Asertivnost oznacava zastupanje i ostvarivanje licnih potreba i interesa na neagresivan nacin i ne na utrb drugih osoba.

Ovako opisana asertivnost izraava se u razlicitim situacijama kao to je traenje vlastitih prava, interesa i elja, odbijanje neopravdanih zahteva, suprotstavljanje nepravdi i to bez osecaja straha ili krivice. Asertivnost je, dakle, jedan koristan oblik ponaanja i osecanja asertivna osoba trai i dobija to eli, a da pri tome ne teti osobama oko sebe. Za razliku od njih, neasertivne osobe teko ili nikako ne odbijaju tudje zahteve koji im nisu po volji, smatraju svoje miljenje manje vanim od tudjeg, srameljive su, osecaju se frustrirano, depresivno, niskog su samopotovanja, te reaguju povlacenjem, neodlucnocu, odustajanjem. Asertivnost se primjecuje od vrlo rane dobi. Asertivnija i socijalno kompetentnija deca mogu bolje regulisati izraavanje svojih emocija, narocito negativnih, to smanjuje pojavu depresivnih i drugih psihopatolokih reakcija. adalje, asertivnija deca spretnije trae socijalnu podrku od drugih osoba. !azlika izmedu asertivnosti i agresivnosti "od nas se cesto brkaju pojmovi asertivnosti i agresivnosti. ije rietko cuti izjavu #$anas mora biti agresivan ako se eli izboriti za sebe.% &ec i izraz #izboriti se za sebe% ukljucuje neku silu, agresiju. 'lavna je razlika u tome to asertivna osoba ne ostvaruje svoja prava i interese tako to teti drugim ljudima, dok agresivna osoba upravo to cini. Asertivna osoba shvata da ce uspeti ostvariti ono to eli i da ce biti zadovoljna ne tako to ce druge uciniti nezadovoljnima jer i drugi ele ostvariti svoje interese. Agresivnost moe izgledati efikasna, ali samo na kratki rok. Agresivna osoba, za razliku od asertivne osobe, stavlja pred sebe obavezu da pod svaku cenu mora dobiti ono to eli, da zna stvari bolje od drugih, da je vrednija i pametnija od drugih. Asertivna osoba smatra da svako ima pravo na svoje miljenje, da je neslaganje normalna pojava, ali se stajalita mogu obrazloiti, da svoje ciljeve moe ostvariti ako bude fleksibilnija. Asertivna osoba ne shvata stvari licno, za razliku od agresivne osobe koja je sumnjicava i emocionalno se vie ukljucuje jer smatra da je ono to se dogada usmereno ba na nju. Ako ne uspe u onome to je elela, asertivna se osoba oseca razocarano, tuno, nezadovoljno, a agresivna osoba se oseca ljutito, neprijateljski i okrivljuje druge. Agresivna osoba ponaa se osvetoljubivo, nije sklona kompromisima, vice, preti, skona je manipulacijama, a asertivna osoba stavlja pred sebe ostvarive ciljeve, sklonija je kompromisima, otvorenim izraavanjima stavova i potreba. !azlike izmedu asertivne i agresivne osobe uocavaju se i u davanju povratnih informacija. Asertivna osoba opisuje konkretno ponaanje na koje ima primedbu i govori o tome, a ne o osobi uopste. Agresivna osoba sudi celu osobu, ne govori o konkretnom slucaju, navodi prole primere. Asertivna osoba daje priedloge za reenje nekog problema, a ne insistira na utvrdivanju necije krivice. Agresivna osoba okrivljuje, proziva i napada.

Zapadanjem u ljutnju ne ostavlja prostora tudim argumentima te je ta sredina ne moe odobrovoljiti, a agresija izaziva agresiju. Asertivna osoba cesce daje povratne informacije, i to onda kada eli neto pohvaliti, dok agresivna osoba reaguje samo kada neto nije u skladu s njenim ocekivanjima. (cenje asertivnosti )a kao vecina ljudskog ponaanja, pogotovo onog vezanog uz druge ljude, i asertivnost se uci. Od rodenja dete najprirodnije tei zadovoljenju svojih potreba i to eli odmah i neposredno. * vremenom se potrebe nadopunjuju, menjaju, a nadopunjuju se i menjaju nacini na koje dete izraava te potrebe i nacini na koje ih zadovoljava. +u se odvija proces ucenja, tu odredena kulturna, drutvena, pa onda i porodicna zajednica ucestvuju u odredivanju ta je dobro eleti, kako to ostvariti, ta je pristojno, ta je agresivno. +ako okolina moe sputavati asertivno ponaanje dece ako se ono pogreno proglaava nepoeljnim ,agresivnim, sebicnim i sl.-, pa deca mogu usvojiti razlicite oblike neasertivnog ponaanja ,nepostavljanje pitanja, neizraavanje svog miljenja i zahteva i sl.- koje odrasli smatraju poslunim i dobro ga prihvataju. Asertivnost deteta podrazumeva isto to i asertivnost odrasle osobe dakle spremnost da se zauzima za vlastita prava te da jasno i prihvatljivo izrazi svoje elje i potrebe, a da pazi na potrebe drugih. .ravovremeno usvajanje odgovarajucih oblika asertivnog ponaanja pozitivno utice na razvoj detetovog samopotovanja. .okazalo se da nastavnici smatraju da asertivna deca imaju bolju sliku o sebi i na bolji nacin izraavaju svoja znanja i sposobnosti. Asertivna deca imaju i efikasnije vetine za suocavanje sa stresom. Ako je, ipak, proces ucenja asertivnost u detinjstvu zatajio, ansu za nadoknadivanje odrasli mogu potraiti u tzv. treninzima asertivnosti. "ao i svaki trening, tako i ovaj radi na uvebavanju vetina. ( Americi se trening asertivnosti u pocetku najvie koristio za etnicke manjine, pa zatim su ga koristile ene da se izbore za svoja prava i na poslu i u kuci. akon toga njegovu vanost shvataju velike firme i koriste ga da bi poboljali radnu okolinu, a time i uspenost radnika.

Asertivnost je rije koja (jo) nema svoju hrvatsku varijantu, a na engleskom oznaava upornost, samosvjesnost, zastupanje. Kao pojam, asertivnost kod nas nije (jo) zaivjela u svakodnevnici bilo koga drugoga osim psihologa i osoba srodnih struka. o, kao pojava, asertivnost je itekako prisutna bez obzira na rijei i prevo!enja. Asertivnost oznaava zastupanje i ostvarivanje vlastitih potreba i interesa na neagresivan nain i ne na utrb drugih osoba. "vako opisana asertivnost izraava se u razliitim situacijama kao to je traenje vlastitih prava, interesa i elja, odbijanje neopravdanih zahtjeva, suprotstavljanje nepravdi i to bez osje#aja straha ili krivnje. Asertivnost je, dakle, jedan koristan oblik ponaanja i osje#anja $ asertivna osoba trai i dobija to eli, a da pri tome ne teti osobama oko sebe. %a razliku od njih, neasertivne osobe, nejasne u izricanju to ele, teko ili nikako ne odbijaju tu!e zahtjeve koji im nisu po volji, smatraju svoje miljenje manje vanim od tu!eg, srameljive su, osje#aju se &rustrirano, depresivno, niskog su samopotovanja, te reagiraju povlaenjem, neodluno#u, odustajanjem. Asertivnost se primje#uje od vrlo rane dobi. Asertivnija i socijalno kompetentnija djeca mogu bolje regulirati izraavanje svojih emocija, osobito negativnih, to smanjuje pojavu depresivnih i drugih psihopatolokih reakcija. adalje, asertivnija djeca spretnije trae socijalnu podrku od drugih osoba u situacijama kada ju im bliske osobe (prvenstveno roditelji) ne mogu pruiti. o, kao kod mnogih stvari i asertivnost se razliito tumai ovisno o spolu asertivne osobe. 'a se tako asertivna ena puno e#e karakterizira kao agresivna, hladna, nepristupana i tvrdoglava osoba, dok se asertivan mukarac opisuje kao inteligentan, snalaljiv, samosvjestan, onaj koji zna to ho#e i sl. (azlika izme!u asertivnosti i agresivnosti Kod nas se esto brkaju pojmovi asertivnosti i agresivnosti. ije rijetko uti izjavu )*anas mora biti agresivan ako se eli izboriti za sebe.+ ,e# i izraz )izboriti se za sebe+ ukljuuje neku silu, agresiju. -lavna je razlika u tome to asertivna osoba ne ostvaruje svoja prava i interese tako to teti drugim ljudima, dok agresivna osoba upravo to ini. Asertivna osoba shva#a da #e uspjeti ostvariti ono to eli i da #e biti zadovoljna ne tako to #e druge uiniti nezadovoljnima jer i drugi ele ostvariti svoje interese. Agresivnost moe izgledati e&ikasna, ali samo na kratki rok. Agresivna osoba, za razliku od asertivne osobe, stavlja pred sebe obavezu da pod svaku cijenu mora dobiti ono to eli, da zna stvari bolje od drugih, da je vrijednija i pametnija od drugih. Asertivna osoba smatra da svatko ima pravo na svoje miljenje, da je neslaganje normalna pojava, ali se stajalita mogu obrazloiti, da svoje ciljeve moe ostvariti ako bude &leksibilnija. Asertivna osoba ne shva#a stvari osobno, za razliku od agresivne osobe koja je sumnjiava i emocionalno se vie ukljuuje jer smatra da je ono to se doga!a usmjereno ba na nju. Ako ne uspije u onome to je eljela, asertivna se osoba osje#a razoarano, tuno, nezadovoljno, a agresivna osoba se osje#a ljutito, neprijateljski i okrivljuje druge. Agresivna osoba ponaa se osvetoljubivo, nije sklona kompromisima, vie, prijeti, skona je manipulacijama, a asertivna osoba stavlja pred sebe ostvarive ciljeve, sklonija je kompromisima, otvorenim izraavanjima stavova i potreba. (azlike izme!u asertivne i agresivne osobe uoavaju se i u davanju povratnih in&ormacija. Asertivna osoba opisuje konkretno ponaanje na koje ima primjedbu i govori o tome, a ne o osobi op#enito. Agresivna osoba sudi cijelu osobu, ne govori o konkretnom sluaju, navodi prole primjere. Asertivna osoba daje prijedloge za rjeenje nekog problema, a ne inzistira na utvr!ivanju neije krivnje. Agresivna osoba okrivljuje, proziva i napada. %apadanjem u ljutnju ne ostavlja prostora tu!im argumentima ili isprikama, te ju ta sredina ne moe udobrovoljiti, a agresija izaziva agresiju. Asertivna osoba e#e daje povratne in&ormacije, i to onda kada eli neto pohvaliti, dok agresivna osoba reagira samo kada neto nije u skladu s njezinim oekivanjima. .enje asertivnosti /a kao ve#ina ljudskog ponaanja, pogotovo onog vezanog uz druge ljude, i asertivnost se ui. "d ro!enja dijete najprirodnije tei zadovoljenju svojih potreba i to eli odmah i neposredno. 0 vremenom se potrebe nadopunjuju, mijenjaju, a nadopunjuju se i mijenjaju naini na koje dijete izraava te potrebe i naini na koje ih zadovoljava. 1u se odvija proces uenja, tu odre!ena kulturna, drutvena, pa onda i obiteljska zajednica sudjeluju u odre!ivanju to je dobro eljeti, kako to ostvariti, to je pristojno, to je agresivno, kako nekoga ne2povrijediti i slino. 1ako okolina moe sputavati asertivno ponaanje djece ako se ono pogreno proglaava nepoeljnim (agresivnim, sebinim i sl.), pa djeca mogu usvojiti razliite oblike neasertivnoga ponaanja (ne postavljanje pitanja, neizraavanje vlastitog miljenja i zahtjeva i sl.) koje odrasli smatraju poslunim i dobro ga prihva#aju. Asertivnost djeteta podrazumijeva isto to i asertivnost odrasle osobe $ dakle spremnost da se zauzima za vlastita prava te da jasno i prihvatljivo izrazi svoje elje i potrebe. 'ravovremeno usvajanje odgovaraju#ih oblika asertivnoga ponaanja pozitivno utjee na razvoj djetetova samopotovanja. 'okazalo se da nastavnici smatraju da asertivna djeca imaju bolju sliku o sebi i na bolji nain izraavaju svoja znanja i sposobnosti. Asertivna djeca imaju i e&ikasnije vjetine za suoavanje sa stresom. Ako je, ipak, proces uenja asertivnost u djetinjstvu zatajio, ansu za nadokna!ivanje odrasli mogu potraiti u tzv. treninzima asertivnosti. Kao i svaki trening, tako i ovaj radi na uvjebavanju vjetina. . ovom sluaju naglasak je

na vjetini izraavanja svojih zahtjeva, na vjetini davanja povratnih in&ormacija, odbijanja neprihvatljivih zahtjeva od drugih itd. 'otpuno je neprihvatljivo, me!utim, za oekivati da #e osoba koja je srameljiva i povuena nakon treninga, preko no#i, postati uporna, jasna i samosvjesna u svojim istupima za sebe samu. 1rening prua vjetine, ali ustupanje mjesta tim vjetinama traje puno due od samog treninga. 1ek kada nakon manjih koraka i uspjenih akcija ljudi shvate da zaista mogu biti asertivni i zadovoljni, bez straha i osje#aja krivnje, oni #e biti skloni mijenjati sliku o sebi kao asertivnoj osobi. . Americi se trening asertivnosti u poetku najvie koristio za etnike manjine, pa zatim su ga koristile ene da se izbore za svoja prava i na poslu i u ku#i. akon toga njegovu vanost shva#aju velike tvrtke i koriste ga da bi poboljali radnu okolinu, a s time i uspjenost radnika, a konano ga se najvie troi za smanjenje stresa. "nda, jeste li asertivni, neasertivni ili, naprosto, agresivni3