1

POVIJEST UMJETNOSTI I KULTURNO-POVIJESNA BATINA

Za 4. razred


Zanimanje: hotelijersko-turistiki tehniar


etvrto nastavno pismo


NASTAVNA CJELINA


KRATAK PREGLED POVIJESNIH RAZDOBLJA












Autor: Nada Toli, prof.

















Osijek, 2009.

2


S A D R A J



Stranice


KRATAK PREGLED POVIJESNIH RAZDOBLJA, etvrto nastavno pismo.....................1

S A D R A J.........................................................................................................................2

1. PRAPOVIJEST.....................................................................................................................3
1.1. Nastanak likovne umjetnosti.............................................................................................3
1.2. Neolitske kulture...................................................................................................................................4
1.3..Bakreno doba.........................................................................................................................................5
1.4. eljezno doba.........................................................................................................................................5
2. PRVE CIVILIZACIJE.........................................................................................................5
2.1. Egipat...................................................................................................................................5
2.2. Mezopotamija.......................................................................................................................................7
2.3. Egejske kulture.....................................................................................................................................8
3. STARI VIJEK......................................................................................................................9
3.1. Grka kultura.......................................................................................................................................9
3.2. Helenizam............................................................................................................................................11
3.3. Rimska kultura...................................................................................................................................11
4. SREDNJI VIJEK...............................................................................................................13
4.1. Rani srednji vijek...............................................................................................................................13
4.2. Romanika............................................................................................................................................14
4.3. Gotika..................................................................................................................................................15
5. NOVI VIJEK......................................................................................................................16
5.1. Renesansa............................................................................................................................................16
5.2. Barok...................................................................................................................................................17
5.3. Umjetnost 19.st...................................................................................................................................19
5.4. Umjetnost 20.st. i suvremene tendencije..........................................................................................21

Literatura za produbljivanje znanja..................................................................................................................23

KONTROLNA ZADAA.........................................................................................................................24






3

1. PRAPOVIJEST

1.1. Nastanak likovne umjetnosti

Pojam prapovijest oznaava jedan dugotrajan period u ovjekovoj
povijesti : od njegove pojave na zemlji do pojave pisma.
Dijeli se na nekoliko veih cjelina, koje dobivaju naziv prema
materijalu od kojeg se u pojedinom razdoblju radi oruje i orue :
kameno, bakreno, bronano i eljezno doba.

PALEOLIT ili starije kameno doba je najstariji period u
ovjekovoj povijesti. Kamen je glavni materijal za izradu oruja, i
to najprije neobraeni kamen, a kasnije, kada ovjek poinje
uoavati vezu izmeu oblika predmeta i njegove namjene, kamen
se obrauje, prilagoava obliku ruke i namjeni.
ovjek paleolita ivi od lova i sakupljanja biljnih plodova, te se
zbog toga neprekidno kree u potrazi za hranom ( nomadski stil
ivota ). Njegovo povremeno sklonite je peina ili zaklon stijena.
Brojna nalazita takvih peina u kojima je boravio ovjek u
vrijeme kada je paleolit trajao za Europu nalaze se na podruju
panjolske ( Altamira ) i Francuske ( Lascoux, Font de Gaume, La
Madeleine).
Poeci likovnog oblikovanja potjeu iz posljednjeg perioda
paleolita ( oko 20 000.pr.K.). To su crtei ivotinja, naeni u
najskrovitijim dijelovima peina. Crtei su raeni zemljom
(crvena i uta) i ostacima izgorjelog drveta ( crna boja ugljena).
Vrlo su realistini jer je njihova namjena u magijskom ritualu bila
da ih lovci doive kao ive ivotinje i u ritualu ubiju. Taj in
ubijanja je postupak oslobaanja lovaca straha od ivotinje koju
namjeravaju loviti. Jednom ubijena ivotinja je za lovce mrtva i
oni prije svakog sljedeeg lova moraju crtati novu ivotinju oko
koje e se izvoditi ritual. Zato su stijene pune crtea ivotinja
razbacanih bez ikakvog prostornog reda ( konglomerat).
Ve u paleolitu ovjek je pokazao interes i za oblikovanje
materijala ( kamen, drvo, kosti, rogovi). Figure su malih dimenzija
(do 20-tak cm), a glavni motiv je ponovo ivotinja kao stalna
preokupacija ovjeka-lovca i uvjet njegovog opstanka, ali i ena,
kao ona koja raa i time takoer omoguuje opstanak. Lice figura
je nemodelirano, a naglasak je na atributima plodnosti ( prsa i
bokovi).

Venera Willendorfska


















Upamti :

Koje su glavne karakteristike
ivota paleolitskog ovjeka?



Gdje se nalaze najstarije slike?







Koja su obiljeja prvih slika?





Koja je funkcija paleolitskih
crtea?





Koja su obiljeja prvih skulptura?

















4

Na podruju Hrvatske najvea nalazita iz doba paleolita su
Krapina, Vindija kod Varadina i Veternica kod Zagreba, ali u
njima nema tragova likovnog oblikovanja.

1.2. Neolitske kulture

Neolit ili mlae kameno doba predstavlja stupanj razvoja na
kojem ovjek poinje proizvoditi hranu poinje se baviti
stoarstvom i zemljoradnjom (poljoprivreda). Ovaj revolucionarni
korak ovjek je zapoeo u jugozapadnoj Aziji oko 8000.pr.K. da
bi se odatle irio na sjeveroistonu Afriku, a oko 4000.pr.K. preko
Krete na Grku i dalje u Europu.
Obraivanje zemlje ovjeka trajno vee za jedno podruje i javlja
se potreba gradnje nastambi. One se grade od materijala koji se
zatekne na terenu ( zemlja, blato, drvo, kamen, i sl.). Oblici su
prilagoeni reljefu i klimi( kolibe, sojenice, zemunice). Gradnjom
nastambi ovjek se poinje organizirati u trajnu drutvenu
zajednicu - selo. Ono je uvijek utvreno ( bedemi, iskopi,
uzvisina). Danas ih poznajemo samo u temeljima.
Unutar sela razvijaju se i djelatnost kao npr. tkanje, predenje,
grnarstvo, i sl. Glinene posude koje su sluile za uvanje i
pripremanje hrane, obino se ukraavaju geometrijskim arama u
obliku spirale, trokuta, romba ili jednostavno paralelnih linija,
koje se nanose na posudu bojanjem, urezivanjem ili reljefno. Na
podruju Hvarske kulture pronaene su posude ukraene
otiskivanjem koljke impresso keramika.
ivotinjske i enske figurice se i dalje izrauju kao dio kulta, ali je
u beskonanom ponavljanju istih oblika dolo do isputanja
nebitnih detalja, to dovodi do prelaska iz realizma u stilizaciju.
Osim nastambi, u Europi su se gradili i monumentalni objekti od
neobraenih kamenih blokova, uspravljeni i razliito postavljeni u
prostoru tzv. megaliti.
Najvea europska neolitska kultura je Vuedolska kultura, koja se
od izvornog lokaliteta Vuedol pored Vukovara irila po itavoj
srednjoj Europi. Najvei razvoj doivljava u 3.tis.pr.K. Osobita je
po vjetini obrade metala o emu postoje tragovi u obliku ostataka
pei za lijevanje, kalupa i metalnih predmeta.



Trajanje neolita, kao ni paleolita, nije vremenski jednako za sve
ljudske zajednice. Postoje i danas zajednice ljudi koje ive na tom
stupnju razvoja, a do poetka 20.st. ih je bilo i puno vie. Njihov
nain ivota zovemo primitivnim, a to znai da se bave


Upamti :

Koja su paleolitska nalazita u
Hrvatskoj?




Uoi :

U emu je revolucionarna
promjena naina ivota ovjeka
neolita u odnosu na paleolit?








Upamti :

Kako se ukraavaju glinene
posude?









to su megaliti?



Uoi :

Koje su karakteristike Vuedolske
kulture?


















5
poljoprivredom kao svojim glavnim zanimanjem, unutar seoskih
zajednica, a ne poznaju pismo, nego svoju prolost pamte i
prenose putem usmene tradicije. Njihovo shvaanje prirode,
ivota, vremena se bitno razlikuje od naeg. Umjetnost primitivnih
zajednica je dio svakidanjice, a njeno podruje djelatnosti se
odnosi na ukraavanje predmeta svakidanje upotrebe, te izradu
kultnih idola i maski. Ona je tradicionalna i konzervativna, pa su
njeni oblici i motivi prastari, stoljeima nepromijenjeni.
Primitivna umjetnost je utjecala i na suvremenu umjetnost ( npr.
kubizam ili moderna skulptura).

1.3. Bakreno doba

Bakreno doba je trajalo relativno kratko, a oznaava period
pronalaska metala i prelazak na novi nain izrade orua i oruja,
koji e omoguiti efikasniji lov i obradu zemlje. Vrlo brzo e biti
zamijenjeno bronanim dobom, koje je trajalo izmeu 2000. i
1000.pr.K.
Brojni metalni predmeti iz tog vremena ( nakit, oruje, orue,
posue i drugi uporabni predmeti) veoma su bogato ukraeni.
Bronano doba je vrijeme visoko razvijenih civiliziranih kultura,
kao to su npr. Egejske kulture ( Kikladski otoci, Kreta i Mikena).

1.4. eljezno doba

eljezno doba se dijeli na dva perioda. Starije eljezno doba, koje
traje izmeu 1000. i 500.pr.K., dobilo je naziv haltatsko prema
glavnom nalazitu iz tog vremena Hallstad u Austriji. Nositelji
ove kulture na naem podruju su bili Iliri.
Mlae eljezno doba traje od 500.pr.K., a zove se latensko prema
nalazitu La Tene u Francuskoj.
Bronano i eljezno doba predstavljaju ve visok stupanj razvoja
ljudske zajednice i raznoliku umjetniku djelatnost ( graditeljstvo,
kiparstvo i slikarstvo). Metalno orue i oruje omoguilo je
ovjeku lake pribavljanje hrane. Podjela rada unutar zajednice i
stvaranje vika proizvoda uvjetovala je raslojavanje drutva, to
predstavlja poetak stvaranja klasa. Jedna grupa unutar zajednice
se namee ostalima i izdvaja se od njih, ak i prostorno smjestivi
se na breuljak iznad sela. Ovo su poeci urbane revolucije koja
e dovesti do pojave civilizacije. Primitivni, plemenski ivot
zajednice ljudi koji zajedniki privreuju i ive svakodnevicu je
zavren. Poinje povijest civiliziranih drava.

2. PRVE CIVILIZACIJE

2.1. Egipat

Egipat je jedna od prvih nama poznatih civilizacija u kojoj
uporaba metala i pisma datiraju u 4.tis.pr.K.
Egipatska kultura je bila kruta i konzervativna, to se
manifestiralo u svim vidovima drutvenog ivota : politikom,






























































6
ekonomskom, vjerskom, umjetnikom. Jednom formiran
politikim sustav, religija i umjetniko shvaanje ostali su u
bitnim karakteristikama nepromijenjeni tisuama godina.
Dominantnu ulogu u egipatskom drutvu imao je vladar-faraon,
koji je smatran sinom vrhovnog boanstva-boga Sunca Ra.
Identificiranje vladara sa vrhovnim boanstvom omoguilo je
vietisuljetno centralistiko upravljanje carstvom.



Egipatska umjetnost je sveana, religiozna i monumentalna.
Nastala je iz vjere u zagrobni ivot. ovjek mora osigurati
grobnicu i nepropadljivo tijelo za svoj vjeni duh ka ( to moe biti
statua ili vlastito mumificirano tijelo). Grobnica ima oblik
mastabe pravokutna humka obloena opekom ili kamenom. Iz
kraljevske mastabe e se razviti stepenasta piramida koja se gradi
od kamena ( sauvana je ona faraona Zosera). Kasnije e se iz
toga oblika razviti oblik prave piramide, koja doivljava svoj
vrhunac u vrijeme 4. dinastije, kada su sagraene najvee
piramide Keopsova, Kefrenova i Mikerinova ( kod Gize).
Osim grobnica graeni su i hramovi ( Karnak, Luksor) i raskone
palae sa karakteristinim otvorenim dvoritima i trijemovima.
Glavni ukras tih dvorita su kolonade stupova, obojanih, sa
kapitelima u obliku lia lotosa, papirusa i palme. Stupovi su u
poetku graeni od drveta, a kasnije od kamena, a namjena im je
iskljuivo dekoracija.
Unutranjost grobnica, hramova i palaa ukraena je zidnim
slikama sa motivima svakidanjeg ivota i religijskih rituala.
Slikarski stil odlikuje smisao za red. Figure su prostorno sreene
nizanjem po vodoravnoj liniji, koja simbolizira tlo. Slika nije
prikaz ( privid, iluzija) stvarnosti, ve njen simbol. Crte je
jednostavan, a vrlo ive boje naneene plono, bez nijansiranja.
Tenja ka jasnoi, a ne iluziji vienog vidljiva je i u prikazu
ljudske figure glava i noge su prikazani profilno, a oko i trup
gledani s lica. Nejednakost u veliini likova odraava njihovu
drutvenu nejednakost. Objanjenje slike je dano hijeroglifskim
tekstom koji stoji uz sliku. Osim zidnog slikarstva, raene su i
slike na papirusu.
Slikarski efekti se koriste i u arhitekturi i kiparstvu : bojaju se neki
arhitektonski dijelovi, kao i sva skulptura. Reljefi su niski i
uleknuti. Statue koje se rade od drveta imaju realistine
karakteristike, a u kamenu se kleu faraonske figure, u stojeem ili
sjedeem poloaju. Skulptura je modelirana frontalno, statiki,
ukoeno.



Upamti :

Koja su opa obiljeja egipatske
umjetnosti?













Koji oblik ima egipatska grobnica?



















Koja su pravila slikarstva?




Kakve skulpture se rade?
















7

2.2. Mezopotamija

Meurjeje Eufrata i Tigrisa, Mezopotamija, je bilo tijekom
nekoliko tisuljea pr.K. osvajano i nastanjeno od mnogih naroda,
koji su stvarali kulturu ovog podruja.
Osnivai mezopotamske kulture su Sumerani, narod nepoznatog
porijekla, koji u 4.tis.pr.K. nastanjuju juni dio doline. Materijalni
ostaci ove kulture su rijetki, jer su zbog nedostatka kamena gradili
drvetom i opekom, veinom suenom na suncu.
Sumerani su politiki bili organizirani u gradove-drave, koji su
smjeteni unutar jakih utvrda. U samom centru grada je tzv. sveti
prostor na kojem se podie hram bogu-zatitniku grada. Hram je
bio ne samo vjersko, nego i politiko i ekonomsko sredite grada.
Smjeten je na umjetno podignutom uzvienju ziguratu. Prastaro
je vjerovanje da na vrhu planine, gdje se simboliki spajaju nebo i
zemlja, borave bogovi.
Sredite hrama je cela, uska dvorana, smjetena na sam vrh hrama.
U njoj se nalazi statua boanstva kojem vjernici prinose darove.
Prilaz celi je izveden stepenitem, spiralno postavljenim oko
itavog hrama.
Sumerska skulptura predstavlja boanstva i same vjernike. Tijela
su shematizirana i geometrijski pojednostavljena, ali je glava vrlo
ekspresivna sa krupnim oima. Ovakav prikaz figure potjee od
vjerovanja da se duh osobe nalazi u glavi, a izlazi kroz oi.
Figure bogova su sline po izradi, ali se razlikuju po veliini, ime
se oznaava njihov razliita mo i poloaj pojedinog boanstva.
Figure vjernika, u karakteristinom stavu molitve sa prekrienim
rukama na prsima, Sumerani su ostavljali u hramu da se mole za
njih.
Sve skulpture su izraene od kamena. Vie realizma pokazuju
skulpture raene od mekih materijala ( npr. figura jarca iz
grobnice u Uru, raena od drveta i zlata).
Sredinom 3.tis.pr.K. Sumerane pokoravaju Semiti sa sjevera
doline Mezopotamije, koji nastavljaju njihovu kulturu, ali se vei
znaaj daje vladaru nego boanstvu. Prijestolnica se premjeta iz
Ura u Akad.
Iz ovog perioda potjee i prvi spomenik posveen nekom
osvajau. To je Pobjednika stela Naram-Sina, reljefna kamena
ploa. Razliita visina likova odraava njihov razliit poloaj u
drutvu.
Drugo tis.pr.K. je vrijeme politikih nemira. Urbano sredite je
Babilon. Osiva babilonske dinastije je Hamurabi. On je
podravao staru tradiciju potivanja bogova kao vladara
Mezopotamije. Sebe je prikazivao kao omiljenog pastira boga
sunca amaa, ija je uloga da uini da pravda zavlada na
zemlji. On je tu svoju ulogu i ispunio propisivanjem Zakonika,
najstarije zbirke zakona. Ispisana je na stijeni, a na vrhu je prikaz
Hamurabija pred bogom amaem.
Graditelji Mezopotamije su primjenjivali svodnu konstrukciju.
Materijal za reprezentativne objekte je , kao i u Egiptu, kamen,




Upamti :

to je zigurat?










Kako izgleda sumerska skulptura?




































Koja su obiljeja asirskih reljefa?







8
dok se profani objekti grade od opeke suene na suncu.
Krajem 2.tis.pr.K. dolinu e zauzeti Asirci, ratniki narod sa
sjevera. U njihovoj umjetnosti se istiu plitki kameni reljefi, koji
su postavljeni kao dekoracija graevini izraenoj od opeke.
Motivi tih reljefa su rat, lov i velianje linosti vladara. Osobito su
lijepi realistini prikazi ivotinja, dok je ljudska figura i dalje
ukoena. Modeliraju se i likovi uvara na ulazu u hram ili palau.
Oni su klesani u dubokom reljefu, a predstavljeni su kao krilati lik
s bradatom ljudskom glavom i pet nogu ( lamasu).
Trgujui sa zemljama Sredozemlja prenoeni su oblici
mezopotamske umjetnosti preko bogato ukraenih upotrebnih
predmeta. A Etruani, narod azijskog porijekla, koji se u
8.st.pr.K. seli na Apeninski poluotok, prenijeti e u Europu
mezopotamsku graditeljsku vjetinu svodnih konstrukcija.
Meu mnogobrojnim kulturama Istoka posebno mjesto imaju
Feniani, bogat trgovaki narod, sa vrlo razvijenim pomorstvom.
Njihov doprinos umjetnosti nije toliko u originalnom stilu, koliko
u prenoenju kulturnih utjecaja s Istoka po itavom Sredozemlju
putem trgovine. Feniani su bili i vrlo cijenjeni obrtnici, osobito
staklari. Smatra se da su pronali i proirili uporabu grimiza,
najdragocjenije boje starog vijeka, koju su dobivali iz koljke
grimiznog pua.
Grki povjesniar Herodot Fenianima pripisuje i pronalazak
alfabeta, revolucionarnog naina zapisivanja govora u kojem svaki
glas ima svoj znak.

2.3. Egejske kulture

Tijekom 2.tis.pr.K. civilizirani ivot poinje i u Europi i to
najprije na otocima Kikladima, Kreti i Mikeni.
Na otocima Kikladima su pronaeni skromni kameni grobovi sa
mramornim idolima. Smatra se da predstavljaju boginju plodnosti.
Modelacija je vrlo jednostavna, bez detalja, sa naznaenim
osnovnim dijelovima figure i rukama sklopljenim na prsima.
Razlika meu figurama je samo u veliini.
Minojska kultura ( otok Kreta) je prva europska visokorazvijena
civilizacija. Kreani su bili bogat pomorski i trgovaki narod, ija
je umjetnost vrlo hedonistika. Gradili su palae u gradovima
(Knosos, Faistos i Malija), koje su raskona sredita trgovine i
administracije. Unutrnjost palaa je oslikana prizorima biljnog i
ivotinjskog svijeta mora.



Kreani su oslikavali istim prizorima i glinene posude.
U umjetnosti Krete nema ratnih tema, niti kultnih statua i




















Uoi :

Koji je feniki doprinos
umjetnosti?













Upamti :

to su to kikladski idoli?













Upamti :

Koje su glavne karakteristike
kretske umjetnosti?





9
hramova, a ne grade se ni utvrde. Vrhovno boanstvo je boginja
plodnosti, kao i kod svih naroda Sredozemlja, a postoji i kult bika
i dvojne sjekire. Kultovi se obavljaju na posveenim mjestima u
prirodi ( spilje i ume).
Sredinom 2.tis.pr.K. javlja se Mikenska civilizacija, ije je
sredite grad-utvrda Mikena. Ulazna vrata u grad ( Lavlja vrata)
u trokutastoj upljini iznad nadvratnika imaju reljef s prikazom
lavova.
Mikenjani nisu gradili vjerske objekte. Postoje samo oltari unutar
palaa, koje su graene po uzoru na minojske.
Karakteristina graevina je megaron, kraljevska dvorana za
primanja, koja ima predvorje sa dva stupa. Ovaj objekt e Grcima
biti uzor za gradnju hrama.
Mikenjani su gradili i kamene grobnice kupolastog oblika, tzv
konice ( Atrejeva riznica). Grobnice su posjedovale izuzetno
bogat grobni prilog zlatne posmrtne maske, oruje, nakit i
posue.

3. STARI VIJEK

3.1. Grka kultura

Oko 1100.pr.K. sjeverna grka plemena, Dorani i Jonjani,
nastanjuju Peloponez i egejske otoke. Ova plemena nazivaju sebe
Helenima, a svoju novu domovinu Helada (naziv Grci je preuzet
od Rimljana, koji su imenom jednog plemena nazvali itav narod).
Politiki su bili organizirani u polise(grad-drava), od kojih su
najjai Atena, Sparta Korint. Meu polisima je vladalo trgovako
i politiko suparnitvo, pa ak i neprijateljstvo, to e na kraju
dovesti i do propasti njihove zajednike civilizacije ( Peloponeski
rat).
Grci su tijekom 1.tis.pr.K. stvorili jedinstvenu kulturu, koja e
postati temelj cjelokupnoj europskoj kulturi.
Poetna faza je obiljeena geometrijskim stilom, koji se
manifestira u oslikavanju posuda ( njima se obiljeavaju grobna
mjesta) i izradi sitnih bronanih figura ivotinja, koje su bile
zavjetni darovi u svetitima. Ovaj stil odlikuje krajnja stilizacija.
U arhajskom periodu ( 700.-480.pr.K.) geometrijski oblici se
povlae na rubove posude, a sredinu zauzima mitoloki prizor.
Likovi i rubni ornamenti su raeni crnom bojom, a pozadina ima
crvenkastu boju glinene posude( stil tamnih figura).
U klasinom periodu e se bojati pozadina, a likovi i ornament e
ostati u boji posude ( stil crvenih figura), to slikaru omoguuje
vie detalja i realistinosti u prikazu.
Monumentalne zidne slike nisu sauvane.
Grki duh, iz kojeg je proizala njihova filozofija i umjetnost,
karakterizira smisao za racionalnost, jednostavnost i sklad. ovjek
je mjerilo svih stvari i one dobivaju znaaj u odnosu prema
ovjeku. Dok je istonjaki umjetnik samo obrtnik koji stvara
prema unaprijed odreenim formalnim i sadrajnim shemama
djelo posveeno bogovima, grki umjetnik stvara osobno djelo









Upamti :

to je megaron?





Kakve su mikenske grobnice?



















Upamti :

Kroz koje stilove se razvija grko
slikarstvo?





















10
koje potpisuje svojim imenom, stvarajui za ljudsku zajednicu
koja sudi o njegovom djelu.
Ovo osobito dolazi do izraaja u gradnji hrama, ije su dimenzije i
odnos pojedinih dijelova proporcionalne ljudskim dimenzijama, a
ne monumentalne kao to je to sluaj s arhitekturom Istoka.
Hram se u poetku gradi od drveta, a kasnije od kamena. Smjeten
je na stepenastoj osnovi, a ima jednu prostoriju ( cela) u kojoj je
kip boanstva kojemu je hram posveen sa rtvenikom i predvorje
sa stupovima. Vrlo esto je itav hram okruen kolonadom
stupova ( peristil). Krov je dvostrean od zemljanih crjepova, a
tavanica od ravnih drvenih greda.
Za grko graditeljstvo je karakteristino postojanje strogih
arhitektonskih redova, koji se raspoznaju po razliitom obliku
stupa. Stup dorskog reda nema bazu, trup mu je kaneliran ili
iljebljen, a kapitel jastuastog oblika. Ovaj stil prevladava u 6. i
5.st.pr.K. ( Partenon na Akropoli).

Partenon

Jonski stil odlikuje stup koji ima trodijelnu bazu, vitkiji trup i
volute u kapitelu ( hram Atene Nike i Erehteion na Akropoli ).
Kao posebna varijanta jonskog stila razvio se je krajem 5.st.pr.K.
korintski stil, iji kapitel ima oblik lia akantusa.
Grci grade i kazalita na otvorenome sa amfiteatralno
postavljenim sjeditima na prirodnoj uzvisini. Predstava se
izvodila na krunoj kamenoj ploi ( orkestra) u dnu gledalita.
Grka skulptura je obino u prirodnoj veliini ovjeka, a ima za
cilj prikazati ljepotu ljudskog tijela. U arhajskoj fazi je bila
ukoena, pa ju je kipar oivljavao tzv.arhajskim osmjehom
(Kuros i Kora). Potpuni realizam e postii kipari klasinog
perioda (5.st.pr.K.). Figura je u laganom iskoraku (kontrapost) to
joj daje pokrenutost u prostor (teina tijela je na jednoj nozi). Lice
ima neemocionalni strogi izraz.
Miron : Baca diska

Najvei kipari klasinog perioda su Miron i Poliklet, koji je autor


Upamti :

Kako je graen grki hram?





Koja su obiljeja dorskog stila?




















Uoi :

Kako se razlikuju jonski i
korintski stil od dorskog?




Upamti :

Koja su obiljeja skulpture?


to je kontrapost?


to je kanon?














11
prvog kanona ( idealne proporcije tijela) Kopljonoa, kao i
kiparskog ukrasa hrama Partenon.
U kasnoklasinom periodu ( 4.st.pr.K.) kipari oivljavaju
skulpturu razliitim poloajima tijela i psiholokim izrazima lica
( uzbuenje, bol, strast). Zaajni kipri ovog perioda su Skopas,
Praksitel ( profinjeni tip idealizirane ljepote u figuri Hermes s
Bakhom) i Lizip, koji je autor drugog kanona - Apoksiomen, koji
se od prvog razlikuje kao i jonski stup od dorskog vitkiji je i
vilji . Lizip je autor i nekoliko portreta Aleksandra Velikog.

3.2. Helenizam

Helenizam je period koji se vee uz vladavinu Aleksandra
Velikog i njegovo carstvo, koje je obuhvaalo i veliki dio Azije i
Afrike. Karakterizira ga proimanje istonih kultura s grkom, pri
emu se grki utjecaj pokazao kao jai, pa je zapravo izvrena
helenizacija istonih kultura.
Atena prestaje biti kulturno sredite, a prvenstvo preuzimaju
Aleksandrija, na sjeveru Egipta, Antiohija, u dananjoj Siriji i
Pergam, u Maloj Aziji.
U Pergamu je u 2.st.pr.K. izraen monumentalni rtvenik
posveen Zeusu, sa dugim reljefnim frizom koji prikazuje borbu
bogova i giganata.
Na otoku Rodu je u 1.st.pr.K. izraena Laokonova grupa, kiparska
kompozicija u kojoj realistina tenja kulminira u gru tijela i
patetinom bolu lica, ime se potpuno gubi osjeaj za mjeru i slad
kao osnovno naelo grke umjetnosti.
Iz helenistikog perioda potjeu i figure : Apolon Belvederski,
Afrodita Milska i Nike sa Samotrake.
Nakon Aleksandrove smrti ( 323.pr.K.) carstvo se raspalo na
nekoliko manjih drava.

Grci su osnovali i brojne kolonije, kao to je Magna Graecia
(Velika Grka) u junoj Italiji i Siciliji. S tog podruja je krenula i
kolonizacija Dalmacije. Osnivanjem prvih gradova na ovom
prostoru na prijelazu 5.u 4.st.pr.K. ( Issa na Visu, Pharos na
Hvaru, Tragurion, Korcyra Melania na Koruli, Epetion ) poinje
civilizirani urbani ivot i na tlu dananje Hrvatske.
Gradovi su bili utvreni tzv. kiklopskim zidinama, a kovali su i
vlastiti novac na kojem su prikazi koze, grozda, amfore i bogova.
Iz tog vremena je sauvano kazalite na Visu, keramika i nakit iz
nekropola, nadgrobni spomenici i sarkofazi.
Najljepi primjeri skulpture su : bronana glava Artemide s Visa
iz 4.st.pr.K. i mramorni reljef Kairosa iz 1.st.pr.K. naen kod
Trogira.

3.3. Rimska kultura

Pretee Rimljanima na Apeninskom poluotoku su Etruani, koji
su naselili Podruje Toskane ( od Rima do Firence) u 8.st.pr.K.
Oni su osnovali savez gradova-drava, a materijalni ostaci govore
















Upamti :

to je helenizam?

Koja su obiljeja helenistike
skulpture?













Upamti :

Koje su gradove osnovali Grci u
Dalmaciji?











12
da je njihova kultura bila u najveem usponu u 7. i 6.st.pr.K.
Mrtve su sahranjivali u podzemnim grobnicama, iju su
unutranjost oslikavali prizorima iz svakidanjeg ivota. Mrtve su
polagali u terakotne sarkofage na iji se poklopac stavlja figura
pokojnika u poluleeem stavu. Terakotna tehnika i bronca( npr.
figura Vuice) su karakteristika etruanske skulpture. Terakotna
skulptura je ukraavale i hram : na krovu su figure, a na arhitravu
reljefi. Hram je orijentiran sjever-jug, visoki temelji su od
kamena, sa ulaznim stepenitem na junoj strani, a zgrada je
drvena. Ispred cele je duboki trijem sa dva reda po etiri stupa
(npr. Apolonov hram u Veju).
Ovakav model hrama su oponaali Rimljani. Etruani su imali i
razvijen urbanizam, ime e takoer utjecati na rimsku
civilizaciju. Rimska kultura, openito, nije osobito originalna, ona
predstavlja spoj utjecaja istoka i zapada, kultura svih osvojenih
podruja, ali je u svojoj izvedbi i tehnikim rjeenjima daleko
nadmaila svoje vrijeme i anticipirala suvremenu civilizaciju.
Rimski grad ima strogu organizaciju ( po uzoru na vojni logor-
castrum) sa pravilno poloenim ulicama, paralelnim s dvije glavne
ulice cardo i decumanus. Sredite je trg forum, mjesto javnog
ivota grada. Na ulazima u gradu se podiu slavoluci u ast ratnim
pobjednicima. Grad ima visok standard ivota : ulice su
poploene, sustavi vodovoda ( akvadukti), javna kupalita(terme),
amfiteatri za priredbe, itd. Cijelo carstvo je premreeno cestama i
vijaduktima ( premotenje ceste). Grade se i bazilike, javne
graevine pravokutnog oblika sa apsidom (polukruno proirenje)
i dva reda stupova u unutranjosti. Mogle su primiti veliki broj
ljudi, pa je njihova namjena : zatvorena trnica, a po potrebi
sudnica. U kasnoj antici one e biti pretvorene u kransku crkvu.
Rimsko kiparstvo i slikarstvo ima prije svega dekorativnu ulogu.
Skulpture su realistine, esto su to portreti i to ne samo vanih
javnih osoba, nego se rade i bronani odljevi ( biste) obinih
graana. Narativni reljefi, koji priaju o ratnim pobjedama,
ukraavaju javne graevine i spomenike.
Slikarske tehnike su usklaene s dekorativnom namjenom : freske
i mozaici. Radi se i tehnika enkaustike na kamenim ploama s
motivom posmrtnih portreta.
Na podruju dananje Hrvatske Rimljani osnivaju koloniju
Illyricum, koju su podijelili na pokrajine : Panoniju i Dalmaciju, a
Istru su direktno pripojili Rimskom carstvu. Kolonija je
premreena cestama, a sagraen je i veliki broj gradova : Pola,
Parentium, Iader, Salona, Narona, Epidaurus, Siscia, Mursa,
Ciblae, Marsonia, itd. Svi ti gradovi su graeni po rimskom
urbanistikom tipu. Poseban dio ine villae rusticae skup
gospodarskih zgrada za bavljenje uljarstvom, ribarstvom i
vinogradarstvom.
Iz rimskog perioda su ostali brojni objekti i drugi materijalni
ostaci ove velike kulture, kao to su nadgrobni spomenici, kameni
sarkofazi, mozaici, skulpture, itd.
Arena u Puli je podignuta u 1.st.pr.K. i jedan je od najsauvanijih
objekata tog tipa na podruju nekadanjeg Rimskog carstva.



Kad se razvija etruanska
kultura?


Koja je glavna kiparska tehnika
etruanske umjetnosti?















to ini visok standard ivota
rimskih graana?





to je bazilika?



Kakve skulpture se rade?




Koje slikarske tehnike se
primjenjuju?




Upamti :

Nabroj nekoliko gradova koje su
Rimljani napravili na tlu dananje
Hrvatske!











13
Dioklecijanova palaa je najljepi primjer iz perioda kasne carske
arhitekture, a sagraena je po.4.st. kao rezidencija cara
Dioklecijana. Njen tlocrt oponaa rimski vojni logor, opasana je
bedemima i kulama, a sa tri strane se nalaze vrata. Careve
prostorije su u junom dijelu palae, a vojska i gospodarski
objekti u sjevernom. Sa peristila se ulazi u hram i carev mauzolej.
Ispod palae su podrumi u obliku nadsvoenih hodnika koji
ponavljaju gornji nacrt.

Dioklecijanova palaa

U 4.st. Rim e prihvatiti novu religiju kranstvo.
Ranokranska umjetnost e nastaviti antiku tradiciju, ali e se
sve vie udaljavati od realizma u prikazu i teiti ka
pojednostavljivanju formi i plonom prikazu.
Zapadno Rimsko carstvo propada 476., a s njim i stari vijek.

4. SREDNJI VIJEK

4.1. Rani srednji vijek

Srednjovjekovna umjetnost je bila religiozna, kranska i u
sadraju i u oblicima. To znai da je sadraj slika i skulptura
sakralnog karaktera, a nain oblikovanja u skladu s kranskom
ideologijom naglaava duhovnu dimenziju nasuprot realizmu
prethodne epohe. Slike i skulpture imaju dekorativnu ulogu,
ukraavaju crkvu, ali i edukativnu prenose biblijske prie i istine
uglavnom nepismenom stanovnitvu.
Rani srednji vijek u Europi obuhvaa period od 5. do 10.st. Crkve
se smjetaju u preureene rimske bazilike, a kada se grade nove,
imaju bazilini tlocrt. Uz baziliku se grade baptisteriji, obino
krunog tlocrta presvoeni kupolom, sa bazenom za pokrtavanje
u sreditu graevine. Zidovi su ukraeni freskama ili mozaicima.
U ovom periodu poinje i hrvatska nacionalna umjetnost. Hrvati
su nakon dolaska na prostore koje i danas nastanjuju u 7.st.
prihvatili kranstvo, kako bi se uklopili u zajednicu tadanjih
europskih kranskih drava. Crkve koje su gradili na primorskom
podruju u tom ranom periodu svoje dravnosti sauvane su do
danas. Gradili su ih domai graditelji, koji jo nisu bili pod
utjecajem europske umjetnosti, pa su oblici vrlo originalni ( tlocrti
u obliku trolista, etverolista i sl.). Crkve su malih dimenzija,
graene od nepravilno klesanih kamenih blokova, esto



Upamti :


Koji su najznaajniji objekti
rimske arhitekture sauvani u
Hrvatskoj?





























Upamti :

Koje je bitno obiljeje
srednjovjekovne umjetnosti?




to su baptisteriji?







Uoi :

Kakve su starohrvatske crkve?





14
nesimetrine, sa malim otvorima. Ukras je plitko klesani kameni
reljef u obliku isprepletenih vrpci, esto kombiniran s biljnim i
ivotinjskim ornamentom pleter.

Najpoznatije starohrvatske crkvice su : Sv. Kri u Ninu ( poznata
kao najmanja europska katedrala), Sv. Trojica pored Splita, Sv.
Nedjeljice u Zadru, i jedina veih dimenzija Sv. Donat u Zadru.

4.2. Romanika

Romanika je prvi univerzalni stil europske umjetnost, koji je
nastao na podruju Italije, a u europskoj umjetnosti je trajao od
10. do 12.st. Grade se velike samostanske i katedralne crkve
bazilinog tlocrta sa poprenim brodom ili transeptom.
Presvoene su bavastim svodom, vrlo tekim teretom, pa
graevina mora imati masivne, vrste zidove malih otvora. Fasada
je jednostavna, esto sa dva zvonika na proelju i slijepim
arkadama koje raslanjuju statini volumen graevine.
U Dalmaciji se gradi jedan zvonik i on je smjeten pored crkve, po
uzoru na talijanske romanike bazilike.
Slikarstvo je dekorativno : freske i mozaici kao ukras crkve, a
iluminacije kao ukras rukopisnih knjiga. Rade se i slike na drvnoj
ploi tehnikom tempera kao oltarne pregrade ( poliptisi) ili
raspela i ikone ( slika koja se smatra portretom Bogorodice, Isusa
ili svetaca.
Reljefi ukraavaju kapitele stupova, portale, crkveni namjetaj,
itd. U obradi ljudske figure prevladava ukoenost. Kompozicija je
zakon kadra, jer se reljef smjeta u unaprijed zadani arhitektonski
okvir. Likovi su nejednake visine, ime se simbolizira njihova
vanost.U kasnoj romanici e se javiti kipovi vladara sa
portretnim obiljejima.
U Dalmaciji e se romaniki stil javiti neto kasnije, ali e zato i
due trajati ( ovo e biti karakteristika i ostalih stilova). Tako su
najljepe romanike katedrale nastale u 13.st. : Sv. Stoija i Sv.
Krevan u Zadru, Sv. Lovro u Trogiru, rabska katedrala i
katedrala sv. Tripuna u Kotoru.
Crkva Sv. Krevana u Zadru




to je to pleter?









Upamti :

Koje su najpoznatije starohrvatske
crkve?





Upamti :

Kada traje romanika?

Kakva je romanika crkva?






Kakvo je slikarstvo romanike?



Upamti :

Kakvo je kiparstvo romanike?







Koje romanike bazilike u
Hrvatskoj poznaje?













15
U 13.st. je sagraen i zvonik uz splitsku katedralu Sv. Duje, koja
je ustvari preureeni mauzolej cara Dioklecijana, kao i drvene
vratnice na ulazu u katedralu, koje je reljefno obradio majstor
Andrija Buvina. Iz istog vremena je i kameni portal trogirske
katedrale sa prizorom Adama i Eve, rad majstora Radovana.

4.3. Gotika

Gotika se javlja krajem 12.st. u Francuskoj kao novi stil
konstrukcije crkve koji treba omoguiti vei jedinstveni unutranji
prostor. U europskoj umjetnosti ovaj stil e trajati do kraja 14.st.
Graevina dobiva krinorebrastu konstrukciju svoda i kontraforni
sustav koji podupire graevinu izvana. Takva konstrukcija
rastereuje zidove , pa graevina moe biti vrlo visoka, prostrana,
sa velikim otvorima, koji su ispunjeni vitrjima.
Vanjtina je bogato ukraena arhitektonskim elementima okomitih
linija, a u otvorima ( prozori i portali) dominira iljasti luk. Na
proelju se nalazi kruni prozor rozeta.
Italija zbog jake antike tradicije tee prihvaa ovaj potpuno novi
oblik konstrukcije. Grade se jednobrodne propovjednike crkve
punih zidova, koji se ukraavaju freskama.
Gotiki stil se u Dalmaciji javlja tek u 14.st., a traje i kroz 15.st.,
kada se ispreplie s renesansnim elementima.
ibensku katedralu Sv. Jakova je gradio i kiparski ukrasio Juraj
Dalmatinac ( donji dio crkve i 72 portretne glave s vanjske strane
apside), a nakon njegove smrti zavrio ju je Nikola Firentinac
(krov i kupola).
Katedrala je graena jedinstvenom metodom slaganja kamenih
ploa, koje iznutra ine svod, a izvana poluobli krov.
Proelje ove katedrale e biti uzor nekim kasnijim crkvama : npr.
hvarska katedrala, crkva sv. Spasa u Dubrovniku, crkva Sv.
Marije u Zadru.
Preplitanje gotike s renesansom je vidljivo i u Dubrovniku : palaa
Sponza i Kneev dvor. Renesansno je prizemlje s arkadama, dok
su na katu gotiki prozori.
Na mjestu dananje zagrebake katedrale nekoliko je ranijih
objekata : romanika crkva iz 11.st., vea crkva romanikog i
ranogotikog stila iz 12.st., koju oteuju Mongoli, a dananja se
gradi u 13.st. kao dvoranski tip trobrodne bazilike. U potresu je
oteen dio katedrale i zvonik, nakon ega u 19.st. katedrala
prolazi tri neogotike faze obnove, koje su jako otetile renesansni
i barokni inventar katedrale.
Zagrebaka katedrala


Koji su najljepi primjeri
romanike skulpture kod nas?





Upamti :

Kada se javlja gotika?



Kako je konstruirana gotika
crkva?








Uoi :

Koja su obiljeja gotike u
Dalmaciji?


Tko je gradio ibensku katedralu?













Upamti :

Kada je sagraena zagrebaka
katedrala?














16
Gotiko slikarstvo je ostavilo najljepe primjere u djelu slikara
Vincenta iz Kastva, 15.st., koji je oslikao freskama crkvu Sv.
Marije na krilinah pored Berma.
U kiparstvu gotike istie se portal crkve Sv. Marka u Zagrebu s
poetka 15.st.

5. NOVI VIJEK

5.1. Renesansa

Novi vijek poinje renesansom u Italiji u 15.st. To je vrijeme u
kojem je osnaena graanska klasa donijela jedan novi pogled na
svijet i vrijednosti ivota, koji se snano suprotstavio
srednjovjekovnom religioznom shvaanju ivota. ovjek se
ponovo, kao u antici, stavlja u sredite pozornosti. Zbog toga se
ovo razdoblje i zove preporod : tal.rinascita = obnova, ponovno
roenje.
Razvijaju se znanosti, koje upuuju ovjeka da istinu o svijetu i
ivotu trai u prirodi, a ne u Bibliji. To je i vrijeme mnogih
tehnikih otkria i prekomorskih putovanja, koja su dovela do
otkria novih podruja.
Renesansna kulturna sredita su Firenca(15.st.) i Rim(16,st.).
Umjetnicima je uzor grka i rimska umjetnost u svojoj
realistinosti u prikazu i jednostavnosti i harmoniji oblika.
U tenji ka realizmu slika je postigla i iluziju dubine ili prostora
slikanjem pomou tzv. linearne ili naune perspektive ono to
je u slici naslikano vee izgleda blie, a ono to je naslikano
manje izgleda kao da je u dubini slike. Svjetlost je jednako
rasporeena u slici, bez veih kontrasta.
Meu najvee umjetnike renesanse ubrajamo slikare :Piero della
Francesca, Sandro Botticelli, Tizian, Rafael, Leonardo da Vinci,
koji je bio ne smo jedan od najveih slikara, nego i kipar,
graditelj, konstruktor i pronalaza, naunik. Veliki umjetnici
renesanse su bili vrlo svestrani u svom stvaralatvu. Michelangelo,
kojeg prvenstveno smatramo kiparom, je bio i veliki slikar i
graditelj.
Leonardo : Mona Liza

U 16.st renesansa se je poela iriti Europom, pa i u Njemakoj
npr. imamo velike renesansne umjetnike, kao to je slikar i
grafiar A.Durer i M.Grunewald.
U Dubrovniku je djelovao renesansni slikar Nikola Boidarevi,
ije je najznaajnije djelo oltarna slika u crkvi na Danama, koja
je raena kao poliptih ( viedijelna slika).

Koji su najljepi primjeri gotikog
slikarstva i kiparstva u Hrvatskoj?








Upamti :

Kada i gdje se javlja renesansa?




Koja su obiljeja renesanse?






Uoi :

Kako slikari postiu iluziju
prostora?





Upamti :

Nabroj nekoliko najznaajnijih
umjetnika renesanse!



















Koji su najznaajniji hrvatski
renesansni umjetnici?



17
Meu kiparima se istie Andrija Alei, uenik Jurja Dalmatinca.
On je s Nikolom Firentincem napravio krstionicu trogirske
katedrale, a za kapelu Orsini u istoj katedrali je isklesao nekoliko
skulptura. Ostale kipove su isklesali Ivan Duknovi i Nikola
Firentinac. I hrvatski renesansni umjetnici su bili svestrani :
Nikola Firentinac je djelovao i kao graditelj ( ibenska katedrala)
kao i Juraj Dalmatinac ( graditelj i kipar na ibenskoj katedrali),
koji je napravio i plan renesansnog grada Paga prema antikim
uzorima. Grki i rimski utjecaji u arhitekturi renesanse se vide u
tenji ka skladu, proporcijama, ujednaenom ritmu arkada,
polukrunim lukovima i kapitelima dorskog i jonskog stila.
Dubrovnik je u 15.st dobio renesansne zidine, a nakon potresa
(1667.) glavna ulica Placa ( Stradun) je u potpunosti obnovljena u
renesansnom duhu.
Juraj Julije Klovi je jedan od najveih europskih minijaturista
16.st., ali je najvei dio ivota radio izvan Hrvatske, u Veneciji,
Padovi i Rimu.
Andrija Meduli je maniristiki slikar ( zadnja faza renesanse) i
grafiar, koji stvara u Veneciji.
Kipar Francesco Laurana ( Franjo Vranjanin) djeluje u 15.st u
Italiji i Francuskoj. Najvei kiparski domet je postigao izrazito
profinjenim enskim poprsjima idealiziranih crta lica.
Njegov roak Luciano Laurana ( Lucijan Vranjanin) je kao
arhitekta radio u Urbinu, Napulju i Rimu.

5.2. Barok

Barok je posljednji veliki stil europske umjetnosti, koji traje kroz
17. i 18.st., a nakon njega, u 19.st i kasnije, umjetnost e se
razvijati kroz umjetnike pokrete koji nikada ne obuhvaaju cijelu
umjetnost i brzo se izmjenjuju. Sama rije barok znai neto
pretjerano, izvjetaeno, to i jeste esto sluaj s baroknom
arhitekturom koja je puna nefunkcionalnih elemenata. U
baroknom djelu objedinjeni su graevina, slika i skulptura, i jo i
ire, ureuje se i okoli parkovi i aleje. Materijali su obojani,
npr. raznobojni mramor, a u dekoraciji pozlata i obojana tukatura,
jer se eli postii dojam sjaja, bogatstva i raskoi.
Barok se javlja kao sakralna arhitektura, a njegovi nositelji su
isusovci, koji gradnjom crkvi i samostana ire ovaj stil Europom.
U Zagreb su doli 1630. kada grade crkvu Sv.Katarine.
Barokni stil u Hrvatskoj ire i pavlini, koji grade crkvu u
Remetama, Lepoglavi, Svetom Petru u umi, i franjevci sa svojim
crkvama i samostanima u Dubrovniku, Varadinu, Slavonskom
Brodu, Osijeku.
Jedna od najljepih baroknih crkava je crkva Sv. Marije Snjene u
Belcu. Crkva je opasana cinktorom, zidom s ugaonim tornjevima,
koji zavravaju karakteristinim baroknim lukovicama. Crkva je
bogato ukraena pozlaenom dekoracijom, reljefima i freskama
Ivana Krstitelja Rangera.
U duhu mletakog baroka sagraena je crkva Sv. Vlaha u
Dubrovniku, centralnog tlocrta s kupolom.
































Upamti :

to je barok?




Koja su obiljeja barokne
arhitekture?








Koji su najznaajniji barokni
objekti u Hrvatskoj?











18
U Hrvatskoj su sauvani i itavi barokni gradovi Varadin i
Tvra u Osijeku. Posebno mjesto zauzimaju dvorci i parkovi :
dvorac Bistra u Hrvatskom zagorju, dvorci u Iloku, Oroslavju,
Ludbregu, dvorac Brezovica, dvorac Eltz u Vukovaru, Pejaevi
u Naicama i mnogi drugi.
U 18.st. se mnoge fasade i crkveni namjetaj barokiziraju
objekti iz prijanjih stilskih razdoblja se obnavljaju u baroknom
duhu.

Dvorac Pejaevi u Naicama

Barokno slikarstvo je postiglo vrhunac iluzionizma, maksimalni
privid stvarnosti. Geometrijska perspektiva je proirena na tzv.
atmosfersku perspektivu ono to u slici treba izgledati udaljeno
slika se manje, ali i bez detalja, mekih obrisa, slabijeg intenziteta
boja, koje se u prividnoj daljini reduciraju na modru. Jaki efekti
svjetla i tame pojaavaju naturalizam prikaza. esta je uporaba
tehnike ulja na platnu, jer se radi o tehnici koja najbolje oponaa
materijale za koje je potreban sjaj ( krzno, svila, voda, i sl.).
Barokna kompozicija je esto dramatska slika je scena na kojoj
se odvija ivahan dogaaj u kojem su svi dijelovi slike pokrenuti.
Sakralne slike se esto slikaju kao genre scene ( Rembrandt,
Caravaggio)
U baroku se osamostaljuju motivi koji su nekada raeni samo kao
sastavni dio veih kompozicija, kao npr. mrtva priroda, pejza,
animalizam, autoportret.
Najvei europski slikari baroka su : Caravaggio, Rembrandt,
Rubens, Velazquez, a od hrvatskih to je Federiko Benkovi.
Kiparstvo baroka je vezano za arhitekturu, iji prostor ukljuuje u
svoju kompoziciju. esto koristi slikarske elemente, npr. boju, a
lomljenim plohama postie svjetlosne efekte.


Bernini : Sv.Tereza u ekstazi







to je to barokizacija?















Upamti :

Kako barokni slikari postiu
iluzionizam?




Upamti :

Koji se novi motivi javljaju u
baroku?






Rembrandt : Autoportret












19

5.3. Umjetnost 19.st.

Kraj 18. i poetak 19.st., nakon zavretka baroka, obiljeen je u
umjetnosti Europe reakcijom na to preobilje koje je barok znaio i
u oblicima i u dekoraciji. Javlja se tenja da se umjetnost vrati
antikim idealima smirenih i jednostavnih oblika, skladno
sloenih u cjelinu. To razdoblje zovemo klasicizam.
U Hrvatskoj dolazi do kulturnog povezivanja primorskog i
kontinentalnog dijela, a sredite postaje Zagreb. Najznaajniji
klasicistiki arhitekt je B.Felbinger. Njegove se graevine
odlikuju jednostavnim i istim linijama i majstorskom uporabom
kovanog eljeza za ograde balkona, stubita i dvorita.
U gradovima se poveava potranja za slikama, osobito
portretima, koji ukraavaju graanske stanove. Ovaj
srednjoeuropski stil, koji obuhvaa i jednostavan namjetaj, zove
se bidermajer. Slike su realistine, manjih formata, a osim
portreta este su i genre scene.
Vjekoslav Karas stvara u prvoj polovici 19.st. pod utjecajem
bidermajera, ali i klasicizma i romantizma. Njegovi su likovi
vrsto i jasno modelirani, kao npr. slika Djevojka s lutnjom
(Rimljanka).
Nakon baroka u arhitekturi cijelo jedno stoljee nee biti novih
oblika, ve e se ponavljati prijanji povijesni stilovi
historicizam. Kako bismo naglasili da su graevine iz 19.st., a ne
iz vremena kada pojedini stil traje, koristimo prefiks neo :
neoklasicizam, neoromanika, neogotika, neorenesansa, neobarok.
U akovu je sagraena u neoromanikom stilu katedrala Sv.
Petra. Njeno proelje je od fasadne opeke sa dva zvonika. Iznad
transepta je podignuta kupola. Unutranjost je ukraena freskama,
a u kripti je grobnica biskupa J.J.Strossmayera, koji ju je dao
sagraditi.
Biskup Strossmayer je dao sagraditi i osjeku crkvu Sv.Petra i
Pavla, danas konkatedralu, u neogotikom stilu, koja je takoer
izvedena fasadnom opekom. U neogotikom stilu je izvedena i
pregradnja zagrebake katedrale s dva visoka zvonika.
U neobaroknom stilu je izvedena zgrada Hrvatskog narodnog
kazalita u Zagrebu.

Crkva Sv. Petra i Pavla u Osijeku





Upamti :

Kada se javlja klasicizam?











to je bidermajer?








Upamti :

to je historicizam?






Nabroj historicistike graevine u
Hrvatskoj koje poznaje!
























20
30-tih godina 19.st u slikarstvu se javlja romantizam, koji
naglasak stavlja na osjeaje i povratak prirodi, ali i velianju
nacionalnog identiteta i povijesti, koja je shvaena idealizirano,
npr. slika Sloboda vodi narod, francuskog slikara E.Delacroix ili
slike panjolskog slikara F.Goye.
U Hrvatskoj u Osijeku djeluje slikarska kola, iji su nastavnici
bili slikari A.Waldinger i J.F.Mucke, ije je slikarstvo uglavnom
pejzano.
Sredinom 19.st. u slikarstvu se javlja pravac realizam, koji vraa
teme ovjeka i svakodnevice njegovog stvarnog ivota doivljene
s puno socijalne osjetljivosti. Glavni predstavnici ovog slikarskog
pravca su francuski slikari C.Corot, G.Courbet i H.Daumier, koji
se posebno istakao socijalno angairanim karikaturama u kojima
je vrlo otro kritizirao bogato francusko drutvo.
Zaetnik realizma u Hrvatskoj je Ferdo Quiquerez, iako u
njegovom opusu nalazimo i romantiarske domoljubne
kompozicije i pejzae.
U 19.st. u Zagrebu se osnivaju neke od najznaajnijih kulturnih
ustanova u Hrvatskoj : Sveuilite, Hrvatsko narodno kazalite,
Hrvatski glazbeni zavod, Jugoslavenska akademija znanosti i
umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt, Arheoloki i Etnografski
muzej. Izidor Krnjavi je osnovao Obrtnu kolu u kojoj upoljava
slikare i kipare : Vlahu Bukovca, Celestina Medovia, Belu
ikoa-Sesiju i Roberta Frangea. Biskup Strossmayer je poklonio
narodu vrijednu zbirku renesansnih i baroknih djela, koje se danas
izlau u Galeriji Strossmayer.
Oko 1860. u Parizu je skupina samoukih slikara izvrila
revoluciju u slikarstvu. Njihovo je polazite da ne postoje vrsti
oblici nekakve objektivne stvarnosti, ve svemu oblik daje
svjetlost. Slikar u slici zaustavlja jedan trenutak te promjenjive
stvarnosti, slikajui svoju impresiju ili dojam trenutka. Pejzae
slikaju u prirodi i time mijenjaju svjetlost u slici. Njihov radikalni
odmak od akademskog slikanja vidljiv je i u tome to ne koriste
tonove boja, ve slikaju mrljama istih boja kolorizam. Ovaj
pokret je nazvan impresionizam prema slici jednog od zaetnika
C.Moneta Impresija, izlazak sunca.



Ostali slikari impresionizma su : E.Degas, E.Manet, A.Renoire ,
A.Sisley i H.T.Lautrec koji je autor prvog plakata.
Slikari V.van Gogh, P.Cezanne i P.Gauguin su imali svoju
impresionistiku fazu, ali su kasnije razvili svaki svoj osobni stil
slikanja, kojim su najavili sve smjerove razvoja slikarstva 20.st.


Upamti :

Koja su obiljeja romantizma?






to je realizam?



















Uoi :

Zato impresionizam smatramo
slikarskom revolucijom?













Upamti :

Koje impresionistike slikare
poznaje?



Koji impresionistiki slikari su
najavili slikarske pravce 20.st.?





21
ekspresiju, apstrakciju i slikarstvo fantazije.

Vincent van Gogh : Kavana u noi

Najznaajniji hrvatski slikari i kipari iz druge polovice 19.st. i na
prijelazu u 20.st. su kolovani u inozemstvu :
- Vlaho Bukovac, koji u Parizu usvaja impresionistike
elemente slikanja ( Gunduliev san, Hrvatski preporod za
zastor HNK), slika i povijesne teme i mnotvo portreta
- Celestin Medovi pod utjecajem Bukovca slika pejzae,
radi i sakralne i povijesne teme
- Bela iko Sesija esto svoje teme tretira na
romantiarski nain, osnovao je Privremenu viu kolu za
umjetnost i umjetni obrt ( kasnije Akademija likovnih
umjetnosti)
- Slava Rakaj je naa najvea slikarica akvarela pejzai,
figure, mrtve prirode
- Ivan Rendi je prvi realistini kipar u Hrvatskoj poznat po
domoljubnim skulpturama ( Hercegovka, Ivan Gunduli)
- Robert Frange Mihanovi se kolovao kod najveeg
impresionistikog kipara Rodina, radio je brojne
kompozicije i javne spomenike ( Kralj Tomislav)

5.4. Umjetnost 20.st. i suvremene tendencije

Poetkom 20.st. javlja se secesija, u nekim podrujima poznata i
kao Art Noveau, Modern style ili Jugendstil, koja nastoji
napraviti odmak od historicistikog ponavljanja prijanjih stilova.
Koristi nova tehnika rjeenja i materijale : eljezo, elik, a u
dekoraciji kovano eljezo i keramike ploice. Dekoraciju ine
stilizirani biljni oblici i valovite linije.
Uz arhitekturu secesija je snano prisutna i u obrtima : pokustvo,
posue, staklo, tkanine, svjetiljke, itd.
Najvei secesijski centri u Hrvatskoj su Osijek ( zgrada Glavne
pote, kino Urania, vile u Europskoj aveniji i dr.) i Zagreb( kua
Kallina, Hrvatski dravni arhiv nekada sveuilina knjinica).
Slikarstvo 20.st. karakteriziraju brojni pravci koji se brzo
smjenjuju, a ponekad i vremenski preklapaju, a sami umjetnici
tijekom svog ivota mijenjaju stilska usmjerenja.
Slikarski pravci unutar struje ekspresije nastavljaju se na Van
Goghovo slikarstvo,donose umjetnikov emocionalni stav prema
sebi i svijetu osjeanja, a glavno sredstvo toga izraza je boja.
Umjetnost je shvaena kao duhovna interpretacija svijeta.
fauvizam ( H.Matisse, G.Rouault)












Upamti :

Koji su najvei hrvatski slikari na
prijelazu stoljea?










Koji su najvei hrvatski kipari na
prijelazu stoljea?









to je to secesija?


Kakva je dekoracija secesijskih
graevina?










Koja su obiljeja slikarskih
pravaca 20.st.?


to je karakteristika ekspresivnog
slikarstva?




22
- Die Brucke ( E.Nolde, O.Kokoschka)
- Der Blaue Reiter ( V.Kandinski, P.Klee)
Slikarski pravci koji se nastavljaju na slikarstvo P.Gauguina
istrauju carstvo mate, posebno njena spontana i iracionalna
svojstva. Univerzalni simboli i arhetipovi postoje jer svijest, mata
i pamenje funkcioniraju kod ljudi po istim principima. Podsvijest
se sastoji od taloga doivljaja, koji se preraeni javljaju kao
slike snova. Najznaajnija imena ove slikarske struje su :
- Giorgio de Chirico metafiziko slikarstvo
- Marc Chagall kubistika bajka
- Dadaizam pokazuje kako su sve moralne i estetske
vrijednosti postale besmislene, priznaju samo zakon
sluajnosti i realnost mate
- Nadrealizam M.Ernst, S.Dali, J.Miro
- Futurizam velia strojeve i tehniku
P.Cezanne je zaetnik slikarskih pravaca koji teite stavljaju na
formalnu strukturu slike raslanjujui i pojednostavljujui
promatrane oblike najprije do geometrijskih oblika da bi na kraju
napustili svaku slinost sa stvarnou u potpunoj apstrakciji..
- kubizam P.Picasso, G.Braque
- ista apstrakcija P.Mondrian

Znaajna imena hrvatskog slikarstva iz prve polovice 20.st. koji su
pod utjecajem razliitih europskih slikarskih pravaca su : Josip
Rai, Miroslav Kraljevi, Vladimir Beci, Oskar Herman,
Milivoj Uzelac, Leo Junek. A kasnije e to biti : Ljubo Babi,
Miljenko Stani, Marino Tartaglia, Edo Murti.
Osniva Grupe Zemlja i njen najistaknutiji predstavnik je Krsto
Hegedui. Radi se o socijalno angairanom slikarstvu. Hlebinsku
kolu ine slikari amateri, koji slikaju teme sela ( Ivan
Generali). Sline teme su radili i slikari seljaci : Ivan Veenaj,
Ivan Rabuzin, Ivan Lackovi Croata, Stjepan i Slavko Stolnik.
Vremenom je spontanost i prirodnost ovih slikara, koji nisu
akademski kolovani, prerasla u ablonsko ponavljanje.
U kiparstvu 20.st. istiu se : Ivan Metrovi ( Povijest Hrvata,
Zdenac ivota), Antun Augustini i Toma Rosandi.
50-tih godina 20.st. Zagreb dolazi u kulturno sredite Europe
osnivanjem grupe Gorgona ( uro Seder, Julije Knifer, Josip
Vanita, Ivan Koari). Ovi umjetnici zastupaju konceptualnu
umjetnost, koja ukida granice izmeu tzv. iste umjetnosti i
primijenjene umjetnosti ( dizajn).
Grupa Exat 51 dosljedno primjenjuje geometrijsku apstrakciju, a
nakon 1961. nastavlja djelovanje na meunarodnoj razini kroz
pokret Nove tendencije, koji e ukljuiti znanost i tehnologiju u
umjetniko stvaranje.
Brojni su pokreti suvremene umjetnosti : enformel, pop-art, video-
umjetnost, multimedijska umjetnost, itd. Sve vie se u umjetniko
stvaranje ukljuuju mediji, a umjetnika scena postaje globalna.








Upamti :

Koje slikarske pravce smjera
fantazije poznaje?





Uoi :

Na to stavljaju naglasak
apstraktni slikari?




P.Picasso: Gospoice iz Avignona

















Uoi :

to je karakteristino za
suvremene umjetnike tendencije?