Nacrtna Geometrija Predavanja Zagreb

DESKRIPTIVNA GEOMETRIJA
HDKGIKG & GF Zagreb

Vlasta Szirovicza
Ema Jurkin
UDBENICI SVEUILITA U ZAGREBU
MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
Doc. dr. sc. Vlasta Szirovicza
Mr. sc. Ema Jurkin
Zagreb, 2005.
DESKRIPTIVNA GEOMETRIJA
I. izdanje
Izdavai: Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu i
Hrvatsko drutvo za konstruktivnu geometriju i kompjutorsku grafiku
Recenzenti:
Doc. dr. sc. Ivanka Babi
Prof. dr. sc. Branko Kuini
Doc. dr. sc. eljka Milin ipu
Prof. dr. sc. Sanja Varoanec
Lektor:
Prof. dr. sc. Lada Badurina
Objavljivanje ovog sveuilinog udbenika odobrilo je Povjerenstvo za znanstveno-nastavnu literaturu
Sveuilita u Zagrebu rjeenjem broj 02-528/5-2005. od 23. lipnja 2005.
ISBN 953-98814-2-0
Grafiko oblikovanje ovitka:
Ranko eri, akad. slikar - grafiar
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb

UDK 514.18(075.8)(086)

SZIROVICZA, Vlasta
Deskriptivna geometrija <Elektronika
graa> / Vlasta Szirovicza, Ema Jurkin. -
1. izd. - Zagreb : Graevinski fakultet
Sveuilita : Hrvatsko drutvo za
konstruktivnu geometriju i kompjutorsku
grafiku, 2005. - (Udbenici Sveuilita u
Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum
Zagrabiensis)

Zahtjevi sustava: Windows 2000, XP; MS
PowerPoint 2000 ili noviji. - Stv. nasl. s
nasl. zaslona. - Bibliografija.

ISBN 953-98814-2-0 (Drutvo)

1. Jurkin, Ema
I. Nacrtna geometrija -- Udbenik

450704099

Predgovor
Ova je knjiga napravljena u programskom paketu Microsoft PowerPoint koji, iako nije crtaki
program, prua izuzetne edukacijske i didaktike mogunosti.
ini se da je upravo sada pravi trenutak za objavljivanje ovakva udbenika deskriptivne
geometrije, matematike discipline kojoj je primarni cilj razvijanje prostornog zora i matematikog
naina zakljuivanja, a tek onda izraavanje ideja crteom kao vanim komunikacijskim oblikom
to datira iz prapovijesti ovjeanstva. Znatan broj inenjera nije svjestan uloge deskriptivne
geometrije u vlastitoj naobrazbi. Nastanak ovakve knjige pokazuje prednost uporabe raunala, koje
je samo sredstvo komunikacije, a nipoto ne kreator.
Velika je prednost ove knjige animacija svake konstrukcije; animacija zamjenjuje tekst opisa
konstrukcije u klasinom udbeniku. Druga je prednost mogunost pozivanja na raniju
konstrukciju (zahvaljujui hipertekstnoj organizaciji, tj. linkovima), a to skrauje vrijeme uenja.
Knjigom se moe sluiti svaki korisnik koji ima pristup raunalu, i to bez ikakva prethodnog
znanja o raunalu i programskoj podrci.
Sadraj ove knjige zajednike su osnove dodiplomskog kolegija Deskriptivna geometrijakoji se
izvodi na veini tehnikih fakulteta, napose na onima koji su znali procijeniti ulogu deskriptivne
geometrije u izobrazbi buduih inenjera. Knjiga je namijenjena studentima i profesorima, ali i
uenicima srednjih kola jer ne pretpostavlja prethodno znanje geometrije, osim elementarnog.
Pretpostavka je da e animacija i dopadljiv kolorit knjige zainteresirati i druge znatieljnike, a
moda neke potaknuti na slian pokuaj u nekom drugom podruju.
Autorice
U Zagrebu 2005.
Upute za koritenje udbenika
Ovu je knjigu mogue koristiti pod Microsoftovim operativnim sustavom Windows
2000 ili Windows XP pomou programa MS PowerPoint 2000 te vieg.
Kazalo otvarate dvostrukim klikom lijevom tipkom mia na ime 00-Kazalo.
eljenu prezentaciju otvarate dvostrukim klikom na broj u Kazalu uz naziv
prezentacije. Svaki klik lijevom tipkom mia (ili pritisak na tipku ENTER) proizvodi
jednu radnju na ekranu. Zavretkom prezentacije iste nas naredbe klik lijevom
tipkom mia ili pritisak tipke ENTER vraaju u Kazalo.
Pritiskom tipke ESC u svakom je trenutku mogue prekinuti prezentaciju i vratiti se u
Kazalo.
Pojedina prezentacija moe se otvoriti i neposrednim klikom na odgovarajui broj.
Unutar teksta podcrtan broj znai hipertekstnu vezu (link) s odreenim slajdom. Ako
se taj slajd ne nalazi u istoj prezentaciji, pritiskom se tipke ESC vraamo na poetnu
poziciju. Ako je pozvani slajd u istoj prezentaciji, povratak je na raniji slajd mogu
klikom na crnu strelicu na desnoj strani tog slajda.
U gornjem desnom kutu svakog slajda ploica je s naredbama za kretanje unutar
prezentacije. Naredbe su ove: otvoriti idui slajd, otvoriti prethodni slajd, vratiti se na
poetak prezentacije, otii na kraj prezentacije.
KAZALO:
1. Konstrukcije krivulja 2. stupnja
O krivuljama drugog reda 18
Elipsa prema definiciji 21
Hiperbola prema definiciji 30
Parabola prema definiciji 41
Konstrukcije parabole 43
2. Neke ravninske konstrukcije
Rytzova konstrukcija 57
Tangente krunice 58
Rektifikacija krunice 64
Konstrukcija pravilnih mnogokuta 67
Konstrukcija nekih elemenata elipse 70
3. Geometrijske transformacije u ravnini
Perspektivna kolineacija i afinost 72
Afinost krunice i elipse 86
4. Mongeova metoda projiciranja
O projiciranju. Projekcije toke 97
Projekcije pravca 108
Ravnina 118
Pravac u ravnini 124
Zadavanje ravnine 138
Presjenica dviju ravnina 141
Probodite pravca i ravnine 147
Okomitost 157
Bokocrt 165
Stranocrt 175
Projiciranje ravninskih likova 188
2
5. Geometrijska tijela s osnovicom u jednoj od ravnina projekcija
a) uglata tijela
Prizme. Piramide 199
b) obla tijela
Valjci. Stoci. Kugle 202
6. Geometrijska tijela s osnovicom u opoj ravnini
Pravilna uglata geometrijska tijela 207
Kocka 208
Stoac 1 204
Stoac 2 205
Stoac 3 205
Kvadratska piramida 201
Valjak 202
3
8. Presjeci
a) Presjeci uglatih ploha
Prizmatine plohe. Prizme 265
Piramidalne plohe. Piramide 271
b) Presjeci oblih ploha
Oble plohe 278
Presjek stoca 283
Presjek valjka 300
Presjek kugle 311
Presjek elipsoida i hiperboloida 314
Presjek nekih oblih ploha 321
4
7. Aksonometrijske metode
Kosa aksonometrija 220
Kosa projekcija 234
Eckhartova metoda 248
Ortogonalna aksonometrija 251
Kupole 261
5
9. Probodita pravca i plohe. Dirne ravnine
a) Probodita plohe pravcem
Probodita stoca pravcem 321
Probodita valjka pravcem 329
Probodite kugle pravcem 330
b) Dirna ravnina plohe
O dirnoj ravnini plohe 331
Dirna ravnina stoca 332
Dirna ravnina valjka 334
Dirna ravnina kugle 335
Dirna ravnina elipsoida 336
Dirna ravnina torusa 337
6
11. Kotirana projekcija
O kotiranoj projekciji. Mjerilo 471
Ravnina 475
Okomitost 481
Rotacija 484
Pravilno geometrijsko tijelo 487
10. Prodori
O prodorima uglatih i oblih ploha 339
Vrste prodornih krivulja 4. reda. Prodor
stoca i valjka 348
Prodor rotacijskih valjaka 381
Prodor kosih krunih valjaka 399
Prodor rotacijskih stoaca 417
Prodori s kuglom. Metoda koncentrinih kugala 433
Prodori s torusom 459
7
12. Primjena kotirane projekcije. Metoda slojnica.
Idealni tereni. Topografske plohe 494
Horizontalna prometnica 505
Prometnica u nagibu 517
Raskrije 528
8
Bibliografija
[1] I. Babi, S. Gorjanc, A. Sliepevi, V. Szirovicza: Konstruktivna geometrija
vjebe, HDKGIKG Zagreb, 1994.
[2] I. Babi, S. Gorjanc, A. Sliepevi, V. Szirovicza: Nacrtna geometrija zadaci,
HDKGIKG Zagreb, 2002.
[3] V. Nie, Deskriptivna geometrija, kolska knjiga, Zagreb, 1971.
[4] V. Szirovicza, A. Sliepevi: Nacrtna geometrija I, Element HDKGIKG,
Zagreb, 1995.
[5] A. Sliepevi, V. Szirovicza: Nacrtna geometrija II, Element HDKGIKG,
Zagreb, 1996.
[6] N. Sudeta, I. Petruni: Svodovi kao dijelovi kugline plohe u ortogonalnoj
aksonometriji, KoG7, 2003, 29-34.
O ravninskim krivuljama
Definicija 1. Svaki skup od
1
toaka ili pravaca u ravnini neprekinuto povezanih nekim
zakonom naziva se ravninskom krivuljom.
Ovisno o matematikom zakonu koji ih definira, krivulje se dijele na algebarske i
transcendentne, ve prema tome je li ih mogue u pravokutnom Kartezijevu koordinatnom
sustavu predoiti algebarskom ili transcendentnom jednadbom. Algebarske krivulje mogu se
klasificirati u odnosu na neka svojstva: red, razred i stupanj.
Definicija 2. Red realne algebarske krivulje jednak je broju n svih sjecita, realnih i
imaginarnih, te krivulje i bilo kojeg pravca njezine ravnine.
Definicija 3. Razred realne algebarske krivulje jednak je broju m svih tangenata, realnih i
imaginarnih, koje je mogue poloiti na tu krivulju iz bilo koje toke njezine ravnine.
Ako su za neku krivulju red i razred jednaki, n =m, krivulja ima stupanj n.
Teorem. Dvije realne ravninske algebarske krivulje k
m
i k
n
od kojih je jedna m-tog, a
druga n-tog reda sijeku se u m ntoaka. Sjecita mogu biti realna i konjugirano
imaginarna.
O zakrivljenosti krivulja
Svaka krunica sijee svaku krivulju k
n
n-tog
reda svoje ravnine u 2ntoaka.
Padnu li zajedno dva
realna sjecita krunice i
krivulje, krunica se zove
dirna krunica krivulje k
n
u toj toki.
T
T
Padnu li zajedno tri realna sjecita
krunice i krivulje, krunica se zove
oskulacijska krunica ili krunica
zakrivljenosti krivulje k
n
u toj toki.
Padnu li zajedno etiri
sjecita krunice i krivulje,
krunica se zove
hiperoskulacijska krunica
krivulje k
n
u toj toki.
T
Napomena. Hiperoskulacijska krunica postoji samo u tjemenima krivulje, odnosno u tokama u kojima
zakrivljenost poprima ekstremne vrijednosti.
Definicija 4. Zakrivljenost krivulje u toki T jednaka je recipronoj vrijednosti polumjera
oskulacijske krunice u toj toki.
Dvije krivulje 2. reda sijeku se u etiri toke.
r
r
O krivuljama drugog stupnja
Krivulja drugog reda ima s nekim pravcem dva sjecita koja mogu biti:
realna i razliita
sekanta
konjugirano imaginarna
pasanta
realna koja su pala u istu
toku tangenta
Krivulje drugog stupnja zovu se jo unjosjenice ili konike.
Vano! Prostor u kojemu e se provoditi daljnja razmatranja bit e realni projektivni
prostor, odnosno uobiajeni prostor naeg zamiljanja, nadopunjen beskonano
dalekim elementima na sljedei nain:
Svaki pravac ima jednu beskonano daleku toku u kojoj ga sijeku svi s njim paralelni pravci.
Svaka ravnina ima jedan beskonano dalek pravac u kojem se sijee sa svima njoj paralelnim
ravninama. Sve beskonano daleke toke svih pravaca jedne ravnine lee na njezinu beskonano
daleku pravcu.
Klasifikacija krivulja 2. stupnja prema vrsti sjecita s
beskonano dalekim pravcem ravnine:
1 2 1 2
E E
1
2
g P = P H H
elipsa (krunica) parabola hiperbola
Svaki pravac ravnine, pa i beskonano dalek pravac, sijee svaku
koniku te ravnine u dvjema tokama. Slijedi:
konjugirano imaginarna sjecita realna sjecita pala zajedno realna i razliita sjecita
S
O promjerima krivulja drugog stupnja
Definicija 5. Promjer krivulje 2. reda skup je polovita meusobno paralelnih tetiva.
Sredite krivulje 2. reda polovite je svakog promjera.
Konjugirani promjeri konika
Definicija 6. Dva su promjera konike konjugirana ako prvi raspolavlja tetive paralelne s drugim
promjerom, i obratno.
Definicija 7. Dva su promjera konike konjugirana ako su tangente na koniku u krajnjim tokama
jednog promjera paralelne s drugim promjerom, i obratno.
Par konjugiranih promjera konike koji su meusobno okomiti zovu se osi konike.
Iz def.7. Svaka dva meusobno okomita promjera krunice konjugiran su par promjera.
S
S
.
Elipsa
vrste toke F
1
i F
2
nazivamo aritima ili fokusima elipse,
a udaljenosti toke T elipse od arita radij-vektorima r
1
i r
2
te toke.
E = {T : r
1
+ r
2
= 2a}
r
1
=d(T,F
1
)
r
2
= d(T,F
2
)
Elipsa je skup od neprekinuto povezanih toaka
ravnine za koje je zbroj udaljenosti od dviju vrstih
toaka te ravnine konstantan.
8
1
F
1
F
2
S A B
a a
a
b
b
e e
T
r
1
r
2
mala os
velika os
a
2
- b
2
= e
2
S sredite
F
1
, F
2
arita, fokusi
A, B, C, D tjemena
r
1
+ r
2
= 2a
a velika poluos
d(S,A) = d(S,B) = a
b mala poluos
d(S,C) = d(S,D) = b
e linearni ekscentricitet
d(S,F
1
) = d(S,F
2
) = e
a
a
C
D
k (S,b)
k (S,a)
S
C
D
B
A
k (C,a)
F
2
F
1
Konstrukcija elipse kojoj su zadane velika
poluos a i mala poluos b:
a = 5,5 cm, b = 3,5 cm
S
F
2
F
1
B
A
C
D
r
1
r
2
k (F
1
,r
1
)
k (F
2
,r
2
)
k (F
2
,r
1
)
k (F
1
,r
2
)
a = 5,5 cm, b = 3,5 cm
S
F
2
F
1
B
A
C
D
r
1
r
2
k (F
2
,r
1
) k (F
1
,r
1
)
k (F
1
,r
2
)
k (F
2
,r
2
)
a = 5,5 cm, b = 3,5 cm
S
F
2
F
1
B
A
C
D
r
1
r
2
k (F
1
,r
1
) k (F
2
,r
1
)
k (F
1
,r
2
)
k (F
2
,r
2
)
a = 5,5 cm, b = 3,5 cm
S
F
2
F
1
B
A
C
D
R
B
R
D
r
A
r
C
R
C
R
A
Konstrukcija sredita hiperoskulacijskih
krunica (krunica zakrivljenosti)
S
F
2
F
1
B
A
C
D
t
T
Konstrukcija tangente u toki elipse kao
simetrale vanjskog kuta radij-vektora
S
F
2
F
1
B
A
C
D
t
T
poluos a i mala poluos b: Konstrukcija normale u toki
elipse te sredita oskulacijske
krunice (krunice zakrivljenosti)
.
R
T
n
Hiperbola
Te dvije vrste toke F
1
i F
2
nazivamo aritima ili fokusima
hiperbole, a udaljenosti toke T hiperbole od arita radij-vektorima
r
1
i r
2
te toke.
r
1
=d(T,F
1
)
r
2
= d(T,F
2
)
H = {T : | r
1
- r
2
| = 2a}
Hiperbola je skup od neprekidno povezanih toaka
ravnine za koje je apsolutna vrijednost razlike
udaljenosti od dviju vrstih toaka te ravnine
konstantna.
8
1
F
1
F
2
S
A B
a a e
b
b
e
e
T
r
1
r
2
asimptote tangente u beskonano
dalekim tokama
imaginarna os
realna os
a
2
+ b
2
= c
2
S sredite
F
1
, F
2
arita, fokusi
A, B tjemena
a realna poluos
d(S,A) = d(S,B) = a
b imaginarna poluos
e linearni ekscentricitet
d(S,F
1
) = d(S,F
2
) = e
| r
1
- r
2
| = 2a
S
k (S,e)
k (S,a)
F
2
F
1
B A
Konstrukcija hiperbole kojoj je zadana realna poluos a i linearni
ekscentricitet e:
a = 2 cm, e = 3 cm.
S B F
2
A F
1
asimptote
ekscentricitet e:
a = 2 cm, e = 3 cm.
S B F
2
A F
1
r
2 r
1
ekscentricitet e.
k (F
2
,r
2
)
k (F
1
,r
1
)
k (F
2
,r
1
)
k (F
1
,r
2
)
S B F
2
A F
1
r
2 r
1
ekscentricitet e.
S B F
2
A F
1
r
2
r
1
k (F
1
,r
2
)
k (F
2
,r
2
)
ekscentricitet e.
k (F
2
,r
1
)
k (F
1
,r
1
)
S B F
2
A F
1
r
2
r
1
k (F
2
,r
2
)
k (F
1
,r
1
)
k (F
1
,r
2
)
k (F
2
,r
1
)
ekscentricitet e.
S B F
2
A F
1
r
1
r
2
t
T
Konstrukcija tangente
u nekoj toki T
ekscentricitet e.
S B F
2
A F
1
t
ekscentricitet e.
T
R
Konstrukcija sredita hiperoskulacijskih
krunica (krunica zakrivljenosti)
S B F
2
A F
1
T
t
ekscentricitet e.
Na svakoj sekanti udaljenosti
su toaka hiperbole od
asimptota jednake.
Parabola
Ta se vrsta toka F naziva aritem ili fokusom, a vrsti pravac
d ravnalicom ili direktrisomparabole.
d(T,F) = r r radij-vektor
P = {T : d(T,F) = d(T,d)}
p = d(F,d) = parametar parabole
Parabola je skup od neprekidno povezanih toaka u ravnini
koje su jednako udaljene od jednog vrstog pravca i jedne vrste
toke te ravnine.
8
1
d (T,F) = d (T,d)
d
o
A
T
F
F arite, fokus
A tjeme
o os
d ravnalica, direktrisa
p = d (F,d) = parametar
d
o
F
A
Konstrukcija parabole kojoj su zadani direktrisa, fokus i os.
d(F,d) = 14 mm
p
d
o
F
A
k (F,p)
d(F,d) = 14 mm
r
d
o
F
A
k (F,r)
d(F,d) = 14 mm
r
d
o
F
A
k (F,r)
d(F,d) = 14 mm
r
d
o
F
A
k (F,r)
d(F,d) = 14 mm
r
d
o
F
A
k (F,r)
d(F,d) = 14 mm
d
o
F
A
R
Konstrukcija sredita
hiperoskulacijske
krunice u tjemenu
d(F,d) = 14 mm
d
o
F
A
t
T
K L
d (K,A) = d (A,L)
Konstrukcija tangente
u toki parabole kao
simetrale vanjskog
kuta radij-vektora.
d(F,d) = 14 mm
Napomena. Drugi je fokus
parabole u beskonano
dalekoj toki osi.
d
o
F
A
t
T
d(F,d) = 14 mm
1. Razredna parabola
Definicija. Ravninska krivulja koju omata neprekinuti skup od
1
pravaca
povezanih nekim zakonom zove se omotaljka ili razredna krivulja, a pravci te
familije jesu tangente omotaljke.
Teorem. Sve tangente parabole sijeku svake njezine dvije tangente u slinim
nizovima.
Beskonano dalek pravac ravnine jest tangenta svake parabole u toj ravnini.
Neka su zadane dvije tangente parabole s diralitima T i T.
Konstruirati parabolu.
t
t
T
T
P
Neka su zadane dvije tangente parabole s diralitima T i T.
Konstruirati parabolu.
t
t
T
T
P
F
os
K
L
KA = AL
A
d
Konstruirani su arite, os, tjeme i ravnalica parabole na osnovi
sljedeih svojstava:
1. Polovite spojnice diralita dviju tangenata parabole spojeno sa sjecitem tih
tangenata ini promjer parabole (slijedi iz afinog preslikavanja parabole).
2. Svi promjeri parabole meusobno su paralelni.
3. Tangenta parabole u nekoj je toki simetrala kuta radij-vektora; jedan radij-vektor
usporedan je s osi, odnosno promjerom parabole.
4. Sjecite bilo koje tangente parabole s njezinom osi udaljeno je od tjemena
parabole koliko i sjecite osi i okomice na os poloene tim diralitem (04-10).
2. Konstrukcija parabole pomou projektiviteta
Zadano je tjeme, tjemena tangenta i toka parabole. Konstruirati parabolu.
A
a
B
C
Iz zadanog
smjer beskonano daleke
toke parabole
parabola je proizvod
projektiviteta dvaju pramenova
pravaca (A) (C )
Na temelju navedenog
slijedi konstrukcija.
Rytzova konstrukcija
Elipsa je zadana parom konjugiranih promjera. Konstruirati veliku i malu os elipse.
S
M
N
P
Q
P
1
a
a velika poluos
A
B
b
b mala poluos
C
D
Konstrukcija krunica zakrivljenosti u
tjemenima elipse.
Tangente krunice
Meusobni odnos pravca i krunice:
sekanta tangenta pasanta
t
Tangenta t jest pravac kroz T
okomit na ST.
t
1
t
2
prema Talesovu teoremu kutovi su
pravi.
T SD T SD
2 1
,
c
Tangente povuene iz toke na krunicu
r
1. toka T na krunici k
S
T
k
S
k
2. toka T izvan krunice k
T
3. toka T unutar krunice k
Tangente nisu realne.
konstrukcija krunice c kojoj je duina ST promjer
D
1
D
2
sjecita krunica k i c diralita su D
1
i D
2
tangenata t
1
i t
2
.
Zajednike tangente dviju krunica
t
1
Tangenta t
1
paralelna je s t.
c
Konstrukcija zajednikih tangenata
krunica k
1
i k
2
2 1
r r Neka je .
k
3
Konstruirana je krunica k
3
(S
1
,r
3
), r
3
= r
1
- r
2
. Odreene su tangente t i t iz toke S
2
na k
3
.
t
2
Tangenta t
2
paralelna je s t i prolazi kroz D
21
.
A
t
t
B
S
2
k
2
S
1
k
1
Diralite D
11
sjecite je krunice k
1
sa S
1
A.
D
11
D
12
D
22
D
21
t
1
c
S
2
k
2
S
1
k
1
2 1
r r Neka je .
t
2
Konstruirana je krunica k
4
(S
1
,r
4
), r
4
= r
1
+ r
2
.
Tangente t
3
i t
4
paralelne su s tangentama iz toke S
2
na k
4
.
t
3
t
4
k
4
krunica k
1
i k
2
t
1
S
2
k
2
S
1
k
1
t
2
t
3
t
4
krunica k
1
i k
2
3. tangenta t u toki B
t
4. toka C na t takva da je

30 CSB
C
30
Rektifikacija krunice
Prenoenje krunog luka na pravac
14159 . 3
14153 . 3 1 AD r
r r r r BD AB AD
2
2
2 2
3
3
3 2
r
1. krunica k sa sreditem S
S
2. promjer AB krunice k
B
A
r
Konstrukcija A. Kochanskog priblina konstrukcija broja
5. toka D na t takva da je
r CD 3
D
r r r
r r
2. toka C na pravcu p takva da je
r AC 3
3. sjecite D tangente t i pravca BC
Prenoenje krunog luka na pravac
t
1. tangenta t krunice k u toki A
D
Duljina duine AD priblino
je jednaka duljini luka AB.
C
S
B
A
Dan je kruni luk krunice k nad sredinjim kutom .
r
k
p
to je kut manji, pogreka je manja.
Veliina pogreke ovisi o kutu .
Konstrukcija ima praktinu vrijednost
za
Napomena:
. 30 0

2
3. prenoenje krunog luka A
1
B
1
na tangentu t
Prenoenje krunog luka s jedne krunice na drugu
Kruni luk krunice k
1
(S
1
,r
1
) nad sredinjim kutom
1
treba prenijeti na krunicu k
2
(S
2
,r
2
).
5. prenoenje duine AD na krunicu k
2
r
2
r
2
C
2
2. zajednika tangenta t u toki A
t
C
1
r
1
r
1
D
4. duljina duine AD priblino je jednaka duljini luka AB
1
1. diralite A krunica k
1
i k
2
r
2
r
1
S
2
k
2
k
1
B
1
S
1
1
A
B
2
6. duljina luka AB
2
priblino je jednaka duljini duine AD
Napomena.
0
30
Peterokut
Konstrukcija peterokuta, ako je poznat polumjer opisane krunice
S G P
a) konstruirati polovite
G duine PS
b) konstruirati krunicu
k(G,GQ)
Q
s
5
Peterokut
Konstrukcija peterokuta, ako je poznata stranica AB
a) konstruirati polovite G
stranice AB
b) konstruirati krunicu
k(G,GQ) N
Q
A B
a
a
G
d N
k(A,AN) k(B,AN)
D
c) C = k(B,a) k(D,a)
E = k(D,a) k(A,a)
C E
Sedmerokut
Konstrukcija stranice sedmerokuta, ako je poznat polumjer opisane krunice
O A
a) konstruirati simetralu
duine AO
b) duina PS priblino
je jednaka stranici
sedmerokuta
S
P
s
7
B
C
D
E
F
H
A B S
T
k
1
C
D
Konstrukcija male osi elipse ako je poznata velika os i bilo koja toka elipse
k
2
T
2
T
1
k
Zadana je velika os elipse
AB=2ai toka T.
Krunica k(T,a)
sijee simetralu
duine AB pravac
na kojem je mala os
u dvije toke M i
N.
M
N
K
Polumjer TM sijee
veliku os u toki K.
Duljina duine TK
mala je poluos elipse,
jer je jednaka duini
ST
2
.
Dokaz konstrukcije temelji se na (12-5).
S
T
Konstrukcija tangente u toki elipse ako su poznate bilo koje dvije njene
meusobno paralelne tangente s diralitima
T
1
T
2
P
1
P
2
G polovite T
1
P
2
G
H polovite T
2
P
1
H
t
t tangenta elipse s
diralitem u toki T
Napomena. Analitiki dokaz konstrukcije izveden je u
knjizi H. Sachsa Ebene isotrope Geometrie.
Perspektivna kolineacija u ravnini
Kolineacija u ravnini jest transformacija ravnine koja uva kolinearnost toaka.
Ili: Kolineacija u ravnini bijektivno je preslikavanje ravnine na sebe koje
preslikava toke u toke, a pravce u pravce, pri emu je sauvana incidencija
toke i pravca. (Toka T
1
na pravcu p
1
preslikava se u toku T
2
koja mora leati
na slici p
2
pravca p
1
.)
Definicija: Kolineaciju u ravnini u kojoj postoji tono jedan fiksni pravac o,
ije se sve toke preslikavaju same u sebe, i tono jedna fiksna toka S o,
koja se preslikava sama u sebe, nazivamo perspektivnom kolineacijom.
Fiksni se pravac zove os perspektivne kolineacije, a fiksna toka sredite ili
centar perspektivne kolineacije. Pravci koji prolaze sreditem zovu se zrake
perspektivne kolineacije i jedini su pravci (osim osi) koji se preslikavaju sami
u sebe. Na njima lee parovi pridruenih toaka.
Teorem: Perspektivna kolineacija jednoznano je odreena sreditem S, osi o i
parom pridruenih toaka A
1
i A
2
.
S
1
S
2
o
1
o
2
z
1
= z
2
A
1
A
2
Napomena 1. Osim sredita i toaka na osi perspektivne kolineacije nema
daljnjih toaka koje se preslikavaju same u sebe.
Napomena 2. Os nije jedini pravac koji se preslikava sam u sebe. Zrake se
preslikavaju same u sebe, ali tako da su im fiksne samo dvije toke (sredite S i
sjecite s osi).
K
1
K
2
Preslikavanje toke perspektivnom kolineacijom
S
o
z
A
1
A
2
B
2
q
2
K
1
=K
2
q
1
B
1
Pri konstrukciji se koriste sljedea svojstva perspektivne kolineacije:
parovi pridruenih toaka lee na zrakama perspektivne kolineacije,
parovi pridruenih pravaca sijeku se na osi perspektivne kolineacije.
Trai se toka B
1
kao perspektivno kolinearna slika toke B
2
.
o
A
1
A
2
S
Preslikavanje pravca perspektivnom kolineacijom
p
1
Pravac preslikavamo pomou bilo koje njegove toke.
Sjecite s osi perspektivne kolineacije fiksna je toka.
B
1
B
2
p
2
Konstruirati p
2
ako je zadan p
1
.
o
A
1
A
2
S
p
1
B
1
B
2
p
2
P
1
P
2
n
Slike svih toaka beskonano daleka pravca ravnine lee na nedoglednom pravcu n.
Pravac koji se preslikava u beskonano dalek pravac ravnine zove se izbjeni pravac i.
Q
1
i
Trai se slika beskonano daleke toke pravca p
1
.
Q
2
Q
2
Preslikavanje trokuta perspektivnom kolineacijom
S
o
A
1
A
2
B
1
C
1
B
2
C
2
Konstrukcija se temelji na
svojstvima (11-3).
Preslikavanje trokuta perspektivnom kolineacijom
S
o
A
1
A
2
B
2
C
2
D
2
D
1
C
1
B
1
Trokut B
2
C
2
D
2
sijee
izbjeni pravac!
i
Preslikavanje etverokuta perspektivnom kolineacijom
S
o
A
1
X
2
X
1
A
2
B
2
C
2
D
2
D
1
B
1
C
2
Zakljuak: perspektivno kolinearna
slika paralelograma nije paralelogram
jer preslikavanje ne uva paralelnost.
Preslikavanje krivulja perspektivnom kolineacijom
Budui da se perspektivnom kolineacijom beskonano daleke toke openito
preslikavaju u konane, te neke konane toke u beskonane (nedogledni i izbjeni
pravac /11-5/), krivulja drugog reda preslikava se u bilo koju drugu krivulju drugog
reda.
Pri tome je vaan poloaj krivulje koju preslikavamo prema izbjenom pravcu.
Ovisno o tome sijee li zadana konika izbjeni pravac u paru realnih ili
konjugirano imaginarnih toaka, ili ga dodiruje, slika te konike bit e hiperbola,
elipsa ili parabola.
Za razumijevanje treba znati klasifikaciju konika (01-4) u odnosu na vrste
sjecita s beskonano dalekim pravcem ravnine.
Definicija: Afinost je perspektivna kolineacija kojoj je
os u konanosti, a sredite u beskonanosti.
o
z
A
1
A
2
Teorem: Afinost u ravnini jednoznano je odreena s osi i parom
pridruenih toaka.
zrake afinosti paralelni su pravci
g je zraka svake afinosti
Svojstva:
uva paralelnost
uva djelini omjer
o
A
1
A
2
Preslikavanje pravca pomou afinosti
p
1
M
1
M
2
p
2
o
X
1
Preslikavanje trokuta pomou afinosti
X
2
A
2
B
2
C
2
B
1
C
1
A
1
Parovi afino pridruenih stranica sijeku se na osi afinosti!
o
X
1
Preslikavanje paralelograma pomou afinosti
X
2
A
1
B
1
C
1
D
1
A
2
D
2
C
2
B
2
Afina slika paralelograma jest paralelogram. Zato? (11-10).
Preslikavanje krivulja afinou
Budui da se afinou u ravnini toke u konanosti preslikavaju u toke u
konanosti, a beskonano daleke toke u beskonano daleke, slijedi da se
elipse preslikavaju u elipse (ili krunice), hiperbole u hiperbole, a parabole u
parabole (01-4).
Iz svojstava perspektivne afinosti slijedi:
promjer konike preslikava se u promjer pridruene konike
konjugirani promjeri konike preslikavaju se u konjugirane promjere
pridruene konike.
os
C
B
A
D
S
S
1
A
1
B
1
Konstruirati elipsu e
1
kao
afinu sliku krunice k u
afinitetu (o, S, S
1
). Pri tome
vrijedi
D
1
C
1
Definicija 1. Dva su promjera
elipse konjugirana ako su pri
afinom preslikavanju krunice
u elipsu nastali kao afina slika
meusobno okomitih promjera
krunice (01-5).
Par okomitih promjera krunice
preslikava se u par konjugiranih
promjera elipse.
Afinost izmeu krunice i elipse
os
C
B
A
D
S
S
1
A
1
B
1
D
1
C
1
Konstruirati veliku i malu os elipse
zadane parom konjugiranih promjera
koja je afino pridruena danoj
krunici
Velika i mala os elipse
konstruiraju se pomou
Talesova teorema.
G
o
T
1
Preslikavanje krunice ortogonalnim afinitetom
T
2
S
1
S
2
k
1
B
A
S
C
1
D
1
Afinost krunice i elipse u kojoj je jedan promjer zajedniki zraka
afinosti okomita je na taj promjer.
AB = A
1
B
1
svaka toka na tom pravcu
pridruena je sama sebi, pa je on os afinosti
A
1
=
=B
1
=S
1
os
C
D
smjer zrake
CD= C
2
D
2
zajedniki promjer krunice i
elipse, pa je taj pravac os afinosti
os
C
D
S
=C
2
=S
2
=D
2
smjer zrake
A
B
Elipsa je zadana velikom i malom osi.
a)
b)
Promjeru CD elipse pridruen je onaj
promjer C
1
D
1
krunice koji je okomit na
A
1
B
1
def. 1 (12-1) .
Afinost je ovdje odreena osi i parom
pridruenih toaka C C
1
(ili D D
1
).
k
2
Promjeru AB elipse pridruen je onaj
promjer A
2
B
2
krunice koji je okomit na
C
2
D
2
def. 1 (12-1) .
B
2
A
2
Afinost je ovdje odreena osi i parom
pridruenih toaka A A
2
(ili B B
2
).
Elipsa je zadana velikom i malom osi AB i CD.
Istodobnom kombinacijom obaju afiniteta
dobivamo toke afino pridruene elipse.
Toka T, koja je afino pridruena tokama T
1
i T
2
, sjecite je dviju zraka dvaju afiniteta.
C
D
S A B
k
1
k
2
1. U afinitetu izmeu zadane elipse i krunice
k
1
os je incidentna s AB, a zrake su
paralelne s CD.
2. U afinitetu izmeu elipse i krunice k
2
os
je incidentna s CD, a zrake su paralelne s
AB.
p
1
= p
2
Moe se dokazati da je nekom pravcu p
kroz S u podruju elipse pridruen u oba
afiniteta isti pravac p
1
p
2
.
p
T
T
2
T
1
Na temelju navedenih zakljuaka izvodi se sljedea konstrukcija elipse.
Konstrukcija toaka elipse pomou afinosti
Konstrukcija elipse iz velike i male osi pomou afiniteta
A B
C
D
S
T
2
T
1
t
2
t
1
t
T
Napomena. Konstrukcija toaka
elipse pomou afinosti izvodi se na
onim dijelovima krivulje na kojima
krivulja nije aproksimirana
hiperoskulacijskim krunicama.
Tangenta t u toki T elipse
afino je pridruena tangenti
t
1
u afinitetu s krunicom k
1
,
odnosno tangenti t
2
u
afinitetu s krunicom k
2
.
k
1
k
2
Zadaci
1. Konstruirati tangente iz toke P na elipsu koja je zadana velikom i malom osi.
A B
C
D
a) Odabran je afinitet nad krunicom k
2
(12-4) jer se u tom afinitetu toka P
nalazi na osi afinosti, pa je sama sebi
pridruena.
k
2
P
A
2
B
2
b) A-A
2
(odnosno B-B
2
) u tom su
afinitetu par pridruenih toaka.
P
2
o
c) Konstruiraju se tangente u
2
i v
2
iz
toke P (07-2) na krunicu k
2
.
U
2
V
2
u
2
v
2
d) Diralita U
2
i V
2
preslikavaju se
u toke U i V elipse pomou para
pridruenih toaka ili prethodnom
konstrukcijom.
V
U
u v
Zadaci
2. Konstruirati sjecita pravca pi elipse koja je zadana velikom i malom osi.
A B
C
D
k
1
p
a) Odabran je afinitet izmeu elipse i
krunice k
1
(12-4).
C
1
o
b) Pravac piz podruja elipse
preslikava se u pravac p
1
iz podruja
krunice pomou neke toke X.
X
X
1
p
1
c) Odrede se sjecita M
1
i N
1
pravca
p
1
i krunice k
1
.
M
1
N
1
d) Na zrakama afinosti odrede se
afino pridruene toke M i N, koje
su traena sjecita pravca p i elipse.
N
M
Napomena. Ta su sjecita geometrijski
tono odreena bez iscrtavanja elipse.
Afinost izmeu elipse zadane parom konjugiranih promjera
i krunice nad veim promjerom
S
M
N
P
Q
k
1
P
1
Q
1
Iz def. 1 (12-1) slijedi:
MN je zajedniki promjer elipse
i krunice MN je os afinosti,
promjer PQelipse preslikava se
u promjer P
1
Q
1
krunice P P
1
je zraka afinosti.
Konstrukcija toke T (odnosno
R) elipse ako je zadana njezina
afina slika T
1
k
1
(R
1
k
1
):
a) pomou para pridruenih
toaka P P
1
,
o
T
1
T
Tangenta t elipse u toki T afina je slika
tangente t
1
krunice s diralitem u toki T
1
.
t
1
t
b) koristei svojstvo da se paralelni pravci
preslikavaju u paralelne pravce (R R
1
).
Velika i mala os elipse moe se dobiti Rytzovom konstrukcijom (06).
R
1
R
Afinost izmeu elipse zadane parom konjugiranih promjera i
krunice nad manjim promjerom
S
M
N
P
Q
k
2
M
2
N
2
Par konjugiranih promjera
elipse jest afina slika para
konjugiranih promjera
krunice, a oni su uvijek
meusobno okomiti.
PQ zajedniki promjer
elipse i krunice PQ je
os afinosti.
P
2
Q
2
o
MNje afina slika promjera
M
2
N
2
krunice, pa su M i M
2
(odnosno Ni N
2
) par
pridruenih toaka, a njihova
je spojnica zraka afinosti.
Tangenta u toki elipse jest afina
slika tangente afino pridruene
krunice u pridruenoj toki.
T
2
T
t
2
t
.
Zadaci
3. Konstruirati tangente iz toke izvan elipse na elipsu zadanu parom
S M
N
P
Q
T
k
1
P
1
Opi princip:
a) uspostaviti afinost
elipse i jedne od
krunica sa
zajednikim
promjerom
b) preslikati toku T u
podruje krunice
c) zadatak rijeiti u
podruju krunice
(07-2)
d) rjeenja preslikati u
podruje elipse
T
1
G
1
H
1
H
G
zrake projiciranja
O projiciranju
Dva osnovna naina projiciranja: centralno i paralelno
a) centralno
O
centar projiciranja
A
B
C
A
c
B
c
C
c
Trokut A
c
B
c
C
c
centralna je projekcija trokuta ABC.
ravnina projekcije
A
c
B
c
C
c
O projiciranju
Trokut A
c
B
c
C
c
kosa je paralelna projekcija trokuta ABC.
b) paralelno koso projiciranje
A
B
C
Paralelno projiciranje kod
kojeg su zrake projiciranja
okomite na ravninu projekcije
naziva se ortogonalnim
projiciranjem.
Mongeova metoda projiciranja
T
T
c
je ortogonalna projekcija toke T na
ravninu , koja se zove ravnina
projekcije ili ravnina slike.
Mongeova metoda metoda je ortogonalnog projiciranja na dvije meusobno
okomite ravnine projekcija, od kojih je jedna horizontalna, a druga vertikalna.
Horizontalna ravnina
1
zove se
tlocrtnom ravninom, a vertikalna
ravnina
2
zove se nacrtnom
ravninom.
2
1
.
T
c
Projekcije toke
1
2
1
x
2
T tlocrt toke
T nacrt toke
T
T
T
T
x
Odredimo ortogonalne
projekcije toke T na
ravnine projekcija
1
i
2
.
TT = TT
x
jest udaljenost toke T od ravnine
1
.
TT = TT
x
jest udaljenost toke T od ravnine
2
.
T
Projekcije toke
x
T
T
T
x
Spojnica TT okomita na os x
zove se ordinala toke T.
2
1
Kvadranti
I.
II.
III.
IV.
Toka T u I. je kvadrantu
T ispod osi x
T iznad osi x
Ravninama
1
i
2
trodimenzionalan je prostor
podijeljen u etiri dijela
kvadranta.
B
B
III.
x
2
1
A
A
Toke u kvadrantima
2
1
x
II.
A
A
x
A
A
Toka A u drugom
je kvadrantu
B
B
x
Toka B u treem
je kvadrantu
B
B
C
Toke u kvadrantima
2
1
x
x
C
C
Toka C u etvrtom je
kvadrantu
C
C
C
IV.
2
1
x
E =E
E
x
E = E
E
E
1
F = F
F
F = F
F
F
2
Koordinate toke
2
1
I.
II.
III.
IV.
+x
+z
+y
0
x
T( x,+y,+z)
0 1
x
y
y
z
z
T
T
T
B
B
B( x,-y,+z)
II. kvadrant
C
C
C( x,-y,-z)
III. kvadrant
D
D
D( x,+y,-z)
IV. kvadrant
+x
+z
+y
0
1
+z
+y
+x
(-z)
(-y)
(-x)
Projekcije duine
1
2
1
x
2
A
B
A
B
x
A
B
A
B
Prava veliina duine, koja je u opem
poloaju prema ravninama projekcija,
odreuje se prevaljivanjem projicirajueg
trapeza ABBA oko AB u ravninu
1
.
A
0
B
0
d
A
0
B
0
d
Openito vrijedi:
d d, d d
.
.
.
.
A
B
Ista se prava veliina moe
dobiti prevaljivanjem trapeza
ABBA u
2
.
x
A
B
A
B
A
0
B
0
d
Prava se veliina duine moe
odrediti i pomou tzv.
diferencijalnog trokuta.
x
C
D
C
D
D
0
d
Posebni poloaji duina naspram ravnina projekcija
x
A
B
A
B
AB ||
1
x
C D
C
D
CD ||
1
CD ||
2
x
E
F
E F
EF
1
EF ||
2
x
G H
G
H
GH
2
b) Duina se projicira u pravoj veliini ako lei na ravnini projekcije ili je s njom
paralelna.
c) Duina se projicira u toku ako je okomita na ravninu projekcije.
Zakljuak
a) Ortogonalna projekcija duine na ravninu manja je od prave veliine duine.
Koje se projekcije gornjih duina vide u pravoj veliini ?
d
d
d
d
d
Projekcije pravca
1
2
1
x
2
p
P
1
P
2
p
P
1
= p
1
P
1
prvo probodite pravca
P
2
= p
2
P
2
drugo probodite pravca
p P
1
P
2
tlocrt pravca
P
1
P
1
P
2

1
x
2
P
2
p
P
1
P
2
P
2
P
1
1
x
2
p P
1
P
2
nacrt pravca
I li: Tlocrt pravca dobije se tako da pravcem
poloena ravnina okomita na
1
, koja se zove
prva projicirajua ravnina, presijee
1
.
I li: Nacrt pravca dobije se tako da pravcem
poloena ravnina okomita na
2
, koja se zove
druga projicirajua ravnina, presijee
2
.
P
1
P
2
Odreivanje prvog i drugog probodita

1
x
2
p
p
P
1
P
1
P
2
P
2
1
x
2
q
q
Q
1
Q
1
Q
2
Q
2
Posebni poloaji pravaca prema ravninama projekcija

Ako je pravac paralelan s nekom ravninom
projekcije, njegovo je probodite s tom
ravninom u beskonanosti.
1
2
x
p
P
1
p
p
P
1
P
1
P
1
p
p
x
a)
Pravac p na sl. a) paralelan je s
2
, dok je q na sl. b) paralelan s
1
.
Q
2
Q
2
x
q
q
b)
P
2
Q
1
Posebni poloaji pravaca prema ravninama projekcija
p
x
p
a)
p ||
1
p ||
2
x
q
q
b)
q
2
q ||
1
d)
x
t
t
t
2
f)
x
s = s
s
1
x
2
x
m
m
c)
m
2
m
1
x
e)
d
d
d
1
Prvi i drugi prikloni kut pravca
1
2
1
x
2
p
P
1
P
2
p
P
2
p
P
1
Prvi prikloni kut pravca,

1
= (p,p), kut je koji pravac zatvara sa svojim tlocrtom .
1
Prava veliina
1
u prvoj se projicirajuoj ravnini odreuje tako da pravac prevalimo u
1
(13-9)
.
p
0
1
2
P
1
0
Prevaljivanjem pravca p u
2
odreuje se prava veliina drugog priklonog kuta
2
= (p,p).
p
0
2
Drugi je prikloni kut pravca,
2
= (p,p), kut koji pravac zatvara sa svojim nacrtom.
.
.
Prvi i drugi prikloni kut pravca
1
x
2
p
p
P
1
P
1
P
2
P
2
P
2
0
p
0
1
P
1
0
p
0
2
1
= (p,p)
2
= (p,p)
A
A
Pravac se moe prevaliti
pomou bilo koje svoje
toke, ali je ponekad
jednostavnije koristiti
prvo ili drugo probodite.
A
0
Toka i pravac
1
x
2
p
p
P
P
P
P
T
T
a) T p
T p T p T p
N
N
b) N p
M
M
c) M p
d) P p i njegovo je drugo
probodite
e) P
1
p i njegovo je
prvo probodite
1
1
Zadatak
x
p
p
Na pravac p od njegove toke
T nanijeti zadanu duinu d.
d
T
T
P
1
P
1
T
0
p
0
d
d
A
0
B
0
A
B
d
d
B
A
d
d
Uputa. Prava se veliina
duine vidi na projekciji
pravca samo onda ako taj
pravac lei u jednoj od
ravnina projekcija ili je
paralelan s njom.
U opem sluaju pravac je
potrebno prevaliti u jednu
od ravnina projekcija.
Dva pravca
Dva razliita pravca trodimenzionalnog prostora mogu biti:
a) paralelni,
b) ukrteni (ukrieni),
c) mimosmjerni (mimoilazni).
a || b a || b a || b
d
c d = S
a
b
a
b
x
a)
x
c
d
c
b)
e
x
e
f
f
c)
S
S
Napomena. Ako su projekcije pravaca paralelne, pravci ne moraju
biti paralelni.
Primjer. Ako pravci okomiti na os x imaju paralelne projekcije, ne
moraju u prostoru biti paralelni (21-8 zad. d).
Zadaci
a) Nacrtati projekcije pravca q
koji sadrava toku T, paralelan
je s ravninom
1
i sijee zadani
pravac p.
q
q
b) Nacrtati projekcije pravca p koji je
u toki A(1,-,-) ukrten s pravcem g, a
paralelan je s
1
i
2
. Pravac g zadan
je tokama F(4,1,1) i G(0,3,3).
x
0
1
G
F
F
G
p
p
g
g
x
p
p
T
T
S
S
A
A
Ravnina
Zajedniki pravac dviju ravnina zove se presjenica tih ravnina. Presjenica ravnine s
ravninom H
1
zove se prvi trag, a s ravninom H
2
drugi trag ravnine.
H
1
H
2
1
x
2
r
1
r
2
Ravnina je svojim dvama tragovima u prostoru potpuno odreena, osim ako
prolazi kroz os
1
x
2
(21-8). Ravnine se oznaavaju velikim grkim slovima,
npr. P(r
1
,r
2
), E(s
1
,s
2
), A(d
1
,d
2
), A(a
1
,a
2
),...
x
r
2
r
1
r
1
= P H
1
r
2
= P H
2
P
Posebni poloaji ravnina prema ravninama projekcija
H
1
H
2
x
x
a)
r
2
P H
1
(r
2
1
x
2
)
P je prva projicirajua ravnina B je druga projicirajua ravnina
r
1
r
1
r
2
.
H
1
H
2
x
b)
x
b
2
b
1
b
2
b
1
B H
2
(b
1

1
x
2
)
.
Posebni poloaji ravnina prema ravninama projekcija
H
1
H
2
x
a
2
A
x
c)
a
2
A ,, H
1
A H
2
(a
1
)
A je druga projicirajua ravnina
H
1
H
2
x
x
d)
s
1
E ,, H
2
E H
1
(s
2
)
E je prva projicirajua ravnina
E
s
1
Posebni poloaj ravnine prema ravninama projekcija
e)
H
1
H
2
x
d
1
d
2
d
1
x
d
2
A ,,
1
x
2
A
H
1
H
2
x
g
1
g
2
x
g
2
g
1
I
1
x
2
I H
1
. I H
2
f)
I
Koordinatizacija ravnine
r
1
P
H
1
H
2
r
2
x
z
y
O
X(x,0,0)
Ravnina P(X,Y,Z)
Y(0,y,0)
Z(0,0,z)
x
z
y
r
1
r
2
x
y
z
Ravnine zadane tragovima
A(5,2,3)
0 1
a
1
a
2
x
B(3,3,-4)
0 1 x
b
2
b
1
E(4,2,)
0 1
x
s
1
s
2
A(,2,1)
I(-2,,2)
x 0 1
d
1
d
2
x 0 1
d
1
d
2
p
P
1
p
P
2
Pravac u ravnini
s
1
1
2
1
x
2
s
2
Ako je pravac u ravnini, prvo mu je probodite na prvom tragu,
a drugo probodite na drugom tragu te ravnine.
p
P
1
P
2
p P
1
s
1
, P
2
s
2
(1)
Pravac u ravnini
p P
1
s
1
, P
2
s
2
s
1
s
2
p
p
P
1
P
1
= p s
1
, P
1
x P
1
p
P
1
P
2
= p s
2
, P
2
x P
2
p
P
2
P
2
Pravac u ravnini zadan je samo

jednom svojom projekcijom. Druga
je projekcija odreena gornjim
uvjetom.
x
Zadaci
Odrediti nacrt pravca a u ravnini .
s
1
s
2
a
A
1
A
1
A
2
A
2
a
a)
b)
A
2
A
2
A
1
A
1
a
c)
Napomena: ako je prva projicirajua
ravnina, nacrt pravca a nije odreen.
x
s
2
s
1
a
x
s
1
s
2
a
x
d)
s
1
s
2
x
= a
a
M
2
m
m
m
Sutranice
r
1
1
2
r
2
m
Pravac ravnine paralelan s
1
, a time i s prvim
tragom, zove se sutranica prve skupine ravnine.
x
r
1
r
2
m
M
2
M
2
m P m
1
m r
1
, m x
M
2
Sve su sutranice prve skupine

ravnine P meusobno paralelne.
P
N
1
n
n
Sutranice
r
1
1
2
r
2
Pravac ravnine paralelan s
2
, a time i s drugim
tragom, zove se sutranica druge skupine ravnine.
x
r
1
r
2
n P n
2
n r
2
, n x
n
n
n
N
1
N
1
N
1
Sve su sutranice druge skupine

ravnine P meusobno paralelne.
n
Zadaci
a) Odrediti nacrt
sutranice a ravnine .
s
1
s
2
a
a
b) Odrediti nacrt
sutranice m ravnine P.
m
r
1
r
2
x
m
c) Nai nacrt sutranice n ravnine .
x
d
2
d
1
n
Uputa. Potrebno je
uzeti neki pomoni
pravac q ravnine
koji sijee n u nekoj
toki T.
q
T
q
T
A
2
A
2
M
1
M
1
Q
1
Q
2
Q
1
Q
2
x
t
t
Priklonice
r
1
1
2
r
2
Pravac ravnine okomit na prvi trag zove se
priklonica prve skupine ravnine.
x
r
1
r
2
t
.
Sve su priklonice prve skupine ravnine P meusobno paralelne.
T
1
T
2
t
.
T
1
T
1
T
2
T
2
t
t P t r
1
t r
1
Prvi prikloni kut ravnine jednak je prvom priklonom
kutu jedne njezine priklonice prve skupine.
1
t
t
Priklonice
r
1
1
2
r
2
Pravac se ravnine okomit na prvi trag zove
priklonica prve skupine ravnine.
x
r
1
r
2
t
.
Sve su priklonice prve skupine ravnine P meusobno
paralelne.
T
1
T
2
t
.
T
1
T
1
T
2
T
2
t
Prvi prikloni kut ravnine jednak je prvom
priklonom kutu jedne njezine priklonice prve skupine.
1
1
T
2
0
1
t P t r
1
t r
1
Priklonice
Pravac ravnine okomit na drugi trag zove se priklonica druge skupine ravnine.
Sve su priklonice druge skupine ravnine meusobno paralelne.
q P q r
2
q r
2
Drugi prikloni kut ravnine
jednak je drugom priklonom
kutu jedne njezine priklonice
druge skupine.
r
2
x
r
1
q
2
q
.
Q
2
Q
1
Q
2
Q
1
Q
1
0
m
m
x
Zadaci
a) Odrediti nacrt
priklonice prve skupine
a u ravnini .
s
1
s
2
b) Odrediti tragove
ravnine P kojoj je
pravac m priklonica
prve skupine.
a
a
M
1
M
1
M
2
M
2
r
2
c) Odrediti prvi prikloni kut
ravnine kojoj je pravac p
priklonica druge skupine.
s
1
s
2
.
Za odreivanje se prvog
priklonog kuta ravnine
moe odabrati bilo koja
priklonica t prve
skupine te ravnine.
t
1
.
A
2
A
1
A
2
A
1
r
1
.
P
1
P
1
P
2
P
2
T
1
T
2
T
2
0
T
2
x
p
p
x
Toka u ravnini
s
1
1
2
1
x
2
s
2
p
P
1
P
2
T T p
Toka je u ravnini ako je na bilo kojem pravcu te ravnine (14-7).
T
B
A
Toka u projicirajuoj ravnini
1
2
x
x
r
2
r
1
r
1
r
2
.
A
A
A
A
Sve toke koje lee u prvoj
projicirajuoj ravnini imaju
tlocrt na prvom tragu te ravnine.
1
2
x
x
s
2
s
1
s
2
s
1
.
B
B
B
B
Sve toke koje lee u drugoj
projicirajuoj ravnini imaju nacrt
na drugom tragu te ravnine.
s
1
s
2
T
x
Zadaci
a) Odrediti nacrt
toke T u ravnini
pomou priklonice
prve skupine.
s
1
s
2
b
T
T
b) Odrediti tlocrt toke T u ravnini
pomou sutranice druge skupine.
m
m
T
c) Odrediti nacrt toke u ravnini koja je
zadana dvama ukrtenim pravcima.
Uputa. Svaki pravac
ravnine sijee sve
ostale pravce te
ravnine. Tokom T
poloen je bilo koji
pravac p.
p
b
.
B
1
B
2
B
1
B
2
M
1
M
1
A
B
p
A
B
x
T
a
a
b
b
N
N
x
T
p
p
x
Pramen ravnina
Sve ravnine koje sadravaju jedan pravac ine pramen ravnina. Taj se pravac zove
nosilac pramena ravnina.
U pramenu ima
1
ravnina. Njihovi prvi tragovi prolaze prvim, a drugi tragovi drugim proboditem
pravca nosioca (16-1).
P
1
P
1
P
2
P
2
a
1
a
2
b
1
b
2
d
2
d
1
e
1
e
2
g
2
g
1
Odreenost ravnine
Ravninu odreuju:
dva ukrtena (ukriena) pravca,
dva paralelna pravca,
jedan pravac i toka izvan njega,
tri nekolinearne toke (tri toke koje ne lee na istom pravcu).
Konstrukcija tragova ravnine odreene
a) dvama ukrtenim pravcima
a
a
A
1
A
1
A
2
A
2
B
2
b
b
B
2
B
1
B
1
r
1
r
2
x
b) dvama paralelnim pravcima
x
m
m
n
n
N
1
N
1
N
2
N
2
M
1
M
1
M
2
M
2
r
2
r
1
S
S
m
m
n
n
m
m
c) pravcem i tokom koja ne lei na pravcu
x
d) trima nekolinearnim tokama
p
p
T
T
Uputa. Tokom T poloimo bilo koji
pravac ukrten (ili paralelan) s pravcem
p. Odabrana je sutranica druge skupine.
M
M
M
1
M
1
P
2
P
2
P
1
P
1
s
1
x
A
A
C
C
B
B
r
1
r
2
r
2
M
1
M
1
M
2
M
2
N
1
N
1
N
2
N
2
Napomena. Zadaci c) i d) temelje se na zadacima a) i b).

Presjenica dviju ravnina
Zajedniki se pravac dviju ravnina zove presjenica tih ravnina.
A
a
1
a
2
B
b
1
b
2
Zajedniki se pravac dviju ravnina zove presjenica tih ravnina.
q
Q
1
Q
2
A
a
1
a
2
B
b
1
b
2
q
q
r
1
r
2
s
1
s
2
Q
1
Q
1
Q
2
Q
2
Q
1
r
1
, Q
1
s
1
Q
1
= r
1
s
1
Q
2
r
2
, Q
2
s
2
Q
2
= r
2
s
2
q
x
Napomena. Tlocrt presjenice
pada u prvi trag ravnine (prva
projicirajua ravnina).
Na temelju slijedi:
a)
s
1 r
1
r
2
s
2
x
b)
Q
1
Q
1
Q
2
Q
2
q
r
1
s
2
q
q
Napomena 2. Q
1
je u beskonanosti.
x
r
2
r
1
r
2
x
s
1
s
2
p
p
Napomena3. Presjenica drugih
projicirajuih ravnina okomita je
na
2
.
Napomena1. Presjenica je sutranica
prve skupine ravnine P jer je druga
projicirajua ravnina paralelna s
1
.
Q
2
Q
2
Presjenica dviju paralelnih ravnina

|| d
1
|| s
1
d
2
|| s
2
Paralelne ravnine imaju
paralelne tragove.
d
1
d
2
s
1
s
2
x
Ne vrijedi obrat!
x
d
2
d
1
s
2
s
1
Ove dvije ravnine nisu paralelne,
iako su im tragovi paralelni (21-6).
Presjenica paralelnih ravnina
beskonano je dalek pravac.
Zadaci
a) Odrediti tragove ravnine koja je
paralelna sa zadanom ravninom P, a
sadri toku T.
r
1
r
2
x
T
T
m
m
M
1
M
1
b) Konstruirati tragove ravnine

koja sadri toku P, a paralelna
je s pravcima a i b.
x
b
b
a
a
P
P
Napomena. Pravac je paralelan s ravninom ako je
paralelan s bilo kojim pravcem te ravnine.
Uputa: Tokom P poloiti pravce p || b i q || a.
p
p
q
q
r
2
r
1
s
1
s
2
P
2
P
2
P
1
P
1
Q
1
Q
1
Probodite pravca i ravnine

Pravac koji ne lei u danoj ravnini ima s njom tono jednu zajedniku toku
koja se zove probodite pravca i ravnine.
Ako je pravac paralelan s ravninom, probodite je u beskonanosti.
Konstrukcija probodita
pravca p i ravnine P:
1. pravcem p poloi se bilo
koja ravnina A;
2. odredi se presjenica q
ravnina P i A;
3. sjecite pravaca p i q
traeno je probodite N.
P
A
q
N
p
Napomena. Pravcem p moe se poloiti bilo koja ravnina iz pramena [p].
Presjenice svake od njih sa zadanom ravninom P prolaze tokom N.
p
N
q
P
A
p
N
A
q
P
p
N
A
q
P
p
N
A
q
P
1. p c A
2. A P = q (18-3)
3. q p = N
1
x
2
r
1
r
2 p
p
= d
1
d
2
Q
1
Q
1
Q
2
Q
2
q
= q
N
N
a) Probodite pravca i ravnine
zadane tragovima
Shema rjeenja:
Radi jednostavnosti konstrukcije
A je projicirajua ravnina.
b) Probodite pravca pi ravnine
zadane ukrtenim pravcima (a, b)
1) p e A H
1
Pravcem je postavljena prva
projicirajua ravnina A.
2) P A = q
Pravci a i b probadaju ravninu
A u tokama 1 i 2, a njihova je
spojnica presjenica q ravnina
P i A.
a
b
p
1
2
2
1
M
M
q
a
b
p
N
N
=q =d
1
Napomena. Na isti se nain
konstruira probodite pravca i
ravnine zadane dvama
paralelnim pravcima.
3) q p = N
c) Probodite pravca i
projicirajue ravnine
r
1
r
2
p
p
Zajednika toka N pravca p i
ravnine P projicirat e se u prvi
trag ravnine. Zato?
N
N
x
p
p
x
s
1
s
2
d
2
q
Presjenica druge projicirajue
ravnine A poloene pravcem p i
ravnine E jest sutranica qravnine
E (18-4).
q
S
S
Konstruirati probodite pravca p
(paralelan s osi x) i ravnine E.
Probodite trokuta pravcem
p
p
x
A
B
C
A
B
C
Uputa. Radi jednostavnosti
konstrukcije pravcem je
poloena druga projicirajua
ravnina A, te konstruirana
njezina presjenica s
ravninom trokuta (19-7).
d
2
d
1
q
M
N
M
N
q
P
P
Napomena. Na isti se
nain konstruira
probodite pravca i
ravnine zadane
paralelogramom.
E
Transverzala dvaju mimosmjernih pravaca
Definicija. Transverzalom mimosmjernih
pravaca nazivamo svaki pravac koji sijee
te pravce.
Zadatak. Konstruirati transverzalu
pravaca a i b koja sadri toku T.
a
b
T
Shema rjeenja:
1. (a, T) = E
2. b E = N
N
3. (T, N) = t
t
M
4. t a = M
x
a
a
T
T
s
S
S
s
A
1
A
1
A
2
A
2
S
2
S
2
s
1
s
2
b
d
1
= d
2
b
t
t
N
N
M
M
Okomitost
Neka je N toka ravnine P. Postoji samo jedan pravac koji prolazi tokom N i okomit je
na danu ravninu P. Taj se pravac zove okomica ili normala ravnine P u toki N.
Vane injenice:
Pravac je okomit na ravninu ako je
okomit na barem dva pravca te ravnine.
Ako je pravac okomit na ravninu, onda je
okomit na sve njezine pravce
(napomenimo pritom da se okomiti pravci
ne moraju nuno sjei, npr. n i q).
N
P
.
Svakom tokom prostora prolazi jedan i
samo jedan pravac okomit na zadanu
ravninu.
Ravnina je okomita na neku
ravninu ako sadrava barem jedan
pravac okomit na tu ravninu.
q
T
o
n
.
Okomitost pravca i ravnine
n P n r
1
n r
2
r
2
r
1
n
m
q
N
n m P, m ||
1
n r
1
n q P, q ||
2
n r
2
Objanjenje. Projekcije su meusobno
okomitih pravaca okomite ako je barem jedan
od tih pravaca paralelan s ravninom
projekcije.
P
Pravac okomit na ravninu okomit je
na svaki njezin pravac, pa i na njezine
tragove pravac nokomit je i na sve
sutranice prve i druge skupine.
m sutranica 1. skupine
q sutranica 2. skupine
Zakljuak:
U trodimenzionalnom prostoru okomiti mogu biti:
1) pravac i ravnina
2) dva pravca
3) dvije ravnine
1) za pravac okomit na ravninu:
n P n r
1
n r
2
x
r
2
r
1
n
n
.
.
2) za dva meusobno okomita pravca: a b a b a b
3) za dvije meusobno okomite ravnine: P r
1
s
1
r
2
s
2
U projekcijama openito vrijedi sljedee:
Dva temeljna zadatka
1. Zadanom tokom postaviti
pravac okomit na zadanu
ravninu.
r
2
r
1
x
T
T
2. Zadanom tokom
postaviti ravninu okomitu
na zadani pravac.
x
p
p
T
T
Uputa. Za konstrukciju tragova ravnine koristi
se sutranica druge skupine (ili prve skupine!)
koja sadri toku T.
r
1
r
2
n
n
.
.
.
s
s S
1
S
1
Zadaci
a) Konstruirati tragove simetralne
ravnine duine AB.
Definicija. Skup toaka u prostoru od kojih
je svaka jednako udaljena od krajnjih toaka
duine lei u simetralnoj ravnini te duine.
A
B
A
B
Simetralna ravnina okomita je na duinu i
sadrava njezino polovite.
P
P
m
m
M
1
M
1
s
1
.
s
2
.
Uputa. Koristiti bilo koje sutranice prve i druge skupine.
1 2
1
2
s
s
n
.
m
3
3
m
.
n
b) Zadanom tokom T postaviti
pravac okomit na ravninu zadanu
dvama ukrtenim pravcima (bez
uporabe tragova).
a
b
S
b
a
x
T
T
S
Metriki zadaci
c) Odrediti udaljenost toke T od ravnine P.
r
2
r
1
x
T
T
n
n
Shema rjeenja: 1) T n, n P
2) n P = N (19-6)
d
1
d
2
q
q
N
N
3) d (T,N) (13-10)
T
0
N
0
d
d) Odrediti udaljenost toke T
od pravca p.
x
T
T
p
p
Shema rjeenja: 1) T P p (20-4)
r
2
r
1
2) n P = N (19-6)
d
1
d
2
N
N
3) d (T,N) (13-10)
T
0
d
e) U toki S ravnine P uzdignuti
okomicu na ravninu duljine d.
x
r
2
r
1
S
s
s
S
n
n
d
S
0
p
0
n
0
.
V
0
V
V
f) Pravcem p postaviti ravninu
koja je okomita na ravninu P.
x
r
1
r
2
p
p
S
S
d
s
2
Uputa! Ravnina je okomita na
drugu ravninu ako sadri barem
jedan pravac okomit na tu ravninu.
s
1
n
.
n
.
g) Odrediti udaljenost toke T od ravnine .
s
2
x
s
1
T
T
Shema rjeenja: 1. T n, n
n
n
2. n = S (19-6)
S
S
3. d (T,S)
d
d = d
f) Odrediti udaljenost toke T od pravca p.
x
p
p
T
T
d
d
.
Bokocrt
1
2
+x
3
T
T
T
T
T
Ravnina
3
zove se bokocrtna ravnina,
a okomita je na ravnine
1
i
2
.
+z
+y
O -x
-z
-y
Ravnina
2
odabrana je za ravninu
slike ili projekcije, pa se u nju rotira
3
oko osi z. Dobiveni se bokocrt
naziva lijevim bokocrtom.
1
,
2
,
3
dijele prostor na 8 oktanata.
Toka
+x
+y
+y
+z
T
T
T
+x
+z
+y
+y
U
U
U
Toka T nalazi se u prvom, dok se toka U nalazi u drugom oktantu.
Pravac
x
y
y
z
p
p
P
2
P
1
P
1
P
1
P
2
P
2
p
P
3
P
3
P
3
Odrediti trei prikloni kut pravca!

Trei prikloni kut pravca kut je koji tvori pravac sa svojom treom projekcijom.
P
2
0
p
0
3
b) Odrediti treu projekciju i
tree probodite pravca a.
y
y
z
x
a
a
A
3
A
3
A
3
a) Odrediti probodita pravca p sa svim trima ravninama projekcije.

A
2
A
2
A
2
a
Ravnina
r
1
1
2
r
2
3
r
3
z
x
r
2
r
1
r
3
y
y
r
3
= P
3
Sutranice i priklonice tree skupine
x
y
y
z
s
2
s
1
r
3
Sutranica tree skupine ravnine pravac je
ravnine paralelan s
3
, dakle i s njezinim
treim tragom.
s
s=s
Priklonica tree skupine ravnine pravac je
ravnine okomit na trei trag te ravnine.
x
z
y
y
s
2
s
3
s
1
p
Bilo koja priklonica tree skupine ravnine i njezina trea projekcija odreuju trei prikloni kut te ravnine.
Postoji
1
sutranica i priklonica tree skupine.
p
.
p
Zadaci
x
y
y
z
a) Odrediti udaljenost
toke A od ravnine .
s
2
s
1
A
A
s
3
A
N
N
N
b) Odrediti presjenicu
dviju ravnina P i .
x
z
y
y
r
2
r
1
s
1
s
2
r
3
s
3
t
t
t
Napomena 1. Ravnina trea je projicirajua ravnina.
Napomena2. Isti je princip rjeenja zadatka: U toki
ravnine postaviti okomicu na ravninu zadane duljine.
d
.
q q
Zadaci
c) Odrediti probodite pravca p i ravnine .
s
1
s
2
x
p= p
z
y
y
Napomena. Pravac paralelan s
3
nije jednoznano
odreen svojim tlocrtom i nacrtom, nego mu je
potrebno zadati projekcije nekih dviju toaka.
B
B
A
A
s
3
A
B
p
N
N
N
d) Konstruirati projekcije pravca q
koji sadrava toku A, a paralelan
je sa zadanim pravcem p.
x
y
y
z
p p
P
2
M
M
P
2
A
A
Napomena. Svi pravci q ||
3
tokom A ine pramen pravaca.
Svaki od njih ima projekciju q q.
Jednoznano rjeenje daje bokocrt.
P
2
M
p
A
q
B
B
B
Ravnina simetrije i ravnina koincidencije
1
2
A
Ravnina simetrije raspolavlja I. i III. kvadrant.
I.
II.
III.
IV.
A
A
K
B
Ravnina koincidencije raspolavlja II. i IV. kvadrant.
B B
C
C
D D
A, C
B, D K
a = AC b = BD K
a
a
A
1
=A
1
=A
2
=A
2
b = b
x s
1
s
2
k
1
k
2
a
a
a) Probodite pravca s ravninom
simetrije i ravninom koincidencije
x
p
p
s
1
s
2
k
1
k
2
A
A
B B
p = A
p K = B
b) Presjenica ravnine s ravninom
x s
1
s
2
k
1
k
2
r
1
r
2
m
m
A
A
B = B
b= b
P = a
P K = b
c) Probodite pravca s ravninom
pomou bokocrta
x s
1
s
2
k
1
k
2
z
y
s
3
k
3
p
p
P
1
P
1
P
2
P
1
P
2
P
2
p
N
N
N
N = p
R
R = p K
R= R
d) Tokom T poloiti ravninu
paralelnu s ravninom simetrije
s
1
s
2
k
1
k
2
z
y
s
3
T
T
T
d
3
d
1
=d
2
1
2
x
.
Stranocrt
T
T
T
3
Svaka se nova ravnina projekcije
3
, okomita na jednu od ravnina projekcija (
1
ili
2
), zove
stranocrtna ravnina.
Ortogonalna se projekcija toke na
stranocrtnu ravninu zove stranocrt toke.
T
1 3
=
1
x
3
1
x
3
Stranocrtnu ravninu prevalimo u tlocrtnu ravninu oko osi
1
x
3
na jednu ili drugu stranu.
3
T
I. stranocrtna ravnina
3
T
T
1
x
2
.
T
Na isti bi se nain konstruirao stranocrt toke na
ravnini
3
, okomitoj na ravninu projekcije
2
.
P
P
1
x
2
2
x
3
1
x
3
P
Napomena. Openito je svejedno je li izabrana stranocrtna ravnina okomita na
1
ili
2
.
3
s
3
s
1
s
2
1
2
x
Stranocrtna projekcija ravnine
3
.
1
x
3
T
T
s
3
s
3
=
3
T s
3
T
T
T
T
3 1 3 3
s
1
1
x
2
s
1
s
2
T
T
T
s
3
1
x
3
.
Ravnina za stranocrtnu je ravninu projicirajua.
Zadaci
1) Odrediti udaljenost toke T od ravnine .
s
2
s
1
1
x
2
T
T
Uputa. Za stranocrtnu ravninu
3
odabrati takvu
ravninu koja je okomita na
1
i na . Time zadana
ravnina postaje trea projicirajua ravnina.
T
Za konstrukciju treeg traga s
3
umjesto bilo
koje toke T ravnine P odabrana je toka G na
drugom tragu ravnine. Zato tako odabrana
toka pojednostavljuje konstrukciju?
G
G
G
s
3
.
d
Traena se udaljenost projicira na stranocrtnu ravninu
u pravoj veliini (20-8). Zato?
N
N
N
1
x
3
.
Napomena. Na isti se nain rjeava zadatak: U toki ravnine postaviti okomicu na ravninu zadane duljine.
.
.
2) Odrediti udaljenost toke T od pravca p.
Uputa. Budui da je pravac
paralelan s
1
, zadatak je
mogue rijeiti uvoenjem
jedne stranocrtne ravnine
usporediti 20-8 f).
1
x
2
p
p
T
T
1
x
3
.
p
T
d
d
.
N
N
d
3) Konstruirati probodite pravca p i ravnine .
s
1
1
x
2
s
2
p
p
1
x
3
A
A
A
P
1
P
1
P
1
p
G
G
G
s
3
Stranocrt traenog
probodita N na treem
je tragu s
3
ravnine .
Zato? (20-8).
N
N
N
Napomena. Isti je zadatak
rijeen na drugi nain u
(19). Rjeavanje na ovaj
nain preporuuje se kod
onih zadataka kod kojih se
trae probodita vie
pravaca s istom ravninom.
4) Zadanom tokom D poloiti ravninu P paralelnu s
ravninom te odrediti udaljenost tih ravnina.
x
s
1
s
2
D
D
Napomena 1. Udaljenost dviju
ravnina mjeri se po bilo kojem pravcu
okomitom na te dvije ravnine i
jednaka je udaljenosti probodita tog
pravca s ravninama.
2
x
3
D
M
M
M
s
3
P || r
1
|| s
1
r
2
|| s
2
r
3
|| s
3
r
3
r
2
r
1
d (P, ) = d (r
3
, s
3
)
d
II. stranocrtna ravnina
4
1
2
x
3
1
x
3
A
A
.
A
A
4
3
x
4
4 3
3 4
=
3
x
4
.
A
IV
A
IV
Druga stranocrtna ravnina
4
s prvom stranocrtnom ravninom
3
ini jedan novi sustav ortogonalnih
ravnina projekcija. On je neovisan o tlocrtnoj i nacrtnoj ravnini.
1
x
2
1
x
3
.
T
T
T
3
x
4
.
T
IV
Po istom se principu mogu postavljati
nove stranocrtne ravnine projekcija.
I. stranocrtna ravnina
3
postavljena je
okomito na
1
i zatvara s
2
bilo koji kut.
4
postavljena je
okomito na
3
i zatvara s
1
i
2
bilo koji kut.
p
IV
3
1
x
3
II. stranocrtna projekcija pravca
1
2
x
4
3
x
4
4 3 4
p
3 4
=
3
x
4
p
.
p
p
P
1
p
.
P
1
3
|| p
3 1
p
IV
p || p
p
4
= p
IV
Zadaci
4) Odrediti udaljenost toke T
od pravca p.
Uputa. Zadatak se rjeava
dvostrukom primjenom
stranocrta:
3
|| p
3 1
p
1
x
2
p
T
T
1
x
3
T
A
A
A
P
2
P
2
P
2
p
3
x
4
p
IV
T
IV
d
d
.
N
N
d
N
d
4
usporedi 22-5.
Po istom se principu rjeavaju sljedei zadaci:
5) Odrediti najkrau udaljenost (odnosno najkrau transverzalu) dvaju mimosmjernih pravaca.
Uputa. Pomou dvije stranocrtne ravnine treba postii da se jedan od pravaca projicira u toku.
6) Odrediti udaljenost dvaju paralelnih pravaca.
Uputa. Dvostrukom se primjenom stranocrta pravci projiciraju u toke. Udaljenost je toaka
jednaka udaljenosti pravaca.
8) Odrediti pravu veliinu kuta dviju ravnina.
Uputa. Prva se stranocrtna ravnina postavlja paralelno s presjenicom dviju ravnina, a druga
okomito na nju, tako da je etvrta projekcija presjenice toka. etvrti tragovi ravnina odreuju
traeni kut.
7) Konstruirati projekcije pravca koji je jednako udaljen od triju paralelnih pravaca.
Uputa. Pomou dvije stranocrtne ravnine treba postii da se pravci projiciraju u tri toke.
Sredite krunice opisane tom trokutu etvrta je projekcija traenog pravca.
Odrediti pravu veliinu kuta dviju ravnina
zadanih trima nekolinearnim tokama
1
x
2
1
x
3
A
B
D
C
A
B D
C
q
q
C
B
D
q
3
x
4
q
IV
D
IV
B
IV
Projiciranje ravninskih likova
a) Trokut. etverokut. Krunica.
A
B
C
C
B
A
A
B
C
A
B
C
1a. 1b.
Trokut se ABC na sl. 1a. vidi u tlocrtu i nacrtu s razliitih strana,
dok se onaj na sl. 1b. vidi s iste strane u objema projekcijama.
Trokut na sl. 1c. paralelan je s H
2,
pa se u nacrtu vidi u pravoj veliini.
x
x
A
B
C
B
A
C
1c.
x
A
B
C
D
A
B
C
x
A
A
B
C
D
B
C
Nacrt toke D odreen je iz injenice da projekcija
paralelograma mora biti paralelogram.
D
Trai se nacrt toke D.
D
S
S
x
S
S
Projekcija je krunice krunica
ako je ravnina krunice paralelna
s ravninom projekcije.
Projekcija je krunice duina ako je
ravnina krunice okomita na ravninu
projekcije.
x
Konstrukcija prave veliine ravninskog lika
b) Geometrijski likovi u projicirajuim ravninama
1. Odrediti pravu veliinu trokuta u
prvoj projicirajuoj ravnini P.
r
1
r
2
x
A
B
C
A
C
B
r
2
0
.
A
0
C
0
B
0
2. Konstruirati projekcije krunice koja lei
u drugoj projicirajuoj ravnini ako je zadan
tlocrt sredita i polumjer r.
r
2
x
r
1
S
r
S
A
B
C
D
C
D
Uputa. Prava se veliina
lika odreuje
prevaljivanjem lika u H
1
.
r
r
t
S
t
Konstrukcija prave veliine ravninskog lika
b) Geometrijski likovi u opim ravninama rotacija ravnine oko traga
r
1
P
H
1
H
2
r
2
.
(S)
Napomena. Uoite da ravnina P moe rotirati
oko traga r
1
u H
1
na dva naina!
I
I P = t t r
1
t
S
T
1
T
2
I H
1
. I P I r
1
.
Rotacija jedne toke ravnine P oko r
1
u H
1
t priklonica prve
skupine ravnine P
ST
1
polumjer
rotacije
Rotacija toke ravnine oko traga u H
1
.
r
2
r
1
x
S
S
S
0
(S)
Antirotacija toke F
iz H
1
u ravninu P.
Za antirotaciju se moe koristiti priklonica
prve skupine t tokom T.
t
t
t
0
T
0
T
T
Napomena. Na isti bi se nain izvela rotacija oko
drugog traga u ravninu H
2
.
t
t
0
(T)
(T)
(S*)
T
*
0
T
*
r
1
r
2
x
F
F
T
1
T
1
T
2
T
1
T
2
T
2
0
Zadaci
1) Konstruirati pravu
veliinu trokuta ABC.
A
B
C
B
A
C
Uputa.
a) Odrediti tragove ravnine
trokuta pomou dvaju
ukrtenih pravaca (17-4 d).
r
1
r
2
b) Rotirati toku A u H
1
.
A
0
(A)
c) Toke (B) i (C) konstruirati
pomou afinosti (os r
1
) (11-12).
(B)
(C)
Zadaci
2) Ravnina E zadana je
tragovima s
1
i s
2
. Konstruirati
projekcije krunice k e E
kojoj je sredite toka S, ako
je zadana duljina polumjera r.
x
s
2
s
1
S
S
S
0
(S)
r
(k)
Projekcija je krunice openito
elipsa kojoj treba odrediti
veliku i malu os.
VANO!
U svakoj je projekciji velika
os na sutranici, a mala na
priklonici odgovarajue
skupine (duljina se male osi
odreuje pomou prevaljene
priklonice).
r
r
k
r
r
S
0
k
Velika se i mala os tlocrtne
elipse projiciraju u konjugirane
promjere nacrtne elipse.
Zadaci
3) Konstruirati projekcije kvadrata
kojemu je jedna stranica na pravcu p,
a jedan vrh u toki A.
Uputa.
a) (p, q) = E (pomou
dvaju paralelnih pravaca)
b) Rotirati toku A u H
1
.
c) p|| q(p) || (q)
p
p
x
A
A
q
q
s
1
s
2
A
0
(p)
d) (A)(B)(C)(D)
jedno od dvaju rjeenja
(A)
(B)
(C)
(D)
C
D
B
B
C
D
(q)
Napomena. Projekcija je kvadrata uvijek paralelogram.
e) Pomou afinosti (11-13)
ABCD
f) Ordinalama
ABCD
Zadaci
4) Trokut ABC lei u
ravnini H
1
. Treba ga
rotirati u ravninu E.
s
2
s
1
(A)
(B)
(C)
Uputa.
a) Konstruirati prevaljenu
priklonicu prve skupine
nekom tokom T zadane
ravnine (23-6).
T
T
T
0
A
0
A
c) Tlocrte preostalih
toaka odrediti pomou
afinosti (11-12.)
C
B
d) Nacrti se toaka mogu
konstruirati pomou
sutranica, ali i na razne
druge naine. Istrai kako!
C
B
A
b) Sve su prevaljene
priklonice prve
skupine meusobno
paralelne.
Geometrijska tijela
Dio prostora omeen ravnim i oblim plohama, ili samo ravnim, ili samo oblim
plohama geometrijsko je tijelo koje moe biti uglato ili oblo, pravilno ili
nepravilno, uspravno ili koso.
Kaemo da je geometrijsko tijelo pravilno ako mu je baza pravilan
geometrijski lik, a os tijela okomita na ravninu baze sve izvodnice
odnosno bridovi pravilnog tijela jednake su duljine.
Uglata geometrijska tijela zovemo poliedrima. (O pravilnim poliedrima 26. )
Pri projiciranju tijela na neku ravninu nisu vidljive projekcije svih njegovih
ploha. Bridovi se, odnosno crte koje dijele vidljive dijelove tijela od nevidljivih
pri projiciranju na neku ravninu projekcije, zovu konture toga tijela.
Neka je toka na plohi geometrijskog tijela ako je na pravcu odnosno krivulji
koja pripada toj plohi.
Napomena. Neka tijela imaju bazu koja je pravilan geometrijski lik i izvodnice ili bridove jednakih
duljina, ali je os tijela kosa u odnosu na ravninu baze, pa se nazivaju kosim tijelima (25-2).
Prizme
Prizme mogu biti trostrane, etverostrane,..., pravilne ili nepravilne, uspravne ili kose.
a) uspravna pravilna trostrana
A= D
B=E
C=F
x
A B C
D E F
T
T
Napomena. Iz tlocrta se toke ne moe
zakljuiti o njezinu poloaju u nacrtu.
b) kosa trostrana
x
A
B
C
C A B
E
F
D
D F E
Nacrt se toke T na poboki ABDE moe nai
pomou bilo koje duine te poboke.
T
T
Trostrane
tlocrtna kontura
nacrtna kontura
tlocrtna kontura
nacrtna kontura
etverostrane prizme
c) paralelopiped (kvadar)
A= E B= F
x
C= G D= H
A= B C= D
E= H F= G
x
d) kosa kvadratska
Oznake vrhova pokazuju da je rije o kvadru.
T
Pravac nosilac toke T pokazuje na kojoj se
poboki ona nalazi. Ovdje je taj pravac sutranica
prve skupine ravnine poboke. Toka T na gornjoj
je strani poboke koja je u nacrtu nevidljiva.
Paralelopiped je etverostrana prizma
kojoj je baza paralelogram. Moe biti
uspravni ili kosi.
tlocrtna kontura
nacrtna kontura
T
Rjeenje. Dodati bokocrtnu projekciju!
Piramide
Piramide mogu biti trostrane, etverostrane, peterostrane,..., pravilne ili nepravilne,
uspravne ili kose.
x
a) pravilna trostrana
A B
C
C A B
V
V
Toka T lei na poboki ABV. Odrediti joj tlocrt.
T
T
b) kosa kvadratska
x
T
T
Zakljuak: Toka T nalazi se na
donjoj prednjoj strani piramide.
tlocrtna kontura
nacrtna kontura
tlocrtna kontura
nacrtna kontura
Valjci
a) uspravni kruni ili rotacijski
x
M
M
N
N
Nacrt toke M na vidljivoj izvodnici
nije jednoznano odreen.
Tlocrt je toke N na nevidljivoj
izvodnici jednoznaan.
a b
a b
Izvodnice su ai bkonturne za nacrt;
sve su izvodnice valjka, ija su prva
probodita (noita) na prednjem dijelu
krunice baze, u nacrtu vidljive.
Valjci mogu biti uspravni ili kosi; kruni, eliptiki, paraboliki, hiperboliki, ...
to ovisi o krivulji baze.
Valjci
b) kosi kruni
x
N
M
M
N
U tlocrtu su vidljive one izvodnice
ija prva probodita lee na vidljivom
dijelu krunice baze izmeu izvodnica
ai b.
a
b
U nacrtu su vidljive one izvodnice
ija prva probodita lee na prednjem
ci d. c d
c d
Toka T na donjem je dijelu
valjka. Odrediti njezin nacrt
pomou izvodnice.
T
T
Tlocrt se toke P, koja je na stranjem
dijelu valjka, moe geometrijski tono
odrediti pomou izvodnice
S
S
P
P
ili krunog presjeka.
Stoci
a) uspravni kruni ili rotacijski
V
V
x
Toka T zadana nacrtom moe leati s
prednje ili stranje strane stoca. Njezin
poloaj pokazuje vidljivost izvodnice
koja njome prolazi.
T
T
Nacrt se toke P moe odrediti pomou
izvodnice ili krunog presjeka.
U tlocrtu su vidljive sve izvodnice stoca.
ija prva probodita lee na prednjem
ai b.
P
P
Stoci mogu biti uspravni ili kosi; kruni, eliptiki, paraboliki, hiperboliki, ...
to ovisi o krivulji baze.
a
b
a
b
Stoci
b) kosi kruni
x
U tlocrtu su vidljive one izvodnice
ija druga probodita lee na
gornjem dijelu krunice baze
izmeu izvodnica ai b.
a
b
a
b
ija druga probodita lee na
vidljivom dijelu krunice baze
izmeu izvodnica ci d.
(Konstrukcija konturnih izvodnica
07-2).
c
d
c d
Nacrt se toke P, koja je na gornjem
dijelu stoca, moe geometrijski
tono odrediti pomou izvodnice ili
krunog presjeka.
S
S
P
P
Kugle
x
S
S
Kontura kugle u tlocrtu je krunica
e, koja se u nacrt projicira u duinu.
e
e
Kontura kugle u nacrtu krunica je m,
koja se u tlocrtu projicira u duinu.
m
m
Toka je na kugli ako je na nekoj
krunici kugle. Pogodne su one
krunice koje su paralelne s
jednom od ravnina projekcija.
Odrediti nacrt toke T koja je na
gornjoj strani kugle.
e ekvator
m- meridijan
k
k
k- paralela
T
T
Pravilna uglata geometrijska tijela
Pravilna uglata geometrijska tijela omeena su pravilnim, meusobno sukladnim
geometrijskim likovima i zovu se pravilni poliedri. Moe im se upisati i opisati kugla.
Pet pravilnih poliedara jesu:
TETRAEDAR
Sastoji se od:
4 jednakostranina trokuta
6 jednakih bridova
4 vrha; svakim prolaze po 3 brida
Sastoji se od:
6 sukladnih kvadrata
12 jednakih bridova
8 vrhova; svakim prolaze po 3 brida
OKTAEDAR
Sastoji se od:
8 sukladnih jednakostraninih trokuta
12 jednakih bridova
3 jednake, meusobno okomite
dijagonale triju kongruentnih kvadrata
HEKSAEDAR KOCKA
DODEKAEDAR
Sastoji se od:
12 sukladnih peterokuta
30 jednakih bridova
IKOSAEDAR
Sastoji se od:
20 sukladnih jednakostraninih trokuta
30 jednakih bridova
12 vrhova; svakim prolazi po 5 bridova
Konstrukcija projekcija pravilnih geometrijskih tijela
koja su u opem poloaju prema ravninama projekcija
Za rjeavanje se zadataka ovog poglavlja pretpostavlja poznavanje konstruktivnih postupaka
obraenih u etvrtom poglavlju ovog udbenika.
O pravilnim geometrijskim tijelima (24-1) i (26).
Napomena. Uz zadane elemente svaki od zadataka ima jedno ili konaan broj rjeenja. Neki se
od zadataka mogu rijeiti na nekoliko naina, pa je najee izabran najkrai i najjednostavniji. U
iduim je primjerima sugeriran pristup rjeavanju te vrste zadataka: prostorna skica s ucrtanim
zadanim elementima, shema rjeenja s pozivom na rjeenje odreenog koraka iz etvrtog
poglavlja te konstruktivno izvoenje.
1. zadatak
Konstruirati projekcije kocke kojoj
na pravcu p lei jedan brid, a jedan je
vrh poboke kojoj pripada taj brid
toka A (A p).
p
A
Shema rjeenja:
a) (A, p) =
b) rotacija ravnine ; konstrukcija
kvadrata ABCD (23-9)
c) u vrhovima baze postaviti pravce
okomite na ravninu baze i na njih
nanijeti duljinu a osnovnog brida
kocke (20-7 e) (dva rjeenja!).
a
p
p
x
A
A
q
q
s
1
s
2
A
0
(p)
(A)
(B)
(C)
(D)
C
D
B
B
C
D
(q)
a
n
0
a
E
0
E
E
n
F
G
H
E
d) odrediti vidljivost u projekcijama
(dva rjeenja!)
F
G
H
Shema rjeenja II. nain
toka A (A p).
a) A P, P p
P
p
A
b) p P = B
C
Shema rjeenja II. nain:
toka A (A p).
a) A P, P p
P
A
b) p P = B
p
B
c) rotacija ravnine P; konstrukcija
kvadrata ABFE
F E
d) na pravac p od toke B nanijeti
duljinu brida kocke a AB C
e) odrediti ostale vrhove kocke
Napomena. Zadatak ima etiri rjeenja.
P
k
2. zadatak
Konstruirati projekcije rotacijskog stoca
kojemu je baza u ravnini P(r
1
,r
2
). Sredite
je baze u toki S(-, S) te ravnine, dok je
vrh stoca u ravnini ||
1
. Zadana je
duljina polumjera baze r.
Shema rjeenja:
r
x
r
2
r
1
S
S
S
0
r
r
k
r
r
S
0
a) Konstruirati projekcije krunice baze (23-8).
b) S n P
s
2
V
V
V
S
c) Konturne se izvodnice mogu
konstruirati pomou afinosti (12-7).
d) Odrediti vidljivost.
n
n
n V (19)
P
3. zadatak
Konstruirati projekcije rotacijskog
stoca kojemu je vrh u toki V, a
baza u ravnini P (r
1
, r
2
) dira
2
.
Shema rjeenja:
x
r
1
r
2
V
V
a) V o, o P, o P = S
b) d (S, r
2
) = r
S
0
r
c) U nacrtu i tlocrtu konstruirati
veliku i malu os elipse (23-8).
V
o
o
d) Konturne izvodnice mogu se
konstruirati pomou afinosti (12-7).
S
S
0
S
S
1
4. zadatak
Shema rjeenja:
Konstruirati projekcije rotacijskog stoca
koji du izvodnice AV dira
1
, a kojemu je
promjer baze 2r.
V
V
A
A
x
a) Pravcem AV postaviti ravninu
osnog presjeka okomitu na
1
.
2r
g
1
g
2
B
0
S
0
2r
B
S
r
r
C
D
b) Konstruirati nacrt sredita.
S
r
r
S
0
r
r
V
0
c) Konstruirati nacrt stoca
pomou osnog presjeka.
5. zadatak
Shema rjeenja:
Konstruirati projekcije pravilne
kvadratske piramide kojoj je
na pravcu o os, u toki A jedan
vrh osnovice, a v duljina visine.
v
o
a) A , o (20-4 b)
b) o = S (19-6)
d) Na o od S nanijeti duljinu visine v
vrh V (dva rjeenja) (20-7).
A
x
o
o
A
A
s
2
s
1
S
S
S
0
(S)
(A)
(B)
(C)
(D)
D
B
C
V
0
V
V
e) Odrediti vidljivost.
o
0
S
c) Konstruirati projekcije kvadrata (23-9).
.
V
D
B
C
.
6. zadatak
Shema rjeenja:
Konstruirati projekcije rotacijskog
valjka kojemu je GH tetiva krunice
osnovice, a os o duljine d lei u
ravnini .
o
G
H
P
a) Konstruirati simetralnu ravninu
duine GH (20-5).
d
b) o = (18-3)
x
G
H
G
H
P
P
s
1
s
2
g
2
g
1
o
o
c) Ravnina osnovice P o, GH P.
d) o P = S (19-6)
S
e) Konstruirati krunicu k (S, SG) (23-8).
r
S
S
0
S
0
f) Na o nanijeti d od S (dva rjeenja!) (20-7).
o
0
U
0
U
U
S
g) Odrediti vidljivost u projekcijama.
r
2
r
1
.
.
P
O kosom projiciranju
Postupak se kojim se neki prostorni objekt projicira paralelnim zrakama projiciranja na
ravninu slike zove paralelno projiciranje (13-2).
Poseban sluaj paralelnog projiciranja kod kojeg zrake projiciranja ine s ravninom slike
kut 90 jest koso paralelno projiciranje.
A
A
A
s
Neka svojstva kosog projiciranja:
A g
a) A A
b) g g ako je g s
c) A g
d) m || n m || n
e) sauvani su omjeri
f) d (A B) d (A B)
tj. projekcija duine moe biti vea,
jednaka ili manja od svoje prave veliine
A
B
itd.
A
B
A
1
B
1
A
2
B
2
g)
tj. projekcija kuta moe biti vea,
jednaka ili manja od svoje prave veliine
Temeljni teorem kose aksonometrije jest Pohlkeov teorem:
Neke se tri duine u ravnini - OA, OB, OC - koje izlaze iz toke O, a ne lee na istom
pravcu, mogu smatrati kosom paralelnom projekcijomtriju jednakih i meusobno
okomitih duina u prostoru OA, OB, OC, koje izlaze iz toke O.
O
A
B
C
Kosa aksonometrija
Aksonometrijska metoda projiciranja pretpostavlja to da se objekt smjesti u prostorni Kartezijev
koordinatni sustav te da se zajedno s njim projicira paralelnim zrakama na neku ravninu.
Na temelju Pohlkeova teorema
Ako su zrake projiciranja okomite na ravninu projekcije ortogonalna aksonometrija.
Ako su zrake projiciranja kose prema ravnini projekcije kosa aksonometrija.
1. po volji izbor aksonometrijskih
projekcija koordinatnih osi
2. po volji izbor jedininih duina
na tim koordinatnim osima
(prikrate u smjeru osi)
OA = OB = OC
B
A
C
O
.
.
.
y
x
z
x
y
z
Koordinatni sustav u kosoj aksonometriji
s pogledom odozgo
z
y
x
O
s pogledom odozdo
z
y
x
O
Zbog zornosti se aksonometrijske
slike preporuuju se sljedea
ogranienja:
10 15
20 30
prikrate u smjeru osi
d
y
d
x
d
z
1
Za d
x
= d
y
= d
z
= 1 - IZOMETRIJA
Koordinatni sustav u kosoj aksonometriji
s pogledom odozgo
z
y
x
O
s pogledom odozdo
z
y
x
O
Zbog zornosti se aksonometrijske
slike preporuuju sljedea
ogranienja:
10 15
20 30
prikrate u smjeru osi
d
y
d
x
d
z
1
Za d
x
= d
y
= d
z
= d - IZOMETRIJA
Kosoaksonometrijska slika toke
Prikrate su u smjeru
koordinatnih osi npr.:
d
x
= 0,8 d
d
y
= 0,7 d
d
z
= 0,9 d
kutovi proporcionalnosti
x
z
y
O
d
0,8 d
d
x
0,7 d
d
y 0,9 d
d
z
Uveanje 2 puta!
x
y
y
z
O
T
T
T
T
T
T
T
Pogled odozdo
x
y
z
P
P
P
Kosoaksonometrijska slika pravca i ravnine
U izometriji nacrtati pravac
p P
1
P
2
[P
1
(2,3,0), P
2
(5,0,4)].
z
x
y
p
1
1
1
U izometriji nacrtati
ravninu P(5,3,4).
z
x
y
1
1
1
r
1
r
2
r
3
P
1
P
2
Konstrukcija kosoaksonometrijske slike objekta
Izometrija s pogledom odozgo
z
y
x
O
s pogledom odozdo
z
y
x
O
x
z
y
O
z
y
x
s pogledom odozdo
z
y
x
O
x
z
y
O
z
y
x
s pogledom odozdo
z
y
x
O
x
z
y
O
r
3
r
2
P
r
1
Probodite pravca i ravnine u kosoj aksonometriji
x
y
z
p
P
2
P
1
p
p
Shema rjeenja (19):
1. p
2. = q
d
3
d
2
d
1
=
q
Q
1
Q
3
Q
2
3. q p = N
N
P
1
p
p
d
3
d
2
d
1
=
r
3
r
2
P
r
1
Probodite pravca i ravnine u kosoj aksonometriji
x
y
z
p
P
2
Shema rjeenja (19):
1. p
2. = q
q
Q
1
Q
3
Q
2
N
3. q p = N
Kosoaksonometrijska slika stoca
z
x
y
V
V
y
z
x
V
S=V
S
O
1. Rytz osi elipse.
2. Tona konstrukcija konturnih
izvodnica pomou afinosti.
Priblina konstrukcija: tangente
na hiperoskulacijske krunice u
tjemenima A i B (07-2).
S
dva puta uveati
B
A
C
D
z
x
y
V
V
y
z
x
V
S=V
S
O
2. Tona konstrukcija konturnih
izvodnica pomou afinosti (12-11).
S
dva puta uveati
B
A
C
D
.
.
1. Rytz osi elipse.
z
x
y
V
V
y
z
x
V
S=V
S
O
S
dva puta uveati
.
.
G
H
z
x
y
V
V
y
z
x
V
S=V
S
O
S
dva puta uveati
.
.
Projekcije x, z koordinatnih osi x, z meusobno su okomite.
Kosa projekcija
z z
x x
y
O
y
d
x
= d
z
= d
Duine, likovi, krivulje,... paralelne s ravninom (x, z)
projiciraju se u pravoj veliini.
prikrata na y OM M O d d n
y
M toka na osi y
M'
' M'
' M M
Preporuke zbog zornosti:
4 3 , 3 2 , 2 1
60 , 45 , 30
n

Kosa je projekcija vrsta kose aksonometrije kod koje su dvije
koordinatne osi (najee x i z) paralelne s ravninom slike.
Prikraivanje ordinate toke
pomou trokuta M'MO.
' T'
T'
x
z
M'
' M'
' M M O
y
y
3
2
30
n
Toka
Izmeu ortogonalnog i kosog
tlocrta postoji afina srodnost:
os afinosti jest os x,
zrake su paralelne s M'M.
' T'
T'
T
' T
x
z
M'
' M M
O
y
y
pogled odozdo
' M'
T
' T
pogled odozgo
p
p
p
Pravac
U kosoj projekciji nacrtati pravac . ) 5 , 0 , 4 ( ), 0 , 4 , 2 (
2 1
2 1
P P P P p
3 2 , 30 n
2
P
' P
2
' ' P
1
1
P
p
1
P
2
P
x
z
M'
' M'
' M M
O
y
y
1
1
1
Ravnina
U kosoj projekciji
nacrtati tragove ravnine P(8,6,5).
3 2 , 30 n
r
2
r
1
x
z
M'
' M'
' M M
O
y
y
1
1
1
r
1
r
3
r
2
U kosoj projekciji konstruirati probodite pravca
s ravninomP(8,6,5).
3 2 , 30 n
) 5 , 0 , 4 ( ), 0 , 4 , 2 (
2 1
2 1
P P P P p
r
2
r
1
r
1
r
3
r
2
1
x
z
M'
' M M
O
y
y
1
1
1. Zadanim se pravcem p
poloi ravnina E(e
1
,e
2
).
2. Odredi se presjenica
s = E P.
3. Sjecite p s = P
traeno je probodite.
s
p
2
P
1
P
1
P
2
P
P
e
3
e
1
e
2
S
3
S
1
S
2
x
z
O
y
y
3
2
30
n
Kosa projekcija valjka s bazom u (x, z) ravnini

M=N
M
N
N
M
G
G
G G
M
N
x
z
O
y
y
3
2
30
n

M=N
M
N
N
M
G
G
G G
M
N
x
z
O
y
y
3
2
30
n

M=N
M
N
N
M
G
G
G G
M
N
x
z
O
y
y
3
2
30
n

M=N
M
N
N
M
G
G
G G
M
N
Konstrukcija kose projekcije krunice koja je u ravnini (x, y)
S'
k'
Elipsa k afino je pridruena
krunici k u afinitetu izmeu
koordinatnih ravnina (x, y) i
(x, y). x je os afinosti.
Osi elipse odreene su
koritenjem Talesova pouka.
Pomou afine srodnosti
odreeni su konjugirani
promjeri AB, CD.
C
D
B
A
S'
1
x
z
M'
' M M
O
y
y
1
1
x
z
O
y
y
3
2
30
n
Kosa projekcija spoja dviju greda

G
G
G G
Uputa. Donju gredu nacrtati gledajui
odozgo, a gornju gledajui odozdo.
Odvojiti nacrte!
x
z
O
y
y
3
2
30
n

G
G
G G
y
x
z
O
y
y
3
2
30
n

G
G
G G
y
x
z
O
y
y
3
2
30
n

G
G
G G
y
Os se odreuje pomou bilo koje toke A osi x. x
x
x
Eckhartov postupak
A
A
razdvajanje ortogonalnih projekcija objekta te njihovo postavljanje u bilo koji
meusobni poloaj.
pogled odozgo pogled odozdo
' y' ' O'
z' O'
' z'
' x'
x'
y'
y'
x'
z' O'
' z'
' y' ' O'
' x'
Kroz O bira se po volji smjer z
z
z
. y , a iz O smjer
Sjecite pravaca i aksonometrijska je projekcija ishodita prostornog
koordinatnog sustava O(x, y, z).
z O y
O
O
A'
' A'
' A'
A'
y
y
konstrukcija je aksonometrijske slike objekta, a ini je sljedee:
Konstrukcija aksonometrijske slike spoja dviju greda
donjeg dijela s pogledom odozgo, a gornjeg s pogledom odozdo
x
1
x
A
A'
' A'
1 A
O
1
O
y
y
1
z z
1
Preporuka:
simetrini su u odnosu na x.
' ' z z
1
1
1 1
, , i , , z y x O z y x O
Grede imaju
zajedniki tlocrt.
' y' ' O'
z' O'
' z'
' x'
x'
y'
O
1
O
y
y
1
z z
1
Konstrukcija aksonometrijske slike spoja dviju greda
donjeg dijela s pogledom odozgo, a gornjeg s pogledom odozdo
x
1
x
' y' ' O'
z' O'
' z'
' x'
x'
y'
A
A'
' A'
1 A
Preporuka:
simetrini su u odnosu na x.
' ' z z
1
1
1 1
, , i , , z y x O z y x O
Grede imaju
zajedniki tlocrt.
Ortogonalna aksonometrija
Ortogonalna aksonometrija jest aksonometrijska metoda kod koje se objekt
zajedno s prostornim pravokutnim koordinatnim sustavom O(x, y, z), koji
je u opem poloaju prema ravnini slike , ortogonalno projicira na ravninu .
trani trokut:
z
y
O
x
X
Z
Y
z y x z y x , , osi ih koordinatn projekcije , ,
ravnini u , , ravnina tragovi , , Oyz Oxz Oxy YZ XZ XY
XY z XZ y YZ x Oxy z Oxz y Oyz x , , , ,
Oyz Oxz Oxy
OZ OY OX Z O Y O X O
, , ravnina
, , priklonica projekcije , ,
1 1 1 1 1 1
X
1
Y
1
Z
1
.
Toka
X
1
Y
1
Z
1
z
y
O
x
X
Z
Y
z
y
O
x
z
y
x
T
T
(x)
(z)
(x)
(y)
T
T
(O)
(O)
T
(x)
(y)
(O)
Stoac s bazom u ravnini Oxy.
X
1
Y
1
Z
1
z
y
O
x
X
Z
Y
z
y
O
x
z
o
3 , 6 ), 0 , 3 , 4 ( r v S
r
o
v
o
V
O
o
r
o
S
r
o
r
o
Valjak s bazom u ravnini Oxz.
X
1
Y
1
Z
1
z
y
O
x
X
Z
Y
z
y
O
x
3 , 6 ), 4 , 0 , 4 ( r v S
y
o
r
o
v
o
O
o
(O)
(x)
(z)
r
o
U
S
Stoac s bazom u ravnini Oxy.
X
1
Y
1
Z
1
z
y
O
x
X
Z
Y
z
y
O
x
(x)
(y)
(O)
z
o
O
o
2 , 6 ), 0 , 3 , 4 ( r v S
v
o
r
o
V
S
r
o
r
o
Valjak s bazom u ravnini Oxz.
X
1
Y
1
Z
1
z
y
O
x
X
Z
Y
z
y
O
x
(x)
(O)
y
o
O
o
3 , 6 ), 4 , 0 , 4 ( r v S
v
o
r
o
(x)
(z)
V
S
X
1
Y
1
Z
1
z
y
O
x
X
Z
Y
z
y
O
x
(x)
(y)
(O)
z
o
O
o
M 1:2
x
z
Ortogonalno aksonometrijska slika objekta
X
1
Y
1
Z
1
z
y
O
x
X
Z
Y
z
y
O
x
(x)
(y)
(O)
z
o
O
o
M 1:2
x
z
Ortogonalno aksonometrijska slika objekta
Ortogonalni
Eckhartov postupak
z
y
O
x
X
Z
Y
(x)
(y)
(O)
(z)
(x)
(O)
' y' ' O'
' z'
' x'
z' O'
x'
y'
Ortogonalni
Eckhartov postupak
z
y
O
x
X
Z
Y
(x)
(z)
(x)
(y)
(O)
(O)
' y' ' O'
z' O'
' z'
' x'
x'
y'
Visea kupola
z
y
O
x
(x)
(y)
(O)
z
o
O
o
Konturne toke: pravac a
presjenica je ravnine
konturne krunice kugle i
ravnine krunice
paralelne s (y, z). Pritom
vrijedi: paralelne ravnine
presjeene treom imaju
paralelne presjenice.
Trostruko uveanje
Kontura kugle u
ortogonalnoj
aksonometriji
jest krunica.
Izmeu ravnine (x, y)
i njezina rotiranog
poloaja u ravninu
slike x), (y)) postoji
afinost.
a
Isto vrijedi za
paralelnu krunicu na
stranjoj strani kugle.
U ovom primjeru
krunice paralelne s (x, z)
nemaju s konturnom
krunicom kugle
zajednikih dirnih toaka.
Mala se os presjene
elipse moe konstruirati
kao u (10) ili u (36-3).
Visea kupola
z
y
O
x
(x)
(y)
(O)
z
o
O
o
Bizantska kupola
z
y
O
x
(x)
(y)
(O)
z
o
O
o
Trostruko uveanje
Konturne toke na
kupoli:
presjenica ravnina
konturne krunice
kugle i krunice
paralelne s (x, y),
koje su obje
okomite na
stranocrtnu ravninu,
projicira se u
stranocrtu u toku.
ili kupola s pandantivima
Kroz os z postavljena
stranocrtna ravnina
okomita na ravninu slike
sijee kuglu u krunici
koja se prevali u ravninu
slike. Trai se stranocrt
krunice ekvatora e
gornje polukugle.
e
0
Bizantska kupola
z
y
O
x
(x)
(y)
(O)
z
o
O
o
z
o
ili kupola s pandantivima
Prizmatine plohe. Prizme
Prizmatina ploha nastaje gibanjem pravca u prostoru koji sijee stranice nekog poligona
i ostaje sam sebi paralelan. Taj je pravac izvodnica plohe, a poligon ravnalica.
Prizma je dio prostora omeen
prizmatinom plohom i dvjema
paralelnim ravninama.
Ovisno o vrsti poligona, ona moe
biti pravilna i nepravilna, trostrana,
etverostrana, peterostrana,...
p
A
1
A
2
A
3
A
4
Presjeci prizme:
a) ravninom paralelnom
s bazom
dobije se poligon
sukladan bazi
Presjeci prizme:
s bazom
dobije se poligon
sukladan bazi
b) ravninom paralelnom
s pobonim bridom
dobije se paralelogram
Presjeci prizme:
s bazom
dobije se poligon
sukladan bazi
b) ravninom paralelnom
s pobonim bridom
dobije se paralelogram
c) ravninom u opem
poloaju dobije se
poligon koji je afino
pridruen bazi
Presjek uspravne prizme opom ravninom
x
r
1
r
2
A=E
B=F
C=G
D=H
A B D C
E F H G
d
1
d
2
Vrhovi presjenog poligona
probodita su pobonih
bridova prizme s ravninom
presjeka.
Stranica presjenog poligona
presjenica je ravnine poboke
i ravnine presjeka.
Prava veliina presjenog
etverokuta moe se
odrediti rotacijom ravnine
P u jednu od ravnina
projekcija (23-7).
2
3
1
4
1
2
3
4
Napomena: Nacrt se
presjenog poligona moe
odrediti i pomou sutranica
presjene ravnine.
(Obrazloite!)
Normalni presjek kose
trostrane prizme
x
Ravnina presjeka za stranocrtnu je
ravninu projicirajua.
Izmeu ravnine presjeka i ravnine
baze postoji afinost;
os afinosti r
1
=
1
P
A A
1
par pridruenih toaka
Vano: Stranocrt je okomit
na ravninu presjeka i na onu
ravninu projekcije u kojoj je
baza tijela.
r
3
.
r
2
r
1
.
.
A
B
C
1
x
3
.
A
B
C
A
B
C
A
1
Uputa. Pomou stranocrta odrediti
probodita svih pobonih bridova
s ravninom presjeka (22-6).
Piramidalne plohe. Piramide.
Piramidalna ploha nastaje gibanjem pravca u prostoru koji sijee stranice nekog poligona,
a jedna njegova toka miruje. Taj je pravac izvodnica plohe, toka je vrh, a poligon
ravnalica.
Piramida je dio prostora omeen
piramidalnom plohom i dijelom
ravnine unutar stranica poligona.
Piramida moe biti uspravna ili kosa.
Ovisno o vrsti poligona, uspravna
piramida moe biti pravilna i
nepravilna, trostrana,
etverostrana,
peterostrana,...
p
A
1
A
2
A
3
A
4
V
Presjeci piramide:
s bazom
dobije se poligon
slian bazi
Presjeci piramide:
s bazom
dobije se poligon
slian bazi
b) ravninom kroz vrh
dobije se trokut, duina
ili toka (prodiskutirati!)
Presjeci piramide:
s bazom
dobije se poligon
slian bazi
b) ravninom kroz vrh
dobije se trokut, duina
ili toka (prodiskutirati)
c) ravninom u opem
poloaju dobije se
poligon koji je
perspektivno kolinearno
pridruen bazi
Presjek piramide projicirajuom ravninom
x
A
B
C
V
r
1
r
2
A
C
B
Izmeu ravnine baze i
ravnine presjeka postoji
perspektivna kolineacija:
V centar
r
1
os
A 1 par pridruenih
toaka (probodita jednog
pobonog brida s ravninom
baze i s ravninom presjeka).
Prava veliina presjenog trokuta
moe se odrediti:
prevaljivanjem ravnine oko r
2
u
2
ili
rotacijom oko r
1
u
1
.
1
0
2
0
3
0
V
1
3
2
1
2
3
Presjek kose piramide opom ravninom
V
V
x
r
2
Stranocrtna ravnina
okomita je na presjenu
ravninu i onu ravninu
projekcije u kojoj je baza.
r
1
r
3
1
2
3
2
1
3
2
3
1
Izmeu ravnine presjeka i
ravnine baze postoji
perspektivna kolineacija:
V centar,
r
2
os,
a par pridruenih toaka jest?
Prava veliina presjenog
trokuta moe se dobiti:
prevaljivanjem oko r
3
ili
rotacijom oko r
1
ili r
2
. (23-7).
2
x
3
.
Plohe
Definicija 1. Skup od
2
toaka u prostoru kontinuirano povezanih po nekom pravilu
ini (omata) plohu.
Definicija 2. Red realne algebarske plohe jednak je broju nsvih probodita (realnih i
imaginarnih) bilo kojeg pravca prostora s plohom, uz uvjet da pravac ne pripada toj
plohi.
Definicija 3. Razred realne algebarske plohe jednak je broju tangencijalnih ravnina
koje se mogu poloiti nekim pravcem prostora na tu plohu.
Ako su red i razred jednaki, ploha ima stupanj.
Podjela ploha prema nainu nastanka: rotacijske, klizne,...
Podjela ploha prema broju pravaca: ope (konaan broj pravaca), pravaste (beskonano
mnogo pravaca),...
Ope plohe
Plohe 2. stupnja:
a) rotacijske
valjak, stoac, kugla
rotacijski elipsoid spljoteni ili izdueni
dvoploni rotacijski hiperboloid
jednoploni rotacijski hiperboloid
s direkcijskim stocem
rotacijski paraboloid
b) nerotacijske plohe 2. reda
troosni elipsoid, eliptiki paraboloid,...
hiperboliki paraboloid (hipar)
Rotacijska ploha 4. reda torus
Nastanak nekih ploha
1. Stoasta ploha
Nastaje neprekinutim gibanjem pravca po ravninskoj krivulji (pravac nije u ravnini te krivulje)
tako da jedna toka tog pravca miruje (usporedi s 39).
Ta se toka zove vrh stoca, pravac je izvodnica, a krivulja se zove ravnalica ili osnovna krivulja.
2. Valjkasta ploha
Ako je vrh stoaste plohe beskonano daleka toka izvodnice, nastaje valjkasta ploha.
3. Kuglina ploha
Nastaje rotacijom krunice oko jednog promjera.
4. Opa rotacijska ploha
Nastaje rotacijom neke ravninske krivulje oko vrstog pravca koji je u ravnini te krivulje.
Pravac se zove os plohe.
6. Torus
Rotacijom krunice oko vrstog pravca koji lei u ravnini te krunice, a ne sijee je, nastaje
prstenasta ploha ili torus. Ploha je 4. reda.
5. Elipsoid (spljoteni i izdueni)
Nastaje rotacijom elipse oko male ili oko velike osi.
O presjecima ploha
Definicija 4. Presjek neke plohe ravninom P skup je svih
zajednikih toaka (realnih i imaginarnih) plohe i ravnine, tj.
P = { T: T & T P}
Teorem 1. Presjek realne algebarske plohe n-tog reda ravninom ravninska
je algebarska krivulja n-tog reda.
Dokaz slijedi iz definicija reda plohe i reda krivulje.
Opi princip konstrukcije toaka presjene krivulje:
Zadanu plohu i zadanu ravninu P sijeemo sustavom ravnina
i
(i = 1,..., k), pri
emu je k po volji izabran broj. Svaka ravnina iz
i
sijee plohu u nekoj krivulji
c
i
, a presjenu ravninu u pravcu p
i
. Sjecita pravca p
i
i krivulje c
i
toke su traene
presjene krivulje c, tj.
c= P = U [(
i
) ( P
i
)], i R
i
Presjenu krivulju najee konstruiramo metodom stranocrta.
Presjeci stoaste plohe ravninom
Presjek plohe 2. reda ravninom krivulja je 2. reda.
Definicija. Presjena krivulja stoaste plohe skup je probodita izvodnica te
plohe s ravninom presjeka.
Presjena krivulja krunog stoca moe biti:
raspadnuta, ako presjena ravnina sadri vrh stoca
neraspadnuta (krunica, elipsa, parabola, hiperbola).
Stoasta ploha nastaje neprekinutim gibanjem pravca p po ravninskoj krivulji c,
tako da jedna toka V tog pravca miruje (p nije u ravnini krivulje c) (usporediti s
piramidalnom plohom /39-1/).
Za razumijevanje presjeka krunog stoca potrebno je znati pogl. 1 (01-4)
a) Vrste raspadnutih presjenih krivulja stoca
a) ravnina sijee stoastu
plohu u dvjema realnim i
razliitim izvodnicama
b) ravnina sijee stoac u
dvjema beskonano
blizim izvodnicama
dirna ravnina
c) ravnina sijee stoac
u paru konjugirano
imaginarnih izvodnica
realna je jedna toka
a) presjek stoca ravninom u hiperboli
dvije izvodnice
probadaju ravninu
presjeka u
beskonanosti, a sve
ostale u konanosti
ravnina poloena
vrhom paralelno s
ravninom presjeka
sijee stoac u dvjema
realnim i razliitim
izvodnicama (usporedi
/41-2/ a).
b) Vrste neraspadnutih presjenih krivulja stoca
b) presjek stoca ravninom u paraboli
jedna izvodnica
probada ravninu
presjeka u
beskonanosti, a sve
ostale u konanosti
ravnina poloena vrhom
paralelna s ravninom
presjeka dirna je ravnina
stoca (usporedi /41-2/ b).
c) presjek stoca ravninom u elipsi
sve izvodnice probadaju
ravninu presjeka u
konanosti, dakle presjena
ravnina nije paralelna ni s
jednom izvodnicom stoca
ravnina poloena vrhom
paralelno s ravninom presjeka
sijee stoac u paru
konjugirano imaginarnih
izvodnica (usporedi /41-2/ c).
(A
1
, A) par
pridruenih toaka
V
r
1
A
1
Perspektivna kolineacija kod presjeka stoca ravninom
uspostavljena je izmeu ravnine presjeka P i ravnine baze
1
A
i
A
1
= i
1
A = i P
1
P
V sredite perspektivne
kolineacije
r
1
= P
1
os perspektivne
kolineacije
V sredite perspektivne
kolineacije
r
1
= P
1
os perspektivne
kolineacije
(A
1
, A) par
pridruenih toaka
V
r
1
A
1
B
1
B
Perspektivna kolineacija kod presjeka stoca ravninom
uspostavljena je izmeu ravnine presjeka P i ravnine baze
1
A
i
A
1
= i
1
A = i P
1
P
Presjek stoca projicirajuom ravninom u elipsi
r
2
r
1
A
B
O=C=D
1. Presjena se krivulja
u nacrtu projicira u
duinu AB.
2. AB i CD par su
elipse.
A B
C
D
3. Elipsa je perspektivno
kolinearna slika krunice
baze.
T
1
D
1
T
4. Tangenta u toki presjeka
kolinearno je pridruena
tangenti u pridruenoj toki
baze.
t
1
t
x
Plat rotacijskog stoca s presjenom krivuljom
r
2
r
1
A
B
O=C=D
A B
C
D
D
1
x
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
Radi rektifikacije (08-3) krunicu baze treba podijeliti na
12 dijelova ( 30 ) i provesti navedenu konstrukciju.
Probodite svake izvodnice s ravninom presjeka treba zarotirati
na konturnu izvodnicu jer se na njoj u nacrtu vidi udaljenost od
vrha stoca do toke presjeka u pravoj veliini.
0
1
2
3
4
5
6
7
8 9
10
11
12
A
A
B
V
V
Presjek stoca projicirajuom ravninom u paraboli
r
1
r
2
A
1. Ravnina presjeka paralelna je
s jednom izvodnicom, pa je
presjena krivulja parabola.
A
3
4
2. Toke presjene krivulje
dobivamo postavljanjem
pomonih ravnina vrhom stoca
1
2
g
2
3. Tangenta u toki presjene
krivulje presjenica je
tangencijalne ravnine i ravnine
presjeka. Tangenta se moe
dobiti i pomou perspektivne
kolineacije.
t
1
t
2
1=2
ili paralelno s bazom.
t
t
x
Presjek stoca projicirajuom ravninom u hiperboli
r
2
r
1
1. Ravnina presjeka paralelna je
s dvjema izvodnicama, pa je
presjena krivulja hiperbola.
A
B
A
B
2. Duina AB jedan je promjer
hiperbole, pa je polovite te duine
sredite hiperbole.
O
3. Toke presjene krivulje
konstruiraju se pomou presjenih
ravnina kroz vrh stoca ili
paralelnih s bazom stoca.
4. Asimptote hiperbole prolaze
sreditem O i paralelne su s
izvodnicama koje probadaju ravninu
presjeka u beskonano dalekim
tokama.
O
x
Napomena. Vidljivost je odreena uz
pretpostavku da nema gornje baze.
Presjek stoca ravninom u kosoj aksonometriji
y
x
z
s
3
s
2
s
1
A
A
B
B
O=C=D
C
D
O
Shema rjeenja:
Vrhom stoca poloene
druge projicirajue ravnine
sijeku stoac u
izvodnicama, a ravninu
presjeka u pravcima; u
njihovim su sjecitima toke
presjene krivulje. (Opi
princip 40-6)
Konturne toke mogu se
konstruirati pomou:
a) perspektivne kolineacije
(vidi 41-6)
b) pomonih ravnina
poloenih konturnim
izvodnicama.
Geometrijski tona konstrukcija
noita konturnih izvodnica (12-11).
C
1
M
1
N
1
M
N
Konstrukcija tangente na bazu pomou
afinosti (12-9) ili konstrukcijom (10-2).
T
1
T
t
1
t
Presjek stoca trima ravninama
B''
F''=G''
d
1''
O''=C''=D''
A'' x
S''
r
s
2
2
2
V''
A'
s d r
1
1 1
S'=V' O'
1' B'
F'
G'
3'
2'
D'
C'
E''
y
z
H'
I'
E'
0 1
T'
T''
1. Presjek je ravninom hiperbola
jer je ravnina paralelna s dvjema
izvodnicama stoca krivulja
ima dvije beskonano daleke
toke.
2. Presjek je ravninom P elipsa jer
su probodita svih izvodnica stoca s
ravninom presjeka u konanosti.
3. Presjek je ravninom parabola
jer je ravnina paralelna samo s
jednom izvodnicom krivulja ima
jednu beskonano daleku toku.
Slijedi aksonometrijski
prikaz konstrukcije:
Presjeci stoca u aksonometriji
y
x
z
-
-
-
b
1
1
a
B
D
C
S
O
1
b
2
r
1
r
2
d
2
s
2
a
E
A
1
O
r
3
-
O''
s
1
a
3
N
M
V
-
Presjek rotacijskog stoca opom ravninom
2. Presjena se krivulja
u stranocrtu projicira u
duinu AB.
3. AB i CD
konjugirani su
promjeri elipse.
4. Presjena je elipsa
perspektivno kolinearna
slika krunice baze.
r
2
r
1
1
x
3
r
3
A
B
O=C=D
C
D
A
B
O
1. Stranocrtom postiemo da
ravnina presjeka postane
projicirajua.
V
V
D
C
O
A
B
5. Jedan nain dobivanja
konturnih toaka u nacrtu jest
konstrukcijom presjenice ravnine
konturnih izvodnica i ravnine P.
g
1
Presjek kosog stoca
opom ravninom
1
x
2
1
x
3
r
1
r
2
S
V
V
V
S
r
3
A
B
O=C=D
A
B
d
3
d
1
C
D
O
Toke na konturnim izvodnicama u
tlocrtu mogu se dobiti:
pomou stranocrta
perspektivnom kolineacijom.
N
1
M
1
A
1
N
M
O
D
C
A
B
Toke na konturnim izvodnicama u
nacrtu mogu se dobiti:
pomou stranocrta
perspektivnom kolineacijom iz
tlocrta
pomou ravnine konturnih
izvodnica ;
P = q, K q,
K je perspektivno kolinearna slika
sredita S baze stoca, odnosno K je
probodite osi stoca s ravninom P.
g
1
Q
1
Q
1
K
K
K
q
L
J
Tangenta u toki presjene krivulje moe
se dobiti npr. perspektivnom kolineacijom.
T
1
C
1
T
t
1
t
T
t
Odrediti pravu veliinu presjene krivulje!
A
0
B
0
O
0
C
0
D
0
T
T
0
.
t
0
Presjek kosog stoca
u hiperboli
Konstrukcija konturnih
izvodnica u tlocrtu
zajednikih tangenata
dviju krunica (07-5)
V
V
r
1
r
2
A
B
O
1
2
1=2
3=4
g
2
5=6
5
6
Toke se na konturnim
izvodnicama u tlocrtu
mogu dobiti:
perspektivnom
kolineacijom toka M
ili konstrukcijom
probodita izvodnice n
toka N.
M
1
A
1
M
N
1
na izvodnici n
nema konturne toke.
7=8
3
4
7
8
B
Asimptote se mogu dobiti kao u
41-11 ili perspektivnom
kolineacijom: tangenti u toki T
1
(odn. U
1
) baze kolinearno je
pridruena tangenta u beskonano
dalekoj toki presjene krivulje na
izvodnicama u P.
s
2
s
1
A
O
T
1
U
1
Napomena. Ravnina P nije paralelna s osi stoca.
Presjeci valjka
Definicija. Presjena krivulja valjkaste plohe skup je probodita
izvodnica s ravninom presjeka.
Presjena krivulja krunog valjka moe biti krunica ili elipsa.
Paraboliki se valjak moe presjei samo u paraboli, a hiperboliki samo u
hiperboli.
Ako je ravnina presjeka paralelna s osi valjka, presjena se krivulja raspada na
dva paralelna pravca.
Valjak je specijalan sluaj stoca kojemu je vrh u beskonanosti.
Izmeu ravnine baze i ravnine presjeka postoji afino pridruenje, pri emu je
presjenica tih ravnina os afinosti.
Presjeci rotacijskog valjka
Ravnina presjeka paralelna
je s bazom krunica
Ravnina presjeka nije paralelna ni s
bazom ni s osi valjka elipsa
Ravnina presjeka paralelna
s osi dvije realne i
razliite izvodnice.
Ravnina presjeka dira
valjak u dvjema
beskonano blizim
izvodnicama.
Presjeci rotacijskog valjka
r
2
r
1
1. Presjena je krivulja elipsa koja se u nacrtu
projicira u duinu, a u tlocrtu u krunicu.
2. Pomou konstrukcije A. Kochanskog
(08-1) razvije se plat.
Presjek rotacijskog valjka projicirajuom ravninom.
Plat valjka s presjenom krivuljom.
1
2
3
4
5
6 7
8
O/2
1 2 3 4 5 6
7 8 1
A B
A
B
B
A
A
Presjek rotacijskog valjka opom ravninom
r
2
r
1
1. Presjek se rjeava
pomou stranocrta (22-6)
presjena se krivulja
projicira u trei trag.
Stranocrtna se ravnina
postavlja okomito na
ravninu P i na onu
ravninu projekcije koja
sadrava bazu.
2
x
3
r
3
A
B
C=D=O
A
B
C
D
O
C O
D
A
B
M
N
2. Velika i mala os u tlocrtu
Rytzova konstrukcija (06).
3. Prava se veliina presjene krivulje
konstruira rotacijom presjene ravnine
u
1
ili
2
ili njezinim prevaljivanjem
oko r
3
u
2
.
Presjek rotacijskog valjka projicirajuom ravninom u kosoj projekciji
M
N
y
y
z
x
r
2
r
1
r
3
1. Paru okomitih
promjera krunice baze
afino je pridruen par
presjene elipse (12-1).
s
2
s
3
d
2
d
1
2. Konturne toke
pomou afinosti
ili
ravnine konturnih
izvodnica.
3. Tangenta u toki
presjene krivulje
pomou afinosti
ili
kao presjenica
tangencijalne
ravnine i ravnine
presjeka.
T
2
t
t
2
K
L
T
B
2
A
B
C
D
O
Presjek rotacijskog valjka drugom projicirajuom
ravninom u kosoj projekciji
S'''
S
-
y
y
z = z
x = x
-
-
-
r
r
2
3
U
-
r
3
-
M
N
-
-
A
B
C
D
-
-
-
-
O
-
r
-
1
b
3
-
-
3
a
a
-
1
= r
2
-
b
2
-
b
-
a
-
Presjek rotacijskog valjka opom ravninom u kosoj aksonometriji
1. Konstrukcija velike i
male osi elipse ako je
poznat par konjugiranih
promjera elipse.
z
x
y
r
3
r
1
r
2
2. Noita se konturnih
izvodnica mogu
odrediti pomou
krunica zakrivljenosti
(02-7).
Presjek rotacijskog valjka opom ravninom u kosoj aksonometriji
z
x
y
r
3
r
1
r
2
1. Par okomitih promjera
krunice baze afino je
pridruen paru
presjene elipse.
2. Traene promjere
dobivamo postavljanjem
pomonih ravnina i .
s
1
s
3
d
1
d
2
3. Konturne se toke
mogu dobiti pomou
afinosti ili pomou
presjenice ravnine
konturnih izvodnica E
i ravnine presjeka P.
e
3
e
1
e
2
O
M
N
C
D
A
B
Presjek horizontalnog rotacijskog valjka ravninom
Par konjugiranih
promjera presjene
elipse dobije se tako
da valjak
presijecamo kroz os
ravninama koje su
okomite na
1
,
odnosno na
2
.
Rytz velika i mala os (06).
x
M
M
N
N
r
2
r
1
s
2
Q
2
Q
2
q
A
B
A B
g
1
g
2
T
1
T
1
t
C
D
C
D
O
O
Presjek horizontalnog rotacijskog valjka ravninom
M''
N''
M'
N'
i''
i'
x
r
2
r
1
A'
B'
C'
D'
S'
A'' B''
C''
D''
S''
T'
T''
t''
t'
x
1 3
T''' = i'''
t'''
1''
1'''
r
3
T'''
3
T'
T'
T''
3
1
1 1 2
T'''
1
k'
k''' = e'''
e'
1'
N''' = M'''
e''
k''
s''
s'
Tangenta u toki T
presjene krivulje
konstruirana je
pomou stranocrta.
Presjek kugle
Presjena krivulja kugle uvijek je krunica.
Projekcija presjene krunice moe biti:
a) krunica ako je ravnina presjeka paralelna s ravninom projekcije
b) duina ako je ravnina presjeka okomita na ravninu projekcije
c) elipsa ako je ravnina presjeka u opem poloaju prema ravnini
projekcije.
Presjek kugle prvom projicirajuom ravninom
S
S
r
2
r
1
Presjena je krivulja krunica
koja se u tlocrtu projicira u
duinu, a u nacrtu u elipsu.
A
B
O=C=D
A
B
O
C
D
M
N
Tangenta u toki presjene krivulje
presjenica je dirne ravnine kugle i
ravnine presjeka.
T
Neka je dana toka T na
donjem dijelu kugline
plohe.
Nacrt toke T dobijemo
pomou krunog presjeka
paralelnog s
1
ili s
2.
.
T
t
2
t
1
T
1
T
1
t
= t
M=N
.
Presjek kugle opom ravninom
S
S
x
Stranocrt se postavlja okomito
na r
1
ili r
2
.
1
x
3
r
1
r
2
r
3
S
A
B
O=C=D
B
A
O
C
D
E=F
E
F
Konturne toke u tlocrtu
(na ekvatoru) konstruiraju
se pomou stranocrta.
g
1
Konturne toke u
nacrtu odrede se
postavljanjem
ravnine ||
2
.
M
N
B
D
C
A
O
Duljina promjera CD dobije se
pomou horizontalnog krunog
presjeka m.
m
M
N
Presjek elipsoida
S
x
S
Horizontalni su presjeci
spljotenog rotacijskog elipsoida
krunice, dok su ostale presjene
krivulje elipse.
s
1
s
2
Presjena krivulja
ravninom jest elipsa.
A
B
O=C=D
A
B
Promjer CDokomit na
1
moe
se konstruirati na sljedei nain:
prva projicirajua ravnina (CD)
zarotira se oko osi elipsoida tako da
postane paralelna s
2
.
Presjena se elipsa (u ) zarotira u
konturnu elipsu nacrta, a pravac p u p
r
.
Pomou afinosti (12-8) konstruiraju se
sjecita 1 i 2 pravca p
r
s konturnom elipsom,
te zarotiraju na pravac p toke C i D.
1
2
g
1
g
2
C
D
3=4
3
4
O
p
p
p
r
p
r
Konstruirati konturne toke u nacrtu!

Presjek jednoplonog
rotacijskog hiperboloida
r
1
r
2
g
1
g
2
x
V
V
Ravnina sijee jednoploni
hiperboloid u hiperboli, a asimptotski
stoac u dvjema izvodnicama
presjek hiperboloida ravninom P jest
hiperbola.
A) Jednoploni rotacijski hiperboloid
nastaje rotacijom hiperbole oko njezine
imaginarne osi. Rotacijom njezinih
asimptota oko istog pravca nastaje
asimptotski stoac.
|| P , V
k
k
k grlena
krunica
O Asimptote prolaze sreditem O
presjene hiperbole i paralelne
su s izvodnicama stoca u
ravnini .
O
Nastanak jednoplonog
x
B) Jednoploni rotacijski
hiperboloid nastaje
rotacijom pravca q oko
nekog njemu
mimosmjernog pravca p.
y
z
p
q
Svakom tokom hiperboloida
prolaze dvije izvodnice, svaka iz
drugog sistema. Sve izvodnice
sijeku grlenu krunicu k, iji je
polumjer jednak najkraoj
udaljenosti pravaca p i q.
S
Na plohi postoje dva sistema
izvodnica.
Nastanak jednoplonog
x
B) Jednoploni rotacijski
hiperboloid nastaje
rotacijom pravca q oko
nekog njemu
mimosmjernog pravca p.
y
z
p
Svakom tokom hiperboloida
prolaze dvije izvodnice, svaka iz
drugog sistema. Sve izvodnice
sijeku grlenu krunicu k, iji je
polumjer jednak najkraoj
udaljenosti pravaca p i q.
S
Na plohi postoje dva sistema
izvodnica.
Presjek hiperbolikog paraboloida
1
x
2
r
1
l
1
l
2
A
B
C
D
A
C
B D
l
1
l
2
O hiparu!
Pravce l
1
AB, l
2
CD, l
3
( || AD,
1
) zovemo
ravnalicama plohe. Izvodnice plohe
transverzale su tih ravnalica i tvore
jedan sistem izvodnica {j}. Ako za
ravnalice odaberemo pravce j
1
AD,
j
2
BC i j
3
( || AB,
1
),
dobivamo jo jedan sistem izvodnica
{l}. Ravnine i zovemo
direkcijskim ravninama. Sve
izvodnice iz sistema {j} paralelne su s
direkcijskom ravninom , a
meusobno su mimosmjerne, dok su
sve meusobno mimosmjerne
izvodnice iz sistema {l} paralelne s
direkcijskom ravninom .
Hipar je zadan vitoperim
etverokutom ABCD(etiri
toke koje ne lee u istoj
ravnini). Konstruirati presjek
plohe ravninom P.
r
2
Presjek hiperbolikog paraboloida
1
x
2
r
2
r
1
1
x
3
l
1
l
2
A
B
C
D
A
C
B D
l
1
l
2
B
D
A
C
l
1
l
2
r
3
AD
Napomena. Nacrtane su
izvodnice iz sistema {j}.
Moglo bi se dokazati da je
ovaj presjek dio hiperbole.
Presjeci tako postavljena
hipara ravninama okomitim na
1
jesu parabole. Tu se plohu
ne moe presjei u elipsi.
Hipar je zadan vitoperim
etverokutom ABCD(etiri
toke koje ne lee u istoj
ravnini). Konstruirajte presjek
ravninom P.
T
T
Svakom tokom T plohe
prolaze dvije izvodnice,
po jedna iz svakog
sistema. One odreuju
ravninu , koja dira
plohu u toki T.
d
2
d
1
Tangenta t u toki T presjene
krivulje presjenica je dirne
ravnine i ravnine presjeka P.
t
t
Presjek torusa
S
o
S
x
r
1
r
2
Presjek torusa krivulja je 4. reda
jer je torus ploha 4. reda.
Neraspadnuta presjena krivulja
moe biti jednodijelna, jednodijelna s
dvostrukom tokom ili dvodijelna.
Presjek torusa ravninom okomitom na
os krivulja je raspadnuta u dvije
krunice. Padnu li te dvije krunice
zajedno, ravnina je dirna.
Meridijanski presjeci (kroz os)
parovi su sukladnih krunica.
A
B
C= D
Princip rjeavanja: torus sijeemo
ravninama paralelnim s
2
.
1
2
C
D
A
0
B
0
3
0
7
0
5
0
9
0
C
0
D
0
Pravu veliinu presjene krivulje
najjednostavnije je dobiti
prevaljivanjem u
2
.
Tangenta u toki presjene krivulje
presjenica je dirne ravnine i ravnine
presjeka.
3
5
4
6
3
5
4 6
7
9 8 10
1= 2
1=2
1
2
A B
6
0
4
0
2
0
2
0
Kod konstrukcije koristiti simetrinost krivulje!
Probodite stoca pravcem
x
V
V
p
p
Opi princip:
a) pravcem postaviti bilo koju ravninu
iz pramena [p].
b) ravninom presjei stoac (41)
krivulja 2. reda
c) sjecita pravca i krivulje traena su
probodita
Uputa. Probodita je
najjednostavnije geometrijski
tono konstruirati
postavljanjem ravnine vrhom
stoca.
Vrhom stoca V i pravcem p
odreena je ravnina koja
stoac sijee u izvodnicama.
Pritom je koriten bilo koji
pravac q.
P
P
q
q
Q
1
Q
1
P
1
P
1
r
1
G
H
G
H
q
Probodite pravca i stoca u kosoj aksonometriji
z
x
y
V
V
S
.
.
p
p
P
1
P
2
p
Uputa. Pravcem p i vrhom V poloena ravnina
sijee stoac u dvjema izvodnicama.
Q
2
Q
1
q
r
2
r
1
a) q || p, 1V q
b) (p, q) = P (r
1
, r
2
)
c) P i
1
, i
2
d) i
1
p = M
i
2
p = N
i
1
i
2
M
N
Q
2
Q
1
q
p
P
1
P
2
p
r
2
r
1
q
Probodite pravca i stoca u kosoj aksonometriji
z
x
y
V
V
S
.
.
Uputa. Pravcem p i vrhom V poloena
ravnina sijee stoac u dvjema izvodnicama.
a) q || p, V q
b) (p, q) = P (r
1
, r
2
)
c) P i
1
, i
2
d) i
1
p = M
i
2
p = N
p
i
1
i
2
M
N
sa stocem
3 2 , 30 n
) 5 ' 5 , 0 , 9 ( ), 0 , 5 ' 6 , 1 (
2 1
2 1
P P P P p
. 3 ), 5 ' 4 , 3 , 5 ' 4 ( ), 0 , 3 , 5 ' 4 ( r V S
V
Baza je stoca krunica k
koja se projicira u
elipsu k.
V''
S'=V'
k'
Elipsa k afino je
pridruena krunici
k. x je os afinosti.
Osi su elipse odreene
na temelju Talesova pouka.
Pomou afine srodnosti
odreeni su konjugirani
promjeri AB, CD.
C
D
B
A
S'=V'
1
x
z
M'
' M M
O
y
y
1
1
sa stocem
3 2 , 30 n
) 5 ' 5 , 0 , 9 ( ), 0 , 5 ' 6 , 1 (
2 1
2 1
P P P P p
. 3 ), 5 ' 4 , 3 , 5 ' 4 ( ), 0 , 3 , 5 ' 4 ( r V S
x
z
M'
' M M
O
y
y
V
koja se projicira u
elipsu k.
Elipsa k afino je
pridruena krunici
S'=V'
V''
S'=V'
k'
e
2
e
1
e
3
sa stocem
3 2 , 30 n
) 5 ' 5 , 0 , 9 ( ), 0 , 5 ' 6 , 1 (
2 1
2 1
P P P P p
x
z
M'
' M M
O
y
y
. 3 ), 5 ' 4 , 3 , 5 ' 4 ( ), 0 , 3 , 5 ' 4 ( r V S
V
V''
S'=V'
S'=V'
koja se projicira u
elipsu k.
Elipsa k afino je
pridruena krunici
p
p''
p'
P'
1
P
2
P
3
p'''
P
1
Vrhom V i pravcem p postavljena
je ravnina E.
Ravnina E je odreena
pomou pravca q
paralelnog s p kroz V.
q''
Q
2
q
q'
q'''
Q
3
Q
1
V'''
e
1
e
2
e
1
e
3
sa stocem
3 2 , 30 n
) 5 ' 5 , 0 , 9 ( ), 0 , 5 ' 6 , 1 (
2 1
2 1
P P P P p
x
z
M'
' M M
O
y
y
. 3 ), 5 ' 4 , 3 , 5 ' 4 ( ), 0 , 3 , 5 ' 4 ( r V S
V
V''
S'=V'
S'=V'
koja se projicira u
elipsu k.
Elipsa k afino je
pridruena krunici
p
p''
p'
P
2
P
3
p'''
P
1
je ravnina E.
V'''
Ta ravnina sijee
stoac du dviju izvodnica i
1
i i
2
.
i
1
i i
2
se odreuju
pomou afinosti.
Sjecita I
1
i I
2
izvodnica i
1
i i
2
s pravcem p
traena su probodita.
P'
1
i
1
i
2
I
1
I
2
i
1
i
2
sa stocem
3 2 , 30 n
) 5 ' 5 , 0 , 9 ( ), 0 , 5 ' 6 , 1 (
2 1
2 1
P P P P p
x
z
M'
' M M
O
y
y
. 3 ), 5 ' 4 , 3 , 5 ' 4 ( ), 0 , 3 , 5 ' 4 ( r V S
V
V''
S'=V'
S'=V'
koja se projicira u
elipsu k.
Elipsa k afino je
pridruena krunici
p
p''
p'
P
2
P
3
p'''
je ravnina E.
V'''
Ta ravnina sijee
stoac du dviju izvodnica i
1
i i
2
.
Sjecita I
1
i I
2
izvodnica i
1
i i
2
s pravcem p
traena su probodita.
P'
1
I
1
I
2
I
2
I
2
P
1
Probodite valjka pravcem
x
p
p
Uputa. Pravcem postaviti
ravninu koja valjak sijee
u izvodnicama, odnosno
paralelnu s osi valjka.
q
T
q
T
P
2
P
2
Q
2
Q
2
r
2
G
H
G
H
1. bilo koja
toka T p
2. T q, q MN
3. (p, q) = P
M
N
M
N
Svaka ravnina iz pramena
[p] sijee valjak u krivulji
2. reda (42).
Probodite kugle pravcem
x
S
S
p
p
Uputa. Pravcem p
postaviti projicirajuu
ravninu i u prevaljenom
poloaju odrediti
probodita.
= d
1
d
2
P
1
P
1
P
P
P
0
p
0
M
0
N
0
N
M
N
M
O
0
O
Svaka ravnina iz pramena
[p] sijee kuglu u krunici
(43-3).
O dirnoj ravnini plohe
Dirna (tangencijalna) ravnina plohe u
nekoj toki T sadri tangente na sve
krivulje plohe koje prolaze tom tokom.
T
Dirna ravnina jednoznano je odreena
dvjema tangentama na dvama
ravninskim presjecima u toki T.
Svakom tokom stoaste i valjkaste
plohe prolazi jedna izvodnica, pa svaka
dirna ravnina dira plohu du cijele
izvodnice. Prema tome, sve toke na istoj
izvodnici imaju istu dirnu ravninu. Takva
se ravnina jo naziva torzalna ravnina.
Zbog te je injenice lako odrediti dirnu ravninu stoca ili valjka u nekoj toki.
Pravac se tokom T okomit na dirnu ravninu plohe u toj toki zove normala plohe.
n
Dirna ravnina stoca
V
V
x
Tokom T, koja je na prednjoj
strani stoca, postaviti dirnu
(tangencijalnu) ravninu na
stoac.
t
1
Prvi trag dirne ravnine
tangenta je osnovice,
dok se drugi trag moe
odrediti pomou:
a) sutranice tokom T
ili vrhom V,
b) drugog probodita
izvodnice.
t
2
T
T
Konstruirati dirne ravnine
stoca paralelne s pravcem p
V
V
x
p
q
q
p
Shema rjeenja:
1. Postaviti pravac
q || p, V q (18-6).
2. Pravcem q postaviti
dirne ravnine.
Komentirati rjeenja!
Q
1
Q
1
Q
2
Q
2
d
1
d
2
t
1
t
2
Dirne ravnine valjka
x
S
P
P
Konstruirati dirne ravnine
valjka koje sadre toku P.
Uputa. Tokom P
postaviti pravac q
paralelan s osi valjka.
Pravcem q poloiti
dirne ravnine.
Napomena. Zadatak ima dva
realna rjeenja ako se toka P
nalazi izvan valjka.
q
q
Q
1
Q
1
Q
2
Q
2
r
1
r
2
s
1
s
2
Dirna ravnina kugle
Dirna ravnina kugle u nekoj toki
odreena je dvjema tangentama na
dvije presjene krunice tom tokom
(49). Pogodne su one krunice koje su
paralelne s ravninama projekcija.
x
T
S
S
T
t
u
d
1
d
2
Dirna ravnina u svakoj toki
kugle okomita je na polumjer
ST kugle u toj toki, pa je to
najjednostavniji nain
konstrukcije tragova dirne
ravnine.
Tangente t i u sutranice su
dirne ravnine .
t
u
Dirna ravnina elipsoida
x
T
Nacrt se toke T dobije
pomou horizontalnog
krunog presjeka, a tono
se odredi pomou afinosti
(12-8).
Dva pogodna presjeka za odreivanje
dirne ravnine (49) u toki T jesu:
horizontalni presjek u krunici k te
meridijanski presjek (kroz os o).
o
o
k
Meridijanski su presjeci sukladne
elipse. Tangente na te elipse u
diralitima tokama krunice k
ine rotacijski stoac iji se vrh
odredi pomou afinosti.
V
Tangenta u na krunicu k i tangenta t na
meridijanski presjek odreuju dirnu ravninu .
u
k= u
t
t
d
2
d
1
T
Dirna ravnina torusa
x
S
o
Konstruirati dirnu ravninu
torusa u toki T na gornjoj
strani plohe.
T
T
Pogodni presjeci za
odreivanje dirne
ravnine (49) jesu
horizontalni (kruni) i
meridijanski (par
sukladnih krunica).
u
u
T
*
Toka V vrh je dirnog
stoca torusa, a njegove
su izvodnice tangente na
meridijanske presjeke u
diralitima, koja su toke
dirne krunice.
T*
V
t
t
d
1
d
2
Dirna ravnina torusa
x
S
o
Konstruirati dirnu ravninu
torusa u toki T na gornjoj
strani plohe.
T
T
Dirna se ravnina torusa
moe odrediti i kao
dirna ravnina kugle
upisane torusu, koja u
toki T dira torus.
s
R
R
s
.
d
1
d
2
O prodorima dviju ploha
Prodor ili presjek dviju ploha skup je svih toaka zajednikih objema plohama.
Prodor dvaju tijela dio je prostora zajedniki tim dvama tijelima. (Tijelo je
omeeno dijelovima ploha.)
Dobivene toke lee na zatvorenoj prostornoj liniji: krivulji ili poligonu, to ovisi o vrsti
ploha koje su u prodoru. Te plohe mogu biti uglate ili oble.
Prodorna linija moe biti jednodijelna ili dvodijelna, ovisno o meusobnom poloaju
ploha: prolazi li jedna ploha u potpunosti kroz drugu, nastaje dvodijelna linija; ako jedna
ploha samo zadire u drugu, nastala je prodorna linija jednodijelna.
Projekcija prostorne prodorne linije ravninska je zatvorena linija.
Prodor kvadratske piramidalne s
trostranom prizmatinom plohom
x
K
L
M
Uputa. Odrediti probodita svih bridova
jedne plohe s drugom plohom, odnosno
odrediti presjenice pobonih ravnina
dviju ploha.
Prodor piramidalne i prizmatine plohe
jest prostorna poligonalna linija.
Prodorni poligon u ovom je sluaju
jednodijelan. Takva se vrsta prodora
zove nepotpun prodor ili zador.
Potpun prodor nastaje kad jedno tijelo
u potpunosti prolazi kroz drugo tijelo.
Prodorna poligonalna linija u tom je
sluaju dvodijelna.
a) Prodori piramidalnih i prizmatinih ploha
x
K
L
M
Prodor kvadratske piramidalne s
Prodor stoaste plohe s
x
Prodorna se linija sastoji od triju
lukova krivulja drugog reda
izlomljena prostorna linija.
Uputa. Stoac sijeemo
ravninama pobokama
prizme.
b) Prodori oblih i prizmatinih
(piramidalnih) ploha
Prodor je potpun prodorna
je krivulja dvodijelna.
Dokai da je konstruirani
luk dio hiperbole!
A
A
L
L
B
C
B
C
Prodor stoaste plohe s trostranom
prizmatinom plohom
x
x
Vidljivost tijela u prodoru moe biti
i drugaija, ako se odstrani gornji
dio prizme i donji dio stoca.
Prodor stoaste plohe s trostranom
prizmatinom plohom
Prodor valjkaste plohe s trostranom
piramidalnom plohom
x
Izlomljena se prodorna
prostorna linija sastoji od
lukova krivulja drugog reda.
Valjak sijeemo
ravninama pobokama
piramide u eliptikim
lukovima.
x
Prodor valjkaste plohe s trostranom
piramidalnom plohom
O prostornim krivuljama
Definicija. Red algebarske prostorne krivulje broj je svih sjecita te krivulje s
bilo kojom ravninom prostora. Krivulja n-tog reda ima n sjecita s ravninom.
Toka se u kojoj krivulja samu sebe sijee naziva dvostrukom tokom (ili viestrukom!) te
krivulje.
Neka je s d oznaen najvei mogui broj dvostrukih toaka koji ne uzrokuje raspad prostorne
krivulje n-tog reda. Vrijedi sljedee:
d = ako je n paran broj
4
) 2 (
2
n
d = ako je n neparan broj.
4
) 3 )( 1 ( n n
Napomena. Lako je izraunati sljedee:
najnii red prostorne algebarske krivulje jest 3,
neraspadnuta prostorna krivulja 3. reda ne moe imati dvostrukih toaka,
neraspadnuta prostorna krivulja 4. reda moe imati najvie jednu dvostruku toku,
ima li neka krivulja vei broj dvostrukih ili viestrukih toaka od doputenog, raspast e se na
krivulje niih redova; zbroj redova tih dijelova jednak je redu te krivulje.
Vrste neraspadnutih prostornih krivulja 4. reda
jednodijelna dvodijelna
jednodijelna s dvostrukom
tokom
Vrste raspadnutih prostornih krivulja 4. reda
dvije krivulje 2. reda
koje se sijeku u
dvjema tokama
krivulja 3. reda i pravac
Raspad moe jo biti:
na krivulju 2. reda i
dva pravca
na etiri pravca.
O ravninskim krivuljama vieg reda
Teorem. Ortogonalna projekcija prostorne krivulje n-tog reda ravninska je krivulja istog
reda.
Toka se u kojoj ravninska krivulja samu sebe sijee naziva dvostrukom tokom te krivulje. Ima li
neka krivulja vei broj dvostrukih ili viestrukih toaka od doputenog, raspast e se na krivulje
niih redova; zbroj redova tih dijelova jednak je redu te krivulje.
Najvei mogui broj Ddvostrukih toaka ravninske krivulje n-tog reda koji ne dovodi do raspada
krivulje iznosi
D =
2
) 2 )( 1 ( n n
Napomena. Iz navedene se formule moe zakljuiti sljedee:
ravninska krivulja 3. reda moe imati jednu ili nijednu dvostruku toku
ravninska krivulja 4. reda moe imati 0, 1, 2 ili 3 dvostruke toke.
O prodorima oblih ploha
Teorem. Dvije algebarske plohe n-tog reda i m-tog reda prodiru se u prostornoj
algebarskoj krivulji mn-tog reda.
Opi princip konstrukcije toaka prodorne krivulje:
Zadane plohe i sijeemo sustavom ravnina
i
(i = 1,...,j) u krivuljama ki i li.
Krivulje ki l u istoj ravnini sijeku se u mn toaka zajednike toke dviju ploha
Prodorna krivulja qjest mn-tog reda
Napomena. Ponekad se umjesto
ravnina odabire sistem ploha
i
(i = 1,...,j), kugala, valjaka, ...
q
Q
k
l
Prodori valjkastih i stoastih ploha metodom presjenih ravnina
Za konstrukciju prodorne krivulje pravastih ploha najpogodnije je uzeti sistem takvih ravnina koje
e obje plohe sjei po izvodnicama:
a) za dva valjka: ravnine
paralelne s osima obaju
valjaka
1
2
3
4
b) za dva stoca: ravnine
vrhovima stoaca
V
U
1
2
3
4
c) za valjak i stoac: ravnine
vrhom stoca paralelne s osi valjka
V
1
2
3
4
U navedenim je sluajevima prodorna krivulja prostorna krivulja 4. reda.
Vrsta prodora ovisi o meusobnom poloaju ploha koje se prodiru.
Prodorna krivulja 4. reda moe biti:
jednodijelna bez dvostruke toke
jednodijelna s dvostrukom tokom
dvodijelna
raspadnuta na krivulje niih redova.
Uputa. Konstruirati sljedeim redom:
dvostruku toku (ukoliko postoji)
obratita
toke na konturnim izvodnicama u svakoj
od projekcija.
Konstrukcija prodorne krivulje rotacijskog valjka i rotacijskog stoca
V
M=N
N
M
V
1. nepotpun prodor
ili zador
p
p
Pravac pnosilac je pramena ravnina
koje sijeku obje plohe u izvodnicama.
Granine ravnine koje daju realne
toke prodora tangencijalne su na
razliite plohe jedna ploha zadire u
drugu, tj. na objema plohama postoje
izvodnice koje ne sudjeluju u prodoru.
a
1
a
2
b
2
b
1
U graninim ravninama nastaju obratita
(ili tjemena) prodorne krivulje. Izvodnice
one plohe koju tangencijalna ravnina
sijee tangente su u obratitima.
.
U nacrtu se prodorna krivulja projicira u
luk krunice osnovice valjka. Zato?
Nuno je konstruirati toke prodora
tlocrtnih konturnih izvodnica valjka (tlocrt
stoca nema konturnih izvodnica!). Uoimo
pritom da je desna konturna izvodnica
izvan granine ravnine B.
c
1
c
2
V
M=N
N
M
V
1. nepotpun prodor
ili zador
p
p
Pravac pnosilac je pramena ravnina
koje sijeku obje plohe u izvodnicama.
Granine ravnine koje daju realne
toke prodora tangencijalne su na
razliite plohe jedna ploha zadire u
drugu, tj. na objema plohama postoje
izvodnice koje ne sudjeluju u prodoru.
a
1
a
2
b
2
b
1
U graninim ravninama nastaju obratita
(ili tjemena) prodorne krivulje. To su toke
u kojima se krivulja obre ili vraa.
Izvodnice plohe koju tangencijalna
ravnina sijee tangente su u obratitima.
.
U nacrtu se prodorna krivulja projicira u
luk krunice baze valjka. Zato?
Nuno je konstruirati toke prodora tlocrtnih
konturnih izvodnica valjka.
Desna je konturna izvodnica valjka izvan
granine ravnine B!
c
1
c
2
Po potrebi se konstruiraju toke prodora u opoj
ravnini pramena!
d
2
d
1
V
M=N
N
M
V
1. nepotpun prodor
ili zador
p
p
.
V
M=N
N
M
V
Ako dvije plohe imaju zajedniku
tangencijalnu ravninu , nastaje
dvostruka toka prodorne krivulje
(po dvije izvodnice svake plohe
padaju zajedno etiri toke
prodorne krivulje padaju u istu toku).
2.
.
d
1
d
2
D
D
e
1
e
2
U graninoj ravnini E nastaju obratita.
g
1
g
2
Ravnina rjeava konturne toke na
lijevoj konturnoj izvodnici valjka.
V
M=N
N
M
V
2.
.
d
1
d
2
D
e
1
e
2
g
1
g
2
Najniu je toku prodorne krivulje
mogue preciznije konstruirati
pomou horizontalne ravnine koja
dira valjak u najnioj izvodnici, a
stoac sijee u krunici.
Isto vrijedi za najviu toku prodorne
krivulje.
D
V
M=N
N
M
V
2.
.
d
1
d
2
D
e
1
e
2
g
1
g
2
Najniu je toku prodorne krivulje
mogue preciznije konstruirati
pomou horizontalne ravnine koja
dira valjak u najnioj izvodnici, a
stoac sijee u krunici.
Isto vrijedi za najviu toku prodorne
krivulje.
D
Ovo je granini sluaj nepotpuna i
potpuna prodora!
V
M=N
N
M
V
2.
.
D
D
V
M=N
N
M
V
3. potpun prodor
Sve izvodnice stoca sudjeluju u prodoru.
Obje su granine ravnine tangencijalne na
stoac, a sijeku valjak.
Prodorna je krivulja dvodijelna i ima
etiri obratita.
a
1
a
2
b
1
b
2
c
1
c
2
Na lijevoj konturnoj izvodnici valjka
postoje realne toke prodorne krivulje.
V
M=N
N
M
V
3. potpun prodor
Sve izvodnice stoca sudjeluju u prodoru.
Obje su granine ravnine tangencijalne na
stoac, a sijeku valjak.
Prodorna je krivulja dvodijelna i ima
etiri obratita.
a
1
a
2
b
1
b
2
c
1
c
2
Na lijevoj konturnoj izvodnici valjka
postoje realne toke prodorne krivulje.
Napomena. Potpun prodor bio bi i u sluaju
kad je valjak unutar stoca granine su
ravnine tangencijalne na valjak a sijeku stoac.
V
M=N
N
M
V
3. potpun prodor
V
M=N
N
M
V
4. raspad prodorne krivulje
a
1
a
2 b
2
b
1
Dvije zajednike tangencijalne ravnine dviju
ploha 2. stupnja uzrok su nastanka dviju
dvostrukih toaka prodorne krivulje. Prema
(56-1) prostorna se krivulja 4. reda s vie
dvostrukih toaka od jedne raspada na
krivulje nieg reda. U ovom su sluaju to
dvije krivulje 2. reda dvije elipse.
. .
Paru je okomitih promjera baze valjka
pridruen par konjugiranih promjera
svake od dviju elipsi (42-1).
Na osi valjka sredita su traenih elipsi.
O
1
O
2
Promjer elipse konjugiran konstruiranom
promjeru spojnica je najnie i najvie toke
prodorne krivulje.
V
M=N
N
M
V
4. raspad prodorne krivulje
a
1
a
2 b
2
b
1
. .
c
1
c
2
O
1
O
2
V
M=N
N
M
V
4. raspad prodorne krivulje na dvjema
krivuljama 2. reda
. .
O
1
O
2
Prodor valjka i stoca u kosoj aksonometriji
5. Konstruirati
kosoaksonometrijsku projekciju
prodorne krivulje rotacijskog valjka
s bazom u
3
i rotacijskog stoca s
bazom u
1
. Polumjer baze stoca
odrediti tako da plohe s prednje
strane imaju zajedniku
tangencijalnu ravninu.
V
V
M
N
Uputa.
Za preciznu je konstrukciju
prodorne krivulje prethodno
potrebno odrediti noita
konturnih izvodnica na
objema plohama.
S
5. Konstruirati
s bazom u
3
bazom u
1
V
V
M
N
p
Uputa. Ravnine iz pramena
[p] sijeku stoac i valjak u
izvodnicama.
a
1
a
3
b
3
b
1
Sljedee se ravnine iz [p] postavljaju noitima
konturnih izvodnica dviju ploha. To su ravnine
s tragovima (c
1
, c
3
), (d
1
, d
3
), (e
1
, e
3
).
c
3
c
1
S
Zajednika tangencijalna ravnina A
dvostruka toka prodorne krivulje.
Granina ravnina B obratita.
Sluajno je jedna od konturnih
izvodnica valjka tangenta u
jednom od obratita.
5. Konstruirati
s bazom u
3
bazom u
1
V
V
M
N
p
a
1
a
3
b
3
b
1
s tragovima (c
1
, c
3
), (d
1
, d
3
), (e
1
, e
3
).
c
3
c
1
d
3
d
1
S
5. Konstruirati
s bazom u
3
bazom u
1
V
V
M
N
p
a
1
a
3
b
3
b
1
s tragovima (c
1
, c
3
), (d
1
, d
3
), (e
1
, e
3
).
c
3
c
1
d
3
d
1
e
1
e
3
S
5. Konstruirati
s bazom u
3
bazom u
1
V
V
M
N
p
a
1
a
3
b
3
b
1
s tragovima (c
1
, c
3
), (d
1
, d
3
), (e
1
, e
3
).
c
3
c
1
d
3
d
1
e
1
e
3
S
5. Konstruirati
s bazom u
3
bazom u
1
V
V
M
N
p
S
Konstruirati projekcije prodora gornje stranje etvrtine rotacijskog valjka s bazom u
3
(os MN) i gornje polovine rotacijskog stoca s bazom u
2
. Polumjer stoca odrediti tako
da plohe s gornje strane imaju zajedniku tangencijalnu ravninu.
x
y
z
M=N
M N
V
y
.
V
V
dio prodorne krivulje valjka i stoca
dio presjene krivulje valjka
ravninama i
prodorna je krivulja jednodijelna
s dvostrukom tokom
Primjena prodora
t
g
1 1
3
2
x
y
z
M=N
M N
V
y
.
V
V
ravninama i
s dvostrukom tokom
Primjena prodora
3
2
x
y
z
M=N
M N
V
y
.
V
V
ravninama i
s dvostrukom tokom
Primjena prodora
toka O sredite je presjene
elipse u prvoj projicirajuoj ravnini
T, a toka C tjeme male osi;
toka A tjeme je velike osi elipse
C
C
A
O
O
t
1
3
2
x
y
z
M=N
M N
V
y
.
V
V
Primjena prodora
C
C
q
x
y
z
Kosa aksonometrija d
x
= d
y
= d
z
= d
V
V
V
V
d
3
d
2
Primjena prodora
q
x
y
z
V
V
V
V
d
3
d
2
Primjena prodora
q
x
y
z
V
V
V
V
d
3
d
2
Primjena prodora
q
x
y
z
V
V
V
V
O
1
O
2
A
1
C
1
.
A
2
C
2
Primjena prodora
q
x
y
z
V
V
V
V
O
1
O
2
A
1
A
2
C
2
C
1
Primjena prodora
q
Primjena prodora
x
y
z
V
V
V
V
Prodor dvaju rotacijskih valjaka
1. Konstruirati projekcije prodorne
krivulje rotacijskih valjaka [baza u
2
,
os MN, M(5,14,5), N(5,0,5), r = 4] i [os
SQ, S(-2,2,5.8), Q(12,12,5.8), r
1
= 3]. U
toki T(-,-,4) prodorne krivulje koja je na
stranjoj strani valjka konstruirati
tangentu prodorne krivulje.
M
0 1
M=N
N
S
S
Q
Q
Shema rjeenja.
a) Konstruirati obratita u graninim
ravninama (izvodnice plohe koju granina
ravnina sijee tangente su u obratitima)
dvodijelna krivulja (56-13).
a
2
b
2
b) Konstruirati konturne toke na valjku .
Uputa.
Osi su obaju valjaka paralelne s
1
, pa se
postavlja pramen ravnina paralelnih s
1
.
c
2
M
0 1
M=N
N
S
S
Q
Q
a
2
b
2
c) Konstruirati konturne toke na valjku
koristiti reducirani stranocrt.
Shema rjeenja.
Uputa.
1
, pa se
1
.
e
2
2
,
os MN, M(5,14,5), N(5,0,5), r = 4] i [os
SQ, S(-2,2,5.8), Q(12,12,5.8), r
1
= 3]. U
M
0 1
M=N
N
S
S
Q
Q
a
2
b
2
c) Konstruirati konturne toke na valjku
koristiti reducirani stranocrt.
Shema rjeenja.
Uputa.
1
, pa se
1
.
c
2
d) Po potrebi postaviti jo neku ravninu.
d
2
2
,
os MN, M(5,14,5), N(5,0,5), r = 4] i [os
SQ, S(-2,2,5.8), Q(12,12,5.8), r
1
= 3]. U
M
0 1
M=N
N
S
S
Q
Q
Tangenta se u toki T prodorne
krivulje moe dobiti kao presjenica
tangencijalnih ravnina poloenih na
obje plohe du izvodnica koje
prolaze tokom T.
M=N
d
2
d
1
1
x
3
S
T
t
T
1
t
1
T
1
t
= t
T
T
Prodor dvaju rotacijskh valjaka
1. Konstruirati projekcije
prodorne krivulje rotacijskih
valjaka [baza u
2
, os MN,
M(5,14,5), N(5,0,5), r = 4] i [os
SQ, S(-2,2,5.8), Q(12,12,5.8), r
1
=
3]. U toki T(-,-,4) prodorne
krivulje koja je na stranjoj strani
valjka konstruirati tangentu
prodorne krivulje.
Prodor dvaju rotacijskih
valjaka jednakih polumjera
M
0 1
M=N
N
S
S
Q
Q
Uputa.
a
1
b
1
2. Plohe imaju dvije zajednike
tangencijalne ravnine dvije
dvostruke toke raspad
prodorne krivulje na dvije
elipse.
Baza svakog od valjaka afino je
pridruena svakoj elipsi. Spojnica
dvostrukih toaka zajedniki je
promjer tih elipsi, a sredita su im u
sjecitu osi valjaka.
Paru okomitih promjera baze afino je
elipse (42-6).
M
0 1
M=N
N
S
S
Q
Q
Uputa.
a
1
b
1
elipse.
elipse.
Konturne se toke na izvodnicama
uspravnog valjka mogu odrediti
koritenjem reduciranog stranocrta.
Osi valjaka odreuju zajedniku ravninu
simetrije, pa su time odreene visine toaka i na
lijevoj konturnoj izvodnici uspravnog valjka.
M
0 1
M=N
N
S
S
Q
Q
Uputa.
a
1
b
1
elipse.
elipse.
Konturne se toke na izvodnicama
uspravnog valjka mogu odrediti
koritenjem reduciranog stranocrta.
Osi valjaka odreuju zajedniku ravninu
simetrije, pa su time odreene visine toaka i
lijevoj konturnoj izvodnici uspravnog valjka.
M
0 1
M=N
N
S
S
Q
Q
2.
Krini svod
y
x
3. Prodor dvaju rotacijskih valjaka
jednakih polumjera (osi im se sijeku).
y
z
Konstrukcija kose projekcije
krunice (34-10).
.
Noite se konturne izvodnice
moe tono odrediti pomou
afinosti (12-11).
Krini svod
y
x
y
z
krunice (34-10).
.
afinosti (12-11).
Valjci su jednaka polumjera, pa se
prodorna krivulja raspada na dvije
elipse (57-8) za koje su poznati
konjugirani promjeri.
Osim velike i male osi pomou
Rytzove je konstrukcije (06) nuno
odrediti konturne toke pomou
ravnina paralelnih s
1
.
a
3
a
2
Krini svod
y
x
y
z
krunice (34-10).
.
afinosti (12-11).
1
.
a
3
a
2
b
3
b
2
Krini svod
y
x
y
z
krunice (34-10).
.
afinosti (12-11).
1
.
a
3
a
2
b
3
b
2
Krini svod
y
x
y
z
.
Primjena
4. Primjena prodora dvaju rotacijskih
valjaka razliitih polumjera ije se osi
sijeku.
x
y
z
a) projekcije prodorne krivulje dvaju rotacijskih valjaka
x
y
z
b) projekcije presjenih krivulja valjka [os
MN] ravninama paralelnim s
3
dijelovi
krunica
M=N M N U=V
y
s
2
Prodor je potpun, a prodorna krivulja dvodijelna. Zbog zajednike ravnine
simetrije paralelne s
1
tlocrt je dvostruko brojena krivulja 2. reda hiperbola.
Primjena
4. Primjena prodora dvaju rotacijskih
valjaka razliitih polumjera ije se osi
sijeku.
x
y
z
a) projekcije prodorne krivulje dvaju rotacijskih valjaka
x
y
z
b) projekcije presjenih krivulja valjka [os
MN] ravninama paralelnim s
3
dijelovi
krunica
M=N M N U=V
y
Primjena
4. Primjena prodora dvaju rotacijskih valjaka u kosoj projekciji s pogledom odozdo.
x
y
y
z
= 35
n = 1
Napomena. Konstrukcija kose projekcije valjka s bazom u bokocrtnoj ravnini (42-5).
Primjena
x
y
y
z
= 35
n = 1
M
d
3
d
2
Primjena
x
y
y
z
M
Prodor dvaju kosih krunih valjaka
K
K
p
q
q
p
x
r
1
Uputa. Bilo kojom tokom K
postaviti pravce paralelne s
osima valjaka. Pravci p i q
odreuju jednu iz pramena
paralelnih ravnina koje oba
valjka sijeku u izvodnicama.
Jedna od graninih ravnina tangencijalna je na
bazu jednog valjka, a druga na bazu drugog. Na
svakom od valjaka postoje izvodnice koje ne
sudjeluju u prodoru, pa je prodorna krivulja
jednodijelna.
Prodor dvaju valjaka
Uputa
1. Odrediti obratita
prodorne krivulje.
2. Konstruirati toke na
konturnim izvodnicama
na tlocrtnim
projekcijama valjaka.
3. Konstruirati toke na
konturnim izvodnicama
na nacrtnim
projekcijama valjaka.
4. Spojiti dobivene toke
uz odreivanje
vidljivosti prodorne
krivulje.
Dogovor. Vidljive su toke prodorne
krivulje sjecita dviju vidljivih
izvodnica i oznaene su svijetlom
bojom. Sve e nevidljive toke biti
oznaene tamnom bojom.
Izvodnice plohe koju granina ravnina sijee tangente su u obratitima!
1
2
3
4
toaka u tlocrtu
Vidljivo je da su noita
konturnih izvodnica 1, 2 i 3
unutar graninih ravnina, dok
je izvodnica 4 izvan njih.
1
2
3
4
toaka u tlocrtu
1
2
3
4
toaka u tlocrtu
1
2
3
4
toaka u tlocrtu
1
2
3
4
toaka u tlocrtu
5
Uoimo da ova ravnina sluajno
sadrava i izvodnicu 5, koja je
konturna za nacrtnu projekciju.
1
2
3
4
toaka u tlocrtu i nacrtu
5
1
2
3
4
toaka u tlocrtu
5
1
2
3
4
toaka u nacrtu
5
6
1
2
3
4
toaka u nacrtu
5
6
1
2
3
4
toaka u nacrtu
5
6
7
1
2
3
4
toaka u nacrtu
5
6
7
1
2
3
4
toaka u nacrtu
5
6
7
8
1
2
3
4
toaka u nacrtu
5
6
7
8
1
2
3
4
5
6
7
8
Redoslijed spajanja toaka
prodorne krivulje ovisi o
redoslijedu noita odgovarajuih
izvodnica na jednoj od baza.
1
2
3
4
5
6
7
8
Redoslijed spajanja toaka
prodorne krivulje ovisi o
redoslijedu noita odgovarajuih
izvodnica na jednoj od baza.
Posebnu pozornost treba obratiti
na tangente u obratitima.
Prodor rotacijskih stoastih ploha
stoaca: s osnovicom u
1
i s
osnovicom u
2
.
p
p
V
U= M
S
U
S=V
M
P
1
P
2
a
1
a
2
b
2
b
1
Granine ravnine iz pramena pravca
[p] diraju razliite plohe, pa e prodorna
krivulja biti jednodijelna.
Vrhovima se stoaca postavlja pramen
ravnina (56-5).
1
i s
osnovicom u
2
.
p
p
V
U= M
S
U
S=V
M
P
1
P
2

a
1
a
2
b
2
b
1
Unutar graninih ravnina treba postaviti
ravnine koje sadre desnu konturnu
izvodnicu horizontalnog stoca te lijevu
vertikalnog stoca.
c
2
c
1
ravnina (56-5).
1
i s
osnovicom u
2
.
p
p
V
U= M
S
U
S=V
M
P
1
P
2
a
1
a
2
b
2
b
1
c
2
c
1
d
1
d
2
vertikalnog stoca.
ravnina.
1
i s
osnovicom u
2
.
p
p
V
U= M
S
U
S=V
M
P
1
P
2
a
1
a
2
b
2
b
1
c
2
c
1
d
1
d
2
vertikalnog stoca.
ravnina.
Napomena. Zbog gustoe izvodnica nisu konstruirane sve toke
prema naputku (56-5), kao i obje projekcije dobivenih toaka.
1
i s
osnovicom u
2
.
p
p
V
U= M
S
U
S=V
M
P
1
P
2
Prodor dvaju rotacijskih stoaca u kosoj aksonometriji

p
V
U
p
p
P
1
P
3
U
U
V
V
y
z
x
Granine ravnine pokazuju da je
prodorna krivulja jednodijelna.
2.
Pravac postavljen vrhovima
stoaca nosilac je pramena
presjenih ravnina.
p
V
U
P
1
P
3
U
V
y
z
x
Nuno je konstruirati:
obratita
toke prodora na konturnim
izvodnicama vertikalnog stoca
izvodnicama horizontalnog stoca
Noite se konturne izvodnice moe
tono odrediti pomou afinosti (12-11).
2.
1 2
3
4
p
V
U
P
1
P
3
U
V
y
z
x
obratita
tono odrediti pomou afinosti (12-11).
1 2
3
4
2.
p
V
U
P
1
P
3
U
V
y
z
x
obratita
tono odrediti pomou afinosti.
1 2
3
4
2.
p
V
U
P
1
P
3
U
V
y
z
x
obratita
1 2
3
4
2.
p
V
U
P
1
P
3
U
V
y
z
x
obratita
1 2
3
4
2.
p
V
U
P
1
P
3
U
V
y
z
x
obratita
1 2
3
4
2.
p
V
U
P
1
P
3
U
V
y
z
x
obratita
1 2
3
4
2.
p
V
U
P
1
P
3
U
V
y
z
x
obratita
1 2
3
4
2.
p
V
U
P
1
P
3
U
V
y
z
x
1 2
3
4
2.
p
V
U
P
1
P
3
U
V
y
z
x
2.
Prodor valjka i kugle
x
S
S
S
x
S
Prodorna krivulja kugle i rotacijskog valjka prostorna je krivulja 4. reda. Dvije koaksijalne rotacijske
plohe prodiru se uvijek u krunicama. Ravnine su tih krunica okomite na njihovu zajedniku os.
Ako je polumjer
kugle jednak
polumjeru baze
valjka, dvije krunice
padaju zajedno
kugla dira valjak.
Prodor valjka i kugle
x
S
S
S
x
S
Prodor valjka i kugle ako plohe
nisu koaksijalne
S
x
S
M=N
M
N
Iz projekcija je vidljivo da valjak prolazi
kroz kuglu (potpun prodor), pa je
prodorna krivulja 4. reda dvodijelna.
Tlocrt prodorne krivulje 4. reda
jest dvostruko brojena krunica.
Za konstrukciju je toaka prodorne
krivulje najpovoljnije koristiti metodu
presjenih ravnina paralelnih s
2
.
Prodorna je krivulja simetrina u odnosu na
dvije ravnine: horizontalnu A tokom S
te vertikalnu , koja sadrava sredite
kugle i os valjka.
g
1
U ravnini nalazi se najvia i najnia toka
prodorne krivulje.
U ravnini lee konturne toke valjka,
s
1
3=4
1=2
3
4
1
2
a
2
e
e
nisu koaksijalne
S
x
S
M=N
M
N
2
.
kugle i os valjka.
g
1
prodorne krivulje.
s
1
3=4
1=2
3
4
1
2
a u ravnini P konturne toke kugle.
r
1
e
e
nisu koaksijalne
S
x
S
M=N
M
N
2
.
kugle i os valjka.
g
1
prodorne krivulje.
s
1
3=4
1=2
3
4
1
2
r
1
e
e
Granine ravnine i B tangencijalne su
ravnine valjka.
d
1
b
1
nisu koaksijalne
S
x
S
M=N
M
N
2
.
kugle i os valjka.
g
1
prodorne krivulje.
3=4
1=2
3
4
1
2
e
e
Granine ravnine i B tangencijalne su
ravnine valjka.
Prodor valjka i kugle sredite
kugle ne lei na osi valjka
Ako baza valjka sijee
tlocrtnu konturu kugle,
prodorna je krivulja
jednodijelna.
Ako baza valjka dira
tlocrtnu konturu kugle,
prodorna je krivulja
jednodijelna s dvostrukom
tokom.
S
S
Ako je zajednika ravnina simetrije
paralelna s
2
, nacrt je prodorne
krivulje krivulja 2. reda.
M
S
S
M
S
S
M
Prodor stoca i kugle
x
S
S
Prodorna krivulja kugle i rotacijskog stoca prostorna je krivulja 4. reda, koja se raspada na dvije
krunice ako su plohe koaksijalne.
S
x
S
Moe se dogoditi da te
dvije krunice padnu
zajedno kugla dira
stoac.
Prodor stoca i kugle
x
S
S
S
x
S
Prodor stoca i kugle sredite kugle nije na osi stoca
V
S
V=S
x
Zadane su projekcije rotacijskog
stoca i sredite kugle O. Polumjer
kugle odrediti tako da plohe s
prednje strane imaju zajedniku
dirnu ravninu.
O
O
s
1
Uputa. Ravnina , odreena sreditem O
kugle i osi SV stoca, zajednika je
ravnina simetrije tih ploha.
V
O
toke na tlocrtnoj konturi kugle
V
S
V=S
x
dirnu ravninu.
O
O
s
1
V
O
toke na tlocrtnoj konturi kugle
toke na nacrtnoj konturi stoca
Napomena. Toke na
nacrtnoj konturi kugle nije
mogue tono konstruirati
(ravnina ).
g
1
Uputa. Ravnina , odreena sreditem
O kugle i osi SV stoca, zajednika je
ravnina simetrije tih ploha.
V
S
V=S
x
dirnu ravninu.
O
O
s
1
V
O
V
S
V=S
x
dirnu ravninu.
O
O
s
1
Prodorna krivulja moe biti
jednodijelna bez dvostruke
toke te dvodijelna.
Usporediti s (60-7)!
Prodor dviju kugala
x
S= U
S
U
Prodorna krivulja dviju
kugala krivulja je 4. reda
raspadnuta na dvije
krunice, od kojih je
jedna uvijek beskonano
daleka imaginarna (tzv.
apsolutna krunica).
Ravnina se zajednike
krunice dviju kugala
okomita na centralu
zove kordalna
ravnina tih kugala.
Spojnica se
sredita kugala
naziva centrala.
x
S
S U
U
p
p
k
1
k
2
Ako je centrala paralelna s
2
, kordalna je ravnina
druga projicirajua.
A
B
O=C=D
A B O
C
D
Prodor dviju kugala
x
S= U
S
U
Prodorna krivulja dviju
kugala krivulja je 4. reda
raspadnuta na dvije
krunice, od kojih je
jedna uvijek beskonano
daleka imaginarna (tzv.
apsolutna krunica).
Ravnina se zajednike
krunice dviju kugala
okomita na centralu
zove kordalna
ravnina tih kugala.
Spojnica se
sredita kugala
naziva centrala.
x
S
S U
U
p
p
k
1
k
2
Ako je centrala paralelna s
2
, kordalna je ravnina
druga projicirajua.
A
B
O=C=D
A B O
C
D
U
S
Prodor dviju kugala kojima je
centrala u opem poloaju
1
x
2
S
S
U
U
1
x
3
A
B
A
B
C=D=O
O
C
D
odreuje tlocrtne
konturne toke kugle
(S, r
1
); (U, r
2
)
odreuje tlocrtne
konturne toke kugle
g
3
s
3
P odreuje nacrtne
konturne toke kugle
r
1
odreuje nacrtne
konturne toke kugle
d
1
a
1
.
.
a
2
O
O
0
Kugle se prodiru u krunici
koja lei u ravnini A (43-3).
Tragovi se kordalne ravnine
odreuju pomou stranocrta.
U
S
1
x
2
S
S
U
U
1
x
3
A
B
O
C
D
odreuje tlocrtne
konturne toke kugle
(S, r
1
); (U, r
2
)
odreuje tlocrtne
konturne toke kugle
P odreuje nacrtne
konturne toke kugle
odreuje nacrtne
konturne toke kugle
a
1
.
.
a
2
O
O
0
Kugle se prodiru u krunici
koja lei u ravnini A.
Tragovi se kordalne ravnine
odreuju pomou stranocrta.
U
S
1
x
2
S
S
U
U
1
x
3
A
B
O
(S, r
1
); (U, r
2
)
a
1
.
.
a
2
O
a
1
b
1
Primjena
1
x
2
S
S
U
U
A
B
O=C=D
A B O
C
Prikazati dijelove kuglinih ploha
omeenih njihovom prodornom
krivuljom i presjenim
krivuljama ravninama P i .
(r
1
= s
1
podudara se s prvim tragom
kordalne ravnine k
1
)
k
1
k
1
a
1
b
1
Primjena
1
x
2
S
S
U
U
A
B
O=C=D
A B O
C
1
x
3
r
3
s
3
r
1
r
2
(r
1
= s
1
kordalne ravnine k
1
)
r
3
i s
3
zadani su proizvoljno
za konstrukciju se presjeka
koristi stranocrt
a
1
b
1
Primjena
1
x
2
S
S
U
U
A
B
O=C=D
A B O
C
1
x
3
r
3
s
3
r
1
r
2
= s
1
s
2
(r
1
= s
1
kordalne ravnine k
1
)
k
1
r
3
i s
3
koristi stranocrt
Primjena
1
x
2
S
S
U
U
A
B
O=C=D
A B O
C
1
x
3
r
3
s
3
(r
1
= s
1
kordalne ravnine k
1
)
r
3
i s
3
koristi stranocrt
Primjena
1
x
2
Na temelju ovog je zadatka
izgraen sistem kuglinih ljusaka
na zgradi Opere u Sidneyu
(Australija). Kuglini se segmenti
spojeni u obliku koljki uzdiu
do visine od 67 m.
Zgrada opere u Sydneyu (Australija)
Metoda koncentrinih kugala
Metoda se koristi ako vrijedi sljedee:
plohe su rotacijske
osi se ploha sijeku
zajednika ravnina simetrije
paralelna je s ravninom projekcije
Ako ui valjak proirimo tako da valjci
imaju jednake polumjere, prodorna se
krivulja raspada na dvije elipse (57-14).
U projekciji su to asimptote hiperbole.
Napomena. Tlocrtnu projekciju
ovog prodora nepotrebno je crtati.
Zato?
Zajednika ravnina simetrije valjaka
paralelna je s
2
nacrt je prodorne
krivulje hiperbola.
Metoda se sastoji u postavljanju kugala
razliitih polumjera sa zajednikim
sreditem u sjecitu osi danih rotacijskih
ploha. Trai se prodor pojedine kugle s
jednim i drugim valjkom (60-1).
Kugla upisana u iri valjak
obratita prodorne krivulje.
Metoda koncentrinih kugala
Prodor valjka i torusa
krivulje rotacijskog valjka s
osnovicom u
1
i polovine torusa
s osi okomitom na
2
.
Shema rjeenja.
Uputa.
Postavlja se pramen ravnina paralelnih s
2
.
Ravnine tog pramena sijeku valjak u dvjema
izvodnicama, a torus u dvjema krunicama.
a
1
b
1
b) odrediti toke na konturnim krunicama
torusa (trag c
1
)
c
1
a) konstruirati obratita u graninim ravninama
(tragovi a
1
i b
1
)
Valjak i torus imaju zajedniku tangencijalnu ravninu,
pa prodorna krivulja ima dvostruku toku.
osnovicom u
1
i polovine torusa
s osi okomitom na
2
.
Shema rjeenja.
Uputa.
2
.
a
1
b
1
torusa (trag c
1
)
d
1
c) odrediti toke na konturnim izvodnicama
valjka (trag d
1
)
c
1
(tragovi a
1
i b
1
)
valjka (trag d
1
)
osnovicom u
1
i polovine torusa
s osi okomitom na
2
.
Uputa.
2
.
a
1
b
1
d
1
c
1
e
1
Shema rjeenja.
torusa (trag c
1
)
(tragovi a
1
i b
1
)
d) odrediti nekoliko opih toaka prodorne
krivulje (trag e
1
)
e) tangenta u opoj toki prodorne krivulje presjenica je dirnih ravnina valjka i torusa (54).
osnovicom u
1
i polovine torusa
s osi okomitom na
2
.
Uputa.
2
.
Shema rjeenja.
a) konstruirati obratita u graninim
ravninama (tragovi a
1
i b
1
)
torusa (trag c
1
)
a
1
b
1
Jedna granina ravnina tangencijalna je
ravnina torusa, a druga valjka,
pa je prodorna krivulja jednodijelna.
c
1
valjka (trag d
1
)
osnovicom u
1
i polovine torusa
s osi okomitom na
2
.
Uputa.
2
.
Shema rjeenja.
1
i b
1
)
torusa (trag c
1
)
a
1
b
1
c
1
d
1
valjka (trag d
1
)
osnovicom u
1
i polovine torusa
s osi okomitom na
2
.
Uputa.
2
.
Shema rjeenja.
1
i b
1
)
torusa (trag c
1
)
d) odrediti nekoliko opih toaka prodorne
krivulje (trag e
1
)
a
1
b
1
c
1
d
1
e
1
e) Tangenta u opoj toki prodorne krivulje presjenica je tangencijalnih ravnina valjka i torusa (54).
Prodor kugle i torusa
krivulje kugle i torusa koji imaju
zajedniku ravninu simetrije paralelnu
s
2
, a os je torusa okomita na
2
.
Uputa.
2
.
Ravnine tog pramena sijeku torus u dvjema,
a kuglu u jednoj krunici.
a
1
Te se krunice u tlocrtu projiciraju na prvi trag
presjene ravnine, a u nacrtu se vide u pravoj
veliini.
Shema rjeavanja.
a) odreivanje toaka na konturama torusa i
kugle u nacrtu (trag a
1
)
Prodor kugle i torusa
krivulje kugle i torusa koji imaju
zajedniku ravninu simetrije paralelnu
s
2
, a os je torusa okomita na
2
.
Uputa.
2
.
Ravnine tog pramena sijeku torus u dvjema,
a kuglu u jednoj krunici.
a
1
Te se krunice u tlocrtu projiciraju na prvi trag
presjene ravnine, a u nacrtu se vide u pravoj
veliini.
b
1
c
1
Shema rjeavanja.
a) odreivanje toaka na konturama torusa i
kugle u nacrtu (trag a
1
)
b) odreivanje toaka na konturi torusa u
tlocrtu (tragovi b
1
i c
1
)
c) odreivanje nekoliko opih toaka
prodorne krivulje (tragovi e
1
i d
1
)
d) odreivanje najniih toaka prodorne
krivulje
Napomena. Zbog zajednike ravnine simetrije nacrt je krivulja 2.
reda. O poloaju sredita kugle prema sredinjoj krunici torusa
ovisi koja je to krivulja. U ovom je sluaju to luk hiperbole.
e
1
d
1
Prodor stoca i torusa
krivulje rotacijskog stoca i etvrtine
torusa koji imaju zajedniku ravninu
simetrije paralelnu s
2
, a osi im se ne
sijeku.
Uputa.
Zadatak se rjeava metodom kliznih kugala.
Metoda se primjenjuje kada su oba tijela
rotacijska, a osi se ne sijeku.
Kugle svaku od ploha prodiru u krunicama,
kojima treba odrediti sredite i polumjer.
Shema rjeavanja.
1) Odrediti toke u zajednikoj ravnini
simetrije u nacrtu.
2
, a osi im se ne
sijeku.
Shema rjeavanja.
simetrije u nacrtu.
2) Kroz os torusa postaviti nekoliko ravnina
koje e presjei torus u krunici izvodnici
(osni presjek).
Sredite je te krunice na krunici sredinjici torusa.
3) Iz tog sredita uzdii okomicu na presjenu ravninu.
Sredite je kugle u sjecitu te okomice s osi stoca.
4) Polumjer se odreuje tako da je na toj kugli (spomenuta)
krunica izvodnica torusa.
Uputa.
2
, a osi im se ne
sijeku.
Shema rjeavanja.
simetrije u nacrtu.
(osni presjek).
Uputa.
2
, a osi im se ne
sijeku.
Shema rjeavanja.
simetrije u nacrtu.
(osni presjek).
Uputa.
Kugle obiju ploha prodiru u krunicama,
a treba im se odrediti sredite i polumjer.
O kotiranoj projekciji
horizontalna ravnina
T
k
Mjerni broj k R, kojim je oznaena udaljenost neke toke od ravnine , zove se kota toke.
Metoda se ortogonalnog projiciranja na horizontalnu ravninu, pri kojoj je toka odreena
svojom projekcijom i kotom, naziva kotiranom projekcijom.
Ravnina je slike uobiajeno
horizontalna ravnina. Sve toke
te ravnine imaju kotu k = 0, pa
se ta ravnina naziva nultom
horizontalnom ravninom i
oznaava
0
.
Ravnine paralelne s nultom
nazivaju se nivo-ravninama.
Ravnine su s cjelobrojnim
kotama glavne nivo-ravnine;
one s pozitivnom kotom iznad,
a s negativnom ispod nulte
ravnine.
1
k
0
T
0
Mjerilo
Kota toke izraena je u metrima, dok se na slici crta umanjeno u mjerilu koje se
naziva mjerilom slike.
Mjerilo se zadaje numeriki u obliku kvocijenta M = 1 : a, tj. prava veliina duine duljine
jednog metra na slici iznosi 1/a m.
Npr. Duina d =7 m imat e na slici u mjerilu 1:200 duljinu 3.5 cm.
Toka
Toka se u kotiranoj projekciji prikazuje
svojim tlocrtom i kotom.
Duina
Prava se veliina neke duine u kotiranoj projekciji odreuje analogno konstrukciji u Mongeovoj
projekciji (13-9).
A(-3)
B(+2)
A
0
B
0
d
P(0)
Toka P ima kotu nula i
nalazi se u ravnini slike
0
.
H(+5)
H
G
G(-3)
F(0)
1m Mjerilo
Pravac
Pravac se prikazuje tlocrtnom projekcijom na kojoj je oznaen smjer
pada, te projekcije i kote onih toaka ija je visinska razlika 1 m.
Graduiranje pravca postupak je odreivanja
projekcija toaka cjelobrojnih kota visinske
razlike 1m.
p
p
0
i
p
Graduirati pravac koji je zadan:
a) kotiranom projekcijom bilo kojih dviju njegovih toaka,
b) projekcijom, smjerom pada i kotom jedne njegove toke te nagibom (ili intervalom).
Pogodno je prevaljivanje u nivo ravninu
2.6
0.4 m
1.0m
N
0
a)
M(2.6)
N(4.3)
q
q
0
q
0
prevaljeni je poloaj pravca q u
2.6
,
a prikloni kut pravca prema ravnini
slike usporedi poglavlje 4 (14-5).
3
4
1m M 1:100
=
n = tg
p
i
1
nagib pravca
R
R(2)
Tlocrtna se udaljenost projekcija dviju toaka pravca kojima
je visinska razlika 1mzove interval pravca i oznaava s i
p
.
1 m
T
T( ) 1
Pravac
b)
p
P(4.8)
Pravac je zadan svojom projekcijom p,
smjerom pada, kotom jedne svoje toke i
nagibom n
p
= . Crtati u zadanom mjerilu.
3.8
4
5
Dva pravca
2
3
4
5
a
b
paralelni
c
d
S(4)
3
3
ukrteni
e
4
5
f
7
6
mimosmjerni
ili brojano M 1:50
1m
Mjerilo: konstruktivno
n = i
p
= 2 m
p
i
1
a || b paralelne projekcije
isti smjer pada
jednake intervale
Ravnina
Ravnina se predoava mjerilom nagiba
i projekcijama glavnih slojnica.
Slojnice ravnine presjenice su ravnine s horizontalnim ravninama. Glavne su slojnice one s
cjelobrojnim kotama. Meusobno su paralelne i okomite na priklonicu ravnine. Sve toke na istoj
slojnici imaju istu kotu.
E
5
6
7
8
i
s
8
s
7
s
6
8
7
6
E
H
8
H
7
H
6
Mjerilom nagiba ravnine naziva se graduirana priklonica
te ravnine, a njezin je interval jednak intervalu ravnine.
Ravnina je potpuno odreena dvjema
slojnicama ili mjerilom nagiba.
E
E
=
i
n
1
Zadavanje ravnine:
s
5.3
s
3.8
P
0.8m
a) dvjema slojnicama
M 1:100
2.3m
3
1m
4
1m
5
b) mjerilom nagiba M 1:100
E
n = 3/4
7
i
E
= 4/3m
8
9
Pravac i toka u ravnini
P
4
5
6
7
i
Pravac je u ravnini ako je
graduiran slojnicama te ravnine.
p
7
6
5
4
T
Toka je u ravnini ako je na
nekom pravcu te ravnine.
Kao i u Mongeovoj metodi, priklonica
definira nagib ravnine, odnosno njezin
prikloni kut prema horizontalnoj
ravnini (16-7).
1m
e
1m
(5.5)
Odreivanje ravnine:
a) dvama ukrienim pravcima
a
S(9)
8
10
8
10
P
8
9
10
b) dvama paralelnim pravcima
a
5
6
b
5
6
I
5
6
c) pravcem i tokom (T e p), M 1:50
p
4
3
T(3.7)
3.7
4
3
d) trima nekolinearnim tokama
A(3.2)
C(5.6)
B(2.5)
Napomena. Ovaj se zadatak moe rijeiti
na jedan od tri navedena naina.
H
4
Pravcem ppoloiti ravninu B zadanog nagiba
p
T(5)
1m
N
p
=
n
B
= 1
Prostorno rjeenje:
Sve ravnine B nagiba 1 koje prolaze
jednom tokom pravca pomataju stoac.
S
n = tg = v/r = 1/ i
v
r
Ako je v = 1 r = i
Diskusija. n
B
= n
p
1. n
B
> n
P
2 realna i razliita rjeenja
2. n
B
= n
P
dvostruko rjeenje
3. n
B
< n
P
konjugirano imaginarna rjeenja
i
B
= r =1
4
4
5
B
1
5
4
B
2
T(5)
4
p
5
4
ili M 1:50
o
Dvije ravnine
Paralelne ravnine
A
3
4
5
B
5
6
B
5
6
5
6
4
E
q
5
6
Ako dvije ravnine imaju jednake
intervale, njihova je presjenica
simetrala kuta istoimenih slojnica.
=
B A
o o n
A
= n
B
i
A
= i
B
Mjerila su nagiba paralelna, odnosno
Probodite pravca i ravnine
P
4
5
6
7
i
q
6
5
4
Princip rjeenja (19-1).
p
Ravnina P zadana je mjerilom nagiba, a pravac psvojom tokom D (6.7) i nagibom n = 3/2.
U mjerilu 1:33 odrediti probodite pravca i ravnine.
D(6.7)
n
p
= 3/2 i
p
= 2/3 m 2 cm
M
0.7 i = 1.4 cm
6
5
4
7
Pravcem ppoloiti
bilo koju ravninu A.
6
5
4
A
Odrediti presjenicu q
ravnina P i A (sjecita
istoimenih slojnica
dviju ravnina).
Odrediti tlocrt i kotu
probodita Nprevaljivanjem
intervala.
N(5.3)
1m
1 m
1m 3 cm , tj.
M
Okomitost pravca i ravnine
1m
T
i
i
p
T
p
p
3
2
5
1m
.
i
p
4
Ako je pravac okomit na ravninu, onda je:
projekcija pravca paralelna s mjerilom nagiba ravnine
smjer pada pravca suprotan smjeru pada ravnine
interval pravca reciproan intervalu ravnine.
1m
Zadaci
1) Konstruirati simetralnu ravninu duine AB. (20-5)
B(18.6)
A(12.2)
a
0.8m
1m
B
0
13
14
15
16
17
18
graduirati pravac a AB
konstruirati polovite P
duine AB
P(15.4)
tokom P postaviti
simetralnu ravninu
s
15.4
konstruirati interval
ravnine
0.4m
0.4i
15
16
i
14
13
17
M 1:100 ili
.
1m
Zadaci
2) Odrediti udaljenost toke T od ravnine .
T(4,3)
s
7
s
8
tokom postaviti pravac a
okomit na ravninu (64-1)
a
.
i
a
0,3m
0,3i
a
4
3
5
konstruirati probodite N
pravca a i ravnine (63-6)
6
7
8
8
7
q
7
8
N(6,
0,4m
N(6,4)
odrediti pravu veliinu
duine TN (62-2)
N
0
d
M 1:50 ili
T(1)
Rotacija ravnine u neku horizontalnu ravninu
T
s
1
(s
1
)
(T)
s
0
0
(T)
Rotacija se ravnine moe izvesti za kut ili
180 . Os je rotacije slojnica presjenica
ravnine i nivo-ravnine projekcije.
T(1)
s
1
s
0
1m
T
0
(T)
Postupak je rotiranja oito jednak onom u Mongeovoj metodi (23-6). I ovdje se izmeu
ravnine i njezina rotiranog poloaja moe uspostaviti afinost (s
0
, T, (T )).
1m
M 1:50 ili
1m
Zadaci
1) Odrediti pravu veliinu kuta dvaju ukrienih pravaca. M 1:125 ili
p
q
S(15)
n
p
= 2/3
n
q
= 4/5
i
p
=1.5m
M
1.2cm
i
q
=1.25m
M
1.0cm
16
17
14
13
12
16
14
13
12
16
15
14
13
12
S
0
(S)
(p)
(q)
1m
Zadaci
2) Konstruirati kotiranu projekciju krunice kojoj je zadano sredite S (6) i tangenta
t = KL[K(9)L(4)].
Projekcija krunice
openito je elipsa.
Usporedi (23-8).
Za ravninu slike odabrana
je nivo-ravnina
6

6
= s
6
,
s
6
trag ravnine.
s
6
Mala se os elipse
moe dobiti pomou
prevaljene priklonice
tokom S.
M 1:100 ili
S(6)
K(9)
L(4)
t
Odrediti ravninu
krunice .
K
0
L
0
8
7
6
5
K
0
6
7
8
5
4
9
(K)
(t)
.
r
(T)
T
r r
A(6)
B(6)
r
C
0
C(3.5)
2.5m
D(8.5)
P
Pravilno geometrijsko tijelo s osnovicom u opoj ravnini
Konstruirati kotiranu projekciju trostrane
pravilne piramide kojoj je baza u ravnini
P, a poboni brid duljine d = 5m na
pravcu p(n
p
= 3/2).
p
Shema rjeenja:
1. p P = A (63-6)
1m
A
P
9
8
i
p
= 2/3m
8
9
q
p
8
9
10
11
12
13
14
7
6
A
p
0
A
0
V
0
(7,2)
2. na p od A nanijeti d = 5m V
3. V o, o P, o P = S
o
.
i
o
o
V
S
4. (A)(B)(C) (rotacija u
8
!)
0,6i
o
0,6i
o
A
9
8
a
S
10
9
8
7
13
14
12
V(11,4)
10
11
12
ili M 1:80
P
pravcu p(n
p
= 3/2).
p
Shema rjeenja:
1. p P = A
1m
A
P
9
8
i
p
= 2/3m
p
8
9
10
11
12
13
14
7
6
A
p
0
A
0
V
0
(7,2)
3. V o, o P, o P = S
o
.
i
o
o
V
S
8
!)
0,6i
o
0,6i
o
A
9
8
a
S
10
9
8
7
13
14
12
0,8m
A
0
(S)
(A)
(B)
(C)
C
B
V(11,4)
10
11
12
(9,8)
(11,6)
ili M 1:80
P
pravcu p(n
p
= 3/2).
p
Shema rjeenja:
1. p P = A
1m
A
P
9
8
i
p
= 2/3m
p
8
9
10
11
12
13
14
7
6
A
p
0
A
0
V
0
(7,2)
3. V o, o P, o P = S
o
.
i
o
o
V
S
8
!)
0,6i
o
0,6i
o
A
9
8
a
S
10
9
8
7
13
14
12
0,8m
A
0
(S)
(A)
(B)
(C)
C
B
V(11,4)
10
11
12
(9,8)
(11,6)
ili M 1:80
Konstruirati kotiranu projekciju presjene krivulje kosog krunog valjka
[osnovice su u horizontalnim ravninama, os MN, M(5), N(10), r = 3.4m]
ravninom [n = 1/3, s
5
]. (Mjerilo 1:200)
1m
M(5)
N(10)
s
5
6
7
8
6
7
8
9
i = 3m = 1.5cm
M
I. Graduirati os
5
]. (Mjerilo 1:200)
1m
M(5)
N(10)
s
5
6
7
8
6
7
8
9
P
5
6
7
8
II. Trai se probodite osi MN s ravninom .
O(6.9)
5
]. (Mjerilo 1:200)
1m
M(5)
N(10)
s
5
6
7
8
6
7
8
9
P
5
6
7
8
O(6.9)
III. Okomitim promjerima baze afino su pridrueni konjugirani promjeri presjene elipse u
afinosti izmeu ravnina i
5
.
0.3m
A(5,3)
B(8.5)
C(6.9)
D(6.9)
K
1
L
1
K
L
(8.2)
(5.6)
5
]. (Mjerilo 1:200)
1m
M(5)
N(10)
s
5
6
7
8
6
7
8
9
P
5
6
7
8
O(6.9)
III. Okomitim promjerima baze afino su pridrueni konjugirani promjeri presjene elipse u
afinosti izmeu ravnina i
5
.
0.3m
A(5,3)
B(8.5)
C(6.9)
D(6.9)
K
1
L
1
K
L
(8.2)
(5.6)
Idealni tereni
Teren je u idealnu sluaju
nagnuta ravnina.
Mjerilo 1:100
0 1m
23
22
21
20
19
18
17
16
+20
Na terenu se nalazi plato na
koti 20.
Potrebno je:
odrediti presjek platoa i terena
razdjelnu (neutralnu liniju)
postaviti ravnine nasipa nagiba
n = 2/3 i odrediti rub nasipa
postaviti ravnine usjeka nagiba
n = 4/5 i odrediti rub usjeka
i
N
=3/2m
M
i
N
=1.5cm
19
18
17
19
18
17
16
19
i
U
= 5/4
M
i
U
= 1.25cm
21
22
23
24
21
22
23
24
Za tonije je odreenje ruba usjeka
potrebno napraviti interpolaciju.
u ovom se sluaju umee kruni stoac
23.5
23.5
23.5
Poetak nagnute prometnice na idealnu terenu
Mjerilo 1:100
0 1m
9
8
7
6
5
4
3
i
N
=3/2m
M
i
N
=1.5cm
5
7
6
Redoslijed rjeavanja:
graduirati prometnicu
odrediti presjek prometnice i
terena razdjelnu liniju
(63-4)
5
4
3
5
4
4
3
Mjerilo 1:100
0 1m
9
8
7
6
5
4
3
i
N
=3/2m
M
i
N
=1.5cm
i
U
= 5/4
M
i
U
= 1.25cm
5
7
6
5
4
3
5
4
4
3
2
7
8
9
7
8
9
Mjerilo 1:100
0 1m
9
8
7
6
5
4
3
i
N
=3/2m
M
i
N
=1.5cm
i
U
= 5/4
M
i
U
= 1.25cm
5
7
6
5
4
3
5
4
4
3
2
7
8
9
7
8
9
Topografske plohe
Svaki se ogranien dio
Zemljine povrine zove
topografska ploha.
izohipse visinske slojnice
izobate dubinske slojnice
Brdo je topografska ploha.
Ako ga sijeemo
horizontalnim ravninama u
razmacima od 1m (ili 10m),
dobijemo nepravilne
zatvorene topografske linije,
slojnice terena.
Kotirana se projekcija nekog dijela terena, prikazana
slojnicama u nekom mjerilu, zove topografska karta.
Topografske plohe
topografska ploha.
Ako ga sijeemo
dobijemo nepravilne
zatvorene linije, slojnice
terena.
Topografske plohe
topografska ploha.
Ako ga sijeemo
dobijemo nepravilne
terena.
Topografske plohe
topografska ploha.
Ako ga sijeemo
dobijemo nepravilne
terena.
V
Toka se s najviom kotom na terenu zove vrh.
Izduen se vrh naziva sljeme.
S
Toka se u kojoj slojnica terena samu sebe sijee naziva sedlo.
Topografske plohe
gue slojnice strmiji teren
Linije se najveeg nagiba na
terenu zovu padnice jer
pokazuju tok oborinskih voda.
9 8
7 6
5 4
. .
.
.
.
Presjek se terena
projicirajuom ravninom zove
popreni profil terena.
Mjerilo 1:100
0 1
Zadatak. Odrediti kotirane
projekcije presjeka terena sa
zadanim ravninama,
projicirajuom i opom P.
4
P
9
8
7
6
5
4
Trasiranje
Zadatak. Spojiti toke A i B na
terenu linijom zadanog nagiba n = 1.
Mjerilo 1:50
0 1
n = 1 i = 2cm
B
A
14
13
12
11
10
9
Ako krunica ne presijee susjednu
slojnicu, linija se trase postavlja u
smjeru padnice, a nagib joj je manji od
1, to je za trasu poeljno. Nagib trase
ne smije biti vei od nagiba terena.
Postoji i druga varijanta.
Kod odabira varijante vodi se rauna
o propisima, naseljenosti podruja,
vanosti ceste, ekologiji...
Trasa je zamiljena os ceste, eljeznice,
kanala, nasipa i sl. prikazana tlocrtnim
poloajem u poloajnom nacrtu.
Interpolacija slojnica terena
C
D
.
0.7m
10.7
ovu konstrukciju treba ponoviti nekoliko puta da se
dobije dovoljan broj toaka traene slojnice
Uputa. Svi pravci prostora istog nagiba tokom A
ine rotacijski stoac, kojemu je polumjer baze
jednak zadanom intervalu ako je visina stoca 1m
(63-4). Trae se izvodnice stoca graduirane
slojnicama terena. Njihova su noita sjecita baze
stoca sa slojnicom terena koja je u istoj nivo-ravnini.
Neki pojmovi potrebni pri projektiranju prometnica
*
Prometnica je zajedniki naziv za graevine ili medije po kojima se odvija promet. Prometnicama
pripadaju sljedee graevine: ceste, eljeznice, ulice u naseljima, biciklistike staze, pjeake
staze, izgraeni kanali za plovidbu, uspinjae, iare, prometne povrine u zranim lukama.
Donji ustroj ili zemljano tijelo prometnice dio je trupa ceste, eljeznice ili drugih prometnih
graevina koji obuhvaa sve dijelove do razine posteljice (planuma).
Planum (ravnik) zavrna je povrina donjeg ustroja prometnice.
*
Vidi: Leksikon graevinarstva, Zagreb 2002.
Propust je manja graevina koja slui za proputanje oborinske vode kroz trup prometnice.
Prometnicu sa svim prateim objektima nasipima, usjecima, kanalima nazivamo trupom
prometnice.
Uzduni profil je presjek ceste vertikalnom ravninom kroz os planuma.
Popreni profil je presjek terena i zemljanog tijela prometnice ravninom okomitom na projekciju osi
prometnice u po volji odabranim tokama.
Niveleta ili razinica kanala crta je dna kanala u njegovu uzdunom presjeku (profilu).
Nivo-linija je prividni presjek planuma ceste s plohom usjeka.
Horizontalna ravna cesta
Na kotiranoj je projekciji terena ucrtana os horizontalne ravne ceste irine planuma
5m na koti 15. Prikazati tlocrt trupa prometnice.
Shema rjeavanja metodom slojnica
1. graduirati cestu (ako nije horizontalna)
2. odrediti razdjelnu (ili neutralnu) liniju
3. postavljati ravnine ili plohe nasipa
rubovima planuma (nagib n
N
= 2/3) i
odrediti presjek s terenom
4. konstruirati kanale i nivo-linije
*
uz
planum; kanale po terenu (minimalni
uzduni pad u usjeku uz horizontalnu
prometnicu n
k
= 1%; irina dna kanala
40cm)
5. postavljati usjene ravnine ili plohe
(nagib n
U
= 4/5) i odrediti presjek s
terenom
6. postaviti popreni profil
*
provjera
tonosti konstrukcije metodom slojnica.
*
Termini (68-11)
Mjerilo 1:250
0 1m
Na kotiranoj je projekciji terena ucrtana os horizontalne ravne prometnice irine 3m na
koti 15. Prikazati tlocrt trupa prometnice.
+15
15
16 17
18 19
14
13
12
14
13
12
14
13
12
Poetna dubina
kanala 40cm
1:1
4:5
40
40 40 50
Dimenzije kanala uz
horizontalnu prometnicu
Dubina kanala
nakon 10m
1:1
50
50 40 62,5
4:5
u mjerilu (mm): 1.6, 1.6, 2.0 2.0, 1.6, 2.5
1m
Prema shemi rjeavanja
razdjelna linija
i
N
=3/2m
M
i
N
=0.6cm
ravnina nasipa
postavljanje kanala
postavljanje kanala
i
N
=3/2m
M
i
N
=0.6cm
ravnina nasipa
Mjerilo 1:250
0 1m
Na kotiranoj je projekciji terena ucrtana os horizontalne ravne prometnice irine 3m na koti
15. Prikazati tlocrt trupa prometnice.
+15
15
16 17
18 19
14
13
12
14
13
12
14
13
12
Poetna dubina
kanala 40cm
1:1
4:5
40
40 40 50
Dimenzije kanala uz
horizontalnu prometnicu
Dubina kanala
nakon 10m
1:1
50
50 40 62,5
4:5
u mjerilu (mm): 1.6, 1.6, 2.0 2.0, 1.6, 2.5
.
16
17
18
19
.
16
17
Prema shemi rjeavanja
razdjelna linija
i
U
= 4/5
M
i
U
= 0.5cm
ravnina usjeka
Mjerilo 1:250
0 1m
+15
15
16 17
18 19
14
13
12
14
13
12
14
13
12
.
16
17
18
19
.
16
17
Popreni je profil presjek
terena i zemljanog tijela
prometnice ravninom
okomitom na projekciju
osi prometnice u po volji
odabranim tokama.
Ravnina se poprenog
profila prevaljuje u
horizontalnu ravninu na
koti prometnice.
Mjerilo 1:250
0 1m
+15
15
16 17
18 19
14
13
12
14
13
12
14
13
12
.
16
17
18
19
.
16
17
prometnice ravninom
odabranim tokama.
Ravnina se poprenog
koti prometnice.
Mjerilo 1:250
0 1m
+15
15
16 17
18 19
14
13
12
14
13
12
14
13
12
.
16
17
18
19
.
16
17
prometnice ravninom
odabranim tokama.
Ravnina se poprenog
koti prometnice.
Mjerilo 1:250
0 1m
+15
15
16 17
18 19
14
13
12
14
13
12
14
13
12
.
16
17
18
19
.
16
17
prometnice ravninom
odabranim tokama.
Ravnina se poprenog
koti prometnice.
Usporediti s (69-1)!
Horizontalna cesta u krunom zavoju
Na kotiranoj je projekciji terena ucrtana os horizontalne ceste irine planuma 4m (kota 22), koja
se u krunom luku polumjera R = 20m protee od A do B. Prikazati tlocrt trupa prometnice.
Mjerilo 1:200
0 1m
A
B S
22
21
20
19
23 24
25
Prema shemi rjeavanja (69-1)
razdjelna linija
ploha nasipa n
N
= 2/3
Rub planuma slojnica je 22 plohe nasipa,
pa je projekcija mjerila nagiba te plohe
okomita na taj rub. Slojnice su nasipne
plohe krunice, a ploha je rotacijski stoac
iji se vrh projicira u sredite zavoja.
i
N
=1.5m
M
i
N
= 0.75cm
21
20
19
21
20
22
Mjerilo 1:200
0 1m
A
B S
22
21
20
19
23 24
25
21
20
19
21
20
produbljavanje kanala uz
horizontalnu cestu u zavoju
Iz l =
0
180
r
=
14 . 3 20
10 . 180
0
28
28
0
Minimalni pad kanala jest 1%
svakih 10m pad kanala iznosi 10cm.
Krunom luku duljine 10m odgovara
sredinji kut 28,6 .
22
Mjerilo 1:200
0 1m
A
B S
22
21
20
19
23 24
25
21
20
19
21
20
Poetna dubina
kanala 40cm
1:1
4:5
40
40 40 50
u mjerilu (mm):
2.0, 2.0, 2.5
2.5, 2.0, 3.125
u mjerilu (mm):
Dubina kanala
nakon 10m
1:1
50
50 40 62.5
4:5
28
0
Dubina kanala
nakon 20m
1:1
60
60 40 75
4:5
3.0, 2.0, 3.75
u mjerilu (mm):
S
1
i S
2
sredita su krunica rubova kanala i nivo-linije unutranje strane zavoja, a S
3
i S
4
vanjske strane.
S
1 S
2
S
3 S
4
22
Rotacijski stoac ploha usjeka
s unutarnje strane zavoja
nivo-linija
rub dna kanala
zavojnica na stocu
slojnice plohe usjeka
krunice
Ortogonalna projekcija zavojnice na stocu Arhimedova je spirala koju aproksimiramo krunicom.
rub planuma
Mjerilo 1:200
0 1m
A
B S
22
21
20
19
23 24
25
21
20
19
21
28
0
Nivo-linija planuma slojnica je 22 plohe
usjeka, pa je projekcija mjerila nagiba te
plohe okomita na tu krunicu. Slojnice su
usjene plohe krunice, a ploha je
rotacijski stoac iji se vrh ne projicira
u sredite zavoja, nego u toke S
2
,
odnosno S
4
.
i
U
=1.25
m
M
i
U
= 0.625cm
ploha usjeka n
U
= 4/5
S
2 S
4
22
.
23
24
25
26
23
24
25
Ravna cesta u usponu
A(11)
B
Mjerilo 1:200
0 1m
Planum prometnice irok 4m ima uspon 8% od A do B. U
mjerilu 1:200 prikaite tlocrt trupa prometnice.
12 13 14
12
13 14 15 16 17 11
10
9
n
C
= 8% i
C
= 12.5m 6.25cm
M
Prema shemi rjeavanja (69-1) razdjelna linija
i
N
= 3/2m
M
i
N
= 0.75 cm
ravnina nasipa n
N
= 2/3
0
1
2
0
1
2
Postavljanje ravnine nasipa
A(11)
B
Mjerilo 1:200
0 1m
12 13 14
12
13 14 15 16 17 11
10
9
n
C
= 8% i
C
= 12.5m 6.25cm
M
i
N
= 3/2m
M
i
N
= 0.75cm
ravnina nasipa n
N
= 2/3
2
11
10
9
11
10
A(11)
B
Mjerilo 1:200
0 1m
12 13 14
12
13 14 15 16 17 11
10
9
2
11
10
9
11
10
pad kanala (dubine 40cm) prati pad ceste
i
U
= 5/4m
M
i
U
= 0.625cm ravnina usjeka n
U
= 4/5
14
15
16
17
14
15
16
17
A(11)
B
Mjerilo 1:200
0 1m
12 13 14
12
13 14 15 16 17 11
10
9
2
11
10
9
11
10
pad kanala (dubine 40cm) prati pad ceste
i
U
= 5/4m
M
i
U
= 0.625cm ravnina usjeka n
U
= 4/5
14
15
16
17
14
15
16
17
1m
Cesta u usponu u krunom zavoju
Mjerilo 1:250
Planum ceste irok 5m uspinje se nagibom 7% u krunom luku polumjera
30m od A prema B. U mjerilu 1:250 prikaite situaciju zemljanih radova.
A(8)
B
0
i
C
= 100/7 = 14.3m
9
8
10
7
11
12
13
ploha nasipa n
N
= 2/3 i
N
= 1.5m
M
0.6cm
27.3
0
9
27.3
0
10
27.3
0
11
= 14.3180
0
/ 303.14 = 27.3
0
iz (69-9)
1m
Mjerilo 1:250
A(8)
B
0
i
C
= 100/7 = 14.3m
9
8
10
7
11
12
13
ploha nasipa n
N
= 2/3 i
N
= 1.5m
M
0.6cm
27.3
0
9
27.3
0
10
27.3
0
11
= 14.3180
0
/ 303.14 = 27.3
0
iz (69-9)
S
8
7
9
S
1
I. nain:
slojnica nasipa krunica je odreena
trima tokama njezino sredite (S
1
)
sjecite je simetrala tetiva
II. nain:
slojnica nasipa krivulja je
aproksimirana dijelovima
krunica
Napomena. Konstrukcija je
tonija od one u I. nainu.
Konstrukcija plohe nasipa uz nagnutu cestu u zavoju
A
3
A
4
A
5
5
0
1
2
3
4
0
rub planuma
Konstrukcija plohe nasipa uz nagnutu cestu u zavoju
R polumjer baze valjka
r polumjer zavoja = 12m
n
C
nagib ceste = 16%
n
N
nagib nasipa = 2/3
rub planuma
0
30
0
2
30
0
3
r
R = r n
C
1/n
N
M 1:100
0
180
r
l
m 28 . 6
180
30 14 . 3 12
0
0
R = 12 16 1.5 = 2.88cm
za = 30
0
S
1
S
2
1
30
0
S
3
S
i
N
= 1.5m
M
1.5cm
S
0
Rub planuma u krunom zavoju
zavojnica je na valjku, a ploha
nasipa (odnosno usjeka) zavojna je
ploha ije slojnice aproksimiramo
krunicama. Izvodnice te plohe
diraju uspravni rotacijski valjak
polumjera R sa sreditem baze u
sreditu zavoja S.
R
1m
Mjerilo 1:250
A(8)
B
0
i
C
= 100/7 = 14.3m
9
8
10
7
11
12
13
ploha nasipa n
N
= 2/3 i
N
= 1.5m
M
0.6cm
27.3
0
9
27.3
0
10
27.3
0
11
= 14.3180
0
/ 303.14 = 27.3
0
iz (69-9)
S
8
7
9
Polumjer baze valjka: R =
N
C
n
n r
R
N
=
3 / 2
100 / 7 30
= 3.15m
M
1.26cm
S
1
Slojnice nasipa sastoje se od dijelova
krunih lukova ija se sredita
projiciraju na bazu valjka, a diralita su
tangenata poloenih na tu bazu. U
ovom primjeru za konstrukciju plohe
nasipa s vanjske strane zavoja valjak
diramo zdesna, a za unutarnju stranu
zavoja slijeva.
pad kanala dubine 40cm prati pad ceste
27.3
0
9
1m
Mjerilo 1:250
A(8)
B
0
i
C
= 100/7 = 14.3m
9
8
10
7
11
12
13
ploha usjeka n
U
= 4/5 i
U
= 1.25m
M
0.5cm
27.3
0
10
27.3
0
11
= 14.3180
0
/ 303.14 = 27.3
0
iz (69-9)
S
8
7
9
Polumjer baze valjka: R =
U
C
n
n r
11
12
13
11
12
13
Slojnice usjeka sastoje se od dijelova
krunih lukova ija se sredita
projiciraju na bazu valjka, a diralita su
tangenata poloenih na tu bazu. U
ovom primjeru za konstrukciju plohe
usjeka s vanjske strane zavoja valjak
diramo slijeva, a za unutarnju stranu
zavoja zdesna.
R
U
=
5 / 4
100 / 7 30
= 2.63m
M
1.05cm
Raskrije u istoj razini
A(21)
B
Mjerilo 1:250
0 1m
Cesta irine planuma 5m ima uspon 5% od A (21) prema B. U C prelazi u razini preko horizontalne
eljeznike pruge irine 3m. U mjerilu 1:250 prikaite tlocrt trupa prometnica.
22
23
24
25
26
21
razdjelna linija
i
C
=
20m
M
8cm
22.2
C
graduiranje ceste
Horizontalna pruga ima u
raskriju 40cm niu kotu
od planuma ceste (visina
pragova i tranica).
21.8
23
22
obje su prometnice
u usjeku
kanali prate pad ceste pa se ne
produbljuju u istoj su razini s
kanalima pruge u raskriju
dubina im je 80cm
kanalima uz eljezniku
prugu daje se uzduni pad
1% od raskrija na objema
stranama (poetna dubina
40cm)
A(21)
B
Mjerilo 1:250
0 1m
22
23
24
25
26
21
22.2
C
21.8
23
22
Dubina kanala
uz cestu
1:1
80
80 40 100
4:5
u mjerilu 3.2 1.6 4.0
A(21)
B
Mjerilo 1:250
0 1m
22
23
24
25
26
21
22.2
C
21.8
23
22
Produbljivanje kanala
uz eljezniku prugu
Poetna dubina
kanala 40cm
1:1
4:5
40
40 40 50
u mjerilu (mm): 1.6, 1.6, 2.0
Dubina kanala
nakon 10m
1:1
50
50 40 62.5
4:5
2.0, 1.6, 2.5
u mjerilu (mm):
A(21)
B
Mjerilo 1:250
0 1m
22
23
24
25
26
21
22.2
C
21.8
23
22
ravnina usjeka n
U
= 4/5
uz cestu
i
U
= 5/4m
M
i
U
= 0.5cm
22
23
24
25
26
22
23
24
25
26
23
24
25
26
23
24
25
26
Mjerilo 1:250
0 1m
ravnina usjeka n
U
= 4/5
uz cestu
i
U
= 5/4m
M
i
U
= 0.5cm
22
22
23
24
25
26
A(21)
B
22
23
24
25
26
21
22.2
C
21.8
23
22
2
3
A(21)
B
Mjerilo 1:250
0 1m
22
23
24
25
26
21
22.2
C
21.8
23
22
ravnina usjeka n
U
= 4/5
uz eljezniku prugu
Mjerilo nagiba ravnine usjeka
uz eljezniku prugu okomito
je na nivo-liniju koja ima kotu
21.8.
Zbog produbljivanja kanala uz
prugu potrebno je postaviti
etiri usjene ravnine.
2
2
22.5
2
2
.
5
2
2
2
3
2
4
2
2
2
3
2
4
2
5
2
3
2
2
2
4
2
5
2
6
23.8
0 1m
i
U
= 5/4m
M
i
U
= 0.5cm
22
22
23
24
25
26
23
24
25
26
23
24
25
26
0 1m
22
22
23
24
25
26
2
3
A(21)
B
Mjerilo 1:250
0 1m
22
23
24
25
26
21
22.2
C
21.8
23
22
2
2
22.5
2
2
.
5
2
2
2
3
2
4
2
2
2
3
2
4
2
5
2
3
2
2
2
4
2
5
2
6
23.8
23
24
25
26
23
24
25
26
22
22
Raskrije u dvjema razinama
Mjerilo 1:200
eljeznika pruga irine 2m horizontalna je do toke A (44), a od A prema B ima pad 4%. Horizontalna cesta
(na koti 49) irine planuma 4m prelazi iznad pruge. U mjerilu 1:200 prikaite situaciju zemljanih radova.
A(44)
B
0 1m
+49
47
48
46
45
Shema rjeenja
i
P
= 25m
43.5
produbljivanje
kanala uz prugu do
A (prema 69-2)
C
dubina kanala
nakon d (CA) = 26m
1:1
66
66 40 82.5
4:5
3.3, 2.0, 4.125
u mjerilu (mm):
44
Mjerilo 1:200
A(44)
B
0 1m
+49
47
48
46
45
44
43.5
C
ravnina usjeka
n
U
= 4/5 uz prugu
uz horizontalni dio planuma (69-2)
uz dio planuma u nagibu (70-4)
45
46
47
48
45
46
47
Shema rjeenja
Mjerilo 1:200
A(44)
B
0 1m
+49
47
48
46
45
44
43.5
C
ravnina nasipa uz
cestu n
N
= 2/3
45
46
47
48
45
46
47
48
47
46
48
47
48
47
46
45
48
47
46
Mjerilo 1:200
A(44)
B
0 1m
+49
47
48
46
45
44
43.5
C
45
46
47
48
45
46
47
48
47
46
48
47
48
47
46
45
48
47
46
Zbog konfiguracije
terena nasipe treba
zatititi kanalima
dubine 40cm,
udaljenim 1m od
noice nasipa.
Perspektivna slika raskrija u dvjema razinama
*) autor konstrukcije i animacije Boris Uremovi

Nacrtna Geometrija Predavanja Zagreb

Transféré par

Informations du document

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Nacrtna Geometrija Predavanja Zagreb

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

DESKRIPTIVNA GEOMETRIJA

HDKGIKG & GF Zagreb

Odreivanje prvog i drugog probodita

Posebni poloaji pravaca prema ravninama projekcija

Prvi prikloni kut pravca,

Pravac u ravnini zadan je samo

Sve su sutranice prve skupine

Sve su sutranice druge skupine

Napomena. Zadaci c) i d) temelje se na zadacima a) i b).

Presjenica dviju paralelnih ravnina

b) Konstruirati tragove ravnine

Probodite pravca i ravnine

Odrediti trei prikloni kut pravca!

a) Odrediti probodita pravca p sa svim trima ravninama projekcije.

Kosa projekcija valjka s bazom u (x, z) ravnini

Kosa projekcija valjka s bazom u (x, z) ravnini

Kosa projekcija valjka s bazom u (x, z) ravnini

Kosa projekcija valjka s bazom u (x, z) ravnini

Kosa projekcija spoja dviju greda

Kosa projekcija spoja dviju greda

Kosa projekcija spoja dviju greda

Kosa projekcija spoja dviju greda

Konstruirati konturne toke u nacrtu!

Granine ravnine iz pramena pravca

Prodor dvaju rotacijskih stoaca u kosoj aksonometriji

Vous aimerez peut-être aussi