Vous êtes sur la page 1sur 16

u

b
e
n
ik

r
a
d
n
a

b
ilje

n
ic
a

p
r
ir
u

n
ik

u

m
a
p
i

lik
o
v
n
a

m
a
p
a

r
a
z
r
e
d
n
i
p
la
k
a
t
i
11
BOJA
Danas sc boc nc ioizvouc iiiounim, vcc umcinim uicm a
na iasolaganu imamo sioiinc inuusiiiski ioizvcucnih boa. Za
usoicubu, siaii su Egicani mogli slikaii sa samo 11 boa.
Sl. 9. Fiiiounc zcmlanc boc
koima sc covck sluzio os u
uoba alcoliia oslikavauci
silc.
Sl. 1u. Mincialni igmcnii oznaii
os u siaiom vicku.
Sl. 11. Fosuuicc s
igmcniom u iahu.
Kcmiska i fzikalna svosiva ivaii uz omoc svcila cinc nas svici
i icumcic u ncmu ovako iaznobonima. Glcuauci ih, covck c
ozclio i sam suuclovaii u sivaianu iog saicnila. Da bi io osiigao,
moiao c naci nacina kako uoci uo sicusiava za bocnc. Bio c io
isiiazivacki ui, kako za umcinosi, iako i za znanosi. Iz bilnog i
zivoiinskog svicia, ali i onog nczivc iiiouc - zcmlc i minciala
- izvuccna c cvisia obocna ivai kou nazivamo igmcni. Samim
sc igmcniom, mcuuiim, nic moglo slikaii, a c iicbalo ionaci
nacinc kako iu obocnu ivai vczaii za zclcnu oulogu.
!. ko[|m s| bo[ama ve s|||a|a/s|||ao?
2. ka|av t| [e pr|bor b|o potrebaa?
19
Opt|cko m|jesanje boja
Svakouncvno glcuamo iclcviziu i iiiom nc iimccucmo ua sc
slika kou viuimo na ckianu sasioi ou mnosiva siinih iockica u
samo iii boc. Sio su iockicc siinic (kazcmo ua ckian ima vccu
iczoluciu), io c slika bola. Fiimci nam okazuc ua sc boc mogu
micsaii i u nascm oku, sio nazivamo - opticko mijcsanjc boja.
Ova sc sosobnosi nascg oka nc koiisii samo u ichnickc svihc vcc
i u likovno umcinosii, koa c io iva iimicnila.
Sl. 15. Scuiai, Le Pceve
(Djevcjka kcja pcztra), ucial,
ulc na lainu, 1SS6.-S7.
Sl. 14. Dcial slikc umcinika
Baiza (nasiavnik u Bauhausu,
visoko skoli za umcinicko
oblikovanc, iau iz gouinc
1929.,3u.) ako ovccan na
iacunalnom moniioiu.
Fiomoiii ovc iimcic isic foiogiafc i isiiazi sio sc na ako
ovccanom ucialu uogaua s boom.
20
Sl. 16 b. Scuiai, !edjeljnc
pcpcdne na ctckv Grande [atte,
siuuia, iiicmni iau, ulc
na lainu, 1SS4.-S6.
Sl. 16 a. Scuiai, !edjeljnc
pcpcdne na ctckv Grande [atte,
ucial, ulc na lainu,
1SS4.-S6.
21
|oka|na boja, tonsko stupnjevanje boje
Douacmo li u lavu bou biclu, ona cc osiaaii svc svcilia.
Douacmo li cinu, ona cc osiaaii svc iamnia.
Na ia smo nacin uobili lcsivicu (skalu) ou naiamnic uo
nasvcilic viicunosii cunc boc. Ova osiuak nazivamo -
tonsko stupnjcvanjc bojc. Usoicuivancm kianih viicunosii
na lcsivici sivoiii ccmo vprctnct (kcntrat) vtjetlc - tamnc.
Fazlivim ionskim siuncvancm boc osiizc sc harmonija (sklad
boja).
Sl. 17. Vckoslav Kaias, Ana
Kretc, 1S56.
Kau bismo mogli iziavnaii
ikaninu ou koc c nacincna
halina Anc Kicsic, ona bi
o ciclo svoo ovisini bila
cunako lava. Mcuuiim,
ova halina c naslikana
iazliciiim ionovima lavc
boc ci c slikai koiisiio
ionsku mouclaciu kako bi
iikazao naboic. Osnovni
ion boc koom c obocn
ncki icumci nazivamo -
lokalna boja.
Flavi kvauiaiici iaznc svcilinc
22
Cino-biclo c nauoclivia suioinosi. Izmcuu cinc i biclc
osioi niz sivih viicunosii koc sivaiau iiclaz iz cunc u uiugu
i ublazavau iazliku.
Sl. 1S. Milan Sicinci, !a ktt,
1917.
Cino-bicla lcsivica ili, kako c os nazivamo, akiomaiska
(bczbona, ncsaicna) skala.
Cino-biclo-sivi kvauiaiici
25
Siuncvanc i iazlikovanc boa mozc sc usoicuiii s glazbcnim
lcsivicama guc svaki ion ima svou skalu, ni.: C-uui, D-uui, E-
uui iiu.
Ako iazliciii luui ii govoiu ili cvanu ioizvouc isic tcncve, iak
ccmo ih iazlikovaii ci svaki covck ima svou bcjv glasa. Viuimo
ua sc iziazi ion' i boa' oavluu i u glazbcnom i u likovnom
iziazu.
!. ko|||o toaova s|ve moe |zbro[|t| aa s||c| M||aaa 5te|aera?
2. 0dred| |o[| su d|[e|ov| aa s||c| V[e|os|ava karasa aa[sv[et||[|, a |o[| aa[tama|[|?
Kvauiaiici svicilih boa
Kvauiaiici iamnih boa
29
P|OHA
Fiiscii sc:
Floha c likovni clcmcni ic c glavno obilczc uvouimcnzional-
nosi.
Sl. 25. \aihol, Plent kcrak,
1962.
Slika Plent kcrak iikazuc uva lika u obliku oilaia za ciclc.
Oblik oilaia c asimciiian lik. Mcuiim, oblici licvog i ucsnog
oilaia, osiavlcni cuan oicu uiugog, sivaiau simctrinu
kompoziciju
*
(zrcalna simctrija).
Lik c uio lohc. Likovi mogu biii iavilni, simciiini i nciavilni,
asimciiini.
S|metr|ja | as|metr|ja p|osn|h ob||ka
u kompoz|c|j|
50
Na iimciu ovog umci-
nikog ucla zaazamo ia-
vilnc gcomctrijskc likovc u
asimctrinom iasoicuu,
komozicii
*
.
Sl. 26. Malcvic,
Svpremattttcka kcmpcztctja,
1915.
Iz cinog kolaz aiia iziczi ncki lik (ni. kiug). Zaiim iziczani lik
zalici na biclu oulogu. To isio uini i s osiaikom kolaz aiia
(viui slikc). Na ia si nain uobila,uobio uva isia lika - cuan cini,
pozitivni prostor plohc, a uiugi bicli, ncgativni prostor plohc.
Poz|t|vn| | negat|vn| prostor p|ohe
51
Sl. 27. Noluc, Prcrck,
uivoicz, 1912.
Ovo umciniko uclo
iimci c oziiivnog i
ncgaiivnog iosioia lohc
u giafci - visokom tisku.
Isiiazi i obasni igiu likova u oziiivnom i ncgaiivnom iosioiu
lohc. Kakvc sc iomcnc uogauau iimciicc s likom iibc, a
kakvc s cinom ozauinom?
Sl. 2S. Eschci, !ebc t vcda
(ucial), uivoicz, 193S.
Zadatak promatranja
Pokuaj napraviti svoju prirodnu boju
Osuenu glinu, zemlju crljenicu ili neku drugu vrstu zemlje
dobro usitni i pretvori u prah. Zatim nastalom prahu dodaj
neko vezivo, npr. ljepilo za tapete. Dobivenu boju isprobaj
(naravno, ne na zidu svog ili susjednog stana ili kue!).
Recept za uskrnja jaja
Za Uskrs kuhano jaje oboji prirodnim bojilom kao to se to
nekad inilo. U lonac s mnogo lupina crvenog luka poslai
oprana jaja, dodaj malo soli i vode tek toliko da prekrije
sadraj lonca. Vrijeme kuhanja je oko 20 minuta. Umjesto
lupina luka moe upotrijebiti mnogo narezane koprive.
Koja je razlika u nastaloj boji?
Odgovori rijeima ili bojom:
a) rijeima
b) bojom
7
6
RADNA BILJENICA
Zabiljei da se ne zaboravi
Pitaj baku ili stariju susjedu zna li neke stare naine aranja
jaja ili bojenja tkanine. U sluaju da doe do nekih otkria,
recept zabiljei u biljenicu. Ukoliko ima mogunosti,
moe ga i isprobati.
8
145
PISANA PRIPREMA
(Model pripreme otvoren je promjenama u formuliranju i orga-
nizaciji sastavnica te kra}enju prema potrebama i odabiru u~iteljica/
u~itelja.)
Nadnevak:
Razred:
6. razred.
Mjesto izvo|enja nastave:
u~ionica.
Nastavno podru~je:
Plo{no oblikovanje/2D
Nastavna cjelina:
Boja
Nastavna tema:
3. Boja Lokalna boja, tonsko stupnjevanje boje
Klju~ni pojmovi:
lokalna boja
harmonija (sklad boja)
tonska gradacija
Obrazovna postignu}a koja u~enica/u~enik treba posti}i:
prepoznati, prona}i, pokazati, opisati, uo~iti, razlikovati, usporediti,
primijeniti znanje, objasniti, kombinirati, organizirati, stvoriti i vred-
novati (u likovnoumjetni~kom djelu, u likovnom uratku, u okoli{u)
postojanje razli~itih lokalnih boja te njihove tonske stupnjeve u tonskoj
gradaciji.
Odgojni i socijaliziraju}i ciljevi:
po{tovanje duhovnih vrijednosti glazbe, razvijanje sposobnosti pro-
matranja i prosu|ivanja, razvijanje stvarala~kih i izvedbeno-prakti~nih
sposobnosti.
Izvori nastavnih sredstava, standardi i pomagala:
ud`benik, CD.
PRIRUNIK
146
Primjeri likovnoumjetni~kih djela:
Vjekoslav Karas, Ana Kre{i}, 1856. (ud`benik LK 6, str. 48)
Milan Steiner, Na ki{i, 1917. (ud`benik LK 6, str. 49)
Likovne tehnike i likovno-tehni~ka sredstva:
tempera
odgovaraju}i plosnati kistovi, paleta, posuda za vodu, krpice za
~i{}enje
Motiv (poticaj):
Glazba (Ludwig van Beethoven, Za Elizu)
Korelacija (suodnos nastavnih sadr`aja):
glazbena kultura
5. razred, nastavno podru~je: Izvo|enje glazbe i glazbeno pismo, klju~ni
pojmovi: tonalitet, dur, mol; pjevanje i sviranje ovisno o tonskim bazama
pjevanih i sviranih skladbi)
matematika
5. razred, 25. nastavna tema: Uvo|enje razlomka; klju~ni pojmovi: ra-
zlomak pojam i oznaka
Na~in rada:
prema zami{ljanju, prema slu{anju.
Metode rada:
igra, razgovor, demonstracija, istra`ivanje, zami{ljanje, rje{avanje
problema.
Oblik rada:
individualni, frontalni.
Izborni sadr`aji za darovite u~enice/u~enike:
vidi Upute u~enicama/u~enicima koji `ele saznati vi{e.
Struktura (artikulacija) nastavnog sata
1. Uvodni dio
Igra (Igra korelacije)
Sadr`aj nastavnog sata najaviti rije~ima: Danas }emo poku{ati muzici-
rati bojama. [to zna~i izraz muzika? Istog je zna~enja kao i izraz glazba.
Tko `eli otpjevati glazbenu ljestvicu abecedom? [to smo upravo ~uli? Neku
melodiju ili jednostavno nizanje od dubokih do visokih tonova? Npr. u C-duru
pjevanjem ili sviranjem ni`emo tonove od niskog do visokog tona C. Objasnite
147
{to se doga|a u D-duru. Mogli bismo re}i da svaki ton ima svoju ljestvicu/skalu
tonova poredanu po odre|enom redoslijedu. Zamislite da je netko (tko!?) ton
C pretvorio u crvenu boju. Mo`ete li zamisliti kako bi izgledala ljestvica C-
dura? Bi li u tom slu~aju cijela ljestvica bila jednako crvena? Po ~emu bismo
razlikovali ostale tonove obojene C-dur ljestvice? Biste li vi mogli i ostale
dur ljestvice pretvoriti u boje?
Slijede upute za izradu obojene ljestvice: Uz pomo} ravnala i olovke bijeli
papir iz mape uzdu`no podijelite na tri jednaka dijela. Zatim papir izre`ite
{karama prate}i tako nastale oznake. [to ste dobili? Tri trake. Sada te tri trake
me|usobno spojite ljepilom tako da dobijete jednu duga~ku traku. Dvije tre}ine
du`ine novonastale trake podijelite na osam jednakih dijelova. Odaberite boju
za va{u budu}u ljestvicu. [to morate u~initi kako biste odre|enu boju pos-
vijetlili? A kako }ete boju potamniti? Na paleti mije{anjem pripremite osam
tonova iste (va{e odabrane) boje. Zatim tim pripremljenim tonovima obojite
svoju papirnu traku po{tuju}i redoslijed tonova od svijetloga do tamnoga ili
od tamnoga do svijetloga.
Kratko slu{anje glazbe (prvih nekoliko taktova skladbe Za Elizu Lud-
wiga van Beethovena). Slijedi pitanje u~enicama/u~enicima: Znate li
za{to neko glazbeno djelo zovemo skladba? (Skladan niz tonova...) Mo`ete li
ovo zna~enje povezati sa skladom boja u likovnoj kulturi? (Sklad/harmonija
boja.) Mo`ete li ranije poslu{ane taktove melodije ponoviti tako da ih sami
otpjevate? Prenesite ih sad u slikarski medij (slikarski na~in izra`avanja)
prika`ite ih tonovima odabrane boje na preostalome neobojenom dijelu trake,
na kojoj ste prethodno naslikali svoju obojenu ljestvicu).
2. Usmjereno promatranje likovnoumjetni~kog djela
Nekoliko mogu}ih uputa i pitanja pri promatranju likovnoumjetni~kog
djela: U ud`beniku, na 48. stranici, nalazi se reprodukcija slike Vjekoslava
Karasa Ana Kre{i} (portret). Kakve je boje tkanina haljine portretirane
gospo|e Ane Kre{i}? (Plava.) Pogledate sada malo pozornije. Je li umjetnik
koristio samo jedan ton plave boje u svom prikazu haljine? Poku{ajte izbrojiti
koliko je tonova plave boje upotrijebio. [to mislite za{to je upotrijebio toliko
tonova ako je tkanina, kako ste rekli, plava, dakle jednobojna? (Kako bi
mogao slikarski uspje{nije prikazati nabore jednobojne tkanine.) Osnovni ton
boje kojom je obojen neki predmet nazivamo lokalna boja. Dodavanjem bijele
ili crne nastaju tonovi lokalne boje. Njihovim nizanjem od najtamnijega do
najsvjetlijega (tonska gradacija) nastaje tonska skala odre|ene boje. [to mislite
koliko tonova mo`e imati tonska ljestvica jedne boje? 3, 5, 8, 10 ili puno vi{e?
(Onoliko koliko ih na{e oko mo`e razlikovati!) Vjerujem kako je korisno znati
da sposobnosti oka mo`emo razvijati. [to mislite kako? Razmislite. Obrazlo`ite
svoje ideje.
II. Rje{avanje (likovnog) problema stvaranje:
Rje{ava se sljede}i likovni problem: u tehnici tempere odabranom
148
bojom oblikovati tonsku ljestvicu, a potom joj pridodati obojene
tonove nekoliko taktova odslu{ane skladbe.
III. Vrednovanje
Likovni se radovi rasprostiru po podu ili klupama u prednjem
dijelu u~ionice ili se magnetima pri~vr{}uju na {kolsku plo~u. Sve/svi
u~enice/u~enici sudjeluju u vrednovanju. Neke/neki u~enice/u~enici
`ele sudjelovati u samovrednovanju.
Kriteriji vrednovanja/ocjenjivanja
Vrednuje se u kojoj je mjeri postignut cilj nastavne teme, dakle stupanj
uspje{nosti rje{avanja likovnog problema (1. temeljni likovni problem:
u tehnici tempere odre|enom bojom oblikovati tonsku gradaciju; 2.
dodatni likovni problem: slikarskom tehnikom tempere prenijeti iz
glazbe nekoliko taktova odslu{ane skladbe izraziti ih obojenim
tonovima). Uklju~uje se i samovrednovanje. Pritom se koriste sljede}i
elementi vrednovanja:
originalnost
estetska kvaliteta
tehni~ka kvaliteta
odnos prema radu
IV. Upute u~enicama/u~enicima koji `ele saznati vi{e
ud`benik LK 6, str. 48 50, vizualni i pisani tekst Lokalna boja, tonsko
stupnjevanje boje
ud`benik LK 6, str. 50, zadaci 1 i 2
radna bilje`nica LK 6, str. 15, zadaci 14 i 15
radna bilje`nica LK 6, str. 16, zadatak 16
radna bilje`nica LK 6, str. 17, zadaci 17 i 18
radna bilje`nica LK 6, str. 18, zadatak 19
V. Dogovor, obavijesti, napomene i upute u~enicama/
u~enicima:
o potrebnim likovno-tehni~kim sredstvima za sljede}i nastavni sat
Bilje{ke: