je jedan od vanih instrumenata pojednostavljenja upravnog postupka. Aktivnost 1. Na svakom nivou vlasti, centralna institucija zaduena za upravni postupak (MP BiH, MULS RS, MP FBiH i sektori Vlade BD odgovorni za UP), zatraie od svih organa uprave da saine listu svih svojih ovlatenja (ovlatenja za odluivanje u konkretnim upravnim stvarima) koja su im povjerena materijalnim zakonima, a u svrhu uspostavljanja registra. 2. Aurirana lista e se povremeno dostavljati centralnoj instituciji odgovornoj za UP na svakom nivou, koja e voditi potpun i taan registar postupaka. Predloene mjere MP BiH, MULS RS, MP FBiH i Vlada BD e pokrenuti postupak izmjene relevantnih zakona/propisa koji reguliraju nadlenost ministarstava, kako bi se ministarstva zaduena za UP na svim nivoima, ovlastila da od svih institucija koje odluuju u upravnom postupku (npr. organa uprave, upravnih organizacija, organizacija kojima je povjereno vrenje javnih ovlatenja) zatrae dostavljanje liste svih njihovih ovlatenja za odluivanje u upravnim stvarima. Ova lista trebala bi sadrati materiju u kojoj se odluuje, naziv zakona uz navoenje lana koji daje ovlatenje organu uprave za odluivanje u odreenoj materiji. Odgovorne institucije Vremenski okvir
MP BiH, MP FBiH, Do kraja 2007. MULS RS, Vlada godine BD (sektori nadleni za upravni postupak) Svi organi uprave sa ovlatenjima za odluivanje u upravnom postupku
Centralna institucija odgovorna za UP na svim nivoima treba uspostaviti i odravati registar postupaka.
Od kraja 2007. godine, kontinuirano
59
UP.3.2 Opravdanost uvoenja posebnih postupaka Brojni su primjeri ''posebnih postupaka'': onih u kojima materijalno zakonodavstvo uvodi izuzetke od opih procesnih pravila. Broj takvih izuzetaka e se kontrolirati i smanjiti, kako bi se poveala pravna sigurnost za stranke. Aktivnost Predloene mjere MP BiH, MP FBiH, MULS RS, Vlada BD (sektori nadleni za upravni postupak) e provesti reviziju postojeih postupaka i predloiti neophodne izmjene i dopune materijalno-pravnih propisa, vodei rauna da poseban postupak bude propisan samo kao izuzetak i to u opravdanim sluajevima. Uspostaviti Radnu grupu sa lanovima iz cijele BiH da razmotri ovaj prijedlog. Odgovorne institucije Vremenski okvir
1. Nakon uspostavljanja registra postupaka, svaka nadlena centralna institucija (MP BiH, MP FBiH, MULS RS, organ u Vladi BD) bi trebala izvriti uvid u postojea ovlatenja (nadlenosti) kako bi utvrdila da li je neki od elemenata specijalnosti neopravdano uveden.
MP BiH, MP FBiH, MULS RS, Vlada Do kraja 2007. BD (sektori nadleni godine za upravni postupak).
VM BiH i vlade MP BiH, MP FBiH, MULS RS, Vlada BD (sektori nadleni za upravni postupak). VM BiH i vlade, Parlamenti
Do kraja 2007. godine Do sredine 2008. godine (ukoliko proe proces usvajanja do kraja 2008. godine ) Do kraja 2007. godine
Pripremiti i usvojiti neophodne promjene zakona/propisa.
2. Ubudue bi centralne institucije trebale vriti standardne provjere prilikom izrade zakona i drugih akata i davati miljenja o elementima specijalnosti, kao i o moguim mjerama pojednostavljenja unutar novih zakona koje razmatra vlada.
Centralna institucija odgovorna za odluivanje u upravi treba regulirati provedbu standardnih provjera prilikom izrade zakona. Centralna institucija se treba izjasniti o: - elementima specijalnosti; - moguim mjerama simplifikacije u okviru novog zakona.
VM BiH i vlade
MP BiH, MP FBiH, MULS RS, Vlada Od kraja 2007. BD (sektori nadleni godine, za upravni kontinuirano postupak)
UP 4. Pojednostavljenje upravnog postupka (proces re-dizajniranja)

UP.4.1 Poboljati razmjenu informacija Organi uprave u BiH postepeno ulaze u proces integracije osnovnih registara (baze kljunih podataka ije je kreiranje u potencijalnom interesu svih institucija), kao to je registar stanovnika za cijelu dravu koji je izraen u okviru CIPS projekta. Meutim, ini se da se pogodnosti koje ovi registri pruaju organima koji ih vode ne uivaju drugi organi uprave, koji uglavnom nemaju direktan pristup ovim podacima iz cijele drave. Aktivnost Korist koju e donijeti Predloene mjere Integrirati osnovne registre. Odgovorne institucije MP BiH, MP FBiH, Vremenski okvir 2008. 2010.
60
integriranje osnovnih registara staviti e se na raspolaganje svim zaiteresiranim organima uprave kako bi se olakala bolja komunikacija organa i stranka i manje zavisilo od javnih obavjetenja.
Razmjena informacija (direktni pristup za druge zainteresirane organe uprave ovim podacima iz cijele drave, ukljuujui i line podatke, te promjene adrese).
MULS RS, Vlada godin BD (sektori nadleni za upravni postupak) Agencija za informativno drutvo (AID) i vladini centri za IT na drugim nivoima
UP.4.2 Elektronska komunikacija sa strankama Sva etiri ZUP-a odlikuju zastarjele koncepcije prema kojim je komunikacija izmeu organa uprave i razliitih stranaka mogua jedino putem sistema pote, ili 'licem u lice'. Elektronska komunikacija sa strankama moe biti velika prednost s obzirom na fiziku i upravno-pravnu rascjepkanost BiH, te e se izvriti izmjene ZUP-ova u tom smislu. U Estoniji, ZUP omoguava slanje dokumenata na e-mail adresu naznaenu u prijavi, sa digitalnim potpisom. U Sloveniji, stranke mogu uputiti elektronske zahtjeve prema centralnom informacionom sistemu, koji izdaje potvrdu o prijemu i proslijeuje zahtjev nadlenom organu. Austrijski ZUP omoguava razmjenu pisanih materijala putem e-maila ili bilo kojeg drugog tehnikog sredstva, ukoliko je stranka pristala na taj vid komunikacije. Aktivnost Predloene mjere Radna grupa sainjena od lanova iz cijele BiH treba razmotriti iskustva u ekomunikaciji novoprimljenih i ranijih zemalja lanica EU, te predloiti neophodne izmjene ZUP-ova kako bi se omoguila komunikacija sa strankama elektronskim putem. Svaka centralna insititucija zaduena za upravni postupak da koordinira izbor i provedbu bar jednog pilot projekta (npr. u opini ili drugoj instituciji koja ispunjava uslove), imajui na umu IT kapacitete javne uprave i mogunosti pristupa internetu potencijalnih korisnika. Odgovorne institucije MP BiH, MP FBiH, MULS RS, Vlada BD (sektori nadleni za upravni postupak) AID i vladini centri za IT na drugim nivoima Pojedinane institucije odabrane za pilot projekte 2008. 2010. godina Vremenski okvir
Omoguiti ekomunikaciju sa strankama.
UP 5. Organizacija i izvori
UP.5.1 Organizacione mjere Osim donoenja odluka na razliitim nivoima odluivanja, postojee zakonodavstvo pokriva ostale upravne funkcije u veoma ogranienom obimu. Postizanje istinskog napretka u upravnom odluivanju zahtijeva vie od precizne primjene postojeeg zakonodavstva. Da bi se postigli bolji rezultati, sistem treba da razvije kapacitet za analizu vlastitih odluka i stalno poboljavanje u tom smislu. Ovo iziskuje novo organizaciono rjeenje te odreena ulaganja u kadrove. Aktivnost Poboljati organizaciju upravnog odluivanja Predloene mjere Uspostaviti zajedniku radnu grupu na nivou BiH sa predstavnicima svake Odgovorne institucije MP BiH, MP FBiH, MULS RS, nadleni Vremenski okvir Do sredine 2007. godine
61
posebno obratiti panju na poveanje kapaciteta za sistematske analize kako bi se problemi u dizajnu upravnog postupka i ovlatenjima slubenih lica identifikovali i otklanjali.
odgovarajue centralne institucije (Ministarstvo pravde (MP) BiH, MP FBiH, MULS RS, relevantni sektori vlade BD) da rade na poboljanju kavliteta upravnog odluivanja pojedinih institucija i organa. Organi uprave e revidirati postojee organizacione aranmane, i uvesti neophodne mjere kako bi postojao barem jedan strunjak za upravni postupak i odluivanje u upravnim stvarima; strunjak e se usredotoiti na monitoring i analize, i izvjetavanje o praksama upravnog odluivanja unutar institucija, ukljuujui podrku jedinicama i sektorima.
odjeli Vlade BD
Pojedinane institucije koje su nadlene za upravno donoenje odluka
Analize i izvjetaji pojedinanih institucija e biti podneseni analitikim jedinicama u centralnoj jedinici koja je zaduena za koordinaciju pitanja upravnog odluivanja unutar odreenog nivoa vlasti. Nadlene institucije na svakom nivou (MP BiH, MP FBiH, MULS RS itd.) MP BiH, MP FBiH, Do kraja 2007. e razviti analitike kapacitete za MULS RS, nadleni godine sveobuhvatne analize upravnog odjeli Vlade BD odluivanja Uspostaviti organizacione aranmane MP BiH, MP FBiH, izmeu nadlenih centralnih institucija MULS RS, nadleni da rade na zajednikoj inicijativi u vezi odjeli Vlade BD postavljanja standarda (npr. smjernice Do kraja 2007. za upravnu inspekciju, standardi godine Drugi: ponaanja za predstavnike front officeVM BiH i vlade na a, itd.), srodne inicijative za obuku, i svim nivoima razmjena iskustva, itd. UP.5.2 Profesionalne kvalifikacije osoblja Pristup ZUP-ova pitanju profesionalne kvalifikacije ini se nije dovoljan da bi se osigurao visok nivo usluga. Struno znanje znatno varira od institucije do institucije, sa nejednakim razumijevanjem kljunih aspekata upravnog odluivanja. Svi ZUP-ovi propisuju odreeni uspjeh na posebnim ispitima kao jedan od glavnih uslova za slubenike ovlatene za odluivanje u upravnim stvarima. Ovaj sistem se moe razviti u odgovarajui sistem certificiranja za svo kljuno osoblje koje donosi odluke u upravnom postupku. Nadalje, neophodno je provesti posebne obuke unutar institucija, imajui u vidu da slubenici ovlaeni za voenje postupka ili izvravanje pojedinih radnji u sklopu njega, uglavnom nisu pravnici. Slovenija je ozbiljno pristupila osiguravanju profesionalizma u upravnom odluivanju, kroz profesionalnu habilitaciju koja se sastoji od pohaanja kurseva i polaganja ispita u razliitim oblastima upravnog odluivanja. Uz to, provode se i kursevi profesionalne nadogradnje za strunjake za upravni postupak koji u svojim institucijama obavljaju analitike zadatke u vezi s praksom upravnog odluivanja, kao i praktine obuke za slubenike koji rade u prijemnim kancelarijama.
62
Aktivnost 1. Centralne institucije koje su odgovorne za pitanja upravnog postupka na svakom nivou, sa podrkom Agencija za dravnu slubu/upravu ili slinih tijela, e se usaglasiti oko zajednike eme za slubenike koji su ovlateni za odluivanje u upravnim stvarima (strunjaci za upravni postupak unutar institucija, slubenici odgovorni za voenje upravnog postupka, i obuka za upravne inspektore)
Predloene mjere
Vremenski okvir
Ukazati na potrebe za obukom. Usaglasiti plan i program obuke u skladu sa potrebama. Izrada i dostava obuke na svim nivoima, koja je zasnovana na modulima praktinog sadraja, ukljuujui vjebe (case study) sluajeva koji su u vezi sa pojedinim oblastima upravnog odluivanja.
MP BiH, MP FBiH, MULS RS, Vlada BD (relevantni sektori odgovorni za UP). ADS/U Pojedinane institucije
Poetak 2008. godine, kontinuirano
2. Osigurati visoki profesionalizam pri upravnom donoenju odluka.
Odgovarajua centralna institucija (u suradnji sa Agencijama za dravnu slubu/upravu) e procijeniti opcije za uspostavljanje odgovarajueg sistema certificiranja za kljune uloge u upravnom donoenju odluka, ukljuujui certificiranje dunosnika koji su odgovorni za provoenje UP-a, i upravnih inspektora.
MP BiH, MP FBiH, MULS RS, Vlada BD (relevantni sektori nadleni za UP) ADS/U
UP 6. Interna kontrola
UP.6.1 Redovan monitoring prakse upravnog odluivanja Monitoring prakse upravnog odluivanja nije dovoljno razvijen, a u mnogim sluajevima i ne postoji. Unutranje revizije i/ili analize prakse upravnog odluivanja provode se u manje od polovice institucija na svim nivoima vlasti. Stoga e se sistemi za praenje kvaliteta upravnog odluivanja bolje razviti i primijeniti u cijeloj BiH. Ovo redovno praenje e biti korisno i za centralnu nadzornu jedinicu nadlenu za analiziranje i poboljanje cjelokupnog sistema upravnog postupka. Jedinstveni standardi izvjetavanja biti e dogovoreni na svim nivoima vlasti. Aktivnost Kako bi se rukovodstvo potaklo da konstantno poboljava prakse odluivanja u upravi, svaka institucija (organ uprave) sa ovlatenjima da odluuje u upravnom Predloene mjere Organi uprave osigurae redovno praenje (monitoring), analizu i sainjavanje izvjetaja o: Praksi odluivanja u upravi date institucije (donesene odluke podjeljene po temama, njihovi ishodi, primjenjeni postupci, Odgovorne institucije Svi organi uprave sa ovlatenjima za odluivanje u upravnom postupku Ostali: MP BiH, MP MoJ, MULS RS Vremenski okvir
Od 2007. godine, kontinuirano
63
postupku trebala bi formirati interni sistem praenja (monitoring) kvaliteta rada.
potivanje rokova itd.); Ovo e za drugostepene odluke podrazumijevati i povratnu analizu problema koji su se javili u postupku donoenja prvostepene odluke; Monitoring institucija u smislu praenja izvrenja njihovih odluka; ukoliko je pozitivna odluka, ili po pitanju drugostepene odluke (koliko esto se ulau albe na odluke, koji su ishodi albenog postupka, razlozi izjavljivanja albe, itd); Praenje postupaka upravnih sporova (koliko esto se pokreu ovi postupci, ishodi postupaka, razlozi pokretanja postupaka, itd.); Praenje potovanja preporuke institucije Ombudsmana. Svaka institucija (posebno ona sa kompleksnim i viestrukim ovlatenjima za upravno odluivanje) treba revidirati organizacione aranmane. Uspostaviti adekvatna rjeenja za vrenje ovih ovlatenja (ukljuujui i poziciju strunjaka koja se organizaciono nalazi u blizini rukovodstva organa, iji e zadatak biti prikupljanje podataka i analiza razliitih sektora i odjela). Postii dogovor o jednakim standardima izvjetavanja za svaki nivo.
Vlada BD (sektori nadleni za upravni postupak)
Svi organi uprave sa ovlastima za odluivanje u upravnom postupku
MP BiH, MP MoJ, MULS RS Vlada Do kraja 2007. BD (sektori nadleni godine za upravni postupak)
UP.6.2 Disciplinska odgovornost Sve nivoe vlasti u BiH karakterie veoma mali broj disciplinskih postupaka i postupaka za utvrivanje materijalne odgovornosti slubenika zbog zloupotrebe poloaja ili utvrivanje ozbiljnih nepravilnosti u toku postupka. S druge strane, broj albi upuenih upravnim inspektorima i institucijama Ombudsmana, kao i veliki broj pokrenutih postupaka, pokazuje da je bilo potrebe za disciplinskim sankcijama. Stoga e svaka relevantna institucija podnositi izvjetaje o izreenim disciplinskim mjerama za povredu postupka; a ovo e biti ukljueno u redovne izvjetaje o praksi upravnog odluivanja. Aktivnost Zajamiti provedbu neophodnih disciplinskih mjera i mjera za materijalne odgovornosti slubenika zbog zloupotrebe Predloene mjere U okviru redovnih izvjetaja o praksi upravnog odluivanja, posebno izvjetavati o disciplinskim mjerama izreenim u sluajevima povreda postupka (na lini zahtjev ili po navodima upravne inspekcije ili Odgovorne institucije Svi organi uprave sa ovlastima za odluivanje u upravnom postupku Ostali: MP BiH, MP Vremenski okvir Do kraja 2007. godine, kontinuirano
64
pozicije ili ozbiljnih nepravilnosti u toku postupka.
Ombudsmana). Izvjetaji e se podnositi centralnim instiutcijama. RG za harmonizaciju ZUP-ova e razmotriti dopune ZUP-a u smislu predvianja obaveze da organi uprave u svoje periodine izvjetaje unose podatke o izreenim disciplinskim mjerama.
MP, MULS RS Vlada BD (sektori nadleni za upravni postupak)
UP 7. Upravna inspekcija
UP.7.1 Izgraditi ulogu upravne inspekcije Razvoj uloge upravne inspekcije tretirati e se kao prioritet. Trenutno, ne postoji Pravilnik ili standardni postupak koji regulie metodologiju rada inspekcije. Utvrena pravila koristila bi kako inspektorima, subjektima nad ijim se radom vri inspekcija kao i strankama kako bi bolje razumjeli ta sve inspekcija podrazumijeva. Postoji velika potreba za upoljavanjem dodatnog broja inspektora, pogotovo na dravnom nivou, jer je, teoretski, predvieni obim ovlatenja inspektora najiri i najjai upravo u zakonodavstvu na nivou drave. Uz to, u FBiH Upravni inspektorat je organiziran na centralistiki nain, to uvelike smanjuje vjerovatnost estog i efikasnog provoenja inspekcije od strane sjedita. To znatno oteava i koordinaciju sa izdvojenim kantonalnim upravnim inspektorima. U Brko Distriktu, uloga upravnog inspektora je ograniena na jednog zaposlenika Odjela za javnu sigurnost. Ovo je veoma neuobiajeno rijeenje koje e biti razmotreno. Aktivnost 1. Usmjeriti ulogu upravne inspekcije na oblasti upravnog odluivanja (primjenu ZUP-ova) i osiguranja kvalitetnih usluga graanima. Predloene mjere Ukoliko je potrebno, izmjeniti nadlenosti upravne inspekcije. Inpektori trebaju djelovati ne samo po pojedinanim albama, nego i po planiranim aktivnostima provjere svih aspekata postupka, ukljuujui i standarde alterske prakse Pregledati i uspostaviti organizacijska rjeenja za rad upravne inspekcije, ukljuujui neophodne aranmane za decentralizaciju (posebno na nivou FBiH). Nadlena ministarstva da utvrde potrebe i preduzmu neophodne mjere kako bi se uposlio dodatni broj upravnih inspektora na svim nivoima vlasti (posebno na dravnom nivou). Poboljati tehnike uslove za inspekcije (dodatna oprema, vozila, itd.) Inspektori e uestvovati u obukama koje promoviu njihovu veu ulogu u odluivanju u javnoj upravi. Odgovorne institucije Vremenski okvir
Nadlena ministarstva na svim nivoima
Svi, posebno kantonalne vlade FBiH
2. Poveati kapacitete upravne inspekcije.
Svi, posebno MP BiH (u suradnji sa ADS BiH) Nadlena ministarstva na svim nivoima Nadlena ministarstva na svim nivoima ADS/U
Do sredine 2007. godine Od 2007. godine, kontinuirano
Kontinuirano
65
3. Uvesti jedinstvena pravila postupanja za upravnu inspekciju kako bi se omoguilo jednako postupanje pri obavljanju inspekcije. 4. Funkciji upravnog inspektora u Brko Distriktu e se dati vea vanost u generalnom upravljanju sistemom upravnog odluivanja u upravi BD.
Uspostaviti RG sa lanovima iz cijele BiH, koja e usaglasiti primarne aspekte sadraja Jedinstvenih pravila postupanja upravne inspekcije koja e biti primjenjivana na svim nivoima upravnog odluivanja u BiH. Vlada BD e predloiti rjeenje i pripremiti neophodne izmjene propisa (npr. da upravni inspektor organizaciono bude smjeten u Odjeljenje za strune i administrative poslove).
MP BiH, MP FBiH, MULS RS Vlada BD (sektori nadleni za upravni Do kraja 2007. postupak) godine Institucije koje u svom radu primjenjuju UP
Vlada BD Upravni inspektor
Kraj 2006. godine
66
DIO V INSTITUTIONALNA KOMUNIKACIJA

I POSTAVKA SISTEMA IK 1. Kljuni propisi
Aktivnost Regulirati rad UI/IS-ova (Uredi za odnose sa javnou/ Kancelarije za odnose s javnou u institucijama u daljem tekstu PR ureda/slubenika). Veze: Projekat Reforma javne uprave na dravnom i entitetskom nivou u BiH, kojeg finansira DFiD a provodi Nacionalna kola za upravu Ujedinjenog Kraljevstva, radi sa Vladom RS na daljem jaanju uloge i funkcije vladinih odnosa sa javnou i unutranjih komunikacija. Sluna podrka, s osvrtom na harmonizaciju aktivnosti, razmatra se sa biroima za odnose s javnou na dravnom nivou, nivou FBiH i Brko Distrikta. Predloene mjere Sve vlade e usvojiti dokument(-e) o institucionalnoj komunikaciji (Odluku/Pravilnik o informacijskim slubenicima, Prirunik o radu PR slubenika ili drugi slian dokument) koji e navesti principe rada svih PR ureda/slubenika u javnim institucijama. Sainiti radnu grupu od lanova iz cijele BiH, kako bi usaglasili osnovne principe takvih dokumenata. Vlade koje su ve usvojile takve dokumente e ih povremeno aurirati u skladu sa dogovorenim principima i ovim Akcionim planom. Vladini centralni uredi za informiranje e kreirati i distribuirati prirunik sa sadrajem takvih dokumenata i operativnim procedurama koje su vane za rad PR slubenika. Odgovorne institucije VM BiH, Vlade FBiH i BD Vladini centralni uredi za informiranje VM BiH, Vlade RS, FBiH i BD Vladini centralni uredi za informiranje VM BiH i vlade FBiH, RS i BD Vladini centralni uredi za informiranje na svim nivoima Vremenski okvir
Poetak 2007. godine Priprema vladinih dokumenata do kraja 2007. godine; nakon toga kontinuirano
Vladini centralni Periodino aurirati i pregledati sadraj uredi za takvih dokumenata. informiranje na svim nivoima
IK 2. Komunikacijsko planiranje
IK.2.1 Poboljati strateko komuniciranje Aktivnost 1. Vladina strategija i Predloene mjere Svaka vlada e osmisliti i usvojiti Odgovorne institucije Svi (naroito VM Vremenski okvir Kraj 2007.
67
akcioni plan komunikacije.
vlastitu strategiju i akcioni plan komunikacije. Na samom poetku procesa, prije nego zapone provedba strategije komunikacije, izvriti istraivanje, kako bi se utvrdilo, na primjer, miljenje ire javnosti o vladi. Vriti redovne ocjene provedbe kako bi se utvrdile promjene u stavovima i miljenjima javnosti o vladi. Vladini dokumenti koji reguliraju rad PR slubenika zahtjevat e od svake institucije da pripremi i usvoji srednjoronu komunikacijsku strategiju do odreenog datuma, te je uputi odnosnoj vladi na usvajanje. Vlade koje su ve usvojile dokumente o IK-u trebaju ih aurirati u skladu sa ovim Akcionim planom. Institucije e, u skladu sa ovim dokumentima, definirati (ili aurirati) ciljeve komunikacije, ciljne skupine, komunikacijske kanale, osnovne poruke, te organizirati javne rasprave ili promotivne skupove radi predstavljanja komunikacijskih strategija. Pored toga, svaka e institucija sainiti i usvojiti godinje operativne planove aktivnosti vezanih za komunikacije, koji e sadravati procedure praenja i procjene, kao i budet.
BiH, Vlade FBiH i BD)
godine
Kontinuirano
VM BiH, Vlade FBiH i RS Vladini centralni uredi za informiranje Kraj 2007. godine
2. Poboljati komunikacijsko planiranje unutar institucija.
Institucije na svim nivoima
Institucije na svim nivoima
Kraj 2007. godine; nakon toga kontinuirano
IK.2.2 Uvrstiti komunikacijsko planiranje u budet Aktivnost Predloene mjere Planovi i strategije komunikacije su dio ukupnog procesa planiranja i raspodjele budetskih sredstava koji se odvijaju unutar svakog odjela u instituciji: ali ne kao odvojena aktivnost. Iskustva u takvom planiranju su skromna, s toga je neophodna tehnika podrka i obuka za, izmeu ostalih, vie rukovodee kadrove i PR slubenike. Odgovorne institucije Vremenski okvir
Uvrstiti komunikacijsko planiranje u cjelokupno planiranje i raspodjelu budetskih sredstava institucija.
Institucije na svim nivoima Kontinuirano VM BiH, Vlade RS, FBiH i BD
68
IK 3. Institucionalni odnosi /odnosi s rukovodstvom

IK.3.1 Osigurati sudjelovanje PR ureda/slubenka u procesu odluivanja i podrku vieg rukovodstva Aktivnost Predloene mjere Osmisliti intenzivan program obuke za vie rukovodstvo u svim institucijama, o namjeni i zahtjevima vladinih dokumenata o institucionalnoj komunikaciji (IK). Naglasiti da postoji potreba da se najvii slubenici koji donose odluke stave na raspolaganje upitima javnosti (ovo treba naglasiti u vladinim dokumentima o IK). Ukljuiti PR slubenike u procese odluivanja u njihovim institucijama (tako to e sudjelovati u kolegijima, redovnim sastancima rukovodstva, itd.). Pregledati i preraditi interne procedure kako bi se PR slubenicima osigurao odgovarajui pristup informacijama unutar njihove institucije. Odgovorne institucije Vremenski okvir Poetak 2007. godine (program e biti spreman do kraja 2007. godine) Kontinuirano
1. Osigurati da vie rukovodstvo razumije i podrava rad PR ureda/slubenka.
Svi centralni uredi za informiranje vlada i ured VM BiH Institucije
2. Poboljati sudjelovanje PR ureda/slubenka u procesu odluivanja i poveati mogunosti PR ureda/slubenika za pristup informacijama.
Sve institucije
Do kraja 2007. godine; nakon toga kontinuirano
IK.3.2 Osigurati adekvatan status PR slubenika Aktivnost Predloene mjere Tano ustanoviti poziciju PR slubenika kao dravnih slubenika i osigurati odgovarajui nivo strunosti i funkcija (ne nii od strunog suradnika). U hijerarhijskoj strukturi, PR slubenici direktno su podreeni najviem rukovodstvu. Uspostaviti mehanizme za redovno podnoenje izvjetaja PR slubenika njihovim nadreenima. Poboljati takve mehanizme ukoliko ve postoje. Odgovorne institucije Vremenski okvir
Popraviti status PR slubenika.
Sve
Sredina 2007. godine Kontinuirano
IK.3.3 Odvojiti institucionalnu od politike komunikacije Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
69
Jasno definirati podjelu dunosti izmeu PR slubenika i politikih glasnogovornika. Odvojiti institucionalnu od politike komunikcije. U vladinim dokumentima o IK-u jasno naglasiti da su PR slubenici u institucijama odgovorni za institucionalne, a ne politike informacije (u mjeri u kojoj ovo dosad nije jasno naglaeno u tim dokumentima). Do sredine 2007. godine
Svi
IK 4. Pitanja organizacije
Aktivnost Predloene mjere Svako ministarstvo i vanija institucija e imati bar jednog PR slubenika, zaposlenog na puno radno vrijeme. Poveati kapacitete u institucijama. Manje institucije i ostali mogu koristiti resurse vladinih centralnih ureda. Vlada Brko Distrikta e zvanino formirati centralnu slubu za informiranje. Odgovorne institucije Svi, a naroito ministarstva svih nivoa vlasti i institucije koje imaju vodeu ulogu u procesu evropskih integracija Vlada BD Vremenski okvir
IK 5. Koordinacija i postavljanje standarda

Aktivnost Predloene mjere Svaki od vladinih centralnih ureda za informiranje e sazivati redovne sastanke (najmanje jednom mjeseno); PR slubenici svih vanijih institucija e razmjenjivati informacije i planove, razvijati zajednike strategije i aktivnosti, te raspravljati o zajednikim problemima. Slube za informiranje DEI-a i VM-a e organizirati redovne sastanke svih relevantnih PR slubenika/ureda na temu procesa EU integracija. Uspostaviti saradnju i povremeno organizirati zajednike aktivnosti PR udruenja i slubenika za informiranje iz meunarodnih organizacija, NVO-a, itd. Odgovorne institucije Vremenski okvir
VM BiH, Vlade FBiH, RS i BD Vladini centralni uredi za informiranje Institucije Do sredine 2007. godine; nakon toga kontinuirano
1. Poboljati koordinaciju izmeu PR ureda/slubenika na svim nivoima vlasti.
2. Poboljati umreavanje sa drugim slubenicima za informiranje iz vladinog i nevladinog sektora.
Svi
Do sredine 2007. godine; kontinuirano
70
IK 6. Pruanje usluga/Zajedniki resursni centri

Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
Usvajanje komunikacijske strategije i godinjeg komunikacijskog akcionog plana je neodvojivo od procesa 1. Osigurati modernu planiranja i budetiranja, te e u okviru opremu neophodnu za tog procesa svaki PR ured utvrditi i rad PR ureda/slubenika zatraiti opremu koju je potrebno hitno u institucijama i vladinih nabaviti ili obnoviti kako bi se centralnih ureda za poboljala djelotvornost rada. informiranje. Svi vladini centralni uredi za informiranje opremit e se modernom opremom neophodnom za njihov rad. Oprema koja se manje koristi i/ili je 2. Uspostaviti skupa, dobavljat e se u okviru zajednike resursne resursnog centra i bit e dostupna centre vlada. svim PR uredima/slubenicima putem ureda za informiranje centralne vlade. Vijee ministara BiH u saradnji sa vladama FBiH i RS e provesti studiju 3. Provesti studiju izvodljivosti za predloeni BiH izvodljivosti za Informativni centar (po mogunosti uz predloeni BiH meunarodnu pomo). Informativni centar koji Studija e ustanoviti tanu svrhu i e koristiti svim trokove takvog centra, te odrediti vladama, medijskim odnose svih vlada prema Centru, na kuama i javnosti. osnovu ega e vlade svih nivoa dati krajnju potvrdu svoje podrke. Nakon nekoliko godina, provesti novi funkcionalni pregled IK kapaciteta, uz 4. Osigurati suvremen i koordinaciju vladinih centralnih ureda efikasan razvoj IK za informiranje (uz pomo BiH sektora u budunosti. Informativnog centra, ukoliko bude uspostavljen).
Sve vlade i institucije
Poetak 2008. godine; kontinuirano
VM BiH, Vlade FBiH, RS i BD
VM BiH, Vlade RS, FBiH i BD
Sve
2010. godina
IK 7. Ljudski potencijali
IK.7.1 Usmjeriti nove potencijale na kljune take sistema Aktivnost Usmjeriti nove potencijale na kljune take sistema. Predloene mjere Sve pozicije PR slubenika bi trebale to prije biti popunjene kroz postupak zapoljavanja u dravnoj slubi. Budui da je nerealno poveanje broja Sve ADS/U na svim nivoima Odgovorne institucije Vremenski okvir Kraj 2007. godine Kontinuirano
71
uposlenih u veoj mjeri, svi dodatni potencijali e se usmjeriti na kljune take - prvenstveno vladine centralne urede za informiranje (i predloeni BiH Informativni centar, ako bude uspostavljen). IK.7.2 Poboljati upotrebu i uinkovitost postojeih ljudskih potencijala Aktivnost Poboljati upotrebu i uinkovitost postojeih ljudskih potencijala. Predloene mjere Sve institucije e jasno definirati funkcije i poloaj svojih PR slubenika, s jasnim opisom posla koji ukljuuje i potrebne kvalifikacije za taj posao. Odgovorne institucije Vremenski okvir Sredina 2007. godine
Sve institucije
IK.7.3 Pobrinuti se da profesionalne vjetine i iskustvo PR slubenika odgovaraju zahtjevima posla Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije VM BiH,Vlade BD, RS i FBiH Institucije Kontinuirano Vladini centralni uredi za informiranje ADS/U na svim nivoima Sredina 2008. godine Vremenski okvir
Pobrinuti se da profesionalne sposobnosti PR slubenika odgovaraju zahtjevima posla.
Standardi za preuzimanje pozicija PR slubenika biti e barem jednako strogi kao i za druga iznimno profesionalizirana podruja dravne slube; to podrazumjeva kombinaciju razliitih vjetina.
IK 8. Obuka
Aktivnost Predloene mjere Svi PR slubenici e proi obuku iz odnosa s javnou. Svi PR slubenici e dobiti i prirunik za odnose s javnou (koji trebaju dobro poznavati). Obuka se moe provoditi kao zajedniki projekat na svim nivoima vlasti (pod koordinacijom vladinih centralnih ureda za informiranje, u saradnji sa ADS/U-om). Osmisliti i obezbijediti obuke iz drugih oblasti, npr. za poboljanje raunarskih Odgovorne institucije VM BiH, Vlade BD, RS i FBiH Centralni uredi za informiranje ADS/U na svim nivoima Institucije Vremenski okvir
1. Obezbijediti obuku iz odnosa s javnou za PR slubenike.
Kontinuirano
2. Osigurati obuku PR slubenika iz drugih
72
oblasti znaajnih za njihov rad.
3. Omoguti PR slubenicima pristup iskustvima najbolje evropske prakse.
vjetina PR slubenika, poznavanja stranih jezika, te sposobnosti upravljanja osobljem, planom i budetom. Obezbijediti direktan pristup iskustvima najbolje evropske prakse iz drugih zemalja, putem povremenih studijskih putovanja i bilateralnog "twinning-a" izmeu PR slubenika i odgovarajuih strana iz zemalja EU (mogue uz kratkorone razmjene slubenika), ili putem dugoronijih i detaljnijih razmjena iskustava.
VM BiH, Vlade i institucije BD, RS i FBiH
Kontinuirano
IK 9. Budetska raspodjela
Aktivnost Predloene mjere Uvrstiti budetske potrebe u godinje planove PR slubenika/ureda, te tako omoguiti rukovodstvu da ih razmotri. Konsultirati PR urede/slubenike o sadrajnim pitanjima prilikom izbora izmeu ponuda nabavki koje se odnose na njihov rad. Odgovorne institucije VM BiH Sve vlade i institucije Kontinuirano Vremenski okvir
Poveati transparentnost i poboljati upravljanje fondovima za PR aktivnosti.
II POSTAVKA SISTEMA/AKTIVNOSTI IK 10. Aktivnosti vezane za medije

Aktivnost Predloene mjere Pojedinane institucije e jasno definirati proces komunikacije sa medijima: definirati ulogu PR slubenika, ovlatenja za davanje intervjua medijima, vrstu informacija koje mogu, odnosno ne mogu, biti date u javnost, te osigurati ubrzani proces za pripremu i odobravanje izjava za medije. Pripremiti vodie/prirunike za odnose sa medijima koji su usklaeni sa vladinim dokumentima o IK-u. Pripremiti i odravati liste predstavnika medija (na dravnom, regionalnom i lokalnom nivou), sa njihovim imenima i kontaktima. Odgovorne institucije Vremenski okvir
Sve institucije Centralni ured VM BiH i Vladini centralni uredi za informiranje ADS/U na svim nivoima
Pojasniti i pojednostaviti komunikaciju sa medijima.
73
Pripremiti liste novinara koji pokrivaju oblast interesovanja institucije, dijeliti informacije i redovno se sastajati s njima.
IK 11. Praenje medija/Media monitoring

Aktivnost Predloene mjere Dok je osnovno praenje medija jedna od glavnih funkcija svih PR ureda, svi uredi centralnih vlada e obezbjeivati rezultate osnovnog praenja medija za svoj nivo vlasti, te ih dijeliti sa institucijama. Predloeni BiH Informativni centar, ako bude uspostavljen, moe vriti uslugu praenja medija za sve institucije. Pripremiti specifine (tematski orijentirane) dnevne, sedmine i mjesene press clipping-e/izvjetaje o praenju medija. Organizirati elektronsku distribuciju izvjetaja o praenju medija svim zainteresiranim stranama. Odgovorne institucije Vremenski okvir
Poboljati efikasnost praenja medija.
Svi vladini centralni uredi za informiranje (BiH Informativni centar, ako bude uspostavljen) Institucije
IK 12. Direktna komunikacija sa javnou - ZOSPI

Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
Angairati osoblje (slubenike za informiranje prema ZOSPI-u) koji e se baviti zahjevima graana za pristup informacijama. Pripremiti i objaviti vodie i druge Osigurati da sve informacije o slobodnom pristupu institucije ispune svoje javnim informacijama, sa jasnim odgovornosti u skladu sa uputama za graane u skladu sa Zakonom o slobodi zakonom. pristupa informacijama Izloiti i promovirati takve vodie i (ZOSPI). informacije na web stranicama institucija, oglasnim tablama itd. Distribuirati vodi zainteresovanim graanima i nevladinim organizacijama.
Svi
Zapoeti odmah; kontinuirano
74
IK 13. Web stranice

Aktivnost Predloene mjere Sve institucije e ili: Uspostaviti svoju vlastitu web stranicu, odvojiti resurse za njeno redovno odravanje, i postaviti linkove ka svojoj vladi i drugim stranicama; ili Redovno dostavljati informacije za vladinu centralnu web stranicu. PR uredi e kontrolirati sadraj web stranice i uspostaviti blisku suradnju sa IT osobljem koje se brine za tehnike aspekte (tehniko odravanje moe obavljati osoblje unajmljeno izvana). Institucije e organizirati promociju svojih web stranica. Obrazac za dizajn web stranice, nuan minimum sadraja i obiljelja bit e navedeni u Vodiima za web stranice koje e napraviti svaka od vlada (i/ili BiH Informativni centar, ako bude uspostavljen). Vladini dokumenti o IK-u e ukljuiti obavezu redovnog auriranja web stranica od strane svih institucija i ohrabriti pristup vie orijentiran na usluge. Odgovorne institucije Vremenski okvir
1. Osigurati da sve institucije imaju web stranicu.
Institucije
VM BiH, Vlade RS, FBiH i BD Svi vladini centralni uredi za informiranje (BiH Informativni centar, ako bude uspostavljen) Institucije
2. Osigurati kvalitet i konzistentnost web stranica.
IK 14. Direktna komunikacija sa graanima

Aktivnost Predloene mjere Poveati aktivnosti usmjerene izravno prema graanima, a ne fokusirati se samo na odnose s medijima (organizirati okrugle stolove i druge javne dogaaje od interesa za iru javnost). Odgovorne institucije Vremenski okvir
Svi
Kontinuirano
Pruati informacije graanima bez posrednika.
VM BiH, Vlade RS, FBiH i BD Pobrinuti se da ovo bude naglaeno u vladinim dokumentima o IK-u. Svi vladini centralni uredi za informiranje Svi Do kraja 2007. godine
Izdavati i distribuirati prospekte,
Kontinuirano
75
broure, i druge informacije od javnog znaaja. Organizirati postavljanje kutija za prijedloge, albe i komentare. Organizirati dane otvorenih vrata u institucijama za posjete graana, kola i sl.
IK 15. Branding i promocija zemlje

Aktivnost 1. Uspostava branding-a zemlje i promocija u inostranstvu. 2. Koritenje BiH diplomatske mree u spoljnoj promociji. Predloene mjere Donijeti odluku i sporazum o branding-u zemlje i promociji u inostranstvu, izdvojiti neophodna sredstava i zapoet takve aktivnosti. Diplomatski predstavnici e se aktivnije angairati na promociji BiH. Koordinacija Ministarstva vanjskih poslova je kljuna u ovom pogledu. Svaki institucionalni predstavnik, pogotovo rukovodioci i oni koji su u estom kontaktu sa stranim okruenjem, koristiti e svaku priliku za promociju BiH i pruanje bitnih informacija o BiH. Razviti promotivne informativne materijale koji e biti dostupni svim predstavnicima institucija za upotrebu prilikom kontakata sa strncima (takvi materijali moraju biti redovno aurirani). Odgovorne institucije VM BiH (sa PR agencijama), u saradnji sa vladama RS, FBiH i BD VM i MVP BiH BiH diplomatski i konzularni uredi Vremenski okvir Do kraja 2007. godine; kontinuirano
Kontinuirano
3. Angaman svih predstavnika institucija u spoljnoj promociji.
VM BiH i vlade Kontinuirano Sve institucije
IK 16. Mjerenje rezultata

Aktivnost Predloene mjere Komunikacijske strategije i operacioni planovi e ukljuiti mjere rezultata aktivnosti PR slubenika/ureda (na osnovu podataka dobijenih prethodnim istraivanjem) - kako u smislu produkata (broj izjava za medije, medijskih intervjua, publikacija itd.) tako i u smislu djelotvornosti (stavovi javnosti i povratna reakcija, zastupljenost u medijima itd). Sve instituicije e provesti barem jedan postupak mjerenja povratnih Odgovorne institucije Vremenski okvir
Svi Vladini centralni uredi za informiranje Kontinuirano
1. Mjerenje uinkovitosti institucionalne komunikacije.
76
2. Mjeriti stavove javnosti i stepen poznavanja kljunih oblasti politika.
informacija u toku mandata vlade - npr. jednostavnim upitnikom za kljune grupe korisnika. Vladin centralni ured za informiranje e mjeriti sveukupnu djelotvornost vladinih komunikacija. Ukljuiti teme koje predloe institucije u Omnibus istraivanja koja provodi Sve institucije vladin centralni ured za informiranje (i/ili predloeni BiH Informativni Centralni ured za centar, ukoliko kasnije bude informiranje uspostavljen).
Kontinuirano
IK 17. Interna komunikacija

Dobra interna komunikacija podie svjest i razumijevanje meu osobljem; dri ih informiranim i ukljuenim kroz dvosmjerni tok informacija. Informacija tee od najvieg rukovodstva nadolje kroz organizaciju, a povratni kanal omoguava komentarima, miljenjima i, to je naroito vano, prijedlozima osoblja da se kroz organizaciju vrate natrag do najvieg rukovodstva. Ovo ohrabruje angaovanje osoblja, posveenost i motivaciju, te tako osigurava poboljanu uslugu korisnicima. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir Do kraja 2007. godine; implementcija kontinuirano nakon toga
Uspostaviti radnu grupu na nivou BiH koja e izvriti pregled postojeih 1. Razviti programe za aranmana interne komunikacije, poboljanje interne diskutovati o potrebama i usaglasiti komunikacije. zajednike standarde koje e vlade svih nivoa moi usvojiti i promovirati. PR slubenici/uredi bit e u stanju da distribuiraju spoljne informacije unutar institucije, te da prime sve relevantne interne informacije. 2. Osigurati ukljuivanje Kao dodatak tome, obavljat e se PR slubenika/ureda u redovni brifinzi (informativni sastanci), internu komunikaciju. sjednice ili sastanci sa najviim rukovodstvom. Uspostaviti informativne tandove, oglasne table, kao i reklamne panoe. Predstaviti jednoobrazne Intranet sisteme i informacione politike, to e omoguiti svom osoblju pristup 3. Poboljati elektronsku odgovarajuim vrstama informacija, komunikaciju i razmjenu onoliko brzo koliko to resursi informacija. dozvoljavaju. Razviti e-mail umreavanje radi bre i jednostavnije komunikacije.
VM BiH, Vlade RS, FBiH i BD
Sve institucije
Kontinuirano
Sve institucije
77
DIO VI INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

IT 1. Ope politike, propisi i standardi
IT.1.1 Uskladiti pravni okvir u oblasti IT-a sa zahtjevima acquis communautaire-a Uprkos znaajnom napretku ostvarenom u polju IT zakonodavstva, postojee IT zakonodavstvo je nasumino i rascjepkano, i ostavlja BiH daleko od zahtjeva acquis communautaire- i potreba savremenog informatikog drutva. Stoga je utvrena hitna potreba za dosljednim i sveobuhvatnim zakonodavnim okvirom koji e regulirati koritenje informacionih tehnologija. Takav IT pravni okvir treba da bude usklaen sa zahtjevima acquis communautaire-a. Aktivnost 1. Definirati potrebne zakone i druge propise u IT oblasti na dravnom i entitetskim nivioma. 2. Usvojiti relevantne zakone i druge propise koji nedostaju u skladu sa acquis communautaire zahtjevima za upotrebu IT-a. 3. Uskladiti vaee pravne propise sa zahtjevima acquis communautaire u IT oblasti. Predloene mjere Angairati pravnog IT strunjaka. Koordinirati ove aktivnosti sa UNDP projektom e-legislacije. Usvojiti Zakon o elektronskom potpisu, Zakon o elektronskom poslovanju, Zakon o elektronskom dokumentu i pratee dokumente. Pripremiti i usvojiti ostale zakone i pravne propise u skladu sa zahtjevima acqius communautaire. Potpisati i ratificirati Evropsku konvenciju o raunarskom kriminalu. Odgovorne institucije Vremenski okvir Sredina 2007. godine
VM BiH i Vlade RS, FBiH i BD, Ministarstva pravde, Sekretarijati nadleni za zakonodavstvo
Sredina 2007. godine Kraj 2008. godine
Kraj 2007. godine
Uskladiti ostale zakone i pravne propise sa zahtjevima acquis Kontinuirano communautaire. Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 2 IT.1.2 Implementirati Akcioni plan za e-Upravu Strategija e-Uprave i pratei Akcioni plan, usvojen od strane Vijea ministara BiH u novembru 2004. godine, dali su strateke pravce i smjernice za aktivnosti potrebne tokom implementacije e-Uprave na svim nivoima vlasti. Ipak, ovi dokumenti pruaju sveobuhvatan katalog moguih radnji, istrauju irok spektar tehnologija koje bi se mogle primjeniti i akcija koje bi se mogl poduzeti, to ovisi o politikoj volji, tehnikim kapacitetima i raspoloivim sredstvima. Stoga se predloeni IT projekti trebaju prioritizirati na osnovu realnog stanja postojeih kapaciteta i mogunosti, politike volje za njihovu implementaciju, modela odrivih trokova projekata, a sve s ciljem osiguranja potrebnih finansijskih sredstva za njihovu implementaciju. Aktivnost 1. Aurirati Akcioni plan za e-Upravu uz jasno definiranje prioriteta meu Predloene mjere Definirati prioritete meu predloenim IT projektima na osnovu realnog pregleda potreba i uinaka, raspoloive politike podrke, raspoloivog kadra i Odgovorne institucije VM BiH i Vlade RS, FBiH i BD, AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade Vremenski okvir Godinje
78
ponuenim projektima.
finansijskih sredstava, tehnikih kapaciteta, analiza trokova i koristi, zahtjeva za prethodnom realizacijom drugih aktivnosti itd. U skladu sa definiranim priorotetima praviti projekciju IT projekata.
RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku BD, strunjaci za finansije iz institucija
2. Osigurati politiku podrku za implementaciju auriranog Akcionog plana za e-Upravu u cijeloj zemlji. 3. Osigurati adekvatna finansijska sredstva i ljudske resurse za implemetaciju auriranog Akcionog plana za e-Upravu u cijeloj zemlji.
Kontinuirano VM BiH i Vlade RS, FBiH i BD, AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku BD
Konstinuirano
4. Implementirati Djelimino do aurirani Akcioni plan u kraja 2010. skladu sa definiranim godine priorotetima. Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 1 IT.1.3 Izraditi software strategiju za javni sektor u cijelosti Da bi se odrala konkurencija na tritu software-a i osiguralo da organi vlasti mogu izabrati optimalni software, kako u pogledu kvaliteta tako i u pogledu cijene, neovisno od toga da li je software open source ili vlasniki, potrebno je razviti i usvojiti software strategiju za javnu upravu u cijelosti. Nadalje, kada je rije o vlasnikom software-u, zapoeti pregovori se trebaju nastaviti za cijeli javni sektor irom zemlje, bez obzira na nivo vlasti, kako bi se postiglo znaajno smanjenje trokova za licence na osnovu ugovora o grupnim licencama. Paralelno s tim, pratei prakse razvijenih zemalja, mogunosti migracije ka open source software-u bi se trebale ozbiljno uzeti u razmatranje, kao i upotreba takozvanih mijeanih modela. Aktivnost 1. Saznati sve o trokovima i ostalim vrijednostima, koristima i zadovoljstvu korisnika raznim vrstama software-a. Na osnovu prethodne aktivnosti izraditi i usvojiti software strategiju za javni sektor u cijelosti i tako osigurati da dravni organi mogu izabrati optimalan software, kako u pogledu kvaliteta Predloene mjere Odgovorne institucije AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta, Komisija za pregovore sa stratekim partnerima, Komisija za politiku software-a Vremenski okvir
Komisija za pregovore sa stratekim partnerima i Komisija za politiku software-a bi trebala da ukljui u svoj rad predstavnike sa svih nivoa vlasti da bi izradila software strategiju za javni sektor u cjelosti.
Kraj 2007. godine
79
tako i u pogledu cijene, bez obzira da li je software vlasniki ili open source. 2. Pregovarati oko zajednikog licenciranja software-a za javni sektor u cijeloj zemlji i postii znatno smanjenje trokova za licence na osnovu ugovora o grupnim licencama. VM BiH i Vlade RS, FBiH i BD Agencija za javne nabavke, AID, Komisija za pregovore sa stratekim partnerima, Komisija za politiku software-a
Analizirati iskustva, prakse i trendove drugih zemalja. Nezavisno tijelo Analizirati prednosti i nedostatke u (npr. udruenje IT odnosu na vlasniki software. korisnika) Ocijeniti podrku za OSS koja je na raspolaganju u BiH AID, Centar za IT Napraviti izvjetaj o ogranienjima i Sekretarijata Vlade 3. Analizirati mogunost mogunostima koritenja open source RS-a, FBiH i Sredina 2007. koritenja OSS-a u software-a u javnoj upravi BiH kantonalne IT godine javnoj upravi. ukljuujui i preporuke za koritenje agencije, Pododjel konkretnih produkata sa naznakom za informatiku uvjeta. Brko Distrikta, Na osnovu pozitivnih iskustava donatori, Komisija koritenja open office-a u Brko za politiku softwareDistriktu, napraviti studiju izvodljivosti a i migrirati nove institucije. Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 8 IT.1.4 Uspostaviti standarde za IT nabavke Iako je novi zakonski okvir o nabavci uskladio procedure nabavke na svim nivoima vlasti neophodno je uspostaviti dodatne standarde koji reguliu nabavku IT opreme, radova i usluga da bi se doprinijelo standardizaciji i harmonizaciji procesa IT nabavke. Aktivnost Predloene mjere Definirati standarde za specifikaciju IT opreme i komponenti (mrene, hardware i software). 1. Definirati zajednike standarde za IT nabavku (robe, usluge i radove). Odgovorne institucije Vremenski okvir
AID, Agencija za javne nabavke, Centar za IT Definirati standarde za obrasce Sekretarijata Vlade ugovora za IT usluge i isporuke. RS-a, FBiH i Definirati standarde za sadraj kantonalne IT projektne dokumentacije, instrukcije za agencije, Pododjel rad i odravanje, itd. za informatiku Brko Distrikta Uvesti tri kategorije radnih mjesta sa odgovarajuim zahtjevima za IT opremu i software.
Kraj 2007. godine
80
Uspostaviti mehanizme za isporuku izvornog koda kada su informacioni sistemi razvijeni i prilagoeni situaciji u BiH. AID, Agencija za javne nabavke, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta AID, Agencija za javne nabavke, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta
2. Definirati metodologiju upravljanja IT projektima.
Kraj 2007. godine
Po izboru: 3. Definirati kriterije za izbor najpovoljnijeg ponuaa. Kontrolirati specifikacije ponuda, praviti liste ponuaa, pratiti trenutne cijene na tritu, pratiti ponaanje trita kao i nove proizvode na tritu.
Kraj 2007. godine
Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 10 IT.1.5 Izraditi politiku za IT sigurnost i uspostaviti stalni proces analize rizika Vaan preduslov za sigurnu elektronsku razmjenu podataka i pruanje e-usluga uprave je sigurnost. Stoga je neophodno implementirati politiku o sigurnosti i privatnosti, kao i metode nadgledanja potivanja ovih politika od strane zaposlenih. Politika sigurnosti bi trebala imati definirane tehnike preporuke, uslove i referentne standarde da bi se osigurala sigurna razmjena podataka i informacija unutar uprave te izmeu uprave i korisnika javnih servisa. Osim toga, trebalo bi uspostaviti kontinuiran proces analize rizika na svim nivoima. Aktivnost Predloene mjere Napraviti sveobuhvatnu i iscrpnu inspekciju IT sigurnosti na svim nivoima vlasti s ciljem postavljanja osnove za buduu politiku IT sigurnosti kao i preraspodjelu funkcija u vezi sa sigurnosti. Odvojiti sigurnosna pitanja kojima se treba baviti na centralnom nivou od onih kojima se treba baviti na entitetskom ili lokalnom nivou, kao i identificirati mogui sukob izmeu njih. Implementirati vaei BAS (BiH nacionalni standard) standard za sigurnost podataka u svim institucijama. Odgovorne institucije Vremenski okvir
1. Definirati tehnike preporuke, pravilnike, tehnike i administrativne procedure sigurnosti, uslove i referentne standarde za sigurne transakcije i sigurnu razmjenu podataka i dokumenata unutar uprave a i izvan.
AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta
Kraj 2007. godine
81
2. Uspostaviti stalni proces analiza rizika na svim nivoima vlasti.
Napraviti listu osjetljivih taaka i opasnosti koja bi sluila kao uvod u stalni proces analize rizika. Nezavisno tijelo bi trebalo biti angaovano za odgovarajuu procjenu sigurnosti i provoditi stalnu inspekciju sigurnosnih mjera, na osnovu koje e se stalno aurirati politika sigurnosti zasnovana na upravljanju rizicima.
3. Odrediti CERT (Computer Emergency

Response Team)
instituciju.
Uspostaviti tim koji bi koordinirao odgovore i reakcije na provale sigurnosti i druge informatike hitnosti poput padova sistema, i sl.
AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta, Centralna jedinica za sigurnost, nezavisno tijelo AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta
Kraj 2008. godine
Kraj 2008. godine
Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 29
IT 2. Organizacija i ljudski potencijali

IT.2.1 Formirati centralne jedinice za informaciono drutvo U oblasti informacionih tehnologija, za razliku od ostalih horizontalnih sistema u javnoj upravi, jo uvijek ne postoji namjenska centralna institucija zaduena za IT koordinaciju, kako ni na veini nivoa vlasti, tako ni na dravnom nivou. Budua Agencija za informatiko drutvo (AID, eng. Agency for Information Society) treba biti glavni inicijator i implementator ovdje predloenih IT aktivnosti. Stoga je od ogromnog znaaja da se u to kraem roku pronae kompromis i odrede uloge, odgovornosti i funkcije budue Agencije za informatiko drutvo, te da ona bude operativna u to kraem moguem periodu. Nadalje, sline centralne IT jedinice bi trebale biti uspostavljene i/ili formalno priznate i na ostalim nivoima vlasti, te bi trebale uspostaviti blisku i formalnu saradnju sa Agencijom za informatiko drutvo na dravnom nivou, im se ista uspostavi. Aktivnost Predloene mjere Hitno se usaglasiti o ulogama, nadlenostima i funkcijama budue dravne Agencije za informatiko drutvo (AID) i u skladu s tim usvojiti zakon o AID-u. Formirati AID. Odgovorne institucije Vremenski okvir
1. Formirati nezavisnu IT agenciju za informaciono drutvo.
VM BiH, Vlade RS, FBiH, BD i kantona, Hitno OHR, UNDP, EK
2. Jaati uspostavljene centre znanja iz oblasti IT-a u entitetima i Brko Distriktu i uspostaviti Formalno odrediti uloge, nadlenosti i odgovarajue u funkcije centralnih jedinica u regijama/kantonima koji entitetima i regijama/kantonima. e odravati jake i formalne veze sa dravnom AID. Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 5
VM BiH, Vlade RS, Kraj 2007. FBiH, BD i kantona, godine AID
82
IT.2.2 Optimizirati raspodjelu i upotrebu ogranienih ljudskih potencijala Kada Agencija za informatiko drutvo bude uspostavljena, potrebno je optimizirati raspodjelu i upotrebu ogranienih ljudskih potencijala. Trebati e nainiti i jasnu podjelu izmeu centraliziranih i decentraliziranih IT funkcija, kao i IT funkcija za iju implementaciju mogu biti unajmljene privatne kompanije (outsourcing). Paralelno, pojedinane institucije bi trebale zadrati barem minimalano potrebno IT osoblje unutar institucije. Takoer, trebalo bi usvojiti i opi metodoloki pristup za laku koordinaciju i saradnju izmeu centralnih i perifernih jedinica. Aktivnost Predloene mjere Centralizirati IT usluge poput mail-a, Internet pristupa, sigurnosti i ostalih usluga za koje se odlui da budu centralizirane. Izraditi strategiju za unajmljivanje usluga izvana: odluiti koje se funkcije ne moraju obavljati unutar uprave na osnovu prirode samih funkcija, postojee pomoi, detaljnih analiza trokova i koristi, pozitivnih iskustava drugih zemalja itd. Napraviti analize trenutnih IT poslova na osnovu kojih e se donijeti odluke o transferima iz pojedinanih institucija u centralne IT jedinice. Na osnovu prethodnih analiza relocirati sve pozicije zaduene za centralizirane funkcije iz individualnih institucija u centralne jedinice. Uvesti godinje planiranje potrebnih IT ljudskih potencijala. Promovirati upotrebu standardnog okvira za upravljanje IT uslugama (ITIL): Planirati zajednike procese za sve periferne jedinice; Definirati uloge i aktivnosti sa odgovarajuim referencama i komunikacijskim linijama izmeu njih. Uspostaviti mehanizme, kao to su interni IT forum javne uprave, da bi se rjeavali zajedniki problemi, razmjenjivale pozitivne prakse i steena iskustva, postavili zajedniki standardi. Odgovorne Vremenski institucije okvir VM BiH, Vlade RS, FBiH, BD i kantona, AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i Kraj 2007. kantonalne IT godine agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta, sve ostale institucije, privatne firme VM BiH, Vlade RS, FBiH, BD i kantona, AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i Kraj 2008. kantonalne IT godine agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta, sve ostale institucije AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta i ostale institucije
1. Napraviti jasnu podjelu izmeu centraliziranih i decentraliziranih IT funkcija i IT funkcija koje mogu obavljati privatne kompanije (outsourcing). 2. Na osnovu podjele iz prethodne aktivnosti izvriti strukturnu preraspodjelu kadra uz osiguranje da pojedinane institucije imaju minimum potrebnih IT kapaciteta bilo kroz centralnu jedinicu ili tako to e imati vlastito IT osoblje. 3. Usvojiti zajedniki metodoloki pristup da bi se olakalo koordiniranje izmeu centralnih i perifernih jedinica.
Kraj 2008. godine
4. Poboljati saradnju izmeu IT osoblja.
Forum: Kraj 2007. godine Saradnja: Kontinuirano
83
IT.2.3 Formirati forum e- Uprave Da bi se angaovali predstavnici vlasti, privatni sektor, univerziteti, IT profesionalci i druge zainteresovane strane da daju svoj doprinos e-Upravi, potrebno je uspostaviti forum e-Uprave. Ovaj forum e saraivati sa nedavno uspostavljenim Forumom asocijacije e-Opina. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta, privatni sekor, univerziteti, nevladine organizacije Vremenski okvir
1. Angaovati predstavnike uprave, privatnog sektora, univerziteta, IT strunjake i druge zainteresovane aktere da daju svoj doprinos razvoju e-Uprave.
Na forumu bi se raspravljalo o problematici razvoja i implementacije e-Uprave, planovima i pravcima realizacije i sl. Koordinirati rad foruma sa asocijacijom e-Opina.
Osnivanje foruma: Sredina 2007. godine Aktivnosti foruma: Kontinuirano
Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 6 IT.2.4 Poveati podrku rukovodstva sa najvieg nivoa za razvoj i koritenje IT-a Uz jaku politiku podrku brzi razvoj Internet tehnologije moe pomoi BiH da izgradi djelotvornu i graanima okrenutu upravu. Stoga je neophodno organizovati seminare na visokom nivou kako bi se osiguralo ope shvatanje vanosti IT potencijala u reformi uprave, kao i osiguralo aktivno uee vieg rukovodstva ka uvoenju IT-a u poslove uprave. Nadalje, potrebno je unaprijediti suradnju izmeu IT osoblja i rukovodeeg osoblja, predstavljati nove IT projekte kroz analize trokova i koristi, uvoditi pilot projekte sa kratkoronim rezultatima u prioritetne oblasti, te redovno predstavljati sve implementirane projekte sa postignutim pozitivnim rezultatima. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
Promovirati e-Upravu meu zaposlenima u upravi, a i meu korisnicima usluga. Organizirati programe seminara za AID, Centar za IT rukovodei kadar o potencijalima IT-a Sekretarijata Vlade u reformi uprave. RS-a, FBiH i Ukazati na vanost i Jaati saradnju i komunikaciju izmeu kantonalne IT potencijale IT-a u IT osoblja i rukovodstva. Kontinuirano agencije, Pododjel reformi javne uprave. Prezentirati nove IT projekte kroz za informatiku analize trokova i koristi. Brko Distrikta, Inicirati pilot projekte u prioritetnim ADS/U, donatori oblastima sa kratkoronim rezultatima. Konstantno prezentirati pogodnosti implementiranih IT projekata i postignutih pozitivnih rezultata. IT.2.5 Uvesti odgovarajuu sistematizaciju IT radnih mjesta Umjesto dosadanjeg pristupa svi rade sve trebalo bi uvesti ispravnu klasifikaciju IT poslova i odgovarajuu analizu poslova koja e definirati tane kvalitativne i kvantitativne zahtjeve za svako radno mjesto.
84
Aktivnost
Predloene mjere
Vremenski okvir
Provesti odgovarajuu Uvesti ifrarnik poslova za IT (na analizu radnih mjesta i VM BiH, Vlade RS, primjer: IT help desk, sistem analitiar, definirati tane uslove u FBiH i BD, AID, Sredina 2008. sistem administrator, administrator pogledu kvalitativnih i pojedinane godine baza podataka, aplikativni programer, kvantitativnih zahtjeva institucije IT arhitekta, web dizajner, itd.). za svako radno mjesto. IT.2.6 Zadrati deficitarno IT osoblje Da bi se javna uprava uinila privlanijom deficitarnom IT osoblju, potrebno je razviti strategiju za zadravanje takvog osoblja. U skladu s tim, podrava se komponenta ope strategije upravljanja kadrovskim potencijalima koja se odnosi na na deficitarno osoblje s ciljem formaliziranja naina motiviranja deficitarnog IT osoblja. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
Podrati komponentu strategije upravljanja Ponuditi bonuse na platu. ljudskim potencijalima Osigurati bolje mogunosti za ADS/U, AID, za zadravanje Kraj 2008. napredovanje u karijeri. pojedinane deficitarnog kadra i godine Osigurati stalnu edukaciju za IT institucije ozvaniiti naine osoblje. stimuliranja deficitarnog IT osoblja. IT.2.7 Profesionalno IT osoblje Da bi javna uprava imala profesionalno IT osoblje, osigurati e se odgovarajua budetska sredstva za kontinuiranu profesionalnu edukaciju IT osoblja. Uvest e se analize potreba za obukama, tako da ponuene obuke budu u skladu sa stvarnim potrebama. Aktivnost Predloene mjere Raditi analizu potreba za obukom tako da ponuda obuka bude bazirana na potranji. Dodatno obuiti IT kadrove na rukovodeim funkcijama u vjetinama potrebnim za rukovoenje projekata, poput vrenja analize trokova i dobiti, procjenu rizika u vezi sa IT projektima i slino. Odgovorne Vremenski institucije okvir ADS/U, pojedinane institucije, AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i Kontinuirano kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta, donatori Pojedinane institucije, AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade Kontinuirano RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta,
1. Osigurati sredstva u budetu za stalnu strunu edukaciju IT kadrova.
2. Poboljati saradnju izmeu IT osoblja raznih institucija s ciljem rjeavanja zajednikih problema, razmjenjivanja steenih iskustava, uspostavljanja zajednikih standarda i sl. i tako doprinijeti
85
sticanju znanja donatori pojedinaca. IT.2.8 Poveati raunarsku pismenost dravnih slubenika Oigledno je da poveana raunarska pismenost dravnih slubenika smanjuje potrebu za IT podrkom (help desk). Pored toga, raunarski pismeni dravni slubenici su preduslov ka konanom cilju poveanja uinkovitosti javne uprave. Stoga e se na svakom nivou izvriti testiranje raunarske pismenosti svih zaposlenih i jedna institucija bi trebala biti odgovorna za kontinuiran rad na raunarskoj pismenosti, organiziranje standardiziranih programa obuke (kao to je ECDL program), uvoenje e-uenja, sistemsko vrednovanje IT pismenosti i naglaavanje vanosti samo-obuke. Nadalje, da bi se smanjili veliki trokovi IT obuke, svo novozaposleno osoblje bi trebalo posjedovati osnovne raunarske vjetine i Agencije za dravnu slubu/upravu bi trebale uvesti pravila koja zahtijevaju od dravnih slubenika minimum raunarske pismenosti. Takoer, trebalo bi odravati suradnju sa fakultetima i polaznicima laboratorija e-Uprave. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije ADS/U, AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta ADS/U, AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta ADS/U, AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta, pojedinane institucije, donatori ADS/U, AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta Vremenski okvir
1. Za novozaposlene slubenike uvesti pravila o minimalnim osnovnim raunarskim znanjima.
Kraj 2007. godine
2. Izvriti provjeru raunarske pismenosti postojeeg osoblja.
Kraj 2008. godine
Izabrati jednu instituciju na svakom nivou, koja e, kao neka vrsta koordinatora za edukaciju, biti 3. Omoguiti konstantnu zaduena za organiziranje standardnih IT obuku posebno za programa edukacije (kao to je ECDL ono osoblje ija e program), postavljanje parametara za znanja biti prevaziena IT pismenost, uvoenje e-uenja, brzim promjenama. potenciranje na vanosti samo-obuke itd. Poboljati suradnju sa fakultetima i polaznicima laboratorija e-Uprave.
Kontinuirano
4. Uspostaviti tijelo na dravnom nivou ovlateno za ECDL certifikaciju.
Kraj 2007. godine
86
Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 12
IT 3. IT infrastruktura
IT.3.1 Postaviti temeljnu mreu za javnu upravu Koherentna informaciona i komunikaciona infrastruktura koja e pruiti jeftin, pouzdan i siguran pristup informacijama i omoguiti razmjenu informacija, kako unutar javnog sektora, ukljuujui i razmjenu informacija izmeu razliitih nivoa vlasti, tako i eksterno, izmeu javnog sektora i korisnika javnih usluga, je glavni preduslov bez kojeg se ne mogu ostvariti potencijali e-Uprave. Uspostavljanje infrastrukture na pravi nain je temelj za razvoj i implementaciju informacionih sistema i specijalizovanih aplikacija u svim oblastima uprave. Da bi se ovo postiglo, uprave na svim nivoima vlasti moraju kao prioritet postaviti razvoj takve infrastrukture i u ovu svrhu trebaju biti osigurana odgovarajua budetska sredstva. Za poetak, bie uspostavljena rana koordinacija izmeu svih zainteresiranih strana, kako bi se izbjeglo dupliranje napora; a zatim e se provesti analiza postojeih mrea u svrhu optimizacije upotrebe postojeih mrea i izbjegavanja neracionalnog troenja. Aktivnost Naparaviti aranmane za koritenje i unapreenje postojeih potencijala koji e garantirati siguran i pouzdan prijenos podataka izmeu institucija na svim nivoima vlasti i izmeu njih i korisnika javnih usluga. Predloene mjere Odgovorne institucije AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta Vremenski okvir
Na samom poetku, uspostaviti koordinaciju svih zainteresovanih aktera i izbjegavati svako mogue dupliranje napora. Privremeni Napraviti projekat analize postojeih rezultati do mrea s ciljem optimizacije koritenja kraja 2010. mrea i izbjegavanja neracionalnog godine troenja sredstava. Telekom operatori, Realizirati projekat povezivanja svih elektrodistributivne i organizacionih jedinica uprave koji e eljeznike omoguiti efikasnu razmjenu podataka. kompanije, donatori Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 13, 14 IT.3.2 Poboljati horizontalno i vertikalno umreavanje unutar javne uprave Paralelno sa razvojem informacione i komunikacione infrastrukture (tzv. dravne kime) za potrebe javne uprave lokalne mree u pojedinanim institucijama e biti kompletirane i osigurati e se infrastruktura za jedinstven i konstantan pristup Internetu, sa zajednikim servisima i sigurnosnim rjeenjima gdje je god mogue. Rezultati ovih aktivnosti e biti lake odravanje, standardizacija domain-a i e-mail adresa, to e omoguiti veu efikasnost uz znatno nie trokove. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta, pojedinane institucije, donatori AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade Vremenski okvir
1. Dovriti LAN-ove u pojedinanim institucijama u kojima je to potrebno.
Kraj 2008. godine
2. Osigurati infrastrukturu koja e
Kraj 2009. godine
87
omoguiti jedinstveni RS-a, FBiH i pristup Internetu sa kantonalne IT zajednikim servisima i agencije, Pododjel sigurnosnim rjeenjima za informatiku gdje god je to mogue s Brko Distrikta, ciljem postizanja uteda pojedinane i lakeg odravanja. institucije, donatori Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 34 IT.3.3 Izgraditi jedinstvenu taku pristupa za razmjenu informacija unutar uprave Da bi se osigurala jedinstvena taka pristupa za razmjenu informacija unutar uprave, potrebno je izgraditi gateway uprave koji e potvrivati autentinost, ovlatenost, transakciju, preusmjeravanje i druge centralizovane usluge koje bi trebale olakati pristup zajednikim podacima i uslugama. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir
Izgraditi gateway javne uprave koji e AID, Centar za IT potvrivati autentinost, Sekretarijata Vlade obavljati transakcije, RS-a, FBiH i Kraj 2010. preusmjeravanje i druge kantonalne IT godine centralizirane usluge agencije, Pododjel koje su potrebne za za informatiku pristup zajednikim Brko Distrikta podacima i uslugama. Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 30, 19 IT.3.4 Uspostaviti standardnu konfiguraciju radnih stanica Imajui na umu da je lake odravati dobro organiziranu i standardizovanu infrastrukturu, standardizacija konfiguracija radnih stanica e utedjeti dragocjena sredstva i poveati zadovoljstvo korisnika. Stoga e se uspostaviti i primijeniti standardne konfiguracije radnih stanica na svakom nivou vlasti ili barem na nivou pojedinanih institucija. Aktivnost 1. Uspostaviti i implementirati optimalne standarde za jedinstvenu konfiguraciju radnih stanica na svakom nivou vlasti ili minimalno na nivou pojedinanih institucija. 2. Odravati auriranu i konsolidovanu bazu podataka za upravljanje konfiguracijama u svim korisnikim institucijama. Predloene mjere Odgovorne institucije Svi, AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta Svi, AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta Vremenski okvir
Uvesti tri kategorije radnih mjesta (tzv. generiko uredsko okruenje) sa odgovarajuim zahtjevima za IT opremu i software (gruba procjena bi bila da 90% raunara treba da bude u tzv. laganoj kategoriji).
Kraj 2008. godine
Kraj 2008. godine
88
IT.3.5 Implementirati PKI (Public Key Infrastructure: infrastrukturu javnih kljueva) Infrastruktura javnih kljueva je najee koritena tehnologija za implementaciju elektronskih potpisa. Trebala bi biti implementirana odmah nakon donoenja odgovarajuih zakona, kao to su Zakon o elektronskom potpisu, Zakon o certifikacionom tijelu i sl. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta Svi Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 31/32 Vremenski okvir
Implementirati projekat za PKI javnoga sektora.
Analizirati iskustva, prakse i trendove drugih zemalja. Definirati koncept i pripremiti pilot projekat. Realizirati pilot projekat. Implementirati PKI.
Kraj 2009. godine
IT 4. Informacioni sistemi i e-usluge

IT.4.1 Izraditi standarde za arhitekturu i razvoj informacionih sistema (IS) i aplikacija Trenutna praksa je razvoj troslojne arhitekture informacionih sistema, sa naglaskom na labavom uparivanju, a ne na vrstoj integraciji kao to je to bilo do sada. Da bi se ovo postiglo, treba definirati zajedniki okvir i standarde za arhitekturu informacionih sistema i razvoj aplikacija. Takoer, trebalo bi pripremiti i standarde za tehniku interoperabilnost aplikacija. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta Vremenski okvir
1. Pripremiti budue modele za interoperabilnost.
Pripremiti prvo viziju, onda strateku dokumentaciju i nakon toga sveobuhvatnu metodologiju informacione arhitekture.
Pripremiti metodologiju koja definira AID, Centar za IT 2. Razraditi zajedniki skup aktivnosti u postupku razvoja Sekretarijata Vlade pristup, metodologiju i sistema i aplikacija, ukljuujui sadraj RS-a, FBiH i niz instrumenata za projektnih zahtjeva, odgovorne Sredina 2008. kantonalne IT arhitekturu i razvoj nosioce, uslove razvoja sistema i godine agencije, Pododjel informacionih sistema i aplikacija, testiranje, prijem proizvoda, za informatiku aplikacija. odravanje i dogradnju, te referentne Brko Distrikta standarde. Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 9 IT.4.2 Uspostaviti okvir za interoperabilnost za e-Upravu Trenutni evropski trend je da meusobna povezanost IT sistema javnog sektora, razmjena podataka i pruanje usluga su zasnovani na interoperabilnosti, radije nego na integraciji IT sistema. Prema tome, rad na okviru za interoperabilnost e-uprave u javnom sektoru u BiH, usklaen sa nedavno objavljenim Evropskim okvirom za interoperabilnost (EIF), postati e dugoroni prioritet. Takoe, to je prije mogue, proizvest e se zajedniki, otvoreni standardi za razmjenu podataka i tehniku interoperabilnost meu aplikacijama (najvjerovatnije zasnovanih na XML-u), od strane budue AID, a u koordinaciji sa centralnim IT jedinicama
89
sa ostalih nivoa. Odgovorne institucije AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta Vremenski okvir
Aktivnost 1. Izraditi okvir za interoperabilnost (operativnu, semantiku i tehniku interoperabilnost) usklaenu sa Evropskim okvirom za interoperabilnost (EIF). 2. Izraditi zajednike, otvorene standarde za razmjenu podataka i definicije meta-podataka (baziranih na XML-u) da bi se svima omoguio pristup zajednikim podacima i razmjena podataka, kako unutar javne uprave, tako i izvan nje. 3. Implementirati projekat za verifikaciju i operacionalizaciju koncepta interoperabilnosti.
Predloene mjere
Analizirati iskustva, prakse i trendove drugih zemalja. Definirati nosioce aktivnosti. Definirati koncept, pravila i standarde.
Definirati osnovne baze meta-podataka i naine njihovog koritenja u procesu razmjene podataka.
Kraj 2010. godine
Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 15, 16 IT.4.3 Izraditi strategiju za javne registre i implementirati je Strategija koja obuhvata rjeenja za usklaivanje i interoperabilnost javnih registara, podrana analizama postojeih parcijalnih elektronskih registara, e biti razvijena. Kreirati e se lista prioriteta za implementaciju i, ukoliko je mogue, implementirati e se jednoobrazno software rjeenje za svaki javni registar. U skladu sa strategijom, nastaviti e se sa integracijom i meusobnim povezivanjem registara i drugih vanih zbirki podataka kako bi se osigurao bolji kvalitet podataka za podrku funkcija javne uprave i u isto vrijeme smanjio teret sa graana uzrokovan obavezom prikupljanja podataka. Krajnji cilj e biti jedinstvena taka pristupa podacima (tzv. one-stop-shop) za graane. Aktivnost 1. Napraviti analizu postojeih parcijalnih elektronskih evidencija i na osnovu toga predloiti optimalno rjeenje za harmonizaciju i Predloene mjere Po izboru: 1. Opinske matine slube: registri graana, 2. Katastar zemljita i nekretnina, 3. Registar pravnih lica. Odgovorne institucije VM BiH, Vlade RS, FBiH i BD, AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel Vremenski okvir
Kraj 2007. godine
90
povezivanje, te za informatiku unificiranu realizaciju u Brko Distrikta, organima javne uprave u vlasnici podataka, kojima je to potrebno. donatori Na osnovu provedene analize napraviti listu prioriteta za implementaciju javnih registara. 2. Za svaki pojedinani javni registar nastojati VM BiH, Vlade RS, implementirati FBiH, BD, AID, unificirana software Osigurati interoperabilnost registara s Centar za IT rjeenja i odabrati ciljem omoguavanja jedne pristupne Sekretarijata Vlade Privremeni tehnologije u skladu sa take za graane. RS-a, FBiH i rezultati do strategijom za e-Upravu Izraditi procedure za pristup i kantonalne IT kraja 2010. imajui u vidu, kao koritenje podataka iz javnih registara. agencije, Pododjel godine konani cilj, jednu Kreirati ivotne dogaaje oko javnih za informatiku pristupnu taku za registara. Brko Distrikta, graane za obavljanje vlasnici podataka, svih potrebnih aktivnosti donatori (tzv. one-stop-shop). Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 25 (pilot projekat), 42, 44, 54, 55, 21 IT.4.4 Jednoobrazno implementirati informacione sisteme koji podravaju zajednike horizontalne funkcije Koritenje istih softverskih rjeenja moe automatizovati zajednike procese u veini institucija, postii velike budetske utede, te izbjei dupliranje napora i budue probleme interoperabilnosti. Radi toga, to je prije mogue e se osigurati budet za razvoj i implementaciju jedinstvenih softverskih rjeenja koji podravaju zajednike horizontalne funkcije. Implementacija e biti uraena u skladu sa dogovorenim prioritetima, te u bliskoj saradnji sa institucijama koje igraju centralnu provedbenu ulogu na svakom nivou vlasti. Nakon implementacije, verzije istih informacionih sistema u svim institucijama e biti sinhronizirane, uvesti e se upravljanje konfiguracijama, odravati e se zajednika terminologija i definicije podataka, te napraviti zajednika riznica znanja za rjeavanje problema u toku migracije i odravanja. Aktivnost Predloene mjere Prijedlog prioriteta: 1. Sistem za elektronsko uredsko poslovanje (20, 35); 2. HRM IS (46); 3. Javne nabavke; 4. Budet; 5. Unapreenje funkcija trezora; 6. Materijalno-finansijski i raunovodstveni poslovi; 7. Statistiki sistemi 8. Tok rjeavanja predmeta; 9. Ostale horizontalne funkcije. Odgovorne institucije AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta, Institucije koje imaju centralnu ulogu u implementaciji na svakom nivou vlasti (npr. ADS/U za ljudske potencijale Vremenski okvir
1. Odrediti prioritete na osnovu stanja postojeih sistema, potreba institucija, oekivanih trokova, kratkoronih i dugoronih koristi.
91
2. Na osnovu odreenih prioroteta osigurati sredstva, razviti i implementirati unificirana softverska rjeenja za svaku horizontalnu funkciju u svim organima uprave.
3. Drati sinhronizirane verzije istih informacionih sistema u svim institucijama, uvesti upravljanje konfiguracijama, odravati zajedniku terminologiju i definicije podataka, napraviti zajedniku riznicu znanja za rjeavanje problema u toku migracije i pri odravanju.
ili ministarstva financija za trezor) AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta, Institucije koje imaju centralnu ulogu u implementaciji na svakom nivou vlasti (npr. ADS/U za ljudske potencijale ili ministarstva financija za trezor) AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta, Institucije koje imaju centralnu ulogu u implementaciji na svakom nivou vlasti (npr. ADS/U za ljudske potencijale ili ministarstva financija za trezor)
Kraj 2010. godine
Kontinuirano
Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 20, 33, 35, 46 IT.4.5 Uspostaviti jedinstveni standard za web stranice institucija javne uprave i implementirati ga Da bi se doprinijelo jedinstvenom vizuelnom i konceptualnom identitetu web stranica javne uprave Bosne i Hercegovine, koji trenutno nedostaje, potrebno je uvesti zajednike kriterije za razvoj web stranica institucija javne uprave koji reguliu kvalitet sadraja i strukture. Trebalo bi se razviti jedinstveno CMS web rjeenje te definirati jedinstven koncept za e-usluge. Aktivnost 1. Napraviti zajednike kriterije za kvalitet sadraja i organizaciju web stranica za sve institucije javne uprave. 2. Napraviti jedinstveno CMS web rjeenje koje Predloene mjere Odgovorne institucije AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta, Vremenski okvir Sredina 2007. godine Kraj 2007. godine
Formirati radnu grupu sastavljenu od IT i PR osoblja koja e uspostaviti i implemetirati ove standarde.
92
e koristiti sve Uredi za odnose sa institucije. javnou Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 57, 58 IT.4.6 Napraviti BiH portal Paralelno sa implementacijom jedinstvenog vizuelnog i konceptualnog identiteta web stranica institucija javne uprave, BiH portal e biti kreiran. Treba ga kreirati odmah, iako e u poetku samo pruati informacije, s ciljem postepenog prelaska na pravi one-stop-shop sa uslugama organizovanim oko ivotnih dogaaja i koji pokriva razliite nivoe vlasti. BiH portal e sadravati linkove ka odgovarajuim podportalima za dravi nivo, oba entiteta i nivo Brko Distrikta. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije Vremenski okvir Sredina 2007. godine informativni BiH portal Privremeni rezultati do kraja 2010. godine, BiH portal kao centralna taka pristupa sa implementirani m servisima
Napraviti BiH portal koji e sluiti kao onestop-shop sa uslugama organiziranim oko ivotnih dogaaja pokrivajui sve nivoe vlasti.
Kreirati zajedniki gateway javne uprave BiH-BiH portal koji e sluiti kao jedinstvena centralna taka pristupa ka svim institucijama te sadravati linkove ka odgovarajuim subportalima na nivou drave, entiteta, Brko Distrikta, kantona i opina. Poeti odmah sa pruanjem informacija s ciljem kreiranja interaktivnog portala sa uslugama kasnije.
AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta Svi
Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 59 IT.4.7 Implementirati 20 e-usluga iz e-Evrope 2005 Kreirati listu prioriteta za implementaciju transakcionalnih e-usluga u skladu sa trenutnim stanjem postojeeg informacionog sistema, oekivanim trokovima i koristima i za javnu upravu i za korisnike usluga, te u skladu sa praksom razvijenih zemalja. Na osnovu uspostavljenih prioriteta, osigurati sredstva, razviti i implementirati e-usluge. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta, Uredi za odnose sa javnou Relevantni vlasnici podataka uz koordinatorsku ulogu AID-a, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT Vremenski okvir
1. Definirati jednoobrazan i opeprihvatljiv koncept elektronskih usluga javne uprave.
Formirati radnu grupu sastavljenu od IT i PR osoblja.
Kraj 2007. godine
2. Kreirati prioritetnu listu za implementaciju transakcionih e-usluga od ponuenih 20 iz eEvrope 2005 na osnovu stanja postojeih sistema (back-offices),
Pratei prakse razvijenih zemalja i uzimajui u obzir da su poslovni subjekti na veem nivou e-spremnosti od graana, vei prioritet dati implementaciji javnih usluga za poslovne subjekte. 12 javnih usluga za graane:
Kraj 2007. godine
93
oekivanih trokova, kratkoronih i dugoronih koristi postignutih kroz njihovu buduu implementaciju online, i za upravu i za korisnike usluga.
1. Porez na dohodak: prijavljivanje i obavjetavanje o razrezu-26, 27; 2. Usluge za zapoljavanje-49; 3. Doprinosi za socijalno osiguranje (pomo nezaposlenima, djeiji doplatak, zdravstveno osiguranje, studentske stipendije)-50; 4. Lini dokumenti (pasoi i vozake dozvole)-22; 5. Registracija vozila (novih, polovnih i uvezenih vozila)-22; 6. Zahtjevi za graevinske dozvole-45, 47, 48; 7. Prijava policiji (npr. u sluaju krae); 8. Javne biblioteke (dostupnost kataloga, alata za pretraivanje); 9. Izvodi iz matinih knjiga (roenih, vjenanih): zahtjev i isporuka-43; 10. Upis u visoko-kolske ustanove, odnosno fakultete; 11. Prijavljivanje preseljenja (promjena adrese)-23; 12. Zdravstvene usluge (npr. interaktivno savjetovanje o uslugama koje postoje u razliitim bolnicama, zakazivanje pregleda ili boravka u bolnicama). 8 javnih usluga za poslovne subjekte: 1. Doprinosi za socijalno osiguranje za zaposlene-51; 2. Porezi koje plaaju poslovni subjekti: prijavljivanje, obavjetavanje-26, 27; 3. PDV: prijavljivanje, obavjetavanje; 4. Registracija novih preduzea; 5. Dostavljanje podataka zavodima za statistiku-40; 6. Prijavljivanje robe za carinjenje-28; 7. Dozvole na osnovu zakona o ivotnoj sredini (uklj. izvjetavanje)52; 8. Javne nabavke-36, 37, 38.
agencije i Pododjel za informatiku Brko Distrikta, poslovni subjekti, donatori
3. Na osnovu odreenih prioroteta osigurati sredstva, razviti i implementirati e-usluge.
Relevantni vlasnici podataka uz koordinatorsku ulogu AID-a, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i
Privremeni rezultati do kraja 2010. godine
94
kantonalne IT agencije i Pododjel za informatiku Brko Distrikta, poslovni subjekti, donatori Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 22, 23, 26, 27, 28, 36, 37, 38, 40, 43, 45, 47, 48, 49, 50, 51, 52
IT 5. Ostalo
IT.5.1 Promovirati e-Upravu Brzi razvoj web tehnologije moe pomoi BiH da postane uinkovita i graanima orijentirana javna uprava ukoliko za to bude postojalo jako politiko opredjeljenje. Potencijali e-Uprave se trebaju promovirati kako meu zaposlenima u javnoj upravi tako i meu korisnicima usluga javne uprave. Odgovorne Vremenski institucije okvir Organizirati program seminara, AID, Centar za IT okruglih stolova, javnih debata, Sekretarijata Vlade Konstantno promovirati promotivnih kampanja i sl. na kojima RS-a, FBiH i e-Upravu kako meu bi se uesnicima omoguilo da shvate kantonalne IT zaposlenima u javnoj Kontinuirano potencijale informacionih tehnologija agencije, Pododjel upravi, tako i meu u reformi javne uprave i time steklo za informatiku korisnicima usluga. njihovo aktivno opredjeljenje ka Brko Distrikta, uvoenju IT-a u poslove javne uprave. ADS/U, donatori Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 4 IT 5.2 Pratiti napredak u procesu uvoenja e-Uprave Dok se postojei sistemi vrednovanja koji mjere napredak upotrebe infomacione tehnologije u upravi fokusiraju na komponentu pruenih e-usluga (tj. na postotak osnovnih javnih usluga raspoloivih on-line i na nivo koritenja istih, a u skladu sa zahtjevima e-Evrope 2005), potrebno je imati na umu da se razvoj online javnih usluga mora bazirati na unutranjoj reorganizaciji informacionih sistema (back-office). Stoga e se dodatni sistemi vrednovanja fokusirati na nain na koji e se uprava, njene razliite agencije i informacioni sistemi prilagoditi i reorganizirati kako bi se suoili sa izazovima i mogunostima koje prua informaciono-komunikaciona tehnologija. U skladu s tim, a na osnovu prakse drugih zemalja, trebalo bi odrediti statistike parametre razvoja e-Uprave, te naine prikupljanja podataka i mjerenja napretka. Aktivnost Predloene mjere Aktivnost Predloene mjere Analizirati praksu drugih zemalja u ovom pogledu. Definirati precizne i mjerljive kriterije tj. statistike parametre razvoja eUprave, kao i naine prikupljanja i praenja podataka. Primjeniti raunovodstvenu metodologiju zasnovanu na nizu raunovodstvenih standarda usmjerenih na budetske varijabile, kao to su trokovi odravanja, povrat investicija i ukupni trokovi vlasnitva itd. Odgovorne institucije Vremenski okvir
1. Ugraditi mjerne instrumente koji e biti bazirani ne samo na nivoima pruenih eusluga nego i na nivoima postojee IT infrastrukture i informacionih sistema (back-office-a).
AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta, statistiki zavodi, revizorske kue
95
2. Na osnovu uspostavljenih mjernih instrumenata u prethodnoj aktivnosti mjeriti napredak u koritenju IT-a u javnoj upravi.
AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta, statistiki zavodi, revizorske kue
Kontinuirano, jedanput u dvije godine
Veza za Akcioni plan za e-Upravu: 39, 41 IT.5.3 Koordinacija strane pomoi Pratei trenutnu praksu implementacije IT projekata koji su finansirani od strane donatora, bilo bi dobro osigurati da se ubudue fondovi donatora usredotoe na one IT projekte koji su identificirani kao prioritetni. Aktivnost Predloene mjere Odgovorne institucije AID, Centar za IT Sekretarijata Vlade RS-a, FBiH i kantonalne IT agencije, Pododjel za informatiku Brko Distrikta, DEI, Ured PAR Koordinatora Vremenski okvir
Osigurati da donirana sredstva budu usmjerena na prioritizirane IT projekte. Izbjei preklapanje donatorske pomoi.
Kontinuirano
96

Akcioni Plan Zfgggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggga Reformu Javne Uprave

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Akcioni Plan Zfgggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggga Reformu Javne Uprave

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Aneks 5

AKCIONI PLAN I UZ STRATEGIJU REFORME JAVNE UPRAVE

DIO I IZRADA POLITIKA I KOORDINACIJSKI KAPACITETI

IP 1. Jaanje centralnih kapaciteta za politike

Do kraja 2006. godine

Sredina 2007. godine Do kraja 2007. godine; kontinuirano

VM BiH i sve vlade

Do kraja 2007. godine; kontinuirano

Do kraja 2007. godine; kontinuirano

VM BiH i entitetske vlade Uredi za zakonodavstvo

Kraj 2007. godine

3. Poboljati proces izrade godinjeg programa rada.

Sredina 2008. godine

Jaanje centralnih kapaciteta za izradu politika i koordinaciju.

Vlada BD Kraj 2007. godine

Kraj 2007. godine

IP 2. Poboljanje kapaciteta u pojedinanim ministarstvima

Od 2007. godine, nakon toga kontinuirano

2. Jaanje organizacijskih okvira i kadrovskih kapaciteta u pojedinanim institucijama.

Generalni Sekretarijat VM BiH i Sekretarijati vlada Sve pojedinane institucije.

Krajem 2007. godine, nakon toga kontinuirano

Sredina 2007. godine

zakonodavstvo Parlamenti (sekretarijati parlamenata)

Kraj 2007. godine i nakon toga kontinuirano

Stimulirati i regulirati funkcionisanje meuinstitucionalnih i meuvladinih radnih grupa.

Krajem 2007. godine

Krajem 2007. godine

2. Predvidjeti nain finansiranja zapoljavanja i obuke specijaliziranog osoblja.

3. Upotreba prirunika i drugih pomagala.

Sve pojedinane institucije

Krajem 2007. godine

Sve pojedinane institucije

Sredina 2007. godine, nakon toga kontinuirano

Institucije Ministastva finansija

2. Uspostaviti transparentne kriterije i pravila za koritenje usluga vanjskih strunjaka.

IP 3. Poboljanje provjere usklaenosti s propisima

Sredina 2008. godine

IP.3.2 Poboljanje provjere usklaenosti s propisima (nomotehnika i stil)

Poboljanje provjere usklaenosti s propisima (nomotehnika i stil).

VM BiH i vlade na svim nivoima

Sredina 2008. godine

Vlade na nivou FBiH, kantona, BD i RS DEI

Sredina 2007. godine

Sredina 2008. godine

VM BiH i vlade na svim nivoima

Osigurati odgovarajuu ocjenu uticaja propisa na budet.

Sredina 2008. godine

VM BiH i vlade na svim nivoima

Krajem 2007. godine

Kraj 2007. godine i kontinuirano

VM BiH i sve vlade Krajem 2007. godine; kontinuirano

VM BiH i sve vlade

VM BiH i vlade na svim nivoima

Krajem 2007. godine

IP.3.7 Poboljanje provjere uinka (procjena uinka)

Sredina 2009. godine i kontinuirano

IP 4. Poboljanje procesa donoenja zakona

VM BiH i vlade na svim nivoima

IP.4.2 Parlamentarno razmatranje zakonodavstva

Odgovorne institucije VM BiH i vlade i parlamenti svih nivoa vlasti

Kraj 2007. godine

Parlamenti svih nivoa vlasti (uz suradnju sa VM BiH i vladama)

Sredina 2009. godine i kontinuirano