ATOPIJSKI DERMATITIS Grupa: Alergijski i imunoloki poremedaji Ostali nazivi: Dermatitis, atopini, Neurodermitis Atopijski dermatitis je kronina (dugotrajna)

bolest koja pogaa kou. to je atopijski dermatitis? Epidemiologija Faktori rizika Znakovi i simptomi Dijagnostiki postupak Lijeenje Prevencija to je atopijski dermatitis? Atopijski dermatitis je kronina (dugotrajna) bolest koja pogaa kou. Rije "dermatitis" oznaava upalu koe. "Atopijski" se odnosi na grupu bolesti koje su nasljedne (koje potjeu iz obitelji) i esto se pojavljuju s drugim bolestima, ukljuujudi astmu, alergije uz visoku temperaturu, te atopijski dermatitis. Neurodermitis je pojava crvenila i suhe koe, uz prisutan i jak svrbe, povremeno i rane na zahvadenim mjestima, nastale uslijed eanja. Crvenilo, vlaenje, stvaranje krusta na licu, na tjemenu, nogama i rukama i u pelenskoj regiji glavni su simptomi bolesti u prvih nekoliko mjeseci ivota. Atopijski dermatitis najede pogaa djecu i mlade ljude, ali moe nastaviti i u starijoj dobi. U vedini sluajeva, postoje periodi kada je bolest pogorana, nazvani egzacerbacijski periodi ili plamtedi periodi, iza kojih slijede periodi kada se koa popravlja ili potpuno isti, a to su remisijski periodi. U ranoj dobi najede se radi o alergiji na hranu koju djeca uglavnom "prerastu" iako im koa esto ostaje suha i osjetljiva. Najede se radi o alergiji na agrume (narane, mandarine, limun), konzervanse u hrenovkama, patetama, suhomesnatim proizvodima, ponekad na svinjsko meso i preraevine, ak i piletinu i bjelanjak jajeta ede nego umanjak. Alergija (neurodermitis) moe biti i na neke deterdente koje koristite za pranje rublja, a osobito je izraena na omekivae. Epidemiologija Atopijski dermatitis ima visoku uestalost. Oko 2% ukupne populacije boluje od atopijskog dermatitisa. To je bolest koja pogaa mlade, vedina pacijenata su djeca. Faktori rizika Izlaganjem nadraujudim sredstvima (detergenti, omekivai, sapuni...) moe pogorati simptome, kao to moe i suenje koe, izlaganje vodi, temperaturne promjene i stres. Znakovi i simptomi

Simptomi se razlikuju od osobe do osobe. Najuobiajeniji simptomi su suha koa koja svrbi, kraste iza uiju i osip na obrazima, rukama i nogama. Kod atopijskog dermatitisa vaan faktor je koa koja svrbi (pruritus) jer eanje i trljanje pogoravaju upalu koe karakteristinu za tu bolest. Nain na koji atopijski dermatitis utjee na kou moe se razlikovati po raznim oblicima pruritusa i posljedinim konim infekcijama. Neki ljudi imaju crvenu, zagrijanu kou jer je imunosni sistem koe jako aktiviran. Kod drugih se razvija slijepljena i paperjasta koa kao rezultat neprekidnog eanja i trljanja. Ovo stanje se naziva lihenifikacija. Kod nekih ljudi razvijaju se na koi pjege ili male izdignute kvrge. Kada se pjege eaju, mogu se otvoriti (ekskorijacije) i postati krastave i inficirane. Ova stanja takoer se mogu nadi kod ljudi bez atopijskog dermatitisa ili kod onih sa drugim tipovima konih poremedaja. Atopijski dermatitis takoer moe pogoditi kou oko oiju, kapke, obrve i trepavice. eanje i trljanje podruja oko oiju moe prouzrokovati promjenu izgleda koe. Neki ljudi s atopijskim dermatitisom razviju dodatni sloj koe koji se zove atopijski nabor ili Dennie-Morgannov nabor. Kod drugih ljudi postoji hiperpigmentacija kapaka to znai da koa na njihovim kapcima potamni od upale ili visoke temperature (alergijski sjaj). arene obrve i trepavice takoer su rezultat grebanja i trljanja. Koa osobe s atopijskim dermatitisom gubi previe vlage iz epidermalnog sloja koa postaje jako suha, a obrambena sposobnost je smanjena. Dodatno, pacijentova koa je jako osjetljiva na pojavu infekcija, kao to su stafilokokne i streptokokne kone infekcije i bradavice, herpes simplex, te molluscum contagiosum (koni poremedaj uzrokovan virusima). Dijagnostiki postupak Dijagnoza se prvotno temelji na pojavama na koi. Lijenik treba pregledati rane da bi odbacio druge mogude uzroke. Moe se uiniti biopsija otedenja koe, ali nije uvijek potrebna da bi se postavila dijagnoza. Osjetljivost je genetska, ali poremedaji su izazvani raznim poremedajima iz okoline. Bolesnici imaju esto povienu razinu eozinofila i alergijskih protutijela IgE, ali je razlog tomu nepoznat. Lijeenje Konzultirajte se sa svojim lijenikom oko dijagnoze atopijskog dermatitisa jer moe ga biti teko razlikovati od drugih konih poremedaja. Lijeenje treba voditi lijenik. Cilj lijeenja je smanjiti i ukloniti simptome. Lijeenje moe varirati ovisno o pojavi (stupnju) rana (akutne rane koje cure, suhe ugrijane rane, ili kronine suhe slijepljene rane) jer se svaka lijei razliito. Djeji ekcem obino postaje blai s godinama i esto nestaje nakon 3 ili 4 godine. Atopijski dermatitis esto se uspjeno lijei kod kude. Lijeenje je osmiljeno na temelju kronine prirode bolesti. Bilo to, to pogorava simptome treba izbjegavati kad god je to mogude, ukljuujudu bilo koje alergene u hrani i nadraujuda sredstva iz okoline kao to su vuna i sintetika. Suha koa esto pogorava stanje, tako da kupanje i koritenje sapuna treba biti smanjeno. Promjene temperature i stres mogu uzrokovati znojenje i promjene u krvnim ilama u koi, to takoer pogorava stanje. Ako izbjegavanje nadraujudih sredstava ne smanji simptome, lijeenje se moe primijeniti na lokalizirana podruja koe (topino). Lokalizirano lijeenje rana koje cure moe ukljuivati umirujude losione, blage sapune ili mokre obloge. Blagi losioni protiv svrbea ili topini steroidi (kortikosteroidi male topine snage) mogu umiriti manje akutna podruja ili osuiti ljuskaste rane. Kronina slijepljena podruja mogu se lijeiti uljima ili kremama koje sadre katranske sastojke, topine steroide, sastojke koji podmazuju ili omekavaju kou, ili druge sastojke. kortikosteroidi za sistemsku primjenu mogu se propisati za smanjenje upale u nekim tekim sluajevima. Ako primijetite da se stanje nakon konzumiranja neke

hrane pogoralo ukinite tu namirnicu na neko vrijeme, pa ponovo uvedite nakon nekoliko tjedana. Ako je pogoranje nastalo kao nadraaj na deterdente, ispirati rublje dva puta da se bolje ispere deterdent, a svakako izbjegavati omekiva kod pranja djetetovog rublja. Prevencija Specifina prevencija ne postoji. Mogude je: Sprijeiti grebanje ili trljanje kad god je to mogude Zatiti kou od pretjerane vlage, nadraujudih sredstava, umjetne odjede Zadravajte hladnu, stabilnu temperaturu i stalan stupanj vlage Ograniite izlaganje praini, cigaretnom dimu, peludi i ivotinjskoj dlaci Prepoznajte i ograniite emocionalni stres Ljeto je godinje doba kad ima puno sunca koje pomae ovim bolesnicima, osobito koristi more, a i promjene su izloene zraku. Svaka promjena klime, odlazak na more ili planine dobro ine ovim bolesnicima. to se tie odravanja koe uglavnom se tuirajte. U kadu kod kupanja nemojte stavljati pjenu ili ampon jer de to dodatno isuiti kou. Dobro je u kadicu za kupanje staviti samo par kapi maslinovog ulja to de koi dati potrebnu masnodu i elastinost. Kou maite preporuenim kremama. Svakako kupujte pamunu odjedu jer promjene na koi jako svrbe