Vous êtes sur la page 1sur 25

HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK 68/2, 31 55 Broda (2006.

.) Alen Lepirica Geoekoloke znaajke doline gornjeg toka Une od Martin do Pritoke
UDK 911.3:502.171](282.249 Una) 502.171:556.53](282.249 Una) 338.384(497.6 Una) Izvorni znanstveni lanak Original Scientic Paper

Geoekoloke znaajke doline gornjeg toka Une od Martin Broda do Pritoke


Alen Lepirica
Gornja dolina Une po svojim specinim i atraktivnim prirodnim znaajkama ve odavno zasluuje epitet zatienog podruja. Zbog toga je u posljednje vrijeme pokrenuta procedura proglaenja Nacionalnog parka Una. U ovome radu na temelju predhodnih terenskih opservacija i izvrenog geomorfolokog kartiranja provedeno je geoekoloko vrednovanje reljefnih oblika metodom indeksa rekreacijskog potencijala. Time je s prostorno-planerskog stanovita omoguena daljnja valorizacija podruja. Istaknute su smjernice budue namjene prostora NP Una (zoniranje, regionalno povezivanje) i prirodne predispozicije za razvoj odreenih vidova turizma i rekreacije. Posebno su naglaene neophodne mjere zatite kojima bi se otklonili sadanji negativni antropogeni utjecaji u gornjem porijeju Une. Kljune rijei: Una, geoekoloko vrednovanje reljefa, metoda indexa rekreacijskog potencijala, zatita okolia, Nacionalni park Una.

Geoecological Characteristics of the Upper Part of the Una River, From Martin Brod to Pritoka
The upper part of the Una River Valley has deserved for quite some time a status of a protected area because of its unique and appealing natural characteristics. It is for this reason that a procedure was initiated to nominate the area for the status of the Una National ParkThis text contains a geoecological evaluation of the relief forms, based on the prior eld observations and conducted geomorphological mapping, using the recreation potential indexing method. From the environmental planning standpoint, a further valorization of the area has been made possible. The Una National Park area purpose denitions have been emphasized (zoning, regional inter-connection) and natural predispositions for the development of several types of tourist and recreational activities. A special emphasis has been made in reference to the necessary protection measures that would remove the existing negative man-made impact on the upper Una River area. Key words: Una, geoecological evaluation, recreation potential index method, environmental protection, Una National Park.

UVOD Istraivanje i vrednovanje evaluacija reljefa kao jedne od temeljnih datosti prirodnog okolia (geosfere, ekosfere) se temelji na razraenim geoekolokim pristupima, ciljevima i zadacima. U ovome radu, geoekoloko vrednovanje je usmjereno ka polimorfnom reljefu naglaenog geodiverziteta kao temeljnom fenomenu gornjeg porijeja Une u Bosni 31

Hrvatski geografski glasnik 68/2 (2006.)

i Hercegovini. Na sadanju morfologiju kompozitne i poligenetske gornje doline Une su prvenstveno utjecali tektonski procesi kroz pojave sloenih strukturnih formi i raznolika litoloka graa terena. Vrednovanje reljefa je provedeno s aspekta turizma odnosno rekreacije u zatienom krajoliku (Saletto - Jankovi, 1995.). Reljef kao i ostale datosti krajolika istraivanog podruja obiljeavaju minimalni antropogeni utjecaji i okoli kojeg veim dijelom krasi izvorna priroda. Tako ovaj, ekoloki zasad ouvani, krajolik ima sve predispozicije da postane nacionalni park (sl. 1). S aspekta geoekolokog planiranja (Miklos, 1994.) namjene prostora perspektivnog zatienog podruja gornje doline Une bi, uz predloene zone sa strogim reimima zatite, ukljuivale i ire zone zatienog krajolika to otvara mogunosti razvoja odreenih turistiko-rekreativnih i sportskih aktivnosti. Upravo na temelju analiziranih geomorfolokih odlika istraivanog podruja, odnosno pogodnosti dolinskog krajolika, provedeno je geoekoloko vrednovanje reljefa za potrebe turizma, rekreacije i sporta.

Sl. 1. Poloaj istraivanog dijela gornjeg porijeja Une Fig. 1 Study area

32

Alen Lepirica Geoekoloke znaajke doline gornjeg toka Une od Martin Broda do Pritoke

Pri procesu odabira vrsta rekreacije koriten je neformalni pristup temeljen na vlastitom viegodinjem iskustvu i pretpostavkama koje vrste rekreacije su izvodive na ovome terenu. Smatramo da su za ovo istraivano podruje, kao tipovi rekreacije, najpodesniji: etnja (rekreativna), planinarenje, rafting, kajakatvo, kanuing i kanjoning. Prema navedenim tipovima rekreacije izdvojeno je pet odgovarajuih morfografskih kategorija reljefa za koje je izvreno geoekoloko vrednovanje. To su rijena korita, naplavne ravnice, rijene terase, predgorske stepenice-podovi i padine. Za potrebe raftinga, kanuinga i kajakatva vrednovana su rijena korita Une, dok je za kanjoning vrednovano korito kanjonske doline Unca. Za potrebe etnje i rekreativnog planinarenja vrednovane su padine, a naplavne ravnice, rijene terase i predgorske stepenice su namijenjene i vrednovane za potrebe rekreacije. PRISTUPI VREDNOVANJU Pristupi vrednovanja prirodnog krajolika doline Une su izvedeni i djelomino prilagoeni prema razraenom stupnju pogodnosti reljefa NP Paklenica u Republici Hrvatskoj (Saletto - Jankovi, 1995.) i kanjonu Rakitnice u Bosni i Hercegovini (Lepirica, 2004.). Stupanj pogodnosti reljefa je podrazumijevao sljedee pokazatelje: ziku pogodnost, estetsku vrijednost i dostupnost. Fizika pogodnost reljefa podrazumijeva one reljefne oblike morfografske kategorije koje su, u ovome sluaju, pogodne za rekreativno planinarenje (etnju), rafting, kajakatvo, kanuing i kanjoning. U procesu vrednovanja koji je ukljuivao bodovanje i kategorizaciju navedenih pet morfografskih kategorija za ziku pogodnost reljefa su koriteni morfometrijski i morfogenetski podaci (poloaj, povrina, oblik, izgled, duina, irina, nagib i mobilnost). Spomenuti podaci su dobiveni na temelju terenskih opservacija, topografskih, morfometrijskih karata te izvrenog geomorfolokog kartiranja istraivanog podruja (Spiridonov, 1975., Grupa autora, 1985.). Ograniavajui podaci koji su umanjili potencijalne vrijednosti reljefnih oblika su mobilnost padina odnosno intenzitet i vrsta padinskih procesa. To se posebice odnosi na destruktivne gravitacijske procese odronjavanja, uruavanja i osipanja. Mobilnost padina je vrlo vana s aspekta sigurnosti odnosno potencijalne opasnosti za posjetitelje, posebice za one koji bi prakticirali prolaske kroz uviokrke kanjonske tjesnace Unca i podnoja okrenih strmaca u sutjeskama Une. Nagibi uzdunih rijenih prola, geomorfoloke i hidroloke karakteristike tokova i rijenih korita su bitno utjecale na odreenje njihove namjene i kriterije vrednovanja sa aspekta raftinga, kajakatva i kanuinga. Estetska vrijednost odnosno atraktivnost izgleda odreenog reljefnog oblika je druga temeljna odrednica pogodnosti reljefa za denirani oblik rekreacije. Reljefni oblici iste morfografske kategorije (npr. rijena korita sa rijenim adama ili bez ada) se mogu razlikovati po svome izgledu a time i po veoj ili manjoj privlanosti za posjet turista. Stoga je estetska vrijednost vrlo znaajna s aspekta vrednovanja reljefa. Odreivanje estetske vrijednosti odnosno atraktivnosti je vie subjektivne prirode tako da je vrlo teko odabrati realne kriterije za vrednovanje ovoga pokazatelja. 33

Hrvatski geografski glasnik 68/2 (2006.)

Dostupnost kao pokazatelj turistike (rekreacijske) vrijednosti prostora ukljuuje vanjsku i unutarnju dostupnost. Vanjska dostupnost predstavlja udaljenost odreenog turistikog (rekreacijskog) podruja od podruja urbanih zona i znaajnijih prometnica. Pored parametra udaljenosti pri vrednovanju vanjske dostupnosti u obzir se uzima kvaliteta prometnica i njihova propusna mo. Unutarnja dostupnost podrazumijeva povezanost unutar turistikog (rekreacijskog) podruja. Pri geoekolokoj analizi doline Une vrednovana je samo unutarnja dostupnost iji su kriteriji prilagoeni zahtjevima navedenih tipova rekreativnih i sportskih aktivnosti izvedena na temelju procjene udaljenosti.1 Pri odreivanju stupnja dostupnosti takoer, su vrednovani nagibi i stabilnost padina kojima se pruaju staze. Pri kriterijima vrednovanja su umanjene vrijednosti onih reljefnih oblika usljed nepostojanja staza i njihove relativne nedostupnosti i nepovezanosti unutar promatranog podruja. VREDNOVANJE RELJEFA METODOM INDEKSA REKREACIJSKOG POTENCIJALA Pri geoekolokom vrednovanju reljefa doline Une koritena je metoda indeksa rekreacijskog potencijala (PR). Prilikom vrednovanja reljefa ove doline navedena metoda je pretrpjela izvjesne promjene u cilju prilagoenja zahtjevima deniranim vidovima rekreacije.2 Metoda indeksa rekreacijskog potencijala se temelji na zbrajanju bodova pozitivnog i negativnog predznaka prema ijem se ukupnom zbiru odreuje vrijednost bonitetne kategorije vrednovanog reljefnog oblika (Saletto-Jankovi, 1995.). Bonitetne kategorije reljefa su podijeljene u kategorije od 0 9 kategorije tj. prema ukupnom broju bodova kojim je odreen stupanj vrijednosti odnosno rekreacijski potencijal vrednovanog reljefnog oblika (tab. 1).
Tab. 1. Bonitetne kategorije reljefa Tab. 1 Relief quality categories

KAT. 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0

STUPANJ VRIJEDNOSTI RELJEFA Najvredniji dijelovi reljefa Veoma vrijedni dijelovi reljefa Preteito vrijedni dijelovi reljefa Relativno vrijedni dijelovi reljefa Preteito manje vrijedni dijelovi reljefa Relativno nepogodni dijelovi reljefa Preteito nepogodni dijelovi reljefa Nepogodni dijelovi reljefa Veoma nepogodni dijelovi reljefa Izrazito nepovoljni dijelovi reljefa

BODOVI 91 100 81 90 71 80 61 70 51 60 41 50 31 40 21 30 11 20 1 10

Izvor: Saletto-Jankovi, Geoekoloke osobine NP Paklenica, Zagreb, 1995.

34

Alen Lepirica Geoekoloke znaajke doline gornjeg toka Une od Martin Broda do Pritoke

U osnovi ovo je vrlo jednostavna metoda po kojoj svi vrednovani reljefni oblici imaju poetnu vrijednost od 100 bodova. Vrednovanje se zapravo temelji na ograniavajuim - korektivnim znaajkama reljefa koji utjeu na oduzimanje bodova ime se donekle ublaava subjektivan pristup vrednovanju. Geoekoloko vrednovanje je provedeno na temelju zike pogodnosti, estetske vrijednosti i unutarnje dostupnosti.3 Ograniavajui imbenici kao nedostupnost, mobilnost i nagibi padina, te manji odnosno vei nagibi uzdunih prola korita, suhoa i ispunjenost stjenskim blokovima, vegetacijski pokriva i objekti na naplavnim ravnicama, tjemenima rijenih terasa i podova, uz poloaj i vizualnu dostupnost su bile korektivne znaajke koje ograniavaju ili onemoguuju neku od navedenih rekreacijskih ili sportskih aktivnosti. Vano je napomenuti da je pri geoekolokom vrednovanju reljefa, koritena ova metoda jer je ona prilagodljiva reljefu gornje doline Une i njezinoj buduoj namjeni u obliku nacionalnog parka. Djelomice izmijenjena metoda indeksa rekreacijskog potencijala je prihvatljiva za vrednovanje turistikih potencijala iako svojim kriterijima umanjuje geoekoloku vrijednost odreenih reljefnih oblika i nije sasvim prilagodljiva zahtjevima ekstremnih sportova: alpinizma (ne misli se na slobodno penjanje) i kanjoninga.

REZULTATI RADA PRIRODNE PREDISPOZICIJE ZA RAZVOJ TURIZMA I REKREACIJE

RIJENA KORITA UNE I UNCA Nakon provedenog vrednovanja geoekoloke evaluacije je ustanovljeno da rijeno korito Une u istraivanom podruju karakterizira visoka potencijalna turistika vrijednost. To je najvrijednija morfografska kategorija reljefni oblik ovoga perspektivnog nacionalnog parka. Korito Une u sutjesci nizvodno od trbakog buka obiljeava naglaen nagib uzdunog prola s pojavama bukova i brzaca . Navedenom metodom je vrednovano visokom 8. bonitetnom kategorijom (veoma vrijedni dijelovi reljefa) to predstavlja veoma dobre prirodne predispozicije za razvoj raftinga i kajakatva (Weber, 1950.). U sutjesci Une koja poinje od rasjedno predisponiranog trbakog buka, a zavrava uzvodno od Lohovske kotline (sl. 2, tab. 2, 2a) niski slapovi, bukovi i brzaci u rijenom koritu su rangirani od 1. do 4. stupnja teine za potrebe raftinga. To znai da prevladavaju brzaci i bukovi srednje teine to otvara mogunosti za masovniju turistiku posjetu tijekom ljetnih mjeseci.

35

Hrvatski geografski glasnik 68/2 (2006.)

Sl. 2. trbaki buk na rijeci Uni (snimio Alen Lepirica, svibanj 2005.) Fig. 2 trbaki buk on the River Una Tab. 2. Vrednovanje reljefa metodom indeksa rekreacijskog potencijala za potrebe raftinga Tab.2 Landscape evaluation using recreation potential index for the needs of rafting MORFOGRAFSKA KATEGORIJA RIJENA KORITA UNE STARTNI BROJ BODOVA 100 BONITETNA KATEGORIJA 90 KOREKTIVNI BODOVI 0 -10 -30 -25 0 +10 +5 -10 -10 +10 -20 -10 0 +5 0 -15 -30

KOREKTIVNE ZNAAJKE A) DOSTUPNOST: - staza uz korito (< 1 h hoda) - staza uz korito ( > 1 h hoda) - bez staze B) NAGIBI PADA KORITA (u %) 02% 25% 58% 8 10 % > 10 % C) KORITO - suho > 1 mjesec/god - s pojavama brzaca i slapova - ispunjeno stjenskim blokovima - irina korita > 40m - irina korita < 40m - pojava rijenih ada i sedrenih barijera D) RAVNOTENO STANJE PADINA - stabilno - uvjetno stabilno - nestabilno

36

Alen Lepirica Geoekoloke znaajke doline gornjeg toka Une od Martin Broda do Pritoke

Tab. 2a.Vrednovanje rijenog korita Une metodom indeksa rekreacijskog potencijala za potrebe raftinga Tab.2a Evaluation of the Una River bed using recreation potential index for the needs of rafting BR. KOREKTIVNIH BODOVA -30 -30 -35 STARTNI BROJ BOD DOSTTUPNOST UKUPNO BODOVA BONITETNA KATEGORIJA 70 70 65 6 6 6 65 6 85 80 75 70 80 80 8 7 7 6 7 7 KOREKTIVNE ZNAAJKE SLAP, BRZAC STABILNOST BLOKOVA MOBILNOST PADINA 0 0 0 0 -30 -30 -30 0 0 0 SUNOST IRINA -10 -10 -10 -10 NAGIB

1. MARTIN BROD (od kanjona do ua Unca) 2. OD UA UNCA DO KULEN VAKUFA 3. OD KULEN VAKUFA DO KLISE 4.OD KLISE DO KOTE 292 NIZVODNO OD ELIJA 5. OD KOTE 292 DO MLINA UZVODNO OD TRBAKOG BUKA 6. OD TRBAKOG BUKA DO CRNOG VRELA 7. OD CRNOG VRELA DO KOTE 246 8. OD KOTE 246 DO LOSKUNA 9. OD LOSKUNA DO RAIA 10. OD RAIA DO RIPA 11. OD RIPA DO RIBIA

Dionica nije voziva zbog postojanja vie slapova i vodopada visina preko 8 metara 100 100 100 0 0 0 -25 -25 -25 0 0 0 0 0 0 0 0 0 +5 +5 -

100

-25

ADE, SED. B. -

RIJENA KORITA UNE UZDUNI PROFILI

-35

100 100 100 100 100 100

0 0 0 -10 0 0

+10 +5 0 -25 -25 -25

0 0 0 0 0 0

+10 +10 +10 +10 +10 +10

-10 -10 -10 0 0 0

0 0 0 -10 -10 -10

+5 +5 +5 +5 +5 +5

-15 -20 -25 -30 -20 -20

Neto nie vrijednosti 6. i 7. kategorije , vezano za rafting i kajakatvo (tab. 3 i 3a), obiljeavaju korito Une od Raia do Ribia zbog nagiba korita manjih od 2 % i pojava dugih dionica umirenog rijenog toka. Estetska komponenta bukova i vodopada Troslapa, Dvoslapa, buka pod Bukvom, Ripakog buka i ostalih nizvodno ka Ribiu uz pojave brojnih rijenih ada i sedrenih barijera je utjecala da korito Une na spomenutom dijelu uzdunog prola zadri relativno visoke vrijednosti.

37

Hrvatski geografski glasnik 68/2 (2006.)

Tab. 3. Vrednovanje reljefa metodom indeksa rekreacijskog potencijala za potrebe kajakatva Tab.3 Landscape evaluation using recreation potential index for the needs of kayaking MORFOGRAFSKA KATEGORIJA RIJENA KORITA UNE STARTNI BROJ BODOVA 100 BONITETNA KATEGORIJA 9-0 KOREKTIVNI BODOVI 0 -10 -30

KOREKTIVNE ZNAAJKE A) DOSTUPNOST: - staza uz korito (< 1 h hoda) - staza uz korito ( > 1 h hoda) - bez staze B) NAGIBI PADA KORITA (u %) 02% 25% 58% 8 10 % > 10 % C) KORITO - suho > 1 mjesec/god - s pojavama brzaca i slapova - ispunjeno stjenskim blokovima - irina korita > 40m - irina korita < 40m - pojava rijenih ada i sedrenih barijera D) RAVNOTENO STANJE PADINA - stabilno - uvjetno stabilno - nestabilno

-25 0 +5 +10 +5

-20 +10 -10 -20 0 +5

0 -15 -30

Rijeno korito Une nizvodno od Martin Broda do trbakog buka na duini od oko 27 km obiljeava mali nagib uzdunog prola i pojava dugih dionica umirenog toka. Na tom dijelu toka su dva vea buka (nizvodno od Kulena kod mosta za Lapac i uzvodno od elija) i nekoliko manjih bukova i brzaca. Navedena dionica je vrednovana najviim bonitetnim kategorijama - 8. i 9. za potrebe kanua dvosjeda na to je, uz ziku pogodnost i estetsku vrijednost rijenog korita, bitno utjecala komponenta dostupnosti zbog postojanja ceste koja veim dijelom povezuje desnu obalu Une (tab. 4 i 4a).

38

Alen Lepirica Geoekoloke znaajke doline gornjeg toka Une od Martin Broda do Pritoke

Tab. 3a.Vrednovanje rijenog korita Une metodom indeksa rekreacijskog potencijala za potrebe kajakatva Tab.3a Evaluation of the Una River bed using recreation potential index for the needs of kayaking STARTNI BROJ BOD. KOR. BR. BOD. UKUPNO BOD. BONITETNA KATEGORIJA -40 -40 -45 -45 -15 -15 -35 -30 -30 -30 60 60 55 55 85 85 65 70 70 70 5 5 5 5 8 8 6 6 6 6 KOREKTIVNE ZNAAJKE MOBILNOST PADINA 0 0 0 0 -30 -30 -30 0 0 0 DOSTTUPNOST SUNOST SLAP, BRZAC IRINA -20 -20 -20 -20 0 0 0 -20 -20 -20 NAGIB ST. BLOK.

1. MARTIN BROD (od kanjona do ua Unca) 2. OD UA UNCA DO KULEN VAKUFA 3. OD KULEN VAKUFA DO KLISE 4.OD KLISE DO KOTE 292 NIZVODNO OD ELIJA 5. OD KOTE 292 DO MLINA UZVODNO OD TRBAKOG BUKA 6. OD TRBAKOG BUKA DO CRNOG VRELA 7. OD CRNOG VRELA DO KOTE 246 8. OD KOTE 246 DO LOSKUNA 9. OD LOSKUNA DO RAIA 10. OD RAIA DO RIPA 11. OD RIPA DO RIBIA

Dionica nije voziva zbog postojanja vie slapova i vodopada visin iznad 8 metara 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 0 0 0 0 0 0 -10 0 0 0 -25 -25 -25 -25 +10 +10 0 -25 -25 -25 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 +10 +10 +10 +10 +10 +10 0 0 0 0 -10 -10 -10 0 0 0 +5 +5 +5 +5 +5 +5 +5 +5

Visoka 8. bonitena kategorija kojom je vrednovano rijeno korito za potrebe kanua dvosjeda obiljeava uzduni prol Une na potezu od Loskuna do Ripa zbog izraene zike pogodnosti i relativno dobre unutranje dostupnosti. Vano je naglasiti da vei dio rijenog toka i korita Une u planiranom zatienom podruju ima povoljne prirodne predispozicije za razvoj kanuinga. Takoer gornji dio rijenog toka ove tekuice od sutoka sa Krkom do sutjeske uzvodno od Martin Broda (strane korita i obale rijeke prekriva bujna hidrolna vegetacija vrbe) bi bio pogodan za razvoj kanu safarija.

R. ADE

RIJENO KORITO UNE UZDUNI PROFILI

39

Hrvatski geografski glasnik 68/2 (2006.)

Tab. 4. Vrednovanje reljefa metodom indeksa rekreacijskog potencijala za potrebe kanua dvosjeda Tab.4 Landscape evaluation using recreation potential index for the needs of a two-seater canoe MORFOGRAFSKA KATEGORIJA RIJENA KORITA UNE STARTNI BROJ BOD 100 BONITETNA KATEGORIJA 9-0 KOREKTIVNI BODOVI 0 -10 -30 0 -5 -10 -20 -50 -10 -10 -20 0 -5 -10 0 -15 -30

KOREKTIVNE ZNAAJKE A) DOSTUPNOST: - staza uz korito (< 1 h hoda) - staza uz korito ( > 1 h hoda) - bez staze B) NAGIBI PADA KORITA (u %) 02% 25% 58% 8 10 % > 10 % C) KORITO - suho > 1 mjesec/god - s pojavama brzaca i slapova - ispunjeno stjenskim blokovima - irina korita > 40m - irina korita < 40m - pojava rijenih ada i sedrenih barijera D) RAVNOTENO STANJE PADINA - stabilno - uvjetno stabilno - nestabilno

Rijeno korito Une u Martin Brodu nije vrednovano za potrebe raftinga, kajakatva i kanuinga zbog nagiba uzdunog prola veeg od 25 % (Grupa autora, 1960). Na ovako izraen nagib su utjecali tektonski prijelomi u koritu izraeni visokim vodopadima i slapovima kao to su Milanev, Veliki i Mali buk, Jalak itd. Unska sedra je specina po svom nastanku i razvoju (ookardijska sedra) (Matonikin, Pavleti, 1963.). Ovdje, njezini brojni i raznovrsni mikroreljefni oblici (sedreni unjevi, barijerice, brade, zastori i otoii) reljefno izraavaju korito i obale jedinstvenog vodotoka Une. Ostatke sada fosilne sedre ne nalazimo samo na dolinskom dnu (korito i obale) nego i u sastavu niskih rijenih terasa.
Sl. 3. Kanjon Unca (snimio Alen Lepirica, svibanj 2005.) Fig. 3 Canyon of Unac

Prirodno jedinstvo sedrenih oblika sa slapovima, vodopadima i brzacima daje spe-

40

Alen Lepirica Geoekoloke znaajke doline gornjeg toka Une od Martin Broda do Pritoke

Tab. 4a.Vrednovanje rijenog korita Une metodom indeksa rekreacijskog potencijala za potrebe kanua dvosjeda Tab.4a Evaluation of the Una River bed using recreation potential index for the needs of a two-seater canoe STARTNI BROJ BOD. DOSTTUPNOST NA GIB SUOST KOREKTIVNE ZNAAJKE ST. BLOK. IRINA UK. BOD. BON. KAT. 90 90 100 100 30 20 25 90 90 80 8 8 9 9 2 1 2 8 8 7 BR. KOR. BOD. -10 -10 0 0 -70 -80 -75 -10 -10 -20

SLAP, BR ZAC

ADE, SED B. -10 -10 -10 -10 -10 -10 -10 -10

1. MARTIN BROD (od kanjona do ua Unca) 2. OD UA UNCA DO KULEN VAKUFA 3. OD KULEN VAKUFA DO KLISE 4.OD KLISE DO KOTE 292 NIZVODNO OD ELIJA 5. OD KOTE 292 DO MLINA UZVODNO OD TRBAKOG BUKA 6. OD TRBAKOG BUKA DO CRNOG VRELA 7. OD CRNOG VRELA DO KOTE 246 8. OD KOTE 246 DO LOSKUNA 9. OD LOSKUNA DO RAIA 10. OD RAIA DO RIPA 11. OD RIPA DO RIBIA

Dionica nije voziva zbog postojanja vie slapova i vodopada visina preko 8 metara 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 0 0 0 0 0 0 -10 0 0 0 0 0 0 0 -10 -20 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 -10 -10 -10 0 0 -10 0 0 0 0 -5 -5 -5 0 0 0 0 0 0 0 -5 -5 -5 0 0 0 0 0 0 0 -30 -30 -30 0 0 0

cino atraktivan ton gornjeunskoj dolini. Pored navedenih estetskih vrijednosti : slapova, vodopada, bukova, brzaca, sedrenih barijera i rijenih ada, svakako treba spomenuti modrozelenu boju vodotoka Une kao posebno vrijednu estetsku komponentu pejsaa ovoga podruja. Na temelju geomorfoloko hidrolokih znaajki rijeno korito Unca u kanjonu je vrednovano za potrebe kanjoninga (tab. 5 i 5a, sl. 3). Osnovni ograniavajui faktor koji je uvelike umanjio vrijednost atraktivnog kanjonskog korita je mobilnost izrazito strmih padina i litica koje obiljeavaju intenzivni procesi odronjavanja, uruavanja i osipanja. Tako je ovom metodom rijeno korito Unca u gornjem i sredinjem sektoru kanjonske doline vrednovano 4. bonitetnom kategorijom. Na navedenu relativno nisku potencijalnu turistiku vrijednost korita je uz izraenu mobilnost padina utjecala nedostupnost i sunost korita tijekom ljetnih mjeseci. 6. bonitetnom kategorijom je evaluirano korito Unca u donjem sektoru kanjona, oko i nizvodno od aktivne i stalne hidrogeoloke zone Crnog vrela (Milanovi,1976.). Ovo izrazito izdano krko vrelo je nastalo i razvijeno u okrenim gornjokrednim vapnencima s ulocima dolomita na mjestu transverzalnim rasjedom otkrivene osi sinklinale. Zbog postojanja markirane staze (nizvodno od Crnog vrela) i stalnosti proticaja vodotoka korito s ovog aspekta predstavlja relativno vrijedan dio reljefa (sl. 4). 41

MOB PAD

RIJENA KORITA UNE UZDUNI PROFILI

Hrvatski geografski glasnik 68/2 (2006.)

Tab. 5. Vrednovanje reljefa metodom indeksa rekreacijskog potencijala za potrebe kanjoniga Tab. 5 Landscape evaluation using recreation potential index for the needs of canyoning MORFOGRAFSKA KATEGORIJA RIJENO KORITO UNCA STARTNI BROJ BOD 100 BONITETNA KATEGORIJA 9-0 KOR. BODOVI 0 -10 -30

KOREKTIVNE ZNAAJKE A) DOSTUPNOST: Plan staza - uz korito (< 1 h hoda) - uz korito ( >1 h hoda) Bez staze (kroz korito) B) NAGIBI PADA KORITA (u) 02 35 6 12 13 32 C) KORITO - suho do 3 mj/god - suho > 3 mj/god - s pojavom slapova i brzaka D) RAVNOTENO STANJE STRANA PADINA - stabilne padine - mogue spiranje i jaruenje - mogue osipanje i uruavanje - akt. spiranje i jaruenje, grohot - akt. osipanje i povrem. uruavanje - odroni E) IZGLED PEJSANOAMBIJENTALNI - atraktivan - neatraktivan

0 +5 +10 +15

-5 -10 +20

0 -5 -10 -25 -35 -50

Tab. 5a.Vrednovanje rijenog korita Unca metodom indeksa rekreacijskog potencijala za potrebe kanjoniga Tab.5a Evaluation of the Unac River bed using recreation potential index for the needs of canyoning BONITETNAKAT. 4 6 KOREKTIVNE ZNAAJKE RIJENO KORITO UNCA UZDUNI PROFILI STARTNI BROJ BOD. DOSTUPNOST

SUNOST

NAGIB

SLAP, BR ZAC

MOB. PAD. IZG LED

BR. KOR. BOD.

1. DIONICA OD LUKA DO KOTE 346 100 -30 (UZVOD NO OD CRNOG VRELA) 2. OD KOTE 346 (POD JELIAKOM) DO MARTIN BRODA 100 -10

0 0

-5 0

+20 +20

-50 -50

+10 -55 +10 -30

45 70

42

UK. BOD.

Alen Lepirica Geoekoloke znaajke doline gornjeg toka Une od Martin Broda do Pritoke

Geoekoloko vrednovanje rijenih korita Une i Unca provedeno metodom indeksa rekreacijskog potencijala se odnosi samo na ljetne mjesece zbog povoljnih hidrometeorolokih uvjeta za navedene sportsko - rekreativne aktivnosti.

NAPLAVNE RAVNICE Naplavne ravnice kod Geeta (Kulen Vakuf) i Otoke kod Gornjeg Lohova su vrednovane najviom, 9. kategorijom za potrebe rekreacije i turizma prvenstveno zbog dobre povezanosti asfaltnim prometnicama. Neto niom 8. bonitetnom kategorijom su vrednovane spomenute uvijalne akumulacijske reljefne forme nizvodno od Dvoslapa i uzvodno od trbakog buka. Relativno visoke vrijednosti 7. bonitetne kategorije obiljeavaju naplavne ravnice u Palucima i Rajnovcima na desnoj odnosno Luke na lijevoj obali Une ispod Klise. Preostali oblici naplavnih ravnica izduenih uz tok Une rangirani su kao relativno vrijedni dijelovi reljefa 6. bonitetnom kategorijom (sl. 4 i 5 ). Neke od ovih morfografskih kategorija nisu geoekoloki vrednovane zbog miniranosti terena kao to su naplavne ravnice Kaluerice nizvodno od Kulen Vakufa ili one oko Raia. .4
Tab. 6. Vrednovanje reljefa metodom indeksa rekreacijskog potencijala za potrebe rekreacije i turizma Tab.6 Landscape evaluation using recreation potential index for the needs of recreation and tourism MORFOGRAF. KATEGORIJA NAPLAVNE RAVNICE STARTNI BROJ BOD 100 BON. KAT. 90 KOR. BODOVI +5 0 -20

KOREKTIVNE ZNAAJKE A) DOSTUPNOST: - uz asfaltnu prometmicu - uz makadamsku prometnicu - uz pjeaku stazu B) POVRINA - >300 m2 - 200-300 m2 - 100-200 m2 - < 100 m2 C) POKRIVENOST - bez vegetacije - djelomice pod vegetacijom - pod vegetacijom - pod objektima >40% povrine - djelomice pod objektima - bez objekata D) POLOAJ U neposrednoj blizini - pojave slapova, brzaka - pojave rijenih ada - bez slapova, brzaka - bez rijenih ada

0 -5 -10 -20

+5 -5 -10 -30 -20 0

+10 +5 -20 -10

43

Hrvatski geografski glasnik 68/2 (2006.)

Tab. 6a.Vrednovanje naplavnih ravnice metodom indeksa rekreacijskog potencijala za potrebe rekreacije i turizma Tab.6a Evaluation of the ood plain using recreation potential index for the needs of recreation and tourism KOREKTIVNE ZNAAJKE POKRIV ENOST STARTNI BROJ BOD. DOSTUPNOST

POVRINA

NAPLAVNE RAVNICE

SLAP, ADE

BR. KOR. BOD. -30 -30 -40 -25 -5 -30 -25 -25 -40 -15 -30 -15 -5

1. MARTIN BROD UZVODNO ZAVRETAK KLISURE UNE 2. NIZVODNO OD UA UNCA 3. SELITE (LIJEVA OBALA) 4. PALUCI 5. KULEN VAKUF GEET 6. NIZVODNO 400 METARA OD MOSTA ZA LAPAC, LIJEVA OBALA 7. POD RAJNOVCIMA 8. LUKE (KLISA) LIJEVA OBALA 9. ELIJE 10. UZVODNO OD TRBAKOG BUKA 11. UZVODNO OD TROSLAPA (LIJEVA OBALA) 12. DVOSLAP (LIJEVA OBALA) 13. OTOKA (G. LOHOVO) LIJEVA OBALA

100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100

0 0 -20 0 +5 0 +5 0 0 0 0 0 +5

-20 -10 0 -5 -5 -10 -10 0 -5 -20 -20 -20 0

+5 -5 -5 -5 -5 -5 -5 +5 -5 +5 -10 -10 -25

-15 -15 -15 -15 0 -15 -15 -30 -30 0 0 +15 +15

RIJENE TERASE

Iznad dolinskog dna, u kotlinskim proirenjima Kulen Vakufa, Klise, Lohova te Martinbrodskoj i Bihakoj zavali nalazimo reljefne oblike rijenih terasa. Najviom 9. kategorijom su vrednovani terasni nivoi Martin Broda zbog neposredne blizine vodopada, sedrenih barijera, rijenih ada te prometne povezanosti asfaltnom cestom. Rijene terase iznad Unca u Martin Brodu i iznad Une na lijevoj dolinskoj strani kod mosta za Lapac nizvodno od Kulen Vakufa su vrednovane kao veoma vrijedni dijelovi reljefa (8. bonitetna kategorija) namijenjene potrebama rekreacije i turizma (tab.7 i 7a, sl. 4) Nakon provedenog vrednovanja isti broj bodova je dobila i niska rijena terasa dralinaca nizvodno od Ripa. Neto niom vrijednosti 6. bonitetne kategorije vrednovnai su fragmenti terasa u Palucima. Niskom 3. kategorijom kao preteno nepogodan dio reljefa je vrednovana terasa Klise na ijem su tjemenu izgraeni objekti i bliski umireni tok Une bez atraktivnih slapova, brzaca i sedrenih barijera.

44

UK. BOD. BON. KAT. 70 70 60 75 95 70 75 75 60 85 70 85 95 6 6 5 7 9 6 7 7 5 8 6 8 9

Alen Lepirica Geoekoloke znaajke doline gornjeg toka Une od Martin Broda do Pritoke

Tab. 7 Vrednovanje reljefa metodom indeksa rekreacijskog potencijala za potrebe rekreacije i turizma Tab.7. Landscape evaluation using recreation potential index for the needs of recreation and tourism MORFOGRAF. KATEGORIJA RIJENE TERASE STARTNI BROJ BOD. 100 BON. KAT. 9-0 KOR. BODOVI +5 0 -20 0 -5 -10 -20 +5 -5 -10 -30 -20 0

KOREKTIVNE ZNAAJKE A) DOSTUPNOST: - uz asfaltnu prometmicu - uz makadamsku prometnicu - uz pjeaku stazu B) POVRINA - >300 m2 - 200-300 m2 - 100-200 m2 - < 100 m2 C) POKRIVENOST - bez vegetacije - djelomice pod vegetacijom - pod vegetacijom - pod objektima >40% povrine - djelomice pod objektima - bez objekata D) POLOAJ U neposrednoj blizini - pojave slapova, brzaka - pojave rijenih ada - bez slapova, brzaka - bez rijenih ada

+10 +5 -20 -10

Tab. 7a. Vrednovanje rijenih terasa metodom indeksa rekreacijskog potencijala za potrebe rekreacije i turizma Tab.7a Evaluation of the river terraces using recreation potential index for the needs of recreation and tourism KOREKTIVNE ZNAAJKE START BOD. BR. KOR. BOD. UK. BOD. 95 85 70 85 35 85 TJEME TERASE BON. KAT. 9 8 6 8 3 8

POVR INA

DOS TUP NOST

RIJENE TERASE

1. MARTIN BROD IZNAD UNE 2. MARTIN BROD IZNAD UNCA 3. PALUCI 4. MOST ZA LAPAC (LIJEVA STRANA) 5. KLISA 6. DRALINCI

100 100 100 100 100 100

+5 +5 0 0 0 -20

0 -5 -10 -20 -5 0

-25 -25 -25 +5 -30 -5

SLAP OVI ADE +15 +10 +5 0 -30 +10

-5 -15 -30 -15 -65 -15

45

Hrvatski geografski glasnik 68/2 (2006.)

PREDGORSKE STEPENICE

Pedimenti ili predgorske stepenice vrednovane navedenom metodom za potrebe rekreacije i turizma u ovom podruju pokazali su manju potencijalnu turistiku vrijednost u odnosu na spomenute reljefne oblike. Najveom 7. bonitetnom kategorijom vrednovani su relativno dostupni, blago nagnuti, prisojno orijentirani pedimenti Klievia i Tavana na desnoj dolinskoj strani nizvodno od Kulen-Vakufa (tab 8 i 8a, sl. 4). Predgorska stepenica Ostrovice, relativno dostupna (makadamska prometnica), s izvanrednim vidicima ka rijeci Uni, dolinskom dnu, padinama i okolnim uzvienjima je vrednovana 6. bonitetnom kategorijom. Ostale vrednovane predgorske stepenice, kao to su Grabe iznad Lohova na lijevoj odnosno Bosanski Doljani (Stuparue, Donje selo) na desnoj dolinskoj strani, su vrednovane 4. i 5. kategorijom uglavnom zbog vegetacijskog pokrivaa i vizualne nedostupnosti atraktivnog korita Une.

Tab. 8. Vrednovanje reljefa metodom indeksa rekreacijskog potencijala za potrebe rekreacije i turizma Tab.8 Landscape evaluation using recreation potential index for the needs of recreation and tourism MORFOGRAF. KATEGORIJA PREDGORSKE STEPENICE STARTNI BROJ BOD 100 BON. KAT. 9-0 KOR. BODOVI

KOREKTIVNE ZNAAJKE A) DOSTUPNOST: - uz asfaltnu prometnicu - uz makadamsku prometnicu - uz pjeaku stazu B) POVRINA (u km2): - > 2 km2 - 1 - 2 km2 - 0,5 1 km2 - < 0,5 km2 C) NAGIB (u ): -0-2 -3-5 - 6 - 12 D) POKRIVENOST: - pod objektima >20% povrine poda - bez objekata - djelomice pod vegetacijom - prekriven vegetacijom - bez vegetacije E) VIZUALNA DOSTUPNOST: Dolinsko dno s rijenim koritom - vidljivo - nevidljivo

0 -10 -20 +5 0 -5 -15 0 -5 -15 -20 0 0 -10 -10

+5 -20

46

Alen Lepirica Geoekoloke znaajke doline gornjeg toka Une od Martin Broda do Pritoke

Tab. 8a.Vrednovanje predgorskih stepenica-podova metodom indeksa rekreacijskog potencijala za potrebe rekreacije i turizma Tab.8a Evaluation of the foreland steps using recreation potential index for the needs of recreation and tourism BON. KAT. 6 5 7 4 4 7 7 5 STARTNI BROJ BOD. KOREKTIVNE ZNAAJKE BR. KOR. BOD. -35 -45 -25 -50 -55 -25 -25 -45 POVR INA NA GIB POKRIV ENOST VIDLJ IVOST DOS TUP NOST UK. BOD. 65 55 75 50 45 75 75 55 0 -4 -14 -29 -39 -49 0 -5 -10 -25 -35 -40 0 -10

PREDGORSKE STEPENICE 1. OSTROVICA 2. DEMIROVIA BRDO 3. KLIEVI 4. STUPARUE CRKVINE 5. DONJE SELO 6. JUGOISTONO OD KRAKOVA 7. TAVANI 8. GRABE IZNAD LOHOVA

100 100 100 100 100 100 100 100

-10 -20 -10 -20 -20 -10 -10 -20

-5 -5 -5 +5 0 -5 -5 +5

-15 -5 -15 -5 -5 -5 -5 0

-10 -20 0 -10 -10 -10 -10 -10

+5 +5 +5 -20 -20 +5 +5 -20

PADINE Dinamini neotektonski procesi, heterogen litoloki sastav te aktivno djelovanje egzogeomorfolokih inilaca su bitno utjecali na sloen morfoloki izgled kompozitnih dolina Une i Unca . Zbog toga su se ovdje formirale padine raznolike po svom obliku kao to su: konveksne i konkavne padine, strmci i sloeni padinski oblici (Bognar, 1987). Tako je pri geoekolokom vrednovanju padinskih strana za potrebe etnje i planinarenja dobiven veoma irok raspon bonitetnih kategorija od 0. do najvie 9. kategorije (tab. 9a i 9).
Tab. 9. Vrednovanje reljefa metodom indeksa rekreacijskog potencijala za potrebe etnje i planinarenja Tab. 9 Landscape evaluation using recreation potential index for the needs of promenade and mountaineering MORFOGRAF. KATEGORIJA PADINE START BROJ BOD 100 BON. KAT. 90 KOR. BODOVI

KOREKTIVNE ZNAAJKE A) NAGIB PADINA 0 - 2 3 - 5 6 12 13 32 33 55 > 55 B) RAVNOTENO STANJE STRANA PADINA - stabilne padine - mogue spiranje i jaruenje - mogue osipanje i uruavanje - akt. spiranje i jaruenje, grohot - akt. osipanje i povrem. uruavanje - odroni C) DOSTUPNOST - sa stazom - bez staze

47

Hrvatski geografski glasnik 68/2 (2006.)

Tab. 9a. Vrednovanje padina metodom indeksa rekreacijskog potencijala za potrebe etnje i planinarenja Tab.9a Evaluation of slopes using recreation potential index for the needs of promenade and mountaineering KOREKTIVNE ZNAAJKE STARTNI BROJ BOD. BON. KAT. 0 1 6 6 6 9 8 8 8 4 4 4 4 1 8 8 4 4 PADINE DOSTUPNOST MOBILNOST

NAGIB

BR. KOR. BOD. -99 -84 -39 -39 -34 -4 -19 -19 -19 -54 -54 -54 -54 -89 -19 -14 -54 -54

1. KANJON UNCA (OD MLINARSKE STRANE DO POD JELIAKOM) 2. KANJON UNCA (DONJI SEKTOR KANJONA OKO CRNOG VRELA) 3. PADINA ISTONO OD MARTIN BRODA ISPOD ELIJE TT. 671 4. PADINA POD VRINAMA (LIJEVA DOLINSKA STRANA IZNAD ELJ. ST. MARTIN BROD) 5. PADINA IZNAD KULEN VAKUFA ISPOD OSTROVICE 6. PADINE NA POTEZU: KALATI KLISA LUKE 7. RAJNOVCI 8. DOLJANI LUKE 9. KLIEVI LUKE 10. LJUTO (ZAPADNA PADINA) 11. STRANA ISTONO IZNAD ORACA 12. KLISURA UNE (OD TRBAKOG BUKA DO CRNOG VRELA) 13. PADINE OD CRNOG VRELA DO RUDENJKA 14. PADINE POD LOSKUNSKIM KAMENOM (LIJEVA DOL. STR.) 15. DOLJANI 16. KRAKOVO 17. MALI LJUTO DULIBA 18. MALI LJUTO MALI RAI

100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100

-49 -49 -29 -29 -29 -4 -14 -14 -14 -29 -29 -29 -29 -39 -14 -14 -29 -29

-40 -35 -10 -10 -5 0 -5 -5 -5 -25 -25 -25 -25 -40 -5 0 -25 -25

-10 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 -10 0 0 0 0

Najviom 9. kategorijom je vrednovana blaga padinska kosa na potezu Kalati Klisa zbog stabilnosti i postojanja staza. Visokom 8. kategorijom za potrebe etnje i planinarenja su geoekoloki vrednovane padine umjerenijih nagiba u Rajnovcima, Bosanskim Doljanima, Krakovu i na potezima Klievi Luke i Bosanski Doljani Luke. Neto niom 6. kategorijom, zbog naglaenijih nagiba, vrednovane su padine Ostrovice te padine istono i zapadno od Martin Broda. 4. bonitetna kategorija obiljeava padinske plohe izraenije mobilnosti sa estim pojavama toila i siparinih zastora. To su: zapadna padina Ljutoa, Strana istono od Oraca, padine u sutjesci Une kuda se protee staza na potezu trbaki buk Crno vrelo - Rudenjak te padine na potezu Mali Rai - Mali Ljuto Duliba. 48

UK. BOD. 1 16 61 61 66 96 81 81 81 46 46 46 46 11 81 86 46 46

Alen Lepirica Geoekoloke znaajke doline gornjeg toka Une od Martin Broda do Pritoke

Najnie potencijalne turistike vrijednosti dobivene ovom metodom obiljeavaju izuzetno mobilne, mikrotektonski ispucale strmce i litice (odronjavanje i uruavanje) kanjona Unca i sutjeske Une pod Loskunskim kamenom.

Sl. 4.

Karta bonitetnih kategorija reljefa budueg NP Una. Predloena granica NP predloena je na temelju prirodnih i antropogeografskih obiljeja istraivanog podruja. Fig. 4 Map of the relief quality categories of the future National Park Una. The proposed limits of the National Park have been based on natural and anthropo-geographic properties of the study area

49

Hrvatski geografski glasnik 68/2 (2006.)

Sl. 5. Karta vrednovanih reljefnih oblika oblika NP Una Fig. 5 Map of the evaluated relief forms of the Una National Park

50

Alen Lepirica Geoekoloke znaajke doline gornjeg toka Une od Martin Broda do Pritoke

ZATITA OKOLIA

Ugroenost osobitosti Rijeka Una kvalitetom svojih voda, pejsano-ambijentalnim osobenostima rijenog korita i obala , raritetnim bogatstvom sedrenih naslaga, vodopadima, bukovima, brzacima, rijenim adama i ostalim prirodno estetskim geomorfolokim, hidrolokim i biolokim sadrajima predstavlja zasada jo nezagaen vodotok u svom gornjem porijeju (Grupa autora, 1980). Glavni dosadanji zagaivai Une u ovome dijelu toka nisu u funkciji kao to su tvornica ljepka u Srbu (izvorini dio) i tvornica celuloze u Drvaru, tako da je kvaliteta vode zadovoljavajua. Aktualni problem moe predstavljati prekomjerna sjea ume u gornjem porijeju Unca na padinama Klekovae, atora, Osjeenice i Jadovnika to bi rezultiralo negativnim erozijsko-denudacijskim procesima koji bi se odrazili i na rijeku Unu. Treba napomenuti da je gornje porijeje Unca lepezastog ocrta to utjee na bujini karakter ove rijeke i pogoduje brem razvoju destrukcijskih erozijskih procesa. Prekomjernom sjeom i intenzivnom ispaom tijekom prolog stoljea devastiran je vegetacijski pokriva dolinskih strana gornjeg toka Une (uzvodno od Martin Broda) i padina u porijeju njezinog desnog pritoka Krke. Danas su na tom podruju intenzivni procesi spiranja i jaruenja. Otpadne vode urbanih zona Drvara i Kulen Vakufa izlijevaju se direktno u ove rijeke. Navedeni tetni antropogeni utjecaji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu voda, krka vrela (u dolini Unca), protoke, oru i faunu vodotoka to bi naruilo dinamiku razvoja izrazito osjetljivih sedrenih barijera u koritu Une. Odlaganje krutog otpada, uz ili u navedena rijena korita, jo je jedna od postojeih negativnih pojava u ovome podruju. Izgradnja objekata na obalama Une koji svojim izgledom naruavaju pejsano-ambijentalni sklad ili na sedrenim adama koje su izrazito osjetljive po svojim geomehanikim znaajkama su jedna od negativnih znaajki koje treba spomenuti. Kontaminacija zemljita minskoeksplozivnim sredstvima manjih dijelova ovoga podruja predstavlja jo jedan aktualan problem koji treba prioritetno rjeiti. Prijedlozi mjera zatite i monitoring-a Prvi najvaniji korak iz domene zatite okolia je usvajanje i provoenje zakonsko pravne regulative kojom bi se gornje porijeje Une trajno zatitilo kao nacionalni park. Zahvaljujui svojim bogatim prirodnim sadrajima (geomorfoloko hidroloki spomenici) i specinostima (unska sedra) ima predispozicije za povezivanje na europskoj razini sa Paneuropskom mreom parkova. Shodno navedenom postoje mogunosti upisa u Registar svjetske batine UNESCO-a. Perspektivni Nacionalni park Una bi pored irokih zona namijenjenih turizmu i rekreaciji imao i svoje strogo zatiene zone stroge rezervate prirode. Ovom prilikom predlaemo sljedea podruja koja treba strogo zatiti : SPECIJALNI REZERVAT a) geomorfoloko - hidroloki - Kanjon Unca od Crnog vrela do Martin Broda - Dolina Krke s vrelom Krke 51

Hrvatski geografski glasnik 68/2 (2006.)

SPECIJALNI REZERVAT b) ihtioloki - Unac od Crnog vrela do sutoka sa Unom - Dijelovi toka Une (kojeg struno odrede ihtiolozi) SPOMENIK PRIRODE a) geomorfoloko hidroloki : - rijeno korito Une u Martin Brodu (vodopadi , bukovi , sedrene barijere ) - trbaki buk - Troslap - Dvoslap b) hidroloki: - Vrelo Une - Crno vrelo u klisuri Une - Vrelo Ostrovice c) geomorfoloki: - spilje u sedrenim naslagama Martin Brod

Predlau se sljedee mjere zatite podruja budueg nacionalnog parka: Obustavljanje prekomjerne sjee u gornjem porijeju Unca Poumljavanje autohtonim vrstama padina izvorinog dijela porijeja uzvodno od Martin Broda Izgradnja sustava za proiavanje otpadnih voda urbanih zona Drvara i Kulen Vakufa Koritenje prirodnih gnojiva pri poljoprivrednoj proizvodnji u gornjem porijeju Une Obustavljanje neplanske gradnje u buduem zatienom podruju Obaviti deminiranje kontaminiranog zemljita Uspostaviti nove hidrometeoroloke stanice Sprijeiti krivolov kojim je posebno ugroana ihtiofauna i divlja Uspostaviti stalnu slubu u okviru nacionalnog parka koja e obavljati monitoring stanja kvalitete voda, zemljita, uma, biljnih i ivotinjskih zajednica.

52

Alen Lepirica Geoekoloke znaajke doline gornjeg toka Une od Martin Broda do Pritoke

ZAKLJUAK Provedenim geoekolokim vrednovanjem reljefa istraivanog podruja budueg NP Una metodom indeksa rekreacijskog potencijala najvrijedniju 9. i 8. kategoriju imaju analizirani dostupniji reljefni oblici. Najizrazitije koncentracije oblika najvieg stupnja vrijednosti prate rijeku Unu odnosno rijeno korito Une i reljefne oblike u njegovoj blizini (sl. 4 i 5). Na temelju rezultata provedenoga geoekolokog vrednovanja reljefa moemo zakljuiti da je rijeka Una prirodna okosnica ovoga perspektivnog zatienog podruja. Nakon cjelovito provedene geomorfoloke analize i geoekoloke evaluacije reljefa istraivanog podruja smatramo da kompozitna dolina i tok Une treba predstavljati temeljnu odrednicu budueg nacionalnog parka jer ima svoj prirodni kontinuitet. Zato predlaemo da se zatieno podruje proiri na dolinu Krke, izvorini dio doline s vrelom Une te lijevu dolinsku stranu od sutjeske nizvodno od Klise do Troslapa u Republici Hrvatskoj. Ovo podruje obiljeava bogatstvo kvalitetnih pitkih voda, resursa budunosti, to je uz navedene geomorfoloke znaajke utjecalo da se opredjelimo za formiranje transnacionalnog parka Una zatienog podruja dvaju drava BiH i Hrvatske. Ovo podruje izuzetnih prirodnih ljepota zasluuje epitet nacionalnog parka europskog znaaja. Meusobno povezivanje s relativno bliskim Nacionalnim parkom Plitvika jezera, takoer sedrotvornim podrujem, bi u budunosti moglo turistiki armirati ovu regiju kao jedinstveno zatieno sedrotvorno podruje Europe. Vraanjem u funkciju Unske pruge i aerodroma eljave kod Bihaa te poboljanjem postojeih prometnica stvorili bi se realni uvjeti za masovniji posjet inozemnih turista i razvoja turizma u ovom zasad ouvanom podruju.

POZIVNE BILJESKE 1. Procjena udaljenosti (izraena u satima hoda) temelji se na vlastitom iskustvu. 2. Recretion potential index (RP). Metoda se temelji na raunanju triju elemenata: P1 topografski elementi (nagib padina, vertikalna ralanjenost reljefa, broj vodenih povrina /ukljuujui i more/), P2 element umskog pokrivaa (sklop, visina stabala i udio ume irokog lista) i P3 dostupnost (nepristupanost, nedostupnost, protezanje umskih estica). Na temelju tih pokazatelja indeks rekreacijskog potencijala rauna se prema formuli: PR = P1 + P2 + P3 (Goodal and Whittow, 1973, preuzeto iz Mitchel, 1991, str. 353-354). 3. Metoda je prilagoena potrebama vrednovanja reljefa, pa su elementi umskog pokrivaa (P2) zamijenjeni pokazateljima estetske vrijednosti reljefa, a topografski elementi (P1) i dostupnost (P3) dopunjeni pokazateljima za ziku dostupnost reljefa (za etnju, planinarenja, alpinizam i kanjonstvo), odnosno, pokazateljima dostupnosti (ve prema ranije deniranim zahtjevima vrednovanja reljefa za precizno denirane tipove rekreacija). (Saletto Jankovi, 1995.) 4. Vrni dio uzvienja V. Ljuto, padine Raia, Lohovskih brda i Debeljae kao i naplavne ravnice Kaluerice i Raia su minirane te nisu geoekoloki vrednovane. (Izvor: Karta minskih polja, 1:25000, BH MAC, Sarajevo, oujak 2005.)

53

Hrvatski geografski glasnik 68/2 (2006.)

LITERATURA I IZVORI

Bognar, A. (1987.): Reljef i geomorfoloke osobine Jugoslavije, Veliki geografski atlas Jugoslavije, SNL, Zagreb Buatlija, I. (1976.): Geneza i morfologija kvartarnih naslaga u Bosni i Hercegovini, Geografski pregled br. 18-19, Sarajevo Carter, N. (2004.): Strategije zatite okolia, Barbat, Zagreb Fairbridge, R.W. (1968.): The Encyclopedia of Geomorphology, Reinhold Book Co., New York Grupa autora (1960.): Vojno-ininjerijski opis reke Une, Dravni sekretarijat za poslove narodne odbrane, Beograd Grupa autora (1985.): Uputstvo za izradu detaljne geomorfoloke karte SFRJ u razmjeru 1:100 000, SANU, Beograd Grupa autora (1983.): Daljinska istraivanja u geoznanostima, JAZU, Zagreb Grupa autora, ( 1980.): Prirodne i kulturno historijske vrijednosti BiH, Prostorni plan Bosne i hercegovine, Faza B -Valorizacija, Sarajevo Grupa autora, (1986.): Nacionalni park Sutjeska Prostorni plan posebnog podruja, Urbanistiki zavod Bih, Sarajevo (2005.): Karta minskih polja M 1: 25 000, BH MAC, Sarajevo Katzer, F. (1901.): Zur Verbreitung der Trias in Bosnien, Wissensch. 21. Prag Katzer,F. (1903.): Geologischer Furer durch Bosnien und die Herzegovina, Sarajevo Matonikin, I.; Pavleti, Z. (1963.): Sedrene naslage u rijeci Uni i njihova bioloka uvjetovanost, Geografski glasnik br. 25, GDH, Zagreb Miklos, L. (1994.): Spatial Organisation of the Landscape, Department of Geography and International Development Studies, Roskillde University, Roskillde Milanovi, P. (1979.): Hidrogeologija karsta i metode istraivanja, Institut za koritenje i zatitu voda na kru, Trebinje Panjukov, P. N. (1965.): Injenjerska geologija, Graevinska knjiga, Beograd Piha, B. (1973.): Prostorno planiranje, Beograd Saletto, M. (1995.): Geoekoloke osobine NP Paklenica, Doktorska disertacija, PMF- Geografski odjel, Zagreb Spiridonov, A. I. (1975.): Geomorfologieskoe kartograrovanie, Nedra, Moskva Statistiki ljetopis, (1999): Dravni zavod za statistiku RH, 391. 404. str., Zagreb Taubman, I. (1980): Rekreacija u Bosni i Hercegovini, Instiut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje, Sarajevo White, W. B. (1988.): Geomorphology and Hydrology of Karst Terrains, Oxford University Press, New York Weber, V. (1950.): Kajak i kajakatvo, Tehnika knjiga, Beograd Ziri, M. (1987.): Vodi po rijekama Jugoslavije (za veslae i ribie), Sportska tribina, Zagreb

54

Alen Lepirica Geoekoloke znaajke doline gornjeg toka Une od Martin Broda do Pritoke

SUMMARY

Geoecological Characteristics of the Upper Part of the Una River, From Martin Brod to Pritoka
Alen Lepirica The upper Una River Valley, stretching from Martin Brod to Pritoka, is characterized by rich and appealing relief forms. Evaluation of the relief forms has been conducted by applying a geoecological method of indexing recreational potential for the purpose of tourism, sport, and recreation. The results indicate that the richest sections of the relief are located in or on the sides of the river bed. For the most part, the upper part of the Una River and its valley represent ecologically unpolluted areas. Due to the upper river valleys natural characteristics and unique environment, a legislative procedure has been initiated to declare the Una Valley National Park. After conducting in-depth geomorphological analyses, a geoecological evaluation, and a planning assessment, we have concluded that the upper river valley is an inseparable part of its spring valley. Consequently, we suggest that the area of the future Una National Park includes its spring area located in the Republic of Croatia. In that way the protected area will become known as a transnational park located in both Bosnia-Herzegovina and Croatia. Given the parks location, we envision that a future link between the Una National Park and Plitvice National Park will also create a unique and protected calcareous sinter region that will become a respectable tourist attraction, even for European standards. Primljeno (Received): 1 - 02 - 2006. Prihvaeno (Accepted): 7 - 11 - 2006.

Dr.sc. Alen Lepirica Samostalni struni suradnik za geoznanosti Institutu za graevinarstvo Kralja Petra Karaorevia 92 78 000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina

55