srijeda, 9. juli 2008.

godine

Sa pro{logodi{nje d`enaze u Poto~arima

Srebreni~ki juli
- Ne sje}am se nijedne prirodne smrti mu{karaca u mojoj familiji. Tri generacije unazad ubijali su ~etnici. Dob u kojoj su ubijeni je razli~ita (80 - 60 - 40). Ja sam u dvadesetim... Mo`da je moje vrijeme sada? (1. jul 2008, blogger.ba, mladi Srebreni~anin)
rinaest godina poslije. Novi jul, stara Srebrenica. Novi mezari, stare `rtve. Nova d`enaza, stara agonija... Opet je ljeto otvorilo najbolniju ranu ove zemlje. Srebrenica. Simbol najgnusnijeg zlo~ina kojem ova (prokleta) generacija posvjedo~i. I ovoga }e jedanaestoga jula u svoje zemljane, podrinjske, krvave skute primiti sinove i k}eri, smaknute jer ih se nije moglo prekrojiti da odgovaraju viziji velikosrpskog Balkana, kakvim su ga d`elati zamislili. Jo{ jednom }e se u Poto~are sliti najtu`nije kolone ovoga svijeta. U jednoj }e biti tabuti s bo{nja~kim kostima koje }e kona~no na}i smiraj. U drugoj }e biti pre`ivjeli, oni koji su, hudom sre}om, izmakli sje~ivu dvoglavog orla. U tre}oj oni koji nisu ni jedno ni drugo, ve} oni koji du{om i dalje pre`ivljavaju srebreni~ku bol. I svi }e misliti na jedno: dok mi u kabur spu{tamo o~eve i majke, djedove, nane, k}eri i sinove, d`elati hode slobodni. Ba{ kao i tog jula 1995. godine, kada su trijumfalno, pregaziv{i le{eve, upali u Srebrenicu... Slobodni ba{ kao {to su bili i onda kada su te 1995. zauzeli punktove Ujedinjenih naroda, dan nakon {to su ti kukavni stranci (odbijam da ih nazovem mirovnjacima, vojnim snagama i sli~no!) obe}ali da enklavu ne}e predati. Slobodni kao {to nikad, dok je `iv, ne}e biti nijedan pre`ivjeli Srebreni~anin. I to neka je na savjest me|unarodnom zajedni{tvu! Tom skupu svjetskih sila, pod ~ijom se stra`om dogodilo najve}e strati{te modernog doba. Posmatrali su i dopustili genocid, {to se u pravi~nom svijetu zove sau~esni{tvo u zlo~inu. Me|utim, ba{ onako kako su ih dotakle slike autobusa koji su Srebreni~ane vozili na smaknu}a, fotografije prognanih, fotografije svje`ih, masovnih humki, a koje im je uredno i svakodnevno na bijele stolove dopremao satelit iznad BiH, tako ih se doti~e i ~injenica da su za`mirili na gotovo devet hiljada le{eva. I kako su `mirkali za vrijeme rata, `mirkaju i danas. Recimo, advokati Ujedinjenih naroda nisu se pojavili ni na jednom ro~i{tu, zakazanom po tu`bi Srebreni~ana. Pozivaju se na imunitet - status koji ih ~ini slobodnim od zakonskih obaveza, optu`bi i kazni za eventualne prekr{aje... Naravno. Imuni su bili i na mrtve pa je bilo logi~no, koliko god surovo to zvu~alo, o~ekivati isti simptom kada su `ivi i pravda u pitanju. Ali nema ovaj papir tog prostora koji bi istrpio sve {to je Srebrenici u~injeno. Prije, za vrijeme i poslije genocida... nema tog papira da se svi krivci za Srebrenicu pobroje. Nema te knjige, rije~i i slova da se sva podrinjska bol zabilje`i... I zato }u, jer svojih odgovaraju}ih nemam, ovu, uvodnu pri~u o golgoti s kraja 20. vijeka, zavr{iti rije~ima dje~aka - blogera, pre`ivjelog Srebreni~anina: Prokleto je to par~e zemlje, al haman }emo ba{ na tom par~etu morati graditi ne{to novo. Ne znam {ta. Jer sve {to smo dosad poku{ali, ni{ta nije valjalo. To par~e zemlje }e nam morat donijeti i ne{to lijepo, kad-tad. Dotad, nek Srebrenica na krilima pro{losti lebdi u sada{njosti...
Lana SINANOVI]

Foto: Amer KAJMOVI]

OSLOBO\ENJE srijeda, 9. juli 2008. godine

Kofi Annan:
- Sre bre ni~ka tragedija zauvijek }e progoniti historiju Uje dinje nih naroda.

Bill Clinton:
- Srebrenica je skr{ila iluziju da }e kraj Hladnog rata obrisati ovakvo ludilo. Umjesto toga, ona le`i ovdje kako bi svijet vidio ranjivost obi~nog na ro da kad tama, etni~ki nadmo}na, preuzme vla sni{ tvo nad religijom.

Mahathir bin Mohamad

- Srebrenica ime grada koje jedva mogu izgovoriti - sada je duboko urezana u mom srcu. Pri~a o Srebrenici treba biti ispri~ana, i pri~ana opet i iznova.

Mia Farrow
- Dolazimo s velikim po{tovanjem u Srebrenicu, u sredi{te agonije koja jo{ traje. Glasovi ubijenih isto kao i mi pitamo se kako se ovo uop}e moglo dopustiti. Gdje je bio svijet? Mi smo vas izdali. Moja zemlja i sve zemlje svijeta su vas izdale.

Vi{estoljetna borba za Srebrenicu

Istina nama, kazna zlo~incima

Protesti, Tuzla i Srebreni~anke

Almir [E]KANOVI]
a ko se je dnos ta vnom ~ini kolona srebreni~kih majki dok mirno prolazi tuzlanskim ulicama. Oborenih pogleda kora~a njih 300, primjetne tek po transparentima koji su svakog jedanaestog u mjesecu isti. Ta~nije, svakog jedanaestog istom se porukom tra`i jedno: Istina nama, kazna zlo~incima! Srebreni~anke su proteste organizovale nekoliko mjeseci nakon pada tada za{ti}ene en kla ve UN-a. I ta da je tra`eno hap{enje najtra`enijih zlo~inaca Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a. Trinaest godina kasnije, majke i dalje tra`e hap{enje krvnika. No, godine nisu ubile ono dostojanstvo i sabur {to krasi samo bosanske majke. Sabur prepun inata. Kad god do|em na proteste, vrati mi se film iz 1995. Kako smo pre`ivjeli pad Sre bre ni ce, iz gu bi li
Srebrenica danas: Potpuno promijenjena nacionalna struktura op{tine

Grad na raskri`ju istoka i zapada

Sanita RO@AJAC
a podru~ju Srebrenice tragovi `ivota postojali su jo{ od najranijih vremena, {to je bilo uslovljeno povoljnim geografskim polo`ajem i bogatstvom srebrenom rudom. Za vrijeme vladavine Rimskog carstva Srebrenica je bila glavni centar za kovanje novca i jedna od najve}ih kova~nica Rimske imperije. Srebrenica je u srednjovjekovnoj Bosni ~inila veoma va`an prostor zbog vrijednih nalazi{ta plemenite rude, tako da su je posje}ivali putnici iz svih krajeva svijeta, ostavljaju}i u ovom kraju tragove razli~itih kultura.

Ratovi, promjene vladara, okupacije, rijetko i malo slobode i sigurnosti, kroz stolje}a su sputavali duh bosanske kasabe Od prijeratnih 36 hiljada stanovnika danas u Srebrenici `ivi 11 hiljada
odr`avao i definirao kao specifikum utemeljen borbenim mentalitetom, te`njom za samoodr`anjem. U Bosni, u kojoj je `ivjela Srebrenica u posljednja dva milenija, ova borba je bila permanentna. Sa istoka i zapada oduvijek su dolazili ratnici i `eljeli teritoriju, vlast, srebro, ljekovitu banju Guber i poziciju na Drini. Srebrenica tu borbu nikada nije u potpunosti dobila. Povremeno je pokazivala da zanati, zemljoradnja, kultura i umjetnost nadasve imaju pogodno tle za egzistiranje, ali su periodi u kojima je historija dopu{tala da poku{a `ivjeti bili rijetki i kratki. U drugoj polovini 1991. bilo je o~igledno da su velikosrpski nacionalisti pripremili agresiju na Bosnu i Podrinje, sa ciljem da, na velikodr`avnom konceptu Srbije, zauzmu cijelu BiH i silom je pripoje Srbiji, te biolo{ki i duhovno istrijebe Bo{njake. Prema dana{njem popisu stanovni{tva, koji su napravili slu`benici Op{tine, nacionalna struktura u Srebrenici od posljednjeg popisa potpuno se promijenila. Tako od 11 hiljada stanovnika Srebrenice trenutno u ovoj op{tini `ivi ne{to vi{e od {est hiljada Srba, te oko pet hiljada Bo{njaka.

najmilije i stigli u Tuzlu. Pro tes ti su dan ka da se sva tu ga sku pi u na ma. Ne, to je dan kad srebreni~ke majke ujedine svoju tugu, koju stalno nose, pri~a nam Haj ra ]ati}, pred sje dni ca Udru `enja @ene Srebrenice. Tuzla je posebna stranica srebreni~ke historije. Ona je uto~i{te za `ene i djecu, nada za pre`ivjele i mjesto gdje uspomena na ubijene vje~no opstaje. Majke }e re}i da je to druga Srebrenica. Tuzlaci }e dodati da je to bila ljudska obaveza, koja traje i danas. Obaveza Srbije je: uhapsiti Karad`i}a i Mladi}a, no nije ispunjena! Obaveza je kazniti oko 10.000 u~esnika u srebreni~kom genocidu. A razumjeti majku Nuru Mustafi} jo{ je ve}a obaveza. Ljudska. Nuri su jednog sina ubili zloglasni [korpioni u Trnovu, a drugi je poginuo na tuzlanskoj Kapiji. I to je veza Tuzle i Srebrenice. Kapije i Poto~ara.

Popis stanovni{tva
- S tim da je velika razlika u broju stanovnika zimi i ljeti, jer su u toplijim mjesecima povoljniji uslovi za `ivot, te mnogo Srebreni~ana u ovom periodu dolazi ovdje da `ivi, ka`e nam Ramo Dautba{i}, zamjenik na~elnika Op{tine. Prema posljednjem zvani~nom popisu stanovni{tva iz 1991, op{tina je imala 36.666 stanovnika, raspore|enih u 81 naselju. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Srebrenica, u cjelini, u{la je u sastav RS-a. U Srebrenici je 1991. `ivjelo 36.666 stanovnika. Od toga su bila 27.572 (75,19%) Bo{njaka, 8.315 (22,67%) Srba, 38 (0,10%) Hrvata, 380 (1,03%) Jugoslavena, te ostalih 361 (0,98%). Od toga je u gradu `ivjelo 5.746 stanovnika, od ~ega 3.673 (63,92%) Bo{njaka, 1.632 (28,40%) Srbina, 34 (0,59%) Hrvata, 328 (5,70%) Jugoslavena i ostalih 79 (1,37%).

Dolazak franjevaca
Posmatrano sa vojnog aspekta, njena va`nost bila je neprocjenjiva zbog povoljnog geografskog polo`aja. Dolazak franjevaca u Srebrenicu na neki na~in je verificirao davno postavljenu granicu izme|u isto~ne i zapadne civilizacije. Provincija Bosna srebrena ili Bosna argentaria, formirana kao najisto~nija naseobina franjevaca, pokazala je zna~aj ovog prostora i potvrdila Drinu kao granicu izme|u razli~itih kultura. Ratovi, promjene vladara, okupacije, rijetko i malo slobode i sigurnosti kroz stolje}a, sputavali su duh bosanske kasabe, ali se on

Slike ubijenih Srebreni~ana

OSLOBO\ENJE srijeda, 9. juli 2008. godine

Colin Farrell:
- Te{ko je opisati koliko su o~ito zrak i tlo zatrovani ubojstvom osam hiljada ljudi u jednome danu. Doista dobijete osje}aj boli i gubitka. Tu`an sam, zbilja sam tu`an.

Emina Erdogan:
- S maj ka ma Srebrenice dijelim bol i tugu i ~es ti tam im na njihovoj istrajnosti, jer ih vidim kao velike borce.

Hasan D`afi}:
- Srebrenica je postala moja mora i ne znam kako }u `ivjeti s njom. Kako se vi{e smijati, `ivjeti i pisati nakon Srebrenice?

Dragan ^avi}:
- Nakon svega, kao ~ovjek i Srbin, a onda kao otac, brat i sin, pa tek onda kao funkcioner Republike Srpske, moram re}i da ovih devet julskih dana Srebrenice predstavlja najcrnju stranu u historiji srpskog naroda.

Za ukop spremno

U Memorijalnom centru Srebrenica - Poto~ari ove godine trebalo bi biti ukopano 330 tijela. Ipak, nije isklju~eno da }e ovaj broj biti pove}an. - Sve do devetog jula ne}emo znati kona~an broj `rtava koje }e 11. jula biti ukopane u Memorijalnom centru, rekla nam je Munira Suba{i}, predsjednica udru`enja Pokret majke enklave Srebrenice i @epe. Dosad su na mezarju ukopane gotovo tri hiljade `rtava, a nekoliko hiljada ekshumiranih tijela jo{ nije identificirano. Ina~e, preko puta mezarja nalazi se Fabrika akumulatora, zgrada iz vremena komunisti~ke ere, koju je koristio Holandski bataljon kao sjedi{te 1995. godine. Uredbom koju je donio visoki predstavnik utvr|eno je da ova lokacija - mjesto gdje se dogodila tragedija jula 1995. - treba pripasti Memorijalnom centru Srebrenica - Poto~ari s ciljem njenog o~uvanja kao mjesta sje}anja. S. R.

330 tijela

Udru`enja zajedno u borbi

Zajedno do istine i pravde

Razlog osnivanja Pokreta Majke enklava Srebrenica i @epa, kako to zna re}i predsjednica Munira Suba{i}, prevashodno je bila potreba da u~estvuju u razja{njavanju sudbine nestalih od 1992. do 1995. na podru~ju za{ti}ene zone UN-a, ali i na Sokocu, Han-Pijesku, Rogatici, Vlasenici, Bratuncu, Zvorniku, Vi{egradu i Fo~i. Vremenom se udru`enje po~elo baviti i ekshumacijama, identifikacijama i sahranama, ali i ekonomsko-socijalnim,

zdravstvenim i problemima obrazovanja srebreni~ke djece. Pokret osnovan 1996. okuplja pre`ivjele, te ~lanove porodica ubijenih i nestalih tokom genocida u Srebrenici 1995. godine. Za mukotrpan rad na putu istine i pravde Udru`enje je dobilo pregr{t nagrada. Udru`enje Srebreni~ke majke, sa Hatid`om Mehmedovi} na ~elu, okuplja majke koje su nakon pada za{ti}ene zone izgubile sinove, mu`eve, bra}u i ostale mu{ke ~lanove familije. Ovo

udru`enje bavi se tra`enjem nestalih i pomaganjem pre`ivjelih koji su se vratili u poru{ene domove. Osnovni zadaci ovog udru`enja su pru`anje pomo}i povratnicima i podr{ka pre`ivjelim u tra`enju nestalih, lobiranje kod donatora za pomo} povratnicima, zalaganje za dodjelu posebnog statusa Srebrenici i njena obnova, te borba za hap{enje ratnih zlo~inaca koji su u~estvovali u masakru. Ve}ina ~lanova Udru`enja gra|ana @ene Srebrenice, osno-

vano 1996. u Tuzli, osobe su ~iji se najbli`i vode kao nestali u za{ti}enoj zoni UN-a. ^lanstvo, kako nam je kazala predsjednica Hajra ]ati}, nije ograni~eno samo na ovu kategoriju ljudi i otvoreno je za sve koji `ele doprinijeti kampanji za istinu i pravdu koju promovira i vodi ovo udru`enje pod nazivom. Ovo pitanje je, prema uvjerenjima ~lanova udru`enja, osnovni preduslov za odvijanje svih pozitivnih procesa u BiH, pa i {ire.
S. R.

Sakib SMAJLOVI]
bilje`avanje srebreni~ke tragedije po~elo je 11. jula 1998, u Ravnama kod Kladnja, tri godine nakon genocida. Tada je u prisustvu oko tri hiljade ljudi klanjana prva d`enaza-namaz u odsustvu za sve `rtve. Manifestacija je odr`ana pod motom Ne zaboravimo mrtve, mislimo na `ive. Prvu d`enazu predvodio je reisu-lulema Mustafa ef. Ceri}. Sljede}a manifestacija odr`ana je u tuzlanskom Mejdanu. Ovo sje}anje odr`ano je pod motom Ako nema `ivih, nema ni Dejtona. Tre}a godi{njica odr`ana je pod sloganom Ko nas je izdao. U sklopu obilje`avanja pada Srebrenice posje}ena su mezarja u Bori}u, Golom brijegu, Tuzli, @ivinicama i Sarajevu. ^etvrto sje}anje na srebreni~ku tragediju odr`ano je 13. jula 2000. u Fabrici akumulatora u

Srebreni~ka tragedija obilje`ava se deset godina

Od Ravni do Poto~ara
lo je ispred Fabrike akumulatora u Poto~arima, gdje su u~estvovali svi visoki doma}i i me|unarodni predstavnici. Naredno sje}anje obilje`eno je tako|er u Poto~arima, na lokalitetu gdje se danas nalazi Memorijalni centar. Tada je nakon klanjanja d`enaze prou~ena dova i postavljen kamen temeljac za izgradnju kompleksa. Prva d`enaza u prisustvu i ukop obavljeni su 31. marta 2003, kada je ukopano 600 identifikovanih `rtava. Tada je biv{i ameri~ki predsjednik Bil Klinton otvorio Memorijalni centar. Iste godine 11. jula ukopana su 282 tijela. Od zvani~nika RS-a prvi je d`enazi prije ~etiri godine prisustvovao Mladen Ivani}.

Ravne - prva d`enaza u odsustvu

Poto~arima. I na tom je mjestu klanjana d`enaza u odsustvu, a predvodio ju je muftija tuzlanski Husein ef. Kavazovi}. Ovaj skup bio je isklju~ivo vjerskog karakte-

ra. Tokom d`enaze grupa Srba iz \ogaza neprekidno je zvi`dala i vrije|ala, dok su radnici Ferosa dobacivali. Peto obilje`avanje tragedije bi-

OSLOBO\ENJE srijeda, 9. juli 2008. godine

Hronologija doga|aja u Srebrenici i oko nje jula 95.

Po~etak
GENOCIDA
Sanita RO@AJAC
poslijepodnevnim satima 6. jula 1995. godine agresor je `estoko po~eo granatirati Srebrenicu, naro~ito naselja Su}eska i Poto~ari. Na meti ~etni~kih napada ubrzo se na{la i baza Ujedinjenih nacija smje{tena u Poto~arima. Tog dana u Srebrenici je ubijeno {est, a ranjeno 18 osoba. Dan poslije, Srebrenica i Biha}ki region, u odnosu na druga slobodna podru~ja Republike BiH, bili su pod naj`e{}im napadima zalu|enih ~etni~kih falangi. Osim toga, u za{ti}enoj zoni UN-a bila je veoma te{ka humanitarna situacija. Napadi su se nastavili i sutradan. Tokom dana na grad je ispaljeno hiljadu projektila iz razli~itog oru`ja, a nastavilo se i grupisanje ljudstva.

Golgota po~inje u poslijepodnevnim satima 6. jula, kada po~inje `estoko granatiranje Srebrenice tri dana kasnije kre}e ofanziva,a 10. jula prva smaknu}a Izjava Aleksandra Ivanka od 11. jula: Srebrenica je prega`ena,svi se povla~e

Danas se obnavlja sve {to je na kraju ofanzive sru{eno

Ratko Mladi} me|u prvim u{ao u osvojenu Srebrenicu

Napad tenkovima
U 15.35 sati 8. jula, UNPROFOR je zatra`io od NATO-a blisku vazdu{nu prisutnost avijacije Zapadnog savjeta iznad Srebrenice. Prema navodima predstavnika UNPROFOR-a, D`ima Lendejla, oko podne su Karad`i}evi Srbi pregazili posmatra~ku stanicu
Mnogi su tra`ili pomo} u UN-ovoj bazi u Poto~arima

Za{ti}ene zone UN-a je od 1993. godine trebalo ~uvati 30.000 vojnika, a zemlje u~esnice UN misije obezbijedile su svega sedam hiljada. Prema reduciranom programu, u Srebrenici ih je trebalo biti 700, a bilo ih je samo 450

UN-a na jugozapadnoj ivici za{ti}ene zone UN-a, dozvoliv{i posadi ove stanice da se evakui{e prema gradu. Plavci su se povukli sa osmatra~nice a tom prilikom jedan holandski vojnik je ranjen, nakon ~ega je preba~en u bolnicu u Poto~arima. Vazdu{na prisutnost NATO-a zatra`ena je radi stabiliziraju}eg uticaja kojeg avioni NATO-a imaju, a u Srebrenici je registrovano dalje pogor{avanje stanja sa te{kim granatiranjem Poto~ara i otvaranjem vatre iz tenkova Karad`i}evih Srba na elektri~nu centralu u podru~ju Poto~ara. Agresor je 9. jula pokrenuo sna`nu ofanzivu na Srebrenicu i svim sredstvima ubijao civile kojih je na tom podru~ju bilo oko 60.000, me|u kojima i veliki broj izbjeglica. ^etni~ke horde ~etvrti dan razarale su naselja i ubijale civile u Srebrenici, gradu koji je odranije uveliko razru{en i spaljen. Stanovni{tvo iz ju`nog dijela enklave, njih oko ~etiri hiljade, bje`e}i pred ~etni~kim hordama koje su probile linije odbrane u dubinu oko dva kilometra, izbjeglo je u grad. Tenkovi su cijeli dan dejstvovali po Srebrenici i okolnim naseljima, a me|u civilima je bilo mnogo nastradalih. Snage UNa su dva punkta sa oru`jem i posadama ve} predali ~etnicima. Predsjednik op{tinskog vije}a Osman Sulji} uputio je apel nadle`nim organima u zemlji i svijetu za spas ljudi u tom kraju, koji su danima, izolovani od

ostatka svijeta, bili meta ~etni~kih napada. Prilikom demilitarizacije Srebrenice, Armiji RBiH na tom je podru~ju oru`je uzeto pod nadzor snaga UN, {to je podrazumijevalo da }e za{ti}enu zonu ~uvati mirovnjaci. Prema navodima vojnog portparola UNPROFOR-a potpukovnika Gerija Kauarda, UN su u BiH 9. jula poslijepodne poslale upozorenje zapovjedniku Karad`i}eve vojske generalu Ratku Mladi}u od kojeg su tra`ili zaustavljanje ofanzive napredovanja prema Srebrenici i vra}anje na linije demilitarizovane zone po sporazumu postignutom u maju 1993, koji je dobio naziv prema tada{njem komandandtu UNPROFOR-a Filipu Morijonu.

Zauzimanje UN-ovih kota

Prema podacima UNPROFORa, Karad`i}evi Srbi su do 9. jula poslijepodne zauzeli pet od 12 posmatra~nica UN u srebreni~kom podru~ju, uglavnom, ju`no od grada. Odluku o upozorenju Mladi}u odobrili su Galijev izaslanik Jasu{i Aka{i i komandant snaga UN-a za biv{u Jugoslaviju Bertran @anvije. Karad`i}evi Srbi napad na Srebrenicu zapo~eli su u ~etvrtak, a u napadima na grad ubijeno je i ranjeno vi{e civila. Prijetnje UNPROFOR-a nisu zaustavile napade na Srebrenicu. U dejstvima Karad`i}evih Srba po za{ti}enoj zoni, 10. jula ubijeno je 17, a ranjene 54 osobe. Neprijateljski tekstovi djelo-

OSLOBO\ENJE srijeda, 9. juli 2008. godine

PAKLA
6. juli:
Po~inje granatiranje Srebrenice, posebno Poto~ara [est mrtvih i 18 ranjenih Napad na bazu UN-a u Poto~arima

DESET DANA

10. juli
Srpski oficiri od UN-a tra`e da, zajedno sa Srebreni~anima, polo`e oru`je i napuste grad 17 mrtvih, 54 ranjenih Izjava UN-ovaca: Rije{eni smo da za{titimo enklavu

11. juli
UN se potpuno povukao prema sjeveru Srbi ulaze u Srebrenicu Srebreni~ani se povla~e prema Poto~arima, gdje tra`e za{titu UN-a Po~inje no} u`asa: ubijanja, silovanja, prebijanja...; na njivama u Kravici, Konjevi} Polju i Kasabi le`i na stotine le{eva

7. juli:
Naj`e{}i napadi u BiH (uz Biha}) odvijaju se u ovoj regiji Po~inje humanitarna kriza u Srebrenici

12. juli
U selo Ravne kod Kladnja sti`u prvi prognanici iz Srebrenice Drugo odvajanje `ena, djeca i vojno sposobnih osoba u Poto~arima

8. juli
UNPROFOR od NATO-a tra`i zra~nu podr{ku (po potrebi!) Karad`i}evi Srbi napadaju posmatra~ku bazu UN-a; vojska bje`i prema gradu; jedan holandski vojnik je ranjen Po~inju napadi tenkovima na elektri~nu centralu u Poto~arima

13. juli
Novi pokolj: klanje, silovanje, mu~enje civila Svjedoci tvrde da su u ovoj no}i osobe u uniformama UNPROFOR-a klali, mu~ili i ubijali

14. juli
Jo{ jedan masovni pokolj Bo{njaka Na slobodnu teritoriju stiglo oko 20.000 prognanih, od ~ega je 60 posto djece uzrasta do deset godina Sru{ene d`amije, muslimanska groblja i sve {to podsje}a na stoljetno `ivljenje Bo{njaka

9. juli
Ofanziva po~inje ^etnici probijaju liniju odbrane grada u dubinu od dva kilometra Prve egzekucije civila Planska razaranja naselja Pet od 12 punktova UN-a predato, zajedno sa oru`jem, srpskim snagama Apel Osmana Sulji}a, predsjednika Op{tinskog vije}a, svijetu da spasu ljude u ovom kraju UN u ve~ernjim satima od Ratka Mladi}a tra`i da zaustavi ofanzivu
No} 11. na 12. juli bila je stravi~na za Bo{njake

15. juli
[est hiljada Srebreni~ana odvodi se iz baze holandskog bataljona sudbina im je neizvjesna Na slobodnoj teritoriji oko 23.000 prognanih Borba za `ivot prognanih po podrinjskim {umama

vali sa udaljenosti manje od dva kilometra. Tokom ve~eri lokalni komandant srpskih snaga kontaktirao je sa komandantom holandskih snaga i rekao mu da bi 42.000 okru`enih stanovnika Srebrenice skupa sa holandskim trupama do utorka ujutro trebalo napustiti enklavu. Srpski oficir je naglasio da Srebreni~ani u roku od 48 sati moraju polo`iti oru`je i napustiti grad. Zahtjev bosanskih Srba je potpuno neprihvatljiv za nas. UN su rije{ene da za{tite ovu enklavu, kazali su UN-ovci. Drama Srebreni~ana i plavaca u enklavi 11. jula dostigla je vrhunac. UN se povukao su se iz Srebrenice prema sjeveru, a Karad`i}evi Srbi u{li su u grad. Grad je potpuno prazan. Radi se o velikom egzodusu, rekao je Stefan Oberajt, pripadnik organizacije Ljekari bez granica. Pod stalnim vatrenim dejstvom je na desetine hiljada Srebreni~ana bez hrane i vode. Prema podacima UNHCR-a, stanovni{tvo srebreni~kog podru~ja povuklo se prema Poto~arima, gdje je okru`ilo bazu UN-a. - Srebrenica je prega`ena, svi se povla~e, izjavio je portparol UN-a Aleksandar Ivanko. UNPROFOR nije uspio da za{titi zonu UN-a, {to je bila njegova osnovna du`nost. Prema neimenovanim diplomatskim krugovima, vlada mi{ljenje da je UN sa zaka{njenjem zatra`io vazdu{nu akciju NATO-a. Osim toga, za{ti}ene zone UN-a je od 1993. godine trebalo ~uvati 30.000 vojni-

ka, a zemlje u~esnice UN misije obezbijedile su svega sedam hiljada. Prema reduciranom programu u Srebrenici ih je trebalo biti 700, a bilo ih je samo 450.

No} u`asa
Oko 18 sati 12. jula na liniju razgrani~enja u selu Ravne kod Kladnja po~eli su stizati prognanici iz Srebrenice koje su ~etnici deportovali od Poto~ara. Taj dan stiglo je oko deset hiljada Srebreni~ana, mahom `ena i djece, dok su vojno sposobni mu{karci i mnoge djevojke zadr`ane u Poto~arima. Karad`i}evi vojnici, prema svjedo~enju prognanika, odvojili su i zadr`ali nekoliko hiljada mu{karaca, me|u kojima i razvijenu djecu. Prognanici tvrde da su u no}i 13. jula ~etnici u Poto~arima klali, silovali, mu~ili, civilile, a i dan kasnije organizovan je masovan pokolj civilnog stanovni{tva. Neki od o~evidaca tvrdili su da su zlo~ini vr{eni i u uniformama UNPROFOR-a. No} izme|u srijede i ~etvrtka (11. i 12 jula) bila je no} u`asa za Bo{njake koji su u Poto~arima bili u bijegu. Cijelu no} su odvodili mu{karce, silovali djevojke, iznu|ivali priznanja o kretanju naoru`anih bjegunaca, koji su samoinicijativno uputili na slobodnu teritoruju. Mu{karce su odvezli, a zatim i `ene s djecom. Svi prognanici svjedo~e da su njive, igrali{ta i meraje u Kravici, Konjevi} Polju i Kasabi bili puni le{eva. Do 14. jula na slobodnu teritoriju stiglo je oko 20 hiljada progna-

nika iz takozvane za{ti}ene zone UN-a, od ~ega je vi{e od 60 posto djece, uzrasta do deset godina, a ostalo su bile `ene i manji broj starijih osoba. Po svjedo~enju proganika, agresor je u Srebrenici i okolnim selima ve} granatama poru{io sve d`amije, muslimanska groblja i sve drugo {to podsje}a na stoljetno `ivljenje Bo{njaka. Drama Srebreni~ana nastavila se i 15. jula. Sudbina oko {est hiljada osoba koje su Karad`i}evi Srbi oteli iz baze holandskog bataljona i odveli u nepoznatom pravcu, postala je neizvjesna. Zarobljene mu{karce agresor je deportovao u konclogore.

Holan|ani u Srebrenici 1995. godine

Pe~at Komisije
Do 16. jula iz okupirane enklave Srebrenica stiglo je ne{to vi{e od 23 hiljade prognanih. Prognanici iz Srebrenice nastavili su stizati i narednih dana. Oni koji su se odlu~ili na samoinicijativan bijeg do{li su preko {uma i brda izgladnjeli, iscrpljeni. Prema podacima kojima su raspolagali zvani~ni organi u Tuzlansko-podrinjskom kantonu, do 18. jula prihva}eno 25.290 ljudi iz Srebrenice. Podaci UNHCR-a tvrdili su da je iz Srebrenice uspjelo pobje}i 29 hiljada ljudi. Ostala je neizvjesna sudbina 12 hiljada osoba. Deset godina poslije, Komisija za Srebrenicu, koju je po naredbi viskog predstavnika za BiH formirala Vlada RS utvrdila je da je u ljeto 1995. u Srebrenici ubijeno vi{e od osam hiljada Bo{njaka.

Me|u prvim prognanicima 60 posto je bilo djece

OSLOBO\ENJE srijeda, 9. juli 2008. godine

Iz svjedo~enja Srebreni~anina koji je pre`ivio strijeljanje

ZAUSTAVIO SAM DAH

Pripremio: [efko HOD@I]
asovna strijeljanja zarobljenih Srebreni~ana na kamenolomu kod Zvornika pre`ivjela su dva ~ovjeka. Do`ivjeli su i da pobjegnu na slobodnu teritoriju. Oslobo|enje prenosi dio izjave koju je organima Vojne bezbjednosti 2. korpusa 1995. dao jedan od pre`ivjelih, O. H: Kada je kamion stao naredili su nam da iza|emo iz njega. Tad sam primijetio veliki broj strijeljanih ljudi koji su le`ali na nasipu od tucanog kamena. Prilikom iskakanja iz kamiona, odmah su nam naredili da legnemo i tog momenta ~uli su se rafali po nama. Ja sam legao na zemlju i pribio se {to vi{e uz le{eve. Po{to mene nije pogodio nijedan metak, ja sam se jo{ vi{e pribio uz zemlju, a ~uo sam kako ~etnici komanduju sljede}oj petorici da iza|u iz kamiona. To se ponavljalo dok svi nisu iza{li.

da ne znaju da sam `iv

Krici i pucnjava
Poslije izvjesnog vremena, ~uo sam da neko od ~etnika komanduje da svaki vojnik uzme po jedan red i da utvrdi ima li jo{ neko `iv i ako bude da ga dotu~e metkom u glavu. Ja sam tada prestao da di{em i jo{ vi{e se uvukao me|u mrtva tijela. Kad je ~etni~ki vojnik do{ao u moju blizinu, ~uo sam da zove kolegu: Si-

Kad je ~etni~ki vojnik do{ao u blizinu mene, ~uo sam da zove kolegu: Simo, hodi vamo da vidi{ kako izgleda kostur od ~ovjeka. Kada je do{ao do mene, udario me je nogom u glavu. Ja se nisam micao, a on je rekao - mrtav je i oti{ao dalje

mo, hodi da vidi{ kako izgleda kostur od ~ovjeka. Kada je do{ao do mene, udario me je nogom u glavu. Nisam se micao, a on je rekao - mrtav je - i oti{ao dalje. Tako pritajen sam le`ao nepomi~no sa ostalim tijelima i ~uo sam da dovoze nove kamione. ^uju se krici, jauci i pucnjava. Ja nisam smio di}i glave niti se pomjerati po{to su dva reflektora iznad nas na brdu osvjetljavali sve. Ne znam koliko su kamiona dovezli i koliko su ljudi pobili. Nakon dva sata nastala je ti{ina. Podigao sam glavu i uspio da vidim veliki broj le{eva. Jedva sam uspio da izvu~em ruke. U jednom momentu ~uo sam glas: Jarane, jesi li `iv. Tada sam se ja njemu obratio: U {ta si ranjen? -

na {ta je on odgovorio: U nogu i stomak. Tada sam mu predlo`io da do|e da me odve`e, pa je puze}i preko le{eva do{ao do mene. Poku{ao je da odrije{i moje ruke, ali nije uspio, pa je po~eo da sije~e kanap zubima - opet nije uspio. Tada smo se dogovorili da probam prvo njega odvezati, {to sam uspio. On je potom poku{ao mene da odve`e, ali se za~uo traktor da ide i mi smo pobjegli prema potoku. Kad smo ustali, hodali smo po mrtvim tijelima i ~uli smo krkljanja... ^itav plato je bio prekriven le{evima.

^ovjek i `ena
Kada smo uspjeli da stignemo do kanala, N. me odvezao, na-

Sud Bosne i Hercegovine

Uskoro presuda katilima

Vedrana FALAD@I]
ud BiH uskoro bi mogao izre}i prvu presudu za genocid u Srebrenici, odnosno za strijeljanje oko hiljadu Bo{njaka u zemljoradni~koj zadruzi Kravica u julu 1995, nakon pada za{ti}ene enklave. Predmet poznatiji kao Kravica bio je prvi koji je, u maju 2006, po~eo pred Sudom BiH. Optu`nica, potvr|ena u decembru 2005, tereti Milo{a Stupara, Milenka Trifunovi}a, Petra Mitrovi}a, Branu D`ini}a, Aleksandra Radovanovi}a, Slobodana Jakovljevi}a, Miladina Stevanovi}a, Velibora Maksimovi}a, Dragi{u @ivanovi}a, Branislava Medana i Milovana Mati}a da su bili ~lanovi i svjesni u~esnici udru`enog zlo~ina~kog poduhvata. Optu`nica ih tereti da su direktno i li~no odgovorni za masakr nenaoru`anih civila i bespomo}nih zato~enika. ukop tijela ekshumiranih iz primarnih masovnih grobnica u zonama odgovornosti Zvorni~ke i Bratuna~ke brigade i njihovo prebacivanje do sekundarnih grobnica. Optu`nicom se Trbi}u na teret stavlja genocid po~injen nad Bo{njacima Srebrenice. Trbi} je 13. i 14. jula 1995. kontrolisao izlazak Bo{njaka iz enklave, u~estvuju}i u prevozu, zatvaranju i obezbje|enju Bo{njaka iz Srebrenice koji su prevezeni iz Bratunca do mjesta zatvaranja u {kolama na podru~ju Zvornika. Zajedno sa drugim pripadnicima VRS-a i MUP-a, od 11. jula do 1. novembra 1995. u~estvovao je u pogubljenju preko 7.000 Bo{njaka, i to 13. jula 1995. na stadionu u Bratuncu. U optu`nici stoji i da je 14. jula 1995, ispred {kole u Grbavcima, pucao i ubio do 20 Bo{njaka.

[okantna presuda Me|unarodnog suda pravde u Hagu

Srbija nije sau~esnik

Sanita RO@AJAC
resudu, prema kojoj Srbija nije izvr{ila genocid u Srebrenici, koju je javnost mogla ~uti 26. februara 2007. u direktnom prenosu na doma}im TV stanicama, iznijela je predsjednica Me|unarodnog suda pravde Rozalin Higins. Potpuni {ok uslijedio je nakon {to je predsjednica u nastavku pro~itala sa 11 glasova za i ~etiri protiv, Srbija je oslobo|ena odgovornosti za sau~esni{tvo u genocidu. Me|unarodni sud odgovornost Srbije vidio je u nespre~avanju genocida nad Muslimanima u Srebrenici i neka`njavanju po~inilaca zlo~ina. Ipak, to je bilo nedovoljno da ovaj sud obave`e Srbiju da BiH plati od{tetu za pretrpljene gubitke te je tako navedeno da finansijska od{teta ne bi bila primjeren oblik reparacije za prek{ene obaveze, ali, navodno Srbija, prema presudi, zbog neispunjavanja obaveza treba da pru`i simboli~nu kompenzaciju BiH. Me|unarodni sud pravde je, razmatraju}i zahtjev BiH za od{tetu zbog neka`njavanja po~inilaca genocida, pozvao vlasti u Beogradu da smjesta uspostavi punu saradnju sa Ha{kim tribunalom i izru~i optu`ene, naro~ito Ratka Mladi}a. Predsjednica Suda je nazna~ila da Srbija nije tokom rasprave osporila tvrdnju BiH da je general Ratko Mladi} bio i da je trenutno u Srbiji, kao i izjavu {efa srpske diplomatije Vuka Dra{kovi}a da slu`be bezbjednosti znaju gdje je Mladi}, ali ne}e da ga uhapse. Odluka da Srbija nije odgovorna za genocid u Srebrenici, niti za sau~esni{tvo u masakru, Sud je donio za 13 glasova za i dva protiv. Da je Srbija prekr{ila obavezu da sprije~i genocid u Srebrenici, glasalo je 12 sudija, a protiv je bilo ~etvoro. ^etrnaest sudija zaklju~ilo je da je Srbija prekr{ila Konvenciju o genocidu zato {to nije izru~ila Ha{kom tribunalu Ratka Mladi}a, a jedan sudija je bio protiv.

Milorad Trbi}

Vaso Todorovi}
Uskoro bi trebalo po~eti su|enje i Vasi Todorovi}u koji je pro{log mjeseca negirao krivnju za zlo~ine u Srebrenici. Todorovi} je biv{i pripadnik 2. odreda Specijalne policije [ekovi}i, a Tu`ila{tvo ga tereti za genocid. Tereti se da je od 10. do 19. jula 1995. u~estvovao u udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu s ciljem prisilnog preseljenja oko 40 hiljada civila iz Srebrenice. Navodno je 13. jula u~estvovao u zarobljavanju vi{e hiljada Bo{njaka koji su poku{avali pobje}i iz za{ti}ene UN-ove zone, te pomagao u sprovo|enju kolone sa nekoliko stotina zarobljenika iz mjesta Sandi}i u skladi{te Zemljoradni~ke zadruge Kravica.

Bratuna~ki trojac
Bli`i se kraj postupka i u predmetu koji se vodi protiv Zdravka Bo`i}a, Mladena Blagojevi}a, @eljka Zari}a i Zorana @ivanovi}a, biv{ih pripadnika Vojne policije Bratuna~ke lake pje{adijske brigade Vojske RS-a. Terete se da su tokom jula 1995. ubijali i zatvarali Bo{njake. U optu`nici stoji da su 13. i 14. jula 1995. stra`arili ispred O[ Vuk Karad`i} u Bratuncu, gdje je bilo zatvoreno izme|u 2.000 i 3.000 mu{karaca koji su mu~eni i premla}ivani.

Prekopavanje grobnica
U toku je i postupak protiv Milorada Trbi}a, biv{eg pomo}nika na~elnika za bezbjednost Zvorni~ke brigade Vojske RS-a. Tu`ila{tvo ga tereti da je u~estvovao u prisilnom preseljenju Bo{njaka iz Srebrenice, te njihovom pogubljenju i pokopavanju tijela. Trbi} je, zajedno s drugim oso ba ma, u pe ri odu od 1. augusta do 1. novembra 1995. omogu}io i nadzirao ponovni

OSLOBO\ENJE srijeda, 9. juli 2008. godine

Tako pritajen sam le`ao nepomi~no sa ostalim tijelima i ~uo sam da dovoze nove kamione. ^uju se krici, jauci i pucnjava. Ja nisam smio di}i glave niti se pomjerati po{to su dva reflektora iznad nas na brdu osvjetljavali sve
kon ~ega sam skinuo majicu kojom sam ga previo. U kanalu smo se zadr`ali do jutra i tad smo ~uli da traktor odvozi tijela. Traktor se svakih deset, petnaest minuta vra}ao... Mi smo po {umama lutali ~etiri dana. Kada smo bili izme|u ~etnika i na{ih linija, stigli smo na mjesto odakle vidjeo narod. Najednom smo ~uli razgovor ~ovjeka i `ene. ^uo sam kako je `ena rekla: Srebrenica... Allah }e du{manima platiti! Tada sam po{ao da se uvjerim jesu li Bo{njaci. Ugledao sam da mu{karac ima beretku i da je `ena u dimijama. Pri{ao sam im i pitao: Smije li se tamo. Oni su mi upla{eno rekli: Smije... I ja sam im sa N. pri{ao i predstavio se....

Odluka dan uo~i d`enaze Ha{ki sud u ~etvrtak bi trebao objaviti odluku o drugom prigovoru imuniteta UN-a. Advokati smatraju da je ova odluka od klju~nog zna~aja, jer bi isklju~ivanje UN-a iz postupka olak{alo posao Holandiji. Podsjetimo, 2007. odbijen je prvi prigovor UN-a, koji je naveo da ne mo`e u~estvovati u postupku, jer Sud nije nadle`an za UN. Ovae navode sud je odbio i nalo`io UN-u da se pojavi. Odmah nakon toga uslijedio je i drugi prigovor. Oglu{iv{i se na naredbu Ha{kog suda, niko od zastupnika UN-a nikada se vi{e nije pojavio na ro~i{tima. Holandija, druga tu`ena strana, privremeno je pristala ostati na stupu srama. Drugi slu~aj je tu`ba Hasana Nuhanovi}a, prevodioca bataljona DUCHBAT, koji je Holandiju tu`io zbog smrti porodice. Njegovo insistiranje da se pred Sudom pojave vojnici, direktni sudionici doga|aja, nije pozitivno rezulitrao. Kona~nu odluku u ovom slu~aju, prema posljednjim najavama, Sud }e donijeti 10. septembra ove godine. S. R.

Masovna strijeljanja tog jula bila su svakodnevnica u BiH

a{ki tribunal je 2001. izrekao prvu presudu za genocid u Srebrenici generalu Radislavu Krsti}u, koji je prvo osu|en na 46 godina zatvora. Naknadno mu je kazna smanjena na 35 godina. Krsti} je u vrijeme zlo~ina bio zamjenik, a potom komandant Drinskog korpusa VRS-a. Suci su ocijenili dokazanim da je Krsti} preuzeo komandu Korpusa 13. jula 1995. i da su jedinice Drinskog korpusa i jedinice Glavnog {taba VRS-a od 13. do 19. jula te godine ubile izme|u 7.500 i 8.000 muslimana. Krsti} je tokom su|enja imenovao Ratka Mladi}a i jo{ petoricu oficira kao odgovorne za pokolj u Srebrenici. Me|utim, Dra`en Erdemovi} bio je prvi kojeg je Tribunal osudio za zlo~ine u Srebrenici na sramnih pet godina zatvora. Erdemovi} je osu|en na osnovu priznanja da je u~estvovao u masovnoj egzekuciji Bo{njaka iz Srebrenice 16. jula 1995. godine na poljoprivrednom dobru Branjevo kod Pilice. Za zlo~ine u Srebrenici Tribunal u Hagu je osudio biv{e oficire Momira Nikoli}a na 27 godina zatvora, Vidoja Blagojevi}a na 18, Dragana Obrenovi}a na 17 i Dragana Joki}a na devet godina zatvora. U Hagu se jo{ vode su|enja protiv potpukovnika koji je komandovao Zvorni~kom brigadom Drinskog korpusa Vinka Pandurevi}a, potporu~nika Drage Niko-

Presude Ha{kog tribunala

Radislav Krsti}

ZA GENOCID
35 godina zatvora
motivisano obavezom RS-a da odgovori na odluku Doma za ljudska prava BiH iz 2003, a koja se odnosi na 49 prijava koje su podnijeli najbli`i ro|aci lica nestalih u doga|ajima u Srebrenici i oko nje i o ~ijoj sudbini do danas nemaju pouzdanih saznanja. Vlada RS-a je u junu 2004. usvojila izvje{taj Komisije. Komisija je utvrdila da je u Srebrenici i oko nje likvidirano vi{e hiljada Bo{njaka, na na~in koji predstavlja te{ka kr{enja me|unarodnog humanitarnog

li}a, Ljubomira Borov~anina, zamjenika komandanta specijalne brigade policije, te Ljubi{e Beare, na~elnika za bezbjednost Glavnog {taba VRS-a. Beara je optu`en za genocid. U toku je i postupak protiv Radivoja Mileti}a i Milana Gvere. Obojica su optu`eni za ubistvo, progone, prisilno premje{tanje, deportaciju. U toku je i su|enje Vujadinu Popovi}u, a i Zdravko Tolimir je optu`en za genocid u Srebrenici. U optu`nici se navodi da je sklopio sporazum s nekoliko osoba, uklju~uju}i Ratka Mladi}a, Milenka @ivanovi}a i Radislava Krsti}a, da li{e `ivota vojno sposobne mu{karce muslimane iz Srebrenice. Srbijanskog predsjednika Slobodana Milo{evi}a je ha{ko tu`ila{tvo, pored ostalog, teretilo za zlo~ine po~injene u Srebrenici. Za genocid u Srebrenici terete se Radovan Karad`i} i Ratko Mladi}, koji su jo{ na slobodi. Osim u Tribunalu i Sudu BiH, su|enja za taj zlo~in vo|ena su i u Beogradu. Jedinicu [korpioni ovaj sud je osudio na 58 godina zatvora. Osu|eni su za ratni zlo~in strijeljanja {est srebreni~kih Bo{njaka u julu 1995. Pero Petra{evi} jedini je priznao zlo~in te je osu|en na 13 godina zatvora. Komandant jedinice Slobodan Medi}, kao i Branislav Medi}, osu|eni su na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora.
V. FALAD@I]

RS ponudio samo djelomi~no priznanje

Zlo~ini bili, ali...

ek nakon devet godina od najve}eg masakra u Evropi poslije onog iz Drugog svjetskog rata, samo rijetki politi~ari u RS-u usudili su se sukobiti sa tragovima vlastite pro{losti. Toliko im je trebalo da, i to pod pritiskom me|unarodne zajednice, priznaju da su se ljeta 1995. u Srebrenici dogodili najstra{niji zlo~ini, ali ne i genocid. Vlada RS-a osnovala je Komisiju za istra`ivanje doga|aja u Srebrenici i oko nje od 10. do 19. jula 1995. Dono{enje odluke o formiranju Komisije bilo je

prava, te da je izvr{ilac preduzeo mjere prikrivanja zlo~ina premje{tanjem tijela. Na insistiranje OHR-a, RS je sredinom januara 2005. formirao Radnu grupu za Srebrenicu koja je imala zadatak da utvrdi broj i identitet osoba koje su u~estvovale u doga|ajima u Srebrenici. Grupa je ustanovila u~e{}e 19.473 pripadnika Vojske RSa, Ministarstva odbrane te MUP-a u srebreni~kim doga|ajima, od ukupno 25.083 pri pa dni ka ovih for ma ci ja.

Me|utim, u Vla di nom ko na~nom izvje{taju spominju se imena 892 osobe koje su bile u~esnici zlo~ina u Srebrenici, a koje su radile (mnogi su i danas zaposleni, op. a.) u dr`avnim, entitetskim i op}inskim organima vlasti. Neki od njih, iz razloga nepoznatih javnosti, obrisani su sa spiska te se na koncu popis osumnji~enih sveo na 810 osoba. Specijalni tim za Srebrenicu Tu`ila{tva BiH jo{ provjerava imena osoba sa ovog spiska.
V. FALAD@I]

OSLOBO\ENJE srijeda, 9. juli 2008. godine

Mar{ mira od Nezuka do Poto~ara

Sje}anje
U~esnici kolone }e prvu no} prespavati u Donjoj Kamenici, drugu u Mravinjcu Nova Kasaba (op{tina Bratunac) i tre}u u Fabrici akumulatora u Poto~arima Tokom mar{a na nekoliko strati{ta bi}e odr`ani ~asovi historije
ove go di ne, kao i prethodne, Mar{ mira 2008 se odr`ava u sklopu obilje`avanja 13. godi{njice stravi~nog genocida nad Bo{njacima sigurne zone. Cilj mar{a jeste solidarisanje sa `rtvama, ali i ukazivanje na nezaborav po~injenog najve}eg genocida nad jednim od naroda u Evropi poslije Drugog svjetskog rata od strane srpskih snaga potpomognutih izdajom me|unarodne zajednice. Du`ina ovogodi{njeg mar{a iznosi oko 100 kilometara, s po~etnom ta~kom u mjestu Nezuk do krajnje destinacije mjesta Memorijalnog centra Poto~ari - Srebrenica.

na najte`i put

Kolona u~esnika i}i }e u suprotnom smjeru dolaska pre`ivjelih Srebreni~ana 1995. od Nezuka preko Baljkovice, Parloga, Crnog Vrha, Snagova, Liplja, Jo{anice, Bakra}a, Gloda, Udr}a, Cerske, Konjevi}-Polja, Burnica, Ravnog Buljima, [u{njara - Jagli}i do Poto~ara Memorijalni centar
TELEFONSKE INFORMACIJE
POLICIJSKE STANICE Op{ti tel.broj 122 Srebrenica 056 440 592 Mili}i 056 740 118 Bratunac 056 410 096 Zvornik 056 210 128 EUFOR: 056 882 074 061 899 978 055 221 370 065 926 084 055 201 190

EUPM:

CSB BIJELJINA

PRVA MEDICINSKA POMO] Op{ti tel. broj 124 Srebrenica 056 440 202 Bratunac 056 410 694 Mili}i 056 740 199 Zvornik 056 211 100 ORGANIZACIONI ODBOR: Abdurahman Malki} 065 881 183 Ramo Dautba{i} 065 881 182 PODOODBOR: 1. Z. Salihovi} 2. H. ]ati} 3. N. Begovi} 4. R. Dautba{i} 5. D. Mehmedovi} 6. M. Omerovi} 7. ]. Jusupovi} 8. I. Petersen

061 667 182 035 251 498 061 642 408 065 881 182 061 651 465 061 120 537 065 594 356 062 120 537

U~esnici kolone }e prvu no} prespavati u Donjoj Kamenici, drugu u Mravinjcu - Nova Kasaba (op{tina Bratunac) i tre}u u Fabrici akumulatora u Poto~arima. Tokom mar{a na nekoliko strati{ta bi}e odr`ani ~asovi historije. ^asove historije dr`a}e pre`ivjeli Srebreni~ani, koji su put pre{li u julu 1995. Kolona u osam sati, 8. jula, kre}e iz Nezuka kod Sapne, a u Poto~are bi trebala sti}i 10. jula u 20 sati. Kolona u~esnika mar{a i}i }e u suprotnom smjeru dolaska pre`ivjelih Srebreni~ana 1995. godine od Nezuka (mjesta dolaska kolone pre`ivjelih gra|ana iz Srebrenice 17. Jula 1995) preko Baljkovice, Parloga, Crnog Vrha, Snagova, Liplja, Jo{anice, Bakra}a, Gloda, Udr}a, Cerske, Konjevi}-Polja, Burnica, Ravnog Buljima, [u{njara - Jagli}i (mjesta odakle je 11. jula 1995. krenula kolona Srebreni~ana od oko 15.000 osoba) do Poto~ara - Memorijalni centar. Organizator }e kao i prethodne godine za potrebe no}enja obezbijediti {atore i podmeta~e, a u~esnici mar{a trebaju osigurati vre}e ili pokriva~ za preno~i{te. Bi}e obezbije|ena i hrana za dva obroka dnevno (ve~era i doru~ak). Svaka od dnevnih etapa }e iznositi oko 30 kilometara.

KODEKS PONA[ANJA TOKOM MAR[A

Svi akreditovani u~esnici protestnog mar{a - puta slobode, moraju se pridr`avati KODEKSA PONA[ANJA radi bolje organizacije i ve}e sigurnosti.

Od Vas se zahtijeva da slijedite sljede}a uputstva:

- Samo akreditovani mogu biti u~esnici mar{a - U~esnici koji `ele pristupiti mar{u moraju se prijaviti vo|i grupe, radi eventualnog naknadnog akreditovanja - Po svim pitanjima bezuslovno slijediti uputstva vo|e tima - Ne skretati sa predvi|ene i obilje`ene trase - Odr`avati vizuelni kontakt sa ~lanovima grupe - Medicinsku pomo} tra`iti od akreditovanih medicinskih timova - Odmor i stanke koristiti po odluci vo|e tima - Obavezno prisustvovati na preno}i{tu na predvi|enim ta~kama - Na ta~kama preno}i{ta obavezno biti prisutan na prozivci - U slu~aju atmosferskih padavina i nepogoda isklju~iti sve radio-ure|aje i mobilne telefone - Voditi ra~una o prisustvu otrovnih zmija i paukova - Zabranjuje se bacanje otpadaka sme}a van predvi|enog mjesta - Kretati se trasom na kojoj }e biti putokazi, kao i po{tivati znakove opasnosti od zaostalih mina PAZI MINE - Strogo je zabranjena upotreba svih vrsta alkoholnih pi}a - Imati u vidu mogu}nost izbijanja po`ara pri upotrebi zapaljivih sredstava i upalja~a - Zabranjuje se svako kretanje no}u izuzev predvi|enih ta~ki - O svakom eventualnom incidentu obavijestiti vo|u tima i slijediti njegova uputstva - Pona{ati se dostojanstveno i disciplinovano u svakoj situaciji - Bilo koji oblik nediscipline mo`e prouzrokovati isklju~enje - U~esnici koji `ele napustiti mar{, iz raznih razloga, moraju se prijaviti vo|i grupe

OBAVEZNO SLIJEDITI OVA UPUTSTVA!