Goran Livazovi, Teorijsko metodoloke znaajke utjecaja medija na adolescente ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str.

. 108. do 115.

Goran Livazovi TEORIJSKO-METODOLOKE ZNAAJKE UTJECAJA MEDIJA NA ADOLESCENTE

Saetak: Inozemna znanstvena praksa njeguje gotovo stoljetnu tradiciju istraivanja utjecaja medija na djecu i mlade. Doprinosi hrvatske pedagogijske misli prouavanju medijskih utjecaja na razvojne znaajke i socijalizacijska obiljeja djece i mladih jo su uvijek skromni i broje tek rijetke studije. Ovaj rad prua uvid u najvanija teorijsko-metodoloka pitanja utjecaja medija na adolescente te smjernice daljnjem prouavanju vanosti uloge medijskih sadraja u razvoju dananje mladei. Kljune rijei: teorije socijalnog uenja, metodologija istraivanja utjecaja medija, medijska pismenost, mediji u slobodnom vremenu kao socijalizacijski imbenik.

1. Uvod Prouavanje medija i njihova odnosa prema promjenama u socijalizacijskim, ali i odgojnim strujanjima, danas je svjetski vrlo znaajan problem i popularna pojava. Meutim, oko ove inae dosta atraktivne teme javlja se sve vei broj disonantnih znanstvenih tonova. Stoga se ovaj lanak bavi pitanjima znanstvenog opredmeenja tematike medijskih utjecaja u procesima odgoja i socijalizacije djece i adolescenata kao nune pretpostavke valjana teorijsko-metodolokog pristupa problemu. 2. Teorijsko-metodologijski pristupi problemu istraivanja Potekoe istraivanja medijskih utjecaja, koje neki autori opisuju sintagmom "gaanje pokretne mete", lee u nekoliko vanih razloga. Prije svega, ne postoji dosljednost metodolokih postupaka jer razliiti istraivai ne primjenjuju okvirno standardizirane metode rada. Iako mnotvo radova potvruje znaajne utjecaje medijskih sadraja na razvoj djece i mladih, zastupljen je i, dodue manji, dio strunjaka koji se takvim znanstvenim spoznajama protive. Razlikujemo dva teorijska utemeljenja koja promiu takve zakljuke. Prvo, zanemarivanje rezultata istraivanja dobivenih u strogo kontroliranim eksperimentalnim uvjetima, koji su zapravo jedini valjani pokazatelj kauzalnosti odnosa medija i korisnika zbog razine kontrole postupka koja je uspostavljena; te drugo, razliite teorijske polazine toke istraivanja koje uvaavaju razliite

108

Goran Livazovi, Teorijsko metodoloke znaajke utjecaja medija na adolescente ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. 108. do 115.

kratkorone i dugorone uinke utjecaja izloenosti medijima, o kojima e biti rijei u daljnjoj raspravi. Naime, djeca i adolescenti smatraju se posebno osjetljivom drutvenom skupinom koja je u fazi izgradnje stavova, usvajanja i stalnog prilagoavanja socijalizacijskim okvirima i normama ponaanja. Mediji imaju presudnu ulogu pri posredovanju drutveno poeljnih modela ivljenja kojima oblikuju spoznaje mladih o svijetu i socijalnoj okolini. Stoga istraivanje medija promatramo u kontekstu ambivalentnosti odnosa teorije izravnih uinaka (direct effects), koja prouava odnos medijskog sadraja i ponaanje primatelja te je usmjerena na prevladavajue negativne uinke; te teorije ogranienih uinaka (limited effects), koja kritikom prethodne teorije polazi od toga kako su utjecaji medija posredovani razliitim socijalnim odnosima koji utjeu na kontrolu, filtriranje i interpretiranje medijskoga iskustva i usmjerava se i na mogue pozitivne pokazatelje. (McQuail, 1997, prema Iliin, 2001) To potvruje i sloenost ispitivanih socioekonomskih, kognitivnih, kulturalnih i situacijskih varijabli u procesu internalizacije sadraja i obrazaca ponaanja predstavljenih medijima, a koje dugorono uvjetuju manifestne oblike ponaanja pojedinaca, iako moda nisu kratkorono zapaeni. (Huessman, Malamuth, 1986) Livingstone i Millwood Hargrave (1997.) istiu kako se istraivanja trebaju usmjeriti na prepoznavanje niza imbenika koji izravno ili neizravno meudjelovanjem utjeu na objanjavanje odreenih drutvenih pojava. Vanost takvog pristupa lei u injenici kako mediji uvijek djeluju u suodnosu s mnotvom drugih drutvenih utjecaja, stoga se posljedice ne mogu mjeriti kroz trenutani uinak na pojedinca, ve praenjem postupnih promjena u drutvenim normama i obiajima tijekom vremena. Takoer, valja ukazati kako mediji ne utjeu na sve podjednako, ime je opravdanost istraivanja znaajnija. Doprinos takvom shvaanju uloge medija u problematici istraivanja zastupa teorija zadovoljenja potreba (uses and gratifications) koja tvrdi kako ljudi aktivnim koritenjem medija za zadovoljenje odreenih potreba pokazuju aktivan, a ne pasivan odnos, iz ega proizlazi ogranien utjecaj medija. McQuail i Windahl (1993, prema Livingstone, Millwood Hargrave, 2006) odreuju utjecaje medijski prikazanih sadraja na djecu i mlade kroz promjenu stavova i vjerovanja pojedinaca i drutva (strah od kriminala, stereotipi ), promjenu ponaanja i agresivnosti prema drugima ili sebi te emocionalna stanja obiljeena strahom i uzrujanou koja su dugorono tetna. Sukladno tomu, postoje tri primarna uinka izloenosti negativnim medijskim sadrajima: uenje nepoeljnih oblika ponaanja i stavova, neosjetljivost ili umanjena osjetljivost na nasilje i nepoeljne oblike ponaanja te strah od okoline i postajanja rtvom nasilja. Potvrdu hipoteza desenzibilizacije, imitacije te disinhibicije prema drutveno neprihvatljivim pojavama pokazala su, izmeu ostalih, istraivanja provedena na mladim osobama kojima su prikazivani dramatini sadraji poara i utapanja nakon kojih su bili ili manje skloni suosjeanju ili su iskazali strah od uputanja u sline aktivnosti. (Cantor,
109

Goran Livazovi, Teorijsko metodoloke znaajke utjecaja medija na adolescente ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. 108. do 115.

Omdahl, 1991, prema Villani , 2001) Studija Wilsona i Weissa pokazala je kako, iako su ispitanici upozoreni na nerealistinost dogaaja koji e biti prikazani, nije dolo do smanjenja straha i negativnih emocija. Bandurin poznati pokus s medvjediem dokazao je postavku o kratkoronim utjecajima medija imitacijom i modeliranjem nasilnog ponaanja. (Villani, 2001) Huessman istie kako najveu vjerojatnost sklonosti prema agresivnom ponaanju ima dijete koje: a) gleda nasilne sadraje veinu vremena; b) vjeruje kako oni vjerodostojno prikazuju ivotne uvjete; c) poistovjeuje se s likovima koje promatra. (Freedman, 2002) Vano je istaknuti i etvrtu hipotezu, katarzu, koja pojavu agresije opisuje kao pranjenje negativno akumuliranih emocija nakon kojih pojedinac ima umanjenu potrebu za takvim ponaanjem. Huesmann i Eron (1984, prema Huesmann, Malamuth, 1986) tvrde kako se nepoeljni oblici ponaanja (osobito agresivnost) naueni u mlaoj dobi prenose i na zreliju dob, a postaju dominantnim stilom ponaanja ako djetetova okolina predstavlja izvor frustracija, zlostavljanja te pozitivno potvruje agresivno ponaanje. 3. Mediji i teorije socijalnog uenja Valja ukazati kako su mediji vaan socijalizacijski agens. Njihov utjecaj, iako kratkorono imanentan i teko opisiv, ipak dugotrajnom izloenou moe rezultirati nakupljanjem novostvorenih predodbi, vjerovanja i stavova koje modificiraju ponaanje pojedinca ovisno o, primarno, obiteljskom kontekstu. Proces socijalnog uenja odvija se u tri faze. Prvu predstavlja usvajanje ili internalizacija pravila ponaanja. Slijedi faza odravanja, kojom se internalizirana pravila osnauju i potvruju te trea faza odnosno prisjeanje i manifestacija kojom se internalizirano prikazuje u stvarnom ponaanju. Uloga medija u ovakvom shvaanju teorije socijalnog uenja iznimno je znaajna jer vjerojatnost dosjeanja i preuzimanja odreenog pravila ili modela ponaanja kao vlastitog ovisi o snazi i sloenosti internaliziranog obrasca, koji je ponajvie uvjetovan atraktivnou promatranog sadraja. Openito, to je obrazac ponaanja "blii" djetetovoj situaciji, odnosno koliko se dijete moe poistovjetiti s odreenim obrascem vienog ponaanja, utoliko vie se taj obrazac internalizira kao poeljan i mogu oblik reagiranja u odreenim drutvenim situacijama. Zgrablji Rotar (2005.) tvrdi kako na djecu ne utjee samo ono to se prima putem medija, nego i pasivnost okoline u kojoj djeca odrastaju, odnosno pasivna obitelj i kola, ali i osobna pasivnost i emocionalna i intelektualna nespremnost za ivot s medijima. Posljedice izloenosti medijskim sadrajima nisu uvijek jasno vidljive jer ne djeluju odmah, ve mogu imati odgoeno djelovanje i stoga je teko istraiti i dokazati njihovo podrijetlo. Iliin (2003.) razmatrajui ulogu medija, istie kako se djeca koja su manje zadovoljna ivotom i slabije socijalno prilagoena vie koriste medijima, stoga se mediji mogu shvatiti kao kompenzacija za nedostatke
110

Goran Livazovi, Teorijsko metodoloke znaajke utjecaja medija na adolescente ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. 108. do 115.

iz stvarnoga ivota. To vodi zakljuku da se u korijenu usmjerenosti na medije nalazi obiteljska situacija u kojoj ive. Veina istraivanja potvruje kako su uz socioekonomski status, najvaniji imbenici izloenosti utjecaju medija roditelji i vrnjaci. (Anderson, Bushman, 2001, Villani, 2001, Livingstone, Millwood Hargrave, 2006, UNESCO, 2007, Evans Schmidt, Vandewater, 2008) Pritom valja istai kako se znaaj utjecaja roditelja umanjuje s obzirom na porast i sazrijevanje djece prema adolescenciji, kada sve vaniji utjecaj imaju prijatelji i vrnjaci. (Petraitis i sur., 1995) Znaaj socioekonomskog statusa ponajvie se vezuje uz drutvenu pokretljivost djece i mladih. Brojni radovi potvruju kako bolji materijalni status djeci i mladima omoguuje iri raspon izvankolskih aktivnosti te istovremenu manju izloenost medijima. UNESCO (2007.) izraava zabrinutost zbog manjka povjerenja roditelja u javne prostore za igru i boravak djece i mladih to za posljedicu ima boravak u zatvorenim prostorima gdje su najee izloeni upravo medijskim sadrajima bez roditeljskog nadzora. Znaaj slobodnog vremena u suvremenom drutvu nema samo socijalizacijsku vanost (odmor, razonoda, razvoj osobnosti), ve i ivotnu. U skladu s trendovima cjeloivotnog uenja slobodno vrijeme predstavlja prostor i prigodu za uenje dodatnih znanja i vjetina za svladavanje zahtjeva modernog globalnog trita. U kontekstu istraivanja medija, slobodno vrijeme predstavlja sloen kontekst meuljudskih odnosa i razvoja obiteljske dinamike i kvalitete, izostankom koje moe doi do naruavanja razvojne cjelovitosti djece i mladih. Iliin (2003.) kae kako dobra komunikacija ukljuuje obvezu roditelja da s djecom komentiraju i argumentirano objanjavaju medijske sadraje, potujui pritom razmiljanja djece, ime im pomau vrjednovati i shvatiti sadraje i moralne poruke. Tako se izgrauju naela medijske pismenosti, koja je odreena kao sposobnost pristupa, analize, vrjednovanja i odailjanja poruka posredstvom medija. (Aufderheide, 1992, prema Zgrablji Rotar, 2005) 4. Uinci izloenosti medijskim sadrajima Analizom niza inozemnih i domaih radova moe se zakljuiti kako su znanstveno relevantni imbenici istraivanja utjecaja medija socioekonomski status, dostupnost i izloenost medijima, aktivnosti slobodnog vremena, medijska pismenost, akademsko postignue, kolsko ozraje te stupanj drutvene integracije pojedinaca meu vrnjacima. (Mossle i sur., 2007) Detaljnijom analizom pokazuje se kako je mogue izdvojiti rizine i zatitne imbenike, kao i kratkorone i dugorone imbenike utjecaja medija na razvoj i drutvenu aktivnost djece i mladih. Kratkoroni utjecaji dogaaju se odmah nakon izloenosti medijskim sadrajima i mogu trajati do nekoliko tjedana. Dugoroni utjecaji su kumulativni i time puno opasniji, iako su zapravo izravna posljedica kratkoronih utjecaja. Meutim, oni prijete formiranjem trajnog sustava
111

Goran Livazovi, Teorijsko metodoloke znaajke utjecaja medija na adolescente ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. 108. do 115.

vjerovanja, stavova i navika kao svakodnevnog obrasca ivljenja i ponaanja u socijalnim interakcijama. (Potter, 1999, prema Alexander i Hanson, 2003) Howell Boyd (2008.) takoer istie kako su najvaniji imbenici u razvoju djece i mladih roditelji i vrnjaci koji utjeu kroz procese modeliranja i socijalnog potkrjepljivanja. S tom svrhom u tradiciji Bandurine socijalnokognitivne teorije uenja (Petraitis i sur., 1995) izraen je model drutvenog razvoja (social development model, SDM) koji predstavlja teoriju objanjenja podrijetla i razvitka delinkventnog ponaanja tijekom djetinjstva i adolescencije. Uzimajui u obzir rizine i zatitne imbenike, model predvia hoe li dijete razvojem iskazati prosocijalne ili antisocijalne obrasce ponaanja te je dokazano primjenjiv na opu populaciju mladih. (Cohen, 2003, prema Fleming i sur., 2002, Choi i sur., 2005) Rizini i zatitni imbenici mogu biti bioloki, psiholoki i socijalni. Rizini objanjavaju zato neki pojedinci postaju antisocijalno usmjereni i poveavaju izglede razvoja takva ponaanja, a zatitni imbenici zato oni koji su skloni postati rizinima, naposljetku to ipak ne postaju. SDM prouava proces socijalizacije te istie 4 socijalizacijska ustrojstva djece: a) prigode ukljuivanja u aktivnosti s drugima; b) stupanj ukljuenosti i aktivnosti; c) vjetine potrebne za sudjelovanje u interakciji; d) pozitivna podrka u aktivnostima i interakciji. Dakle, to vie prigoda za drutvenu interakciju dijete ima, u vie e ih sudjelovati te e tako razvijati vie i sloenije vjetine kroz pozitivnu potvrdu i povratne reakcije. Hoe li razvojni put djeteta ii prosocijalnim ili antisocijalnim putem ovisi o rizinim i zatitnim imbenicima. Dijete sudjelujui u odreenim drutvenim interakcijama prima pozitivnu ili negativnu potvrdu svojega ponaanja, razvijajui pritom emocionalne, kognitivne i ponaajne vjetine kojima ostvaruje iskustvo pozitivnog potkrjepljenja odreenog obrasca ponaanja. Ukoliko ne doe do pozitivnog potvrivanja prosocijalnih obrazaca od strane roditelja, uitelja ili vrnjaka, dijete oblikuje stav kako ne gubi puno preuzimanjem antisocijalnih oblika ponaanja koji mogu biti dio eksperimentalne faze izgradnje i preuzimanja raznolikih razvojnih identiteta. Taj proces nastaje uslijed negativne interakcije dijete-roditelj, manjka aktivne ukljuenosti roditelja (posebno majke) te nedosljednou ili izostankom roditeljskih odgojnih postupaka. (Kandel, 1982, prema Howell Boyd, 2008) Zapravo, kljuni imbenik jest upravo odnos jaine povezanosti pojedinca s drutvenom okolinom. Tako Hawkins istie kako je sprjeavanje antisocijalnog ponaanja odreeno najvie procijenjenim odnosom "cost-benefit" (uloenodobiveno) kojim pojedinac procjenjuje rizinost ugroavanja gubitka postojeih socijalnih veza i postignua s onima dobivenim moguim antisocijalnim ponaanjem. (Catalano i sur., 1996) SD model predvia kako antisocijalni razvojni put ima tri elementa:

112

Goran Livazovi, Teorijsko metodoloke znaajke utjecaja medija na adolescente ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. 108. do 115.

a) dijete prima pozitivnu potvrdu antisocijalnog ponaanja; b) vee se uz osobu, grupu, ili instituciju koja sudjeluje u antisocijalnom ponaanju; c) dijete razvija vjerovanje u antisocijalne vrijednosti. Krajnja orijentacija i razvoj pojedinca ovisit e o tomu hoe li u djeteta prevladati zatitni ili rizini imbenici. (Cohen, 2003) Upravo stoga, vanost medija kao odgojnog imbenika postaje vea. Mediji pojaavaju negativni razvojni obrazac ee portretirajui neprimjerene oblike i obrasce ponaanja kao poeljne (nasilje, ovisniko ponaanje, konzumerizam, rana seksualna inicijacija, stereotipi). Time djeca i adolescenti stjeu pogrjenu sliku svijeta koji ih okruuje, to se dodatno potencira sukobom odgojnih vrijednosti roditeljskoga doma, kole, utjecaja vrnjaka i medijskih sadraja. Na tragu tih saznanja, mogua rjeenja naziru se u pruanju vie prigoda i podrke mladima za potvrdu prosocijalnih oblika ponaanja u obitelji, koli i zajednici osmiljavanjem kvalitetnih drutvenih programa te prevencije povezivanja s osobama ili grupama problematinih ponaanja, koja lei u osnovi socijalne pedagogije kao znanstvene discipline. 5. Prema zakljuku Dananja mlade ivi i odrasta s medijima kao sastavnim dijelom vlastite socijalizacije. Funkcionalna odgojna sfera, koja najveu pojavnost ima upravo u prostoru aktivnosti vezanih uz slobodno vrijeme, upozorava roditelje i pedagoge na potrebu strunog bavljenja problematikom medijskih sadraja kojima su mladi izloeni. Degradacija kvalitete obiteljskih interakcija i openito opadanje vrijednosti tradicionalnog odgoja kao posljedica intenzivnih drutvenih promjena posljednja dva desetljea, pokazatelji su potrebe praenja i znanstvenog odreenja kvalitete vremena provedenog s medijima. Ciljana prevencija eksterno uvjetovanih poremeaja u ponaanju ima ulogu jaanja primarnih odgojnih imbenika, kole i obitelji, koji moraju opravdati i povratiti narueno povjerenje drutva u mo odgojno-obrazovnih napora.

LITERATURA
Alexander, A., Hanson, J., (2003), Taking sides-mass media and society, McGrawHill/Dushkin, Connecticut An Overview of Child Well-Being in Rich Countries, (2007), UNICEF Anderson, C. A., Bushman B. J., (2001), Effects of violent video games on aggresive behaviour, aggressive behaviour, aggressive cognition, aggressive affect, psychological
113

Goran Livazovi, Teorijsko metodoloke znaajke utjecaja medija na adolescente ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. 108. do 115.

arousal, and prosocial behaviour: A Meta-Analytic Review of the Scientific Literature, American Psychological Society, Vol. 12, No. 5, 353-359 Catalano, R., Kosterman, R., Hawkins, J. D., Newcomb, M. & Abbott, R. (1996), Modeling the etiology of adolescent substance use: A test of the social development model. Journal of Drug Issues, 26(2), 429-455. (preuzeto s EBSCO Online Database Academic Search Premier. http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=aph&AN=9607110982&site=e host-live) Cohen, A. L., (2003), The Social Development Model, EBSCO Research Starters, EBSCO publishing Inc. (preuzeto s EBSCO Online Database Academic Search Premier. http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=aph&AN=943949402&site=eh ost-live) Evans Schmidt, M., Vandewater, E. A, (2008), Media and Attention, Cognition, and School Achievement , Future of children, VOL. 18 , No. 1, 63-85. Freedman, J. L., (2002), Media Violence and Its Effect on Aggression: Assessing the Scientific Evidence, University of Toronto Press Howell, R. J., (2008), Sequencing and Prediction of Adolescent Soft Drug Initiation: Systematic Review, Quantitative Investigation, and Dual Cross-Validation, Indiana University of Pennsylvania, The School of Graduate Studies and Research, Department of Criminology Huesmann, L., R., Malamuth, N., M., (1986), Media Violence and Antisocial Behaviour: An Overview, Journal of Social Issues, Vol. 42., No. 3., 1.-6. str. Iliin, V., Marinovi Bobinac, A., Radin, F., (2001), Djeca i mediji: uloga medija u svakodnevnom ivotu djece, Institut za drutvena istraivanja, Zagreb Iliin, V., (2003), Mediji u slobodnom vremenu djece i mladih, Medijska istraivanja, br. 2, 9.-34. str. Livingstone, S., Millwood Hargrave, A., (2006), Harm and Offence in Media Content: A review of the evidence, Intellect Books, ISBS, Portland, Oregon Livingstone, S., Millwood Hargrave, A., (1997), Harmful to Children? Drawing Conclusions from Empirical Research on Media Effects; Regulation, Awareness, Empowerment: Young People and Harmful Media Content in the Digital Age (Ed): Carlsson, U., The International Clearinghouse on Children, Youth and Media, UNESCO M s s l e , T . , K l e i m a n n , M ., R e h b e i n , F . , (2007), Media Use and School Achievement- A German Longitudinal Study; 115. Annual American Psychological Association, San Francisco, USA Petraitis, J., Flay, B. R., Miller, T. Q. (1995), Reviewing Theories of Adolescent Substance Use: Organizing Pieces in the Puzzle; Psychological Bulletin, Vol. 117, No.1, 67-86 Villani, S., (2001), Impact of Media Research on Children and Adolescents: A 10-Year Review of the Research, Journal of American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 40:4, 392-401 Zgrablji Rotar, N., (2005), Mediji- medijska pismenost, medijski sadraji i medijski utjecaji; Medijska pismenost i civilno drutvo, Sarajevo, Media Centar

114

Goran Livazovi, Teorijsko metodoloke znaajke utjecaja medija na adolescente ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. 108. do 115.

THE THEORETICAL AND METHODOLOGICAL ASPECTS OF MEDIA EFFECTS ON ADOLESCENTS Abstract: The modern aspects of children and adolescent media use, indicated by numerous media effects studies, show that there is a significant impact of media portrayed contents on the physical, social and cognitive development of younger viewers. This article discusses the theoretical and methodological issues in researching media effects, as well as the main factors and contributors in this very complex social process. The goal of this article is to provide an overview of research achievements, accentuate the key contributory factors and point towards potential future aspects of media impact analysis. Key words: social learning theories, media effects methodology, media literacy, leisure time media as a socialization factor.

Author: Goran Livazovi, asistent, Filozofski fakulet, Osijek Review: ivot i kola, br. 21 (1/2009.), god. 57., str. od 108. do 115. Title: Teorijsko-metodoloke znaajke utjecaja medija na adolescente Categorisation: prethodno priopenje Received on: 26. veljae 2009. UDC: 316.774 159.992.8 Number of sign (with spaces) and pages: 20.232 (: 1800) = 11,240 (: 16) = 0,702

115