PRIRUČNIK 9 A. Verlašević I V. Alić

Prirunik 9 Bosanski jezik i knjievnost A. Verlaevi & V.
Ali
Azra Verlaevi Vesna Ali
PRIRUNIK 9
(Metodiki prirnik za nastavnike ! z itank 9 i Radn svesk 9"

Prirnik sadr#i $$9 pripre%a za asove o&rade i ponavl'an'a nastavni(
'edini)a iz kn'i#evnosti* 'ezika* kltre izra#avan'a* %edi'ske kltre* ortoepi'e i
orto+ra,i'e sa istaknti% od+o'ni%* o&razovni% i ,nk)ionalni% )il'evi%a*
nastavni% po%a+ali%a* nastavni% %etoda%a i o&li)i%a rada* %e-podrni%
i %e-pred%etni% korela)i'a%a* te oekivani% is(odi%a.
1
Prirunik 9 Bosanski jezik i knjievnost A. Verlaevi & V. Ali
Ne uimo za kolu, nego za ivot.
(Non scholae, sed vitae discimus."
/atinska izreka
Upoznavan'e s itanko% 9
0trktra d#&eniki( 'edini)a itan)i 9
Upoznavan'e s Radno% svesko% 9
0trktra d#&eniki( 'edini)a Radno' sves)i 9
Upoznavan'e s lektirni% naslovi%a
2
Pripre%a i poznavan'e izvora za nastav
&osansko+ 'ezika i kn'i#evnosti deveto% razred
deveto+odin'e osnovne kole
KN1I23VN405
Ri'ei lete* zapisi osta'.
(Verba volant, scripta manent."
/atinska izreka

Nastavna o&last6 Kn'i#evnost
Nastavna 'edini)a6 /ipa Naza vod +aza* sevdalinka
0trktra i tip sata6 Usva'an'e novi( nastavni( sadr#a'a
4d+o'no!o&razovni )il'evi
4d+o'ni6 s%ena kn'i#evnost kao vri'ednost* razvi'an'e l'&avi pre%a 'ezik i
kn'i#evnosti ope* razvi'an'e l'&avi pre%a &( tradi)i'i* znaa' l'&avi #ivot
ov'eka
4&razovni6 poznavan'e sa te%el'ni% znaa'ka%a narodne kn'i#evnosti* lirska
narodna p'es%a* razvi'an'e v'etine pravilno+ raz%i'evan'a porke lirsko'
narodno' p'es%i* sadr#a'na analiza* stilske ,i+re* os'ean'a p'es%i* %otivi
7nk)ionalni6 razvi'an'e %isaoni(* per)eptivni(* e%o)ionalni( i stvaralaki(
,nk)i'a
Nastavne %etode i postp)i6 tekst!%etoda* %etoda s%eno+ izla+an'a i
raz+ovora* %etoda itan'a i pisan'a
4&li)i 'ezike i so)i'alne ko%nika)i'e6 ,rontalni* individalni
Nastavna sredstva i po%a+ala6 itanka 9* kreda* &il'e#ni)a* olovke* kaseto,on*
adiozapis p'es%e
5e%atska korela)i'a
Me-podrna6 kltra izra#avan'a* 'ezik* %edi'ska kltra
Me-pred%etna6 %zika kltra* (istori'a* likovna kltra
Is(odi en'a6 Prepozna'e lirsk narodn p'es%* prepozna'e sevdalink*
stilska sredstva* povez'e rita% i os'ean'e* prepozna'e &(. tradi)i'
3
1 2
Uzorak o&rade nastavne 'edini)e6 Lipa Naza vodu
gaza* sevdalinka
5ok izvo-en'a nastavno+ sata
Motiva)i'ski dio sata6
Koliko ljepota moe utjecati na raanje ljubavi?
Moe li ljepota utjecati na ostvarenje ljubavi?
8lavni dio sata6
Na'ava teksta
0evdalinka6 /ipa Naza vod +aza
Interpretativno itan'e teksta6
3%o)ionalno!intelektalna paza6
0aekati nekoliko trentaka da eni)i srede do'%ove o p'es%i.
Konkretiza)i'a do#ivl'a'a6
U kojem licu je ispjevana ovaj lirska narodna pjesma?
Zato je lijepa Naza pjevala o svojoj ljepoti?
Interpreta)i'a
4tkri'%o znaen'e ri'ei9
Rabbum Boe gospode Boe
kujundija (tur. kuyumcu) zlatar, zanatlija koji i izrauje ukrasne predmete od
zlata
altin (tur. altin) zlato, turski zlatni novac, dukat
altin-kupe minue
altiluk predmet vrijedan est groa
almas briljant, dragi kamen
almas-grana zlatni enski nakit ukraen dragim kamenom
belenzuke / bilenzuke narukvice
Koji je osnovni motiv ove pjesme? Opredijeli se za neki/e od odgovora:
o elja za ljubavlju
o udnja za ljepotom
o elja za moci koju ljepota daruje.
U pjesmi je izravnim iskazom (1. lice) naglaen lirski subjekt (djevojka Naza).
Kako tece njena ispovijest? Sta o tome saznaje iz stihova:
- Rabbum Boe, lipa li sam,
4
Jo da su mi crne oci,
Crne oci i jobrve!
Sta o pojmu djevojacke ljepote saznaje iz navedenih stihova?
Moe li ljepota darovati moc onome ko je posjeduje? Obrazloi svoj stav?
Sta djevojka iz ove sevdalinke ocekuje od ljepote? zdvoji stihove koji o tome
govore.
Upotreba 1. lica koje upucuje na lirski subjekt u pjesmi naglaava
emocionalnost. A ta doprinosi ritmicnosti i melodicnosti stiha? Potrai
odgovor u glasovnom sklopu sljedecih stihova:
, Mehmeda kujundiju,
Sto no kuje altinluke,
Altinluke, altin-kupe,
na ruke bilenzuke,
na glavu almas-granu
na celo almas-pero.
- Stilska figura koja znaci ponavljanje rijeci na pocetku stihova zove se
ana,ora. Pronai anaforu u navedenim stihovima.
- Melodicnosti stiha pridonosi i povezivanje meusobno bliskih pojmova po
analogiji/slicnosti. Pronai ih u navedenim stihovima. Koja je poveznica
meu rijecima: altin-kupe, bilenzuci, almas-grana, almas-pero?
Altin-kupe
U pjesmi je iskazana ljubav djevojke Naze prema Mehmedu kujundiji, ne
izravno i na pomalo eretski nacin. U pjesmi je to predstavljeno postepenim
pojacavanjem pocetne predodbe. Prisjeti se stilske figure gradacije koja
nastaje izborom rijeci i misli kojima se postepeno pojacava ili slabi pocetna
predodba. Prepoznaj je u sljedecim stihovima:
,Tri bi' momka premamila
5
Aliju Sarajliju
Mehmeda kujundiju,
Altinluke, altin-kupe,
na ruke bilenzuke,
na glavu almas-granu
na celo almas-pero.
Koji govor prepoznaje u ovom stihu iz pjesme: ,-Rabbum Boe, lipa li
sam,?
Stih ove pjesme je osmerac. za kojeg sloga je cezura/pauza?
Kreativni rad
Stihovi iz jedne druge sevdalinke na slican nacin predocavaju
djevojacku ljepotu.
,Kakve Ajka crne oci ima,
Da me hoce pogledati njima!
(iz sevdalinke Aj, kakve Ajka crne oi ima)
Kako se zovu epiteti koji se javljaju u razlicitim narodnim pjesmama u istom
obliku i znacenju (rumena jabuka, lijepa djevojka...), bez obzira na konkretnu
situaciju u pjesmi?
Narodne pjesme se pojavljuju u raznim varijantama u zbirkama razlicitih
zapisivaca i sakupljaca narodnog blaga. Ovo je zapis lirske pjesme Bosa
Naza vodu gaza iz rukopisne zbirke Muslimanske narodne pjesme, koje je
sakupio Muharem Kurtagic. Pokuaj je ispravno procitati i prepisati.
6
Rukopisni zapis pjesme ,Bosa Naza vodu gaza iz zbirke Muslimanske narodne
pjesme Muharema Kurtagica koja se cuva u arhivskom odjelu Matice hrvatske u
Zagrebu.
Prepoznaj slicnosti i razlike izmeu ove dvije pjesme.
Prepoznaj i stilsku figuru u sljedecim stihovima ove pjesme:
o ,Tri bi grada primamila
z tri grada tri dizdara
z cetvrtog kapetana.
Novi kn'i#evni po'%ovi
Narodne lirske p'es%e iskazuju osjecanja, raspoloenja i misli u razlicitim ivotnim
situacijama. Mogu biti ljubavne, svatovske, uspavanke, tubalice, poslenicke...
Obicno su spjevane u osmercu (sa stankom/cezurom iza cetvrtog sloga).
0evdalinka je posebna vrsta lirske narodne pjesme. Nastala je u gradskim
sredinama Bosne i Hercegovine. me je dobila od turske rijeci sevdah, koja
oznacava ljubavnu cenju, ljubavni zanos. Sevdalinke su najcece sjetne jer
pjevaju, mahom, o neostvarenoj ljubavi, o ljubavnom bolu i cenji, o cenji za
rodnim krajem, pjevaju o gradovima, planinama i rijekama nae domovine.
Uvijek su snano emocionalno obojene. Stvarane su i pjevane na djevojackim
i momackim sijelima, u avlijama, bacama, na tefericima... Popularnosti
sevdalinke doprinosilo je njezino muzicko izvoenje.
0tpn'evan'e ili +rada)i'a (lat. gradatio = vrhunac) je stilska figura koja
nastaje izborom rijeci i misli kojima se postepeno pojacava ili slabi pocetna
predodba.
Ana,ora je stilska figura koja nastaje ponavljanjem rijeci na pocetku stihova.
0inteza6 Us%ena : narodna kn'i#evnost nastala je i ivi u narodu. Prenosi se
usmenim putem, a u njezinu je oblikovanju i prenoenju ucestvovalo vie nadarenih
pojedinaca u duem vremenskom periodu. Autore usmene / narodne knjievnosti ne
poznajemo,
ali su nam poznati neki njezini narodni p'evai i sakpl'ai narodni( umotvorina.
Kao i pisana / umjetnicka, usmena / narodna knjievnost dijeli se na tri osnovna
knjievna roda: lirik, epik i dra%, te na lirsko-epske (lirsko-narativne) prijelazne
knjievne vrste: &alad i ro%ans.
7
Sevdalinka je lirska narodna pjesma nastala u gradskim sredinama Bosne i
Hercegovine. me je dobila od turske rijeci sevdah, koja oznacava ljubavnu cenju,
ljubavni zanos.
;avrni dio sata6
Izra#a'no itan'e p'es%e
<o%aa zadaa6
0azna' vie o ...
Potraite neto vie o lirskoj narodnoj poeziji na internetskoj stranici:
http://www.znanje.org/lektire/i22/08/02iv0808/narodna.htm
Pos%atran'e i praen'e6
Pro)'en'ivan'e i &il'e#en'e ko%entara o napredovan' enika* ispn'avan'e
o&raza)a za praen'e* ,oto+ra,iran'e i izdva'an'e radova za port,oli'...
8

Nastavna 'edini)a6 0%rt &rae Moria* narodna &alada
4d+o'ni6 razvi'an'e l'&avi pre%a 'ezik i kn'i#evnosti ope* l'epota s%ene
kn'i#evnosti kao vri'ednost* l'epota oso&no+ do#ivl'a'a s%ene kn'i#evnosti
kao vri'ednost* razvi'an'e l'&avi pre%a &( tradi)i'i* razvi'an'e os'ea'a za
pravd* razvi'an'e l'&avi pre%a pre%a tradi)i'i* razvi'an'e l'&avi pre%a
s%eno' i pisano' ri'ei* spontano do#ivl'avan'e pisane ri'ei* istinol'&ivost
kao vri'ednost
4&razovni6 poznavan'e te%el'ni( znaa'ki s%ene narodne kn'i#evnosti*
oso&enosti #anra narodne &alade* razvi'an'e v'etine pravilno+ raz%i'evan'a
porke* oavan'e #anrovski( i strktrni( oso&enosti &alade* sadr#a'na
analiza* epski i lirski ele%enti &aladi* ko%pozi)i'a* oavan'e razlika i
slinosti iz%e- &alade i ro%anse* stilske ,i+re* dra%ski ele%enti &aladi
7nk)ionalni6 razvi'an'e %isaoni(* per)eptivni(* e%otivni( i stvaralaki(
,nk)i'a* razvi'an'e sposo&nosti oavan'a pravde
Nastavne %etode i postp)i6 tekst!%etoda* dra%atiza)i'a* ilstra)i'a* %etoda
s%eno+ izla+an'a i raz+ovora* (eristika %etoda* %etoda itan'a i pisan'a*
raspravl'an'e
4&li)i 'ezike i so)i'alne ko%nika)i'e6 ,rontalni* individalni
Nastavna sredstva po%a+ala6 itanka 9* kreda* &il'e#ni)a* olovke* +ra,o,oli'a
ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop* kaseto,on i adiozapis &alade
5e%atska korela)i'a
Me-podrna6 kltra izra#avan'a* %edi'ska kltra* 'ezik
Me-pred%etna6 (istori'a* %zika kltra* likovna kltra
Is(odi en'a6 Prepozna'e epsko!lirsk narodn p'es%* prepozna'e &alad
kao epsko!lirsk narodn p'es%* prepozna'e karakteristina o&il'e#'a &alade*
9
3
4
Uzorak o&rade nastavne 'edini)e6
Smrt brae Moria* narodna &alada
stilska sredstva* povez'e rita% i os'ean'e* prepozna'e epske:narativne i lirske
ele%ente &alade* prepozna'e &(. tradi)i'
Motiva)i'ski dio asa6
Posluaj izvedbu balade Smrt brace Morica na internetskoj adesi:
http://www.youtube.com/watch?v=DLBBeco_TDk
Morica han u srcu sarajevske carije
Sta zna o Morica hanu koji se nalazi u Sarajevu?
Evo nekoliko zanimljivih podataka:
Morica han je sagraen krajem XV ili pocetkom XV stoljeca. Prizemlje hana je
sluilo za smjetaj konja i robe, a na spratu su bile sobe za goste i velika prostorija u
kojoj su se odvijali sastanci sarajevskih prvaka kao i skuptine sarajevskih obrtnika.
Danas je Morica han poslovno- trgovacki centar Gazi Husrev-begovog vakufa.
Po kome je Morica han dobio ime?
8lavni dio sata6
Na'ava teksta
Narodna &alada6 0%rt &rae Moria
ita nastavnik ili pta tonski zapis
10
0aekati nekoliko trentaka da eni)i srede do'%ove o tekst.

ferman (perz.) pisana naredba turskog cara, carska dozvola; putna isprava;
bujruntija (tur. bujurultu) paina ili valijina pisana zapovijed kojom se nareuje
da se neko pogubi ; potvrda, uvjerenje, dokument, ukaz, povelja, pismo
eher (tur. gehir) varo, grad
aga titula kod muslimana; gospodin, gospodar, gazda
sultan (arap. sultan, tur. sultan) muslimanski vladalac, samodrac, car;
odmetnik buntovnik, lice koje zakonitoj dravnoj vlasti daje oruan otpor
kabuliti (tur. kabul) primiti, dopustiti, dozvoliti, odobriti
vezir (tur. vezir) na stoku: titula visokog dravnog cinovnika; u bivoj Turskoj
Carevini: titula ministra predsednika (veliki vezir)
hrum povika; nered, lom
haskerija / askerija, acerija vojska
sukati, suce zavijati, motati / zavija, mota
haber (tur. haber) glas, vjest, poruka
kaldrma (tur. kaldmm) kamenom poplocan drum, plocnik
figanj plac, jauk
jazuk teta
sindiri lanci
bir cim; istom; odmah
mal imovina; blago; stoka
cifluk citluk; feudalni posjed
cifcija kmet, seljak bezemlja na aginoj ili begovskoj zemlji, na cifluku
din vjera, religija
ramazan mjesec-praznik, mjesec muslimanskog posta
dova molitva
halke kolut, karika, obruc
nubecija / nobecija straar, redar
jasakcije cuvari javnog reda i sigurnosti
dunjaluk svijet, covjecanstvo
seir/sehir (tur. seyir) gledanje, posmatranje neceg sa uivanjem, uivanje
gani/ganiluk (tur. ganilik) bogatstvo, obilje
vakat (tur. vakit) vrijeme, cas, odreeni cas kad treba neto da se uradi;
akam (tur. akam "vecer") prvi mrak, zalazak sunca, sumrak, prvi dio veceri
neposredno poslije zalaska sunca
gajtan (tur. gaytan, kaytan) pamucna ili svilena upredena ili pletena vrpca za
ukraavanje odjece
11
bukagije (tur. bukagi) okovi na nogama zatvorenika
Kako zavrava sukob u ovoj baladi?
Interpreta)i'a
Tema ove balade ima snanu historijsku utemeljenost. Naime, braca Morici su bili
ugledni predstavnici sarajevskog esnafa (zanatlija) i domacih janjicara, a
suprotstavili su se brojnim nepravdama koje su vlast i njeni predstavnici cinili
narodu. Stoga ovu baladu svrstavamo u (istori'ske &alade.
Koja je, dakle, osnovna tema ove balade? Moda ti u razmiljanju pomogne
neki od ponuenih odgovora:
o Sudbina pojedinca u sukobu s vlacu;
o Nepravedno stradanje pojedinca koji nema priliku da se brani;
o Sudbina pojedinca koji se rtvuje za ideju pravednosti.
U narodnim lirsko-epskim pjesmama narodni pjevac oblikuje temu pripovijedanjem
(saetom fabulom, likovima, naracijom) i stvara pjesnicke slike koje isticu i
emocionalnost kao komponentu dogaajnosti. Koga najvie pogaa nesreca i
stradanje pojedinca? Koji su emocionalni aspekti ove teme?
Radnja se u ovoj baladi odvija skokovito, odabiru se prizori koji ce predociti
sudbinu junaka, a ne potpuni slijed dogaaja. Prepoznaj u toku dogaaja
epske elemente u baladi:
Tok dogaaja:
o Ferman iz Stambola
o Dizdar-agina naredba
o Hvatanje Morica
o Majcina bol i borba
o Majcina molba i prijetnja Dizdar-agi
o Dizdar-agino lano obecanje
o Molba i pjesma Moric bre
o Smrt Moric Pae
o Smrt Moric bre
o Majcina smrt
U baladama se pojavljuju i dramski elementi (sukob meu likovima, dramska
kompozicija). zdvoji tebi najdramaticniju situaciju u toku dogaaja.
Balada o Moricima potresno slika neodvojivost individue, porodice i drutva.
Polazeci od individue (majka, braca Morici, Dizdar-aga...), balada prelazi na
12
sliku obiteljskih odnosa (obostrana ljubav i briga majke i sinova), da bi to
zaokruila slikom odnosa drutva prema obiteljskim vrijednostima kao to su
meusobna ljubav i briga (odnos vlasti prema braci Moric i njihovoj majci).
o U baladi je potresno oslikan lik majke? Koja majcina osjecanja iskazuju
sljedeci stihovi:
,Kad to cula stara majka,
Sve je, jadna pobacala,
Po avliji, po kaldrmi -
Oklagiju prelomila,
Zlatan ibrik ulupila,
Pa poletje iz avlije,
Bosonoga, gologlava,
Figanj cini, kose cupa.
Vas Hat-mejdan rasplakala.
o U to prerasta majcin ocaj u sljedecim stihovima:
,Samo jednog daj mi sina!
Ako li mi pustit nece,
Kunem ti se dinom mojim,
A i postom ramazanom
Zaklinjat cu nebo, zemlju,
Ucinit cu teku dovu,
Nikad mira biti nece,
Ni sultanu, ni veziru,
Dok nad Bosnom oni budu,
A ni tebi dobra nije!
Majcina elja da spasi sinove zapocinje molbom, zatim prerasta u nuenje
bogatstva a najposlije u kletvu. Cime je izazvana ova posljednja? Pronai
stihove koji to potkrepljuju.
U baladi je zabiljeena i jedna sevdalinka. U kojem trenutku u razvoju
dogaaja se ona pojavljuje?
o Koje slike sevdalinka priziva u sjecanje Moric bre?
o Koji stih iz sevdalinke dramaticno kontrastira ovim slikama?
U sevdalinci ljepota ,dunjaluka (svijeta) snano kontrastira smrti. Cemu
kontrastira ,svilen gajtan u stihu balade: ,Oko vrata svilen gajtan?
Kreativni rad
13
Potrai u biblioteci knjigu Biserje: Antologija bonjake knjizevnosti, Alije
sakovica i pronai stalne epitete iz balade Smrt brace Morica (stara majka,
zlatan ibrik, svilen gajtan...) u nekim drugim narodnim pjesmama.
S naim poznatim ljetopiscem Mula Mustafom Baeskijom si se susreo/la u V
razredu. Biljeeci dogaaje koji se ,zbie u gradu Sarajevu i Bosanskom
ajaletu, Baeskija nije propustio da zabiljei dogaaj koji se zbio deset godina
prije zapocinjanja Ljetopisa, a kako se pretpostavlja, bio je poticaj njegovu
nastajanju. Otrgnuo je zaboravu pobunu Sarajlija i Bosanaca protiv turske
vlasti, poznatu kao pobuna Morica koja je trajala od 1747. do 1756. godine.
Potrai u biblioteci Ljetopis Mula Mustafe Baeskije i uporedi njegov opis
stradanja brace Morica s usmenom baladom Smrt brace Morica (zabiljeeno
je mnogo varijanti ove balade, a ovu je zabiljeio van Marunovic u Sarajevu
od postolara Muharema Porce). Kako ljetopisac, a kako narodni pjevac biljee
ovaj dogaaj?
Pronai u baladi gradacije i objasni njihovu funkciju.
=alada je obicno dua usmena prijelazna knjievna vrsta koju karakterizira
istovremeno prisustvo epskih (narativnih), lirskih i dramskih elemenata.
Baladu povezuje s epikom postupak pripovijedanja, radnja balade duboko je
proeta emocijama to je cini srodnom lirskoj pjesmi* a dramska kompozicija,
dramaticnost radnje, su osobine koje baladu pribliavaju drami. U imenu
balade (prema italijanskoj rijeci ballare plesati) prepoznajemo vezu ove
pjesme s plesom uz koji je pjevana. Najcece teme o kojima usmena /
narodna balada pjeva su: djevojka zle srece, dvoje zaljubljenih koje je smrt
rastavila, nesretni suprunici i roditelji, razliciti sukobi u porodici... Junaci
balada cesto su, iako ne uvijek, ene, a rasplet je po pravilu tragican.
>istori'ska &alada ima historijsku pozadinu, pjeva o historijskim dogaajima,
historijskim licnostima.
0inteza
Ljepota ove balade lei i u njenom emocionalnom i slikovitom jeziku, narocitim
stilskim sredstvima, stihu.
>istori'ska &alada i%a (istori'sk pozadin* p'eva o (istori'ski%
do+a-a'i%a* (istori'ski% linosti%a.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
14
0azna' vie o ...
Saznaj neto vie o baladama na sljedecoj internetskoj adresi:
http://www.openbook.ba/izraz/no13/13_denana_buturovic.htm

Nastavna 'edini)a6 <'evo'ka svezala (valisava %o%ka* narodna ro%ansa
4d+o'ni6 l'epota s%ene kn'i#evnosti kao vri'ednost* l'epota oso&no+ do#ivl'a'a
s%ene kn'i#evnosti kao vri'ednost* razvi'an'e l'&avi pre%a 'ezik i
kn'i#evnosti ope* razvi'an'e l'&avi pre%a &( tradi)i'i* razvi'an'e os'ea'a za
va#avan'e razliitosti* toleran)i'
4&razovni6 poznavan'e sa te%el'ni% znaa'ka%a lirske narodne p'es%e:
ro%anse*do+a-a'nost i e%otivnost* al'iv vedar ton* %otivi* os'ean'e*
raspolo#en'e* ntran'a ri%a sti(ovi%a* %elodinost i (ar%oninost* %otivi*
os'ean'e* raspolo#en'e* %elodinost* (ar%oninost
,nk)i'a* poznavan'e i razvi'an'e oso&enosti razliito+ izra#avan'a
e%o)ionalno+ do#ivl'a'a p'es%e6 sklad e%o)i'e i pokreta* e%o)i'e i zvka
(+lasa"* koordina)i'a i%a+ina)i'e i +ovorno+ izraza

raz+ovora* %etoda de%onstriran'a* (eristika %etoda* %etoda itan'a i
pisan'a* ilstrativna %etoda*
4&li)i 'ezike i so)i'alne ko%nika)i'e6 ,rontalni rad* +rpni rad* individalni
rad
Nastavna sredstva po%a+ala6 itanka 9* kreda* &il'e#ni)a* olovke* +ra,oskop*
+ra,o,oli'a! ilstra)i'a teksta iz itanke 9* (+ra,oskop ili &i%!pro'ektor"*
kaseto,on i adiozapisi* ,lip art
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 %zika kltra* istori'a
15
5
!evo!ka svezala hvalisava momka*
narodna ro%ansa
Is(odi en'a6 Prepozna'e epsko!lirsk narodn p'es%* prepozna'e ro%ans
kao epsko!lirsk narodn p'es%* prepozna'e karakteristina o&il'e#'a
ro%anse* stilska sredstva* povez'e rita% i os'ean'e* prepozna'e
epske:narativne i lirske ele%ente ro%anse* prepozna'e ro%ans kao o&il'e#'e
&(. tradi)i'e
,Covjek koji se hvali bez ikakvog stida, uvjerice se da je veoma teko ivjeti
prema svojoj hvalisavosti. (Konfucije)
Sta je za tebe hvalisavost?
8lavni dio sata6
Na'ava nastavne te%e6
Narodna ro%ansa6 <'evo'ka svezala (valisava %o%ka
Prikazati +ra,o,oli' ilstra)i'e teksta iz itanke 9
peca koprena na licu
fereda (tur. fera se) dugacka gornja haljina muslimanki
at (tur. at) konj
selam alejc (arap., tur. selam) turski pozdrav
alejc selam otpozdrav, odgovor na pozdrav selam alejk
mukadem muki pojas bolje vrste
kanija / kamdija (tur. kamci) bic
vile nestano dijete, osoba; vragolasto, ivahno
oinuti udariti ipkom, prutom ili prosto rukom
Interpreta)i'a teksta
Sta u romansi izaziva vedrinu, aljivost?
Interpreta)i'a
16
Ljubav je postala dominantna tema u narodnoj romansi, a najcece se ene
pojavljuju kao njeni glavni junaci. Vedrina i duhovitost su osnovna svojstva
romanse. U ovoj romansi tom tonu doprinosi tema vragolaste djevojke i
hvalisavog momka. Koji postupci junaka potvruju ove njihove osobine?
Fala Mehmed-aga iskazuje ljubavnu cenju prema ,Najli materinoj. Kako to
cini? Sta o njemu saznaje iz njegova nadimka (Fala)?
Kako bi okarakterizirao/la Mehmed-agin postupak? Neka ti u razmiljanju
pomogne neki od ponuenih odgovora:
o kao oprezno iskazivanje ljubavne cenje i nade u njeno ispunjenje;
o kao lahkovjerno iskazivanje ljubavne cenje i uvjerenja u njeno
ispunjenje?
Kako je ,Najla materina reagirala na glas o Mehmed-aginom postupku? Sta o
tome saznaje iz njihova susreta?
Po cemu je Najla ,vragolasta djevojka? U kakvu ,igru uvlaci Mehmed-agu?
Koja njegova osobina joj u tome pomae? Potrai odgovor u sljedecim
stihovima:

,Moja me je preklinjala majka
da ne ljubim svakakva junaka.
U mene je prebijelo lice.
Ko ne vee naopako ruke,
Ja mu necu pokloniti lice.
Prepoznaje li Faljen Mehmed-aga Najlinu namjeru? Sta o njemu saznaje iz
sljedecih stihova?
,Ja da vidi Fale Mehmed-age,
gdje otpasa mukadema pasa,
pa ga baci pred lipu evojku:
Vei, Najlo, kako ti je drago!
Na kraju ove ,igre Fala Mehmed-aga se naao ,svezan za zelenu jelu. ,Najla
materina se naalila s lahkovjernim momkom. Sta ju je potaklo na ovakav
cin? Otkriva li ta ala jo neku Najlinu namjeru?
U romansi imamo i motiv djevojackog preruavanja, Najlinog preruavanja u
odjecu Fale Mehmed-age. Razmisli kako ovaj postupak moe uticati na ponos
mladog momka? Sta Najla ovim preruavanjem eli postici?
Zeli li Najla nastaviti ,igru s hvalisavim momkom? Govori li ova vragolasta i
pomalo osvetoljubiva igra ,Najle materine o njenoj ravnodunosti prema Fali
Mehmed-agi? Sta o tome saznaje iz zavrnih stihova pjesme:
17
,pucite ga, o'nite ga vamo,
ne bi li me vile sustignulo!?
Kreativni rad
Rad u grupama
grupa
U romansi se meusobno proimaju epski (narativni), lirski i dramski elementi.
Dramski elementi se ogledaju u dramskoj kompoziciji, vedrim i duhovitim
dijalozima, monolozima, naglim preokretima... Pronaite dramske elemente u
romansi Djevojka svezala hvalisava momka.
grupa
Vedrina je temeljna karakteristika romanse. Ona o ljubavi pjeva veselo i
razdragano. Odaberite neki motiv u ovoj romansi koji doprinosi njenoj vedrini, i
ilustrirajte ga.
grupa
Potraite u nekoj antologiji usmene/narodne poezije romansu Hadzi Music Meho
koja takoer obrauje temu hvalisavog momka i vragolaste djevojke i izdvojite
zajednicke motive s romansom Djevojka svezala vragolastog momka.
V grupa
Prepoznajte hvalisavost u nekoj zgodi ili nezgodi i ispricajte je.
Ro%ansa je lirsko-epska knjievna vrsta kojoj je ljubav dominantna tema, a vedrina i
duhovitost temeljna karakteristika. Za epiku je vezuje dogaajnost (postupak
pripovijedanja), za liriku subjektivnost i proetost emocijama, a za dramu - dramska
kompozicija, dijalozi, monolozi, nagli preokreti... Romansa je pjevana na slican nacin
kao i balada, ali vedrijim tonom.
0inteza
Epsko-lirske pjesme sadra i dogaajnost i emotivnost. Balade su tune, najcece
tragicno zavravaju a romanse su vedre, aljive epsko-lirske pjesme. jedne i druge
svjedoce o bogatoj pisanoj tradiciji u BiH.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
Radna sveska 9
18
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju ucenika, ispunjavanje
obrazaca za pracenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Nastavna 'edini)a6 Uspavanka* ro%ska narodna p'es%a
0trktra i tip sata6 Usva'an'a novi( nastavni( sadr#a'a
4d+o'ni6 l'epota s%ene kn'i#evnosti kao vri'ednost* l'epota oso&no+ do#ivl'a'a
s%ene kn'i#evnosti kao vri'ednost* razvi'an'e l'&avi pre%a 'ezik i
kn'i#evnosti ope* razvi'an'e l'&avi pre%a &( tradi)i'i* razvi'an'e os'ea'a za
va#avan'e razliitosti* toleran)i'
4&razovni6
poznavan'e sa te%el'ni% znaa'ka%a ro%ske narodne p'es%e* %otivi*
os'ean'e* raspolo#en'e* ntran'a ri%a sti(ovi%a* %elodinost i
(ar%oninost* vizalni i akstiki:aditivni ele%enti p'es%i* poznavan'e sa
te%el'ni% znaa'ka%a s%ene narodne kn'i#evnosti* poznavan'e sa ro%sko%
kn'i#evno* ro%ska lirska p'es%a* %otivi* os'ean'e* raspolo#en'e*
%elodinost* (ar%oninost

pisan'a* ilstrativna %etoda*
rad
kaseto,on i adiozapisi* ,lip art
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 Mzika kltra* (istori'a* 5i;4
19
6
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Uspavanka, romska narodna pjesma

Is(odi en'a6 Prepozna'e ro%sk narodn p'es% na osnov ro%sko+ 'ezika*
prepozna'e narodn p'es% openito* prepozna'e karakteristina o&il'e#'a
spavanke kao vrste o&redne narodne p'es%e* stilska sredstva* povez'e rita%
i os'ean'e
Romska himna elem, delem sadri motive koji u cjelosti opisuju njihovu
opijenost otvorenim prostranstvima i putovanjima. Prepoznaj ih u sljedecim
stihovima:
?3/3M* ?3/3M
dem, idem na daleki put
upoznajem sretne Rome
O Romi, odakle ste,
Sa atorima pokraj sretnih puteva?
83/3M* 83/3M
Gelem, gelem, lungone dromensa
Maladilem bakhtale Romensa
A Romale katar tumen aven,
E tsarensa bahktale dromensa?
8lavni dio sata6
Na'ava teksta6 Ro%ska narodna p'es%a6 Uspavanka
20
Koje osjecanje prema knjizi razvija djecak s pocetka ove price? Kakav
dan icekuje?
Interpreta)i'a teksta6
Interpreta)i'a
U pjesmi je u potpunosti prepoznatljiv nacin ivota romskog naroda. Koji ga
motivi cine prepoznatljivim? Uoci to u uvodnim stihovima pjesme:
,Razapela sam ljuljku pod ljivom
i detetu je dobro....
Dijete zapocinje svoj ivot ,pod vedrim nebom. Nebo je simbol slobode,
beskrajnog prostranstva... Kakav ivot obecava taj prostor?
Druga strofa se sastoji iz niza slika u kojima se ocituje vezanost romskog
naroda za prirodu. Slaveci njeno bogatstvo i izobilje lirski subjekt je promovira
u svog ivotnog ,saveznika koji unosi smiraj u neizvjesnost ivota pod vedrim
nebom. Kako je docarana ,dareljivost prirode u ovim stihovima?
Pjesma docarava Romima magneticno privlacnu jednostavnost ivota u
prirodnom ambijentu. On je umirujuci dekor koji je harmoniziran s eljom
svake majke da djetetu obezbijedi udobnost i sigurnost. Pronai stihove
kojima je iskazana majcinska ljubav.
U kojim motivima ova pjesma ide u susret romskoj spontanoj i nesputanoj
slobodi u odabiru nacina ivota?
Kreativni rad

Romi imaju razvijenu usmenu knjievnost. U romskim pjesmama je cesto
opjevano njihovo strasno predavanje svemu to ,vide ocima, njihova elja da
se ivot ,dograbi rukama i ,zagrize zubima (Zelja), kao i strepnja i nemir zbog
ivotne nesigurnosti... Pronai neku zbirku romskih narodnih pjesama, bajki,
legendi i prepoznaj u njima ove i neke druge motive.
Uspavanke su pjesme lirskog karaktera. Spadaju u grupu obiteljskih pjesama
vezanih za jedan od najznacajnijih dogaaja u obiteljskom ivotu za
roenje djeteta. maju stianu melodiju i ritam koji predocava ljuljanje
kolijevke, a pjevaju se djeci u elji da im se rjecima i ritmom dozove san.

21
0inteza
Romska himna elem, delem sadri motive koji u cjelosti opisuju njihovu
opijenost otvorenim prostranstvima i putovanjima. Uspavanke s lirske
pjesme obiteljske pjesme vezane za jedan od najznacajnijih dogaaja u
obiteljskom ivotu za roenje djeteta.
Zavrni dio sata:
Citanje i pjevanje romskih pjesama
<o%aa zadaa6
0azna' vie o ...
Ovo je internetska stranica Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i
Hercegovine: http://www.nub.ba/#. Potrai na njoj neke zbirke romske
poezije.
22
Nastavna 'edini)a6 Ko 'e to na prozor* se,ardska ro%ansa
4d+o'ni6 razvi'an'e l'&avi pre%a 'ezik i kn'i#evnosti ope* l'epota
kn'i#evnosti kao vri'ednost* l'epota oso&no+ do#ivl'a'a kn'i#evnosti kao
vri'ednost* razvi'an'e l'&avi pre%a poezi'i* razvi'an'e l'&avi pre%a pisano'
ri'ei openito* spontano do#ivl'avan'e pisane ri'ei
4&razovni6 poznavan'e te%el'ni( znaa'ki narodne kn'i#evnosti* oso&enosti
#anra se,ardska ro%anse* razvi'an'e v'etine pravilno+ raz%i'evan'a porke*
oavan'e #anrovski( i strktrni( oso&enosti se,ardske ro%anse* sadr#a'na
analiza* lirski ele%enti p'es%i* lirske slike* stilska sredstva* d#ina sti(a* ri%a*
,nk)i'a
Nastavne %etode i postp)i6 tekst!%etoda* ilstra)i'a* %etoda s%eno+
izla+an'a i raz+ovora* (eristika %etoda* %etoda itan'a i pisan'a*
4&li)i 'ezike i so)i'alne ko%nika)i'e6 ,rontalni* individalni i individalizirani
ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop* kaseto,on i adiozapis
5e%atska korela)i'a
Me-podrna6 kltra izra#avan'a* 'ezik*
23
Ko 'e to na prozor* se,ardska ro%ansa
7
Me-pred%etna6 %zika kltra* likovna kltra* (istori'a
Is(odi en'a6 Prepozna'e narodn lirsk p'es%* prepozna'e o&il'e#'a
l'&avne p'es%e* stilska sredstva* povez'e rita% i os'ean'e* otkriva stilsko!
izra#a'na sredstva p'es%i
Prvi dolasci Jevreja na prostore Bosne i Hercegovine vezuju se za pocetak 16.
stoljeca. zgnani iz Spanije (s Pirinejskog poluotoka) preli su dugi put i sa
sobom donijeli i svoju kulturu, obicaje, muziku, knjievnost... Potrai na karti
Evrope Pirinejski poluotok i pronai put koji su panski Jevreji (Sefardi) preli
do Bosne i Hercegovine.
8lavni dio sata
Na'ava teksta
Meu bisere batine naeg podneblja svakako spadaju i sefardske romanse
koje nam dolaze sa Sefardima u XV vijeku. To je najpoznatija
usmenoknjievna tvorevina u duhovnom naslijeu naih Sefarda.
Interpreta)i'a6
Interpreta)i'a
u sefardskoj romansi su prisutni elementi epske i lirske pjesme, ali u gotovo
svim zabiljeenim sefardskim romansama preovladava jedan sadraj.
Odgonetni koji je to sadraj citajuci sefardsku romansu ,Ko je to na prozoru?.
24
Temeljni motiv u ovoj pjesmi je motiv iskazivanja ljubavi prema voljenom
bicu. Kojim jezicko-stilskim sredstvom lirski subjekt iskazuje svoju ljubav u
sljedecim stihovima:
Ko je to na prozoru
to s toliko ljubavi me gleda
Da li je to jutarnja zvijezda
ili su to oi ljubavi moje
Nije to jutarnja zvijezda
Nisu to oi ljubavi moje
Nego je zelena bata koja se rascvjetala
i koja je osvijetlila srce moje
Slavenska antiteza je, dakle, jedan vid ponavljanja grupe stihova. Prepoznaj je
i u uvodnim stihovima sefardske romanse koja se zove ,Zato place, djevo
bijela? (,Loke jora, blanka njinja?):
Zato plae, djevo bijela,
Zato plae, cvijetu bijel?
Ili plae rad' poroda zla,
ili plae radi nove ljubavi?
Ja ne plaem rad' poroda zla.
Niti plaem radi nove ljubavi.
Plaem zbog vas, moj viteze
jer odlazi, mene ostavlja.
Dva najceca oblika slavenske antiteze su: dijaloka forma i pjevacev
monolog. Raspoznaj kojem obliku pripada slavenska antiteza u romansi ,Ko je
to na prozoru?, a kojem u pjesmi ,Zato place, djevo bijela?
Prisjeti se: slavenska antiteza je vrsta poreenja. Ona se sastoji iz tri dijela: iz
pitanja, iz negacije toga pitanja i iz odgovora na postavljeno pitanje.
Prepoznaj ove dijelove slavenske antiteze u romansama ,Ko je to na
prozoru? i ,Zato place, djevo bijela?.
Sefardske romanse su pjevane i zapisivane na jevrejsko-panjolskom ili ladino
jeziku, pa ih zovemo i ladino romansama. Ovaj jezik je gotovo sasvim nestao
iz govorne prakse Sefarda u Bosni i Hercegovini, a danas se njeguje jedino u
folklornoj tradiciji pjevanja. Osjeti ljepotu i melodicnost ladino jezika na
primjeru romanse ,Zato place, djevo bijela?. Pogledaj i prijevod romanse i
nauci poneku ladino rijec.
/oke 'ora* &lanka n'in'a@
Loke jora, blanka ninja,
loke jora, blanka for?
O jora por el mal prenjado,
o jora por la mueva amor?
25
No joro por el mal prenjado.
Ni no joro por la mueva amor.
Joro por vos kavajero
ke vos vas i me dea.
Kreativni rad
Najpoznatija svjetska interpretatorka sefardskih - ladino romansi je Flory
Jagoda. Roena je 1925. Godine u Sarajevu, odrastala u sefardskoj tradiciji
jedne muzicke porodice koja je tokom Drugog svjetskog rata emigrirala u
Ameriku. Svoj ivot je posvetila prenoenju tradicije ladino muzike. Posluaj
njenu interpretaciju nekih sefardskih romansi na sljedecoj internetskoj stranici:
http://www.sayber.com/projects/bascarsijskenoci//2011/flory_jagoda_sad_bih_
koncert_sefardskih_ladino_romansi.html

0inteza
Svaka sefardska romansa ima svoju melodiju kojom se pjeva. Komponuj
neku svoju melodiju za ovu posebno njenu ljubavnu temu punu cenje i
razdraganog doivljaja ljubavi.
;avrni dio sata
<o%aa zadaa6
Radna sveska 9
26
Nastavna 'edini)a6 "adn!a bosanska zima, 1oze,ine <at&e+ovi
vri'ednost* razvi'an'e l'&avi pre%a poezi'i* razvi'an'e l'&avi pre%a pisano'
ri'ei openito* spontano do#ivl'avan'e pisane ri'ei
4&razovni6 poznavan'e te%el'ni( znaa'ki %'etnike kn'i#evnosti* oso&enosti
#anra patriotske p'es%e* razvi'an'e v'etine pravilno+ raz%i'evan'a porke*
oavan'e #anrovski( i strktrni( oso&enosti patriotske lirike* sadr#a'na
analiza* lirski ele%enti p'es%i* lirske slike* stilska sredstva* d#ina sti(a* ri%a
,nk)i'a
izla+an'a i raz+ovora* (eristika %etoda* %etoda itan'a i pisan'a
ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop* kaseto,on i adiozapis
27
"adn!a bosanska zima, 1oze,ine
<at&e+ovi
8
5e%atska korela)i'a
Me-podrna6 kltra izra#avan'a* %edi'ska kltra* 'ezik*
Is(odi en'a6 Prepozna'e %'etnik lirsk p'es%* prepozna'e o&il'e#'a
- Koliko ti je blisko znacenje rijeci nostalgija? Ovako ga objanjavaju rjecnici:
Nostalgija (starogrcki voto, nstos = povratak, prolost i /yo, lgos = bol)
oznacava tugu ili cenju za necim to je nepovratno prolo.
- Cime mogu biti potaknuta nostalgicna osjecanja?
8lavni dio sata
Na'ava teksta
- Lirski nam subjekt, u cijelom spletu emocija koje pulsiraju pjesmom,
predocava snagu nostalgicnih osjecanja koja ga preplavljuju dok ivot
pokuava nastaviti negdje daleko od prostora koje nosi ,u kotanoj sri.
Koji su to prostori?
Interpreta)i'a6
28
- Poznati hrvatski knjievnik Vladan Desnica ovako razmilja o nostalgiji:
,Nostalgija za mjestima tek je opsjena: svaka je nostalgija nostalgija za jednim
nestalim vremenom i za jednim nestalim 'ja' u njemu. Koliko ti je prihvatljiva
ova misao? Prokomentiraj misao i obrazloi svoj stav.
- Za kojim ,nestalim vremenom traga lirski subjekt u ovoj pjesmi? Traga li lirski
subjekt u ovoj pjesmi i za svojim ,nestalim ja? Potkrijepi svoj/e odgovor/
stihovima iz pjesme.
- Nostalgija je u pjesmi predstavljena kao osjecanje u kojem se ogledaju slike
prolog, ali i sadanjeg ivota. Sta lirski subjekt pronalazi u slici prolog, a ne
nalazi u slici sadanjeg (izbjeglickog) ivota? Pronai stihove u koja je to
prepoznatljivo.
- Jozefinina poezija je "poezija trpeljivosti batinjene od franjevaca s kojima se
cesto susretala i prisvajala njihovu ustrajnost u razumijevanju drugoga i
blagost karaktera." (Velimir Viskovic) Prepoznaj i u ovoj pjesmi tu stianost
emocija proizalu iz ,trpeljivosti i ,blagost karaktera pjesnikinje.
- Koji motivi u pjesmi ukazuju na unutranju prazninu/hladnocu lirskog
subjekta?
- U propitivanju sadanjosti i prolosti, lirski subjekt se uvijek iznova vraca
prolosti (,zadnjim bosanskim snjegovima). Kojem osjecanju podlijee pri tom
vracanju? Odaberi tebi prihvatljiv/e odgovore i obrazloi svoj izbor stihovima iz
pjesme:
- melanholiji proizaloj iz svijesti da su to doista bili ,zadnji bosanski snjegovi
da im se nikada vie nece vratiti;
- ushicenju novim prostorima u kojima uiva ,kao guter na suhozidu
Kreativni rad
- Procitaj i pjesmu Domovina u koferu Jozefine Dautbegovic i otkrij tematske i
motivske poveznice s pjesmom Zadnja bosanska zima:
<o%ovina ko,er
Kad raspakiram jedini kofer
u bilo kojem hotelu
oblake iz domovine
stavim na najviu policu
kako se ne bi izguvali
Sjecanje na fotografije
koje nisu dospjele ostariti
29
drim pri ruci u razini ociju
S ostalim uspomenama postupam oprezno
Kad otvaram ormar bilo kojeg hotela
dijelove svoje domovine objesim
na vjealice
Cipele na kojima je jo praina s cesta
iz moje domovine
sloim klececi
Pogledam li se iznenada u zrcalu
ugledam Dinaru meu obrvama
Paljivo slaem kanton s bijelim kouljama
kanton arenog rublja polaem
jedan kanton za prljavo odreujem
razdijelim ostatke
Zakljucam ormar bilo kojeg hotela
i s kljucem meu dlanovima
razbatinjena
na rubu tueg kreveta dugo placem
ziem li meu prijatelje koji imaju domovinu
tjee me ravnajuci mi Dinaru meu obrvama
Plivine slapove zaustavljaju papirnim maramicama
Ja ne placem samo me pece sol iz domovine
ispod kapaka
Kad se vratim otvorim vrata bilo kojeg hotela
u kom stanuje moja domovina
a on sav mirie
majcinom duicom.
4 kn'i#evni)i...
Jozefina Dautbegovic (1948 2008) zavrila je Pedagoku akademiju u Slavonskom
Brodu, radila je kao nastavnica hrvatskog jezika i povijesti, ureivala biblioteku Druga
svjetlost i casopis za kulturu Znaenja. U Zagrebu je bila voditeljica kulturne tribine i
urednica muzeolokog casopisa Informatica Museologica. Bila je clanica Hrvatskog
drutva pisaca i Hrvatskog centra PEN. Zastupljena u svim relevantnim
antologijama, a ciklusi njenih pjesama objavljeni su na engleskom, francuskom,
njemackom, talijanskom, vedskom, slovenskom i makedonskom jeziku. Objavila je
osam knjiga poezije (Cemerike, 1979, Uznesenje, 1985, Od Rima do Kapue, 1989,
Ruak s Poncijem, 1994, Prizori s podnog mozaika, 1997, Bozja televizija, 2001,
Vrijeme vrtnih straila, 2004, Razliite ljubavi, 2006) i jednu knjigu prica Covjek koji
je kupovao kucu.
0inteza
30
Nostalgija je u pjesmi predstavljena kao osjecanje u kojem se ogledaju slike prolog,
ali i sadanjeg ivota.
;avrni dio sata
<o%aa zadaa6
Radna sveska 9

Nastavna 'edini)a6 /'&avna pria o don Nne) i doni Klari* Vo'islav Ili
%'etnika ro%ansa
4d+o'ni6 l'epota kn'i#evnosti kao vri'ednost* l'epota oso&no+ do#ivl'a'a
kn'i#evnosti kao vri'ednost* razvi'an'e l'&avi pre%a 'ezik i kn'i#evnosti ope*
razvi'an'e l'&avi pre%a &( tradi)i'i* razvi'an'e os'ea'a za pravd* (valisavost
kao %ana
4&razovni6
poznavan'e sa te%el'ni% znaa'ka%a %'etnike ro%anse* %otivi* os'ean'e*
raspolo#en'e* ntran'a ri%a sti(ovi%a* %elodinost i (ar%oninost*
vizalni i akstiki:aditivni ele%enti
31
9
L!ubavna pria o donu Nunecu i doni #lari* Vo'islav Ili
(%'etnika ro%ansa"
pisan'a* ilstrativna %etoda
rad
kaseto,on i adiozapisi
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 (istori'a* +eo+ra,i'a* %zika kltra
Is(odi en'a6 Prepozna'e %'etnik lirsk p'es%* prepozna'e karakteristina
o&il'e#'a ro%anse* stilska sredstva* povez'e rita% i os'ean'e* prepozna'e
epske:narativne i lirske ele%ente ro%anse* povez'e rita% i %elodi'
Kakvo raspoloenje u tebi bude ovi stihovi?

,,U Sevilji cveta rua,
Udovica dona Klara,
A tu ruu arko ljubi
Don Nunec od Alkantara.
Koje rijeci narocito pridonose takvom raspoloenju? Zato?
Sta ocekuje u nastavku pjesme?
8lavni dio sata6
Na'ava teksta
U%'etnika ro%ansa6 /'&avna pria o don Nne) i doni Klari* Vo'islav Ili
32
Sta je to to ovoj baladi daje vedrinu, aljiv ton?

hidalgo panski plemic, vitez
mamuze metalna naprava pricvrcena na jahacevu obucu, kojom jahac
podbada konja
don, dona (panski) gospodin, gospoa
kolona (talijanski) stub
Sevilja je glavni grad panske pokrajine Andaluzije, a srednjovjekovna Spanija
je rodno mjesto romanse. Ova romansa nas odvodi upravo tamo, u
srednjovjekovnu Spaniju. Kako srednjovjekovni vitez don Nunec od Alkantara
iskazuje ljubavnu cenju?
Vitezovi su, opisujuci vlastitu zaljubljenost njeno i uzvieno, slavili ensku
ljepotu i vrline, a iskazivali su ljubav prema nedostinoj gospi. Ko je ta gospa u
ovoj romansi? Koliko je nedostina don Nunecu od Alkantara?
Kako je doivio don Nunec trenutak kad ga ,pozva lepa sreca? Sta ti o tome
govore sljedeci stihovi:
,Mamuze mu sitno zvece
A mac zvoni o stepene.
On je drht kad je stigo
Do mirisne sobe njene.
U sljedecim stihovima nastupa preokret u razvoju dogaaja:
,Tako peva mlado momce
U ljubavnom svome aru,
Al' i ona sad se die,
udari u gitaru...
o O kakvom se preokretu radi? Kakvo raspoloenje ovaj preokret unosi u
romansu?
Kome je vitez don Nunec od Alkantara pjevao pjesme i iskazivao svoju
ljubavnu cenju? Prokomentiraj ove stihove:
33
,On je sluo o lepoti,
Al' joj nije vido lica:
Kraj u romansu unosi izrazito aljiv i vedar ton. z cega proistice vedrina i
duhovitost? Kako je reagirao zaljubljeni vitez na prevaru koju je osmislila
,nestanica, sobarica dona Klare?
Kreativni rad
Ova romansa posjeduje izrazitu muzikalnst, spjevana je u osmercu, s pauzom
iza cetvrtog sloga. Kako ova svojstva odreuju ritam pjesme?
Uporedi usmenu/pisanu romansu Djevojka svezala hvalisava momka i
pisanu/umjetnicku romansu Ljubavna pria o donu Nunecu i doni Klari. U
cemu su slicnosti a u cemu razlike? Uporedi i sadraj, i raspoloenje, motive,
duinu stiha, ritam. U kojoj romansi ima vie dijaloga? Za koju romansu je
lake komponirati muziku? Zato tako misli?
Komponiraj muziku za ovu romansu. Kojoj vrsti muzike pripada? Pop, rok...
muzici?
U%'etnika ro%ansa je, kao i narodna, lirsko-epska (lirsko-narativna)
knjievna vrsta vedra i nerijetko aljiva tona. ona sadri epsku, lirsku i
dramsku komponentu, posjeduje razraenu fabulu i likove, naglaenu
emocionalnost u obradi teme i dramsku kompoziciju (dinamicne dijaloge,
monologe, preokret...).
Rita% (rijec grckog porijekla koja znaci takt, oblik) je ravnomjernost ili
ponavljanje nekih elemenata u jednakim razmacima. U prirodi se ritmicno
smjenjuju dan i noc, ritmicno kuca nae srce... Takvog ravnomjernog
ponavljanja ima u muzici, plesu, pjesmi... Ritam u pjesmi ponajvie zavisi od
iskazanih osjecanja, raspoloenja, pjesnikovih misli. Ali, lirske pjesme
ritmicnost ostvaruju i kroz:
strofe, stihove
- ponavljanje stihova odreene duine
- ponavljanje strofa istih po broju stihova
- ponavljanje rijeci ili grupa rijeci
- raspored pauza
- rimovanje slogova
- raspored pauza
- redoslijed rijeci u stihu...
34
4 kn'i#evnik...
VOJSLAV LC (1862 1894) roen je u Beogradu u pjesnickoj porodici, kolovao
se u Beogradu, ali je gimnazijsko kolovanje prekinuo i pohaao kao vanredni ak
predavanja u Velikoj Skoli. Mnogo je citao i radio na svom literarnom obrazovanju.
Cesto je mijenjao namjetenja, ivio u oskudici, ivot mu je bio ispunjen mnogim
nevoljama i tekocama. Bio je izrazito moderni liricar, i iako je pisao svega
petnaestak godina, ostvario je obimno i raznovrsno djelo koje je znacajno uticalo na
pjesnike njegovog i kasnijeg doba. Objavio je sam zbirku pjesama Pesme, a pisao je
i spjevove (Mileva, Amor na selu), drame u stihovima (Radoslav, Smrt Periklova i
Pesnik). za sebe je ostavio i veliki broj pjesama objavljenih u casopisima, kao i
nekoliko pjesama u rukopisu.
0inteza

U%'etnika ro%ansa je, kao i narodna, lirsko-epska (lirsko-narativna)
knjievna vrsta vedra i nerijetko aljiva tona. ona sadri epsku, lirsku i
dramsku komponentu, posjeduje razraenu fabulu i likove, naglaenu
emocionalnost u obradi teme i dramsku kompoziciju (dinamicne dijaloge,
monologe, preokret...).
Ova romansa posjeduje izrazitu muzikalnst, spjevana je u osmercu, s pauzom
iza cetvrtog sloga.
;avrni dio sata
<o%aa zadaa6
Radna sveska 9
35

Nastavna 'edini)a6 >ana* 4skar <avio
vri'ednost* razvi'an'e l'&avi poezi'i* razvi'an'e l'&avi pre%a pisano' ri'ei
openito* spontano do#ivl'avan'e pisane ri'ei
4&razovni6 poznavan'e te%el'ni( znaa'ki %'etnike kn'i#evnosti* oso&enosti
poe%e i #anra l'&avne p'es%e* razvi'an'e v'etine pravilno+ raz%i'evan'a
porke* oavan'e #anrovski( i strktrni( oso&enosti lirske p'es%e* sadr#a'na
analiza* lirski ele%enti p'es%i* lirske slike* stilska sredstva* d#ina sti(a* ri%a*
,nk)i'a: razvi'an'e sposo&nosti oavan'a pravde
36
Hana, Oskar Davio ( poema)
1
0
ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop* kaseto,on i adiozapis* dnevnik
itan'a
5e%atska korela)i'a
Kako se dogodi, a kako se cuva i njeguje ljubav?
,Ljubav, tj. ostajanje u ljubavi, a ne zaljubljenost, je svjestan i odlucan cin volje,
umijece, koje moramo savladati kao svako drugo umijece, kao umijece
drvodjelstva ili umijece muzike. zahtjeva brigu, odgovornost, respekt i
znanje. (Erich Fromm)
Koliko ti je prihvatljiva tvrdnja da je ljubav ,cin volje i ,umijece?
8lavni dio sata
Na'ava teksta
Poe%a6 >ana* 4skar <avio
Ciju ljubav je lirski subjekt iskazao?
Interpreta)i'a6
Pjesma se moe obraditi istraivackim radom u 4 grupe (po strofama)
37
kolonijalni (lat. colonialis) koji se tice kolonija ili potice iz kolonije
bakalnica bakalska radnja, trgovina na malo
mehana (tur. meyhane) krcma, gostionica, pivnica.
atrovac mangup, skitnica, sitan lopov
rulja gomila ljudi
rovac kukac, insekt
Interpreta)i'a
Davicova poema Hana govori o ljubavi koja je ,planula u jedno mracno vrijeme
- u vrijeme u kojem ce ,planuti i Drugi svjetski rat. Ova pjesma je samo jedna
iz niza pjesama iz ove poeme.
Po cemu je iskazivanje ljubavi u ovoj pjesmi posebno, neobicno? ma li u njoj
sentimentalnog iskazivanja ljubavnih osjecanja?
Ova pjesma ima i socijalnu komponentu. Ko je djevojka kojoj su posveceni ovi
stihovi? Uvaava li ljubav opcenito socijalne razlike? Sta o tome saznaje iz
sljedecih stihova:
,Ja, sin mutnoga lovca, i vidra i ovca,
zavoleo sam u gradu kolonijalnu Hanu,
kcer tunoga trgovca, Jevreja udovca,
kraj groblja to je drao bakalnicu i mehanu.
Koliko je poetican prostor koji okruuje ljubavnu udnju lirskog subjekta (,kcer
tunoga trgovca, Jevreja udovca / kraj groblja to je drao bakalnicu i
mehanu.)?
A kolika je snaga te ljubavi prema jevrejskoj trgovackoj pomocnici? Kako je
opisuje sljedeci stihovi:
,Probudila me ko umu blistavi kreket raketa
i sad slep sam za vas, zrikavi atrovci.
Ljubav je tako sama i tako puna sveta.
Ljubav je svetionik i spaseni pomorci.
Sta je svetionik mornarima? U cemu im pomae? A od cega nas ljubav
spaava?
U pjesmi je snaga ljubavi docarana veoma smjelim i neobicnim asocijacijama.
Pronai stihove u kojima je to posebno naglaeno.
38
Kakvu promjenu u ivot moe unijeti ljubav? Kakvu je promjenu unijela u ivot
lirskog subjekta? Kakvu mu snagu daje? Prepoznaj to u sljedecim stihovima:
,No sad volim i kad volim, volim od neba do ruke
s kojom mi ljubav s dna mora izvlaci brodolomca
i nadima strojeve, oivljuje sanduke
i kida reetke da celom ruim dvorce,
U poemi je ljubav predocena u raskonom bogatstvu slika, a naglaena je i
zvukovna komponenta stiha. Kako zvukovna vrijednost sljedecih stihova
docarava ljubavno uzbuenje lirskog subjekt:
,Od nje mi gore oci arulje sred rulje, / od nje zru more i mree, ribe i ribolovci,?
Poema u neobicnim asocijacijama docarava ,rasprskavanje ljubavi spajajuci
meusobno vrlo udaljena znacenjska polja i tako obogacujuci prostore
imaginacije.
o Kako to cini na na zvucnom planu u stihu:
,i cvrkucu zlikovci ko vrapci i osnovci.,
o a kako na vizuelnom planu u stihu:
,i nebo s kog sam prstom tanjir sunca skino,?
Jezicka energija u poemi Hana opisuje ljubav kao ,rasprskavanje osjecanja
to je poezija cula. zdvoji stihove koji to potvruju.
Prepoznaj jezicko-stilske osobenosti poeme:
o Objasni poreenja u sljedecim stihovima:
! AProbudila me ko umu blistavi kreket raketa;
- ,i cvrkucu zlikovci ko vrapci i osnovci;
o Kako razumijeva sljedece metafore:
- ,Ja, sin mutnoga lovca, i vidra i ovca (vidra simbolizira okretnost,
spretnost, brzo prilagodavanje, a ovca slabo inteligentno bice);
- ,Ljubav je svetionik i spaseni pomorci;
- ,Od nje mi gore oci arulje sred rulje.
o Pronai i objasni jo poneku metaforu u poemi.
o Prepoznaj vrstu strofe i rime.
39
Kreativni rad
U jednom intervjuu pjesnik Oskar Davico prua uvid u svoj radni
postupak: ,,Nema slucajnih stvari i nita ne dolazi samo od sebe. ma ih,
dodue, u prvom bacanju pesme na papir, u tom prvom, da tako kaem,
pozivanju reci po njihovim imenima i njihovom sklapanju u recenice. (...)
Ali kasnije, kada pocnem da radim na pesmi, u pitanju je taj fenomen
slucajnosti kroz filtere, koji zadravaju i odbacuju sve to ne moe ostati.
Od prvog teksta ostaje moda desetina, najvie petina.
o Pokuaj primijeniti ovaj ,radni postupak u vlastitom kreativnom
poduhvatu. Neka ti inspirativno polazite budu sljedeci stihovi iz
poeme Hana:
,Ljubav je tako sama i tako puna sveta.
Ljubav je svetionik i spaseni pomorci.
Jednom je Davico rekao kako rijeci mrnja i smrt imaju slicnu
konsonantsku strukturu. zato ih ne voli, te tvrde suglasnike. Pronai
stihove u poemi Hana u kojima ovi ,tvrdi suglasnici stvaraju potpuno
drukciji ugoaj i docaravaju snagu ljubavi.
Poe%a je latinski naziv za svaku pjesmu. Danas oznacava lirsko-epsku
pjesmu koja ima karateristike sva tri knjievna roda. Poema je zasnovana na
fabuli (narativni element) koja je razraena u poetski tekst izrazite
emocionalnosti, a elementi dramskog se prepoznaju u iznimno snanoj
unutarnjoj drami koju preivljavaju likovi, u dugim monolozima... Mogu se
sastojati od vie pjevanja.
U modernoj poeziji poeme cesto gube narativne elemente a jacaju lirsku
komponentu. Poema je izrazito lirska te se pribliava lirskoj ljubavnoj pjesmi.
Prisjeti se: Lirska pjesma u kojoj pjesnik iskazuje intimna osjecanja ljubavi,
cenje, radosti ili bola zbog neuzvracene ili nesrecne ljubavi zove se lirska
l'&avna p'es%a.
4 kn'i#evnik...
OSKAR DAVCO (1909 1989) je srpski pisac i pjesnik roen u Sapcu u cinovnickoj
porodici. Prva interesovanja za poeziju pokazivao je u najranijem djetinjstvu.
Osnovnu kolu je zavrio u Sapcu, kolovanje nastavio na Prvoj beogradskoj
40
gimnaziji, a studij francuskog jezika i knjievnosti na Filozofskom fakultetu u
Beogradu. Radio je kao profesor i novinar. Objavio je: romane Pesma, Beton i svici,
Radni naslov beskraja, Generalbas, Gladi, knjige poezije Tropi i Kairos, Vinja za
zidom, Dvojezina noc, Svetlaci neslini sebi, Mitoloki zverinjak smrti, knjigu
putopisa Crno na belo knjigu eseja Notes...
0inteza
Poema je zasnovana na fabuli (narativni element) koja je razraena u poetski
tekst izrazite emocionalnosti, a elementi dramskog se prepoznaju u iznimno
snanoj unutarnjoj drami koju preivljavaju likovi, u dugim monolozima.
Prisjeti se: Lirska pjesma u kojoj pjesnik iskazuje intimna osjecanja ljubavi,
cenje, radosti ili bola zbog neuzvracene ili nesrecne ljubavi zove se lirska
l'&avna p'es%a.
;avrni dio sata
<o%aa zadaa6 Radna sveska 9* radni ktak &ro'...
0azna' vie o ...
obrazaca za pracenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij

41

Nastavna 'edini)a6 Kola'na V* 5in U'evi
4d+o'ni6 razvi'an'e l'&avi pre%a kn'izi* razvi'an'e oso&no+ do#ivl'a'a lirske
p'es%e* razvi'an'e interesa za razliitost do#ivl'a'* izra#avan' do#ivl'a'a
ri'e'* zvko%* razvi'an'e sposo&nosti za oavan'e l'epote*
4&razovni6 Misaona:re,leksivna p'es%a* lirske slike* os'ean'a* 'eziko!stilska
sredstva ! %eta,ora i inverzi'a* poenta
7nk)ionalni6 razvi'an'e* iz+ra-ivan'e i ,or%iran'e per)eptivni(* %entalni( i
ko%nikativni( sposo&nosti* iz+ra-ivan'e estetski( vri'ednosti*

raz+ovora* %etoda de%onstriran'a* (eristika %etoda* ilstrativna %etoda
4&li)i 'ezike i so)i'alne ko%nika)i'e6 ,rontalni rad* individalni rad*
individalizirani
Nastavna sredstva po%a+ala6 itanka 9 kreda* &il'e#ni)a* olovke* ,lo%asteri*
&o'e* +ra,o,oli'a ! ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop
5e%atska korela)i'a
Me-podrna6 kltra izra#avan'a* 'ezik* %edi'ska kltra*
Me-pred%etna6 likovna kltra* %zika kltra
42
1
1
#ola!na $* 5in U'evi* %isaona:re,leksivna
p'es%a
%isaone:re,leksivne p'es%e* povez'e rita% i os'ean'e* otkriva stilsko!
izra#a'na sredstva p'es%i* prepozna'e poent
Slavni slikar Pablo Pikaso (Pablo Picasso ) je zabiljeio: "Svako je dijete umjetnik.
Problem je ostati umjetnik nakon odrastanja." Sta povezuje umjetnika i dijete?
Razmisli o ponuenim odgovorima:
- Bogata imaginacija/sposobnost zamiljanja;
- Spoznajna radoznalost
- Cistota
- Razigranost, zaigranost
Umjetnik se u svojim djelima cesto vraca prostorima djetinjstva. Razmisli zato?
8lavni dio sata
Na'ava teksta6 Kola'na V* 5in U'evi
"Blienjem starosti dua poleti kao ptica, natrag danima djetinjstva i mladosti. Sada ti
dani sjaje jasnocom i cistocom u mom sjecanju, jer se sve iz tog doba prikazuje boljim,
ljupkijim. nego u dananjem svijetu." (Mika Waltari)
Ka cemu je poletjela pjesnikova slobodna dua u ovoj pjesmi? Sta je poeljela?

kolajna odlikovanje, medalja; lancic oko vrata
Interpreta)i'a
z kakve dubine dolazi govor pjesnika? Kako razumijeva stih ,Ove su rijeci
crne od dubine?
Pjesma je, kao i svaka duboka misao, dugo sazrijevala u dubinama pjesnicke
imaginacije. Ugledala je svjetlo dana kad je ,sazrila i kada se stiala jer je
43
dosegnula mudrost. Kako je roena pjesma? Kamo ,stremi? Pronai stihove
koji to opisuju.
No, pjesniku su katkad ,drage njegove ,rane. Odgonetni zato u sljedecim
stihovima:
,Jer svaki jecaj postati ce zlatnik,
a moje suze dati ce erdane.
Sta poeziji daruje sjaj? Zbog cega je poezija dragocjena covjeku? Odluci se za
neki/e od ponuenih odgovora:
- pronice u tajnu ivota, svijeta
- otkriva univerzalne vrijednosti
- odgoneta smisao ljudskog postojanja
- prua zadovoljstvo imaginacije
- razotkriva covjekove stvaralacke porive...
Pjesnik, dakle, i u vlastitim ,ranama pronalazi zadovoljstvo stvaranja. U cemu
ga jo pronalazi? Potrai odgovor u sljedecim stihovima:
,No one samo imati ce cijenu,
ako ih jednom, u perli i zlatu,
kolajnu vidim slavno objeenu,
ljubljeno dijete, ba o tvome vratu.
Ne samo pjesnik, i citalac pjesmi daruje ivot. Slavni pisac Horhe Luis Borhes
(Jorge Luis Borges) ovako razmilja o tome: "Slava jednog pjesnika ovisi, u
cjelosti, o uzbuenju ili o ravnodunosti narataj bezimenih ljudi koji je
stavljaju u kunju, u samoci svojih biblioteka.
Koliko ti je prihvatljiva ova misao? Zato tako misli?
Prepoznaj a zatim i objasni metafore i inverzije u pjesmi.
Kreativni rad
Kakva je Ujeviceva vizija pjesnitva? Kako je pjesniku govoriti o vlastitim
pjesmama, o poeziji opcenito ili o iskustvu stvaranja (procesu nastajanja
pjesme)? Moda ti u razmiljanju pomogne ova pomalo duhovita opaska
pisca Zana Koktoa (Jean Cocteau): "Pjesniku je isto tako teko da
govori o poeziji kao i biljci da govori o vrtlarstvu."
44
Rijec ili izraz upotrijebljen u prenesenom znacenju zovemo %eta,oro%.
Metafora kao stilsko sredstvo nastaje na temelju neke srodnosti meu
rijecima ili njihove usporedbe prema nekoj zajednickoj osobini. (Naprimjer:
erdani ogrlice na kojima su nanizani dragulji, biseri, komadi zlata i
erdani niz pjesama.) Metaforu zovemo i skracenim poreenjem jer se u
njoj izostavljaju rijeci: poput, kao, nalik..
Inverzi'a je neuobicajen red rijeci u stihu. To je stilska figura kojom se
posebno istice neka rijec ili skup rijeci time to se stavlja na neuobicajeno
mjesto u recenici ili stihu. Pjesnici se koriste inverzijom radi ritmicnosti stiha
ili pjesme u cjelini.
4 kn'i#evnik...
TN UJEVC (1891 1955) je hrvatski pjesnik roen u Dizdara kuli u Vrgorcu. Tin je
prva tri razreda osnovne kole pohaao u motskom, a osnovnokolsko obrazovanje
zavrio u Makarskoj. U Splitu je pohaao klasicnu gimnaziju, a u svojoj trinaestoj
godini poceo pisati pjesme od kojih nita nije sacuvano. Poto je maturirao u Splitu
odlazi u Zagreb i upisuje studij hrvatskog jezika i knjievnosti, klasicne filologije,
filozofije i estetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Te iste godine objavio je svoj
prvi sonet Za novim vidicima u casopisu Mlada Hrvatska. Objavio je zbirke pjesama:
Lelek sebra, Kolajna, Auto na korzu, Ojadeno zvono, Skalpel kaosa, Ljudi za vratima
gostionice, Zedan kamen na studencu.
0inteza
Lirske pjesme se cesto svrstavaju prema njihovom osnovnom motivu, te
razlikujemo: l'&avne* rodol'&ive (domoljubne ili patriotske), so)i'alne
p'es%e* opisne:deskriptivne p'es%e, re,leksivne:%isaone p'es%e,
ele+i'e... To su motivi koji su najcece, u svakom vremenu, zaokupljali
pjesnikovu panju i budili u njemu osjecajnost.
Pjesme cesto u sebi nose i neku misao, snanu, duboku. Ta misao moe
proeti cijelu pjesmu, svaki stih u njoj. Zovemo ih %isaone:re,leksivne
p'es%e. Misaone/refleksivne pjesme iskazuju ivotne istine opjevane sa
mnogo emotivnosti i poleta. Svojom sadrinom i pjesnickim porukama snano
uticu na citaoce.
;avrni dio sata
<o%aa zadaa6
Radna sveska 9* radni ktak &ro'...
0azna' vie o ...
45
Nastavi pisati svoj Dnevnik procitanih knjiga / Dnevnik citanja. Kao to
zna, u dnevnik procitanih knjiga ne mora upisivati samo biljeke za
kolske, lektirne knjige, vec i za knjige koje su tvoj vlastiti izbor. Moda i
ova pjesma zasluuje svoje mjesto u tvom Dnevniku citanja.
Prisjeti se:
o U dnevnik biljei:
- osnovne podatke o knjizi (naziv knjige, ime autora, vrstu
knjievnog djela);
- mjesto radnje, vrijeme radnje, glavne dogaaje, stihove,
utiske o procitanom djelu, zapaanja neki knjievnih
kriticara...
- zanimljive opise, dijaloge, monologe...i stranicu na kojoj
se nalaze. Moe ti nekad zatrebati.
o&raza)a za praen'e* ,oto+ra,iran'e i izdva'an'e radova za port,oli'

Nastavna 'edini)a6 Mo' do%* 0. 0. Kran'evi
vri'ednost* spontano do#ivl'avan'e pisane ri'ei
4&razovni6 razvi'an'e v'etine pravilno+ raz%i'evan'a porke p'es%e* analiza
lirski( slika* poenta* os'ean'e* raspolo#en'e p'es%i* 'ezik i stil
,nk)i'a: razvi'an'e sposo&nosti oavan'a pravde
46
1
2
Moj dom, S. S. Kranjevi,
rodoljubiva/patriotska pjesma
1
3

izla+an'a i raz+ovora* (eristika %etoda* %etoda itan'a i pisan'a* di+resi'a
4&li)i 'ezike i so)i'alne ko%nika)i'e6 ,rontalni* individalni* indvidalizirani
ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop* kaseto,on* adiozapis
5e%atska korela)i'a
rodol'&ive:do%ol'&ne p'es%e* povez'e rita% i os'ean'e* otkriva stilsko!
izra#a'na sredstva p'es%i* prepozna'e poent
Upii u paukovu mreu asocijacije na rijec ,domovina. Objasni njihovo
znacenje.
Sta covjek moe uraditi za svoju domovinu? Kako se voli, a kako brani
domovina? Sta tebi znaci domovina? Koje jo znacenje u sebi krije ova rijec?
8lavni dio sata
Na'ava teksta
Mo' do%* 0. 0. Kran'evi
Ko moe ovako pjevati o svojoj domovini?
47
rug podsmijeh, poruga
prosim pitam
utoma uzalud
ulistan ruicnjak
botvo boanstvo
ice ivot
utom isti cas
vas sav
Interpreta)i'a
Posluaj video zapis recitovanja pjesme ,Moj dom koji se nalazi na sljedecoj
internetskoj adresi: http://www.youtube.com/watch?v=XiovVmweRA4
Pjesma ,Moj dom na veoma prisan nacin iskazuje doivljaj domovinske
ljubavi. Koje rijeci naglaavaju tu prisnost u prvoj strofi:
,Ja domovinu imam; tek u srcu je nosim,
brda joj i dol;
Gdje raj da ovaj prostrem, uzalud svijet prosim,
... gutam svoju bol!?
o z cega proistice ,bol koju ,guta lirski subjekt?
Pjesma govori i o snanoj empatiji (uivljavanju) covjeka u patnje i stradanje
domovine. Lirski subjekt se zapravo poistovjecuje sa svojom domovinom.
Prepoznaj to u sljedecim stihovima:
, sve to po njoj gazi, po mojem srcu plee,
Njen rug je i moj rug;
Mom otkinue bicu sve njojzi to uzee,
ne vracaju dug.
Ja nosim botvo ovo - ko zapis cudotvorni,
Ko ica zadnji dah;
da mi ono pane pod nokat sverazorni,
Ja past cu utoma.
o Kako se ,pronosi ,obraz domovine? Koji stihovi u sljedecoj
strofi docaravaju teinu te zadace, a koji elju da se domovina
osnai i ucini postojanom u trpljenju nedaca koje su je zadesile?
48
,Kroz poar, koji suklja da opri mi krila,
Ja obraz pronijeh njen;
Na svojem srcu grijem vec klonula joj bila
ljubim njenu sjen.
Potpuno uvjeren kako ce ,ugrijati klonula bila domovine, lirski subjekt priziva
njena razlicita znamenja. Koja su to znamenja? Pronai ih u sljedecoj strofi:
, kralje iznijeh njene i velike joj bane,
Svih pradjedova prah,
Nepogaene gore i aren-ulistane
morske vile dah.
Ljubav prema domovini opstaje i kad je u covjekovom ,vijencu sanja sve
,pogaeno. Pronai stihove koji svjedoce o sveprisutnoj ,skrbnoj (brinoj)
strepnji lirskog subjekta, ,na javi i u snu, da ne izgubi i taj ,cvijet.
Prokomentiraj stih: ,On vreba, vreba, vreba... a ja je grlim mkom.
U narednim strofama saznajemo kakva se prijetnja nadvila nad domovinu
lirskog subjekta. Prepoznaj je u sljedecim stihovima i kai kako se ,gasi e
za slobodom:
,Slobode koji nema, taj o slobodi sanja,
Ah, ponajljepi san;
moja edna dua tim sankom joj se klanja
pozdravlja joj dan.?
Pjesma ,Moj dom uzvienim tonom docarava izrazito intimni doivljaj
domovine. Domovina se poistovjecuje sa covjekovim najintimnijim prostorom
njegovim ,domom. Gdje se ,uznosi ova vizija domovine u zavrnim stihovima
pjesme:
,Te kad mi jednom s duom po svemiru se krene,
Zaorit cu ko grom:
O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene,
To moj je, moj je dom!
o Zvijezda, izmeu ostalog, simbolizira vjecnost, besmrtnost,
Kamo lirski subjekt eli ponijeti svoje ushicenje domovinom, s
kim ga eli podijeliti?
Pjesnik je oblikom strofe i rasporedom stihova u strofi ostvario ritam i
intonaciju koji pojacavaju znacenje stihova. Brojna prenoenja recenickog niza
49
preko metrickih granica (cezure i kraja stiha) doprinose da se stihovi
izgovaraju ushiceno, ,u jednom dahu. Kako se zove ova stilska figura?
Prepoznajte je u sljedecim stihovima:
,Ja domovinu imam; tek u srcu je nosim,
brda joj i dol;
... gutam svoju bol!
Kreativni rad
Napii pjesmu i/ili sastav na temu: ,Niko ne voli svoju domovinu to je velika,
nego to je njegova. (Slavenska izreka)
Utvrdi mjesta kojima se iskazuje:
pjesnikov intimni doivljaj i razmiljanje;
zaokupljenost obiljejima domovine (pejza, jezik, povijest).
Prepoznaj arhaizme (zastarjelice) i pokuaj odrediti njihovo znacenje i/ili
porijeklo (naprimjer: utoma odmah; ulistan turcizam, potjece od perzijske
rijeci gul ruica, turske rijeci gulistan ruicnjak, vrt s ruama...)
zdvoj osnovne i sporedne motive u pjesmi.
Lirska pjesma koja je proeta osjecanjima ljubavi prema zavicaju, domovini,
njezinim ljepotama, ljudima itd. zove se rodol'&iva, do%ol'&na ili
patriotska (lat. patria domovina) pjesma.
Dio recenickog niza (dio stiha) se moe prenijeti u naredni stih ili u narednu
strofu. Oba dijela recenickog niza ili oba dijela stiha tada izgovaramo bez
pauze jer cine jednu smisaonu cjelinu. Ovo prenoenje recenickog niza preko
metrickih granica (cezure i kraja stiha) zove se opkoraen'e.
4 kn'i#evnik...
SLVJE STRAHMR KRANJCEVC (1865 1908) hrvatski je i
bosanskohercegovacki pjesnik roen u Senju gdje je pohaao kolu, i zbog svoje
buntovne naravi napustio gimnaziju prije mature. Kratak boravka u Rimu gdje je
trebao postati svecenik ostavio je trajni, neizbrisivi trag u njegovoj osjecajnosti i
njegovu pjesnitvu. U Zagrebu zavrava jednogodinji uciteljski tecaj i s diplomom
ucitelja odlazi na slubu u Bosnu i Hercegovinu. Mostar, Livno, Bijeljina i Sarajevo su
gradovi u kojima je ivio i pjesnicki sazrijevao. Prvu pjesmu Zavjet objavio je u
casopisu Hrvatska vila neposredno prije odlaska u Rim. Objavio je zbirke pjesama:
Bugarkinje, Izabrane pjesme, Trzaji, Pjesme.
50
0inteza
Lirska pjesma proeta osjecanjima ljubavi prema zavicaju, domovini, njezinim
ljepotama, ljudima, zove se rodol'&iva, do%ol'&na ili patriotska.
;avrni dio sata
<o%aa zadaa6
0azna' vie o ...

Nastavna 'edini)a6 4po%ena* A. =. Bi%i
4d+o'ni6 razvi'an'e sposo&nosti za prepoznavan'e l'epote i vri'ednosti
kn'i#evno% d'el* va#avan'e sna+e l'&avi* sna+e v'erovan'a se&e i dr+e*
iz+ra-ivan'e pozitivni( oso&ina linosti:sa%ov'erenost*etinost...
4&razovni6 %isaona p'es%a kao lirska kn'i#evna vrsta* poenta* stilska
sredstva* slikovitost* poetinost
7nk)ionalni6 razvi'an'e* iz+ra-ivan'e i ,or%iran'e per)eptivni(* %entalni(*
ko%nikativni(* stvaralaki( sposo&nosti

Nastavne %etode i postp)i6 tekst!%etoda* %etoda s%eno+ izla+an'a*
di'aloka %etoda* %etoda de%onstriran'a* (eristika %etoda*
51
1
4
4po%ena* A. =. Bi%i* lirska misaona/refleksivna
pjesma
4&li)i 'ezike i so)i'alne ko%nika)i'e6 ,rontalni rad* individalni rad
Nastavna sredstva po%a+ala6 itanka 9* ,lip art* kreda* &il'e#ni)a* olovke*
+ra,oskop* +ra,o,oli'a ilstra)i'e teksta iz itanke 9
5e%atska korela)i'a
Me-podrna6 'ezik* kltra izra#avan'a* %edi'ska kltra
Me-pred%etna6 likovna kltra
%isaone:re,leksivne p'es%e* povez'e rita% i os'ean'e* otkriva stilsko!
izra#a'na sredstva p'es%i* prepozna'e poent* slo&odan sti(
Oluja mozga: Navedite neke licnosti koje su ostale zapamcene po svom djelu.
(Upiite svoje asocijacije u paukovu mreu i objasniti vrijednost djela po kojem
je neko ostao zapamcen.)
Koliko je za vas prihvatljiva misao da velika djela nastaju od malih - ako ih
cinimo ustrajno i dugo. Prokomentirajte ovu misao Majke Tereze:
,Daj svijetu najbolje to ima. Vjerovatno nece nikada biti dovoljno. pak, daj svijetu
najbolje to zna i ima!
8lavni dio sata
Na'ava teksta
4po%ena* Antn =ranko B i%i
Na to lirski subjekt upozorava covjeka?
Kada je covjek ,malen?

Interpreta)i'a6
52
Pjesma je spjevana u slobodnom stihu i sastoji se od cetiri pjesnicke ili
sadrajne cjeline. U prvoj strofi je stilski markiranim vokativom jednine
("Covjece") naglaena bliskost i ljubav koju osjeca lirski subjekt prema svakom
covjeku (ljudima). Na to ga opominje? Kako to cini (njeno ili prijetecim
tonom)?

Zvijezda u rjecniku tradicionalnih simbola oznacava prisustvo boanstva i
najvie postignuce. Simbol je i vjecnosti, besmrtnosti, a kao sjaj u tami
nebeskog svoda simbolizira i nadu. Kako razumijeva preputanje ,svjetlosti
zvijezda u sljedecim stihovima?
,Pusti
da cijelog tebe proe
blaga svjetlost zvijezda!
o Moda ti u razmiljanju pomogne neki od sljedecih odgovora:
o Kao preputanje duhovnoj energiji svemira;
o Kao otvaranje srca za univerzalne vrijednosti;
o Kao pronalaenje smisla ivota u ljubavi prema drugima...
U strofi koja slijedi opomena prerasta u upozorenje i podsjecanje na
ovozemaljsku covjekovu sklonost ka prolaznim vrijednostima. Koje su
posljedice te sklonosti? U kojem trenutku ivota se covjek suocava s njima?
,Da ni za cim ne ali
kad se bude zadnjim pogledima
rastajao od zvijezda!
Svaka strofa zavrava istom rijecju. Ovo ponavljanje kao da s jedne strane
nadomjecuje rimu u pjesmi, a s druge potcrtava neka covjekova stremljenja.
Koja je to rijec? Koju covjekovu potrebu prepoznaje u toj rijeci? Objasni svoj
stav na posljednjoj strofi pjesme:
.
,Na svom koncu
mjesto u prah
prijei sav u zvijezde.
o Stilska figura koja znaci ponavljanje vie oblika iste rijeci u razlicitim
gramatickim oblicima (npr. padeima) zove se poliptoton.
Kojim vrijednostima su odani pjesnici? Kako pjesnik ,prelazi sav u zvijezde?
Prepoznaj jezicko-stilske osobenosti pjesme:
53
o Gdje se zavravaju misaone cjeline u pojedinim strofama? U kojim
strofama prepoznaje opkoracenje? Gdje je mjesto predaha, odnosno
pauza u izgovoru pojedinih strofa?
Prisjeti se stilske figure perifraze (perifrazom se jedna pojava slikovito
predstavlja) i prepoznaj kojim je slikovitim iskazom pjesnik predstavio
,umiranje u sljedecim stihovima:
,Da ni za cim ne ali
Kreativni rad
Osjeti i ti sveproimajucu energiju stvaranja kao svoj mali ,zvjezdani
trenutak. Poigraj se rijecima i napii pjesmu ili prozni sastav od
ponuenih rijeci. Rijeci moe meusobno kombinirati kako eli, moe
ih povezivati veznicima, uzvicima, prijedlozima... Moe i dodavati svoje
rijeci i rasporeivati ih u stihove ili prozu. Sastavnice pjesme ili proze:
pjesnik, svijet, zemlja, zvijezda, svjetlost, cuenje, treptaj, sjaj, osmijeh,
tuga, vedrina, srce, mrak, iceznuti, zasjati, nestati, nagledati se...
Odaberi nekoliko domacih i/ili stranih pjesnika i u njihovim pjesmama prepoznaj
misaone motive: smisao postojanja covjeka, odnos covjeka prema drugim ljudima,
ljudske vrijednosti (moral, ljubav, slobodoumlje,
Za ovakvu pjesmu kaemo da je napisana u slo&odno% sti(. Pojedini
dijelovi stiha se slobodno prenose iz stiha u stih, a da pritom stihovi ne moraju
biti jednake duine. Ritam u ovakvim pjesmama je cvrsto vezan za pjesnikove
emocije i misli. zdvajanjem pojedinih recenicnih dijelova se postie isticanje
pjesnickih sadraja. Ritam slobodnog stiha podsjeca na ritam ivog govora.
Lirske pjesme se cesto svrstavaju prema njihovom osnovnom motivu, te
razlikujemo: l'&avne* rodol'&ive (domoljubne ili patriotske), so)i'alne
p'es%e* opisne:deskriptivne p'es%e, re,leksivne:%isaone p'es%e,
ele+i'e... To su motivi koji su najcece, u svakom vremenu, zaokupljali
pjesnikovu panju i budili u njemu osjecajnost.
uticu na citaoce.
.
54
Peri,raza (grcki perifrasis opisni iskaz) je stilska figura kojom se jedna
pojava slikovito predstavlja drugacijim iskazom.
Poliptoton (grcki polyptoton) je ponavljanje vie oblika iste rijeci u razlicitim
gramatickim oblicima (npr. padeima: ispoda zvijezda, blaga svjetlost zvijezda,
prei sav u zvijezde...)
4 kn'i#evnik...
ANTUN BRANKO SMC (1898 1925) je hrvatski pjesnik i esejist roen u Drinovcima
kod Gruda. Pohaao je pucku kolu u rodnim Grudama, klasicnu gimnaziju Sirokom Brijegu i
Vinkovcima. Skolovanje je nastavio u zagrebackoj donjogradskoj gimnaziji. zdavao je
knjievne casopise Vijavica, Juri i Knjizevnik. Godine 1920. objavio je svoju jedinu kratku
zbirku pjesama ,Preobraenja koja se sastoji se od 48, najvecim dijelom kratkih pjesama.
Uveo je u svoju poeziju velike teme kao to su Bog, ljubav, smrt i umjetnost. Velik dio
Simiceva opusa objavljen je poslije njegove smrti, kao to je nekoliko dramskih fragmenata i
nedovreni roman Dvostruko lice, kada su objavljena njegova Sabrana djela.
0inteza
uticu na citaoce.
;avrni dio sata
<o%aa zadaa6
0azna' vie o...
55

Nastavna 'edini)a6 /'&av &eltka* Vasko Popa* lirska p'es%a
kn'i#evno% d'el* va#avan'e sna+e l'&avi* sna+e v'erovan'a* iz+ra-ivan'e
pozitivni( oso&ina linosti* razvi'an'e i%a+ina)i'e* pri(vatan'e i raz%i'evan'e
l'dsko+ ponaan'a
4&razovni6 %isaona p'es%a kao lirska kn'i#evna vrsta* poenta* stilska
sredstva* slikovitost* poetinost

56
1
5
1
1
L!ubav belutka* Vasko Popa
4&li)i 'ezike i so)i'alne ko%nika)i'e6 ,rontalni rad* individalni rad* +rpni
rad
+ra,oskop* +ra,o,oli'a ilstra)i'e teksta iz itanke 9* dnevnik itan'a
5e%atska korela)i'a
%isaone:re,leksivne p'es%e* prepozna'e ele%ente l'&avne p'es%e* povez'e
rita% i os'ean'e* otkriva stilsko!izra#a'na sredstva p'es%i* prepozna'e
poent* %otive p'es%i
Bjelutak (oblutak) je glatki obli kamencic koji su takvim ucinili voda i vrijeme.
Bjelutak u narodu ima misticnu moc, slui kao hamajlija. Saznaj koje mu se
moci pripisuju.
8lavni dio sata
Na'ava teksta
/irska p'es%a6 /'&av &eltka* Vasko Popa
U pjesmi bjelutak oivljava, postaje bice u strasnom ,zagrljaju s beskrajem,
beskonacnocu vremena i prostora. Sta mu daje duu, oivljava ga? Cime je
opcinjen ,belutak?
57

bezdan ponor bez dna, iroko prostranstvo, beskrajnost, neizmjernost
Interpreta)i'a
Kamen je opcenito simbol trajnosti, pouzdanosti i besmrtnosti. Oblikovani,
izglacani kamen simbolizira savrenstvo (oblika). Koja su svojstva bjelutka,
kakav mu je oblik, povrina? Sta ga je ucinilo takvim?
Vasko Popa nalazi inspiraciju u jednom sasvim obicnom predmetu iz naeg
okruenja, malom bjelutku, koji ce ga potaknuti da se vine u kosmicke
prostore i odgoneta misterij, tajnu svijeta i ljudskog postojanja opcenito. Kako
to postie? Po cemu je osoben bjelutak? Koja simbolicna znacenja ga vezuju
za kosmicke prostore?
Kakva je ,beskrajnost u koju je zagledan bjelutak? Kako je opisuje prva strofa
pjesme? Plava boja opcenito simbolizira vodu, dubinu vode, bezdan, a kao
boja nebeskog plavetnila i istinu, mudrost, plemenitost, milosre... Koja sve
simbolicna znacenja moe imati ,plavooka beskrajnost u ovoj pjesmi?
Ko daje bjelutku savrenstvo oblika? Odluci se za neki/e od ponuenih
odgovora i objasni svoj izbor:
o snaga vode;
o nebesko plavetnilo;
o beskrajno trajanje;
o covjek;
o snaga vode i beskrajno trajanje;
Kako je u pjesmi docarana snaga ljubavi bjelutka prema ,beskrajnosti?
Prepoznaj njena svojstva u sljedecim stihovima:
,U beonjacu se njenu
sav premetnuo.
Kako ovaj poetski motiv predocava covjeka i njegovu zagledanost u kosmicku
,beskrajnost?
Kolika je moc ljubavi? Potrai stihove koji je docaravaju. Neka te potakne na
razmiljanje i ova misao:
pahuljica moe da izbrusi belutak, ako je vodi ruka ljubavi. (Archibald
Joseph Cronin)

58
Pjesnicki izraz Vaska Pope je saet i jezgrovit, krije pravo misaono bogatstvo.
Kakvo misaono bogatstvo kriju zavrni stihovi pjesme? Sta znaci biti ,slepo
zaljubljen? Kako nas ljubav moe zarobiti, okovati? Sta zaboravlja i/ili
proputa bjelutak u svojoj opcinjenosti ,beskrajnocu? Gdje je u toj slici
stvarni ivot? Kako razumijeva ove stihove:
,Slepo je zaljubljen
i nikakve druge lepote
osim one koju voli
i koja ce mu doci glave
ne vidi.?
Pjesma je ispjevana u slobodnom stihu, a zvukovnoj harmoniji stihova
doprinosi ponavljanje istih samoglasnika i suglasnika.
Asonanca je glasovna je figura koja nastaje ponavljanjem istih samoglasnika
u stihu, recenici ili sintagmi.
o Prepoznaj asonancu u sljedecim stihovima:
,Senke je njene sve
u sebi zarobio.
Aliteracija je glasovna je figura koja nastaje ponavljanjem istih ili zvukovno
slicnih suglasnika ili suglasnickih skupina u susjednim ili prostorno bliskim
rijecima.
o Prepoznaj aliteraciju u sljedecim stihovima:
,Zagledao se u lepu
u oblu plavooku
u lakomislenu beskrajnost
Kreativni rad
Rad u grupama:
grupa
Pjesma se odlikuje i izrazitom muzikalnocu stiha. Pronai asonance i aliteracije i
odgonetni kako ova zvukovna harmonija odreuje osnovni ugoaj u pjesmi i
doprinosi njenoj ritmicnosti..
grupa
Kakvi su stihovi u pjesmi po duini, ima li rime, interpunkcijskih znakova? Cemu
doprinose ova formalna svojstva stiha? Kako uticu na melodicnost stiha?
grupa
Pjesma Ljubav belutka pripada modernoj poeziji cije su osnovne osobine:
- odsustvo lirskog subjekta
- odsustvo dominantnog raspoloenja
59
- odsustvo slike u kojoj bi se zrcalila realnost
- odsustvo vezanog stiha
- odsustvo strofne sheme i rime
o Prepoznaj ove osobine u pjesmi.
V grupa
U pjesmi stvari/predmeti dobijaju duu, oivljavaju i postaju analogni covjeku.
Koja je to stilska figura? Prepoznaj je u pjesmi i objasni njenu funkciju.
Kn'i#evni po'%ovi
Asonan)a je glasovna je figura koja nastaje ponavljanjem istih
samoglasnika u stihu, recenici ili sintagmi radi postizanja zvukovnog
harmoniziranog iskaza ili ugoaja, ritma ili glasovnih efekata.
Alitera)i'a je glasovna je figura koja nastaje ponavljanjem istih ili
zvukovno slicnih suglasnika ili suglasnickih skupina u susjednim ili
prostorno bliskim rijecima.
Asonancom i aliteracijom se postie poseban zvukovni ugoaj koji
harmonizira iskaz i doprinosi njegovoj ritmicnosti.
4 kn'i#evnik...
VASKO POPA (1922 1991) srpski je pisac roen u Grebencu kod Vrca. Osnovnu
kolu i gimnaziju zavrio je u Vrcu, nakon kojih je upisao Filozofski fakultet u
Beogradu. Studije je nastavio u Bukuretu i Becu, a nakon rata je diplomirao na
Filozofskom fakultetu u Beogradu. Njegova prva zbirka pjesama Kora stavlja se na
pocetak poslijeratne moderne srpske poezije, a imala je veliki utjecaj na mlae
narataje pjesnika na podrucju bive Jugoslavije. Poslije Kore Popa je objavio
slijedece zbirke pjesama: Nepoin polje, Sporedno nebo, Uspravna zemlja, Vucja so,
Kuca nasred druma, Zivo meso, Rez, kao i ciklus pjesama Mala kutija.
0inteza
Pjesma sadri i ljubavne i misaone elemente. Misaonim elementima je iskazana
ljubav prema beskraju i covjekova tenja da ostvari ono to mu je daleko kroz
imaginaciju.
;avrni dio sata
<o%aa zadaa6 Radna sveska 96 Radni ktak &ro'6
0azna' vie o...
60

Nastavna 'edini)a6 3le+i'a* A. 0. Pkin
4d+o'ni6 razvi'an'e os'ea'a za l'epot pisane ri'ei* l'epot oso&no+ do#ivl'a'a
p'es%e* razvi'an'e interesa za razliitost do#ivl'a'* izra#avan'e do#ivl'a'a
l'&avi ri'e'* zvko%* razvi'an'e sposo&nosti za prepoznavan'e l'epote i
vri'ednosti kn'i#evno% d'el
4&razovni6 %'etnika lirska p'es%a* ele+i'a* %otivi* os'ean'e p'es%i* lirske
slike* stro,a* stilske ,i+re* poznavan'e sa ele%enti%a izra#a'no+ itan'a
p'es%e* oavan'e i i%enovan'e po'edinosti p'es%i* oavan'e i do#ivl'avan'e
l'epote p'esniko+ 'ezika* povezivan'e p'esnike slike s %ziki% izrazo%*
oavan'e #anrovski( i strktrni( oso&enosti lirske p'es%e
ko%nikativni( sposo&nosti
61
1
6
Elegija, A. S. u!kin, lirska pjesma
Nastavna sredstva po%a+ala6 ,lip art* itanka 9* kreda* &il'e#ni)a* olovke*
+ra,o,oli'a ! ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop ili &i%!pro'ektor
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 likovna kltra* in,or%atika
ele+i'e* prepozna'e %otive p'es%i* poent* povez'e rita% i os'ean'e* otkriva
stilsko!izra#a'na sredstva p'es%i
Boje opcenito simboliziraju raznolikost i pojavnost sadraja ivota. Crna i
bijela boja simboliziraju suprotnost, bijela boja svjetlost, sunce, cistotu,
svetost..., a crna boja tamu, jad, tugu, ponienje, stid, ocajanje... Aktivnim,
toplim i bliim se smatraju boje koje odbijaju svjetlost (uta, narandasta,
crvena..., a pasivnim, hladnim i daljim one koje upijaju (apsorbuju) svjetlost
(ljubicasta, siva...)
Neovisno o ovoj podjeli boja u rjecnicima tradicionalnih simbola, odredi palete
boja kojima bi obojio/la svoju tugu i srecu. Koliko je to teka zadaca? Zato
tako misli? Uoci razliku u bojama svoje srece i tuge.
8lavni dio sata
Na'ava teksta6 3le+i'a* A. 0. Pkin
62
Za cime ali lirski subjekt?
Interpreta)i'a
Elegija je danas termin koji oznacava lirsku pjesmu proetu tunim
raspoloenjem. Koliko je tuge u ovoj pjesmi? Koje raspoloenje prevladava?
,Mamurluk u svakodnevnom govoru podrazumijeva mucninu otrenjenja od
pijanstva. U kakvom je stanju otrenjenja lirski subjekt? Cime je bio opijen, a
ta nakon otrenjenja ,jaca u njegovoj dui?
Prokomentiraj sljedece stihove:
,Al' kao vino - tuga davnog placa
U mojoj dui biva sve to jaca.
Moj put je tmuran. A dane sve gore
Nosi mi burno buducnosti more.
Pronai stihove koji u pjesmi kontrastiraju ovim stihovima, koji pjesmu pocinju
bojiti svjetlijim tonovima i u ozracje pjesme unose vedrije raspoloenje. zdvoji
rijeci koje ,nose tu vedrinu, nadu u ljepu buducnost i elju za ivotom u
prvoj strofi.
Kada se u pjesmi jedna pored druge stave dvije pojave, dva osjecanja, dvije
slike koje imaju potpuno suprotne osobine, dobijemo stilsku figuru koja se
zove kontrast. Prepoznaj kontrast u sljedecim stihovima:
,Moj put je tmuran. A dane sve gore
Nosi mi burno buducnosti more.
(...)
,Med nedacama, jadima i zlima,
Ja znam da za m i naslad ima...
U cemu lirski subjekt pronalazi utocite, sklanjajuci se pred ,...nedacama,
jadima i zlima,? Prepoznaj to u zavrnim stihovima pjesme.
Jedan slavni pisac je zabiljeio: "Nikada se ne prestaj smijati, cak ni kada si
tuan, jer nikada ne zna kada ce se neko zaljubiti u tvoj osmeh." (Gabriel
Garci Mrquez) Gdje se susrecu ova misao i zavrni stihovi Pukinove
,Elegije?
63
Kreativni rad
Poetsko ozracje Pukinove elegije cini supostavljanje temeljnih vrijednosti
ivota kao to su nada, ljubav, sreca... s jedne strane, i svih tunih i tmurnih
sadraja ivota. Koji su to sadraji? Koji aspekti ivota snano emocionalno
boje tugom Pukinovu ,Elegiju? Odgonetni ili se odluci za neki/e od
ponuenih odgovora i napii elegiju na tu temu:
o al zbog neumitne prolaznosti mladosti;
o tuga zbog prolaznosti ivota uopce;
o izgubljene nade i iznevjerena ocekivanja;
o neispunjene ,sanje...
Grupni rad:
o grupa: Navedi stihove koji izraavaju nadanje i svjetlija osjecanja .
o grupa: Provjeri duinu stiha i rimu u pjesmi
o grupa: Pronai u pjesmi opkoracenja i inverzije i kai cemu doprinose.
o V grupa: Pronai u pjesmi stilske figure: epitete, poreenja, metafore.
Pjesmu procitaj glasno. Pazi na znake interpnk)i'e (tacku, zarez, dvotacku),
opkoraen'a* ponavl'an'a ri'ei... Prilagodi i intona)i' i &o' +lasa, ritam
odreenim rijecima, stihovima.
Rijec elegi!a potice od starogrckog elegion to znaci distih. Elegija je kod
starih Grka i Rimljana bila svaka pjesma napisana u distisima (dvostisima), a
danas se taj termin koristi za lirsku pjesmu proetu tunim raspoloenjem.
Zivotna prolaznost, gubitak dragih bica, al za mladocu, neostvarene ljubavi
su ceste teme elegija.
Kada se jedna pored druge stave dvije pojave, dva osjecanja, dvije slike koje
imaju potpuno suprotne osobine, pri cemu se eli jedna istaci, dobijamo jednu
vrstu poreenja, stilsku figuru koja se zove kontrast ili antiteza.
4 kn'i#evnik...
ALEKSANDAR SERGEJEVC PUSKN (1799 1837) je ruski knjievnik kojeg mnogi
smatraju za najboljeg ruskog pjesnika i oca moderne ruske knjievnosti. Pukin je
roen u Moskvi u osiromaenoj aristokratskoj obitelji. Zavrio je elitnu gimnaziju, a
nakon kole radio je u Savjetu spoljnih poslova u Sankt Peterburgu. Zbog njegovih
buntovnih stihova car Aleksandar ga je kaznio progonstvom na jug Rusije. Pukin je
objavio prvu pjesmu sa 14 godina kao ucenik u carskoj gimnaziji. Tokom kolovanja
64
je poceo da pie i svoje prvo veliko djelo, poemu Ruslan i Ljudmila temeljenu na
bajkama koje je cuo od svoje bake. Napisao je sljedeca djela: Oda slobodi, romane
Evgenije Onjegin i Kapetanova kci, poeme Cigani, Bronzani konjanik, dramu Boris
Godunov ...
0inteza
Elegija je lirska pjesma proeta tunim raspoloenjem uzrokovanim ivotnom
prolaznocu, gubitkom dragog bica, alom za mladocu, neostvarenom ljubavi...

;avrni dio sata
<o%aa zadaa6
0azna' vie o...
obrazaca za pracenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfoli

Nastavna 'edini)a6 ;apis o ze%l'i* Mak <izdar
4d+o'ni6 razvi'an'e l'&avi pre%a 'ezik i kn'i#evnosti ope* l'epota oso&no+
do#ivl'a'a kn'i#evnosti kao vri'ednost* razvi'an'e l'&avi pre%a pisano' ri'ei*
spontano do#ivl'avan'e pisane ri'ei* razvi'an'e os'ea'a za pravd*
istinol'&ivost kao vri'ednost* razvi'an'e l'&avi i e%pati'e pre%a l'dsko'
patn'a#i* raz%i'evan'e nor%i l'dsko+ ponaan'a* iz+ra-ivan'e pozitivni(
oso&ina linosti* razvi'an'e l'&avi pre%a do%ovini i pre%a n'eno' tradi)i'i
4&razovni6 poznavan'e te%el'ni( znaa'ki %'etnike rodol'&ive p'es%e*
oso&enosti #anra p'es%e* razvi'an'e v'etine pravilno+ raz%i'evan'a porke*
65
1
7
"apis o #emlji, $ak Di#dar,
patriotska/domoljubna/rodoljubiva pjesma
sadr#a'na analiza* poenta* o&lik p'es%e6 pitan'e C od+ovor* vre%enska i
prostorna lokaliza)i'a p'es%e* ton p'es%e* ele%enti izra#a'no+ itan'a
,nk)i'a* razvi'an'e sposo&nosti oavan'a pravde* iz+ra-ivan'e i ,or%iran'e
per)eptivni(* %entalni( i ko%nikativni( sposo&nosti
raz+ovora* (eristika %etoda* %etoda itan'a i pisan'a
4&li)i 'ezike i so)i'alne ko%nika)i'e6 ,rontalni* individalni* individalizirani
ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop* dnevnik itan'a
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 /ikovna kltra* (istori'a
rodol'&ive:patriotske p'es%e* prepozna'e %otive p'es%i* poent* povez'e
rita% i os'ean'e* otkriva stilsko!izra#a'na sredstva p'es%i
Stecak je vrsta bosanskog kamenog nadgrobnog spomenika iz srednjeg
vijeka. Stecci su obicno ukraeni uklesanim prizorima iz ivota, iz lova, s
vitekih turnira ili natpisima na glagoljici ili bosancici. Meu nae najljepe
stecke spadaju oni u Radimlji kod Stoca. Natpisi na steccima ili mramorovima
najznacajniji su spomenici narodnog jezika u Bosni i Hercegovini. Vecina
stecaka ispisana je bosancicom. Ovo je jedan od zapisa sa stecka6 Se lei
Helja, mnoge zemlje obideh i domo i poteno postah i na svojih batin legoh.
Koju elju svakog covjeka iskazuje ovaj zapis?
Rijeci na svojih batin govore nam o snanom vezivanju bosanskog covjeka
za zemlju Bosnu.
Posluaj audiozapis pjesme Zapis o zemlji Maka Dizdara u izvedbi Enesa
Kievica (internetska adresa: http://www.youtube.com/watch?v=PEixgx5bFr?
8lavni dio sata
Na'ava teksta
;apis o ze%l'i* Mak <izdar
66
0aekati nekoliko trentaka da eni)i srede do'%ove o p'es%i.
O cemu se raspituje ,vrli pitac? Ocekuje li on odgovor ili ...?

vrli koji ima vrline, dostojan, uvaen (u pjesmi preneseno znacenje-divlji, neprijatni)
rekti reci
posna nejaka, suhoparna, slaba, siromana
Interpreta)i'a
Mak Dizdar jednom je prilikom zapisao: Stecak je za mene ono to nije za
druge. (...) To je spavac koji je nespina. Stecak sam vidio u Radimlji i Zgoci,
ali sam njegovu tajnu mogao odgonetnuti samo u sebi.
Razmislite: Sta misli pjesnik kada kae da je stecak spavac koji je nespina
(nespina onaj koji je budan)?
Po cemu nas ova pjesma podsjeca na zapise na steccima? Koja je tema
pjesme? U koju bi vrstu lirske poezije svrstao/la pjesmu Zapis o zemlji?
Dizdareva obrada domoljubne teme je neobicna, posebna. Pronai rijeci u
pjesmi koje opisuju zemlju Bosnu!
Po cemu se u drugoj strofi stihovima: posna i bosa da prosti / hladna i
gladna suprotstavljaju stihovi k tomu jo / Da prosti / Prkosna / Od sna?
O cemu sanja prkosni bosanski covjek? Procitaj i sljedeci zapis sa stecka i
pokuaj odgovoriti na ovo pitanje: Nikada mnogo ne imah, nikada nita ne
nesta a dijelih.
Pjesma Zapis o zemlji sastavljena je od samo dvije strofe: pitanja i odgovora.
Kakvim tonom se vrli pitac neki raspituje o Bosni? Sta se postie uzrecicom
da prosti?
Sta pjesnik postie zastarjelim rijecima (arhaizmima) u govoru vrli pitac (kto,
rekti)?
67
A kakvim tonom mu zapitani odgovara? Sta zapitani priznaje? S kojim
ciljem zapitani preuzima uzrecicu da prosti? ma li ta uzrecica isti ton,
intonaciju u njegovu odgovoru?
Osim ritma, jezicki izraz ima i svoju melodicnost. Melodicnost pjesnickog
izraza zapravo je njegova intonacija. Sta je intonacija? To je razlicita visina
govora, govorna melodija. Rijec, recenica, stih, strofa pa i cijelo knjievno
djelo ima svoju melodicku visinu kojom se iskazuju razlicite misli i osjecanja.
Monotona intonacija, bez promjene visine govora, dosadna je, neuocljiva i ne
iskazuje istinske osjecaje i misli. Odgovarajuca intonacija doprinosi
osjecajnosti i doivljenosti pjesnikovog izraza. Cesto od intonacije zavisi i
pravilan doivljaj rijeci, stiha, pjesme.
Razmisli kako bi izgovorio/la sljedece rijeci koje izgovaraju pitac i zapitani:
Pitac: A kto je ta ta je ta da prosti Zapitani: k tomu jo / Da prosti /
Prkosna / Od sna Uzrecica da prosti u odgovoru zapitanoga jaca je,
naglaenija, iz nje se osjeti ponos i inat bosanskog covjeka.
Kreativni rad
Zavrnim stihovima, odgovorom zapitanog, dobili smo jaku poentu / ideju
pjesme: Bosna je prkosna i ponosna zemlja. Bosni je, kako kae pjesnik u
komentaru ove pjesme bilo sueno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da
na nju ceka, ali da je ne doceka. Napii pismeni sastav na temu ,Bosna je
prkosna od sna.
Kn'i#evni po'%ovi
Lirska pjesma krace je knjievno djelo napisano najcece u stihu. skazuje
razlicita osjecanja i misli. U nekim su pjesmama jace iskazana osjecanja, a u
nekima misli. Najceca je pojava da su i osjecanja i misli meusobno cvrsto
isprepleteni. Lirska pjesma koja je proeta osjecanjima ljubavi prema zavicaju,
domovini, njezinim ljepotama, ljudima itd. zove se rodol'&iva, do%ol'&na ili
patriotska (lat. patria domovina) pjesma.
4 kn'i#evnik...
MEHMEDALJA MAK DZDAR (19171971) je roen u Stocu i jedan je od najvecih
bosanskohercegovackih pjesnika. Osnovnu kolu zavrio je u Stocu, potom odlazi u
Sarajevo gdje zavrava gimnaziju. U Sarajevu postaje prijatelj pjesnika Tina Ujevica,
koji tih godina ivi u Sarajevu. Kao devetnaestogodinjak objavljuje svoju prvu zbirku
Vidovopoljska noc, a nakon toga radi kao novinar, potanski slubenik i novinski
urednik. Od 1952. godine profesionalni je knjievnik. U tom periodu pojavljuju se
poeme Plivaica i Povratak , zbirke poezije: Okrutnosti kruga , Koljena za Madonu,
Minijature, Kameni spava... Njegova zbirka poezije Kameni spava svrstava se
meu najznacajnije bosanskohercegovacke pjesnicke tvorevine 20. stoljeca.
Sastavio je i poznatu antologiju Stari bosanski tekstovi. Tragom ba ovih starih
68
bosanskih tekstova, pjesnik je u svojoj pjesnickoj zbirci Kameni spava velika a
jednostavna pitanja o svojoj domovini zaodjenuo ljepotom arhaicnog jezika, i tako
probudio njegovu izvornu, tajanstvenu snagu.
0inteza
Lirska pjesma koja je proeta osjecanjima ljubavi prema zavicaju, domovini,
njezinim ljepotama, ljudima itd. zove se rodol'&iva, do%ol'&na ili
patriotska (lat. patria domovina) pjesma. Mehmedalija Mak Dizdar je
osobitim stilom iskazao svoju ljubav prema domovini Bosni, prkoseci svima
onima koji nastoje poniziti njegovu Bosnu ili nauditi joj.
;avrni dio sata
<o%aa zadaa6
0azna' vie o ...

Nastavna 'edini)a6 ;ato tone Vene)i'a* A&dla( 0idran
69
1
8
"ato tone $eneci!a* A&dla( 0idran
/irska p'es%a
1
9
l'&avi ri'e'* zvko%* razvi'an'e sposo&nosti za prepoznavan'e l'epote i
vri'ednosti kn'i#evno% d'el
4&razovni6 %'etnika lirska p'es%a* %otivi* os'ean'e p'es%i* lirske slike*
stilske ,i+re* poznavan'e sa ele%enti%a izra#a'no+ itan'a p'es%e* slo&odni
sti(* oavan'e i i%enovan'e po'edinosti p'es%i* oavan'e i do#ivl'avan'e
l'epote p'esniko+ 'ezika* &o+atstvo izraza* poenta
individalizirani
ilstra)i'a iz itanke 9
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 /ikovna kltra* +eo+ra,i'a* (istori'a
rodol'&ive:patriotske p'es%e i %isaone p'es%e* prepozna'e %otive p'es%i*
poent* povez'e rita% i os'ean'e* otkriva stilsko!izra#a'na sredstva p'es%i
Venecija je jedan od najljepih i jednovremeno jedan od najugroenijih
gradova na svijetu koji kao da izranja iz mora. straite ta Veneciju cini
takvom. Koliko je stara, na koliko je ostrva izgraena, ta je cini carobnom...
Veneciju ugroava razina mora, tako da more, koje joj daruje ljepotu, postaje
jednovremeno i njena najveca prijetnja. strai koliko svijet suosjeca s gradom
i njegovim iteljima nad kojima se nadvila prijetnja potonuca.
sijaset mnotvo
staklo murano staklo porijeklom iz ljevaonice stakla sa otoka Murano
bezdan ponor bez dna, iroko prostranstvo, beskrajnost, neizmjernost

70

8lavni dio sata6
Na'ava teksta6 ;ato tone Vene)i'a* A&dla( 0idran
Lirski subjekt ocituje svoju posebnu bliskost i suosjecanje s jednim
prostorom, jednim narodom. O kojem se prostoru/narodu radi?
Interpreta)i'a
Pjesma spocetka gradi jednu sveobuhvatnu viziju svijeta u koju sabire
vrijeme i prostor. Kolika je protenost vremena, a kolika prostora u toj viziji? U
to je zagledan lirski subjekt dok je gradi? Ko gospodari tim prostorom.
Oko lirskog subjekta se postepeno ,sputa i izotrava detalje te vizije.
Prepoznaj taj hod u sljedecim stihovima:
,... On
stvorio je Svemir, u Svemiru sedam milijardi
svjetova, u svakom svijetu mnotvo naroda, bezbroj
jezika, i po jednu, jednu Veneciju.
Stihovi koji slijede ocituju sve bogatstvo i dareljivost Univerzuma. Koji ,darovi
cine da ljudi ,budu bogatiji i bolji?
Ko su ,zemaljski gospodari? Kakvu su sudbinu odredili tom ,malehnom
narodu?
Stihovi koji slijede pojacavaju uznemirenost lirskog subjekta i on postavlja sebi
i/ili gospodaru/ima svjetova brojna pitanja. Prepoznaj stihove koji predocavaju
tu uznemirenost. Sta se sve zatice u toj slici sveopceg potonuca svijeta? Koji
su motivi u toj slici za tebe uznemirujuci?
U pjesmi se i konacno u obliku pitanja sudbinski zdruuju dva prostora. Koji su
to prostori? Ciju sudbinu odreuje Gospodar svjetova, a ciju zemaljski
gospodar? Prepoznaj to u sljedecim stihovima:
, ... Zato ne treba
na svijetu da ima naroda bonjackog? Meu bojama
jedna boja manje? Meu mirisima jedan miris manje?
Zato ne treba na svijetu da ima ova Venecija?
Meu cudima jedno cudo manje?
71
Oholost covjeka prema drugom covjeku i prirodi uopce je vjecna prica ljudske
povijesti. Covjek eli gospodariti svijetom. U cemu je oholost ,volje zemaljskih
gospodara?
Kako na oholost zemaljskih gospodara reagira Gospodar svjetova? zdvoji
stihove koji to iskazuju:
,Jedna se zvijezda, u dugome luku, rui u bezdan
Svemira. Kao da pade - posred Kanala Grande.
Zemaljski svijet, meu sedam milijardi vasionskih
svjetova, hoce da ostane siromaniji za cio jedan
narod. Takva je volja zemaljskih gospodara.
U Svemiru, tada, jedna zvijezda pada.
Zavrni stihovi u pjesmi iznova samjeravaju sudbinu ugroenog grada i
ugroenog naroda i tragaju za odgovorom na pitanje sadrano u naslovu
pjesme. Koje znacenje poprimaju sljedeci stihovi:
,U Svemiru, tada, jedna zvijezda pada. Zato tone
Venecija. Svemir bude siromaniji za cio
jedan svijet. Takva je Gospodara svjetova.
Takva je volja Vladara Sudnjega Dana.
Zato tone Venecija? Odgonetni i/ili se odluci za neki/e od ponuenih znacenja
zavrnih stihova pjesme:
- jer tako ele ,Gospodari svjetova;
- jer tako ele ,zemaljski gospodari;
- sudbina Venecije je odgovor ,Gospodara svjetova na
izostanak suosjecanja suvremene civlizacije za trpnju i
stradanje onih koji ne mogu da se odbrane pred
samovoljom ,zemaljskih vladara;
- zbog oholosti covjeka prema covjeku i prirodi uopce;
- zbog odsustva moralnih vrijednosti u svijetu opcenito;
nspirativno ozracje ovoj pjesmi daje bosanskohercegovacka blia ratna
povijest. Kako je predocena ratna tema u pjesmi? Moda ti u razmiljanju
pomognu stihovi iz Sidranove pjesme ,Ars poetica u kojoj on iznosi svoj stav
prema pjesnitvu uopce: ,lirici smo, zgrcena lica, i pjesma mora biti / tacna po
svemu, a precizna u izrazu - / rekosmo li tako, Gabrijel moj?. U kojim
motivima prepoznaje ,preciznost Sidranova pjevanja o ratu?

72
0tvaralaki rad
Rat kao tema je jedan od najvecih literarnih izazova opcenito, pa se i mnoge
Sidranove pjesme tematski usidruju u nedavno proivljenu
bosanskohercegovacku ratnu stvarnost. Ovo su stihovi iz jedne takve pjesme:

,rat je veliko zlo, koje hoda
u kucu ue, u duu ue
i kucu i duu uzme.
(iz pjesme ,Zenska)
o Sidranove pjesme s ovom tematikom nose pecat njegovog snanog
emocionalnog i moralnog (etickog) angamana. Potrai njegovu
zbirku pjesama ,Sarajevski tabut i prepoznaj/izdvoji pjesme u kojima
u naglaeno emocionalnom tonu Sidran propituje prisustvo moralnih
vrijednosti u savremenom svijetu.
U modernoj poeziji, umjesto nizanja podudarnih redaka, stihova, pjesnici
raclanjuju pjesnicki izraz na stihove razlicite duine i bez sheme rimovanja,
pa cak i bez same rime. Takva vrsta stiha zove se slo&odni sti(.
"Komunikativnoj razgovjetnosti" poezije Abdulaha Sidrana doprinosi i slobodni
stih koji mu prua poetski konfor za iskazivanje misli i osjecanja.
4 kn'i#evnik...
ABDULAH SDRAN je bosanskohercegovacki pjesnik, prozni pisac i filmski scenarist
roen 1944. godine u Sarajevu. Osnovnu kolu, gimnaziju i Filozofski fakultet
pohaao u Sarajevu. Ureivao je omladinske listove i casopise, bio zaposlen na TV
Bosne i Hercegovine kao dramaturg. Za svoje pjesnicke knjige nagraivan je
najznacajnijim knjievnim i drutvenim priznanjima, a njegova u ratu objavljena knjiga
poezije Sarajevski tabut nagraena je izuzetnim priznanjem, Nagradom slobode
PEN-centra Francuske. Objavljeni su i izbori iz njegove poezije u prijevodu na
njemacki, francuski i italijanski jezik. Jedan je od najznacajnijih scenarista u naoj
kinematografiji (Sjea li se Doly Bell, Otac na sluzbenom putu). Kao filmski autor,
dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Redovni je clan Akademije nauka i umjetnosti
BiH. Zivi i radi u Sarajevu. Objavio je sljedece knjige: Kost i meso, Sarajevska zbirka,
Sarajevski tabut, Djevojica iz Ulice Prkosa, Planeta Sarajevo, Sarajevska molitva,
Zato tone Venecija...
0inteza
73
U modernoj poeziji, umjesto nizanja podudarnih redaka, stihova, pjesnici raclanjuju
pjesnicki izraz na stihove razlicite duine i bez sheme rimovanja, pa cak i bez same
rime. Takva vrsta stiha zove se slo&odni sti(. Ova i mnoge druge Sidranove pjesme
tematski se usidruju u nedavno proivljenu bosanskohercegovacku ratnu stvarnost.
;avrni dio sata6

<o%aa zadaa6

0azna' vie o ...

Nastavna 'edini)a6 ;naen'e ri'ei* Vladi%ir Nazor
74
2
0
"naen!e ri!ei, Vladi%ir Nazor
lirska p'es%a
ri'e'* zvko%* razvi'an'e sposo&nosti za prepoznavan'e l'epote i vri'ednosti
kn'i#evno% d'el
4&razovni6 %'etnika lirska p'es%a* %otivi* os'ean'e p'es%i* lirske slike*
stro,a* stilske ,i+re* poznavan'e sa ele%enti%a izra#a'no+ itan'a p'es%e*
stro,a* sti( (katren i ter)ina"* sonet* ri%a* oavan'e i i%enovan'e po'edinosti
p'es%i* oavan'e i do#ivl'avan'e l'epote p'esniko+ 'ezika* povezivan'e
p'esnike slike s %ziki% izrazo%* oavan'e #anrovski( i strktrni(
oso&enosti lirske p'es%e* &o+atstvo izraza
raz+ovora* (eristika %etoda* ilstrativna %etoda
individalizirani
ilstra)i'a iz itanke 9* dnevnik itan'a
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 /ikovna kltra* in,or%atika
Is(odi en'a6 Prepozna'e %'etnik lirsk p'es%* prepozna'e ele%ente
%isaone p'es%e* prepozna'e %otive p'es%i* poent* povez'e rita% i
os'ean'e* otkriva stilsko!izra#a'na sredstva p'es%i
Sta je umjetnost?
,Kad covjek u sebi oivi osjecanje koje je sam doivio, i oivivi ga u sebi,
pomocu pokreta, linija, boja, tonova ili formi izraenih rijecima, tako ga
prenese da i drugi ljudi doive isto osjecanje - tako umjetnost djeluje. (Lav
Nikolajevic Tolstoj)
Svaka umjetnost ima vlastiti jezik. Koja se umjetnost iskazuje pomocu ,formi
izraenih rijecima?
75
8lavni dio sata6
Na'ava teksta6 ;naen'e ri'ei* Vladi%ir Nazor
Kako to ri'ei%a da'e%o d6
Bojati se nemoj rijeci, pa ce dati
sam im duu?
gniti gnjiti, truhnuti, gnjiljeti
sve stalno, uvijek
pozna kasna, kasnija
stoprv upravo
Interpreta)i'a
Rijeci putuju kroz vrijeme, neke nas naputaju a neke se dugo zadravaju u
jeziku, neke cuvaju svoja znacenja, a neke primaju nova. Koliko znacenja rijec
moe ,primiti u sebe, a koja su nama vana? Sta o tome saznaje iz prve
strofe ove pjesme?
Lirski subjekt usporeuje preobrazbu leptira s preobrazbom rijeci. Kako to
cini? Prokomentiraj sljedece stihove:
,...Al' rijec nije leptir to je pao
zoologu kakvom u mreu, dvije
probole ga igle, e da raspet gnije
uvijek jednak, on to iv sve drukce sjao.
Gdje se cuva znacenje rijeci? Po cemu je to ,groblje sjen naih rijeci? Kada
rijeci oivljavaju, dobijaju duu?
76
Kako pjesnici ,skrbe o rijecima? Kojim je ,sjenama od rijeci pjesnik udahnuo
ivot u ovoj pjesmi?
Rijeci su u poeziji uvijek ,otvorene za nova znacenja. One ,rastu,
umnoavaju svoja znacenja. Koja su znacenja pridodata rijeci ,rijec u zadnjoj
strofi pjesme:
,Bojati se nemoj rijeci, pa ce dati
sam im duu, pa ce stoprv onda znati
da ih kao sjeme baca meu ljude.
o Koja svojstva se pripisuju rijecima u njihovoj usporedbi sa
,sjemenom?
Motiv odagnavanja straha od rijeci ,otvara i ,zatvara pjesmu. Kako on
kontrastira ovoj misli jednog poznatog pisca: ,Zapamtite: od svih rana,
neizljecive su samo one koje zadaje jezik, pogled, podsmijeh i prezrenje.
(Jorge Luis Borges)?
Prepoznaj koja je ovo forma pjesme. z koliko se strofa sastoji pjesma, a iz
koliko stihova pojedine strofe? Kako ih zovemo?
Kako zovemo ovakvu rimu:
,Bojati se nemoj rijeci!... Tko bi znao
znacenja koliko svaka od njih krije?
Ne sluaj je uhom onog koji, prije
no nas majka rodi, lik joj i duh dao!?
0tvaralaki rad
Neke rijeci pod utjecajem vremena mijenjaju oblik a zadravaju svoje
znacenje. Pjesnik je otrgnuo zaboravu i staru rijec ,stoprv. Potrai koje je sve
oblike ,prisvajala na sljedecoj internet adresi:
http://www.matica.hr/kolo/kolo2007_3.nsf/AllWebDocs/Jezicne_znacajke_u_dj
elima_Janka_Draskovica
Budi slikar!
77
Pjesnik je rijecima udahnuo ivot, obogatio ih znacenjem voen svojim
osjecanjima i matom. Poigraj se vlastitom kreativnocu i podari pjesmi sliku
obogacenu vlastitim vienjem i doivljajem pjesme.
0tro,a koja broji tri stiha naziva se trostih ili tercina, a strofa od cetiri stiha l
cetverostih ili katren.
0onet je poseban oblik lirske pjesme sastavljene od dva katrena i dvije
tercine, odnosno pjesme koja je sastavljena od cetrnaest stihova.
Ri%a je glasovno podudaranje na kraju stiha:
- parna rima (aa bb) je rimovanje prvog i drugog, i treceg i cetvrtog stiha;
- ukrtena (a b a b) rimovanje prvog i treceg, i drugog i cetvrtog stiha;
- obgrljena (a b b a) rimovanje prvog i cetvrtog, i drugog i treceg stiha;
- nagomilana (a a a b) rimovanje vie uzastopnih stihova;
- isprekidana (a b c b) rimovanje ponekih stihovi, isprekidano.
4 kn'i#evnik...
VLADMR NAZOR (1876 1949) hrvatski je knjievnik roen u malom mjestu Postira na
otoku Bracu gdje je zavrio pucku kolu, a gimnaziju je pohaao u Splitu. Studirao je
prirodne znanosti, matemetiku i fiziku u Gracu i Zagrebu. Predavao je u gimnaziji u Zadru, a
potom najveci dio ivota proveo u stri. Prvo djelo mu je bilo Slavenske legende, a objavio je i
sljedece knjige: Knjiga o hrvatskim kraljevima, Istarske prie, Veli Joze (djelo po kojemu ce
se prepoznavati Nazorova proza, a koje je on sam smatrao neuspjelim),Utva zlatokrila,
Medvjed Brundo... Godine 1942. s pjesnikom vanom Goranom Kovacicem odlazi u
partizane i pocinje voditi dnevnik S partizanima. Poslije rata je objavio i Pjesme partizanke.
U pedeset godina plodnog rada Nazor je pisao pjesme, pripovijetke, price za djecu, putopise,
romane, dnevnike, rasprave i prevodio talijanske i njemacke pjesnike.
0inteza6
Rijeci su u poeziji uvijek ,otvorene za nova znacenja. One ,rastu, umnoavaju svoja
znacenja voena matom i imaginacijom pjesnika.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6

0azna' vie o ...
78
!

79
2
1
#onak* Da%il 0i'ari* (istori'ski ro%an
Nastavna 'edini)a6 Konak* Da%il 0i'ari
4d+o'ni6 razvi'an'e l'&avi pre%a kn'izi* iz+ra-ivan'e pozitivni( oso&ina
linosti* pri(vatan'e i raz%i'evan'e l'dsko+ ponaan'a dra%atini%
tren)i%a* razvi'an'e l'&avi pre%a &( kn'i#evno' tradi)i'i
4&razovni6 vre%enska i prostorna lokaliza)i'a teksta* sadr#a'na analiza* %otivi*
ko%pozi)i'a (,a&la* te%a* ide'a"* karakteriza)i'a likova* poznavan'e sa
(istori'ski% okolnosti%a na ko'e ro%an re,erira* dra%atinost i dina%inost
ko%pozi)i'e
ko%nikativni( i stvaralaki( sposo&nosti
raz+ovora* %etoda de%onstriran'a* (eristika %etoda
rad* individalizirani rad* rad parovi%a
+ra,o,oli'a sa ilstra)i'o% iz itanke 9*
5e%atska korela)i'a
Me-podrna6 'ezik* kltra izra#avan'a
Me-pred%etna6 %zika kltra* likovna kltra* (istori'a* +eo+ra,i'a
Is(odi en'a6 Prepozna'e ro%an kao prozni o&lik kn'i#evnosti* prepozna'e
ele%ente (istori'sko+ ro%ana* odre-'e statine (zastavl'a'e" i dina%ine
(pokretake"%otive* otkriva stilsko!izra#a'na sredstva* otkriva ko%pozi)i'ske
di'elove kn'i#evno+ teksta* prepozna'e ,a&lativni tok i povez'e +a s te%atsko!
ide'no% osnovo% teksta

Sta prica i pricanje znace covjeku? Prokomentiraj sljedecu misao:
, ... pripovjedac moda prica sam sebi svoju pricu, kao dijete koje pjeva u mraku da
bi zavaralo svoj strah? li je cilj tog pricanja da nam osvijetli, bar malo, tamne puteve
80
na koje nas cesto ivot baca, i da nam o tom ivotu, koji ivimo ali koji ne vidimo i ne
razumijemo uvijek, kae neto vie nego to mi, u svojoj slabosti, moemo saznati i
shvatiti; (...) Moda je u tim pricanjima, usmenim i pismenim, i sadrana prava
povijest covjecanstva...
(vo Andric, Pria i prianje, govor povodom dodjele Nobelove nagrade za
knjievnost 1961. u Stockholmu.)
8lavni dio sata6
Na'ava teksta6 Konak* Da%il 0i'ari
odaja (tur. oda) soba, prostorija
evnuh ukopljenik
hadum (tur. hadum) ukopljenik, evnuh; sluga
kaurin nevjernik, pripadnik nemuslimanske zajednice
mahnito ludo, hrabro, smjelo
urnek (tur. ornek) pregledalica, obrazac, mustra
dokon besposlen, neiskoriten
kijamet (arap. qiyama) zabuna, buna, gungula, vika i galama; nepogoda, mecava,
ravo vreme; napast, zlo, nedaca; smak sveta;
at konj, drijebac plemenite pasmine
citluk (pers.-tur. ciflik, ciftluk) poljsko imanje, vrsta feudalnog poseda koji obrauje
klicati likovati
padiah (tur. padisah) gospodar nad kraljevima, samodrac, car, sultan, veliki sultan
kasaba (tur. kasaba) gradic, varoica, palanka
cardak (tur. cardak) velika prostorija na spratu istocnjacke kuce sa izbocenim
delom prema ulici
civcija kmet, seljak bezemlja na aginoj ili begovskoj zemlji, na cifluku
81
kadija (tur. kadi) sudija, nii sudija, mirovni sudija kod Turaka i drugih
muhamedanskih naroda
saruk (tur. saryk) al omotan oko kape na glavi, turban, ahmedija
karavana povorka putnika, narocito trgovaca,
uobrazilja miljenje o necemu stvoreno unapred, predrasuda
Interpreta)i'a
Camil Sijaric u ovom romanu pokazuje svoje zanimanje za odreeno
historijsko vrijeme. Zanimljivo je da nam je to vrijeme pribliio putem dnevnika
koji pie glavni junak, hadum Alija. Sta on biljei u svoj dnevnik? Kakav ton
dnevnicka forma daje opisu povijesnih dogaaja?
Hadum Alija ima sagovornika u svom davnom uzoru, piscu i mudracu Ser-
Anu. Za kakvim odgovorima hadum Alija traga u knjigama Ser-Ana?
Prepoznaj to u sljedecem odlomku:
,mam pri sebi, velim mu, njegove knjige i citam ih. Sve to mi treba u njima
naem; kroz njih razgovaram sa Ser-Anom. Pruam ruku, uzmem knjigu, i
kaem; Hodi, Ser-Ane, sam sam, a noc duga, hodi da razgovaramo - da mi
kae ko je ko i ta je ta, ta je ovaj svijet, Ser-Ane. on doe, tu je, i ja vie
nijesam sam - s ljudima sam, onim to su nekad i negdje bili pa ih vie nema;
ostala samo o njima prica...
Kako si razumio/la tvrdnju hadum Alije da ,svijet lei na prici? Neka ti u
razmiljanju pomogne jo jedna misao pisca ve Andrica iz vec pomenutog
teksta Pria i prianje: ,... tisucama raznih jezika, u najrazlicitijim uvjetima
ivota, iz stoljeca u stoljece, od drevnih patrijarhalnih pricanja u kolibama,
pokraj vatre, pa sve do djela modernih pripovjedaca (...) ispreda se prica o
sudbini covjekovoj, koju bez kraja i prekida pricaju ljudi ljudima.
,Gospodar hadum Alije (Leme-aga) u sablji vidi ljudsku moc. Kako on
obrazlae svoju tvrdnju da svijet ,lei na sablji? Potkrijepi svoj odgovor
recenicama iz teksta.
Hadum Alija i njegov ,gospodar razlicito razmiljaju i o zakonitostima
povijesnih zbivanja, te vlastitoj sudbini unutar njih. Potrai u tekstu recenice iz
kojih je vidljiva ta razlika.
Leme-aga je spahija i bivi ratnik, ostario i odbacen, na zalasku je svoje moci
i ivota opcenito. Kakvu mudrost on crpi iz zagledanja u vlastitu slavnu
82
ratnicku prolost? Potrai je u sljedecim njegovim rijecima: ,Lai su, hadume,
za pricanje, a istina je za cutanje. cuti! neka cuti taj tvoj Ser-An. Nek ivot,
hadume, prolazi cutke. Neka ivi a nek ne na da ivi. Od te mudrosti ja
vecu ne vidim. Ali stani - ovu rijec mudrost povlacim; za ivot ti mudrost nije
potrebna, nego sreca, koja ti, hadume, sama doe, ili joj se nada da ce doci
pa si srecan zbog te tvoje nade.
Hadum Alija je duboko zagledan u svoje unutarnje bice. U njemu lirski treperi
cenja za prostorima djetinjstva i nada da ce doci ,jednom jedan cas kada ce
,stati na svoj put - ka onoj vodi... ka onoj gori... gdje se rodio. Od cega on
pritom strepi? Kako razumijeva njegovu recenicu: ,... bolje je k cilju putovati
s nadom, nego do cilja doputovati.
Kreativni rad
Hadum Alija ,moci sablje suprotstavlja ,moc knjige kao prenosioca istine o
svijetu i ivotne mudrosti. zdvoji iz teksta mudre izreke i kai kako ih
razumijeva.
Prokomentiraj stihove s pocetka ovog odlomka:
,Tuio sam se da nemam obuce.
Ali, prolazeci ispred damije,
ja vidjeh covjeka koji nema nogu.
3pika (prema grckom epos rijec) o&(vata kn'i#evna d'ela sti(ovi%a ili
prozi ko'i%a 'e te%el'no o&il'e#'e pripovi'edan'e. I%a' sadr#a'* ,a&l i likove.
Proza je tekst koji se razvija kontiniarano, prelaenje recenica iz reda u red je
slobodno i nije uslovljeno unutarnjim zahtjevima teksta. Po tome je prozni tekst
srodan linearnom toku ive rijeci u kojoj se recenice takoer slobodno niu jedna za
drugom. U prozu spadaju crtice, anegdote, legende, bajke, novele, pripovijetke,
romani...)
Sadraji proznih djela mogu biti iskazani nara)i'o%* deskrip)i'o%*
di'alozi%a i ntran'i% %onolozi%a.
4 kn'i#evnik...
CAML SJARC (1913 1989) roen je u selu Sipovice kod Bijeloga Polja. Osnovnu
kolu zavrio je u Godijevu kod Bijelog Polja, a potom, pohaa Veliku medresu kralja
Aleksandra u Skoplju, gimnaziju u Vranju, te zavrava pravo na Beogradskom
univerzitetu. Za vrijeme rata slubuje kao sudski cinovnik u Sarajevu, Mostaru,
Bosanskoj Gradiski i Banjaluci, a nakon rata kao novinar u listu Glas i dramaturg
Narodnog pozorista u Banjaluci. Potom se nastanjuje u Sarajevu i radi u redakciji
Zadrugara, literarnoj sekciji Radio Sarajeva gdje ostaje do odlaska u mirovinu.
Napisao je zbirke pripovjedaka: Ram-Bulja, Zelen prsten na vodi, Kucu kucom ine
83
lastavice, Naa snaha i mi momci, romane: Konak, Bihorci... Pojedina djela Camila
Sijarica prevedena su na ruski, bugarski, engleski, turski, albanski, poljski, francuski,
njemacki, estonski i madjarski jezik.
0inteza6
Proza je tekst koji se razvija kontiniarano, prelaenje recenica iz reda u red je
slobodno i nije uslovljeno unutarnjim zahtjevima teksta. Po tome je prozni tekst
srodan linearnom toku ive rijeci u kojoj se recenice takoer slobodno niu jedna za
drugom. U prozu spadaju crtice, anegdote, legende, bajke, novele, pripovijetke,
romani...)
Sadraji proznih djela mogu biti iskazani nara)i'o%* deskrip)i'o%*
di'alozi%a i ntran'i% %onolozi%a.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
0azna' vie o ...

84
2
2
%vr&ava* Mea 0eli%ovi (odlo%ak 5+a i
s%i'e("
>istori'ski ro%an
2
3
Nastavna 'edini)a6 5vr-ava* Mea 0eli%ovi (odlo%ak 5+a i s%i'e("

kn'i#evno% d'el* va#avan'e sna+e l'&avi i do&rote* sna+e v'erovan'a*
iz+ra-ivan'e pozitivni( oso&ina linosti:etinost* do&roinitel'stvo* dare#l'ivost*
pri(vatan'e i raz%i'evan'e l'dsko+ ponaan'a razliiti% tren)i%a*
razvi'an'e e%pati'e* razvi'an'e l'&avi pre%a do%ovini* &( tradi)i'i
4&razovni6 ro%an kao kn'i#evna vrsta* (istori'ski ro%an* %'esto i vri'e%e
radn'e* sadr#a'na analiza* ko%pozi)i'a (te%a* ide'a* karakteriza)i'a likova"*
o&li)i kazivan'a* )'eline tekst* statini i dina%ini %otivi

individalizirani
+ra,oskop* +ra,o,oli'a ilstra)i'e teksta iz itanke 9* dnevnik itan'a
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 likovna kltra* (istori'a* +eo+ra,i'a
ele%ente (istori'sko+ ro%ana* odre-'e statine (zastavl'a'e" i dina%ine
(pokretake"%otive* otkriva stilsko!izra#a'na sredstva* otkriva ko%pozi)i'ske
ide'no% osnovo% teksta
Prisjeti se nekog dogaaja/doivljaja iz vlastitog ivota koji te promijenio,
pomogao ti da razlikuje ta je u ivotu vie, a ta manje vano.
85
Koliko je za tebe iskustvo ,dobar ucitelj? Obrazloi to na primjeru osobnog
iskustva.
8lavni dio sata6
Na'ava teksta6
5vr-ava* Mea 0eli%ovi (odlo%ak 5+a i s%i'e("
z kakve ,tvrave izlazi Ahmet Sabo?

zebnja osjecaj hladnoce, preneseno znacenje:strah od neizvjesnosti, loa
slutnja
pretinac pregradak
odvajkada oduvijek; od davnih vremena
ponor bezdan, pakao
Interpreta)i'a
Motiv tvrave je stalno mjesto u romanu, a prepoznajemo ga u njegovom:
- prostornom odreenju (stvarna tvrava, zatvorski prostor...)
- metaforickom odreenju (emocionalnom, socijalnom...):
- tvrava kao metafora izdvojenosti i nepokolebljivosti covjekove,
te zaklona koji proizilazi iz cvrstih uvjerenja (,tvrava uvjerenja);
- tvrava kao metafora emocionalne sigurnosti kakvu moe pruiti
ljubav (,tvrava ljubavi);
- tvrava kao metafora beskompromisne i nemilosrdne vlasti
nedostupne malom covjeku;
86
- tvrava kao metafora covjekove unutarnje zatvorenosti i
sputanosti...
o Ovaj odlomak zapocinje izlaskom Ahmeta Sabe iz jedne ,tvrave. z
kakve?
Razmisli kako je iskustvo hocinskog ratovanja moglo uticati na ,zatocenost
Ahmeta Sabe? Pokuaj to odgonetnuti citajuci prve recenice romana:
,Ne mogu da pricam ta je bilo u Hocinu, u dalekoj zemlji ruskoj. Ne
zato to ne pamtim, vec to necu. Ne vrijedi pricati o stranom ubijanju,
o ljudskom strahu, o zvjerstvima i jednih i drugih, ne bi trebalo pamtiti,
ni aliti, ni slaviti. Najbolje je zaboraviti, da umre ljudsko sjecanje na sve
to je runo, i da djeca ne pjevaju pjesme o osveti.
Sta je potaklo Sabu da se oslobodi unutarnje ,zatocenosti? Prokomentiraj
sljedecu njegovu recenicu: skustvo me naucilo da ono to se ne moe
objasniti samome sebi, treba govoriti drugome.
Ahmet Sabo eli pronaci most do sebe, ,objasniti samome sebi sadraje
ivota, a taj put vodi preko ,drugoga, drugih ljudi s kojima ce podijeliti svoje
ivotno iskustvo. Koliko je taj put teak govori ova misao rimskog pisca i
filozofa: "Ako me niko ne pita znam, a ako hocu da objasnim onome koji me
pita, ne znam." (Ispovijesti Aurelija Augustina) Kako dobar slualac moe
pomoci na tom putu? Sta o tome saznaje iz ovog dijela Sabine ispovijesti:
,Slualac je babica u tekom poraaju rijeci. li neto jo vanije. Ako taj drugi
eli da razumije.
A ona je eljela, i vie nego to sam se nadao. Dok sam pricao, s njenog lica
je nestalo vedrog izraza, koji me moda i naveo na neocekivani razgovor, a
zamjenilo ga neto nenadno zrelo, i tuno. Rekla je samo: - Boe, kako su
ljudi nesrecni.?
Koji su dijelovi Sabine ispovijesti posebno potresni? Pronai ih u tekstu i
obrazloi svoje miljenje.
Kako je Ahmeta Sabu promijenila cinjenica da je ,visio nad ponorom?
Prokomentiraj sljedeci dio Sabine ispovijesti:
,Zivio sam, u stvari, svoj drugi, tui, poklonjeni ivot, sve ostalo nije vano,
zasad nije vano. Ovo je viak, ovo je sreca, koju hiljade drugih nije imalo, a
hiljade drugih nije moglo da razumije, jer nisu proli mojim putem. Malo je ljudi
u gradu moglo da kae, moda samo ja, jedan jedini: srecan sam, iv sam.
87
Nisam to govorio, ali sam snano osjecao, svakom ilicom. Drugi to nisu
mogli, jer nisu visili nad ponorom.
Kreativni rad
Sta o Ahmetu Sabi saznaje iz sljedece njegove recenice: ,Volio sam sve to
nije rat, volio sam mir.? Neka ti u razmiljanju pomogne ova misao naeg
slavnog pisca: "Mir i spokojstvo, jedina su dobra i najvece dostojanstvo skromnih i
bezimenih ljudi." (vo Andric)
Prepoznaj pripovijedne i opisne dijelove u odlomku.
,Tvravu cine ratna iskustva, ljubav, ljudske krize, sukob pojedinca sa
drutvom, vjera u bolje sutra. To je svevremeno djelo cija se radnja moe
desiti u ma kojem drutvu i bilo kada. Pronai roman i procitaj ga a svoje
utiske prenesi u Dnevnik citanja.
Kn'i#evni po'%ovi
U osnovi svakog romana je fabula. 7a&la je niz meusobno povezanih
dogaaja koji imaju svoj pocetak, razvoj i kraj.
Dogaaji i doivljaji se mogu nizati i razvijati u vremenu, pricati onim redom
kojim se u vremenu zbivaju. Takav redoslijed pricanja zovemo
(ronoloki:vre%enski radosli'ed pricanja. Hronolokim redoslijedom piu
se dnevnici, ljetopisi, a i neki romani, pripovijesti...
Retrospek)i'a:retrospektivan redosli'ed izla+an'a dogaaja ili doivljaja
podrazumijeva predstavljanje dogaaja ili doivljaja koji su se odigrali prije
onog trenutka u kojem se saopcavaju. Retrospekcija moe imati i
narativan/pripovijedni i deskriptivan/opisni oblik. U romanima retrospekcija
cesto ima oblik prisjecanja glavnog junaka na vlastitu prolost.
4 kn'i#evnik...
MEHMED MESA SELMOVC (1910 1982) je bosanskohercegovacki prozaist.
Roen je u Tuzli. Zivio je u Tuzli, Sarajevu i Beogradu. Diplomirao je knjievnost u
Beogradu. Selimoviceve prve pripovijetke obrauju ratnu temtiku sa naglaenom
analizom unutranjih stanja, dilema i trauma likova. Taj postupak autor nastavlja i
razvija i u narednim svojim djelima: Ostrvo, Krug, Tvrdava, Tiine, Magla i mjeseina
i najznacajnije djelo Dervi i smrt. U najboljim ostvarenjima se oslanja na dijalog
izmeu islamske i krcanske kulture, a u sreditu panje je redovno dramaticno
izraen odnos pojedinca prema historijskim zbivanjima koji ga nose i kojima se ne
moe oduprijeti. Bio je pocasni doktor Sarajevskog univerziteta, redovni clan ANUBiH
i SANU. Dobitnik je brojnih nagrada, a djela su mu prevedena na mnoge svjetske
jezike.
0inteza6
88
>istori'ski:povi'esni ro%an prikazuje radnje iz blie ili dalje prolosti u odnosu na
vrijeme pisanja. U njemu se prikazuju historijski dogaaji i obicno autenticni likovi kao
nosioci historijskih ideja.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
0azna' vie o ...

89
2
4
"ma! od 'osne* Ned#ad I&rii%ovi
>istori'ska pripovi'est
2
5
Nastavna 'edini)a6 ;%a' od =osne* Ned#ad I&rii%ovi
patn'i* raz%i'evan'e nor%i l'dsko+ ponaan'a* iz+ra-ivan'e pozitivni(
oso&ina linosti* razvi'an'e l'&avi pre%a porodi)i* do%ovini i &(. tradi)i'i
4&razovni6 poznavan'e te%el'ni( znaa'ki %'etnike pripovi'etke* oso&enosti
#anra pripovi'etke* razvi'an'e v'etine pravilno+ raz%i'evan'a porke*
sadr#a'na analiza* vre%enska i prostorna lokaliza)i'a teksta* ko%pozi)i'a
prozno+ d'ela (te%a* ,a&la* likovi"* (ronoloki i retrospektivani nain
kazivan'a* karakteriza)i'a +lavno+ lika* ele%enti izra#a'no+ itan'a* oavan'e i
i%enovan'e po'edinosti pripovi'e)i* nara)i'a* deskrip)i'a* di'alozi
ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop* dnevnik itan'a
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 (istori'a* in,or%atika
Is(odi en'a6 Prepozna'e pripovi'est kao prozni o&lik kn'i#evnosti* prepozna'e
ele%ente (istori'ske pripovi'esti* odre-'e statine (zastavl'a'e" i
dina%ine (pokretake"%otive* otkriva stilsko!izra#a'na sredstva* otkriva
ko%pozi)i'ske di'elove kn'i#evno+ teksta* prepozna'e ,a&lativni tok i povez'e
+a s te%atsko!ide'no% osnovo% teksta
90
U jednom intervjuu pisac Nedad briimovic je izjavio: ,...dohvatio (sam se)
teme o Husein-kapetanu Gradacevicu samo zato to nisam mogao odoljeti
zvucnom armu njegova nadimka ,Zmaj od Bosne! Ko je bio Husein-kapetan
Gradacevic?
Jedna lirska pjesma predskazuje njegovo roenje i veliku povijesnu ulogu, a
zasnovana je na motivu sna i njegovu tumacenju to je cest motiv u usmenoj
poeziji:
0an snila 4s%an!&e+ovi)a
San usnila Osman-begovica,
Mlada ljuba bega Osman-bega,
Kapetana od Gradacca grada,
Da joj raste na srcu jabuka,
Na jabuci zrno biserovo,
Na biseru ljuti zmaju spava.
A kada se zmaju probudio,
Preko Bosne krila rairio,
Do Stambola glava dopirala.
Od straha se trgla begovica,
Probudi se begu u narucju,
Pa ce sanak begu kazivati,
A beg joj je sanak tabirio:
Sto ti raste na srcu jabuka,
To je, duo, nae milovanje,
Sto je u njoj zrno biserovo,
To je tebi cedo pod srdacem,
Sto na njemu ljuti zmaju spava,
To ce cedo muka biti glava,
Sto je Bosnom krila rairio,
To ce biti Bosni zatitnikom,
Sto Stambolu glava dopirala,
samom ce caru dodijati.
Sta o povijesnoj licnosti Husein-kapetana Gradacevica saznaje iz ove lirske
narodne pjesme?
91
8lavni dio sata6
Na'ava teksta: ;%a' od =osne* Ned#ad I&rii%ovi
Na koje trenutke iz ivota Husein-kapetana Gradacevica je usredsreen ovaj
odlomak? Cemu doprinosi njegov ispovijedni ton?

rasap rasulo, raspad, rasipanje; propast
obznana proglas, objava
huliti grditi
terazije (tur. terazi) rucna vaga, sprava za mjerenje koja ima dva tasa sa dvije
strane, koji vise
iole ikoliko, ita
ures ukras
dehennem pakao
dennet raj
dukat (grc. dukas) zlatni i srebrni novac razne vrijednosti, narocito u taliji, bivoj
Austro-Ugarskoj i Francuskoj
tavorenje ivljenje u oskudici sastavljajuci jedva kraj s krajem
muk tajac, mir, tiina
patareni pristalice bogumilskog krivovjerstva, otpadnitva
euzubismile molitva Allahu
nizam red, pravilo, pravilnost, uredba; redovni turski vojnik
posluh pokornost, poslunost
Interpreta)i'a
Prica ,Zmaj od Bosne usredsreuje se na zadnje trenutke ivota Husein-
kapetana Gradacevica koje on provodi u zatocenitvu istanbulskog zatvora.
Prica ima izrazito ispovijedni ton. Sta doprinosi tom tonu?
92
Zmaj od Bosne u ispovijest priziva sav svoj proivljeni ivot. Je li ga lahko
pretociti u rijeci? z kojih okolnosti proisticu njegova ,strasna urba i ,strasna
udnja?
z sjecanja izranja figura oca. Cime je motivirano njegovo prizivanje? Kakva
mu pitanja postavlja Zmaj od Bosne? Zato upravo njemu? Koji je temeljni
motiv u sljedecem odlomku:
,Dok sam na sebi nosio odore zlatom izvezene, niti sam vidio njihovu ljepotu,
niti sam vidio njihov sjaj, a sada na ovim mojim bijednim krpama u koje sam
obucen primjecujem i najmanji koncic koji se oparao. Nisu li u tome znakovi
straha??
Gradacevic pokuava proniknuti u duboki unutranji poriv koji je poticaj
njegovu ispovijedanju. Koji se temeljni motiv u njegovoj ,strasnoj udnji za
pisanjem krije? Prepoznaj ga u sljedecem odlomku:
,Ali tek sad, isti sam kao i oni, vidim u njima onu ocajnu a duboko prikrivenu
cenju da se pomocu rijeci domognu slobode koju sam ja imao i na kojoj su mi
duboko i iskreno zavidjeli.
Cuveni bonjacki kapetan postavlja sebi pitanje identiteta (,Ko sam ja? ciji
sam ja?) Potrai odlomak/e iz kojeg se to vidi i kai propituje li on svoju
historijsku ulogu u sudbini Bosne i/ ili na terazijama ,vae haos svoga
intimnog ivota? Objasni svoj stav i potkrijepi ga odlomcima iz price.
Mak Dizdar u svojoj pjesmi ,Zapis o zemlji traga za odgovorom na neto
drugacije sroceno pitanje i nudi odgovor:
,A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:
Bosna da prosti jedna zemlja imade
posna i bosa da prosti
hladna i gladna
k tomu jo
Da prosti
Prkosna
Od sna
Nedad briimovic u svojoj prici uspostavlja neku vrstu znacenjskog mosta s
ovom Dizdarevom pjesmom (,Bosna, da prosti, zove se ta zemlja.). Procitaj
dio teksta u koji je smjetena ova recenica i pokuaj dokuciti kako se
briimoviceva vizija Bosne znacenjski pribliava viziji Bosne u Dizdarevim
stihovima.
U kojem licu je pripovijetka napisana? Cemu pridonosi takvo pricanje?

93
0tvaralaki rad
Nedad briimovic je napisao i historijsku pripovijest ,Zmaj od Bosne koja
tematizira historijska zbivanja vezana za povijesnu licnost Husein-kapetana
Gradacevica na temelju povijesnih dokumenata koje autor navodi na kraju
pripovijesti. Procitaj ovaj odlomak iz te pripovijesti i prepoznaj razliku u obradi
teme:
,(...) Gradacac i Gradacacka kapetanija pripadali su rodu Huseinovu od
davnina, a njegov znamenitiji pre i kapetan grada bio je Cose Ahmed-
kapetan koji je ivio stotinu godina prije Huseinova roenja. On je bio plemenit
i poboan covjek. (...) Osman- kapetan, otac Huseinov, bio je naocit covjek
imao je oci, nos, usta, brkove, bradu i gustu kosu. Oko njega su uvijek bili
ljudi. Zenu je doveo sa Kavkaza i ona mu je rodila cetiri sina: najstarijeg
Murata, pa mlaeg Huseina, pa jo mlaeg Osmana i najmlaeg Becira.
Kada se Husein rodio na Bosni je bio vezir Gurdi Hadi Osman-paa.
Nakon toga bice ih jo cetrnaest, a Husein-beg Gradacevic bice-petnaesti.
(...) Prilike u Bosni u to vrijeme bile su sloene. Nije bio rijedak slucaj da neki
razbojnik iz jedne kapetanije prebjegne u drugu. A bilo je cetrdeset i dvije
kapetanije, pa ti racunaj koliko je puta razbojnik mogao da prebjegne.
Gradacacka kapetanija bila je najbogatija u Bosni i Husein je rastao u
izobilju. Svega je imao na pretek, ali je u licu bio blijed. (...)
Svako pripovjedno djelo ima svoju te%. Tema pripovjednog djela je glavni
predmet pripovijedanja, prikazivanja ili opisivanja. Temu pisac pronalazi i bira
u stvarnom ili zamiljenom ivotu. Pisac odabranu temu oblikuje formom,
fabulom, likovima. Temom se obuhvata predmet knjievnog djela, a uz nju se
veu manje tematske jedinice - %otivi.
Ide'a knjievnog djela je temeljna misao kojom je protkano knjievno djelo.To
je smisao djela koji je sadran u temi djela, dogaajima, likovima, onako kako
je to sam pisac odredio.
Pricanje u 1. i 3. licu: U proznim tekstovima moe se pricati u 1. licu (koristi se
i njemacki termin: i)( (i() - 7or%) i u 3. licu (njemacki termin: er 7or%).
4 kn'i#evnik...
.
NEDZAD BRSMOVC (1940 2011) je bosanskohercegovacki knjievnik roen u
Sarajevu . Osnovnu kolu je pohaao u Zepcu, a nakon jednogodinjeg pohaanja
tehnicke kole u Zenci prelazi u Sarajevo i pohaa srednju kolu za primjenjene
umjetnosti, odsjek vajarstvon nakon cega zavrava studij filozofije u Sarajevu.. Bio je
urednik u listovima Nai dani i Osloboenje, nastavnik u Goradu, ali je uglavnom bio
profesionalni knjievnik. Prevoen je na ceki, turski, albanski, engleski, francuski,
94
panski, njemacki i italijanski jezik. Napisao je romane: Ugursuz, Karabeg, Braca i
veziri, Vjecnik..., zbirke prica: Knjiga Adema Kahrimana, Zmaj od Bosne, Kuca bez
vrata i druge prie... Dobitnik je brojnih nagrada, a nakon izlaska iz tampe romana
Vjenik (2005.), Drutvo pisaca BiH ga je kandidiralo za Nobelovu nagradu.
0inteza6 Pricanje u 1. i 3. licu: U proznim tekstovima moe se pricati u 1.
licu (koristi se i njemacki termin: i)( (i() - 7or%) i u 3. licu (njemacki
termin: er 7or%).
Tema pripov'edno+ d'ela 'e +lavni pred%et pripovi'edan'a*
prikazivan'a ili opisivan'a. 5e%o% se o&(vata pred%et kn'i#evno+
d'ela* a z n' se ve# %an'e te%atske 'edini)e ! %otivi.
Ide'a knjievnog djela je temeljna misao kojom je protkano knjievno
djelo.To je smisao djela koji je sadran u temi djela, dogaajima, likovima.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
0azna' vie o ...

95
2
6
(uta %annenbaum* Mil'enko 1er+ovi (odlo%ak
iz ro%ana"

Nastavna 'edini)a6 Rta 5annen&a%* Mil'enko 1er+ovi
4d+o'ni6 razvi'an'e os'ea'a za l'epot pisane ri'ei* l'epot oso&no+ do#ivl'a'a*
razvi'an'e interesa za razliitost do#ivl'a'* izra#avan'e do#ivl'a'a l'&avi
pre%a %'etnosti* razvi'an'e sposo&nosti za prepoznavan'e l'epote i vri'ednosti
kn'i#evno% d'el* razvi'an'e %oralni(:etiki( nor%i
4&razovni6 %'etnika kn'i#evnost* ro%an kao pripovi'edna vrsta* oavan'e i
do#ivl'avan'e l'epote 'ezika* oavan'e #anrovski( i strktrni( oso&enosti
ro%ana* te%a* ide'a* analiza likova

ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop* kaseto,on i adiozapis odlo%ka
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 likovna kltra* %zika kltra* in,or%atika
(istori'ske ele%ente odlo%k* odre-'e statine (zastavl'a'e" i dina%ine
(pokretake" %otive* otkriva stilsko!izra#a'na sredstva* otkriva ko%pozi)i'ske
ide'no% osnovo% teksta* prepozna'e pozitivne i ne+ativne oso&ine likova

96
Velika umjetnost nadilazi vrijeme, traje. Hipokrat veli: AU%'etnost 'e d+a*
#ivot 'e kratak.E (/atinski pri'evod6 ,Ars lon+a* vita &revis.E" Kako ov
%isao nadopn''e sljedeca: "Dvije su stvari koje nas cuvaju pred ocajem,
samo dvije stvari: zvjezdano nebo i umjetnost." (Jakob Wassermann)
Mogu li djeca biti potaknuta umjetnickim nadahnucem i gledati svijet ocima
umjetnika? Kakvu ulogu u tome ima kreativnost i stvaralacki talenat?
8lavni dio sata6
Na'ava teksta6 Rta 5annen&a%* Mil'enko 1er+ovi
Interpretativno itan'e teksta6 Rta 5annen&a%* Mil'enko 1er+ovi
Zato je umjetnost bila vana Ruti Tanenenbaum?
Kakav je redatelj Branko Mikoci?
korepetitor (nlat. correpetitor) pozorini presliavalac uloge; uvjebavac
operskih horova
koloratura (ital. coloratura) muzicki pjevacki ukras, finesa
sopran (ital. soprano) muzicki najvii enski ili djecji glas;
sopranist (ital. soprano) muzicki pjevac koji pjeva sopran
numeroloki /numerican (lat. numerus) koji se tice brojeva, brojni;
aspekt (lat. aspectus) izgled, pojava, vid; gledite, strana necega
statura (lat. statura) stas, struk; rast, uzrast
hauzmajstor (njem. haus-meister) pazikuca, nastojnik kuce
neurastenija (grc. neuron) astheneia slabost, medicinski slabost ivaca
ongler (fr. jongleur, lat. joculator) aljivcina u srednjem vjeku: muzicar ili svirac
koji je pratio trubadura; komedija, lakrdija, varalica,
deklamator (lat. declamator) umjetnik u govorenju (stihova), majstor u izlaganju
invektiva (lat. nvehi) nasrtanje, vrijeanje, uvreda, uvredljivo zadirkivanje
audicija (lat. auditio) nuno probno pjevanje, probno sviranje, proba glumca,
opernog pjevaca, sviraca prije no to ce biti angaovan
97
ondulacija pravljenje uvojaka, kovrcanje kose
Interpreta)i'a
ako je u sreditu ovog odlomka, i romana opcenito, prica o Ruti
Tannenbaum, u nju se uplice jo nekoliko zanimljivih likova. U ovom
odlomku to je lik redatelja Branka Mikocija ciji nam snani dojmovi o Ruti
Tannenbaum pribliavaju ovaj lik. U cemu Branko Mikoci vidi njenu
posebnost?
Pisac nam predstavlja likove predocavajuci izvjesnu napetost u njihovom
prvom susretu. U cemu je razlika u doivljaju ovog susreta izmeu
sredovjecnog redatelja privrenog ,kazalinoj karijeri i estogodinje
djevojcice ocarane bljetavilom pozornice?
Unutar odlomka je smjetena prava mala rasprava o izraajnim sredstvima
kazaline umjetnosti. Pisac na pomalo humoran nacin supostavlja prilicno
udaljena razmiljanja o glumi redatelja Mikocija i male Rute. Procitaj sljedece
odlomke i dokuci koje su to razlike i cime su uvjetovane:
AA onda su mu zasuzile oci, to je Ruta doivjela kao svoju veliku pobjedu.
Vie nije mogao izdrati, izvadio je maramicu iz depa i poceo brisati suze.
Pravi se da place, pomislila je. Kada se glumci prave da placu, tada svi u
publici briu oci. Osim nje. Ona vreba trenutak kada ce se vidjeti da glumac
samo glumi, i da uopce nije tuan.
(...)
U tim starim i pametnim djecjim ocima Mikoci je naao ono to je uzalud traio
od svojih glumica kada bi im govorio da ne mlataraju rukama, jer to nije gluma
nego teak oblik neurastenije, kakvome je mjesto u Stenjevcu a ne u
Hrvatskome narodnom kazalitu. Neka im ruke budu mirne, jer rukama se
vesla, a glumi se ocima. Sve vano to covjek o sebi moe reci, svaka istina o
njemu koja biva izrecena u tiini, kazuje se ocima. (...) A ta ga je djevojcica
gledala na stotinu nacina koje je on mogao prepoznati, i jo na najmanje toliko
nacina koji su mu nepoznati, ali zbog kojih kazalite i postoji. Da nije ociju,
predstave bi se igrale u mraku.
Pisac pricu gradi na pozadini uznemirujucih povijesnih dogaanja uoci i
spocetka Drugog svjetskog rata. Djevojcica Ruta, kao i mnogi drugi likovi
romana, postaje rtva povijesnih okolnosti. Moe li se naslutiti koje su to
okolnosti iz sljedeceg dijaloga:

! Zidovka - odsutno je konstatirao Binicki, nakon to su ispratili Rutu.
98
! Sto time elite reci? - trecnuo se Mikoci.
! Nita, zbilja nita.
! Onda vam najljepe preporucam da se suzdrite od takvih invektiva.
! Ali zato? - uzvrpoljio se Binicki.
! Zato da ne bi tko pomislio da ste neto eljeli reci.
Prica je ovo, dakle, o djevojcici jevrejskog porijekla kojoj se u osvit faizma
ukazuje prilika da ucini iskorak iz mracnog okruenja i zlog povijesnog usuda
koji joj je povijest namjerila - ka svjetlima pozornice. Mala Ruta ne moe
imati uvida u tragicne povijesne okolnosti koje joj se prikradaju. Potrai u
tekstu mjesta na kojima djecija bezazlenost snano kontrastira toj prijetnji.
U ovom odlomku iz romana prikazan je samo jedan glavni dogaaj, osnovni
motiv, intervju djevojcice Rute Tannenbaum u kazalitu. Kroz taj sredinji
dogaaj, osnovni motiv, protkani su mnogi drugi motivi (Rutin doivljaj
kazalita i ljudi u njemu, razmiljanja i doivljaj redatelja Mikocija...) Pronai
ostale motive u odlomku.
Procijeni kakva je fabula u odlomku, staticna ili dinamicna.
o Pronai staticne motive i kai ta se njima postie.
o Sta pokrece radnju u ovom odlomku? Kad radnja postaje ivlja,
dinamicnija?
0tvaralaki rad
Koliko ce povijesne okolnosti promijeniti jevrejsku djevojcicu Rutu
Tannenbaum prosudi sam/a usporedbom sljedeca dva odlomka (momenta iz
price odvojena vremenskim rasponom od sedam godina) iz romana:
1. ,Vec nakon pola godine, krajem svibnja 1936, Ruta Tannenbaum prvi je puta
vidjela svoje ime na kazalinom plakatu. Ali ne ispisano negdje u dnu, sitnim
slovima, uz obavezne tipfelere, nego odmah uz ime velike Biserke Herrn, na
ciju je Damu s kamelijama jesenas nisu pustili, a iznad imena Branka Mikocija,
naega slavnog redatelja. (...) O, kako je samo bila sretna kada su preko noci
plakatima oblijepili grad!
(...)
2. ,Proljeca 1943. princeza iz Gunduliceve, broj vie i nije vaan, pokrenula je
caroliju, ne zna se uz pomoc kojega i cijeg boga, da postane nevidljiva. Takva
su bila vremena, kad princeze nisu mogle poeljeti nita vece od nevidljivosti.
A ne treba niti napominjati koliko je oholosti trebalo za takvu elju. (...) Ruta
Tannenbaum imala je petnaest godina, i nije bila kriva zbog oblacnih stropova.
99
Ali je est mjeseci ivjela sama pod njima, strano se plaila, pa je zato i
poeljela biti nevidljiva.
o U to su se pretvorile elje ,princeze iz Gunduliceve da zablista
zvjezdanim nebom kazaline scene?
o Prisjeti se jo nekih knjievnih djela koja si procitao/la u kojima je
prikazano stradanje Jevreja. Ako eli neto vie saznati o Jevrejima,
njihovom porijeklu i ivotu, njihovom stradanju, pogledaj to na ovoj
internetskoj adresi:
http://www.laguna.rs/a94_autor_ricard_zimler_laguna.html
Tu ce se upoznati i sa savremenim romanima cija su glavna
okosnica, upravo Jevreji.
U ovom odlomku radnja je staticna, mirna, ispunjena djevojcicinim
razgledanjem kazalita i ljudi u njemu, Mikocijevim oduevljenjem malom
Rutom i njegovom nevjericom da je, napokon, pronaao pravu glumicu. Takvi
motivi u prici se zovu statini %otivi.
Radnja postaje dinamicnija onda kada Binicki pocinje dijalog o Rutinom
jevrejskom porijeklu i kada ga Mikoci prekida u njegovoj nakani da kae neto
protiv Jevreja i djevojcice Rutte. Motivi koji pokrecu radnju, motivi koji radnju
cine dinamicnom* zovu se dina%ini %otivi.
4 kn'i#evnik...
MLJENKO JERGOVC je bosanskohercegovacki knjievnik i novinar roen 1966.
godine u Sarajevu gdje je diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu.
Prepoznatljiv je kao autor pripovjedaka tematski vezanih uz Bosnu i Hercegovinu.
Njegova djela su prevoena na dvadesetak stranih jezika. Njegova prva, najpoznatija
i najuspjenija zbirka pripovjedaka o haoticnoj svakodnevici ivota u zaracenoj Bosni
i Hercegovini objavljena 1994. godine, osigurala mu je meunarodno priznanje.
Objavio je: zbirke pjesama: Opservatorija Varava, Ui li nocas neko u ovom gradu
japanski, Himmel Comando, Preko zaledenog mosta, Hauzmajstor Sulc, Dunje,
zbirke prica Sarajevski Marlboro, Mama Leone, Inallah, Madona, Inallah...,
romane: Dvori od oraha, Ruta Tannenbaum, Gloria in excelsis, Srda pjeva, u
sumrak, na Duhove, Otac...
0inteza6 Motivi koji pokrecu radnju, motivi koji radnju cine dinamicnom* zovu
se dina%ini %otivi. Motivi kojima se radnja zaustavlja, mirna je,staticna,
zovu se statini %otivi.
;avrni dio sata6
10
<o%aa zadaa6
0azna' vie o...
10

Nastavna 'edini)a6 Mrak na svi'etli% staza%a* I. 8. Kovai
spontano do#ivl'avan'e pisane ri'ei* razvi'an'e l'&avi pre%a ov'ek i
e%pati'e pre%a l'dsko' patn'i* raz%i'evan'e nor%i l'dsko+ ponaan'a*
iz+ra-ivan'e pozitivni( oso&ina linosti* razvi'an'e os'ea'a za pravednost
4&razovni6 poznavan'e te%el'ni( znaa'ki %'etnike pripovi'etke* oso&enosti
#anra pripovi'etke* razvi'an'e v'etine pravilno+ raz%i'evan'a porke*
sadr#a'na analiza* vre%enska i prostorna lokaliza)i'a teksta* ko%pozi)i'a
prozno+ d'ela (te%a* ,a&la* likovi"* te%a i ide'a* karakteriza)i'a +lavno+ lika*
ele%enti izra#a'no+ itan'a* oavan'e i i%enovan'e po'edinosti pripovi'e)i*
nara)i'a* deskrip)i'a* %onolozi

ilstra)i'a teksta iz itanke 9*
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 (istori'a
10
2
7
Mrak na svi!etlim stazama* I. 8. Kovai
Pripovi'etka
Is(odi en'a6 Prepozna'e pripovi'etk kao prozni o&lik kn'i#evnosti* odre-'e
statine (zastavl'a'e" i dina%ine (pokretake" %otive* otkriva stilsko!
izra#a'na sredstva* otkriva ko%pozi)i'ske di'elove kn'i#evno+ teksta*
prepozna'e ,a&lativni tok i povez'e +a s te%atsko!ide'no% osnovo% teksta*
prepozna'e pozitivne i ne+ativne oso&ine likova te psi(olok* so)i'aln i
etik kate+oriza)i'

Cesta tema koja je na razlicite nacine oduvijek prisutna u knjievnosti vezuje
se za covjekovu vanu ivotnu preokupaciju traganje za srecom.
,Najveca sreca u ivotu je uvjerenost da smo voljeni voljeni zbog toga kakvi
jesmo ili jo vie, usprkos tome kakvi jesmo., rekao je Viktor go (Victor Hugo).
Koliko ti je prihvatljiva ova misao? Sta je za tebe ,najveca sreca u ivotu?
8lavni dio sata6
Na'ava teksta6 Mrak na svi'etli% staza%a* I. 8. Kovai
Ko je rtva nepravde? Kako Jacica proivljava tu nepravdu?

zakolati zakljuciti, doci do saznanja
vojnica porez koji se placa dravi ako se ne slui vojska
kolajna medalja, okrugla kovna plocica sa simbolicnim natpisom ili likom koja
se daje kao znak odlikovanja
tron prijestolje, jedan od znakova vladarskog dostojanstva
nicice licem prema zemlji
bradva tesarska sjekira
vodir naprava u kojoj kosci dre u vodi brus za otrenje kose
10
zasun zatvarac, jezicac u bravi koji se pomice kljucem; arka na vratima i
prozorima
potporanj podupirac
nejac djeca
stelja slama, kukuruzovina ili lice to se stavlja pod stoku u staji
povodac ue, konopac na kojem se vodi krava, ovca i sl.
mrcina leina, mrtvac, mrtvo tijelo, strvina
lotra / lojtra bocna ograda na zaprenim kolima u obliku ljestava
cijepalo klada (panj) na kojoj se cijepaju drva
Interpreta)i'a
Prica izraava snani protest protiv poniavanja i ugnjetavanja ,malog i
bespomocnog covjeka. Po cemu je Jacica Safran ,mali, a ta njegovom
,malom ivotu daje ,veliki smisao?
Ugnjetavanje Jacice Safrana zasnovano je na motivu ubiranja poreza
(,placanju vojnice). U cemu je njegova bespomocnost?
Kako se dramaticne okolnosti u kojima se zatice Jacica odraavaju na
njegov unutranji svijet? Prokomentiraj sljedeci odlomak iz price:
,Zaspao je s glavom na stolu i nemirno sanjao citave noci. Pred jutro iskrsnu
pred njim onaj zakopcani gospodin i zablistale mu kolajne na prstima, da je
morao prekriti oci . Jacica Safran! grmnuo je mrko s visokog trona, a on
se srui nicice i grcevito zaplace. Uokolo stajali su mracni vojnici s isukanim
macevima, a ispred svih Franina Brdar, dreci ogromnu bradvu u ruci.
- Milost! Milost! jecao je Jacica i previjao se na podu.
Kroz visoka vrata ue tiho Goluba i promrsi mu vlanim jezikom dugacku
kosu.
- Kravetina! vikne Franina Brdar i nabrekli kravicni trbuh strano posijece
sjekirom.
(...)
Jacica se probudi uplakanih ociju i skoci...
Kakve se ,mracne slutnje uvlace u srce Jacice Safrana? Kako se branio od
tih slutnji. Prokomentiraj recenicu: ,Predvece stavi uho na cestu, i zamre mu
srce: cesta je tutnjila, i tutanj se naglo pribliavao kao prijetnja.
10
Pisac u prici posebnu panju posvecuje oblikovanju karaktera Jacice Safrana.
Cini to najcece prezentiranjem njegovih unutranjih preivljavanja, i to
usmjeravajuci pripovijedanje u dva pravca:
- u pravcu opisivanja Jacicina odnosa prema ivotinjama i prirodi
uopce;
- u pravcu predocavanja Jacicina odnosa prema ljudima:
predstavnicima vlasti, seljanima, susjedima;
o Pronai pojedinosti u tekstu koje idu u ovim pravcima i odredi koje
nam osobine Jacice Safrana predocavaju?
Pisac s istancanim osjecajem za drutvenu nepravdu slika sudbinu malog
obespravljenog covjeka. Kako su u prici prikazani predstavnici vlasti? Sta o
odnosu malog covjeka i vlasti saznaje iz sljedeceg odlomka:
- Ako ne platite, morat cemo vam neto zaplijeniti rece strogo jedan od
gospode, a Jacica zarida i baci mu se pred noge.
Starjeina pokae prstom na celo i ane gospodinu kraj sebe:
- S oprotenjem receno, malo mu se vrti vec od djetinjstva!
- Dakle, nece da plati?! Dobro! Vodite kravu! zapovijedi gospodin
panduru.
Jacica je skocio do Golube i objesio joj se o vrat. Pandur mu otkine ruke i surovo
ga strovali na kup stelje, onda odvee povodac i odvuce kravu kroz vrata.
- Hajde, mrcino! izdere se i udari je nogom.
Kako bi okarakterizirao/la Jacicino ponaanje u navedenom odlomku? Odluci
se za jedan od ponuenih odgovora i objasni svoj izbor:
- kao ljutiti protest zbog becutnosti predstavnika vlasti;
- kao emocionalu reakciju bespomocnog covjeka?
A kako razumijeva postupak njegovog susjeda Franine Brdara nakon
saznanja za nepravdu ucinjenu Jacici:
,Onda se naglo okrene od njega i, mahnuvi visoko u nebo, zabije
sjekiru do uke u cjepalo.?
Sta je ,obasjavalo Jacicinu ivotnu stazu u njegovom traganju za srecom, a
ta ju je ,zamracilo i isprijecilo se na tom putu? Koja znacenja sugerira
naslovna metafora ove pripovijetke?
10
Odlomak se zasniva na motivu straha od regrutacije i motivu ubiranja poreza
(otimanja Jacicinog jedinog bogatstva, kravice). Vjerno slikajuci i razraujuci te
motive pisac dublje ponire u unutranji svijet glavnog lika, razotkrivajuci
njegova preivljavanja, njegove strahove, bespomocnost.
o Pronai u odlomku rijeci koje to potvruju.
U psiholokoj i govornoj karakterizaciji likova knjievnik se koristi
deminutivima i augmentativima.
o Potrai ih i odredi im funkciju u karakterizaciji likova.
Uporedi osobine Franine Brdara i Jacice. U cemu je njihova slicnost, a u cemu
razlika? Kako Jacica reagira na nepravdu, a kako Franina?
Kreativni rad
Protumaci naslov novele.
Jacica Safran je jedan nesrecni i odgurnuti covjek izloen podsmijehu i
ponienju onih koji nisu razumjeli njegovu prirodu i/ili nisu suosjecali s
njegovim siromatvom.
Suosjeca li pisac s uvredom i ponienjem malog covjeka? Pronai pojedinosti
u tekstu koje potkrepljuju tvoj stav?
Kn'i#evni po'%ovi
Knjievno portretiranje lika obuhvata van'ski opis (opis fizickih osobina) i
ntran'i opis (opis psihickih osobina). Vanjski opis moe sadravati uzrast,
pojedinosti izgleda, nacin hoda, odjecu, bilo koje karakteristicne pojedinosti.
Unutranjim opisom su iskazana osjecanja, preivljavanja, karakterne osobine
lika, odnos prema drugim likovima, nacin govora, boja glasa... unutranji i
vanjski portret su oblikovani u skladnu cjelinu na osnovu koje sticemo
predodbu o liku. Opis lika je potpun ako nam pisac predstavlja sredinu i
vrijeme u kojem njegov junak ivi.
Psi(oloka karakteriza)i'a lika moe se, kao u prici Mrak na svijetlim
stazama, ostvariti i razvijenim opisima izgleda, ponaanja, slikama psihickog
stanja lika.
Pisac prati i otkriva preivljavanje u dui svog junaka, njegova razmiljanja,
otkriva nam njegove osobine i njegov karakter. Kada pisac u knjievnom
djelu slika lik posvecujuci posebnu panju njegovim moralnim osobinama,
pozitivnim ili negativnim, govorimo o etiko' karakteriza)i'i lika.
Kada pisac na temelju socijalnog stanja karakterizira lik, onda je to so)i'alna
(drtvena" karakteriza)i'a lika.
10
Pripovijetka Mrak na svijetlim stazama ima socijalnu tematiku. 0o)i'alna
te%atika je izbor tema i motiva koji prikazuju socijalne ili drutvene pojave i
probleme: drutvene nepravde, odnos bogatih i siromanih, odnos drutva
prema siromatvu...
0azna' vie o ...

4 kn'i#evnik...
VAN GORAN KOVACC (1913-1943) je hrvatski pjesnik, prozaist, esejist, novinar,
polemicar i prevodilac. Studirao je slavistiku u Zagrebu, ali se ubrzo posvetio
novinarstvu. Objavio je slijedece zbirke poezije Lirika, Ognji i roze; zbirku
pripovjedaka Dani gnjeva i poemu Jama u deset pjevanja. Zbirka poezije Ognji i roze
je pisana u dijalekatskom jezickom izazu Gorskog Kotara i donosi vrlo potresne slike
iz ivota seljaka i radnika. stom tematikom se autor bavi i u zbirci Dani gnjeva,
nadopunjavajuci sliku tekih drutvenih previranja u Gorskom Kotaru. Poema Jama
prikazuje ratna pustoenja i zlodjela.
0inteza6
0o)i'alna te%atika je izbor tema i motiva koji prikazuju socijalne ili drutvene
pojave i probleme: drutvene nepravde, odnos bogatih i siromanih, odnos
drutva prema siromatvu... Kada pisac na temelju socijalnog stanja
karakterizira lik, onda je to so)i'alna (drtvena" karakteriza)i'a lika.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6

10

Nastavna 'edini)a6 =itka kod =istri)e /esne* Miroslav Krle#a
spontano do#ivl'avan'e pisane ri'ei* razvi'an'e l'&avi i e%pati'e pre%a
ov'ek* raz%i'evan'e nor%i l'dsko+ ponaan'a* iz+ra-ivan'e pozitivni(
oso&ina linosti* osda rata
4&razovni6 poznavan'e te%el'ni( znaa'ki novele* razvi'an'e v'etine pravilno+
raz%i'evan'a porke* sadr#a'na analiza* vre%enska i prostorna lokaliza)i'a
teksta* ko%pozi)i'a prozno+ d'ela (te%a* ,a&la* likovi"* karakteriza)i'a +lavni(
likova* oavan'e i i%enovan'e po'edinosti odlo%k* nara)i'a* deskrip)i'a*
ele%enti izra#a'no+ itan'a*
,nk)i'a* iz+ra-ivan'e i ,or%iran'e per)eptivni(* %entalni( i ko%nikativni(
sposo&nosti

4&li)i 'ezike i so)i'alne ko%nika)i'e6 ,rontalni* individalni* +rpni
ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop*
10
2
8
'itka kod 'istrice Lesne* Miroslav Krle#a*
novela
2
9
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 /ikovna kltra* +eo+ra,i'a* (istori'a* in,or%atika
Is(odi en'a6 Prepozna'e novel kao prozni o&lik kn'i#evnosti* prepozna'e
te%el'ne oso&ine novele* odre-'e statine (zastavl'a'e" i dina%ine
ide'no% osnovo% teksta* prepozna'e pozitivne i ne+ativne oso&ine likova*
prepozna'e antiratn kn'i#evnost i n'ene oso&itosti
Sta je to antiratna proza?
Na koji nacin pisac izraava svoj stav prema ratu u antiratnoj prozi?
8lavni dio sata6
Na'ava teksta6 =itka kod =istri)e /esne* Miroslav Krle#a
Kako nam je predocena ratna zbilja Prvog svjetskog rata? Ko su najveci stradalnici
svakog rata?

desetnik podcasnik u domobranstvu
domobrani hrvatska vojska
bataljon jedinica jacine triju ceta kopnene vojske
10
satnija ceta
kota tacka nadmorske visine, na geografskoj karti oznacena brojem
Kraljevstva Szent stvna Maarska
ostruge metalni dodatak na peti cizme, kojim se konj podbada
boljar ruski plemic
petrovska vremena doba ruskog cara Petra Velikoga
barun pripadnik nieg plemstva
diletant nestrucnjak
pacer nespretnjakovic
orma oprema za konja
obojci uloak od platna koji se stavlja u opanak ispod stopala
atorski list atorsko krilo
zamusan neopran, prljav, neumiven
mulci (lat. mula) zool. mazgov, mazga
muar mali top koji proizvodi samo prasak bez hica
ku! umukni!, zauti!
loptiti liptati, ikljati, izbijati u jakom mlazu iz ile (krv)
za pet ran Kristuovih tako ti pet Kristovih rana
kamfor aromaticna i ljekovita biljna tvar; slui u medicini i u proizvodnji
eksploziva
plaho bojaljivo
mainengever strojnica
Interpreta)i'a
Krlea je pisac bogate imaginacije i obuhvatio je u svojim djelima mnoge teme
XX stoljeca. U koju bi vrstu proze, s obzirom na temu, svrstao/la ovu novelu?
Pisac nastoji to vjerodostojnije prenijeti dogaaj, odnosno ,historiju jednog
detalja bitke kod Bistrice Lesne. Koje pojedinosti na pocetku ovog odlomka
svjedoce o nastojanju pisca da postigne uvjerljivost? Kome pisac posvecuje
novelu?
Kako razumijeva sljedeci dio ove posvete: ... koji su svi pali kod junacke
navale na kotu broj tristatrinaest, prolivi tako svoju kraljevsku ugarsku
domobransku krv u slavu hiljadugodinjeg kraljevstva Szent stvna...?
Kako nam Krlea predocava ratnu zbilju Prvog svjetskog rata? Ko su
zaracene strane? Kako karakterizira njihove voe a kako domobrane?
Potkrijepi svoj stav primjerima iz teksta.
O sudbini junaka ove novele odlucit ce ,kombinacije gospodina Rikarda
Weisersheimba i baruna von Frederiksa, njegova dvojnika na ruskoj strani.
Kako je predocena atmosfera u kojoj se ,brigada mucenika krece ka ,ruskim
postavima na rubu ume? Potkrijepi to primjerima iz teksta.
11
Kako domobrani doivljavaju ,strane vojnike u casu suocavanja snjima? Sta o
tome saznaje iz sljedeceg odlomka: ,Gledao je Lovrek Stef te nepoznate i
strane vojnike kako se micu po brazdama kao oraci u daljini (a nisu oraci i ne
nose plugove nego puke), i gledao je mokru i teku razvaljenu zemlju i tako
se sagnuo da opipa rukom kakva je to zemlja jer mu je izgledalo kao da je
orano duboko i ljudski i da bi zemlja mogla biti dobra. U onaj tren kako se
Lovrek Stef sagnuo i zahvatio ruku zemlje zacvrkutao je jedan vrabac...?
Koliko ti je prihvatljiva sljedeca misao slavnog naucnika:
) (at se sasto!i u tome, da se l!udi, mada !edni druge ne pozna!u,
me&usobno ubi!a!u na zapovi!est l!udi ko!i se vrlo dobro pozna!u, a
uza!amno se ne ubi!a!u.* (Albert Ajntajn)?
o U kojoj mjeri se ovakav stav prema ratnim dogadanjima priblizava
stavu pisca u ovoj noveli?
Jednom je prilikom Krlea podcrtao ta je bio poticaj nastajanju zbirke
Hrvatski bog Mars: ,Devet stotina i esnaeste, kada sam poceo da piem tu
nesretnu knjigu, znao sam masu mladica, mojih bivih drugova, da su pali
mrtvi... Koji je osnovni ton novele? Kako se u noveli oslikava vrijeme njena
nastajanja? Kako je doivljavamo? Odgovori i/ili se odluci za neki/e od
ponuenih odgovora:
o kao snani antiratni poklic zbog tragicne sudbine ljudi koji su ,baceni u
arite besmislenog ratnog sukoba;
o kao svjedocanstvo o hrabrom stradanju covjeka u borbi za bolju
buducnost;
o kao protest protiv ratnog bezumlja uopce.
Sta bi bila osnovna misao ovog odlomka i cijele novele? Odluci se za neki/e
odgovore:
o osuda austrougarskih generala;
o osuda ljudske gluposti;
o osuda rata i njegov besmisao;
o osuda ubijanja i protest protiv rata.
Kreativni rad
Sta ovu novelu cini snanom antiratnom prozom?
Prepoznaj i obrazloi antiratni poklic u sljedecem odlomkom:
,Ljudi su gazili preko jednog povaljenog kronjatog stabla svi prljavi i
zamusani, pak je bljedilo obraza ljudskih izgledalo nadnaravnim. Svi su stupali
11
plaho te je tako glas gospodina desetnika Peseka u ovoj svecanoj tiini (kada
je svatko osjecao svoje srce u grlu) zvucao dvostruko surovije i stroe.
- No! Kaj bu? Em niste balerine! Mulci prokleti! Trkom!?
Prepoznaj naraciju (pripovijedanje), deskripciju (opisivanje) i dijalog (razgovor)
u ovom odlomku. Koja je njihova funkcija? Sta saznaje o vojnicima na
osnovu njihovog govora?
Novela je kratko prozno djelo saete radnje cija fabula govori o isjecku iz necijeg
ivota. Najcece sadri samo jedan dogaaj, jedan ili dva lika, a njezina se radnja
dogaa u odreenom i ogranicenom vremenu i prostoru.
Proza u kojoj pisac, otkrivajuci tragediju pojedinca i/ili skupina ljudi suocenih s
besmislom ratovanja i ubijanja, izraava svoj protest protiv rata, zove se antiratna
proza.
4 kn'i#evnik...
MROSLAV KRLEZA (1893-1981) je hrvatski pjesnik, prozaist, esejist i dramaticar.
Roen je u Zagrebu. Veoma je svestran hrvatski knjievnik, iznimna stvaralacka
aktivnost, najutjecajnija knjievna licnost izmeu dva svjetska rata. Pohaao je vojne
kole u Pecuhu i Budimpeti, ali ih nije zavrio, te se posvetio knjievnom radu.
Osnovao je i ureivao casopise: Plamen, Knjizevna republika, Danas i Peat,
utemeljio je i Leksikografski zavod. Ostvario je velik, anrovski i stilski raznovrstan
opus. Poezija: Pan, Tri simfonije, Lirika, Simfonije, Balada Petrice Kerempuha.
Novele i romani: Hrvatski bog Mars, Hrvatska rapsodija, Hiljadu i jedna smrt, Novele,
Povratak Filipa Latinovica, Na rubu pameti, Banket u Blitvi, Zastave. Drame:
Legenda, Kristof Kolumbo, Michelangelo Buonarotti, Adam i Eva, U logoru, Golgota,
Vujak, Aretej, tzv. glembajevski ciklus: Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda.
0inteza6
Proza u kojoj pisac, otkrivajuci tragediju pojedinca i/ili skupina ljudi suocenih s
besmislom ratovanja i ubijanja, izraava svoj protest protiv rata, zove se antiratna
proza.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6

0azna' vie o ...
11

Nastavna 'edini)a6 ;eleno &sen'e* 3d(e% Mla&di
ri'e'* zvko%* razvi'an'e sposo&nosti za prepoznavan'e l'epote i vri'ednosti
kn'i#evno% d'el
4&razovni6 poznavan'e te%el'ni( znaa'ki (istori'sko+ ro%ana* razvi'an'e
v'etine pravilno+ raz%i'evan'a porke* sadr#a'na analiza* vre%enska i
prostorna lokaliza)i'a teksta* ko%pozi)i'a prozno+ d'ela (te%a* ,a&la* likovi"*
karakteriza)i'a +lavni( likova* oavan'e i i%enovan'e po'edinosti odlo%k*
nara)i'a* deskrip)i'a* ele%enti izra#a'no+ itan'a
individalizirani
11
;eleno &sen'e* 3d(e% Mla&di
>istori'ski ro%an
3
0
3
1
+ra,o,oli'a ! ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 (istori'a* likovna kltra* in,or%atika
te%el'ne oso&ine (istori'sko+ ro%ana* odre-'e statine (zastavl'a'e" i
dina%ine (pokretake" %otive* otkriva stilsko!izra#a'na sredstva* otkriva
ko%pozi)i'ske di'elove kn'i#evno+ teksta* prepozna'e ,a&lativni tok i povez'e
+a s te%atsko!ide'no% osnovo% teksta* prepozna'e pozitivne i ne+ativne
oso&ine likova te psi(olok* so)i'aln i etik kate+oriza)i'
Prisjeti se gradiva koje si naucio/la iz historije u osmom razredu. Sta zna o
austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine 1878. godine?
Jedan slubeni austrougarski izvjetaj ovako opisuje te dogaaje: "Cijelo je
podrucje bilo obuhvaceno gustom ali nestalnom mreom naih pokretnih
kolona koje su sve vie stezale obruc oko pojedinih bandi; na kraju su banditi
ivjeli u tako tekim prilikama da su se, premda su jo tvrdokorno pruali
otpor, svi u mjesecu julu predali." (citirano prema Noelu Malcolmu)
A ovako ih opisuje jedan pisac: ,... mi se osjecasmo osamljeni i kao drvo
osjeceno. Nai sugraani drugih dviju skupina snaoe se brzo i vec tada
imaahu svoja glasila za podizanje narodne svijesti u svojoj zajednici, a mi
bijasmo bez svijesti i bez nade u kakvu buducnost. (Edhem Mulabdic)
Uporedi ova dva vienja istih povijesnih dogaaja i prepoznaj razlike. Cime su
sve one uvjetovane?
8lavni dio sata6
Na'ava teksta6 ;eleno &sen'e* 3d(e% Mla&di
11
Kakav je kolektivni doivljaj austrougarske okupacije, a kakav pojedinacan? Kakve
su sudbine ljudi bile u to doba?
Man'e poznate ri'ei6
carija trgovacki centar
bajrak zastava
kanda mogucno, moda, vjerovatno; kao da
svojta rodbina
jauklija voljena djevojka
bajagi kao da, toboe
vatan domovina
silah irok pojas sa pregradama za oruje
sibijan djeca, nejac
belci moda, vjerovatno
budak ugao
ekija odmetnici
halal ono to je doputeno, oproteno
dova molitva Allahu
Interpreta)i'a
Pisac nam u romanu ,Zeleno busenje predocava kolektivnu i individualnu
sudbinu ljudi u jednom burnom povijesnom vremenu. Kako se kolektivna
sudbina (austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine) odraava na
ponaanje pojedinaca? Sta o tome saznaje iz sljedeceg dijela teksta:
,Mlade ko mlade; krvca uzavrela, mata se razigrala, pa kripalo zubima,
htjelo se neto, al' niko nije znao to. Neiskusni momci nijesu mogli povesti
sami boja, a ona hladnoca i briga u starije im brace zadavala vece ogorcenje i
ko neku vecu srcanost. Samo da ima ko razvit bajrak i pozvat svijet u boj, eto
gotovih vojnika, sivih sokolova, da obrane ognjite svoje. No vecini ta obrana
nije titrala pred ocima vec da se ogledaju, da pokau onim straivicama: to je
junatvo.

Koliko svoju (individualnu) sudbinu glavni junak Ahmet povezuje s
kolektivnom? Pronai recenice u tekstu koje to potkrepljuju.
11
Kakve ,dvostruke misli unose nemir u Ahmetovu duu? Koliko su one
suprotstavljene?
Koje ce osjecanje prevladati: osjecanje ljubavi prema Ajii ili osjecaj dunosti
da brani domovinu? Pronai u tekstu mjesto koje predocava razloge takve
njegove odluke. Koliko ti je prihvatljiv njegov stav?

Kako je u kompozicionom smislu sastavljen odlomak? Na koliko se dijelova
moe podijeliti?
Kako dijalog izmeu Ajie i Ahmeta kontrastira prethodnoj kompozicionoj
cjelini u kojoj je data atmosfera predbojnog raspoloenja i neizvjesnosti?
Potrai i interpretiraj dijelove u tekstu koji nam pribliavaju enski doivljaj
rata.
Koja je temeljna razlika u doivljaju rata Ajie i Ahmeta? Prepoznaj je u
sljedecem dijalogu:
- Akobogda, kad mi dumana naceramo, onda ...
- Uh, da Bog sakloni da bude boja!
- A bogme ne valja, ako ga ne bude.
- Pa! - osnai se ona malo; - ako ga i bude ti ce bezbeli cuvat majku
svoju, bracu i...
- Mi mukinje stvoreni smo da idemo u boj, da cuvamo vas, sibijan.
- Uh! ti misli...
- Duan sam!
- nije ti ao ostavit majku i kucu?
Ahmet se protivi okupaciji Austro-Ugarske i svim nitima svog bica odan je
svojoj viziji slobodne domovine. Pred tom vizijom on rtvuje i svoju snanu
ljubav prema Ajii. Sto je jo prepreka ostvarenju te ljubavi? Potkrijepi svoj
stav odlomkom iz teksta.
Nakon Ahmetove pogibije otac udaje Ajiu za Raida, ali "Ajia vene od tuge,
obilaze je, a ona u tekoj vrucici. Zene uce, placu, mati kri ruke. U sumrak
ona umrije, a plac ena razlijee se. Ovo tragicno ozracje u kome se dogaa
ljubav izmeu Ahmeta i Ajie pribliava se u nekim elementima tragicnom
ozracju narodne balade ,Smrt Omera i Merime. Procitaj baladu i odgonetni
kakve je naravi poveznica izmeu ove dvije tragicne ljubavne price?
Kraj romana ,baca jace svjetlo na naslovnu metaforu (,Zeleno busenje).
Odgonetni njeno znacenje:
11
,Alija se povratio sa pokopa Ajiina, posjetio onda majcin grob, otiao sjutri
dan na preslicu, da vidi, gdje mu je brat pao, a kad se vratio u Maglaj opazio
gore, malo vie Delibegova hana, lijep spomenik onim vojnicima koji padoe
za Maglaj. Sve je obiao, suzna oka promatrao one nevine rtve onog
vremena, sudbine, koje je sada pokrivalo zeleno busenje...".
0tvaralaki rad
Odlomak posjeduje i dramske elemente. Pronai ih i pokuaj dramatizirati dio
teksta u kojem ih prepoznaje. Napii i didaskalije.
Roman ,Zeleno Busenje zahvata razdoblje u historiji Bosne i Hercegovine
obiljeeno potiskivanjem patrijarhalnih modernim oblicima ivota. Stari nacin
ivota, obicaji, navike, postepeno se i bolno potiskuju/naputaju. Pronai u
tekstu dijelove koji svjedoce o jo uvijek ,ivoj vezanosti junaka za
tradicionalne vrijednosti.
Roman predstavlja vjernu sliku jednog tekog vremena u kojem se prelamaju
dva kulturno-civilizacijska kruga. S jedne strane istocnjacki (Osmansko
carstvo), a sa druge zapadnjacki (Austro-Ugarska carevina) svjetonazori.
Pronai u nekom udbeniku iz historije ili u enciklopedijama ( mogu to biti i
internet enciklopedije) neto vie o uspostavljanju austrougarske vlasti na
naim prostorima 1878. godine.
Pronai roman u biblioteci i procitaj ga. Ne zaboravi poneto zabiljeiti u svoj
<nevnik itan'a.

Ro%an je najopseniji i najsloeniji prozni oblik u kojem pripovjedac nie
brojne dogaaje, likove, opise, prikazuje drutvo kao cjelinu. Danas je to
najpopularnija knjievna forma.
Prema tematskoj klasifikaciji (sredinjoj temi) romani mogu biti: drutveni,
psiholoki, historijski/povijesni, pustolovni/avanturisticki, ljubavni, viteki,
vestern, kriminalisticki, obiteljski romani.
4 kn'i#evnik...
EDHEM MULABDC (1862-1954) je bosanskohercegovacki prozaista. Roen je u
Maglaju, gdje je zavrio mekteb i rudiju, a nakon toga se zaposlio kao cinovnik. Po
zavretku Uciteljske kole u Sarajevu radi prvo u Brckom, a potom u Sarajevu kao
nastavnik u vjerouciteljskoj koli. za toga je perfekt konvikta Uciteljske kole, zatim
nastavnik u Serijatskoj sudackoj koli i potom nadzornik osnovne kole. Zajedno sa
11
Safvet-begom Baagicem i Osmanom Nuri Hadicem pokrece list Behar i osniva
drutvo Gajret. Bio je prije svega prosvjetitelj, potom knjievnik. Svoj prosvjetiteljski
rad prenosi i na knjievno stvaralatvo. Roman Zeleno busenje, prvi bonjacki
roman, smatra se najznacajnijim romanom ovog autora. Napisao je djela: Zeleno
busenje, Nova vremena, Nesretan unuk, Aga i kmet, Tahiraga, Lov, Kumovi, Garib,
Nian, Tajno pismo, Na obali Bosne...
0inteza6
Prema tematskoj klasifikaciji (sredinjoj temi) romani mogu biti: drutveni,
psiholoki, historijski/povijesni, pustolovni/avanturisticki, ljubavni, viteki,
vestern, kriminalisticki, obiteljski romani.

;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
0azna' vie o
11

Nastavna 'edini)a6 Veliki vezir* <ervi 0i

patn'i* raz%i'evan'e nor%i l'dsko+ ponaan'a ( ratni% okolnosti%a"*
iz+ra-ivan'e pozitivni( oso&ina linosti* razvi'an'e l'&avi pre%a porodi)i
4&razovni6 poznavan'e te%el'ni( znaa'ki (istori'ske dra%e* oso&enosti #anra
dra%e* razvi'an'e v'etine pravilno+ raz%i'evan'a porke* sadr#a'na analiza*
prostorna i vre%enska lokaliza)i'a teksta* ko%pozi)i'a dra%sko+ d'ela (te%a*
,a&la* likovi"* karakteriza)i'a +lavno+ lika* portret* ele%enti izra#a'no+ itan'a*
oavan'e i i%enovan'e po'edinosti dra%i* di'alozi* %onolozi

11
3
2
2
3
$eliki vezir* <ervi 0i
>istori'ska dra%a
3
3
s%eno+ izla+an'a i raz+ovora* (eristika %etoda* %etoda itan'a i pisan'a
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 (istori'a* in,or%atika
Is(odi en'a6 Prepozna'e dra% kao prozni o&lik kn'i#evnosti* prepozna'e
te%el'ne oso&ine (istori'ske dra%e* odre-'e statine (zastavl'a'e" i
ko%pozi)i'ske di'elove dra%sko+ teksta* prepozna'e di'aloki tok i povez'e +a
s te%atsko!ide'no% osnovo% teksta* prepozna'e pozitivne i ne+ativne oso&ine
likova te psi(olok* so)i'aln i etik kate+oriza)i'* didaskali'e
Sta o ivotu slavnog Velikog vezira Mehmed-pae Sokolovica saznaje iz
sljedeceg odlomka: ,Mehmed-paa Sokolovic je u ime Sulejmana
Velicanstvenog, jo pod osvojenim Sigetom, okupio i drao vojnu snagu
Carstva u svojoj cvrstoj ruci, ne samo za tri sedmice poslije sultanove smrti
nego i tokom narednih 13 godina, koliko je bio na poloaju velikog vezira. Za
to vrijeme, dreci se nacela sultana Sulejmana, Mehmed-paa je odravao
Carstvo na vrhuncu vojno-politicke moci i kulturno-prosvjetnog i graditeljskog
procvata, na koje ga je uzdigao najveci osmanski vladar. (Mustafa mamovic:
,Historija Bonjaka)
Pogledaj video zapis iz pozorine predstave ,Veliki vezir (Scena treca) na
sljedecoj internet adresi: http://www.youtube.com/watch?v=NoFC2HENR8
Kako historijski, a kako dramski tekst pristupa obradi ove teme? Koje cinjenice
iz ivota ove slavne historijske licnosti zanimaju historiju, a koje knjievni
tekst?
8lavni dio sata6
Interpretativno itan'e teksta6 Veliki vezir* <ervi 0i
12
Mehmed-paa Sokolovic je umoran od vladanja i sam udi za ,cairima romanijskim.
Zato?

muebak drvena reetka na prozoru
ohol nadut, nadmen, gord, razmetljiv, uobraen, bezobrazan, drzak
cair livada, sjenokos, panjak
gle caklina, vanjski sjaj
sandak (tur. sancak) oblast koju su sultani davali na upravu svojim vojvodama
vilajet (tur. vilayet) mesto roenja, zavicaj; pokrajina, provincija
vezir (tur. vezir) na stoku titula visokog dravnog cinovnika; u bivoj Turskoj
Carevini: titula ministra predsednika (veliki vezir).
hamzevije pristae Hamze Orlovica koji je imao udio u atentatu na Mehmed-
pau Sokolovica
hazretleri (ar. i tur.) njegova uzvienost
tevabija (tur. tevabi) pratnja pristalice, istomiljenici
bestilj gusti pekmez od ljiva
divan (tur. divan) turski dravni savet; tajni savet bivih sultana;
padiah (tur. padisah) gospodar nad kraljevima, samodrac, car, sultan, veliki
sultan
efendija (tur. efendi) gospodin, gospodar; titula muslimanskog duhovnog voe
ili vjerski obrazovanog muslimana
dova molitva Allahu
dovadija onaj koji cini dovu
jezuiti clanovi ili pristalice ,Drutva susovog", katolickog reda
korumpriran (lat. corrumpere) pokvaren, izopacen, podmicen, potplacen,
potkupljen
akam hairolsum pozdrav, dobro vece! Sretno vece!
han svratite, konacite
ticenik ljubimac, onaj koji ima protekciju
izaslanitvo poslanstvo, lica koja, u ime neke vece organizacije, imaju
ovlacenje da obave izvjestan posao
sultan ( tur. sultan) muslimanski vladalac, samodrac, car; ranije: turski car.
poselamiti muslimanski pozdrav, pozdraviti
12
hanuma gospoa, supruga
harem ensko odjeljene u muslimanksoj kuci gdje je stranim mukarcima
zabranjeno ulaziti
karaoz komicar, maionicar, lakrdija, marioneta
Interpreta)i'a
Stihovi s pocetka ovog odlomka rjecito govore o dva vrlo udaljena drutvena
poloaja. Jedan se vezuje za ,dvore u Stambolu, a drugi za ,caire
romanijske.
o Ko su ,oholi koji su ,darivani dvorom u Stambolu?
o Kakvu ,kaznu moli lirski subjekt? Sta pod time misli?
o Sokolovic ipak ,dariva autora ovih stihova? Sta time pokazuje? Opredijeli
se za neki/e od ponuenih odgovora:
naklonost prema pjesniku;
naklonost prema sadraju pjesme: Sokolovic je umoran od vladanja i
sam udi za ,cairima romanijskim;
mudrost vladanja: iako mu se sadraj pjesme ne dopada, Sokolovic
nagrauje darovitog pjesnika.
Mehmed-paa Sokolovic je bio osmanlijski vojskovoa i veliki vezir porijeklom
iz Bosne i Hercegovine (sela Sokolovici pored gradica Rudo). Pronai u tekstu
mjesta koja govore o njegovoj vezanosti za bosanskohercegovacke prostore i
ljude.
Koje osobine velikog vezira Mehmed-pae Sokolovica upoznaje iz njegova
odnosa prema zatvorenicima? Potkrijepi svoje miljenje recenicama iz teksta.
U ove Sokoloviceve dravnicke dunosti uplicu se neke slike. Prepoznaj ih u
sljedecim njegovim rijecima: ,Boe, kakva runa jesen! (Pilaviji) A u nas,
tamo... ljive su obrane, bestilj krcka u kazanima... ovnovi razapeti visoko na
tavanima... sijela djevojacka.... gore nebo planinsko, mrazno, zvjezdano...
usamljen vuk vije na mjesecini...
Kako se ove slike odnose prema slikama iz pjesme s pocetka ovog odlomka:
,Uzalud Stambolu ljepota i ljepotice!
Jedna tamnica
i jedna runa jesen ih ko trag u pijesku
briu.
Boe moj, darivaj ohole dvorom u Stambolu
i daj im dugu prljavu jesen stambolsku,
a meni ucini uslugu i kazni me da - dok
sam iv, kosim caire romanijske,
ljeti na pripeci,
12
i pijem vodu, Kneinac zvanu,
od koje gle po zubima puca.?
o Koju stranu Sokoloviceve licnosti upoznaje iz ove usporedbe?
znenadna nocna posjeta ,ticenika i dovadije sultana Murata, Sadudina,
otkriva jo jednu stranu Sokoloviceva karaktera. U cemu sultan vidi
,neshvatljivu grubost i nemar velikog vezira Sokolovica?
Ko je i zato potaknuo ,uzvienu srdbu sultana Murata? Kako se prema tim
okolnostima odnosi Mehmed-paa Sokolovic? Odgonetni to iz sljedeceg
dijaloga:

A0okolovi: Sluaj ti, zelembacu, ja sam tebi vec jednom zabranio da mi
izlazi na oci. Poselami sultanu Safiju-hanumu koja te poslala...
0addin: Ja govorim o srdbi sultanovoj...
0okolovi: Reci ti njoj da ja odgovaram za sudbinu turskog carstva. Ja sam
njegovu slavu i moc ovom glavom i ovim rukama podigao meu zvijezde.
Carstvo die mojim dahom. dok sam ja iv, necu dati da mi se haremski
cejfovi mijeaju u dravnicke poslove.
A sad napolje!
Sadudinovo obracanje velikom veziru Mehmed-pai Sokolovicu zapocinje
prijetvornom ljubaznocu i laskanjem. Kako zavrava? Potrai recenice u
tekstu koje to potkrepljuju.
Kako je veliki vezir Mehmed-paa Sokolovic prihvatio upozorenje da je ,put
carske srdbe posijan mrtvim glavama?
Koliko ti je prihvatljiva sljedeca vizija covjeka kojemu moe biti povjereno
carstvo: "Carstvo moe biti povjereno samo covjeku koji voli svijet jednako kao
i svoje tijelo." (Lao Tse)?

Kreativni rad
Mehmed-paa Sokolovic je podizao brojne zadubine, damije, cesme,
podigao je i nekoliko mostova u Bosni i Hercegovini i jedan u Crnoj Gori.
Jedan od tih mostova u Bosni i Hercegovini je i tematska osnova romana Na
Drini cuprija ve Andrica. Saznaj koji je to most. Poslui se romanom i/ili
enciklopedijama.
12
Napii esej kojemu ce inspiracija biti sljedeca Sokoloviceva recenica iz drame
,Veliki vezir: ,A zgarita i zaputene oranice nisu ni jedno carstvo ucinili
srecnim.
Mala napomena: drama Veliki vezir sigurno zasluuje mjesto u tvom
Dnevniku citanja.
Kn'i#evni po'%ovi
<ra%a (prema grckom drama radnja) je knjievno djelo koje zahtijeva
realizaciju u glumackoj izvedbi na pozorinoj sceni, filmu, televiziji, radiju.
zraajno sredstvo drame nije samo jezik nego i sve ostale izraajne
mogucnosti koje stoje glumcu/glumici na raspolaganju (scenografija na maloj
ili velikoj sceni, otvoreni prostor sa scenografijom, muzika, kostimi...). Dramska
predstava cesto nastaje suradnjom autora i kazalinih, filmskih, televizijskih i
radijskih umjetnika. Glavno obiljeje i glavni dio dramskog teksta je di'alo+.
Veliki vezir Dervia Suica je historijska drama. >istori'ska dra%a ima
historijsku pozadinu, govori o historijskim dogaajima, historijskim licnostima.
4 kn'i#evnik...
DERVS SUSC (1925-1990) je bosanskohercegovacki prozaist. U vrijeme kada je
pohaao Uciteljsku kolu u Sarajevu, Suic odlazi s grupom ucenika u partizane, to
ce imati znacajnog uticaja na njegov knjievni svijet i tematsku zaokupljenost. Nakon
rata je radio kao ucitelj u Srebrenici i Tuzli, kao novinar Osloboenja, Zadruga i
povremeno saradnik drugih listova. Bio je upravnik Narodne biblioteke u Tuzli i
drutveno politicki radnik u Sarajevu. Dobitnik je Dvadesetsedmojulske nagrade,
Nagrade ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. Napisao je slijedeca djela: Jabuani, S
proleterima, Mome s vrgorca; Ja, Danilo, Danilo u stavu mirno, Teferi, Kurir,
Drugarica istorija, Pobune, Uhode, Hodza strah, Zestine, Tale, Parergon, Zar i mir,
Veliki vezir, Nevakat, Listopad, Jesenji cvat, Drame, Cvijet za ovjekoljublje. Djela
Dervia Suica fokusiraju kolektivnu bosansku sudbinu, povijesne udese Bosne,
duhovnu fizionomiju bosanskog covjeka. Prevoena su na mnoge strane jezike.

0inteza6
<ra%a (prema grckom drama radnja) je knjievno djelo koje zahtijeva
realizaciju u glumackoj izvedbi na pozorinoj sceni, filmu, televiziji, radiju.
Dramska predstava cesto nastaje suradnjom autora i kazalinih, filmskih,
televizijskih i radijskih umjetnika. Glavno obiljeje i glavni dio dramskog teksta
je di'alo+.
>istori'ska dra%a ima historijsku pozadinu, govori o historijskim
dogaajima, historijskim licnostima.
12
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
0azna' vie o ...

Nastavna 'edini)a6 Mizantrop* 1ean! =atiste PoFelin Moli'er
prirode ri'e'* zvko%* razvi'an'e sposo&nosti za prepoznavan'e l'epote i
vri'ednosti kn'i#evno% d'el* razvi'an'e d(ovitosti i prepoznavan'e ko%ini(
ele%enata
4&razovni6 ko%edi'a kao vrsta dra%e* ko%inost i ironinost* ko%inost i
poka* oavan'e i do#ivl'avan'e l'epote 'ezika* oavan'e #anrovski( i
strktrni( oso&enosti ko%edi'e* di'alo+ i %onolo+
4&li)i 'ezike i so)i'alne ko%nika)i'e6 ,rontalni rad* individalni rad* rad
+rpa%a
12
3
4
Mizantrop* 1ean! =atiste PoFelin Moli'er
Ko%edi'a
+ra,o,oli'a ! ilstra)i'a teksta iz itanke 9
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 %zika kltra* likovna kltra
te%el'ne oso&ine ko%edi'e* odre-'e statine (zastavl'a'e" i dina%ine
di'elove dra%sko+ teksta* prepozna'e di'aloki tok i povez'e +a s te%atsko!
ide'no% osnovo% teksta* prepozna'e pozitivne i ne+ativne oso&ine likova te
psi(olok* so)i'aln i etik kate+oriza)i'* prepozna'e ironian i neironian
s%i'e(* didaskali'e
Koliko je uloga iskrenog covjeka lahka, a koliko - teka uloga? Potkrijepi svoj
stav nekim primjerom iz vlastitog iskustva.
Kako razumijeva ovu misao slavnog pisca: "Pristojnost zahtjeva da ljudi
lau." (Maksim Gorki)?

8lavni dio sata6
Na'ava teksta6 Mizantrop* 1ean! =atiste PoFelin Moli'er
Koji momenat je u tebi izazvao smijeh? Zato?

12
mizantrop covjekomrzac
moneta (lat. moneta) novac, narocito kovani novac
hudo jadno
koketa (fr. coquette) ena koja gleda da se dopadne drugima (narocito
mukarcima); zavodnica
zgranjavati se zaprepatavati se, zastajati u cudu, bez rijeci od neprijatnog
iznenaenja
flegma trom i ravnoduan covjek
ra hra, necistoca (rav lo covjek, neto drugo loe, stvar, pojava i sl.)
kaditi okaditi, namirisati
prorok onaj koji prorice sudbinu
hulja nitkov, nevaljalac, propalica
golja odrpanac
ujdurma rad koji se izvodi vjeto i lukavo, smicalica, spletka, podvala
jediti nervirati
porok mana, nedostatak
kuditi grditi, ruiti
bezumlje ludost, ludilo
Interpreta)i'a
Molijer u svojim komedijama slika ljudske slabosti, mahane i poroke
francuskog drutva XX stoljeca, s namjerom da im se nasmije i/ili naruga. S
kojom ljudskom slabocu nas komediograf suocava u ovom odlomku iz
komedije Mizantrop? Prepoznaj to u sljedecim Alsestovim rijecima:
,Ko covjek od casti. Nikad ne izreci
Rijeci koje nece iz srca poteci.
Molijer u Mizantropu predstavlja temu opce drutvene lai. La je Molijerova
opsesivna tema i ,vjecni neprijatelj kojeg on progoni i s kojim se obracunava
u svojim komedijama.
o Koji lik u komediji zastupa ovaj autorov stav? Potkrijepi svoje miljenje
recenicama iz teksta.
Zasmijavajuci i zabavljajuci ljude, Molijer ih eli i pouciti. Koji su komicni, a koji
poucni elementi u sljedecim Alsestovim rijecima:
, nita ne mrzim ko grimase razne
Tih izrucitelja ljubaznosti prazne
Zagrljaja turih slatke raspirace
Nepotrebnih rijeci uslune sijace,
Sto se ljubaznocu sa svakim namecu
ludu s pametnim u isti dak mecu.?
12
Alsest izraava svoj protest prema ,prirodi ljudi i odbija prilagoditi joj se. Sta
ga sve u ljudskoj prirodi ,do sto bijesa jedi? Postoji li i neka druga strana
,prirode ljudi?
Kako ga odvodi taj ,bijes? Prokomentiraj sljedece njegove rijeci:
,Ljudi su mi tako mrski da bi mene
Ba ljutilo da me potuju i cijene.
o Koliko ti je prihvatljiv Alsestov stav?
Koliko je Alsestov stav prihvatljiv Filentu? Prokomentiraj njegove rijeci:
,Da l'sirote smrtne, sve bez izuzetka
Obuhvata ova vaa mrnja rijetka?
l' u nae vrijeme moe jo da bude...
Rjecnik stranih rijeci ovako definira znacenje rijeci mizantrop6 (grc. miseo -
mrzim, anthropos - covjek) - covjekomrzac; osoran i povucen covjek. Pronai
mjesto u tekstu koje govori o Alsestovoj osornoj prirodi i povucenosti,
usamljenosti.
Alsestovoj ,mizantropiji (mrnji prema covjeku) snano kontrastira jedna
osobina njegovog prijatelja Filenta. Prepoznaj je u sljedecim njegovim
rijecima:
, luega posla ne moe da bude,
Nego kad ko zadre da popravlja ljude.
Ja svaki dan, k'o vi, vidim stvari trista
Koje mogu bolje da budu zaista;
Al' mada me sve to kud god krocim srece
Ljuta ko vas niko vidjeti me nece.
Sta Filenta miri s ljudskim nesavrenstvom? Sta mogu znaciti njegove rijeci:
,Zdrav razum u svemu bjei od krajnosti, / zahtijeva mjeru i u cestitosti?
Kreativni rad
Rijeci suprotnog znacenja od rijeci mizantrop i mizantropija su:
- filantrop (grc. filanthropos) covjekoljubac i
- filantropija (grc. filanthropia) covjekoljublje, ljubav prema
blinjima.
o Napii zamiljeni dijalog Alsesta i nekog filantropa. Moe to biti i ti.
12
5ra+edi'a i ko%edi'a su dvije osnovne dramske vrste. Ko%edi'a, za razliku
od tragedije, na komican nacin obrauje drutvene sukobe, ismijava
shvatanja, obicaje i navike jedne drutvene grupe, epohe ili generacije. Kritika
ljudskog ponaanja u komediji izaziva smijeh a junaci komedije najcece imaju
preuvelicane negativne osobine ( krtost, uobraenost, hvalisavost,
castoljubivost...).
Cilj komedije nije samo da nasmije i zabavi, vec i da pouci. Komedija uvijek
ima sretan rasplet.
4 kn'i#evnik...
ZAN-BATST POKLEN MOLJER (Jean Baptiste Poquelin Moliere, 1622-1673) je
najznacajniji francuski komediograf. U mladim danima je napustio obrazovanje za
advokata da bi ivio u teatru i za teatar. Vodio je preko godinu dana putujucu druinu
po cijeloj Francuskoj, sastavljajuci farse s tipiziranim likovima po uzoru na talijansku
improvizirajucu trupu. Visoko obrazovan i talentiran Molijer je jedinstven u svojoj
posvecenosti narodnoj publici, to je izazivalo otpor viih slojeva drutva. Njegovi
likovi prikazuju sudbinu prostodunog, potenog ili slobodoumnog covjeka u drutvu
graansko-plemicke ravnotee, ili su iva svjedocanstva nalicja te ravnotee:
obecovjecenja, kapitalisticke pohlepe i sl. Njegov pogled na svijet polazi od likova i
njima svojstvenih gesta i grimasa, on je humanisticki racionalan i irokogrud, ali
netrpeljiv prema osobama opasnim po blinje ili po ravnoteu zajednice fanaticima,
patrijarhalnim ocevima, glupim sebicnjacima, lanim intelektualcima, koketama i sl.
Molijer je svojim djelima zacrtao maticnu tradiciju francuskog kazalita i evropske
komedije. Napisao je slijedeca djela: Skola zena, Tartuffe, Don Huan, Mizantrop,
Skrtac, Gradanin plemic, Umiljeni bolesnik, itd.
0inteza6
5ra+edi'a i ko%edi'a su dvije osnovne dramske vrste. mamo i dramu u uem
smislu koja ne mora biti niti komedija niti tragedija.
Ko%edi'a na komican nacin obrauje drutvene sukobe, ismijava shvatanja,
obicaje i navike jedne drutvene grupe, epohe ili generacije. Kritika ljudskog
ponaanja u komediji izaziva smijeh a junaci komedije najcece imaju
castoljubivost...). Cilj komedije nije samo da nasmije i zabavi, vec i da pouci.
;avrni dio sata6
12
<o%aa zadaa6
0azna' vie o ...

Nastavna 'edini)a6 Ma+ara) i slav'* Ivan Andre'evi Krilov

istinol'&ivost kao vri'ednost* raz%i'evan'e nor%i l'dsko+ ponaan'a*
iz+ra-ivan'e pozitivni( oso&ina linosti* razvi'an'e l'&avi pre%a pisano' ri'ei
4&razovni6 poznavan'e te%el'ni( znaa'ki %'etnike &asne* oso&enosti
#anra &asne* razvi'an'e v'etine pravilno+ raz%i'evan'a porke* sadr#a'na
analiza* karakteriza)i'a +lavni( likova* ironi'a* ele%enti izra#a'no+ itan'a*
s%eno+ izla+an'a i raz+ovora* (eristika %etoda* %etoda itan'a i pisan'a
13
3
5
Ma+ara) i slav'* Ivan Andre'evi Krilov
U%'etnika &asna
4&li)i 'ezike i so)i'alne ko%nika)i'e6 ,rontalni* individalni* +rpni rad*
individalizirani
5e%atska korela)i'a
Is(odi en'a6 Prepozna'e &asn kao prozni o&lik kn'i#evnosti* prepozna'e
&asn sti(* prepozna'e te%el'ne oso&ine &asne* otkriva stilsko!izra#a'na
sredstva* prepozna'e di'aloki o&lik &asne i povez'e +a s te%atsko!ide'no%
osnovo% teksta* prepozna'e pozitivne i ne+ativne oso&ine likova te otkriva
n'i(ov etik kate+oriza)i'* prepozna'e ironian i neironian ton

Koja znacenja rijeci kritika poznaje? Koja znacenja taj pojam ukljucuje u
svakodnevnoj upotrebi? Potrai znacenja pojma kritika u nekom rjecniku.
Rijec kritika oznacava i umijece razmatranja, procjenjivanja, vrednovanja -
naprimjer umjetnickih djela. Ako je ,Umjetnik stvaralac lijepoga (Oscar Wilde),
ko je kriticar?
Postoje knjievni, likovni, filmski, kazalini, glazbeni... kriticari. Koja je njihova
zadaca?
8lavni dio sata6
Na'ava teksta
13
Sta misli o slavujevoj pjesmi? A ta misli o magarcu kao ,glazbenom kriticaru?

poj pjesma, pjevanje
biglisati pjevati, izvijati melodiju (ptice, narocito slavuji)
zaromoni zaamori, zaubori, zarominja
Interpreta)i'a
Cuvi kako ,glasovi krue o prekrasnom pjevu slavuja, magarac poeli i sam
da ga cuje i uvjeri se u istinitost price. Kako je slavuj reagirao na njegovu
elju?
Prepoznaj i prokomentiraj slavujev nesvakidanji talenat i umijece u sljedecim
stihovima:
,Cas u sto boja biglie mu glas,
Cas zaromoni stih,
Pa tiha pjesma kroz daljine tone,
A caskom opet ice sve mu zvone.
Kolika je moc slavujeve pjesme? Kako slavujevo okruenje doivljava njegovu
pjesmu?
"Muzika je hrana ljubavi. (William Shakespeare) Kako o tome svjedoce
sljedeci stihovi:
,Pastiru stade dah, od srece trne,
Zatrepti sva mu dua.
K pastirici plahi pogled svrne,
Pun zanosa slua.?
Je li talenat dovoljan za vrhunsko umjetnicko ostvarenje? Koliko ti je
prihvatljiva sljedeca misao: "Da ljudi samo znaju koliko sam naporno radio da
bih postao majstor, moja djela ne bi izgledala uopce toliko cudesna."
(Michelangelo Buonarroti)?
Kako je magarac reagirao na slavujev poj? Odluci se za odgovor koji ti je
prihvatljiviji:
- uzbueno jer je duboko ganut slavujevim umijecem pjevanja;
- hladno jer nije doivio ni prepoznao ljepotu slavujeve pjesme.
13
Koliko su ti prihvatljive magarceve rijeci:
,Tek je meni ao
Sto ti pijetla naeg nisi upoznao.
Od njega bi jo mogo
Nauciti mnogo.?
o Sta iz ovih stihova saznaje o magarcevom poznavanju umijeca
pjevanja? Kakvo je njegovo umijece razmatranja i procjenivanja
umjetnickog ostvarenja? Sta misli o magarcu kao ,glazbenom
kriticaru?
Magarcev ,sud o slavujevoj pjesmi pravo je otrenjenje za zanesenog
umjetnika, te on ,Prhne i poleti preko devet bara.... Sta time pokazuje?
Odgovori i/ili se odluci za neki/e od ponuenih odgovora:
- da eli pobjeci od neukog kriticara koji ne posjeduje dovoljno sluha ni
znanja za njegovo umjetnicko ostvarenje;
- da eli pobjeci od svakog kriticara;
- prezir prema onima koji njegovu pjesmu ne razumiju;
- da ne moe podnijeti kritiku;
- protest jer nema ta nauciti od pijetla;
- ravnodunost prema magarcu jer je shvatio da magarac ne zna koliko
je neuk kao ,glazbeni kriticar.
Ovo je umjetnicka basna. Koga u basni simboliziraju slavuj i magarac?
Basnom ,Magarac i slavuj Krilov je izvrgao ruglu jednog svog kriticara, ruskog
velikaa koji ga je kritizirao kao pjesnika. Basna posjeduje
humoristicne/smijene i satiricne elemente. Prepoznaj ih. (Prisjeti se: Satira je
knjievni oblik u kojem se na duhovit i podrugljiv nacin osuuju negativne
pojave u ponaanju, miljenju i djelovanju ljudi, kao to su: sebicnost,
nepromiljenost, glupost...)
0tvaralaki rad
Sta znaci biti samokritican? Koliko si spreman/a prepoznati i priznati vlastite mahane?
Prokomentiraj sljedecu misao poznatog satiricara:
o "Satira je vrsta stakla u kojem posmatraci ponajcece opaze svacije lice
samo ne svoje." (Jonathan Swift)
Odaberi temu i napii pismeni sastav:
o Moj osvrt na basnu Magarac i slavuj
13
o U magarcu sam prepoznao...
o Ne gledaj ta ti kae, nego ko ti kae!
U%'etnika &asna je kratka prica u stihu ili prozi u kojoj se ljudsko ponaanje
predstavlja alegorijski, najcece sa ivotinjama kao glavnim junacima. Svaka basna
ima neku moralnu pouku zasnovanu na zdravom razumu. Pojedinim ivotinjama se
pripisuju ljudske osobine (lisici lukavstvo, vuku pohlepa, lavu moc, slavuju kreativnost
i vjetina, magarcu glupost...) Basne su uvijek ironicne, a cesto i satiricne.
Ironi'a je stilska figura u kojoj se rijecima daje suprotan smisao od onog koji
one imaju. ronija je cesto i duhovito i podsmjeljivo dranje koje znaci
potpuno suprotno od onoga to se rijecima kazuje.
0atira je duhovita, podrugljiva i otra osuda ljudskih mana i negativnih
drutvenih pojava.
Ale+ori'a je figura prenesenog znacenja u kojoj jedna stvar ( predmet, pojava,
prizor ili situacija) oznacava drugu stvar. Slicna je metafori, ali se alegorija
protee na cijelu sliku, nerijetko i na cijelo knjievno djelo.
0azna' vie o ...
4 kn'i#evnik...
VAN ANDREJEVC KRLOV (1768 1844) je ruski basnopisac i komediograf.
Proslavio se prvenstveno svojim basnama u kojima je cesto uz opceljudske mahane i
poroke istodobno kritizirao i ruska drutvena i kulturna zbivanja. Prevodio je i
preraivao La Fontena, na kojeg se u mnogo cemu i ugledao. Krilovljeve basne,
pisane u stihovima i narodu bliskim jezikom, uspjele su prodrijeti i do evropskih
citalaca i ruskog puka, te pojedine Krilovljeve mudre izreke ive i danas kao narodne
poslovice.
0inteza6
U%'etnika &asna je kratka prica u stihu ili prozi u kojoj se ljudsko ponaanje
predstavlja alegorijski, najcece sa ivotinjama kao glavnim junacima. Svaka
basna ima neku moralnu pouku zasnovanu na zdravom razumu. Basne su
uvijek ironicne, a cesto i satiricne.
Ironi'a je stilska figura u kojoj se rijecima daje suprotan smisao od onog koji
one imaju. ronija je cesto i duhovito i podsmjeljivo dranje koje znaci
potpuno suprotno od onoga to se rijecima kazuje.
0atira je duhovita, podrugljiva i otra osuda ljudskih mana i negativnih
drutvenih pojava.
13
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6

Nastavna 'edini)a6 8i%pel lda* Isaa) =as(evis 0in+er
4d+o'ni6 razvi'an'e l'&avi pre%a kn'i#evnosti* l'epota oso&no+ do#ivl'a'a
kn'i#evnosti kao vri'ednost* razvi'an'e l'&avi pre%a pisano' ri'ei* spontano
do#ivl'avan'e pisane ri'ei* razvi'an'e os'ea'a za pravd i %oral* istinol'&ivost
kao vri'ednost* razvi'an'e l'&avi i e%pati'e pre%a l'dsko' patn'i* raz%i'evan'e
nor%i l'dsko+ ponaan'a* iz+ra-ivan'e pozitivni( oso&ina linosti* razvi'an'e
l'&avi pre%a porodi)i
4&razovni6 poznavan'e te%el'ni( znaa'ki novele* oso&enosti #anra novele*
razvi'an'e v'etine pravilno+ raz%i'evan'a porke* sadr#a'na analiza*
ko%pozi)i'a prozno+ d'ela (te%a* ,a&la* likovi"* psi(oloki portret:etika kara
13
3
6
8i%pel lda* Isaa) =as(evis 0in+er
Novela
kteriza)i'a +lavno+ lika* oavan'e i i%enovan'e po'edinosti noveli* nara)i'a*
deskrip)i'a* di'alozi* (%oristini ele%enti* ele%enti izra#a'no+ itan'a*
%entalni( i ko%nikativni( sposo&nosti

di+resi'a
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 reli+i'ska kltra
Is(odi en'a6 Prepozna'e novel kao prozni o&lik kn'i#evnosti* prepozna'e
te%el'ne karakteristike novele* otkriva stilsko!izra#a'na sredstva* prepozna'e
pripov'edne* di'aloke* deskriptivne i %onoloke o&like tekst* ,a&l
povez'e s te%atsko!ide'no% osnovo% teksta* prepozna'e pozitivne i ne+ativne
oso&ine likova te otkriva n'i(ov psi(olok* so)i'aln i etik kate+oriza)i'*
Ljudi su spremni mnoge ljudske postupke, pa i one najplemenitije, proglasiti za
ludost. Kada se ljudska hrabrost moe razumjeti kao ,ludost? U cemu moe
biti ,ludost naivnog covjeka?
Mea Selimovic u Tvrdavi veli kako ,samo neiskustvo i ludost covjeku ,daju
krila, i da je ,najveca mudrost u ivotu da ,covjek pronae pravu ludost.
Kako razumijeva ovu misao?
8lavni dio sata6
Na'ava teksta6 8i%pel lda* Isaa) =as(evis 0in+er
13
Kakva raspoloenja i osjecanja u vama budi Gimpel luda?

rabin idovski svecenik, idovski vjeroucitelj
deran objeenjak, fakin, ulicar
kavgadija onaj koji izaziva svau, prepirku, svaalica
kadar koji je u stanju da neto uradi, mocan, sposoban za neto
obeenjak deran, ulicni mangup, skitnica
eret lukavac, prepredenjak, nestako, vragolan
skoliti opkoliti
ovnujski rog afar, jedan je od najstarijih duhackih instrumenata na svijetu. Pravi
se od ovnujskog i kozjeg roga a koristi se prilikom nekih praznika i oglaavanja
vanrednih dogaaja.
Interpreta)i'a
Ova prica nas upoznaje s jednim neobicnim junakom. Kako nam se on
predstavio na pocetku ovog odlomka?
U cemu se ogledala Gimpelova ludost? Potrai joj neko drugo ime i/ili odaberi
neko od ponuenih:
- djetinjasta naivnost u kojoj je spreman povjerovati i u najnevjerovatnije
dogaaje;
- bezrezervno vjerovanje ljudima proizalo iz uvjerenja da ljudi nemaju
razloga lagati;
- lakomislena popustljivost doputanje ljudima da se nasmiju i zabave
na njegov racun;
o Potkrijepi svoj/e odgovor/e recenicama iz teksta.
Cime Gimpel pravda svoju ,ludost? U kakvoj se zamci zatekao?
Prokomentiraj sljedece njegove rijeci:
,Pre svega, sve je moguce, kao to je zapisano u ,zrekama otaca, samo sam
zaboravio kako. Drugo, morao sam da poverujem, jer bi me inace skolila sva
varoica. Ako bih se ikad usudio da kaem: ,Vi se to egacite sa mnom., bilo
bi nevolje. Ljudi bi se naljutili: ,Kako to misli? Hoce li da kae da smo svi mi
laovi? Sta sam mogao da cinim? Verovao sam im i nadam se da sam im
pricinjavao bar malo zadovoljstva.
13
Ljudi iz Gimpelova okruenja su vrlo matoviti u smiljanju zamki njegovoj
,ludosti. Kako bi okarakterisao/la njihovo ponaanje?
Poslije jednog ,egacenja Gimpel se ,zarekao da nikom nita vie nece
poverovati. Pronai to mjesto u tekstu i odgonetni po cemu je ovo
egacenje posebno uvredljivo? Koju nam stranu Gimpelove licnosti
razotkriva?
Singer u svojim djelima redovno istrauje ulogu vjere u ivotima svojih likova
suoenih s razliitim ivotnim nedaama. Pronai mjesta u ovoj prii iz kojih je
to vidljivo.
Kreativni rad
Poljski pisac sak Singer je 1978. godine dobio Nobelovu nagradu za
knjievnost, ponajprije zbog novele "Gimpel, luda". Ovo je snana prica o
opstanku u surovom svijetu, o ocuvanju dostojanstva i odolijevanju
iskuenjima koje ivot nosi. Od koga Gimpel ocekuje odgovor na pitanja koja
ga zbunjuju?
Prokomentiraj savjet rabina ,Pisano je: bolje je biti luda vascelog ivota nego
biti zao makar i jedan cas.
Novela je kraca pripovjedna vrsta, saete radnje cija fabula govori o isjecku iz
necijeg ivota. Najcece sadri samo jedan dogaaj, jedan ili dva lika, a
njezina se radnja dogaa u odreenom i ogranicenom vremenu i prostoru.
Psi(oloka karakteriza)i'a lika moe se ostvariti i razvijenim slikama
ponaanja i slikama psihickog stanja lika. Pisac prati i otkriva preivljavanje u
dui svog junaka, nacine njegova razmiljanja, otkriva nam njegove osobine i
njegov karakter.
4 kn'i#evnik...
SAK BASEVS SNGER (1904 1991) jevrejski je knjievnik koji je punu svjetsku
slavu stekao dobijanjem Nobelove nagrade za knjievnost 1978. godine. Roen je u
poljskoj u gradicu Radziminu. Obrazovanje je stekao u vjerskoj koli svoga oca i
stekao status rabina, ali se tim poslom nikada nije bavio. Mnogo je prevoen i jedan
je od najpopularnijih pisaca u Americi. Djelo mu je posveceno Jevrejima istocne
Evrope koji su ivjeli po getima i jevrejskim emigrantima u Americi. Autor je niza
zbirki prica, poput poznate Metuzalemova smrt i druge prie, i slavnih romana
Madioniar iz Lublina, Sotona u Goraju, Ludak, Neprijatelji... Kao pisca ga zanimaju
ljudske sudbine u vrtlogu ivota.
0inteza6
13
Psi(oloki portret lika nastaje njegovom psiholokom karakterizacijom. Pisac prati i
otkriva preivljavanje u dui svog junaka, nacine njegova razmiljanja, otkriva nam
njegove osobine i njegov karakter.
Kada pisac u knjievnom djelu slika lik posvecujuci posebnu panju njegovim
moralnim osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etiko' karakteriza)i'i
lika.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6

Nastavna 'edini)a6 Istan&l 8rad* s'ean'a (4dlo%ak Grno!&i'elo"*4r(an
Pa%k
4d+o'ni6 razvi'an'e l'&avi pre%a kn'i#evnosti* razvi'an'e oso&no+ do#ivl'a'a
kn'i#evnosti kao vri'ednosti* razvi'an'e l'&avi pre%a pisano' ri'ei* spontano
do#ivl'avan'e pisane ri'ei* razvi'an'e l'&avi pre%a porodi)i i rodno% do%*
do%ovini
4&razovni6 poznavan'e te%el'ni( znaa'ki ato&io+ra,sko+ ro%ana* ili
ato&io+ra,i'a i ato&io+ra,ski ro%an* oso&enosti #anra ato&io+ra,sko+
ro%ana* eksteri'er ka o&lik deskrip)i'e* razvi'an'e v'etine pravilno+
raz%i'evan'a porke* sadr#a'na analiza* vre%enska i prostorna lokaliza)i'a
teksta* i%enovan'e po'edinosti deskrip)i'i
13
3
7
Istan&l 8rad* s'ean'a* 4r(an Pa%k
Ato&io+ra,ski ro%an

4&li)i 'ezike i so)i'alne ko%nika)i'e6 ,rontalni* individalni* individalizirani*
rad +rpa%a
ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 likovna kltra* (istori'a* +eo+ra,i'a
Is(odi en'a6 Prepozna'e ato&io+ra,ski ro%an kao prozni o&lik kn'i#evnosti*
prepozna'e te%el'ne karakteristike ato&io+ra,sko+ ro%ana* otkriva stilsko!
izra#a'na sredstva* prepozna'e pripov'edne* deskriptivne i %onoloke o&like
tekst* ,a&l povez'e s te%atsko!ide'no% osnovo% teksta
Kojim bi bojama opisao/la svoj grad? Sta u tom opisu odreuje njegovu boju (priroda,
graevine, klimatski uvjeti, ljubav...)?
Pisac Orhan Pamuk ovako opisuje povezanost covjeka i njegovog grada: ,Na grad
je spokojno mjesto.
Sta sve povezuje covjeka s njegovim gradom? Sta tebi znaci tvoj grad?
,Poznajemo tek nekolicinu ljudi, a silno mnotvo kaputa i hlaca. Odjenite neko
strailo u svoje zadnje rublje, a vi stanite do njega razodjeveni tko ne bi prvi
pozdravio strailo? (Henry David Thoreau)
,Odijelo ne cini covjeka. (Narodna poslovica)
8lavni dio sata6
Na'ava teksta6 Istan&l* 4r(an Pa%k
14
Pisac osjeca prisnu vezanost za grad stanbul, ali i za njegove ljude. Kakve
,snove i matanja dijeli s njima dok ,nocna tama prekriva siromatvo ivota?

avenija pristup, prilaz; drvored; staza, put obrubljen drvecem i cvijecem
konak nocite, prenocite
neoliceno neobojeno
legenda prica iz ivota svetaca, ivotopis svetaca; izmiljena prica, bajka, gatka,
basnoslovna prica
arnautski albanski
kaldrma kamenom poplocan drum, plocnik; kamen za poplocavanje drumova
sufle / suflirati (fr. souffler, lat. sufflare) pozorino, aptati, doaptavati
impresionizam likovni, muzicki i knjievni pravac
dolmu mini-kombi u slubi javnog prijevoza (javni taksi)
manuelan rucni, koji radi rukama; koji je izraen rukama; manuelni radnik onaj koji
radi fizicki, zanatlija
sag zastirac, arenica, za podove i zidove, tepih
bizantski bizantijski (grc. Byzantikon) koji se tice grckog ili istocnorimskog carstva
kolorit vetina bojenja, vetina davanja i upotrebe boja
ozracje sredina u kojoj covjek ivi i razvija se
tekstura tkanje, tkanina; sklop, sastav, spoj
ucas odmah
luc borovina koja se lahko pali pa slui za potpalu vatre
tekija nastamba u kojoj borave dervii i vre obrede; dervihana
Interpreta)i'a
Odlomak zapocinje pricom o stanbulu Pamukova djetinjstva. Kao da iz
,polutame sumorne kuce-muzeja u kojoj je pisac odrastao, eli podijeliti s
nama sjetni ,uitak gledanja ,starih zgrada i sruenih drvenih konaka. Kojim
bojama pisac boji grad svoga djetinjstva? Sta je odredilo te boje?
,biografija grada je data u crno-bijeloj boji. S jedne strane je u picevo
djetinjstvo urezana slika ,siromatva ivota, ulica i stvari, a s druge
sveprisutno pamcenje bogatstva slavne i bljetave prolosti grada, izgubljenog
,starog i pradavnog bogatstva stanbula. z njihova preplitanja pisac izvodi
neku vrstu kolektivne sjete i melanholije za izgubljenim ,bljetavim ozracjem
14
koje je ,davalo gradu snanu, punu i raskonu ljepotu. Koja su zdanja
svjedoci nekadanjeg velelepnog sjaja stanbula? Pronai u tekstu njihov opis
i odgonetni kakvo raspoloenje u piscu izaziva njihovo uruavanje.
stanbul je sveprisutna tema u djelima Orhana Pamuka. Kako pisac ovoj temi
pristupa u romanu Istanbul? Odaberi jedan od ponuenih odgovora i obrazloi
svoj izbor:
o Pisac eli biti historicar grada i podastrijeti nam mnotvo historijskih
cinjenica koje svjedoce o njegovoj burnoj i slavnoj prolosti.
o Pisac eli svjedociti o ivoj slici preplitanja ivota grada i covjeka u
njemu, i prepustiti se osobnim uspomenama, utiscima i sponama s
gradom svoga djetinjstva.
Za Pamuka ,stanbul cini stanbulom (...) "predvecernji crno-bijeli ugoaj"
grada. Koji mu ,strastveni putnici na stok pomau u traganju za ovim
ugoajem? Pronai mjesta u tekstu koja o tome govore.
U picevu sjecanju ,crno-bijelo tkivo grada snano kontrastira onome to su
,zabiljeili zapadni putopisci pristigli u stanbul sredinom 19. stoljeca, a to
,svjedoci da su ponajprije boje i bljetavo ozracje bogatih konaka davali gradu
snanu, punu i raskonu ljepotu. On ipak voli ,tamu hladnih zimskih veceri,
koja se, unatoc priguenoj svjetlosti ulicnih svjetiljki, kao poezija sputa na
pusta prigradska naselja. Tu emociju pisac motivira i jednim posebnim
,osjecajem. Potrai ovaj odlomak u tekstu i otkrij koji je to ,osjecaj. Koliko ti je
prihvatljiv? Pokuaj ga objasniti.
Kreativni rad
Napii pismeni sastav na temu: ,Moj grad je moje mjesto spokoja
Prepoznaj opise eksterijera u odlomku i otkrij ulogu stilskih postupaka u
slikanju stanbula.
U kakvom odnosu stoje opisi grada i piceva osjecanja prema rodnom gradu?
Djelo u kojemu sam autor opisuje svoj ivot nazivamo ato&io+ra,i'o%.
Ato&io+ra,ski ro%an obrauje i kombinuje pojedinosti i doivljaje iz
picevog ivota slueci se pripovijedanjem u prvom licu (ch Form). Pisac
tei vjernom reproduciranju svojih iskustava i vienja svijeta oko sebe.
4 kn'i#evnik...
ORHAN PAMUK (1952) je turski romanopisac, dobitnik Nobelove nagrade, roen u
stanbulu. Skolovao se na istanbulskom Robert Collegeu, a potom na tehnickom
sveucilitu upisuje studij arhitekture kako bi udovoljio elji svojih roditelja da postane
14
graevinar ili arhitekt. pak, nakon tri godine odustaje od arhitekture, te se odlucuje u
potpunosti posvetiti pisanju. Zavrava studij novinarstva i odlazi u New York, gdje na
Sveucilitu Columbia, kao gostujuci znanstvenik boravi slijedece tri godine. Do sada
je napisao: Bijeli zamak, Zovem se Crvena, Novi zivot, Istanbul: grad, sjecanja,
Snijeg, Dzevdet-beg i sinovi, Tiha kuca, Muzej nevinosti, Crna knjiga.. Najistaknutiji
je savremeni turski pisac, djela su mu prevedena na vie od ezdeset stranih jezika.
Radi na Univerzitetu u Kolumbiji kao profesor uporedne knjievnosti.
0inteza6
Ato&io+ra,ski ro%an obrauje i kombinuje pojedinosti i doivljaje iz picevog
ivota slueci se pripovijedanjem u prvom licu (ch Form). Pisac tei vjernom
reproduciranju svojih iskustava i vienja svijeta oko sebe.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
0azna' vie o ...

Nastavna 'edini)a6 4#aloena porodi)a* =ranislav Ni

ko%edi'e* razvi'an'e interesa za razliitost do#ivl'a'* razvi'an'e os'ea'a za
d(ovitost* prepoznavan'e (%oristini( ele%enata i ironi'e* razvi'an'e
sposo&nosti za prepoznavan'e poke i vri'ednosti kn'i#evno% d'el
4&razovni6 oavan'e #anrovski( i strktrni( oso&enosti ko%edi'e* ko%edi'a
kao #anr* s%i'e( i ironi'a* di'alo+* didaskali'e
14
3
8
4#aloena porodi)a* =ranislav Ni
Ko%edi'a

individalizirani
ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 likovna kltra*
te%el'ne oso&ine ko%edi'e* odre-'e statine (zastavl'a'e" i dina%ine
di'elove dra%sko+ teksta* prepozna'e di'aloki tok i povez'e +a s te%atsko!
psi(olok* so)i'aln i etik kate+oriza)i'* prepozna'e ironian i neironian
s%i'e(* didaskali'e
Didakticka igra: Ja sam maska...
Budite pravi majstori u pretvaranju. ,Stavite na lice masku duboke tuge ili
ushicene radosti i odglumite pantomimom situaciju iz koje su proizale.
Pokuajte ih prepoznati na licima drugih i opisati.
8lavni dio sata6
Na'ava teksta6 4#aloena porodi)a* =ranislav Ni

14
Cemu si se posebno nasmijao/la u ovoj komediji? Ko je najvie zasluan za tvoj
smijeh?

parastos u pravoslavnoj crkvi sluba za pokoj due umrlog
pogruenost utucenost
sreski oblasni
kanda moguce, valjda, vjerovatno, kao da
opozicioni suprotni, protivni, koji pripada opoziciji
stecaj obustava placanja obaveza, bankrotstvo
stenica (stjenica) vrsta insekta
fascikula fascikla, tvrdi omot za ulaganje dokumenata
kirajdija zakupac stana, stanar
stati u front stati u stroj, postrojiti se
Interpreta)i'a
Nuic je jednom prilikom izjavio kako postoji samo jedna vrsta pravog humora,
a to je onaj koji ,izazivajuci smeh na usnama - ublaava surovosti ivota. Koja
je ,surovost ivota tema ove komedije? Odgovori i/ili odaberi jedan od
ponuenih odgovora:
o Tuga zbog gubitka drage osobe;
o Ljudska pohlepa koja potiskuje tugu zbog gubitka drage osobe;
o Ljudska pohlepa proizala iz ravnodunosti prema smrti bliske osobe;

Koliko god nas Nuic suocava sa ,surovim istinama stvarnosti, njega ne
naputa humorno osecanje ivota. Pronai humoristicne elemente u ovoj
komediji.
U dijalokim situacijama koje slijede zapocinje ,skidanje maske s lica
pojedinih likova. Sta se nazire ispod te maske? Sta saznaje o Agatonu u
sljedecem dijalogu:
TRFUN (kao izraz opteg negodovanja koje se javilo u pokretu i
razmeni pogleda): Mogao je i tako da ti kae, zato da nije mogao.
Samo zna, brate Agatone, pokojnik je bio pismen covek i citao je
novine, pa je mogao misliti u sebi: Ovaj Agaton jeste bio sreski
nacelnik, ali gde god je bio, ostavljao je za sobom smrdljiv trag.
AGATON (plane): To nije istina! Tako su pisale opozicione novine, a ne
moe ti traiti od opozicionih novina da piu kako sam ostavio
miriljavi trag za sobom.
14
Na cemu Agaton temelji svoje uvjerenje da je on prava osoba za ,upravljanje
imanjem? Prepoznaj to u sljedecem njegovom obracanju Gini:
,A da upravlja imanjem, treba da ima glasinu, da se izdere; treba da ima
pesnicu, da udari njome po stolu i advokatu i kirajdiji i majstoru koji opravlja
imanje.
Agaton eli iskljuciti sve ostale clanove ,oalocene porodice kao moguce
kandidate za ,upravljanje imanjem. Ko ga je prvi prozreo? Pronai dijaloku
situaciju iz koje je to vidljivo.
Ko su pokretaci zbivanja, nosioci radnje u komediji Ozalocena porodica?
Za njih se kae da su prota+onisti. Likovi koji se suprotstavljaju svojim
mislima, djelovanjem glavnim likovima, sukobljavaju se s njima zovu se
anta+onisti.
Koji likovi su u ovoj drami antagonisti?
0tvaralaki rad
U cinu ove komedije, kao to si vidio/la, dominira humor proizaao iz dijaloga
meu likovima u cijem je sreditu lik Agatona koji lukavom rjecitocu utire put
sebi kao buducem ,upravitelju imanja pokojnika. Procitaj komediju u cjelosti i
otkrij kako je ,prihvaceno saznanje da ih je sve pokojnik prevario. Kako to
prihvata ,oalocena porodica? Koje je njeno pravo lice (lice bez maske)?
Spremite Ozalocenu porodicu na dramskoj sekciji ili u vaem odjeljenju.
Narocitu panju obratite na didaskalije u drami jer ce vam sigurno pomoci da
to vjernije odigrate svoju ulogu.
ova Nuiceva komedija zasigurno zasluuje svoje mjesto u tvom Dnevniku
citanja. Osim osnovnih podataka o knjizi i autoru, zabiljei i situacije koje su,
po tvom miljenju, najkomicnije u djelu.
Prota+onist: U starogrckoj drami protagonist je bio glumac koji je igrao glavnu
ulogu. Danas ta rijec ima vie znacenja: prvak drame, nosilac glavne radnje i
pokretac zbivanja u knjievnom, pozorinom ili filmskom djelu, glavni junak.
Anta+onist je lik koji se suprotstavlja svojim mislima, djelovanjem glavnim
likovima, sukobljava se s njima. li, jednostavno: neprijatelj, suparnik (onaj koji
je suprotstavljen protagonisti).
14
4 kn'i#evnik...
BRANSLAV NUSC (1864-1938) je veoma snaan i uspjean srpski dramaticar cija
se djela neprekidno izvode i na domacim i mnogim stranim pozornicama. Pisao je
romane, putopise, price, feljtone, autobiografska sjecanja, tragedije, komedije.
Napisao je slijedeca djela: roman Optinsko dete, komedije Narodni poslanik,
Sumnjivo lice, Protekcija, Put oko sveta, Gospoda ministarka, Beograd nekad i sad,
Ozalocena porodica, Dr, Pokojnik itd. Nuic je dao jako bogatu i raznoliku sliku
srpskog drutva u svojim djelima. Graanski, malograanski i seoski svijet,
intelektualci, slubenici, oficiri i politicari nali su u Nuicevom djelu osvijetljenu svoju
intimnu sliku koju su brino skrivali na dnevnom svjetlu. On je uvijek nasmijavao i
razveseljavao svoju publiku, ali su u osnovi ovih djela dublja ivotna iskustva,
filozofski aspekti pogleda na svijet i umjetnicka zrelost u kritickom stavu.
0inteza6
Ko%edi'a na komican nacin obrauje drutvene sukobe, ismijava shvatanja,
obicaje i navike jedne drutvene grupe, epohe ili generacije. Kritika ljudskog
ponaanja u komediji izaziva smijeh a junaci komedije najcece imaju
castoljubivost...).
Cilj komedije nije samo da nasmije i zabavi, vec i da pouci. Komedija uvijek ima
sretan rasplet.
Prota+onist: U starogrckoj drami protagonist je bio glumac koji je igrao glavnu
ulogu. Danas ta rijec ima vie znacenja: prvak drame, nosilac glavne radnje i
pokretac zbivanja u knjievnom, pozorinom ili filmskom djelu, glavni junak.
Anta+onist je lik koji se suprotstavlja svojim mislima, djelovanjem glavnim
likovima, sukobljava se s njima. li, jednostavno: neprijatelj, suparnik (onaj koji
je suprotstavljen protagonisti).
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
0azna' vie o ...
14

Nastavna 'edini)a6 A'van(o* Halter 0)ott
4d+o'ni6 razvi'an'e l'&avi pre%a kn'izi* razvi'an'e oso&no+ do#ivl'a'a
kn'i#evno+ d'ela* razvi'an'e interesa za razliitost do#ivl'a'* izra#avan'
do#ivl'a'a* razvi'an'e sposo&nosti za oavan'e l'epote* prepoznavan'e odnosa
do&ar!zao* pravda!nepravda
4&razovni6 oavan'e #anrovski( i strktrni( oso&enosti (istori'sko+ ro%ana*
o&'ektivni i s&'ektivni ele%enti pripovi'edan' i opisivan'
ko%nikativni( sposo&nosti* iz+ra-ivan'e estetski( vri'ednosti*
14
3
9
A'van(o* Halter 0)ott
>istori'ski ro%an
Nastavna sredstva po%a+ala6 itanka 9* kreda* &il'e#ni)a* olovke* +ra,o,oli'a !
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 +eo+ra,i'a* (istori'a* likovna kltra* in,or%atika
te%el'ne oso&ine (istori'sko+ ro%ana* odre-'e statine (zastavl'a'e" i
ko%pozi)i'ske di'eloveprozno+ teksta* prepozna'e di'aloki tok i povez'e +a s
te%atsko!ide'no% osnovo% teksta* prepozna'e pozitivne i ne+ativne oso&ine
likova te psi(olok* so)i'aln i etik kate+oriza)i'
Pogledaj insert iz povijesnog filma "vanhoe" koji je adaptacija poznatog
romana Waltera Scotta na sljedecoj internet adresi:
http :// www .youtube .com /watch ? v = plXvXjM 0 YJ 8& feature = related
nsert iz filma nam pribliava atmosferu jednog vitekog turnira koji se odava
u Engleskoj u 12. stoljecu. Ucesnik na turniru je i vitez Ajvanho koji se nada
pobjedi kako bi obezbijedio novac za otkupninu zarobljenog kralja Ricarda
Lavljeg Srca, zatocenog u jednom austrijskom dvorcu. Kakvu predstavu o
vitekim turnirima si stekao/la iz ovog inserta?
8lavni dio sata6
Na'ava teksta6 A'van(o* Halter 0)ott
14
Discipliniran u upravljanju svojim osjecanjima vitez Ajvanho predstavlja vjernog
podanika koji prerasta u simbol odanosti kralju. z kojih dijelova prepoznaje njegovu
odanost?

odmetnik otpadnik, lice koje zakonitoj dravnoj vlasti daje oruan otpor
pehar veca posuda za pice u obliku visoke cae
gortak branin, planinac
nazocnost prisustvo
hajati mariti, brinuti se
kunja iskuenje
vazal podanik, knez (vladar ) koji je bio podreen nekom drugom knezu (vladaru)
prijestup kanjivo djelo
tovanje potovanje
pobuda misao kao pokretac i osnova neke delatnosti
revnost marljivost, vrednoca; postojanost, istrajnost.
krcanstvo religija koju je osnovao sus iz Nazareta, nazvan Krist
paganski neznaboacki, mnogoboacki
obznaniti otkriti
tiranski nasilnicki, nasilan, surov, nemilosrdan, bezobziran,
tlaciteljski ugnjetacki, nasilnicki
peni prije srebrni, potom bakreni, danas broncani sitan novac u Velikoj Britaniji
obzorje obzor, vidik, krug koji ogranicava vidik
Interpreta)i'a
Ovo je prica o vitekim idealima ljubavi, casti i dunosti, ali i o padu vitekih
ideala u pohlepu i izdajstvo. Pronai u odlomku recenice koje govore o
vitekom idealu casti i dunosti. Ko u odlomku zastupa ove ideale?
Discipliran u upravljanju svojim osjecanjima vitez Ajvanho predstavlja vjernog
podanika koji prerasta u simbol odanosti kralju. Koju si njegovu osobinu
upoznao/la u ovom njegovom obracanju Robinu Hudu:
, znaj, uz to, da se oni koji se ale s njegovim velicanstvom, cak i kad je
15
najbolje raspoloen, tek igraju s lavljim mladuncetom koje je spremno da se, na
najmanji izazov, poslui svojim zubima i noktima.
Robin Hud je pobunjenik i odmetnik iz Servudske ume, patriota i borac za
drutvenu pravdu. Pronai u tekstu recenice koje to potvruju.
Meu ljubiteljima Skotovog literarnog opusa roman Ajvanho zauzima posebno
mjesto. Proucavaoci knjievnosti razloge njegove velike popularnosti
pronalaze prije svega u izvanrednoj karakterizaciji likova, prije svega u nacinu
na koji su oublicena tri lika: glavni lik Ajvanho koga krase sve viteke vrline
(hrabrost, odanost, plemenitost...) i zanimljivo ostvaren lik kralja plemenitog
Ricarda Lavljeg Srca i, s druge strane, u otroj suprotnosti s njim Ricardov
pohlepni brat Don koji mu je oteo prijesto i koji, zbog odsustva moralnih
principa, simbolizira potpuno uruavanje vitekih ideala. Koje sve osobine
odlikuju Ajvanhoa, a koje kralja Ricarda Lavljeg Srca?
Na koju/e osobinu/e kralja Ricarda Lavljeg Srca upozorava Ajvanho Robina
Huda? Prokomentiraj sljedece njegove rijeci: , znaj, uz to, da se oni koji se
ale s njegovim velicanstvom, cak i kad je najbolje raspoloen, tek igraju s
lavljim mladuncetom koje je spremno da se, na najmanji izazov, poslui svojim
zubima i noktima.
Razmisli koje osobine podrazumijevaju suprotnost vitekom idealu? Sta bi
podrazumijevalo neviteko ponaanje?
Valter Skot se smatra zacetnikom (istori'sko+ ro%ana. Ovaj popularni
roman je inspiriran vremenom sukoba izmeu britanskih starosjedilaca
Saksonaca i osvajaca Normana. Pronai u tekstu dijelove koji predocavaju
povijesno vrijeme obiljeeno ovim sukobima. Kako Ajvanho, a kako Robin Hud
reagiraju na ove ,prilike u kraljevstvu? Prokomentiraj sljedecu picevu
recenicu: ,Ljudi njihova soja, koji vode opasan ivot, lako zamjenjuju gozbu
okrajem....
Kako se Robin Hud obraca kralju Engleske? U cemu se ogleda ,smionost
ovog ,kralja Servudske ume?
Ajvanho i Robin Hud na razlicite nacine iskazuju svoju odanost i privrenost
kralju Ricardu Lavljeg Srca. Sta kralj ipak eli zadrati kada je u pitanju
sudbina kraljevstva i njegova sigurnost? Prepoznaj to u sljedecim njegovim
rijecima upucenim Robin Hudu:
15
,Kad bi s jedne strane uz mene bio vanhoe, dijeleci mi ozbiljne savjete
preporucujuci ih mrkom ozbiljnocu svoga cela, a s druge ti, da me varkom
navodi da cinim ono to misli da je za moje dobro, bio bih neslobodniji u
svojoj vlastitoj volji od bilo kojega kralja u krcanskome i paganskom svijetu.
Kreativni rad
Ajvanho je i prica o ljubavi i dunosti. Nacinu na koji je uoblicena ova tema, po
miljenju nekih knjievnih kriticara, Ajvanho duguje ,magiju koja ga je odrala
jo uvijek svjeim i zanimljivim. Procitaj roman i/ili pogledaj film i odgonetni po
cemu su zanimljivi likovi Rebeke i Rovene, i na kakvu je kunju stavljena
viteka cast mladog Ajvanhoa.
Poto se radnja ovog historijskog romana smjeta i u dramaticna i opasna
mjesta (krajeve udaljene od civilizacije...), a dogaaji su neobicni,
nesvakidanji, uzbudljivi i pustolovni ovaj roman ima elemente i
pstolovni(* avantristiki( romana. Prisjeti se: Avantristiki
(pstolovni" ro%an je vrsta knjievnog djela u kojem se susrecemo sa
uzbudljivim, neobicnim, nesvakodnevnim dogaajima i doivljajima, koji su u
stvarnom ivotu moguci. Likovi u ovakvoj vrsti romana su uvijek u potrazi za
opasnim i nesvakidanjim pustolovinama koje se dogaaju na neobicnim
mjestima, te su cesto u ivotnoj opasnosti. Fabula je dinamicna, uzbudljiva,
puna icekivanja.
Ovaj popularni (istori'ski ro%an je u nekoliko navrata bio ,prenesen na
filmsko platno. Knjievni tekst je opcenito cesto inspiracija za filmsku obradu,
ali se tada mora adaptirati (prilagoditi) izraajnim sredstvima filma.
Adapta)i'a je postupak u kojem se romani, pripovijetke, drame prilagoavaju
izraajnim sredstvima filma, ,prevode na ,il%ski 'ezik.
Osnovna poveznica umjetnosti rijeci (knjievnosti) i filmske umjetnosti jest
nara)i'a (pricanje price). romanesknu i filmsku pricu pria' atori (pisac i
reiser).
4 kn'i#evnik...
WALTER SCOTT (1771-1832) je kotski romanopisac i pjesnik. Knjievnu djelatnost
je otpoceo skupljanjem usmenih pjesama i romanticnim epskim pjesmama: Tuzbalica
posljednjeg minstrela, Marmiona i Gospa s jezera, ali se pamti po historijskim
romanima koji su mu osigurali mjesto jednog od zacetnika i najznacajnijih
predstavnika tog knjievnog anra. Osobitost tih romana jeste veza historijskih
15
cinjenica sa matovitim zapletima, uivljavanje u likove i njihove postupke, kao i
nastojanje da se historija shvati kao prostorno i vremenski odreeno zbivanje u
prolosti koje ima znacenje za sadanjost i buducnost. Najznacajniji takvi romani su:
Waverley, Rob Roy, Srce Midlothiana, Lammermoorska nevjesta i Ivanhoe.
0inteza6
Radnja ovog historijskog romana smjetena je i u dramaticna i opasna mjesta
(krajeve udaljene od civilizacije...), a dogaaji su neobicni, nesvakidanji, uzbudljivi i
pustolovni, pa roman ima elemente i pstolovni(* avantristiki( romana. Prisjeti
se: Avantristiki (pstolovni" ro%an je vrsta knjievnog djela u kojem se
susrecemo sa uzbudljivim, neobicnim, nesvakodnevnim dogaajima i doivljajima,
koji su u stvarnom ivotu moguci. Likovi u ovakvoj vrsti romana su uvijek u potrazi za
opasnim i nesvakidanjim pustolovinama koje se dogaaju na neobicnim mjestima,
te su cesto u ivotnoj opasnosti. Fabula je dinamicna, uzbudljiva, puna icekivanja.
Historijski elementi, historijski dogaaji i likovi ovaj roman odreuju i kao (istori'ski
ro%an.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
0azna' vie o ...

Nastavna 'edini)a6 <nevnik o arno'evi* Milo Grn'anski
4d+o'ni6 razvi'an'e l'&avi pre%a 'ezik i kn'i#evnosti ope* razvi'an'e l'&avi
pre%a pisano' ri'ei* spontano do#ivl'avan'e pisane ri'ei* razvi'an'e
%atovitosti* l'&avi pre%a porodi)i
15
4
0
<nevnik o arno'evi* Milo Grn'anski
/irski ro%an
4&razovni6 poznavan'e te%el'ni( znaa'ki lirsko+ ro%ana* razvi'an'e v'etine
pravilno+ raz%i'evan'a porke* oavan'e #anrovski( i strktrni( oso&enosti
lirsko+ ro%ana* sadr#a'na analiza* lirski i epski ele%enti ro%an
,nk)i'a i sposo&nosti

ilstra)i'a teksta iz itanke 9
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 (istori'a*
te%el'ne oso&ine lirsko+ ro%ana* otkriva stilsko!izra#a'na sredstva* otkriva
ko%pozi)i'ske di'elove prozno+ teksta* prepozna'e di'aloki tok i povez'e +a s
te%atsko!ide'no% osnovo% teksta* prepozna'e pozitivne i ne+ativne oso&ine
likova te psi(olok* so)i'aln i etik kate+oriza)i'
Koja je razlika izmeu poezije i proze? Poznaje li tekstove koji se mogu
prihvatiti na oba nacina, u kojima se, naprimjer, jezik poezije pribliava jeziku
proze, ili obrnuto?
Kako razumijeva pojam lirska proza?
Kako zamilja ,susret romana i lirike?
8lavni dio sata6
Na'ava teksta6 <nevnik o arno'evi* Milo Grn'anski
15
Sta to u glavnom junaku izaziva najdublja osjecanja?

prhnuti poletjeti
&nar zdenac
n'ini njeni
liti'a u pravoslavnoj crkvi: povorka vjernih sa svetenstvom i crkvenim barjacima, kao
manifestacija pobonosti
,en'er sv'etil'ka* rna sv'etil'ka* staklo% ili na dr+i nain okvirena ko'o' +ori
svi'ea ili petrole'
Interpreta)i'a
Odlomak zapocinje lirskim monologom u kojem junak, dok oko njega ,kulja
velika ludorija rata i pod njim ,sve se lomi, ,smeeci se ... ide od grada do
grada... i razmilja ,o mladosti. Kako razumijeva njegov osmijeh na pozadini
,ludorije rata? Odgovori i/ili se odluci za neki od ponuenih odgovora:
- junak je ,okrenuo lea ludoriji rata i sagledava svoj ivot kroz
,smijeak koji je ,smijeak kroz suze;
- junak je potpuno ravnoduan prema ratnoj zbilji i ,smeeci se
razmilja o svojoj samoci, mladosti...;
- junak je u stanju malodunosti zbog ratnog uasa od kojeg se
brani ,bjeeci u prostore sjecanja.
o Objasni svoj stav i potkrijepi ga odlomcima iz teksta.
Roman ,Dnevnik o Carnojevicu je mozaik slika i razmiljanja glavnog junaka
ciji je odabir motiviran stanjem njegove due. Stoga se roman puni
sadrajima koji su bitno odredili ivot junaka i motivirali ispovijest. Koji je
dogaaj centralni dio ispovijesti u ovom odlomku?
Neki dijelovi ispovijesti mogu biti prave pjesme u prozi. Naprimjer: ,Mesecine
mokre, svetla cela, dolaze i leu po bunarima. Srce prhne, usedne kakvu
zvezdu, to pada i strmoglavi se dole. Padne pred nas, diemo ga i gledamo
ga, a ono se smei. Oko nas, u blizini, tece voda; zapevamo glasno,
primetimo iznenada kakvo mracno drvo i opet se ucuti. Leemo i uzimamo noc
punu zvezda na grudi; srce ne kuca vie. Blage umorne ruke mrse se sa
travom i meu prste navire zemlja, to ima dah pust i beskrajno pun tame...
15
Prepoznaj ostale slicne fragmente i odredi im osnovno osjecanje i
raspoloenje.
cekivanje susreta s majkom i sam susret fabularna je nit koja dri na okupu
sve ove rasprene dijelove ispovijesti. Prepoznaj i izdvoj dio ove niti i/ili
recenice koje po tebi na najdirljiviji nacin predocavaju sjecanje na ljubav majke
i/ili ljubav prema majci.
Kreativni rad
Na jednom mjestu u knjizi, onda kada je "prica" vec krenula, junak se pita:
"Kome ja ovo piem?" Ma koliko se ova lirska proza doivljava kao
posvecenost junaka sebi i svom unutranjem svijetu, ona je i dijalog s ljudima.
To se dogaa u trenucima kada ispovijest postaje univerzalno iskustvo u
kome prepoznajemo i sebe i druge. Prepoznaj u tekstu ta mjesta.
Miroslav Krlea je zabiljeio: "Crnjanski pjeva mutno, ali sugestivno."
Koliko ti je prihvatljiv ovaj Krlein kriticki stav. Napii nekoliko recenica kojima
ce opisati svoje dojmove o ovoj lirskoj prozi Miloa Crnjanskog.
Pojam lirski ro%an upucuje na pribliavanje romana strukturi lirike, odnosno
na upotrebu nekih oblikovnih postupaka karakteristicnih za liriku u proznom
tekstu.
Lirski roman je po subjektivnosti, osjecajnosti, intimnom doivljaju blizak lirskoj
poeziji.
4 kn'i#evnik...
MLOS CRNJANSK (1893-1977) je srpski pjesnik, dramaticar, putopisac, esejista,
romanopisac i novinar. Roen je u Ugarskoj, odrastao u Rumuniji i Srbiji.
Obrazovanje mu je bilo proeto religijskim i nacionalnim sadrajima. Pohaao je
akademiju u Rijeci i studij historije umjetnosti i filozofije u Becu, a diplomirao u
Beogradu. Zivio je due vremena kao politicki emigrant u inostranstvu. Cijela jedna
generacija se pronalazila u antiratnim stihovima mladoga Crnjanskog. Snaga i polet
stihova ranog perioda njegovog stvaranja u poslijeratnoj poeziji zamjenjuje umor,
rezignacija i izgubljene iluzije. Zrela djela Miloa Crnjanskog su djela sentimentalnog
anarhiste koji se s bolom sjeca svojih, sada popljuvanih, mladalackih ideala. Napisao
je slijedeca djela: Lirika Itake, poemu Strazilovo, Serbia, Lament nad Beogradom,
Izabrane pjesme, Itaka i komentari, dramu Konak, putpise i eseje Ljubav u Toskani,
Knjiga o Njemakoj i prozna djela: Dnevnik o Carnojevicu, Seobe.
15
0inteza6
/irski ro%an upucuje na pribliavanje romana strukturi lirike, odnosno na
upotrebu oblikovnih postupaka karakteristicnih za liriku u proznom tekstu. Po
subjektivnosti, osjecajnosti, intimnom doivljaju blizak lirskoj poeziji.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
0azna' vie o ...

Nastavna 'edini)a6 /'di +ovore* Rastko Petrovi
spontano do#ivl'avan'e pisane ri'ei* raz%i'evan'e nor%i l'dsko+ ponaan'a*
iz+ra-ivan'e pozitivni( oso&ina linosti
15
/'di +ovore* Rastko Petrovi
Kn'i+a lirske proze
4
1
4&razovni6 oso&enosti #anra* razvi'an'e v'etine pravilno+ raz%i'evan'a
porke* sadr#a'na analiza* vre%enska i prostorna lokaliza)i'a teksta*
ko%pozi)i'a prozno+ d'ela (te%a* ,a&la* likovi"* karakteriza)i'a +lavno+ lika*
oavan'e i i%enovan'e po'edinosti* nara)i'a* deskrip)i'a* di'alozi

ol'a %oz+a
Nastavna sredstva po%a+ala6 itanka 9* kreda* &il'e#ni)a* olovke* ilstra)i'a
teksta iz itanke 9*
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 4;* likovna kltra* +eo+ra,i'a
Is(odi en'a6 Prepozna'e prozni o&lik kn'i#evnosti* prepozna'e te%el'ne
oso&ine prozno+ d'ela* otkriva stilsko!izra#a'na sredstva* otkriva ko%pozi)i'ske
di'elove prozno+ teksta* prepozna'e narativne* deskriptivne i di'aloke o&like
tekst* di'aloki tok povez'e s te%atsko!ide'no% osnovo% teksta* prepozna'e
pozitivne i ne+ativne oso&ine likova te psi(olok* so)i'aln i etik
kate+oriza)i'
Stalno razgovaramo, sa sobom ili s dugima, o sebi i/ili o drugima. Potuju li
svi razgovori s drugima solidarnost meu sagovornicima?
Ponekad dijalog ima za cilj stjecanje nadmoci jednog sagovornika nad drugim.
Koji ti je razgovor prihvatljiviji, onaj koji potuje miljenje sagovornika, ili onaj u
kojem jedan sagovornik pokazuje nadmoc nad drugim?
8lavni dio sata6
15
Na'ava teksta6 /'di +ovore* Rastko Petrovi
Zato ova knjiga nosi naziv ,Ljudi govore?

nato zbog cega, zato
pezeti novcane jedinice u Spaniji
okivati vezivati, vezati
Interpreta)i'a
U cemu je, kako pisac veli, ,novost oblika ove knjige? Prepoznaj to u
procitanom odlomku.
Odaberi rijeci koje opisuju ovu vrstu proze:
o zanimljiva proza o svakodnevnim sadrajima ivota;
o dosadno prepricavanje beznacajnih razgovora ljudi;
o jedinstvena proza koja se sastoji od razgovora ljudi u kojima su
prepoznatljivi njihovi stavovi prema problemima ivota, drugim ljudima i
svijetu uopce;
o cudesna proza u kojoj otkrivamo koliko ljudi ude razgovor i koliko su
spremni povjeriti strancu svoja najintimnija razmiljanja i sudove o
drugim ljudima i ivotu uopce.
Mladic koji upravlja camcem u jednom trenutku ,mirni razgovor s piscem
,ushiceno usmjerava u sasvim drugom smjeru. Koje je pitanje iznenadilo
pisca spocetka ovog odlomka? Kako ono kontrastira razgovoru koji mu je
prethodio?
Mladic razmilja o smislu ivota. Sta misli cime je motivirano ovo
razmiljanje? Da li je to pisac prepoznao? Odgonetni to iz njegova odgovora:
,Ali ima neceg divnog u tome to se ivi, i ba zato to to ne vodi nicemu. (...)
Cak i kad covek ima da ivi i umre u Huenti i inace.
15
Ovaj zanimljivi tok razgovora je u piscu potaknuo elju da sazna neto vie o
ivotu ljudi u malom panskom mjestu Huenti. Sta je o ovome saznao iz
razgovora s ocem?
U cemu otac vidi ,poslunost djece? Prepoznaj to u njegovom odgovoru na
picevo pitanje: ,Niste nikada pomislili da bi mogli otici u svet i raditi daleko od
svojih roditelja?
Pisac je kroz razgovor uspio dokuciti ta ,okiva najcvrce toga mladica za
Huentu. Jesi li ti to prepoznao/la? Odgovori i/ili pridrui svome razmiljanju
neki od ponuenih odgovora:
o Mladica Pipa ,okiva ljubav prema rodnom gradu, koliko god se u
njemu, uz ribarenje kao ,najsigurniji hleb, i ,malo gladuje kad se
,jezero smrzne s vremena na vreme;
o Pipa vezuje za Huentu odanost tradiciji i cinjenica da su svi u njegovoj
obitelji ,jo iz davnine ribari;
o Mladica Pipa ,najcvrce okiva za Huentu ljubav i privrenost prema
roditeljima koja se ocituje i u potovanju njihovih elja.
Sta je pisac uspio saznati o mladicu iz Huente na temelju svega nekoliko
izmijenjenih rijeci? Prokomentiraj sljedece rijeci coveka koji je ,govorio na
ravom francuskom: ,Ali postoji ona divnija stvar: nacinili ste jedno
poznanstvo, izmenili ste samo nekoliko reci a uviate da ste bezrazlono
saznali tacno ono ta je najbitnije u tom coveku. Vi ga poznajete isto tako
dobro ili cak bolje od njegovog brata, sina itd. Moete provesti pored njega jo
dvadeset godina, nita podrobnije o njemu vie nemate da saznate.
0tvaralaki rad
Ova knjiga nam pribliava ivotne price ljudi sa ostrva u obliku u kojem su
ih oni ispricali piscu za vrijeme njihova druenja. Prilikom prenoenja tih
prica pisac ih oslobaa svega suvinog i ,govor ljudi stavlja ,ispred
predela i graevina koje gleda. Kako zamilja ambijent u kojem se vodi
razgovor u ovom odlomku? Opii ga.
Knjiga lirske proze ,Ljudi govore vrlo teko se moe anrovski odrediti.
U sebi sadri elemente putopisa, vjerne dokumentarne elemente koji
podsjecaju na dnevnik, ali i naraciju prepoznatljivu u pripovijetkama.
U njoj se vjeto preplicu putopisne forme sa narativnom, smjenjuju se
kratke price sa poetskim i esejistickim elementima.
4 kn'i#evnik...
RASTKO PETROVC (1898-1949) je pjesnik, prozaista, esejista i putopisac, koji u
srpsku knjievnost unosi novi ekspresionisticki nacin izraavanja i nov tematski svijet.
Svojom prozom nastojao je da odstupi od tradicionalnih formi i ustaljenog jezika.
Napisao je slijedeca djela: Otkrovenje (zbirka poezije), Ljudi govore, Dan esti,
Burleska gospodina Peruna boga groma (romani), Afrika (putopis). Pohaao je
16
srednju kolu i studij prava u Parizu, uporedo sa studijem knjievnosti i historije
umjetnosti. Mnogo je putovao po Evropi, Americi i Africi, marljivo obilazeci biblioteke.
0inteza6
Knjiga lirske proze ,Ljudi govore vrlo teko se moe anrovski odrediti.
U sebi sadri elemente putopisa, dokumentarne elemente koji podsjecaju
na dnevnik, naraciju prepoznatljivu u pripovijetkama.
U njoj se vjeto preplicu putopisne forme sa narativnom, smjenjuju se
kratke price sa poetskim i esejistickim elementima.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
0azna' vie o ...

Nastavna 'edini)a6 3se'6 A. 8. Mato* Ivo Andri
4d+o'ni6 razvi'an'e l'&avi pre%a 'ezik i kn'i#evnosti* l'epota oso&no+
spontano do#ivl'avan'e pisane ri'ei* iz+ra-ivan'e pozitivni( oso&ina linosti
16
4
2
A. 8. Mato* Ivo Andri
3se'
4&razovni6 poznavan'e te%el'ni( znaa'ki ese'a* oso&enosti #anra ese'a*
razvi'an'e v'etine prepoznavan'a ele%enata ese'a* sadr#a'na analiza* kn'i#evna
kritika*

Nastavna sredstva po%a+ala6 itanka 9* kreda* &il'e#ni)a* olovke* ilstra)i'a
teksta iz itanke 9*
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6 Prepozna'e pri'elazne vrste kn'i#evnosti (iz%e- nake i
kn'i#evnosti"* prepozna'e raspravl'an'e kao prozni o&lik kn'i#evnosti*
prepozna'e kn'i#evn kritik kao dio nake o kn'i#evnosti* prepozna'e te%el'ne
oso&ine ese'a* prepozna'e o&'ektivne i s&'ektivne ele%ente ese'* otkriva
stilsko!izra#a'na sredstva* otkriva ko%pozi)i'ske di'elove prozno+ teksta*
prepozna'e narativne* deskriptivne ele%ente ese' i povez'e i( s te%atsko!
psi(olok* so)i'aln i etik kate+oriza)i'
Kn'i#evna kritika je dio nauke o knjievnosti koji se bavi tumacenjem
knjievnih djela, kao i procjenjivanjem njihove umjetnicke kvalitete. Ona je
poveznica izmeu knjievnog djela i citaoca kojemu pomae u razumijevanju,
otkrivanju znacenja i prepoznavanju vrijednosti knjievnih djela.
Ponekad se dogodi da neko knjievno djelo dobije veoma visoku ocjenu od
strane knjievnih kriticara/ki, a kada ga procitamo osjetimo razocarenje jer
nam se nije posebno dopalo.
16
Ali se dogodi i da knjievni/e kriticari/ke nisu naklonjeni/e nekom knjievnom
djelu, a nas upravo to magneticno privuce djelu da odgonetnemo to se krije
izmeu njegovih korica.
Koliko je knjievna kritika ili necije miljenje vano u odabiru knjiga koje cita?
8lavni dio sata6
Na'ava teksta
3se'6 A. 8. Mato* Ivo Andri
U eseju je uvijek istaknut osobni stav njegova autora. Koji subjektivni
Andricev stav o Matou dominira u ovom eseju?
Koje objektivne cinjenice potkrepljuju Andricev stav?

dogmatican osnovan na dogmi, koji se tice dogme, neispitan, nekritican, bez
dokaza;
skeptican pristalica skepticizma; sumnjalica, nepoverljiv covek
kontradikcija protivrecnost, logicka suprotnost
manifestacija javno ispoljavanje, javno izraavanje odobravanja ili negodovanja,
potencija moc, sila, snaga, jacina
groteskan fantastican, neobican, cudan, pretjeran, neprirodan, smjean, nastran
iskonski izvoran, prvobitan
osobni vlastiti, privatni
buroa graanin ili stanovnik grada, pripadnik buroaske klase
blatomir blacenje i mirenje
biljeg/a obiljeenje, spoljni znak neke osobine; preneseno, uvijek pri biljeenju
pasivan koji trpi, koji samo prima dojmove, a ne odgovara na njih
pro ili contra za ili protiv, ono to se moe navesti u prilog i protiv
helenizam osobitost starih Grka, posebno s obzirom na jezik, obicaje i kulturu
atavizam slicnost s precima; naslijedne osobina predaka
eksces prekomjernost, pretjeranost; ispad, izgred, prijestup
blaziran otupjelih osjecaja, zasicen, ivcano izmoren, neosjetljiv
16
ekonomija upravljanje domacinstvom, gazdinstvom, imanjem, dobrima
polemika vjetina prepiranja
grandiozan velicanstven, uzvien
dijalektika vjetina razgovaranja
logika razum, zdravo miljenje i rasuivanje
dionizijski (grc. Dionysos) pun snage i strastvenosti u ivotu i volji
bakrorez rezbarena slika na bakarnoj ploci
fanatik covjek do krajnosti odan nekoj ideji, nekom pokretu, poslu, zanesenjak, narocito
vjerski
kierkegaardskog (kirkegorskog) u skladu s razmiljanjem filozofa Sorena
Kirkegora (Sren Kierkegaard), filozofa melanholije i strepnje
liturgija sluba boja, bogosluenje
obijest nasilje, drskost, raskalaenost, kapric
orgije pijanka, terevenke
boemi knjievnici, umjetnici... koji ive svojim osobitim, nekonvecionalnim ivotom
klie fotografski snimak na staklu ili metalnoj ploci, otisak slike, kalup sa slikom
feljtonski u obliku podlistka, kao to se piu feljtoni, tj. lako, prijatno, zabavno
abes / abat dan odmora kod Jevreja od petka uvece do subote uvece
zazor sramljenje, stid
ongler u srednjem vijeku: muzicar ili svirac koji je pratio trubadura; komedija,
lakrdija, pajac; vjetak koji baca uvis pa docekuje lopte, noeve, baklje i dr.;
Interpreta)i'a
Andric je pisac cija se kreativna snaga zrcali i u njegovim kritickim i
esejistickim tekstovima. Stoga je veoma naklonjen eseju kao zanimljivo
pisanoj raspravi u kojoj se preplicu stvarne cinjenice i njihovo umjetnicko
preobraavanje, doivljavanje i prikazivanje. Prepoznaj to suptilno umjetnicko
preoblikovanje stvarnih osobina A. G. Matoa u sljedecem odlomku iz eseja:
,Voli zivot i umjetnost. Potovalac osobne hrabrosti, oboavatelj svih
vrijednosti, starih i novih, grijean i bolan, ali nikad buroa. to je najljepe na
njemu: zakleti neprijatelj Gospodina Glupana i Gospodina Hulje, mrzi njihov
,blatomir i neizlaenje iz rezerve, uvijek na biljezi, nikad pasivan, nikad
neutralan, uvijek aktivan, uvijek angairan: pro ili contra.
U ovoj posljednjoj Andricevoj recenici je istaknuta jedna vana osobina
pjesnika A. G. Matoa. Koja je to osobina? Kai kako se ona moe dovesti u
vezu s ovim razmiljanjem jednog poznatog znanstvenika: "Sve se covjeku
moe uzeti, osim posljednje od ljudskih sloboda - pravo na izbor stava u bilo
kakvim danim okolnostima, pravo na izbor vlastitog puta." (Viktor Frankl)
U eseju opcenito je uvijek istaknut osobni stav njegova autora. zdvoji iz ovog
Andricevog eseja mjesta na kojima dominira osobni, subjektivni stav pisca.
16
Svaki esej mora sadravati i objektivne istine u obradi teme, dosljednost u
zakljucivanju i misaonoj razradi problema. Potrai tu dosljednost i logiku u
obradi teme u ovom eseju.
Andricev esej o velikom hrvatskom knjievniku Antunu Gustavu Matou na
zanimljiv nacin povezuje cinjenice iz njegova ivota i zapaanja o njegovim
politickim i umjetnickim stavovima sa osobnim doivljajem i vrednovanjem
Matoeva lika i djela. Sta Andrica ponajvie zanima? Pronai mjesta u eseju
na kojima je to prepoznatljivo.
Koje nam protivurjecnosti u karakteru A. G. Matoa otkriva ovaj esej? Pronai
recenice iz kojih je vidljivo kako se Andric odnosi prema tim
kontradiktornostima.
Kreativni rad
Prepoznaj i uporedi znacenje sljedecih Andricevih tvrdnji:
1. ,Ne zna ekonomije misli ni rijeci, ne tedi ni sebe ni druge; rasipa se,
kazuje; ima neodoljivu potrebu da priopcava i izaziva.
2. ,Jedini od svih, on je gospodar rijeci. On se njima igra kao djeca
kamencicima, njima truje i dariva i ranjava (izgleda da se cesto inspirira
na rijecima svojim i tuim!) njima daje lakocom onglera sve skale
miljenja i osjecaja; on nije nikad nekazan, skiciran, jer ima na skladitu
rijeci tekih kao kamen i lakih kao perje; uvijek je doslovno kazan, otro
ocrtan, jasno koloriran.
Procitaj neku Matoevu pjesmu i odgonetni kako se na nju mogu odnositi ove
Andriceve rijeci.
Kn'i#evni po'%ovi
Neki teoreticari posebnim rodom smatraju djela na prijelazu izmeu
knjievnosti i znanosti: esej, putopis, ljetopis, dnevnik.
Esej (fr. essai pokuaj, ogled) je kraci prozni tekst u kome se izlau licni
utisci i pogledi na neko pitanje iz ivota, morala, nauke ili umjetnosti. Autori se
pozivaju na vlastito opceljudsko iskustvo nastojeci da poetskim sredstvima
priblie citaocu vlastita shvatanja. Esej se nalazi izmeu knjievnosti, nauke i
novinarstva.
Ponovimo:
o Ptopis je granicna knjievna vrsta u kojoj pisac subjektivno i slikovito
opisuje neku zemlju, predio, krajolik, ljude i atmosferu. Putopisac nastoji
vjerno opisati proputovane predjele ili zemlje, ali i iskazati svoje
16
dojmove i osobne doivljaje s nekog putovanja koje je povod za
umjetnicko oblikovanje zapaanja (Pisma iz Norveke sidore Sekulic...)
o /'etopis je takoer granicna knjievna vrsta u kojoj se najcece vjerno i
objektivno biljee stvarni dogaaji u odreenom vremenskom periodu i
na odreenom lokalitetu. U ljetopisu, pogotovo onom knjievnom, uz
objektivne cinjenice ponekad se javljaju i picevi subjektivni stavovi.
Dogaaji se biljee hronolokim slijedom (Ljetopis Mula-Mustafe
Baeskije...) .
o <nevnik je granicna knjievna vrsta u kojoj se hronoloki opisuju
dogaaji u kojima su autor/autorica dnevnika ucestvovali u odreenom
periodu svog ivota. Dnevnik kod darovitih pisaca moe biti tako
pripovjedacki uoblicen da predstavlja literaturu vrlo zanimljivu za citanje
(Dnevnik Ane Frank...).
4 kn'i#evnik...
VO ANDRC (1892-1975) bosanskohercegovacki je pjesnik, novelist, romanopisac i
esejist, dobitnik Nobelove nagrade. Roen je u Travniku, slavistiku, filozofiju i povijest
je studirao u Zagrebu, Becu, Krakovu i Gracu, gdje je i doktorirao povijesne znanosti.
Krajem Prvog svjetskog rata bio je u zatvoru zbog politickog djelovanja. Zivio je i
radio u Beogradu kao profesionalni knjievnik. Najznacajnijim njegovim ostvarenjima
se smatraju romani: Na Drini cuprija, Travnika hronika, Prokleta avlija i nedovreni
roman Omer-paa Latas. U sreditu zanimanja su susreti, proimanja i sukobi
kultura na podrucju Bosne i Hercegovine. Njegova djela su bliska historijskim
prozama, uglavnom slijedi hronologiju deavanja, a likovi se ocrtavaju u pozadini.
Napisao je i zbirke poezija: Ex ponto i Nemiri, zbirke pripovjedaka: Put Alije
erzeleza, Pripovetke, Pria o vezirovom slonu.
0inteza6
Neki teoreticari posebnim rodom smatraju djela na prijelazu izmeu
knjievnosti i znanosti: esej, putopis, ljetopis, dnevnik.
Esej (fr. essai pokuaj, ogled) je kraci prozni tekst u kome se izlau licni utisci i
pogledi na neko pitanje iz ivota, morala, nauke ili umjetnosti. Autori se pozivaju na
vlastito opceljudsko iskustvo nastojeci da poetskim sredstvima priblie citaocu vlastita
shvatanja. Esej se nalazi izmeu knjievnosti, nauke i novinarstva.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
0azna' vie o ...
16
16
M3<I10KA KU/5URA
+ilm nikada ni!e dobar ako kamera ni!e u oku p!esnika.
4rson Helles
16
4
4

Nastavna o&last6 Medi'ska kltra
Nastavna 'edini)a6 7il% C nastanak ,il%a* osnovna svo'stva
0trktra i tip sata6 Ponavl'an'e nastavni( sadr#a'a
4d+o'ni6 razvi'an'e kritiko+ stava* razvi'an'e l'&avi pre%a ,il%sko' %'etnosti
i %'etnosti openito* razvi'an'e kltrni( navika* razvi'an'e sklonosti ka
sadr#a'i%a ko'i estetizira' #ivot* %otiviran'e stvaralaki( poten)i'ala*
kreativni( sposo&nosti i sklonosti* %otiva)i'sko d'elovan'e prav)
ovladavan'a znan'i%a iz ,il%ske %'etnosti
4&razovni6 (istori'at nastanka ,il%a* prvi dok%entarni ,il%ovi (&raa /i%i'er"*
prvi zvni ,il%ovi* od ide'e do ,il%a* ,il%sko vri'e%e* zvne ko%ponente*
,nk)i'a
raz+ovora* (eristika %etoda* %etoda de%onstra)i'e
praktian rad:ka&inet in,or%atike
5e%atska korela)i'a
Me-podrna6 kltra izra#avan'a* kn'i#evnost* 'ezik*
Is(odi en'a6 Prepozna'e ,il%ske rodove* ani%irani* dok%entarni i i+rani ,il%*
prepozna'e osnovna svo'stva ,il%sko+ izraza* prepozna'e ,aze nastank
,il%a* raz%i'e ,il% kao interpreta)i' z&il'e (dok%entarni ,il%" i ,il% kao ,ik)i'
ili nov z&il' (i+rani ,il%"* oava ,il%sko vri'e%e* zvne ko%ponente* slike
pokret
16
4
3
7il% C nastanak ,il%a* osnovna svo'stva
Kako je tekao razvoj filma?

Tiina, snima se!
Film se razvio u jedan od najznacajnijih medija i oblika komunikacije. Razvoj
filma tekao je ovim redoslijedom: nijemi film, zvucni film, film u boji, a razvoj
filmskog izraza na sljedeci nacin:
film kao registracija/interpretacija zbilje (dokumentarni film);
film kao fikcija ili nova zbilja (igrani film).
8lavni dio sata6
Na'ava te%e6 Film nastanak filma, osnovna svojstva
Koja su bitna svojstva filmskog izraza?
U procesu nastajanja filma sudjeluju brojni filmski radnici, na celu s
redateljem/redateljicom. Ovako o toj zadaci razmilja poznati njemacki redatelj:
,Kada pravite film, naravno da osjecate veliku odgovornost kako ce to na kraju
izgledati. Tokom godina naucio sam da sve vie i vie vjerujem ljudima s kojima
radim. U pocetku, nije bilo tako i zaista sam elio sve raditi sam. To vam je kao kada
u ruci drite jednu svijecu i onda je prenosite drugima scenaristima, glumcima,
kostimografima, scenografima, koji zatim pale svoje svijece, a pri tome vi stalno
morate brinuti da taj plamen negdje ne eksplodira. Uglavnom, za razliku od vremena
kada sam bio mlad redatelj, danas sam mnogo otvoreniji za proces saradnje sa
svima koji ucestvuju u filmu. Mislim da to obogacuje film. (Wim Wenders)
Ovaj timski rad ujedinjuju brojne izraajne mogucnosti filma, cija su bitna svojstva:
0lika pokret
Slika u pokretu kao bitno obiljeje filma podrazumijeva kretanje
slike i kretanje unutar slike (ekrana), razne vrste filmskih trikova
(promjena brzine kretanja slike, oblikovanje filmske slike primjenom
razlicitih objektiva koji izoblicuju sliku (,riblje oko...)...
17
Oblikovanje filmske slike primjenom objektiva ,riblje oko
7il%sko vri'e%e
Za razliku od stvarnog vremena, filmsko vrijeme ima neke
posebnosti: to u prirodi traje dugo, u filmu moe trajati kratko, i
obratno. poredak prikazivanja moe biti drukciji: prica moe teci
hronoloki, moe poceti u sadanjosti i vracati se u prolost...
Filmsko vrijeme podrazumijeva mnoge preobrazbe stvarnog
vremena: ubrzavanje, usporavanje, vremenske skokove
(izostavljanje dijela radnje), retrospekcije...
;vne ko%ponente ,il%a
Zvuk ima dramaturku funkciju, on prati sliku i stvara odreeni
ugoaj pri gledanju filma. Zvucni temelj filmskoj prici daju: dijalozi,
muzika, razliciti zvucni efekti (umovi)...
Kreativni rad
Podijeliti ucenike u grupe i ponoviti osnovne podatke o nastanku filma, braci Limijer,
prvim dokumentarnim filmovima, prvim zvucnim filmovima, od ideje do filma,
sinopsis, scenarij, knjiga snimanja, uglovi snimanja...(gradivo 7. i 8. razreda)
0inteza6
Napraviti sintezu na osnovu prezentacije grupa.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6 Radna sveska 9* radni ktak &ro' .
17
4
6
Kr
eat
ivn
i
ra
d

Kr
eat
ivn
i
ra
d

Nastavna 'edini)a6 <ok%entarni ,il%
4&razovni6 dok%entarni ,il%* oso&ine* nastanak* &(. dok%entarni
,il%ovi*#anrovi dok%entarno+ ,il%a* kreativni rad C prikpl'an'e dok%enata
za ,il%
,nk)i'a
raz+ovora* (eristika %etoda* %etoda de%onstra)i'e
praktian rad:ka&inet in,or%atike
ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop* ka%era* &i%!pro'ektor
5e%atska korela)i'a
Me-podrna6 kltra izra#avan'a* kn'i#evnost* 'ezik
Is(odi en'a6 Prepozna'e ,il%ske rodove* oava oso&enosti dok%entarno+
,il%a* prepozna'e osnovna svo'stva ,il%sko+ izraza dok%entarno% ,il%*
prepozna'e ,aze nastank ,il%a* raz%i'e ,il% kao interpreta)i' z&il'e
(dok%entarni ,il%"* oava ,il%sko vri'e%e* zvne ko%ponente* slike
pokret
17
4
5
Kr
eat
ivn
i
ra
d

Kr
eat
ivn
i
ra
d
4
6
Kr
eat
ivn
i
ra
d

Kr
eat
ivn
i
ra
d
<ok%entarni ,il%
U okviru filmske umjetnosti uobicajena je podjela filmova na: dok%entarni, i+rani i
ani%irani film.
Ko'e% ,il% pripada ova s)ena6
Lav kojeg je kamera ,iznenadila
8lavni dio sata6
Na'ava te%e6 <ok%entarni ,il%
<ok%entarni ,il% se odnosi na filmski izraz koji ima za cilj dokumentirano
predstavljanje stvarnosti. To je najstarija filmska vrsta. Dokumentarni film
moe ukljucivati i "kreativni tretman stvarnosti", odnosno, u njemu moe biti
dio ,namjetenih scena, a moe biti snimljen i bez glumljenih scena pa
dobijamo sliku ivota kojeg je ,kamera iznenadila. Tu spadaju: urnali i
reportaa, informativni, putopisni, poetski, kulturni, propagandni dokumentarni
filmovi, znanstveni i znanstveno-popularni film, nastavni, prosvjetni i mnogi
drugi namjenski filmovi.
Dokumentarni filmski zapis izbjegava komentare i subjektivne kadrove,
primjenjuje metode koje omogucavaju da zbilja ostane to vie netaknutom
(metoda skrivene kamere, ankete i pratece kamere) jer dokumentranom filmu
nije primjereno konstruiranje price.
Kreativni rad (I as"
17
Savremena bosanskohercegovacka, i ira regionalna, filmska produkcija
dokumentarnog filma ima priliku biti predstavljena ljubiteljima filma u okviru
poznatog Sarajevo Film Festivala (SFF) koji se odrava svake godine od
1994. u Sarajevu. Ljubiteljima filmske umjetnosti. Sarajevo Film Festival
predstavlja filmskoj publici najnoviju filmsku produkciju dugometranih i kratkih
igranih, te dokumentarnih filmova iz cijele regije.
Upoznaj nekoliko nagraenih bosanskohercegovackih dokumentarnih i
igranih filmova prikazanih u okviru ove manifestacije.
Bosanskohercegovacki dokumentarni film Bila sam mala redatelj i scenariste
Branka Lazica (iz 2010. godine) je potresna prica o covjeku koji je u Drugom
svjetskom ratu spasio tridesetoro djece od sigurne smrti.. Neto vie o filmu
moe saznati na sljedecoj internet adresi: http://www.sff.ba/film/show/id/1399.
Kadar iz dokumentarnog filma Bila sam mala Branka Lazica
Opii autorov ,redateljski rukopis (linearno-kronoloko iznoenje
materijala, poentiranje price, efekte u koritenju slike u pokretu,
filmskog vremena, zvucnih efekata...).
Pogledaj dio dokumentarnog filma o ivotu bosanskohercegovackog
nobelovca ve Andrica koji je pod nazivom Mrka ljepota (film je reirao Faruk
Sokolovic, a autor scenarija je Nenad Pejic). Film je postavljen na video
servisu Youtube (http://www.youtube.com/watch?v=HAG5y4hwJh0).
17
Kadar iz dokumentarnog filma o vi Andricu, Mrka ljepota Faruka Sokolovica
Cesto je teko utvrditi granicu izmeu igranog i dokumentarnog filma,
filma koji ima za cilj prikazivanje zbiljskih, istinitih zbivanja. Jean-Luc
Godard, francusko-vicarski filmski redatelj, smatra kako je ideal da
,svaki genijalni igrani film tei da se pretvori u dokumentarni, a svaki
genijalni dokumentarni film u igrani. Po cemu dokumentarni film o
ivotu ve Andrica slijedi ovu misao slavnog redatelja?
Dokumentarni film redatelja i scenariste Vladimira Perovica Zvezdana praina
(Star Dust, produciran 2011. godine) je prica o bolesnom petnaestogodinjem
djecaku koji je pronaao nacin da sve to mu je bolecu uskraceno
prevazie znanjem. Potrai film na internet adresi
http://www.youtube.com/watch?v=Ql4cHdwZmg0.

Prepoznaj dijelove filma u kojima dolazi do izraaja autorov kreativni
tretman stvarnosti.
Kadar iz dokumentarnog filma Zvezdana praina Vladimira Perovica
17
Kreativni rad (II as"
Rad u grupama!
o Organizirajte radionicu dokumentarnog filma. Zamolite nekog iskusnog
autora dokumentarnih filmova da vam odri mali kurs i upozna vas s
magijom slike i zvuka. Pronaite neku zanimljivu pricu, napiite za nju
sinopsis (kratak opis) i snimite svoj prvi dokumentarac!
Mogao bi to biti film o ... vaoj koli. Napiite sinopsis, odaberite
redatelja/redateljku, a o montai se moete dogovarati kada
snimanje bude zavreno. Razgovarajte s ucenicima, roditeljima,
nastavnicima, direktorom... kole. Upoznajte uu i iru zajednicu
s historijatom vae kole, s uspjesima ucenika na takmicenjima,
s ucenicima generacije... Pokuajte pronaci i bive nastavnike i
bive ucenike vae kole. Bit ce zanimljivo cuti njihova sjecanja
na minule kolske dane.
0inteza6
Napraviti sintezu kreativnih radova sa oba casa, eventualno prezentaciju
dokumentarnog filma o koli.
;avrni dio sata6
17

Nastavna 'edini)a6 Monta#a dok%entarno+ ,il%a
4&razovni6 dok%entarni ,il%* %onta#a dok%entarno+ ,il%a* ,aze nastank
dok%entarno+ ,il%a* rez* pretapan'e* zata%n'en'e* odta%n'en'e
,nk)i'a

izla+an'a i raz+ovora* (eristika %etoda* %etoda itan'a*
ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop* &i%!pro'ektor
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 (istori'a* %zika kltra* in,or%atika
Is(odi en'a6 Prepozna'e ,il%ske rodove* oava oso&enosti dok%entarno+
,il%a* prepozna'e osnovna svo'stva ,il%sko+ izraza dok%entarno% ,il%*
prepozna'e ,aze nastank ,il%a* raz%i'e ,il% kao interpreta)i' z&il'e
(dok%entarni ,il%"* oava ,il%sko vri'e%e* zvne ko%ponente* slike
pokret* raz%i'e ,il%sk %onta# i n'en lo+ pri %ontiran' ,il%a*
prepozna'e ,aze ,il%ske %onta#e* zna ta 'e kadar i da se pri %onta#i kadrovi
spa'a'* prepozna'e zata%n'en'e i odta%n'en'e ,il%
17
4
7
Uzorak obrade nastavne jedinice:
7il%6 Monta#a dok%entarno+ ,il%a

Razgovor o etapama kojima su ucenici stvarali svoj dokumentarni film o koli.
Da li se sve to je snimljeno nalazi u tom filmu? Koje dijelove su ,isjekli?
8lavni dio sata6
Monta#a filma opcenito, pa i dok%entarno+ ,il%a (fr. montage sklapanje,
spajanje) je postupak odabira i povezivanja snimljenih sekvenci u cjeloviti film.
Montaa je pravo umijece pripovijedanja filmske price koje se ogleda u
kreativnom naporu montaera da kadrove sklopi u skladnu cjelinu. Montiranje
kadrova ima svoj vizuelni ritam kojem se u kasnijoj fazi pridruuje i zvuk.
Montaa dokumentarnog filma odvija se u sljedecim fazama:
1. Pre+led %ateri'ala
Prva faza u montai dokumentarnog filma je pregled materijala. Ova
faza u velikoj mjeri odreuje sve ostale, a podrazumijeva pregledanje
snimljenog filmskog materijala u cjelosti.
2. 3li%ina)i'a
Nakon pregleda cjelokupnog filmskog materijala slijedi faza
izostavljanja, eliminacije onoga to nece uci u film. U ovoj fazi filmski
materijal se znatno skracuje, ali se vodi racuna da film mora imati
uvod, razradu i zakljucak. Edvard Dmitrik, slavni redatelj , kae: "Ako
ne moete rezati tacno, a vi reite logicno."
3. Uo&liavan'e dok%entarno+ ,il%a
U ovoj fazi je na djelu montaerska kreativnost u uoblicavanju price
filma. Film je dobio svoj osnovni slikovni oblik.
4. I+ra slike i %zike
U sljedecoj fazi slici se pridruuje muzika, zvuk, zvucni efekti. Nekada
su se montaeri/montaerke slike bavili samo slikom, a usklaivanje
slike i muzike, zvuka i zvucnih efekata je bila zadaca drugih
montaera/montaerki. Savremena, digitalna montaa, je zdruila
filmske montaere/montaerke u jedinstven tim odgovoran za sklad i
slikovnih i zvucnih komponenata filma.
Montane spone Za
povezivanje kadrova u jednu cjelina slue tzv. montane spone. Neki filmski
radnici ih zovu i interpunkcijama. Doivljaj filmskih prizora uveliko zavise o
nacinu njihova montiranja. Najucestalije montane spone su:
o Rez je osnovna montana spona, a podrazumijeva izravno povezivanje
kadrova: rub posljednjeg kvadrata jednog kadra ,lijepi se uz rub
17
kvadrata sljedeceg kadra. Rez omogucuje doivljaj vremenske
uzastopnosti ili vremenskog skoka.
o Pretapan'e je montana spona u kojoj slika i zvuk jednog kadra
posotupno blijede, nestaju, dok se slika i zvuk drugoga kadra istodobno
pojavljuju, nastaju.
Montana spona pretapanje
o ;ata%n'en'e (postupno nestajanje prizora u tmini) i odta%n'en'e (postupno
pojavljivanje prizora iz tmine) su montane spone kojima se izraava
zavretak neke cjeline, odnosno pocetak nove.
o ;av'esa kao montana spona koristi se veoma rijetko, a podrazumijeva
montau u kojoj kadar koji dolazi brie, odnosno ,istiskuje prethodni kadar.
0inteza6
Montaa filma opcenito, pa i dokumentarnog filma (fr. montage sklapanje, spajanje)
je postupak odabira i povezivanja snimljenih sekvenci u cjeloviti film.Sastoji se iz
cetiri osnovne faze: pregleda snimljenog materijala , eliminacije suvinih dijelova,
uoblicavanja dokumentarnog filma i konacnog formiranja filma u kojem se slici
pridruuju muzika, zvucni efekti.
;avrni dio sata6
17
<o%aa zadaa6 Radna sveska 9* radni ktak &ro'

Nastavna 'edini)a6 0inopsis i s)enari' ! s)enarista* kn'i+a sni%an'a C
re#iser:redatel'
4&razovni6 0inopsis i s)enari' ! s)enarista* kn'i+a sni%an'a C re#iser:redatel'*
s)enari'* kn'i+a sni%an'a* sekven)a* slinosti i razlike kn'i#evno+ teksta i
s)enari'a* oznake s)ena i kadrova* %onta#a* ,il%ska izra#a'na sredstva
%unk&ionalni' razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralackih funkcija

dra%atiza)i'a
Nastavna sredstva po%a+ala6 itanka 9* Na 'ezik 9* kreda* &il'e#ni)a* olovke*
+ra,o,oli'a ilstra)i'a teksta iz itanke 9* +ra,oskop* kaseto,on za adiozapis
5e%atska korela)i'a
Me-podrna6 kltra izra#avan'a* 'ezik*
Me-pred%etna6 in,or%atika
18
4
8
Sinopsis i s&enarij, knji(a snimanja
4
9
Is(odi en'a6 Prepozna'e ,il%ske rodove* oava oso&enosti dok%entarno+*
i+rano+ i ani%irano+ ,il%a* zna etape nastank ,il%a (od ide'e do ,il%a"*
razlik'e sinopsis* s)enari' i kn'i+ sni%an'a* raz%i'e lo+ redatel'a:re#isera i
+l%a)a ,il%sko% ili pozorino% d'el

dokumentarni filmovi imaju sinopsise i s)enari'e. Naravno, za razliku od dokumentarnog
filma, najvaniji dio sadraja igranog filma su glumljene scene, bilo da se u igranim filmovima
predocava izmiljena prica ili se rekonstruiraju stvarni dogaaji. Redatel':redatel'i)a ili
re#iser:re#iserka je najvanija osoba u nastajanju i dokumentarnog i igranog filma, on/ona
ima potpunu kontrolu nad svim aspektima filma.
8lavni dio sata6
Na'ava nastavne 'edini)e6
0inopsis i s)enari'* kn'i+a sni%an'a* s)enarist* redatel'
Dobar pocetak u nastajanju i dokumentarnog i igranog filma je dobra pria.
Saeti prikaz ukupne radnje filma naziva se sinopsis (engl. synopsis, kratki
sadraj, pregled). Sinopsisom je nuno obuhvatiti sve bitne dijelove uvoda,
zapleta i raspleta filmske price, bez ulaenja u detalje. Sinopsis za igrani film
ne sadri dijaloge likova.
Tekst prema kojem se snima film u filmskoj umjetnosti zove se s)enari' (grc.
skn - ator, kazalite; scenario tekst namijenjen sceni). Scenarij najcece
sadri osnovnu pricu s dijalozima i podjelom na scene. Filmski scenarij je,
dakle, pismeni sastav koji redatelju/redateljki filma slui kao neka vrsta
radnog uputstva. Prema tom uputstvu redatelj/redateljka snima nizove slika
sekven)i. Scenarij, dakle, cini jednu fazu u planiranju filma. On je svojevrstan
plan ,il%a, poput arhitektonskog nacrta za zgradu.
0)enaristiki stil pisan'a je po mnogo cemu je specifican, on je po formalnim
odlikama cesto blizak dramskom stilu, ali se obicno scenarij ne smatra
18
knjievnim djelom. Unutarnju vezu izmeu filma i knjievnosti cini ,a&la.
Knjievnici su vjeti u smiljanju i razvijanju fabule, ali ako ele napisati
scenarij moraju poznavati posebne izvedbene zahtjeve filma i tome
prilagoditi svoj posao. Profesionalni scenaristi zapravo u vecoj mjeri pripadaju
svijetu filma, nego svijetu knjievnosti.
Scenarij je, dakle, dobar pocetak za film. Ali, snimanju filma moe se pristupiti
tek poto je uraena kn'i+a sni%an'a. Ona sadri opise scena, opis kadrova
pojedinih scena, njihov redoslijede... Ukoliko knjiga snimanja nije opisna vec je
u slikama, onda je rijec o storI&oard. Opisna knjiga snimanja sadri
mnotvo podataka neophodnih za realizaciju filmske zamisli:
o Oznake scena i kadrova: scene se oznacavaju rimskim brojevima, a
arapskim brojevima pojedini kadrovi oznacene scene. Neke od
opisnih oznaka su:
oznake scene: IN5 (interijer); 3J5 (eksterijer); PAN (snima se
panorama); V4 (oznacava vonju kamere); 8R (gronji rakurs !
pogled odozgo); <R (donji rakurs - pogled odozdo)...
oznake kadra: K krupni plan u kojem imamo samo glavu u

kadru; = blii ili bliski plan, gdje imamo u kadru lik od poprsja ili
nadlaktica; P= polublii plan, od pojasa do tjemena; A
americki) plan, od koljena do tjemena; 0 srednji plan, rekli
bismo: od glave do pete; 5 total ili opci plan u kojem se vidi
cijeli ambijent; <35 detalj, odnosno u kadru se vide predmeti,
dijelovi manji od covjekove glave...
18
Storyboard za TV western film
Kreativni rad
Napii sinopsis (kratak opis) za filmsku pricu o prvoj ljubavi u 9. razredu. Daj
naslov svojoj ljubavnoj prici, imena glavnim junacima, odredi prostor, vrijeme
radnje, i ono to je najvanije, ispricaj fabulu...
18

Prva ljubav
Napii sinopsis, a potom i scenarij prema odlomku iz pripovijetke Mrak na
svijetlim stazama vana Gorana Kovacica.
Upoznaj tajne nastajanja storyboarda na sljedecoj web stranici:
http://www.youtube.com/watch?v=gR2Gew1eN2M
Pogledaj animirani storyboard na sljedecoj internet adresi:
http://www.youtube.com/watch?v=HxPfL5Zu3i4&feature=related
Pokuaj napraviti storyboard za odlomak iz romana Zeleno busenje.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6 Radna sveska 9* radni ktak &ro'.

18
5
0
Uzorak o&rade nastavne 'edini)e6 Internet
Mala internet radioni)a6 5iina* sur,a se9
5
1

Nastavna 'edini)a6 Mala internet radioni)a6 5iina* sur,a se9
4d+o'ni6 razvi'an'e kltrni( navika* razvi'an'e sklonosti ka sadr#a'i%a ko'i
estetizira' #ivot* %otiviran'e stvaralaki( poten)i'ala* kreativni( sposo&nosti i
sklonosti* %otiva)i'sko d'elovan'e prav) ovladavan'a znan'i%a iz o&lasti
interneta*
4&razovni6 Internetska %re#a* internetski pretra#iva* internetska radioni)a !
tra#ili)a
,nk)i'a
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6 (istori'a* %zika kltra
Is(odi en'a6 zna doi do razliiti( podataka pte% interneta* sl#i se
ranarski% tra#ili)a%a* pozna'e internetske adrese elektronski( izdan'a
kn'i#evni( d'ela
18

Tiina, surfa se!
Internet je velika racunarska mrea i sistem za jednostavnu i vrlo efikasnu
komunikaciju sa tekstom, slikom i zvukom. nternet kao globalna svjetska mrea, uz
odgovarajucu opremu, dostupan je na svakom djelicu planete Zemlje.
8lavni dio sata6
Na'ava te%e6
Internetska %re#a je na neki nacin produetak svih medija, jer omogucuje
daljnje istraivanje i koritenje ponuenih medijskih sadraja. Prednosti
interneta su u njegovoj multimedijalnosti, jer na jednom mjestu moemo
pogledati vijesti, procitati novine na portalu, pogledati videosnimke, sluati
program nekog od mnogih internetskih radija.
Velik broj casopisa, knjiga, novina iz cijelog svijeta izloeni su na internetu.
nternet prua informacije iz razlicitih oblasti, od naucnih do zabavnih,
knjievnih, sportskih informacija, informacija iz svijeta mode...
Internetski pretra#iva (trailica) je program koji omogucava pronalaenje
informacija na internetu. To su programi koji skupljaju sve dostupne
dokumente web stranica i sortiraju i obrauju ih u svojim bazama podataka i
izlau na svojim web stranicama. Jedan od najpoznatijih internetskih
pretraivaca je Google. Ovaj pretraivac omogucuje brzo u usmjereno
pretraivanje, pri kojem je dovoljno upisati neku kljucnu rijec ili natuknicu da se
nakon kratkog vremena dobiju brojne poveznice s traenim pojmom.
18

Preko internetskih trailica jednostavno se moe pristupiti i internetskim
enciklopedijama i leksikonima. To su zbirke javno dostupnog znanja iz raznih
podrucja. Na internetu je mnotvo raznih enciklopedija i leksikona, a meu
najvanijima su digitalizovana Encyclopaedia Britannica i najveca viejezicna
enciklopedija Wikipedia.
nternet servis Google Music omogucava da jednostavnim pretraivanjem
uiva u vlastitom odabiru muzickih kompozicija koje eli posluati. Upoznaj
zanimljivo predstavljanje ovog servisa na adresi:
http://www.youtube.com/watch?v=N8rQEHoE24

18
Kreativni rad
Nauci neto vie o upravljanju slikovnim sadrajem koji vidi mijenjanjem
postavke Sigurno pretraivanje. Na web stranici http://www.google.ba/imghp?
hl=bs klikni na ,Pogledajte kratki videozapis da biste saznali vie.
Saznaj kako su nastala imena Google, Yahoo, Wikipedia na sljedecoj web
stranici: http://dzematrahic.ba/new/index.php?
option=com_content&view=article&id=2056:kako-su-nastala-imena-google-
amazon-yahoo-i-wikipedia&catid=61:iz-svijeta&temid=87
Stigni bre do svijeta knjige. Potrai stranice koje nude informacije o pojedinim
knjigama za lektiru. Jedna od njih je stranica http://www.knjige.ba/ (Knjini
informacioni servis Bosne i Hercegovine). Ukucaj ime i prezime autora i naslov
knjige. Rijeci kucaj bez oznaka za afrikate (bez kvacica na c, c, ...) jer ih
program ne raspoznaje. Naprimjer: Nedzad brisimovic, Nepoznati ljudi...
Otvorit ce ti se stranica http://www.knjige.ba/searchresults.asp?
SD=KnjigeBa^14596862-96896 na kojoj ce saznati izgled naslovice, ime
izdavaca, godinu izdanja, gdje knjigu moe pronaci...
0inteza
I ovo sad zna9
18
Prednosti interneta su u njegovoj multimedijalnosti jer na jednom mjestu
moemo pogledati vijesti, procitati novine na portalu, pogledati videosnimke,
sluati program nekog od mnogih internetskih radija. Internetski pretra#iva
(trailica) je program koji omogucava pronalaenje informacija na internetu. To
su programi koji skupljaju sve dostupne dokumente web stranica i sortiraju i
obrauju ih u svojim bazama podataka i izlau na svojim web stranicama.
Jedan od najpoznatijih internetskih pretraivaca je Google.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
13;IK

18
Nastavna o&last6 'ezik
Nastavna 'edini)a6 Kn'i#evni i raz+ovorni 'ezik
0trktra i tip asa6 sva'an'e novi( znan'a
4d+o'no!o&razovni )il'evi6
4d+o'ni6 n'e+ovan'e privr#enosti vlastito% 'ezik kao nasl'e-* n'e+ovan'e
+ovorne kltre* razvi'an'e %e-so&no+ va#avan'a i potovan'a razliitosti
izra#a'ni% sposo&nosti%a* navikavan'e na ti%ski rad* razvi'an'e 'ezike
radoznalosti i istra#ivako+ d(a* razvi'an'e sklonosti ka sadr#a'i%a ko'i
po&ol'ava' ko%nika)i'ske sposo&nosti* %otiviran'e stvaralaki( poten)i'ala*
kreativni( sposo&nosti i sklonosti* razvi'an'e tak%iarsko+ d(a* razvi'an'e
l'&avi pre%a tradi)i'i =i>
4&razovni6 poznavan'e enika sa vri'ednosti%a 'eziko+ standarda*
poznavan'e enika sa 'eziki% zakonitosti%a* tvr-ivan'e posto'ei( i
19
5
2
Kn'i#evni i raz+ovorni 'ezik
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 raz+ovorni i kn'i#evni (standardni" 'ezik*
leksika* r'eni)i:leksikoni
7nk)ionalni6 razvi'an'e sposo&nosti za pravilan +ovor i pisan'e* razvi'an'e
s%isla za konkretno pre)izno izra#avan'e* razvi'an'e* iz+ra-ivan'e i ,or%iran'e
per)eptivni(* %entalni(* %anelni( i ko%nikativni( sposo&nosti* razvi'an'e
v'etine +ovora* slan'a* pos%atran'a* razvi'an'e i podsti)an'e kreativnosti i
v'etine enika* sti)an'e sa%opozdan'a* pornosti i istra'nosti rad* razvo'
kritiko+ %il'en'a i lo+iko+ raz%il'an'a* razvi'an'e os'ea'a sa%opotovan'a*
sa%osvi'esti i os'ea'a pripadnosti 'eziko' za'edni)i
raz+ovora* %etoda de%onstriran'a* (eristika %etoda* ilstrativna %etoda*
pored&ena %etoda*
individalizirani rad*
Nastavna sredstva po%a+ala6 Na 'ezik 9* Radna sveska 9* kreda* &il'e#ni)a*
olovke* +ra,oskop* +ra,o,oli'e* r'eni)i
5e%atska korela)i'a
Me-podrna6 kn'i#evnost* kltra izra#avan'a* %edi'ska kltra
Is(odi en'a6 Razlik'e standarni:kn'i#evni i raz+ovorni 'ezik* zna ko'e podatke
%o#e pronai r'eni)i%a* pravopisi%a +ra%atika%a* prepozna'e kn'i#evni i
raz+ovorni 'ezik* raz%i'e stilsk potre& raz+ovorno+ 'ezika kn'i#evni%
d'eli%a* za%'en''e ri'ei i izraze zavia'no+ +ovora kn'i#evni%
Motiva)ioni dio sata
4vo ve zna9
U standardno%e 'ezik koristimo se rijecima koje su normirane,
usvojene kao pravilne. Nekad se standardni jezik naziva i kn'i#evni%
'eziko%, ali se najcece pod knjievnim jezikom podrazumijeva jezik
knjievnoumjetnickih djela jer u njima nerijetko susrecemo i rijeci koje
ne pripadaju standardnome jeziku nego narodnom govoru.
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 Kn'i#evni i raz+ovorni 'ezik
19
MUBMU/A I BAR4N1A
- ma l' ie i je'na, Ramize?
- Nejma nije'na.
- Pogledaj, ba, lijepo!
- Nejma, kad ti kaem. maju samo mumule.
- Prei na drugi stub, da nije tam e koja.
- Gledo sam, nejma pa nejma.
- Nita. Do'cemo sutra, pa cemo se opet popet'.
- di ti, Safete, dok ja siem, uljezi u talu i vidi ta radi Saronja.
Safet ode, zaviri u talu, vrati se i rece:
- Nita ni kod Saronje. Moracemo i ovdi sutra navratit.
(.)
Malom Safetu najvie se svidjelo kad je amida Devad pricao da ce u
komunizmu svi raditi prema znanju i sposobnostima, a dobijat ce prema potrebama.
Jo je reko da u komunizmu nece biti plata, jer nikom nece pare ni trebati. Sve ce
zadruge, kazivao bi, biti otvorene i svako ce moci slobodno da ue i da slobodno
uzme ono to mu treba. Safetcic je jednom pitao amidu:
- Je l', amida, a hoce l' se moc' uzet' mjerenog keksa?
- Hoce, kako da nece. Samo ga nece smjet' zloupotrebljavat'.
- Ne bi' ja njega, ado, zloupotrebljavo, ja bi' njega jeo. A dao bi malo i Ramizu.
tako je Safet zbog mjerenog keksa postao pristalica komunizma. Kad je pitao
amidu: Kad ce doci komunizam? amida mu je rekao: To se ne moe precizno
vremenski reci, ali ce sigurno doci na odreenom stepenu drutvene svijesti radnicke
klase.'' Nita njega Safet nije razumio, pa je otiao da pita dedu:
- Dedo, hoce l' doc' komunizam?
- Hoce, dijete, hoce, odgovorio je dedo.
- A kad, dedo?
- Kad na naoj mumuli rode turgulje i kad se na Saronja oteli, tad ce doc' i
komunizam.
Od tog dana Safet i amidic mu Ramiz svako jutro obilaze mumulu i Saronju.
Dogovorili su se da o tome ne pricaju ostaloj djeci u mahali vec da, cim vide da su na
mumuli rodile turgulje ili da se Saronja otelio, odjure u zadrugu i nakupe puna njedra
mjerenog keksa.
19
Fahrudin Sinanovic
Knjievnik nam je u ovom odlomku prenio vjerodostojan govor djecaka Safeta
i Ramiza. Prepoznaj rijeci naeg standardnoga jezika i rijeci koje mu ne
pripadaju.
Sta o djecacima Safetu i Ramizu saznajemo iz njihova govora? Koju ulogu u
predstavljanju likova imaju rijeci: nejma, ie, je'na, tam, e, ha...?
Kakvo ozracje daju kazivanju ove, nestandardne rijeci i izrazi? Odaberi neki/e
od ponuenih odgovora:
- realisticno;
- humoristicno;
- bajkovito;
- vjerodostojno;
- slikovito.
U knjievnim djelima nestandardne rijeci, rijeci iz narodnog govora, imaju
stilsku vrijednost. Knjievnici se cesto koriste tim rijecima i izrazima radi
postizanja auteticnosti govora, slikovitosti u oblikovanju likova, vjerodostojnosti
u pribliavanju vremena i/ili mjesta u kojem se radnja deava...
Jezik je medij pomocu kojeg knjievnost gradi svoje svjetove, te knjievnici
nastoje ,osvojiti snagu imenovanja pripadnu jeziku i rijeci, jer rijeci i jezik nisu
neke ljuske u koje se stvari pakiraju samo zbog usmenog i pisanog opcenja. U
rijeci, u jeziku, stvari tek postaju i jesu." (Martin Heidegger) A, kako veli pjesnik
Mak Dizdar, Rije je tek tada rije ako / Za nju i ulo steknemo:
RI13
Rijec je slika svega onoga to okolo sebe
Vidimo
ne vidimo
Rijecima se nekim divimo a nekih se
Rijeci opet stidimo
Neka krhka rijec se penje veoma smjelo
Zracima tankim i zlatnim
Kao sicuna puzavica
Ona se vjeto propinje
Od posnog kamena
Do suncanog grma
samog
Sunca.
A neka se glavato i glasito
19
Sepuri do navrh bunjita
A znamo da njome je
Zauzet prostor
vie
Nita
Rijec je tek tada rijec ako
Za nju i culo steknemo
Najgolemija je nekada davno ona
Koju i ne
Reknemo
Mehmedalija Mak Dizdar
0ada zna i ovo9
Od knjievnog (i/ili standardnoga jezika) razlikuje se raz+ovorni 'ezik.
To je jezik kojim se covjek slui u svakodnevnoj komunikaciji s
prijateljima, slucajnim prolaznicima, u sportu, igri... Zovemo ga i
razgovornim stilom. U razgovornom jeziku se ne trudimo govoriti po
pravilima jezickog standarda, govorimo spontano, ne obracajuci
posebnu panju na ortoepska pravila. Zbog toga ovaj stil sadri i
svojstva govorne, dijalekatske baze jezika, ali i svojstva standardnog
jezika naucenog u koli, putem medija...
;avrni dio sata6
Radna sveska 9* radni ktak &ro'
<o%aa zadaa6
Radna sveska 9* radni ktak &ro' ...
19
Nastavna 'edini)a6 Ri'ei iz dr+i( 'ezika6 pos-eni)e
0trktra i tip sata6 sva'an'e novi( znan'a
19
5
3
0
5
4
Ri'ei iz dr+i( 'ezika6
pos-eni)e
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 pos-eni)e
pored&ena %etoda*
individalizirani rad
Nastavna sredstva po%a+ala6Na 'ezik 9* Radna sveska 9* kreda* &il'e#ni)a*
olovke* +ra,oskop* +ra,o,oli'e*
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6 Razlik'e standarni:kn'i#evni i raz+ovorni 'ezik* razlik'e do%ae
i strane ri'ei* za%'en''e pos-eni)e do%ai% ri'ei%a sinoni%sko+ znaen'a*
raz%i'e razlo+e posd&e ri'ei iz dr+i( 'ezika* prepozna'e pos-eni)e po
prila+od&i 'ezik* prepozna'e strane ri'ei
4vo ve zna9
Jezik kao najvanije sredstvo komunikacije ne moe biti izoliran, samostalan,
vec mora ostvariti kontakt s drugim govornicima preko svojih govornika. Jedan
19
od rezultata tog kontakta je i jezicko posuivanje. Jezicko posuivanje je
svako preuzimanje tuih rijeci iz jednog jezika u drugi.
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 Pos-eni)e
Razlozi posuivanja rijeci mogu biti razliciti.
1. Cesto su to izvan'ezini razlozi* pa je posuivanje rijeci posljedica
teritorijalnog i kulturnog dodira. Treba imati na umu da jezicko posuivanje
uvijek prati historijske, politicke, naucne, kulturne veze. O tim vezama
svjedoce brojne rijeci u naem jeziku, naprimjer: doktor (lat. doctor
ucitelj)K vazal (kelt. vassus) pratilac, sluga; avaz glas (turcizam
perzijskog porijekla); #andar (franc.) pripadnik vojnicki organiziranog,
posebnog odreda dravne policije; novela (tal.) kratka pripovijest, prica.
2. Meutim, razlozi primanja posuenica mogu biti i ntar'ezini. Jezik
cesto prima tue rijeci jer u svom vlastitom rjecnickom fondu nema rijec
kojom bi oznacio odreeni pojam, predmet ili pojavu. Takve rijeci su:
politika umijece vladanja ljudskom zajednicom; kip likovno
trodimenzionalno djelo; moda ono to odgovara ukusu odreenog
vremena; kola prosvjetna ustanova.
Posuivanje moe biti obostrano (uzajamno), ali moe biti i jednosmjerno.
Jezik iz kojega se posuuje rijec zovemo 'ezik davala), a jezik koji posuuje
rijec je 'ezik pri%ala) rijeci. Jezik moe dobiti posuenice direktno iz nekog
jezika ili indirektno, preko nekog drugog jezika.
0ada zna i ovo9
Rijeci koje nisu nastale na naem tlu, nego smo ih preuzeli iz drugih jezika
zovemo pos-eni)a%a.
Pos-eni)e pre%a 'ezik davao) ri'ei
Na jezik po broju rijeci spada u srednje razvijene jezike. Broj rijeci se stalno
mijenja, jedne nestaju, druge dolaze, ive, trece ljudi stvaraju. Velik dio rijeci u
naem jeziku cine izvorne domace rijeci, rijeci slavenskoga porijekla, ali i velik
dio rijeci cine posuenice sa razlicitih govornih podrucja i iz razlicitih jezika
19
(koncert rijec engleskog porijekla; kamion rijec francuskog porijekla;
majstor rijec njemackog porijekla; baca rijec turskog porijekla...)
Prema jeziku davaocu rijeci posuenice se mogu podijeliti na:
o posuenice iz latinskog jezika, latiniz%e6 advokat/odvjetnik, aneo,
datum, demokratija/demokracija, familija/obitelj, rasko, vektor...
o iz grckog jezika +re)iz%e: aneo, ikona, haos, hemija, temelj, hor,
dramaturg, elegija...
o iz njemackog jezika +er%aniz%e: madrac, cilj, lozinka, vaga, minka,
auspuh, cigla, deka, fleka, friko, kifla, krompir, kelj, kugla, plac, alter,
tikla,cilj, unka, grub, und...
o iz maarskog jezika (n+ariz%e: bunda, cipela, cizma, copor, dobo,
dak, gazda, gula, karika, kecelja, keciga, kocija, kip, lopov, lopta,
marva, palacinka, paprika, puna, rotilj, satara, soba, stol, tabla,
teret, utanaciti, vaar, soba, prsluk, cipka, korov, palacinka...
o iz ruskog jezika rsiz%e: dozvoliti, kosmonaut, odlican, prevazici,
podstrek, priroda, saucece, ucesnik, ucestvovati, vjerovatno,
odvaan, svojstvo, stepa, baba, kazacok...

o iz cekog jezika &o(e%iz%e: casopis, povod, spis, tlak, uloga, vlak...
o iz engleskog jezika an+liz%e: sendvic, mec, boks, bokser, film, gol,
klub, kompjuter, marketing, monitor, tenk, rival, sport, vikend, tenis,
cip, dez, kviz, najlon, rok ... An+liz%i%a/an+li)iz%i%a nazivamo sve
posuenice iz engleskog jezika, a kad je to potrebno posebno istaknuti,
posuenice iz americkoga engleskog nazivamo a%erikaniz%i%a.
o iz talijanskog jezika tali'aniz%e: barka, pasat, akontacija, akvarel,
bakalar, bandit, cjedulja, cerada, cao, diskont, duet, dukat, galija,
makaroni, balerina, banka, rioto...
o iz panjolskog jezika (ispaniz%e: embargo, alkohol, cokolada,
romansa...
o posuenice preuzete iz turskog i/ili preko turskog jezika tr)iz%e.
Turcizmima, dakle, nazivamo:
19
posuenice iz turskog jezika i
posuenice koje su u na jezik preuzete preko turskog jezika,
uglavnom iz arapskog i perzijskog jezika.
Posuenice iz turskog, arapskog i perzijskog jezika zajednicki se
nazivaju ori'entaliz%i%a: boja, cekic, div, jastuk, krevet, sapun,
sat, top, sarma, ecer, limun, tavan, papuce, jogurt, bubreg,
celik, dugme, ah, majmun, nafta, pamuk, burek, barut, carapa,
cesma, sanduk, kalup, celav, corav avaz* carija...
o posuenice iz romanskih jezika ro%aniz%e6 Romanizmima
nazivamo:
sve posuenice iz romanskih jezika (toranj, boca, cavao, palaca,
lokot...) i, rjee,
posuenice iz francuskog jezika uz ceci naziv +ali)iz%i
(beletristika, ambasada, avion, pasa, plaa, trotoar...)
0ada zna i ovo9
Posuenice se u novom jeziku, jeziku primaocu, izrazno i znacenjski
prilagouju.
latiniz%i
(n+ariz%i
+re)iz%i rsiz%i
+er%aniz%i &o(e%iz%i
tr)iz%i
tali'aniz%i
(ispaniz%i
an+liz%i (a%erikaniz%i"
P40U?3NIG3 PR3MA 13;IKU
<AVA4GU RI13I ro%aniz%i (+ali)iz%i"
19
Pos-eni)e po prila+od&i 'ezik
Usvo'eni)e
Posuenice potpuno prilagoene naem jeziku zovemo svo'eni)a%a.
Usvojenice je ponekad vrlo teko razlikovati od domacih, izvornih rijeci.
Usvojenice su se odomacile i njih ne zamjenjujemo drugim rijecima. Takve su
rijeci: boja, car, camac, kip, kralj, krumpir, kukuruz, nafta, racun, kola, temelj ,
sarma, sandale, gazda, lopov, soba, limun, toranj, pamuk, carapa, cesma,
cokolada, banka, sendvic, tambura... Usvojenice se piu onako kako se
izgovaraju ,onetski.
Prila+o-eni)e
Prila+o-eni)e su rijeci stranog porijekla koje su se naglasno, glasovno
prilagodile naem jeziku, ali ih je bolje zamijeniti domacim, izvornim rijecima:
realnost stvarnost; lider predvodnik; ut udarac (na gol); konsultant
savjetnik; play off doigravanje; devijacija odstupanje; feeling osjecaj;
5-i)e
Prije je pojam tuice bio istovjetan pojmu posuenice, ali danas se postavlja
jasna razlika meu njima. Posuenice koje se izrazno, akcenatski,
deklinacijom... nis prila+odile jeziku primaoca, makar i jednom svojom
osobinom, koje prepoznajemo kao strane rijeci, zovemo t-i)a%a. Ta
neprilagoenost se moe odnositi na:
netipicne suglasnicke skupove: ansambl (mbl), subjekt, projekt
(kt)...
netipicne zavrne samoglasnicke skupove: rijec ou zadrava skup
ou to nije u skladu s promjenom ostalih imenica u kojima se cesto
provodi neka glasovna promjena (N. ou; G. oua; ali: N. orao; G.
orla.).
Zbog neprilagoenosti naem jeziku tuice, kad god je to moguce,
zamjenjujemo naim bliskoznacnicama ili opisnim izrazima (Npr.: sako, kakao,
orao, ou, bife, bistro, meni, subjekt, objekt, projekt...)
0trane ri'ei
20
Kad se strana rijec/leksem, sama ili povezana s drugom stranom rijecju (u
sintagmama i recenicama) pojavi u tekstu pisanom bosanskim jezikom kao
navod neke poznate izreke, misli, tvrdnje ili nekoga poznatoga naslova,
nazivamo je stranom rijecju. Njihovo se strano porijeklo istice izvorni%
naino% pisan'a, a u tampanom tekstu i krzivo%.
Ne gledam nikad reality show.
Ba je istinita latinska izreka Per aspera ad astra. ( Kroz trnje do
zvijezda.)
fashion week (modni tjedan); leasing (iznajmljivanje, ustupanje; davanje u
najam, zakup);
party (zabava, proslava); shopping (kupovina, kupnja);
shopping centar (trgovaki centar).
Mala 'ezika radioni)a9
Odredi vrste posuenica: kurikulum, internet, celebrity, chat, server, bekstejd,
imid, softer, hardver, blog, website, tender, stage.
Navedi moguce prijevode ovih tuica (anglizama): dingl, ou, kurikulum,
internet, celebrity, chat, server, bekstejdz, bf, bstr, kr, mn, imid, softer,
hardver, blog, website, tender, stage display.
0inteza
0ada zna i ovo9
Pod'ela pos-eni)a pre%a za'edniki% oso&ina%a
P40U?3NIG3 P4 PRI/A84<=I
U 13;IKU
U0V413NIG3
PRI/A84?3NIG3
5U?IG3
05RAN3 RI13I
20
Tezimo ponovno osvojiti nenaruenu snagu
imenovanja pripadnu jeziku i rijei; jer rijei i jezik nisu
neke ljuske u koje se stvari pakiraju samo zbog
usmenog i pisanog opcenja. U rijei, u jeziku, stvari
tek postaju i jesu.
Martin -eidegger
Interna)ionaliz%i
Posuenice koje u vie jezika imaju isto osnovno znacenje i isti osnovni izraz
nazivamo interna)ionaliz%i%a (demokratija, politika, medicina, filozofija,
hronika, mozaik, stil, valcer, viza.)
3+zotiz%i
3+zotiz%i su posuenice koje oznacavaju posebnosti pojedinih naroda:
specificna jela i pica (tekila, sangrija; tortilja) odjecu, pjesme, muzicke
instrumente, plesove (dirndl, kimono; didzeridu; sevdalinka; polka, arda),
posebnosti biljnoga i ivotinjskoga svijeta (banana, mango; koala, klokan);
nazivi stranih novcanih jedinica (dolar, rublja...).
3poni%i
3poni%i su vlastita imena koja su postala nazivi otkrica ili izuma (sendvi,
makadam), razdoblja u umjetnosti, knjievnosti ili filozofiji (marinizam,
petrarkizam, marksizam) i sl.
Prevedeni)e
Prevedeni)e su rijeci ciji je izraz i sadraj doslovan prijevod izraza i sadraja
strane rijeci: vodopad (njem. Wasserfall), neboder (eng. skyscreper).
;naen'ske pos-eni)e
Kod znaen'ski( pos-eni)a posueno je samo znacenje i pridrueno izrazu
u jeziku primaocu, proirujuci mu znacenje (npr. mouse mi).
Zalaganje za rijeci koje su porijeklom domace, izvorne (,narodne") i koje se
tvore prema domacim (,narodnim") tvorbenim modelima a ne tuim, naziva se
priza% (od lat. purus - cist, bez stranih primjesa).
20
Mala 'ezika radioni)a
Rijec "paprika" je slavenskog porijekla, sa naeg govornog podrucja. Odatle je
prela u mnoge evropske jezike kao posuenica, najcece preko maarskog
jezika. Pored toga to je u upotrebi u bosanskom, srpskom, hrvatskom,
crnogorskom jeziku, paprika se cuje i u njemackom, talijanskom, cekom i
mnogim drugim jezicima. Provjeri ovu tvrdnju u online rjecnicima na sljedecim
internet adresama: http://www.e-rjecnik.net/hrvatsko-njemacki-rjecnik.htm,
http://www.e-rjecnik.net/hrvatsko-francuski-rjecnik.htm, http://www.e-
rjecnik.net/hrvatsko-talijanski-rjecnik.htm ...
Magbuli 'arif je bosansko-turski rjecnik koji je napisao alhamijado pjesnik
Muhamed Hevai Uskufi Bosnevi 1631. godine. U uvodu svog rjecnika Uskufi
pie:
,Mnogo je lijepih rjecnika napisano,
Sve kao dragi kamen pribranih i omiljenih,
Ali nema napisana na bosanskom jeziku,
Ni sastavljena u prozi ni skicena u pjesmu,
Moje je zapoceti, a Boije da mi dade da uspijem.
o Saznaj neto vie o ovom rjecniku na sljedecoj internet adresi:
http://literatura.blogger.ba/arhiva/2005/02/11/15426
0inteza
0ada zna i ovo9
P40U?3NIG3 PR3MA ;A13<NIKIM
404=INAMA
IN53RNAGI4NA/I;MI 38;45I;MI
3P4NIMI PR3V3<3NIG3
;NA3N10K3 P40U?3NIG3
20
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6 Radna sveska 9* radni ktak &ro' ...
Nastavna 'edini)a6 Ri'ei pre%a potre&i64pepotre&na i ter%inoloka leksika
20
5
5
Ri'ei pre%a potre&i6 4pepotre&na i
ter%inoloka leksika
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 opepotre&na i ter%inoloka leksika
pored&ena %etoda*
5e%atska korela)i'a
Is(odi en'a6 Raz%i'e pod'el ri'ei po potre&i* raz%i'e i prepozna'e
opepootre&n leksik* raz%i'e i prepozna'e ter%inolok leksik* zna se
sl#iti ter%inoloki% r'eniko%
4vo ve zna9
Naucili smo da standardni ili knjievni jezik podlijee normama, ali i da imamo
razgovorni jezik koji upotrebljavamo u svakodnevnim ivotnim situacijama.
8lavni dio sata
Ri'ei pre%a potre&i6 4pepotre&na i ter%inoloka leksika
Sada procitaj sljedeci tekst:

20
Dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1987. godine je profesor Jean Marie Lehn.
Nobelovu nagradu je dobio za svoja istraivanja o hemijskom temelju za "molekularno
prepoznavanje" koje igra fundamentalnu ulogu u biolokim procesima. Njegov rad ga je
doveo do definiranja novog polja hemije nazvanog "supramolekularna hemija". Ta hemija se
bavi sloenim entitetima nastalim udruivanjem dvije ili vie hemijskih vrsta koje se dre
zajedno pomocu nekovalentnih intermolekulskih sila. Nakon toga, polje "supramolekularne
hemije" razvilo se u hemiju "samoorganizacijskih" procesa i u "adaptivnu hemiju".
Shematski prikaz supramolekularne hemije
Sta je to to ne razumije u ovom tekstu? Ko ga u potpunosti razumije?
Sve rijeci jednog jezika ne upotrebljavaju se u svim govornim situacijama.
Postoji rjecnicki fond koji zovemo opepotre&ni% ri'ei%a:leksiko%.
Opceupotrebna leksika je temelj standardnoga jezika i bez nje
komunikacija na tom jeziku ne bi bila moguca. To su rijeci, u svim
funkcionalnim stilovima jednog jezika, koje svi govornici toga jezika
razumiju.
Rijeci/leksiku koja je ogranicena na odreenu strucnu oblast, na naucne i
profesionalne termine iz tih oblasti, zovemo rijecima/leksikom ogranicene
upotrebe ili ter%inoloko% leksiko%. Termin (lat. terminus granica, mea,
cilj) je naucni ili strucni naziv za odreeni pojam, rijec koja tacno odreuje
odreenu pojavu u nauci, tehnici, umjetnosti... To su, dakle, rijeci kojima se u
odreenim oblastima koriste ljudi koji se bave tom djelatnocu. Npr.: medicinski
termini su: dermitis, hemoglobin, hirurgija, oftalmolog, otorinolaringolog.
Vecina termina su posuenice. Tome doprinosi razvoj odreenih podrucja
znanosti i internacionalizacija leksike u odreenim znanostima.
Nabroj neke jezicke termine iz oblasti informatike, muzike, jezika.
20
Prepoznaj nauku ili oblast kojoj pripadaju ovi termini: telekomunikacije, radio,
radijski valovi, frekvencija, radiofrekvencija, radiokomunikacije, meusatelitska
veza, radiostanica.
Prepoznaj u tekstu opceupotrebnu leksiku i leksiku ogranicene upotrebe
(terminoloku leksiku):
Aristotel je izrazio tvrdnju o potrebi jedinstva dramske radnje (cjelovitost
zbivanja koje ima svoj pocetak, sredinu i zavretak). Kasniji su teoreticari tome
jedinstvu dodali jedinstvo mjesta i jedinstvo vremena, pa je stvoreno ucenje o
trima jedinstvima. dealno zamiljena drama sadri: ekspoziciju, zaplet,
kulminaciju, peripetiju i rasplet.
o Pronai u rjecniku knjievnih termina znacenje tebi nepoznatih rijeci.
0inteza
0ada zna i ovo9
Postoji rjecnicki fond koji zovemo opepotre&ni% ri'ei%a:leksiko%.
Opceupotrebna leksika je temelj standardnoga jezika i bez nje komunikacija
na tom jeziku ne bi bila moguca.
Rijeci/leksiku koja je ogranicena na odreenu strucnu oblast, na naucne i
profesionalne termine iz tih oblasti, zovemo rijecima/leksikom ogranicene
upotrebe ili ter%inoloko% leksiko%.
o
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
20
Nastavna 'edini)a6 2ar+oniz%i* vl+ariz%i* peri,raze* ,razeolo+iz%i
20
5
6
5
7
2ar+oniz%i* vl+ariz%i* peri,raze*
,razeolo+iz%i
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 2ar+oniz%i* vl+ariz%i* peri,raze*
,razeolo+iz%i
pored&ena %etoda*
5e%atska korela)i'a
Is(odi en'a6 Razlik'e kn'i#evni 'ezik od raz+ovorno+* prepozna'e
#ar+oniz%e* vl+ariz%e* peri,raze* ,razeolo+iz%e* raz%i'e i prepozna'e
razliite #ar+one* t%ai poznate ,raze%e* prikladno se koristi ,raze%i%a*
prepozna'e pe#orativno znaen'e vl+ariza%a i %an'e:nikako i( ne potre&l'ava
4vo ve zna9
Naucili smo da standardni ili knjievni jezik podlijee normama, ali i da imamo
razgovorni jezik koji upotrebljavamo u svakodnevnim ivotnim situacijama.
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 2ar+oniz%i* vl+ariz%i* peri,raze* ,razeolo+iz%i
2ar+oniz%i* vl+ariz%i
20
U razgovornom jeziku ljudi govore i razlicitim argonima.
2ar+oniz%i
2ar+oniz%i (fr. jargon jezik neke drutvene skupine) su rijeci/lekseme koje
pripadaju odreenim izdvojenim drutvenim skupinama povezanim nekim
zajednickim interesom. Zargonizmi oznacavaju predmete, pojave, pojmove
koji u standardnom jeziku imaju svoje standardne nazive, ali govornik
upotrebljava argonizme kako bi se ukljucio u skupinu ili identificirao sa
skupinom kojoj pripada. Zargonizmi ne pripadaju standardnome jeziku jer se
rijeci izoblicavaju i/ili upotrebljavaju u izmijenjenom obliku. Postoji vie vrsta
argona: atrovacki (opcenito govor ulice), vojnicki argon, mornarski, zanatski,
sportski, acki, studentski argon, argoni hobija (lovacki, planinarski argon, argon
ribolovaca...).
Meu najcecim argonima je #ar+on %ladi( koji tako stvaraju svoju kulturu i
govorom se izdvajaju se iz svijeta odraslih. Evo nekih argonizama iz ove
skupine: bubator osoba koja uci napamet; drpiti ukrasti; ozle naocale; klinci
djeca; matorci, starci roditelji; buraz/burazer brat; veca sestra; balavci
nedorasla djeca; frend prijatelj; pajkani policajci; cuza zatvor; jaran prijatelj;
raja drutvo...
Zargon cesto ima pe#orativno:pe'orativno* pogrdno znacenje. Zargonizmi
mogu da traju jedno vrijeme i nestanu iz jezika, ili da promijene svoj oblik i
znacenje. Starije generacije se manje koristi argonima. Zargonizmi se
ubrajaju u leksiku ogranicene upotrebe.
Vl+ariz%i
Vl+ariz%i (lat. vulgaris- obican, svakodnevni, od vulgus svjetina, gomila)
su stilski obiljeene rijeci, narocito prisutne u razgovornom stilu. To su rijeci
najnie stilske vrijednosti, najnieg stilskog nivoa razgovornog jezika i u
suprotnosti su sa pristojnim ponaanjem. Ne pripadaju standardnom jeziku.
U vulgarizme spadaju prostacke rijeci, psovke i sve lekseme cija se upotreba,
po mjerilima drutvenih obicaja, smatra nepristojnom i neprimjerenom
(naprimjer: gnjida, ljigavac, ubre kao metaforicno predstavljanje karakternih
osobina covjeka bez ikakva osjecanja licnog dostojanstva...). Vulgarizmi slue
kao potapalice ili uzrecice, zatim kao podrugljivi izrazi koji nastoje da umanje
vrijednost pojedinca. Upotrebom vulgarizama covjek otkriva svoju (ne)kulturu
govora.
21
Mala 'ezika radioni)a... Mala 'ezika radioni)a
Pronai argonizme u sljedecem odlomku iz romana Lovac u zitu D. D.
Selindera:
(...)
Sjajni. E, tu rec zaista mrzim. Sva je trula. Mogao bih da povracam kad god je
cujem.
A onda se stari Spenser najednom prenuo, kao da ima da mi kae neto
mnogo dobro, otroumno ko ekser. Pridigao se na toj fotelji, i malo se, kao,
promekoljio. Ali uzbuna je bila nepotrebna. Samo je uzeo Atlantik mantli, koji mu je
bio na krilu, i pokuao da ga ibne na postelju, pored mene. promaio je.
Razdaljina je bila samo dva palca, ali je ipak promaio. Ustao sam, uzeo taj casopis,
i stavio ga na postelju. Onda mi je, najednom, dolo da uhvatim bris iz te sobe, kao
otkacen. Nanjuio sam da mi se sprema grozomorna lekcija. Sama ta pomisao i nije
mi mnogo smetala, ali mi se nije ba svialo da odvojim uvo za vaku a da
istovremeno miriem Viksove kapi za mrku i gledam starog Spensera u piami i
mantilu za plau. To nikako. (...)
0inteza
I ovo sada zna9
2ar+oniz%i su rijeci/lekseme koje pripadaju odreenim izdvojenim drutvenim
skupinama povezanim nekim zajednickim interesom.
Vl+ariz%i su stilski obiljeene rijeci narocito prisutne u razgovornom stilu.
One su najnie stilske vrijednosti i u suprotnosti su sa pristojnim ponaanjem.
Peri,raza i ,razeolo+iz%i
Peri,raza
Peri,raza (grc. periphrasis, peri o, oko; phrasis govor, izraz) stilska je
figura kojom se pomocu dvije ili vie rijeci, ili citavom recenicom opisuje,
odnosno zamjenjuje neki pojam. Perifraza nije samo opisivanje pojmova, ona
je ustvari i opisivanje predmeta, svojstava, radnji, doivljaja. Slicna je metafori,
pa se cesto naziva i retoriko% %eta,oro%.
21
U svakodnevnom jeziku nije rijetkost da cujemo odreene perifraze, poput:
uhvatio mi se led oko srca, kralj zivotinja lav, vrh svijeta Himalaji, sedma
umjetnost film, on vedri i oblai mocan covjek i sl. Susrecemo ih i u
knjievnom jeziku, kao npr: podnevna zvijezda sunce; rastajao od zvijezda
umirao (Opomena, A. B. Simic). Perifraza je omiljena medju pjesnicima.
Perifrazom se ponekad izbjegavaju neprijatni ili uvredljivi izrazi: ne mrzi rakiju
pije; zaobilazi istinu lae, i tada se obicno naziva e,e%iza%. A ako je
rijec o umanjivanju nekog znacenja (nije ba lijepo runo), onda se ovakav
stilski postupak naziva litota.
7razeolo+iz%i
7raze%:,raze%a:,raza:,razeolo+iza% je kratka sintagma, ustaljeni i
neraskidivi spoj rijeci sa jedinstvenim i metaforicnim znacenjem. Frazem/a
cesto izraava poruku duhovito, a katkad i na komican nacin. Jedna od
temeljnih osobina frazema je da se ne moe bukvalno, doslovno prevesti na
drugi jezik jer tada gubi svoje znacenje. Frazemu se nita ne moe ni dodati ni
oduzeti a da pritom ne promijeni smisao.
Pogledaj kakvo znacenje imaju pojedini frazemi:
o podviti rep povuci se, ustuknuti, pobjeci, napustiti okraj usljed straha;
o obecanje ludom radovanje uzaludno nadanje i vjerovanje u neto;
o nositi glavu u torbi izlagati se opasnostima;
o corav posao posao ili poduhvat koji nema izgleda na uspjeh;
o mrka kapa posao ili poduhvat koji nema izgleda na uspjeh;
o prola baba s kolaima opisuje potencijalnu priliku koju si imao/la u
ivotu, a ipak je nisi iskoristio/la
o naci se u neobranom grozdu naci se u neugodnoj situaciji
Dio jezicke nauke/znanosti koji se bavi proucavanjem frazema zove se
,razeolo+i'a (grc. phrasis izraz; logos pojam, nauka/znanost).
Pronai perifraze u pjesmi Opomena A. B. Simica. Pokuaj odgonetnuti
njihovu poetsku vrijednost tako to ce ih zamijeniti uobicajenim rijecima i ili
izrazima.
4P4M3NA
21
Covjece pazi
da ne ide malen
ispod zvijezda!
Pusti
da cijelog tebe proe
blaga svjetlost zvijezda!
Da ni za cim ne ali
Na svom koncu
mjesto u prah
prijei sav u zvijezde.
Antn =ranko Bi%i
Prepoznaj znacenje i sklopi recenice od sljedecih frazema:
o naci zajednicki jezik;
o imati dvije lijeve ruke;
o biti lijep/a kao/k'o upis;
o slika kao/k'o mlijeko;
o biti pun kao/k'o brod;
o raditi k'o ni sebi ni svom;
o neslana ala;
o biti trn u oku;
o imati debelu kou;
o kad na vrbi rodi grozde;
o maciji kaalj;
o ostati kratkih rukava;
o staviti tacku na i;
o stezati kai.
0inteza
0ada zna i ovo9
Peri,raza stilska je figura kojom se pomocu dvije ili vie rijeci, ili citavom
recenicom opisuje, odnosno zamjenjuje neki pojam.
7raze%:,raze%a:,raza:,razeolo+iza% je kratka sintagma, ustaljeni i
neraskidivi spoj rijeci sa jedinstvenim i metaforicnim znacenjem.
21
Dio jezicke nauke/znanosti koji se bavi proucavanjem frazema zove se
,razeolo+i'a.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
Nastavna 'edini)a6 Ar(aiz%i i neolo+iz%i* di'alektiz%i

21
5
8
5
9
Ar(aiz%i i neolo+iz%i* di'alektiz%i

sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 Ar(aiz%i i neolo+iz%i* di'alektiz%i
pored&ena %etoda*
Nastavna sredstva po%a+ala6 Radna sveska 9* kreda* &il'e#ni)a* olovke*
+ra,oskop* +ra,o,oli'e*
5e%atska korela)i'a
Is(odi en'a6 Razlik'e kn'i#evni 'ezik od raz+ovorno+* razlik'e aktivn i
pasivn leksik* prepozna'e ar(aiz%e* di'alektiz%e i neolo+iz%e* prepozna'e
stilsk potre& ar(aiza%a kn'i#evni% d'eli%a* prepozna'e di'alektiz%e
Skup rijeci/leksema koji je u odreenom vremenskom razdoblju poznat vecini
govornika nekoga jezika i kao takav je u upotrebi u jeziku, zove se aktivna
leksika.
Rijeci/lekseme koje su iz razlicitih razloga manje koritene u svakodnevnoj
govornoj praksi pripadaju pasivno' leksi)i (ar(aiz%i i neolo+iz%i).
8lavni dio sata
21
Na'ava nastavne 'edini)e
Ar(aiz%i
Rijeci se, dakle, raaju, ive, stare i odlaze. Ali, ponekad se i vracaju i u
usmenom govoru i u pisanoj rijeci. Tako stare, rijeci cuvaju i prenose patinu
jednog davno minulog vremena, oivljavaju ga, pribliavaju i o njemu
slikovito svjedoce (avlija, adrvan, baca...)
Ar(aiz%i (grc. archaios drevan) su rijeci koje su se nekad upotrebljavale u
jeziku kao standardne, knjievne, ali su potisnute novim rijecima, njihovim
sinonimima. Dakle, pripadaju pasivnoj leksici. U upotrebi se daje prednost
novonastaloj rijeci sa istim znacenjem, njenom sinonimu. Ali knjievnici cesto
poseu upravo za arhaizmima kako bi probudili snagu u njima usnulih
znacenja i slikovitije prikazali neka davna vremena i njihove ljude, prostore,
dogaaje.
Moderna nauka o jeziku pravi terminoloku razliku meu pojedinim
arhaizmima, pa se pri terminolokim klasifikacijama uvode pojmovi:
o (istoriz%i C lekseme koje su postale dijelom pasivnoga leksika iz
izvanjezicnih razloga, kao to su: nazivi nekadanjih titula (barun, grof,
ban), nekadanjih novcanih jedinica (banica, kuda), nekadanji vojni
nazivi (musketa, jatagan), nazivi ustanova (preparandija, banovina)...;
o zastar'eli)e (zastarjele ili zastarijevajuce rijeci) rijeci koje se sve rjee
upotrebljavaju u aktivnom jeziku, leksika koja se nalazi na prijelazu
izmeu aktivne i pasivne leksike. Takve su rijeci: fiskultura, ferije,
tetovati, gombati...
Aktivna leksika Pasivna leksika
RI13:/3K03M ;A05AR13/IG3 AR>AI;MI
U knjievnim djelima arhaizmi imaju stilsku vrijednost. Prepoznajmo je u nekim
drevnim rijecima:
o vra ljekar; ljepost ljepota; cesar car; ici trai; dazd kia;
karv krv; andel aneo; adet navika, obicaj; arin mjera za
duinu; belcim moda, valjda, vjerovatno; bugariti tuiti,
jadikovati, naricati; ador ator; imbur (negdje i ilbur) jelo od
jaja; hastal sto; jolpaz skitnica, besposlicar; obataliti pokvariti;
21
danaske danas; teferi izlet, veselje; terzija krojac; dveri
vrata...
Neolo+iz%i
Neolo+iz%i:novotvoreni)e (grc. neos nov + logos rijec, pojam) su
rijeci/lekseme cija se novina jo osjeca kod veceg dijela govornika jednog
jezika. Neologizmi nisu uli u aktivni rjecnik i nisu dio opceupotrebne leksike.
Koliko dugo ce neka rijec biti neologizam zavisi od brojnih faktora, izmeu
ostalog i od njene upotrebe u svakodnevnoj komunikaciji.
Neologizmi mogu nastati:
o proirenjem znacenja vec postojece rijeci novim smislom (babo otac,
ali i: babo glava neke firme, glavni za sve; kralj/kraljica, car/carica
titular, ali i: kralj/kraljica, car/carica posebno dobra, zanimljiva,
duhovita, po necemu velicanstvena osoba...);
o preuzimanjem lekseme stranoga porijekla (ekstra neuobicajeno
dobar/a/o, izvanredan/a/o; parti zabava; printer tampac, isprintati
odtampati na tampacu; imejlirati poslati poruku elektronskom
potom...);
o stvaranjem nove lekseme od korijena rijeci domacega ili stranog
porijekla uz pomoc domacih tvorbenih elemenata (frendica prijateljica;
konektovati se prikljuciti se na internet; daunlodovati smjestiti
(program...) u memoriju racunara...).
Neologizmi obogacuju jezik i stoga ih ne treba po svaku cijenu izbjegavati. Da
li ce neologizmi vremenom postati sastavni dijelovi standardnoga jezika, da li
ce se odomaciti, zavisi od mnotva okolnosti, naravno prije svega od njihove
upotrebe u svakodnevnoj jezickoj komunikaciji.
Pronai arhaizme u odlomku iz narodne balade Smrt brace Morica. Potrai
njihovo znacenje u nekom rjecniku, i umjesto arhaizama upotrijebi njihove
sinonime koji su danas standardni. Procitaj baladu, ali sa sinonimima. Uoci
razliku!
(.)
21
Kad to cula stara majka,
Sve je, jadna pobacala,
Po avliji, po kaldrmi -
Oklagiju prelomila,
Zlatan ibrik ulupila,
Pa poletje iz avlije,
Bosonoga, gologlava,
Figanj cini, kose cupa.
Vas Hat-mejdan rasplakala.
Pa eto je u Sarace:
Jazuk vama svi Saraci!
Sto pustiste dva Morica?
Sto mi jednog ne oteste,
li kako izmoliste?
Ko ce mene utjeiti?
Ko li staru prigledati?
Pici stara kao guja,
Saraci zaplakae. (.)
0ada zna i ovo9

<i'alektiz%i
<i'alektiz%i (grc. dialektikos rijec, oblik ili izraz ogranicen na ue jezicko
podrucje) su lekseme koje se razlikuju po svojoj glasovnoj strukturi,
morfolokim i tvorbenim karakteristikama i po znacenju od standardnih
leksema. To je govorna varijanta karakteristicna za odreeni prostor na kojem
se on koristi. Dijalektizmi, dakle, pripadaju narodnom govoru.
Prepoznaj dijalektizme u ovom odlomku iz price Mumula i Saronja Fahrudina
Sinanovica.
(...)
PA0IVNA /3K0IKA
ar(aiz%i neolo+iz%i
21
Djeca su sprva pitala nenu: ''Sto no, neno, dedo odhukuje?'' Nena im je
odgovarala: ''Racuna, djeco, racuna. Bi'te, vilad jena, ne smetajte, vidite da dedo
racuna.''
A nije Mahmut racunao. Mahmut se sikirao. Znala je to i nena. A, beli su i djeca znala
da dedo odhukivanjem ne racuna. Aja, Safetova sestra, im je govorila da djeca u
koli racunaju na koljice ili s prstima. (...)
Safetcic je jednom pitao amidu:
- Je l', amida, a hoce l' se moc' uzet' mjerenog keksa?
- Hoce, kako da nece. Samo ga nece smjet' zloupotrebljavat'.
- Ne bi' ja njega, ado, zloupotrebljav'o, ja bi' njega jeo. A dao bi malo i
Ramizu. (...)
Cuje li u svom kraju neke od ovih rijeci i izraza? Saznaj njihovo znacenje.
<i'alektiz%i (grc. dialektikos rijec, oblik ili izraz ogranicen na ue
jezicko podrucje) su lekseme koje se razlikuju po svojoj glasovnoj
strukturi, morfolokim i tvorbenim karakteristikama i po znacenju od
standardnih leksema.
Napravite malo istraivanje u okviru lingvisticke sekcije. Osmislite intervju na
neku temu s osobama koje u svom govoru koriste dijalektizme, napravite
tonski zapis razgovora. zdvojite u biljenicu dijalektizme i objasnite njihovo
znacenje. Predocite rezultate istraivanja na casu i/ili ih objavite u kolskom
casopisu.
Mala 'ezika radioni)a6 Pravi%o kolsk razlikovn +ra%atik9
U veliku svesku ili na veliki flip cart unosite primjere rijeci vaeg lokalnog
(mjesnog ili zavicajnog) govora a pored tih rijeci napiite rijeci koje su u
upotrebi u naem standardnome jeziku. Poredite rijeci, uocite slicnosti i razlike
meu njima. Tako cete sami kreirati vau kolsku razlikovnu gramatiku koja ce
opisivati jezicke cinjenice, osobine govora koji po svojim obiljejima odstupa
od gramaticke norme standardnoga jezika.
21
Moete i individualno voditi svoj Rjecnik karakteristicne leksike i na casovima
izdvajati najinteresantnije rijeci, analizirati porijeklo i moguci nacin nastanka tih
rijeci, te kako glase u standardnome jeziku.
0inteza
0ada zna i ovo9
Ar(aiz%i su rijeci koje su se nekad upotrebljavale u jeziku kao standardne,
knjievne, ali su potisnute novim rijecima, njihovim sinonimima.
>istoriz%i s lekseme koje su postale dijelom pasivnoga leksika iz izvanjezicnih
razloga, historijskih.
;astar'eli)e s rijeci koje se sve rjee upotrebljavaju u aktivnom jeziku, leksika koja
se nalazi na prijelazu izmeu aktivne i pasivne leksike.
Neolo+iz%i:novotvoreni)e su rijeci/lekseme cija se novina jo osjeca kod veceg
dijela govornika jednog jezika.
<i'alektiz%i su lekseme koje se razlikuju po svojoj glasovnoj strukturi, morfolokim i
tvorbenim karakteristikama i po znacenju od standardnih leksema. Ograniceni su na
ue podrucje.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6 Radna sveska 9
Nastavna 'edini)a6 8las i +ovorni or+ani
22
6
0
8las i +ovorni or+ani
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 8las i +ovorni or+ani
pored&ena %etoda
5e%atska korela)i'a
Me-podrna6 kn'i#evnost* kltra izra#avan'a
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6 Razlik'e +las i slovo* zna a&e)ed i az&k napa%et* zna
pro)es nastanka +lasa* zna pod'el +lasova* pozna'e po%ine i nepo%ine
+ovorne or+ane

4vo ve zna9
22
8las je najmanja govorna jedinica koja ima prepoznatljiv zvukovni oblik. Ali,
svi zvukovi se ne smatraju glasovima, glasovima se smatraju samo oni koji
slue za sporaz%i'evan'e.
Ponovi%o6
Na jezik ima 30 glasova i isto toliko odgovarajucih znakova za njihovo
obiljeavanje (slova/grafema). Svih 30 slova cini a&e)ed i az&k:
A&e)eda6
A a* = &* G )* * D * < d* <# d#* ? -* 3 e* 7 ,* 8 +* > (* I i* 1 '* K k* / l* /' l'* M %*
N n* N' n'* 4 o* P p* R r* 0 s* B * 5 t* U * V v* ; z* 2 #
Az&ka6
A a* = &* V v* 8 +* < d* ? -* 3 e* 2 #* ; z* I i* 1 '* K k* / l* /' l'* M %* N n* N' n'* 4 o*
P p* R r* 0 s* 5 t* D * U * 7 ,* > (* G )* * <# d#* B
7onetika je nauka koja proucava akusticna (zvucna) i artikulacijska
(tvorbena) svojstva glasa (grc. phonetikos glasovni).
7onolo+i'a je nauka koja proucava funkcionalna svojstva glasova u
rijecima.
8lavni dio sata
Sposobnost govora, oblikovanje glasova, bitna je ljudska osobina. U stvaranju
odreenog glasa istovremeno sudjeluje nekoliko govornih organa.
8ovorni% or+ani%a nazivamo sve organe koji sudjeluju u govoru (u
prizvodnji i artikulaciji glasova). Govorni organi su: pluca, dunik, grkljan,
glasne ice/glasnice, jezik, usne, zubi, desni, mehko i tvrdo nepce, resica,
usna upljina, nosna upljina, drjeona upljina (duplja).
Govorni organi se mogu podijeliti na tri grupe po svojoj ,nk)i'i proizvodn'i
+lasa.
1. Pluca, dunik, grkljan- govorni organi koji slue za prikupljanje i
istiskanje i usmjerenje zracne struje.
2. Glasne ice/glasnice, jezik, usne, zubi, desni, mehko i tvrdo nepce,
resica- govorni organi koji proizvode glasove svojim pokretanjem (jezik,
usne i glasnice) ili se na njima glasovi stvaraju (tvrdo i mehko nepce,
desni, zubi).
22
3. Usna, nosna i drjeona duplja govorni organi koji imaju funkciju
rezonatora (pojacavaju glasove, daju im ton i boju).
Govorni organi mogu se podijeliti i po svojoj pokretl'ivosti na pomicne i
nepomicne.
1. Po%ini or+ani su: grkljan i u njemu glasne ice/glasnice, mehko
nepce s resicom, jezik, donja celjust, usne i drjeone stijenke.
2. Nepo%ini or+ani su: gornja celjust s tvrdim nepcem i zubima. zmeu
pomicnih i nepomicnih organa nalaze se upljine: usna, nosna i
drjeona upljina.
Kako nastaje glas?
Prije govora neophodno je udahnuti jer se glasnice (dvije trake miicnog tkiva
smjetene u grkljanu, iznad dunika) tada spajaju. Zracna struja izlazi iz pluca
kroz dunik, provlaci se kroz grlo i dolazi do glasnica. Tu zracna struja dobija
prvi oblik zvuka. Ako glasnice trepere, daju zracnoj struji harmonican zvuk. Na
daljem putu zracna struja prolazi kroz usnu i nosnu upljinu. Te upljine slue
kao rezonatori (za pojacavanje glasa). Nepce, jezik, celjusti i usne pomicu se
kako bi promijenili zvukove i napravili od njih govorne zvukove, odnosno
glasove.
0inteza
0ada zna i ovo9
U stvaranju glasa istovremeno sudjeluje nekoliko govornih organa.
Govorni organi mogu se podijeliti i po svojoj pokretl'ivosti na pomicne i
nepomicne.
3. Po%ini or+ani su: grkljan i u njemu glasne ice/glasnice, mehko
nepce s resicom, jezik, donja celjust, usne i drjeone stijenke.
4. Nepo%ini or+ani su: gornja celjust s tvrdim nepcem i zubima. zmeu
pomicnih i nepomicnih organa nalaze se upljine: usna, nosna i
drjeona upljina.
;avrni dio sata6
22
Nastavna 'edini)a6 Pod'ela +lasova
22
6
1
6
2
Pod'ela +lasova
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 Pod'ela +lasova
pored&ena %etoda*
5e%atska korela)i'a
Me-podrna6 kn'i#evnost* kltra izra#avan'a*
Me-pred%etna korela)i'a6
Is(odi en'a6 zna pod'el +lasova* zna ko'i +lasovi pripada' sa%o+lasni)i%a*
s+lasni)i%a i sonanti%a* prepozna'e naine nastanka po'edini( +lasova*
4vo ve zna9
Zavisno od toga da li se pri izgovoru pojedinih glasova zracnoj struji u
govornom aparatu stvaraju djelimicne ili potpune prepreke, ili zracna struja
prolazi slobodno, glasovi se dijele na:
o sa%o+lasnike (vokale"K
22
o +lasnike (sonante"K
o s+lasnike (konsonante".
8lavni dio sata
Na'ava sata6 Pod'ela +lasova
0a%o+lasni)i:vokali
0a%o+lasni)i su zvni, nelokalizovani i slo+otvorni +lasovi.
o Pri izgovoru samoglasnika zracna struja iz pluca prolazi kroz dunik i u
grkljanu pokrece glasne ice, one trepere i stvaraju ciste, zvonke i jasne
tonove. Zato su samoglasnici zvni glasovi i mogu se izgovarati u
kontinuitetu: ooooooo...uuuuuu...
o Zracna struja slobodno izlazi kroz govorne organe, ne moe se odrediti mjesto
njihovog nastanka, pa su samoglasnici nelokalizovani.
o 0lo+otvorni su jer su nosioci sloga u rijecima.
Na jezik ima pet samoglasnika: a, e, i, o, u. Ponekad i suglasnik r moe biti
u slubi vokala tzv. vokalno r (prst, Trst, vrsta, vrstoca, trgovina,
zadrzavati...).
Konacan oblik samoglasnika zavisi od poloaja jezika u usnoj upljini i od
nacina oblikovanja usnenog otvora. S obzirom na poloaj jezika samoglasnici
se dijele na:
o samoglasnike prednjeg reda ( e, i)
o samoglasnike zadnjeg reda (a,o,u)
Zavisno od polo#a'a 'ezika pri izgovoru postoje samoglasnici:
o predn'e+ reda (prednji dio jezika pribliava se prednjem/tvrdom
nepcu), to su samoglasnici: e, i;
o zadn'e+ reda (zadnji dio jezika pomjera se prema zadnjem/mehkom
nepcu), to su samoglasnici: a, o, u.
Svi nai samoglasnici mogu po iz+ovor biti d+i i kratki. U pismu se duina
(ako je to potrebno) obicno oznacava dugom crtom iznad slova (L...) dok se
kratki izgovor samoglasnika rijetko kad istice (M...) Treba znati da takva
oznaka ponekad ima distinktivnu (razlikovnu) leksicko-semanticku ulogu
(naglaava razliku u znacenju), kao u primjeru:
22
o Doao sa%. (u znacenju: Ja sam doao.);
o Doao sL%. (u znacenju:
1. On je doao bez drutva, sm.
2. On je doao bez icije pomoci, sm.
0ada zna i ovo9
8lasni)i:sonanti
8lasni)i (sonanti" su glasovi pri cijem stvaranju zracna struja prolazi gotovo
neometano, jer se pri njihovom izgovoru u govornom aparatu stvaraju
djelimicne, slabe prepreke. Zracna struja pri njihovom izgovoru pokrece
glasne ice koje trepere i stvaraju glasove, to sonante pribliava
samoglasnicima koji se takoer izgovaraju uz treperenje glasnih ica. Stoga
se svi sonanti zvucni glasovi.
Bosanski jezik ima osam sonanata, a to su: !, l, l!, m, n, n!, r, v.
Pod'ela +lasnika:sonanata
Sonanti se dijele prema nacinu izgovora i po mjestu tvorbe.
Prema nain iz+ovora sonati se dijele na pet vrsta:
$. Nosni sonanti m, n, n! (zracna struja ide i kroz nos);
N. /ateralni (&oni" sonanti l, l! (zracna struja ide rubovima ili jednom stranom
jezika);
O. Vi&rantni (titra'ni* treptei" sonant r (zracna struja vibrira, treperi vrhom jezika);
P. Polvokalni sonant ! (izgovor slican izgovoru vokala i, s tim to je prolaz zracnoj
struji manji);
Q. 0tr'ni sonat v (izgovor slican izgovoru vokala u, s tim to zracna struja prolazi
kroz labavi tjesnac koji stvaraju donja usna i gornji zubi).
0AM48/A0NIGI
Predn'e+ reda6 e* i ;adn'e+ reda6 a* o*
22
0ada zna i ovo9
Po %'est tvor&e sonanti se dijele na cetiri grupe:
o Usneno!z&ni sonant v (nastaje dodirom donje usne i gornjih
zuba);
o Alveolarni sonanti r, l, n (nastaju dodirom vrha jezika i alveola
zubnih caica gornjih zuba;
o Predn'onepani palatalni sonanti !, l!, n! (pri njhovom
izgovoru je vrh jezika prislonjen na donje zube, a njegova
gornja povrina na prednje tvrdo nepce);
o Usneni (dvosneni" sonant m (izgovara se tako to se usne
citavom duinom priljubljuju jedna uz drugu).
Poto su sonanti po djelomicno slobodnom prolasku zracne struje pri njihovom
izgovoru bliski samoglasnicima, neki od njih mogu biti slogotvorni. To su
alveolarni sonanti r, l, n. (r : prst, vrsta...; l: bicikl, kabl; n: klovn... ).
0ada zna i ovo9
P4<13/A 8/A0NIKA (04NANA5A"
PR3MA NAINU I;84V4RA
nosni6 m, n, n!
polvokalni6 !
lateralni (&oni"6 l, l! str'ni6 v
vi&rantni (titra'ni* treptei"6 r
22
0+lasni)i:konsonanti
0+lasni)i:konsonanti su glasovi koji nastaju tako to se zracnoj struji
stvara potpuna ili djelimicna prepreka u usnoj duplji ili na usnama (i zubima).
0+lasni)i su neslo+otvorni i lokalizovani +lasovi. Neslogotvorni su jer
nisu nosioci sloga, a lokalizovani jer se uvijek moe odrediti mjesto njihovog
nastanka u usnoj duplji.
Bosanski jezik ima sedamnaest suglasnika, a to su: &, d, +, z, #, d#, -, p, t, k,
s, , , , ,, (, ).
Suglasnike dijelimo na osnovu tri kriterija:
o po zvnosti (poloaju glasnih ica u momentu);
o po %'est tvor&e (mjestu gdje govorni organi stvaraju prepreku
zracnoj struji);
o po nain tvor&e (nacinu na koji zracna struja savladava prepreke u
ustima).
0inteza
0ada zna i ovo9
0a%o+lasni)i su zvni, nelokalizovani i slo+otvorni +lasovi (a* e* i* o* ".
djelimicne, slabe prepreke ( !, l, l!, m, n, n!, r, v..
P4<13/A 8/A0NIKA (04NANA5A"
P4 M1305U 5V4R=3
sneno!z&ni: v predn'onepani palatalni6 !, l!, n!
alveolarni6 r, l, n sneni (dvosneni"6 m
22
0+lasni)i su neslo+otvorni i lokalizovani +lasovi( &, d, +, z, #, d#, -, p, t,
k, s, , , , ,, (, )".
;avrni dio sata6
Nastavna 'edini)a6 Pod'ela +lasova po zvnosti* %'est i nain tvor&e
23
6
3
Pod'ela +lasova po zvnosti* %'est i
nain tvor&e
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 Pod'ela +lasova po zvnosti* %'est i
nain tvor&e
pored&ena %etoda*
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna korela)i'a6
Is(odi en'a6 zna pod'el +lasova po zvnosti i %'est tvor&e* prepozna'e
%'esto nastanka +lasa* odnosno %'esto +d'e se stvara prepreka na +ovorno%
or+an* prepozna'e razlik iz%e- zvni( i &ezvni( s+lasnika* zna
+lasovne parn'ake po zvnosti
4vo ve zna9
23
Pri tvorbi glasova vanu ulogu imaju +lasni)e. One svojim poloajem
odreuju da li ce neki suglasnici biti zvni ili &ezvni:
Pod'ela s+lasnika po zvnosti
1. Ako su glasnice zate+nte, zatreperit ce kada kroz njih proe zracna
struja i nastat ce zvni s+lasni)i (&* d* +* z* #* d#* -);
2. Ako su glasnice oputene, one ne trepere pa nastaju &ezvni
s+lasni)i (p, t, k, s, , , , ,, (, )).
;vni s+lasni)i imaju svoje &ezvne parn'ake. Postoji sedam takvih
parova. Suglasnici ,, h i c nemaju svojih zvucnih parnjaka.
Podjela suglasnika prema zvucnosti:
zvni b d g z d & ! ! !
&ezvni p t k s , h c
Pod'ela s+lasnika po %'est tvor&e
Po %'est tvor&e* mjestu gdje govorni organi stvaraju prepreku zracnoj struji,
suglasnici se dijele u cetiri grupe:

1. Usneni (la&i'alni" suglasnici: b, p, ,. Prva dva suglasnika (b, p" su
dvosneni (&ila&i'alni" suglasnici jer prepreku cine obje usne, a treci
suglasnik (,) je sneno!z&ni (la&iodentalni". Pri izgovoru ovog
suglasnika prepreku cini donja usna i gornji sjekutici;
2. ;&ni (dentalni": d, t, c, s, z. zgovaraju se tako to jezik dodiruje zube*
ili gornje sjekutice (pri izgovoru d i t) ili donje sjekutice (c, z* s);
3. predn'onepani (palatalni" suglasnici: d, , &, , , . zgovaraju se
tako to jezik dodiruje prednje (tvrdo) nepce (palatal), pri cemu su
suglasnici & i mehki, a d, , , tvrdi, palatalni suglasnici;
4. zadn'onepani (velarni" suglasnici: k, g, h. zgovaraju se tako to se
zadnji dio jezika privija uz zadnje (mehko) nepce, stvarajuci potpunu
prepreku (pri izgovoru k i g"* ili djelimicnu prepreku zracnoj struji (kod
izgovora suglasnika h).
0ada zna i ovo9 0ada zna i ovo9
23
Pod'ela s+lasnika po nain tvor&e
Po nacinu tvorbe, odnosno po nacinu na koji zracna struja savladava prepreke
u ustima, suglasnici se dijele na tri grupe:
1. eksplozivni (praskavi" suglasnici b, p, d, t, g, k. Tvore se tako to
zracna struja savladava potpunu prepreku naglim probijanjem pracenim
eksplozijom ili praskom;
2. sliveni suglasnici (a,rikate" c, , , d, &. Tvore se tako to se jednim
dahom umekano izgovaraju dva glasa kao jedan. Afrikate, dakle, u
sebi sadre elemente dvaju glasova: afrikata c sastoji se od t i s (ts
c)* afrikata od t i (t c), afikata od t i j (tj c), afrikata d od d i z
(d d), afrikata & od d i j (dj d);
3. str'ni (,rikativni" suglasnici ,, h, s, z, ,. Pri njihovom izgovoru
prepreka koju stvaraju govorni organi nije potpuna vec se stvara
tjesnac kroz koji se zrak probija strujanjem.
0inteza
0ada zna i ovo9
0a%o+lasni)i su zvni, nelokalizovani i slo+otvorni +lasovi (a* e* i* o* ".
djelimicne, slabe prepreke ( !, l, l!, m, n, n!, r, v..
0+lasni)i su neslo+otvorni i lokalizovani +lasovi( &, d, +, z, #, d#, -, p, t,
k, s, , , , ,, (, )".
;avrni dio sata6
P4<13/A 0U8/A0NIKA P4 M1305U
5V4R=3
sneni:la&i'alni: b, p, ,.
predn'onepani (palatalni": d, ,
&, , , .
z&ni (dentalni": d, t, c, s, z. zadn'onepani (velarni": k, g, h.
23
Nastavna 'edini)a6 Neposto'ano a
23
6
4
8lasovne pro%'ene6 Neposto'ano a
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* +lasovne pro%'ene* neposto'ano a
pored&ena %etoda
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6 zna ta s +lasovne pro%'ene* prepozna'e %'esto na ko%e 'e
izvrena +lasovna pro%'ena* prepozna'e +lasovn pro%'en neposto'ano a
ri'ei%a
4vo ve zna9
Glas moe imati razlikovnu funkciju. Promjenom samo jednog glasa u rijeci,
dobijamo rijec potpuno novog znacenja.
dan dar
ad ar
pas pad
23
Glas se mijenja i u neposrednom dodiru sa drugim glasom. Jedan se drugom
prilagoavaju, pribliavaju po izgovoru, ujednacuju. Ponekad dolazi i do
ispadanja, umetanja, stapanja ili, jednostavne zamjene glasova:
o danas dananji
o nizak nisko
o uenik uenie
Do takvih pojava dolazi pod odreenim uvjetima i u konkretnim glasovnim
prilikama i zovemo ih +lasovne pro%'ene.
Glasovne promjene su i trag prolosti, ali i znak razvoja jezika. Uvjete i pravila
pod kojima se jedan glas mijenja u drugi reguliraju +lasovni zakoni.
Glasovne promjene svjedoce o promjenama u jeziku u razlicitim etapama
njegovog razvoja. Glasovni zakon vai samo za jedan (dui ili kraci) period
razvoja jezika.
8lavni dio sata
Neposto'ano a
da li se hrabar postaje, ili se (ra&ar raa? (Zmaj od Bosne, Nedad briimovic)
Moemo li postati (ra&ri, ili smo (ra&ri roeni?
Uoci razliku u oblicima rijeci hrabar.
Glasovna promjena u kojoj se samoglasnik a pojavljuje u odreenim oblicima
rijeci i u odreenim pozicijama (zadnji slog u rijeci), a u drugim oblicima tih
istih rijeci se gubi, zove se neposto'ano a. ova glasovna promjena je vezana
za prolost naeg jezika, a uzrokovana je gubljenjem starih poluglasa (u,L), na cijem
mjestu danas u mnogim rijecima imamo glasovnu promjenu nepostojano a. Da bi se
prepoznala ova glasovna promjena neophodno je potraiti i oblike rijeci u kojima se
pojavljuje glas a i oblike rijeci u kojima se gubi.

Ova glasovna promjena javlja u sljedecim slucajevima:
1. u nominativu jednine i genitivu mnoine imenica mukoga roda:
a) momak (nom. jd.): nepostojano a se pojavljuje u osnovnom
obliku rijeci;
momci (nom. mn.): izvrena je glasovna promjena nepostojano a
u kojoj dolazi do gubljenja samoglasnika a;
23
momaka (gen. mn.): izvrena je glasovna promjena nepostojano
a pri kojoj dolazi do ponovnog pojavljivanja samoglasnika a.
b) Evo jo nekih primjera ove glasovne promjene u imenicama
mukog roda:
oslonac oslonci oslonaca; boravak boravci boravaka
poetak poeci poetaka; potomak potomci potomaka
konac konci konaca; pisac pisca pisaca
svitac svici svitaca; setembar septembra;
2. u genitivu mnoine imenica enskoga roda:
a) sestra (nom. jd.): osnovni oblik imenice
sestre (nom. mn.): izvrena je glasovna promjena nepostojano a
sestara (gen. mn.): izvrena je glasovna promjena nepostojano
a pri kojoj dolazi do pojavljivanja samoglasnika a u rijeci;

b) Takvi su i primjeri:
greke greaka; maka maaka; ovce ovaca; take
taaka;
3. u genitivu mnoine imenica srednjeg roda:
a. pismo (nom. jd.) pisma (nom. mn.) pisama (gen. mn. gdje
dolazi do pojavljivanja samoglasnika a u rijeci).
b. Evo jo nekih primjera ove glasovne promjene:
svjetlo svjetla svjetala; sedlo sedla sedala
staklo stakla stakala; rava rave raava;
4. u nominativu jednine pridjeva mukog roda:
a. osjecajan (nom. jd.): nepostojano a se pojavljuje kao glas u
osnovnom obliku rijeci;
osjecajni (nom. mn.): izvrena je glasovna promjena
nepostojano a u kojoj dolazi do gubljenja samoglasnika a;
osjecajna (nom. jd.): izvrena je glasovna promjena nepostojano
a pri kojoj dolazi do gubljenja samoglasnika a;

b. Takvi su i ovi primjeri:
kratak kratki kratka; razuman razumni razumna
buan buni buna; upalj uplji uplja
drzak drski drska; mrzak mrski - mrska,
jasan jasni jasna;
5. u nominativu jednine pridjevskih zamjenica mukog roda:
a) kakav (nom. jd.): nepostojano a se pojavljuje kao glas u
osnovnom obliku rijeci;
kakvi (nom. mn.): izvrena je glasovna promjena nepostojano a
23
kakva (nom. jd.): izvrena je glasovna promjena nepostojano a
pri kojoj dolazi do gubljenja samoglasnika a;
b) evo jo nekih primjera:
ikakav ikakvi ikakva; nikakav nikakvi nikakva; takav
takvi takva; svakakav svakakvi svakakva; sav svi sva;
6. u razlicitim glagolskim oblicima:
a) rekao (nepostojano a se pojavljuje kao glas u osnovnom obliku
rijeci);
rekli (izvrena je glasovna promjena nepostojano a u kojoj dolazi
do gubljenja samoglasnika a);
rekla (izvrena je glasovna promjena nepostojano u kojoj dolazi
do gubljenja samoglasnika a);
b) Evo jo primjera:
jesam jesmo jeste; iao ili ila; poao poli pola
legao legli legla; stigao stigli stigla; ispekao ispekli
ispekla;
7. Glasovna promjena nepostojano a se javlja i u nekim prijedlozima:
k k(a); niz niz(a); s s(a);
kod ove glasovne promjene imamo izuzetke. Ova glasovna promjena se ne
javlja u domacim rijecima koje imaju postakcenatsku duinu kao to je rijec jnk
jnci. (O akcentima cemo neto vie nauciti na sljedecim stranicama ovog
udbenika.)
oban obani, korak koraci, konak konaci, kajak kajaci, merak
meraci, vujak vujaci, jatak jataci, taban - tabani, junak junaci,
kandidat kandidati, aparat aparati, kanal kanali, vrnjak
vrnjaci, kajmak kajmaci, zemljak zemljaci...
Pronai rijeci u kojima je izvrena glasovna promjena nepostojano a:
Kuca nije tijesna kad celjad nije bijesna.
Kona) d'elo krasi.
Nema vie konca.
Kako glasi genitiv mnoine imenica: olovka, akcent, prospekt, metar@
zgovori enski i srednji rod ovih pridjeva:
hladan, ugledan, britak, blizak, umoran, obiman, kriminalan, okrutan, besprijekoran.
23
Dekliniraj ove rijeci u jednini i mnoini:
p!esma, vuna, ena, prostor, selo, !ezero, !unak, vo!nik, drug, plug.

Nastavi niz po sljedecem obrascu: vukao, vukla, vuklo, vukli, vukle, vukla
pukao ...
pekao ...
digao ...
naao ...
0inteza
0ada zna i ovo9
Glasovna promjena u kojoj se samoglasnik a pojavljuje u odreenim oblicima
rijeci i u odreenim pozicijama (zadnji slog u rijeci), a u drugim oblicima tih
istih rijeci se gubi, zove se neposto'ano a.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
Radna sveska 9* radni ktak &ro' .
Nastavna 'edini)a6 1ednaen'e s+lasnika po zvnosti
23
6
5
1ednaen'e s+lasnika po zvnosti
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* +lasovne pro%'ene* 'ednaen'e
s+lasnika po zvnosti
pored&ena %etoda
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
izvrena +lasovna pro%'ena* prepozna'e +lasovn pro%'en 'ednaen'e po
zvnosti* oava ri'ei ko'i%a 'e izvreno vie +lasovni( pro%'ena
4vo ve zna9
24
Suglasnici se u dodiru jedan s drugim meusobno prilagoavaju i tada dolazi
do prelaska jednog suglasnika u drugi. Ovakve glasovne promjene zovemo
jednacenja suglasnika. U naem jeziku imamo dvije vrste jednacenja
suglasnika. To su:
1. jednacenje suglasnika po zvucnosti
2. jednacenje suglasnika po mjestu i nacinu tvorbe
8lavni dio asa
Na'ava nastavne 'edini)e6 1ednaen'e s+lasnika po zvnosti
,O, cuda, osjecam da rijeci imaju moc vrad#&ine. (Zmaj od Bosne, Nedad briimovic)
Od koje rijeci je nastala rijec vradbina?
Kako je mogao nastati glas d?
Prisjeti se podjele suglasnika po zvucnosti i parova zvucnih i bezvucnih
suglasnika:
zvni b d g z d & ! ! !
&ezvni p t k s , h c
Kada se u govornom nizu nau dva suglasnika nejednaka po zvucnosti, tada
dolazi do oteanog izgovora rijeci: bijeg > bje+stvo > bjekstvo; svat > svat&a
> svad&a.
U rijeci b!egstvo, jedan do drugog su se nali zvucni suglasnik g i bezvucni
suglasnik s. Zbog oteanog izgovora rijeci zvucni suglasnik g je preao u svog
parnjaka po zvucnosti, u bezvucni suglasnik k pa smo dobili &'ekstvo.
U drugom primjeru suglasnicki skup tb je teak za izgovor, te bezvucni
suglasnik t prelazi u svog parnjaka po zvucnosti, u zvucni samoglasnik d.
1ednaen'e po zvnosti dogaa se kada se jedan pored drugoga nau dva
suglasnika razlicite zvucnosti pa se radi lakega izgovora izjednacuju tako da
oba postanu ili zvucni ili bezvucni, i to na nacin da se prvi prilagoava
drugome. Dakle:
24
1. Ako je prvi suglasnik zvucan a drugi bezvucan, tada prvi suglasnik
(zvucni) prelazi u svoj bezvucni parnjak i dobijamo oba bezvucna
suglasnika:
zvucan + bezvucan oba bezvucna (o&ezvavan'e s+lasnika)
b p: vrabac vrapca
d t: otpadak otpatka
g k: bogac bokca
z s: sklizak skliska
z : tezak teka
d c: smed smeckast
1. Ako je prvi suglasnik bezvucan a drugi zvucan, tada prvi suglasnik
(bezvucni) prelazi u svoj zvucni parnjak i tada dobijamo oba zvucna
suglasnika:
bezvucan + zvucan oba zvucna (ozvavan'e s+lasnika)
p b: top tobdzija
t d: svat svadba svadbeni
k g: burek buregdzija, buregdzinica
s z: glas glazba glazbenik
z: dua zaduzbina
dz: naruiti narudzba
Bezvucni suglasnici ,, h i c u rijecima se ne mijenjaju jer nemaju svojih
zvucnih parnjaka: Vehbija, Vrhbosna, Sahbegovic, Vahdeta, Vahda, Zuhdija...
Po zvucnosti se ne jednace ni sonanti: m, n, n!, !, l, l!, r, v.
U jednacenju suglasnika po zvucnosti ima i odstupanja:
1. kada se zvucni suglasnik d nae ispred bezvucnih suglasnika s i ne
mijenja se u svoj bezvucni parnjak t:
gradski; podsjetiti podsjetnik; odstupanje odstupiti; predsjednik
predsjednica; sudski sudstvo; podiati podian; odtampati
odtampan...;
2. u rijecima stranog porijekla: habsburki; dragstor; Vaington..., u
orijentalizmima i bonjackim imenima i prezimenima orijentalnog
porijekla: fesdzija, hutba, Subhija, Midhat, Zubevic (s tim to su u
bosanskome jeziku pravilni i oblici s izvrenim jednacenjem po
zvucnosti (Mithat, Suphija, Zupevic...)
24
U sljedecim rijecima su izvrene po dvije glasovne promjene, jednacenje
suglasnika po zvucnosti i nepostojano a. Prepoznaj ih:
vrabac vrapci, kobac kopci, gibak gipka, redak retka, mrzak mrska
gladak glatka, Sabac Sapca, ulazak ulasci, staklorezac stakloresci.
0inteza
0ada zna i ovo9
1ednaen'e po zvnosti dogaa se kada se jedan pored drugoga nau dva
suglasnika razlicite zvucnosti pa se radi lakega izgovora izjednacuju tako da
oba postanu ili zvucni ili bezvucni, i to na nacin da se prvi prilagoava
drugome.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
Nastavna 'edini)a6 1ednaen'e s+lasnika po %'est i nain tvor&e
24
6
6
1ednaen'e s+lasnika po %'est i nain
tvor&e
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* +lasovne pro%'ene* 'ednaen'e
s+lasnika po %'est i nain tvor&e
pored&ena %etoda
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
izvrena +lasovna pro%'ena* prepozna'e +lasovn pro%'en 'ednaen'e
s+lasnika po %'est i nain tvor&e* oava ri'ei ko'i%a 'e izvreno vie
+lasovni( pro%'ena
4vo ve zna9
24
Sa jablanova pada lice, a jo nije jesen. (Dnevnik o Carnojevicu, Milo Crnjanski)
Kako je nastala zbirna imenica lice?
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 1ednaen'e s+lasnika po %'est i nain tvor&e
Jednacenje suglasnika po mjestu i nacinu tvorbe se javlja u mnogo manjem
broju rijeci od jednacenja suglasnika po zvucnosti. Razlog je jednostavan. Ova
glasovna promjena obuhvata znatno manji broj glasova. To su:
o strujni zubni suglasnici s i z;
o strujni zadnjonepcani suglasnik h;
o sonant n.
1ednaen'e s+lasnika po %'est i nain tvor&e dogaa se kada se u
rijeci jedan do drugoga nau dva glasa koja se tvore na razlicitim mjestima u
usnoj upljini.
1. 0tr'ni z&ni s+lasni)i s i z
Kad se strujni zubni suglasnici s i z nau ispred prednjonepcanih
suglasnika d, &, , , l!, n!, i mijenjaju se u strujne prednjonepcane
suglasnike ili .
a) Prelazak s u
s R n' S n'6 nositi nonja (nos + nja > nosnja > nonja); prositi > prosnja
> pronja;
s R S 6 list > listje > lisce > lice;
s R S 6 pas > pase > pae; pisac > pisev > piev;
s R l' S l': misao > mislju > milju.
b) Prelazak z u #
z R n' S #n'6 voziti voznja (voz + nja > voznja > voznja);
z R - S #-: grozd > grozde > grozde; mrziti > mrznja > mrznja;
paziti > paznja > paznja.
Od ovih pravila imamo i odstpan'a. Suglasnici s i z ne prelaze u i kada
se nau ispred n! i l! koji su nastali stapanjem glasova l i n sa ! (snijeg >
snjegovi > snjezan; slijep > sljepilo > sljepoca).
24
2. 0tr'ni zadn'onepani s+lasnik h
Jednacenjem po mjestu i nacinu tvorbe suglasnik h* ispred suglasnika
i * prelazi u .
( R S : orah > oraic (orah + ic > orahic > oraic); trbuh >
trbuic;
( R S : Bihac > Bicanin.
Nekad h se moe i zadrati u rijecima, pa su pravilna oba oblika:
drcem i drhcem; dacem i dahcem.
3. 0onant n6
Kad se sonant n nae u izvedenicama ispred praskavih suglasnika b i
p* prelazi u sonant %. Tako se sonant n po mjestu tvorbe primice
suglasnicima b i p* pa se i sonant i suglasnik izgovaraju na istom
mjestu i na isti nacin, dodirom dviju usana.
n& S %&6 prehraniti > prehranben > prehramben; stan > stanbeni >
stambeni; odbraniti > odbranbeni > odbrambeni, zelen > zelenbac >
zelembac...
kod ovog pravila imamo odstpan'a6
1. sonant n ne prelazi u m kad se nae ispred suglasnika b i p u
sloenicama ciji se prvi dio zavrava sonantom n (jedanput, vanbrani,
crvenkapa, stranputica, vodenbuba...);
2. sonant n ne prelazi u m ispred suglasnika b i p ni u sloenim
prezimenima ciji se prvi dio zavrava na sonant n (Sahinpaic,
Sinanpaic, Osmanpaic, Huseinbegovic, Hasanbegovic...).
U sljedecoj rijeci izvreno je vie glasovnih promjena. Koje su to promjene?
raz + iriti raziriti rasiriti rairiti rairiti
0inteza
0ada zna i ovo9
1ednaen'e s+lasnika po %'est i nain tvor&e dogaa se kada se u
rijeci jedan do drugoga nau dva glasa koja se tvore na razlicitim mjestima u
usnoj upljini.
24
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
Nastavna 'edini)a6 Palataliza)i'a
24
6
7
Palataliza)i'a
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* +lasovne pro%'ene* palataliza)i'a
pored&ena %etoda
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
izvrena +lasovna pro%'ena* prepozna'e +lasovn pro%'en palataliza)i'a:I
palataliza)i'a* oava ri'ei ko'i%a 'e izvreno vie +lasovni( pro%'ena*
prepozna'e ri'ei ko'i%a 'e dolo do odstpan'a od palataliza)i'e
24
4vo ve zna9
4e moj, ja Zmaj od Bosne!...
O, dr#ino moja! (Zmaj od Bosne, Nedad briimovic)
Od kojih rijeci su nastale rijeci oe i druzino? Od kojih glasova smo dobili
glasove i #?
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 Palataliza)i'a
otac - oce
drug drue druina
duh - due
Zadnjonepcani suglasnici k, g, h ispred samoglasnika prednjeg reda e i i
mijenjaju se u prednjonepcane suglasnike , , . Ta pojava naziva se
palataliza)i'a ili prva palataliza)i'a (jer je najstarija po postanku).
Zadnjonepcani suglasnici, odnosno velari, po toj promjeni prelaze u
prednjonepcane ili palatalne suglasnike, palataliziraju se.
Ukoliko se u nekim oblicima rijeci ova promjena javi ispred samoglasnika a* to
znaci da je taj samoglasnik novijeg porijekla, te da je na njegovom mjestu
nekada (u vrijeme vrenja palatalizacije) zapravo bio samoglasnik e ili
poluglas prednjeg reda T (naprimjer: grah > graak; dah > daak; siromah /
siromaan, strah > straan; trka trati...)
Palatalizacija se sprovodi i u ovim oblicima rijeci:

1. u vokativu jednine imenica mukog roda sa osnovom na k, g, h6
a) k / 0 uenik > (uenik e) > uenie; vuk > vue; rodak >
rodae; junak > junae;
b) g / 0 vrag > vrae; Bog > Boe; beg > bee;
c) h / 0 orah > orae; siromah > siromae;
2. u oblicima mnoine imenica oko i uho:
oko > oi, oiju, oima; uho > ui-uiju-uima;
3. u prezentu glagola cija se infinitivna osnova zavrava na k, g, h* kad se
oni nau ispred e6
tuem, tue, tue (tuku); teem, tee, tee (teku); vuem, vue,
vue (vuku), striem, strie, strie (strigu)...;
4. u aoristu nekih glagola:
rekoh > ree, digoh > die, podigoh > podie, stigoh > stie
24
5. u vokativu jednine imenica koje se zavravaju na c i z6
otac > oe; mjesec > mjesee; knez > knee; vitez > vitee;
6. u umanjenicama (deminutivima) i uvecanicama (augmentativima), te
nekim drugim izvedenicama:
noga > noica > noetina, krug > kruic, kruetina; vuk > vuica, muha
> muica; drug > druina; prah > praina; grah > graak; dah >
daak...
7. u tvorbi nekih glagola:
sluga > sluiti, krug > kruiti, suh > suiti, trka trati...
8. u tvorbi nekih pridjeva6
siromah / siromaan, strah > straan...
Palatalizacija je najstarija glasovna promjena po postanku, izvrena jo u
praslavenskome jeziku. U kasnijem razvitku jezika, ovaj zakon je prestao da
vai pa su zadnjonepcani suglasnici k, g, h ispred samoglasnika prednjeg
reda e i i ostajali neizmijenjeni. Potrebe za promjenom nije bilo jer su se te
glasovne skupine bez potekoca izgovarale.To je uzrokovalo odreena
odstupanja od ove glasovne promjene, pa danas imamo: ruka ruke, noga
noge, junak junakinja, bog boginja;
Odstupanja od prve palatalizacije imamo i u ovim slucajevima:
1. u oblicima pridjeva, zamjenica i brojeva:
mlak mlakim, blag blagim, jak jakim, ovoliki ovolikim,
toliki tolikim, drugi drugim...
2. u oblicima imenica ispred nastavka 1e6
vjesnike, ruke, sluge, pruge, snahe, muhe..
.
3. u oblicima pridjeva izvedenih ispred nastavka 2in* kad se ti
pridjevi tvore od imenica:
vaga vagin, snaha snahin, banka bankin, Senka Senkin,
Blanka Blankin, Salko Salkin...
0inteza
0ada zna i ovo9
25
Zadnjonepcani suglasnici k, g, h ispred samoglasnika prednjeg reda e i i
mijenjaju se u prednjonepcane suglasnike , , . Ta pojava naziva se
palataliza)i'a ili prva palataliza)i'a (jer je najstarija po postanku).
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
Nastavna 'edini)a6 0i&ilariza)i'a
25
6
8
0i&ilariza)i'a (II palataliza)i'a"
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* +lasovne pro%'ene* si&ilariza)i'a: II
palataliza)i'a
pored&ena %etoda
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
izvrena +lasovna pro%'ena* prepozna'e +lasovn pro%'en II palataliza)i'a:
si&ilariza)i'a* oava ri'ei ko'i%a 'e izvreno vie +lasovni( pro%'ena*
prepozna'e ri'ei ko'i%a 'e dolo do odstpan'a od si&ilariza)i'e
25
4vo ve zna9
P'esni)i
3!esnici su udenje u svijetu
Oni idu zemljom i njihove oi
velike i nijeme rastu pored stvari
Naslonivi uho
na cutanje to ih okruzuje i mui
p!esnici su vjeno treptanje u svijetu.
A. B. Simic
o Sta to sve osjeca pjesnik pa je ,vjeno treptanje u svijetu?
o Do kakve promjene je dolo u rijeci pjesnik pjesnici?
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 0i&ilariza)i'a
1. Glasovna promjena u kojoj se zadnjonepcani suglasnici, odnosno velari k, g,
h mijenjaju ispred vokala i u piskave strujene suglasnike, sibilante c, z, s,
naziva se si&ilariza)i'a. zvrila se takoer davno, u praslovenskom jeziku,
poslije prve palatalizacije, pa je cesto zovemo i dr+a palataliza)i'a.
Sibilarizacija se javlja i u sljedecim oblicima rijeci:
1. u nominativu mnoine imenica mukoga roda sa osnovom na k, g, h
k / c: rodak > rodaci, momak > momci, vuk > vuci;
g / z: bubreg > bubrezi, krag > krazi, vrag > vrazi;
h / s: orah > orasi, propuh > propusi, duh > dusi;
2. u dativu i lokativu jednine imenica enskoga roda:
majka > majci, bajka > bajci, biblioteka biblioteci, jaruga > jaruzi, noga
> nozi, snaga > snazi.
3. u dativu, instrumentalu, lokativu i vokativu mnoine imenica mukoga
roda:
rodacima, junacima, vucima, bezima/begovima, bubrezima, krazima,
dusima/duhovima, orasima, siromasima, propusima, (hej) rodaci,
junaci, bezi,dusi;
4. u imperativu glagola cija se osnova zavrava na zadnjonepcane
suglasnike k, g, i h:
25
peci (od glagola peci pekoh peku), lezi (od glagola leci legoh
legnu), re)i (reci rekoh reknu);
5. u tvorbi glagola nesvrenog vida od glagola svrenog vida:
nicati (niknuti), klicati (kliknuti), izdisati (izdahnuti);
u sibilarizaciji postoje odstupanja. Uzrokovana su ili historijskim razlozima
(slicnim kao u palatalizaciji) ili mogucom promjenom znacenja rijeci u slucaju
provoenja sibilarizacije. Suglasnici k, g, h ne mijenjaju se u c, z, s ispred
samoglasnika i u sljedecim oblicima rijeci:
1. kad se k, g, h nalaze u sastavu licnih imena i njihovih hipokoristika
(rijeci od milja):
Kika Kiki, Jovanka Jovanki, Meho Mehi, Luka Luki, Seha
Sehi, Milka Milki, Meliha Melihi, Olga Olgi;
2. u imenima etnika (pripadnika mjesta, drave, naroda):
Bosanka - Bosanki, Lianka Lianki, Crnogorka Crnogorki, Sarajka
Sarajki, Tuzlanka Tuzlanki, Hercegovka Hercegovki, Mostarka Mostarki,
Travnianka Travnianki...
3. u rijecima u kojima bi sibilarizacijom bilo promijenjeno znacenje rijeci ili
bi promjena izazvala nejasnoce:
baka baki, seka seki, striko striki, zeko zeki, dika diki;
4. u imenicama u kojima su zadnjonepcani suglasnici u grupama: zg, ck,
sh, k, k:
vocka vocki, mazga mazgi, tezga tezgi, Miljacka Miljacki, recka
recki, kocka kocki, pasha pasha, maka maki, taka taki,
pracka pracki;
5. u dvoslonim imenicama u kojima je zadnjonepcani suglasnik k u grupi
tk0
tetka tetki, motka motki, etka etki;
6. u imenicama koje oznacavaju osobu ili ivotinju po boji ili kojoj drugoj
osobini:
crnka crnki, plavka plavki, plamenka plamenki, rumenka
rumenki, omladinka omladinki

7. Neke rijeci se izgovaraju i piu dvojako, i sa sibilarizacijom i bez nje:
Lika Liki/Lici, Poega Poegi/Poezi, Palanka Palanci/Palanki,
bitka bitki/bici, pripovijetka pripovijetki/pripovijeci, zagonetka
zagonetki/zagoneci.
25
U sljedecim rijecima izvreno je vie glasovnih promjena (nepostojano a,
gubljenje suglasnika, sibilarizacija). Prepoznaj ih:
zadatak zadaci, gubitak gubici, dobitak dobici, imetak imeci
0inteza
0ada zna i ovo9
Glasovna promjena u kojoj se zadnjonepcani suglasnici, odnosno velari k, g,
h mijenjaju ispred vokala i u piskave strujene suglasnike, sibilante c, z, s,
naziva se si&ilariza)i'a.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
Nastavna 'edini)a6 1otovan'e
25
6
9
1otovan'e
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* +lasovne pro%'ene* 'otovan'e
pored&ena %etoda
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
izvrena +lasovna pro%'ena* prepozna'e +lasovn pro%'en 'otovan'e:'ota)i'a*
oava ri'ei ko'i%a 'e izvreno vie +lasovni( pro%'ena
4vo ve zna9
25
o ,Najveca sreca u ivotu je uvjerenost da smo voljeni voljeni zbog toga
kakvi jesmo ili jo vie, usprkos tome kakvi jesmo.
Viktor go (Victor Hugo)
o U cemu je tajna voljenja?
o Od koje rijeci je nastala rijec voljenje?
o Kako je nastao glas lj u rijecima: voljeti i voljenje?
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 1otovan'e
Jotovanje/jotacija (po grckom nazivu za glas ! jota) je glasovna promjena u
kojoj neki tvrdi nenepcani suglasnik skupa sa sonantom ! iza sebe, daje neki
novi prednjonepcani suglasnik. U rezultatu ove glasovne promjene sonant ! je
u dodiru sa suglasnicima c, d, g, h, k, s, t, z i sonantima l i n davao nove
suglasnike: , &, , , , l!, n!.
Jotovanje se sprovodi:
1. u komparativu pridjeva, tako da:
t! / 0 ljut > ljut-!i > ljui
k! / 6 jak > jak-!i > jai
g! / 6 blag > blag-!i > blai
d! / &: tvrd > tvrd-!i > tvr&i
z! / 0 brz > brz-!i > bri
s! / 0 visok > vis-!i > vii
h! / : tih > tih-!i > tii;
2. u oblicima prezenta:
s! / : pisati > pis-!em >piem
h! /: mahati > mah-!em > maem
z! /: mazati >maz-!em > maem
c! / : klicati > klic-!em > kliem, ticati > tic-!em > tiem;
3. u trpnom glagolskom pridjevu:
d! / &: roditi > rod-!en > ro&en
t! / : platiti > plat-!en > plaen
l! / l!: vol!eti > vol-!en > vol!en
z! / : paziti > paz-!en > paen
4. u osnovi imperfekta:
t! / 0 platiti > plat-!ah > plaah;
s! / 0 prositi > pros-!ah > proah;
z! / 0 paziti > paz-!ah > paah;
n! / n!: zvoniti > zvon-!ah > zvon!ah
25
5. u instrumentalu jednine imenica enskog roda na suglasnik:
d! / &0 glad > glad-!u > gla&u;
t! / 0 smrt > smrt-!u > smru;
l! / l!0 sol > sol-!u > sol!u;
6. u zbirnim imenicama:
t! / 0 prut > prut-!e > prue, cvijet > cvijet-!e > cvijee;
d! / &0 sud > sud-!e > su&e;
n! / n!: grana > gran-!e > gran!e, kesten > kesten-je > kesten!e,
kamen > kamen-!e > kamen!e.
0inteza
0ada zna i ovo9
Jotovanje/jotacija (po grckom nazivu za glas ! jota) je glasovna promjena u
kojoj neki tvrdi nenepcani suglasnik skupa sa sonantom ! iza sebe, daje neki
novi prednjonepcani suglasnik. U rezultatu ove glasovne promjene sonant ! je
u dodiru sa suglasnicima c, d, g, h, k, s, t, z i sonantima l i n davao nove
suglasnike: , &, , , , l!, n!.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
Nastavna 'edini)a6 Prelazak l o
25
7
0
Prelazak l o (vokaliza)i'a"
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* +lasovne pro%'ene* prelazak l o
pored&ena %etoda
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
izvrena +lasovna pro%'ena* prepozna'e +lasovn pro%'en prelazak l
o:vokaliza)i'a* oava ri'ei ko'i%a 'e izvreno vie +lasovni( pro%'ena*
prepozna'e ri'ei ko'i%a 'e dolo do odstpan'a od ove +lasovne pro%'ene*
prepozna'e d&letne o&like
25
4vo ve zna9
,Tiho je dola noc, tamna, crna noc. (Mrak na svijetlim stazama, . G. Kovacic)
Kai istaknuti glagol u mukom rodu i uoci razlike.
Promijeni glagol doci kroz rodove. U cemu je razlika?
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 Prelazak l o
U dalekoj prolosti bosanskoga jezika nastala je i glasovna promjena prelaska
sonanta l u vokal o na kraju rijeci i na kraju sloga.Ta promjena naziva se
vokaliza)i'a ili pro%'ena l o. ova promjena, kao i nepostojano a, nastala
je kao posljedica gubljenja poluglasa (i).
Poluglas se gubio a sonant l se duio i sve vie primicao vokalima, da bi na
kraju i potpuno preao u vokal o (bili > bil > bio; misali> misal > misao).
Ovu promjenu vidimo u imenickim oblicima orao, misao, kotao, kod kojih se u
drugim padenim oblicima pojavljuje sonant l: orla orlu orlovi; misli
mislima, kotao kotla kotlovi.
Prelazak l u o u savremenom bosanskom jeziku provodi se:
1. u obliku jednine mukog roda glagolskog pridjeva radnog:
pisao pisala; vidio vidjela; itao itala; bio bila; htio htjela;
2. u imenickim oblicima izvedenim tvorbenim nastavkom 1lac od
glagolskog pridjeva radnog dolazi do prelaska l u o u svim padenim
oblicima izuzev nominativa jednine i genitiva mnoine:
nosi-ti nosi + lac nosilac, gen. jd. nosioca, gen. mn. nosilaca;
ita-ti ita + lac italac, gen. jd. itaoca, gen. mn. italaca;
zetelac gen. jd. zeteoca, nom. mn. zeteoci, gen. mn. zetelaca;
slualac gen. jd. sluaoca nom. mn. sluaoci, gen. mn.slualaca;
obozavalac obozavaoci; gledalac gledaoci; potovalac potovaoci;
3. u mukom rodu pridjeva:
zao zla - zlo; mio mila milo; podao podla podlo; zreo zrela
zrelo; kiseo kiseli; veseo veseli; topao topli;
4. u imenicama nastalim od glagolskog pridjeva radnog pomocu nastavka
1nica 41na):
mastionica (mastilo); igraona igraonica (igrala igralo); radiona
radionica (radila radilo); istiona istionica; gostiona gostionica.;
5. u imenicama mukog ili enskog roda u nominativu jednine (ukoliko se
imenica zavravala na 1l), izvrena je promjena l u o.
oral > orao (gen. orla)
26
kotal > kotao (gen. kotla)
misal > misao (gen. misli)
ugao uglovi; orao orlovi; posao poslovi.;
6. u pojedinim izvedenicama:
selo selce seoce
dijeliti dilba dioba
Ova glasovna promjena je trajala kratko, pa nije dosljedno provedena u svim
rijecima u kojima bi se to ocekivalo. Mnogo je rijeci u knjievnom jeziku u
kojima sonant l nije preao u samoglasnik o:
1. kod imenica s nastavkom 1ac:
malac malca; nevaljalac nevaljalca; strijelac strijelca; bijelac
bijelca; palac palca; znalac znalca;
2. kod nekih rijeci domaceg (slavenskog) porijekla:
bijel, ohol, val, kal, bol, zdral...
3. u nekim posuenicama:
general, admiral, bokal, konzul, hotel, tunel, fosil, skandal, fudbal...
4. u velikom broju orijentalizama:
telal, bakal, batal, hamal, halal, dembel...
Postoje u naem jeziku i dvojaki (dubletni oblici):
sol so; vol vo; topal topao; svijetal svijetao; stol sto; cijel cio;
krilce krioce.
U sljedecim rijecima su izvrene dvije glasovne promjene: prelazak l u o,
nepostojano a. Prepoznaj ih:
italac itaoci, rukovodilac rukovodioci, zetelac zeteoci, kotao kotlovi,
ugao uglovi, trougao trouglovi, misao misli, posao poslovi.
0inteza
0ada zna i ovo9
U dalekoj prolosti bosanskoga jezika nastala je i glasovna promjena prelaska
sonanta l u vokal o na kraju rijeci i na kraju sloga.Ta promjena naziva se
vokaliza)i'a ili pro%'ena l o. ova promjena, kao i nepostojano a, nastala
je kao posljedica gubljenja poluglasa (i).
26
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
26
7
1
8&l'en'e s+lasnika
Nastavna 'edini)a6 8&l'en'e s+lasnika
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* +lasovne pro%'ene* +&l'en'e s+lasnika
pored&ena %etoda
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
izvrena +lasovna pro%'ena* prepozna'e +lasovn pro%'en +&l'en'e
s+lasnika* oava ri'ei ko'i%a 'e izvreno vie +lasovni( pro%'ena*
prepozna'e ri'ei ko'i%a 'e dolo do odstpan'a od ove +lasovne pro%'ene
26
4vo ve zna9
, -Ja-ci-ci-ci-ca! zvala ga pticica s ograde. Ali on je bio #alostan. ( Mrak na
svijetlim stazama, van Goran Kovacic)
o Kako glasi enski rod pridjeva alostan? U cemu je razlika?
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 8&l'en'e s+lasnika
8&l'en'e s+lasnika je glasovna promjena koja proistice iz tenje za
pojednostavljenjem rijeci, odnosno tenje da se izbjegne nagomilavanje istih ili
slicnih suglasnika u suglasnickim grupama. Ponekad se suglasnicka skupina
uprocuje i radi lakeg izgovora.
Na primjer:
bez+zakonje > bezzakonje > bezakonje
zadatak > zadatci > zadaci
U prvom primjeru iz iste suglasnicke skupine (zz) izgubio se jedan suglasnik z,
a u drugom primjeru dolo je do gubljenja suglasnika t u rijeci.
Gubljenje suglasnika se javlja u sljedecim slucajevima:
1. Kada se nau jedan pored drugog dva ista suglasnika:
autobus + ski > autobusski > autobuski
od + dijeliti > oddijeliti > odijeliti
rus + ski > russki > ruski
bez + zivotni > bezzivotni > bezzivotni > bezivotni
pet + deset >petdeset > peddeset > pedeset
raz + zestiti > razzestiti > razzestiti > razestiti;
2. Kada se suglasnici d i t nau ispred suglasnika c i d:
sladoled > sladoled + dzija > sladoleddzija > sladoledzija
konkurent > konkurent + cija > konkurentcija > konkurencija;
3. Kada se suglasnici d i t nau u suglasnickim grupama tekim za
izgovor (stn* stl!* tn,stk, stl):
pozorite > pozoritni > pozorini
zalost > zalostan > zalostna > zalosna
dorastao > dorastla > dorasla > dorasli.

4. Do gubljenja suglasnika ne dolazi u sljedecim slucajevima:
a) u superlativu pridjeva koji pocinju glasom !:
najjednostavniji, najjai, najjuzniji, najjadniji, najjeftiniji, najjasniji;
26
b) u sloenicama da bi se ocuvalo znacenje sastavnih rijeci:
vannastavni, tridesettrecina, preddrzavni, poddijalekt,
naddrzavni, superrevizija;
c) Kod rijeci stranog porijekla:
sportistkinja, telefonistkinja, aoristni, finalistkinja, aktivistkinja,
pacijentkinja, ahistkinja, azbestni, protestni.
d) U obliku futura :
pjevat cu, plesat ce, itat cemo, plivat ce, govorit cu.
U sljedecim rijecima je izvreno vie glasovnih promjena. U kojoj su od njih
izvrene sljedece glasovne promjene:
1. jednacenje suglasnika po zvucnosti i gubljenje suglasnika
2. jednacenje suglasnika po mjestu tvorbe i gubljenje suglasnika
bolest bolestljiv bolesljiv boleljiv
inat inatdzija inaddzija inadzija
bez + zini bezzini bezzini bezini
0inteza
0ada zna i ovo9
8&l'en'e s+lasnika je glasovna promjena koja proistice iz tenje za
pojednostavljenjem rijeci, odnosno tenje da se izbjegne nagomilavanje istih ili
slicnih suglasnika u suglasnickim grupama. Ponekad se suglasnicka skupina
uprocuje i radi lakeg izgovora.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
26
26
7
2
;a%'ena !ata &osansko%
kn'i#evno% 'ezik
Nastavna 'edini)a6 ;a%'ena !ata &osansko% kn'i#evno% 'ezik
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* za%'ena !ata &osansko% kn'i#evno%
'ezik* ekavski* i'ekavski i ikavski +ovor
pored&ena %etoda
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6 prepozna'e %'esto na ko%e 'e 'at preao e* i'e:'e i i* sklad s
nor%o% iz+ovara i pie e* i'e!:'e i i ri'ei%a* raz%i'e s%'en i'e 'e* e* 'e 'e
i
26
4vo ve zna9
U jeziku naih predaka pored ostalih glasova postojao je i glas !at (5" koji smo
naslijedili jo iz praslavenskog jezika. Ovaj glas je izmeu X i XV stoljeca
zamijenjen drugim glasovima, samoglasnikom e ili samoglasnikom i* ili
refleksom i!e6!e. To je i razlog to danas imamo tri razlicite zamjene tog glasa i
tri razlicita izgovora:
3. glas !at 45. je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski iz+ovor: cvet,
mleko, vetar;
4. Glas !at 45. je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski iz+ovor6 cvit,
mliko, vitar (ikavski govor nije knjievni);
5. Glas !at 45. je zamijenjen glasovnim skupovima i!e6!e pa danas imamo
i'ekavski ('ekavski" izgovor: cvi!et, mli!eko, v!etar.
U bosanskom knjievnom jeziku postoji samo ijekavska (jekavska) zamjena
!ata.
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 ;a%'ena !ata &osansko% kn'i#evno% 'ezik
Meutim, neke rijeci, nastale od iste osnove, mogu imati u pojedinim oblicima
rijeci a na istom mjestu razlicite glasove i glasovne grupe, razlicite reflekse
glasa 'at (i!e, !e, e, i.0
vri!eme vremena vremenom; mli!eko ml!ekara; cri!ep crepovi
crepulja; htio ht!ela; cvi!et cv!etovi; dio di!ela d!elic;

Sve ove promjene nalaze se na mjestu nekadanjeg glasa !at 45.. A gdje se
mogao nalaziti, najjednostavnije je uociti usporedbom ekavskog, ikavskog i
ijekavskog izgovora rijeci:
ekavski ikavski i'ekavski ('ekavski"
stena stina sti!ena
mleko mliko mli!eko
videti viditi vid!eti
pesma pisma p!esma
devojka divojka d!evojka
Zamjena glasa !at zavisila je od duine sloga, pa se u duim slogovima koji su
se izgovarali otegnuto nalazi i!e (sli!ep, mli!eko), a u kratkim slogovima !e
(hl!eb, m!esto). U bosanskome knjievnom jeziku su bitna osnovna pravila o
zamjeni !ata 45.6
26
1. umjesto !ata u dugim slogovima u knjievnom jeziku imamo zamjenu sa
i!e:
si!eno, li!ek, li!enik, vri!edan, li!ep, bi!el, sni!eg, mli!eko, izmi!eniti,
zvi!ezda, odi!elo, cvi!et, di!ete, vri!eme7
2. umjesto !ata u kratkim slogovima imamo !e6
m!esto, pob!eda, r!enik, ml!ekara, s!ena, s!ever, d!elo, m!era, m!eriti,
v!etar, sv!etlost, v!etric;
0inteza
0ada zna i ovo
Ova pravila su jednostavna, meutim, u jeziku cesto dolazi do kracenja dugih
slogova (s dvoglasnikom) i do duljenja kratkih slogova. Ta pojava se odvija i u
rijecima u kojima je nekada bio !at.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
26
7
3
7
4
! <l'en'e kratko+a !e, e * i 4 !e / !ee ili
i!e7 e, i / i!e.
! Kraen'e d+o+ i!e (i'e S 'e"
Nastavna 'edini)a6 ! <l'en'e kratko+a !e, e * i 4 !e / !ee ili i!e7 e, i / i!e.

sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* za%'ena !ata &osansko% kn'i#evno%
'ezik* ekavski* i'ekavski i ikavski +ovor* dl'en'e kratko+a !e, e * i 4 !e / !ee ili
i!e7 e, i / i!e., kraen'e d+o+ i!e (i'e S 'e"

pored&ena %etoda
27
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6 prepozna'e %'esto na ko%e 'e 'at preao e* i'e:'e i i* sklad s
nor%o% iz+ovara i pie e* i'e!:'e i i ri'ei%a* raz%i'e s%'en i'e 'e* e* 'e 'e *
prepozna'e dl'en'e kratko+a !e, e * i i kraen'e slo+a ri'ei%a sa i'e
4vo ve zna9
U cemu je razlika u izgovoru rijeci zdjela, u N jednine i iste te rijeci u G mnoine: N j.
zdjela G mn. zdjela?
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 dl'en'e kratko+a !e, e * i 4 !e / !ee ili i!e7 e, i / i!e.,
kraen'e d+o+ i!e (i'e S 'e"
<l'en'e kratko+a !e, e * i 4 !e / !ee ili i!e7 e, i / i!e.
Duljenje kratkoga sloga je pojava u kojoj se u nekim oblicima rijeci umjesto
kratkog !e javlja dugo !e ili i!e. Duljenje kratkoga 'e javlja se u nekim rijecima
samo u govoru pa !e izgovaramo otegnuto ( pjev>pjeeva) a u nekim rijecima i
u govoru i u pisanju, pa umjesto kratkog !e imamo dvoslono i!e.
1. Duljenje kratkog !e samo u govoru javlja se:
) a u genitivu mnoine imenica6
vjera > vjeera, namjera > namjeera, sjena > sjeena, zdjela >
zdjeela, odjeljak > odjeeljka, primjerak > premjeerka...
) b u hipokoristicima6
djevojka > djeeva, Vjekoslav > Vjeeko, koljeno > koljeence, djed
> djeedo, Stjepan > Stjeepo;
) c u oblicima nesvrenih glagola i izvedenicama (glagolskim
imenicama) u cijoj su osnovi imenice mjera* mjesto* te glagol
sjesti:
27
premjeriti premjeerati premjeeranje; namjestiti namjeetati
namjeetanje; zasjesti zasjeedati zasjeedanje; u
sloenicama: plinomjeer, uglomjeer, toplomjeer.
2. Duljenje kratkog !e i u govoru i u pisanju6
) a u nesvrenim glagolima i glagolskim imenicama (osim onih s
osnovom mjera, mjesto, sjesti):
razum!eti razumi!evati razumi!evanje; dogor!eti
dogori!evati dogori!evanje; zas!eci zasi!ecati zasi!ecanje;
usp!eti uspi!evati; s!eci si!eem; nas!eci nasi!ecati; obol!eti
oboli!evati;
) b u glagolima sa osnovnom na e i i (leci, letjeti, liti) i njihovim
sloenicama, kao i sloenicama sa -zreti:
leci li!egati li!eganje; letjeti li!etati li!etanje; liti li!evati
li!evanje; zaliti zali!evati zali!evanje; politi poli!evati
poli!evanje; dozreti dozri!evati dozri!evanje; sazreti
sazri!evati sazri!evanje;
od nekih drugih glagola prema e u osnovi dobili smo i!e6
predloziti pri!edlog; prelomiti pri!elom; prevoziti pri!evoz;
) c u pojedinim rijecima:
hti!enje (ht!eti); umi!ece (um!eti); dospi!ece (dosp!eti); prispi!ece
(prisp!eti); si!elo (s!esti).
Ponekad imamo dubletne oblike sa e i i!e u ijekavskom izgovoru i to u rijecima
koje pocinju prefiksom pre:
prepis/pri!epis, prestup/pri!estup, prelom/pri!elom, preklop/pri!eklop,
prelaz/pri!elaz, prevod/pri!evod, prenos/pri!enos, preglas/pri!eglas...
Kraen'e d+o+ i!e (i'e S 'e"
Kod nekih rijeci dolazi do kracenja dugog i!e i u govoru i u pisanju. Kada se
dugo i!e krati, tada na njegovo mjesto dolazi kratko !e.
Kracenje dugoga i!e imamo:
1. kod imenica (prilikom tvorbe umanjenica/deminutiva i
uvecanica/augmentativa i nekim drugim slucajevima) sa sufiksima:
27
1, 1i, 1ica, 1ance, 1ace, 1ence, 1ece, 1ina, 1ina, 1etina, 1esina,
1urina, 1oa, 1ota:
cvijet cvjetic; snijeg snjezic; rijeka rjeica; gnijezdo gnjezdace;
dijete djetece; korijen korjenina; snijeg snjezina; cijev
cjevurina, smijeh smjehurina; mijeh mjeina; tijelo tjelesina; bijel
bjelance bjelina; lijep ljepota, slijep sljepoca, cijel cjelina;
2. u imenicama mukog roda na 1a, 1ar, 1a i od njih izvedenim
imenicama enskog roda:
mijenjati mjenja mjenjanica; pripovijedati pripovjeda
pripovjedaica; mlijeko mljekar mljekarka; zvijezda zvjezda
zvjezdaica; cvijet cvjecar cvjecarica; snabdijevati snabdjeva
snabdjevaica;
3. u mnoini nekih imenica:
cvijet cvjetovi; svijet svjetovi; snijeg snjegovi;
4. u komparativu i superlativu pridjeva:
blijed bljedi najbljedi; svijetao svjetliji najsvjetliji; bijel bjelji
najbjelji; bijedan bjedniji najbjedniji; lijep ljepi najljepi;
5. u svim nesvrenim glagolima na 1ava4ti. i 1iva4ti., izvedenim od
svrenih koji imaju i!e:
dodijeliti dodjeljivati; osvijetliti osvjetljavati; ocijeniti ocjenjivati;
pobijediti pobjedivati; obavijestiti obavjetavati;
4stala pravila o kraen' slo+a s i!e6!e 4!e S !e, e, i.
1. Kada se kratko !e nae iza suglasnickih skupina u kojima je na kraju sonant r*
tada to !e u nekim oblicima rijeci ostaje, a u drugima se sonant ! gubi i ostaje
samo vokal e.
a) Ako suglasnik ispred sonanta r pripada prefiksu redovno imamo
zamjenu sa !e:
odrjeit odrjeenje; protivrjeiti protivrjeje protivrjenost;
razrjeavati razrjeenje;
b) U kratkim slogovima imamo zamjenu sa e umjesto !e iza suglasnicke
grupe na cijem je kraju sonant r:
27
bregovi (< brjegovi < brijeg); crepovi (<crjepovi < crijep); napredan
(<naprjedan < naprijed); usred (<usrjed < srijeda); vremena (<
vrjemena < vrijeme)
2. Kada se glas !at nalazio ispred vokala o ili sonanta ! u ijekavskom izgovoru
davao je vokal i:
dio dijela; dijeliti dioba; vidjela vidio; smjeti smijem; tedjeti
tedionica
0inteza
0ada zna i ovo9
Zamjena glasa !at zavisila je od duine sloga, pa se u duim slogovima koji su se
izgovarali otegnuto nalazi i!e (sli!ep, mli!eko), a u kratkim slogovima !e (hl!eb,
m!esto).
Duljenje kratkoga sloga je pojava u kojoj se u nekim oblicima rijeci umjesto kratkog
!e javlja dugo !e ili i!e.
Kod nekih rijeci dolazi do kracenja dugog i!e i u govoru i u pisanju. Kada se
dugo i!e krati, tada na njegovo mjesto dolazi kratko !e.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
27
7
5
Ak)enti:na+las)i
Nastavna 'edini)a6 Ak)enti:na+las)i
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* ak)enti:na+las)i

pored&ena %etoda
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6prepozna'e 'ain* intona)i' i tra'an'e iz+ovora* pravilno ita
na+lasno oznaene ri'ei* &il'e#i na+lasak:ak)ent na 'ednostavi'i% i esti%
ri'ei%a
27
4vo ve zna9
Sto je, ustvari, akcent/naglasak?
Sama rijec kazuje da je to pojava koja se zbiva na samom glasu ili nad
glasom, neki popratni dio glasa. To je zvukovna/auditivna istaknutost jednog
sloga u odnosu na druge slogove u istom glasovnom nizu (istoj rijeci).
Ta istaknutost se postie jacinom, intonacijom i trajanjem izgovora.
o 1aina (intenzitet) je naglaen ili nenaglaen izgovor.
o Intona)i'a (kretanje tona, njegova visina), moe biti silazna ili uzlazna.
o 5ra'an'e (kvantitet) je duljina izgovora (dug ili kratak izgovor).

8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 Ak)enti:na+las)i
Ak)enti &osansko% 'ezik
Naglaeni se slog odlikuje vecom silinom, moe biti dug ili kratak i
moe imati uzlazan ili silazan ton. U naem jeziku imamo etiri
ak)enta:
o kratkosilazni ak)ent, obiljeava se znakom (sblja)
kratkozlazni ak)ent, obiljeava se znakom (ksa)
o d+osilazni ak)ent, obiljeava se znakom (dn)
o d+ozlazni ak)ent, obiljeava se znakom (tma)
Uzlazni akcenti mogu biti dugi i kratki i mogu stajati na svako% osi%
zadn'e+ slo+a.
Silazni mogu biti dugi i kratki i mogu stajati sa%o na prvo% slo+ ri'ei.
1. Kratkosilazni akcent imaju rijeci:
krka, vjtar, rba, kca, knj, lpta, bba...
27
Slog pod kratkosilaznim akcentom izgovara se kratko a jacina i visina tona
naglo i istovremeno padaju: ka, pta, bba, sam...
2. Kratkouzlazni akcent imaju rijeci:
ptica, djevjica, lvada, lviti, kza, plvati...
Slog pod kratkouzlaznim akcentom izgovara se kratko pri cemu visina tona
raste, dok jacina opada pri zavretku izgovora naglaenog sloga: prlivoda,
stan, mhala;
3. Dugosilazni akcent imaju rijeci: mjka, brd, mrk, rdnici, zd, hrd...
Slog pod dugosilaznim akcentom izgovara se dugo, ton je u pocetku visok a
zatim pada, sputa se: sn, rdnik, drg, lgor, dn...
4. Dugouzlazni akcent imaju rijeci: tma, brda, glha, sha, sma...
Slog pod dugouzlaznim akcentom izgovara se dugo, visina tona raste, jacina
takoer raste a dah se gotovo gubi: blzu, lpov, grda, prha, bca...
8lavna pravila ak)entiran'a ri'ei &osansko+ kn'i#evno+ 'ezika6
)) Jednoslone rijeci moraju imati silazne akcente, kratke ili duge:
a) kratkosilazni akcent: lv, m, br, ps, sv, kd;
b) dugosilazni akcent: lst, dn, j, m, mj, ld...

)) Vieslone rijeci mogu imati bilo koji akcent na prvo%e slogu:
a) kratkosilazni akcent:
nsiguran, crevina, shat, prnijela, drma, dzzva;
b) kratkouzlazni akcent:
brek, kika, drdan, vda, zlen, braz, gra, jlen, zra;
c) dugosilazni akcent:
mjka, sa, grdi, plem, smnjam;
d) dugouzlazni akcent:
nna, ddo, ska, vkati, sditi;
)) Na unutarnjim slogovima vieslonih rijeci mogu stojati samo uzlazni akcenti:
a) kratkouzlazni akcent:
dolna, planna, kaptan, oslobditi;
b) dugouzlazni akcent:
dobtak, oekvati, potak, zatak; mlijko, rijka...
Silazni akcenti su, dakle, uvijek na prvom slogu. zuzetak od ovog
pravila cine neki uzvici i onomatopejske rijeci: ah, oh, uh, fij...
27
U mnogim rijecima bosanskoga jezika promjenom oblika rijeci, mijenja se i akcent:
grd grda grdu, grdovi;
dbar dbra dbro dbri dbre;
psati pem pi psao psan psah;
Pravilo bosanskoga jezika je: jedna rijec jedan akcent. Samo u nekim
sloenicama rijeci mogu imati dva akcenta:
rdiostnica, kntrapijunza, nrodnooslobdilaki, ustrogarski.
0inteza
0ada zna i ovo9
Naglaeni se slog odlikuje vecom silinom, moe biti dug ili kratak i moe imati
uzlazan ili silazan ton. U naem jeziku imamo etiri ak)enta:
o kratkosilazni ak)ent, obiljeava se znakom (sblja)
o kratkozlazni ak)ent, obiljeava se znakom (ksa)
o d+osilazni ak)ent, obiljeava se znakom (dn)
o d+ozlazni ak)ent, obiljeava se znakom (tma)
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
27
7
6
Prenoen'e ak)enta na proklitik
Nastavna 'edini)a6 Prenoen'e ak)enta na proklitik
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* ak)enti:na+las)i* prenoen'e ak)enta na
proklitik

pored&ena %etoda
5e%atska korela)i'a
27
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6prepozna'e 'ain* intona)i' i tra'an'e iz+ovora* pravilno ita
na+lasno oznaene ri'ei* &il'e#i na+lasak:ak)ent na 'ednostavi'i% i esti%
ri'ei%a* pravilno iz+ovara na+lasne )'eline* proklitike z ri'ei
4vo ve zna9
Rijeci koje imaju naglaeni slog/samoglasnik su naglaene rijeci ili
naglaenice.
Vecina rijeci u naem jeziku su naglaene, odnosno imaju svoj
naglasak/akcen(a)t. zgovaraju se kao samostalne izgovorne cjeline, pa ih
zovemo i samostalnim rijecima. U govoru i citanju, meu naglaenim rijecima
pravimo kratke pauze. Ali, u jeziku postoje i rijeci koje se javljaju bez svog
akcenta pa ih zovemo nenaglaene rijeci (nenaglaenice ili klitike).
Ove rijeci se akcenatski oslanjaju na rijeci ispred (enklitike/zanaglaenice) ili
iza sebe (proklitike/prednaglaenice) i izgovaraju se s njom kao jedna
intonacijska, odnosno naglasna cjelina. Zovemo nesamostalnim rijecima.
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 Prenoen'e ak)enta na proklitik
Enklitike se, dakle, akcenatski naslanjaju na rijec ispred sebe, a to su obicno
nenaglaeni, kraci oblici licnih zamjenica i kraci oblici pomocnih glagola jesam i
hocu, kao i upitna rijecca li:
a) Zamjenicke enklitike su: me (< mene), te (< tebe), ga i nj (<
njega), je i ju (< nju), mi (< meni), ti (< tebi), mu (< njemu)...
Naprimjer: Donsi mi to, hce li?
b) Glagolske enklitike su: sam (< jesam), si (< jesi), je (< jeste),
smo (< jesmo)...; cu (< hocu), ce (< hoce), ce (< hoce)...
Naprimjer: Dci cemo. Bo sam tmo.
Proklitike se akcenatski naslanjaju na rijec iza sebe i s njom cine izgovornu cjelinu.
To su prijedlozi (do, od, u, na po, pri, kod, medu, mimo, pokraj, preko, prema...),
veznici (a, i, ni, da, kad...) i rijecce (odricna rijecca ne) i veznici:
28
Naprimjer: J ne zvim tmo. I n je u grdu.
Proklitike mogu preuzeti na sebe akcent koji je pripadao sljedecoj rijeci, rijeci na
koju se proklitika naslanja. Kad proklitike stoje ispred rijeci sa silaznim akcentom,
one taj akcent preuzimaju s rijeci na koju su se naslonile, pri cemu akcent moe
ostati isti (silazni) ili postati uzlazni.
1. Primjeri prenoenja silaznih akcenata na proklitike bez izmjene vrste akcenta:
vdu (kratkosilazni akcent) > n vodu (kratkosilazni akcent);
Evo jo nekih primjera: polje, n brdo, srce, p vodu, snijeg, z
tobom...;
2. Primjeri prenoenja silaznih akcenata na proklitike sa izmjenom vrste
akcenta, silazni akcent postaje uzlazni:
a) prenoenje izmijenjenog akcenta na prijedloge i veznike:
kcu (kratkosilazni akcent) > kucu (kratkouzlazni akcent);
Evo jo nekih primjera: iz kuce, kolu, p kuci, z brata, med
nama, nama, z te, nama...;

b) prenoenje izmijenjenog akcenta na odricnu rijeccu ne:
snjam (dugosilazni akcent) > n sanjam (kratkouzlazni akcent)
Evo jo nekoliko primjera: n radim, n vole, n priamo, n zna, n
gledaj, n sanja...
Silazni akcenti, dakle, mogu prijeci na proklitiku i tada postaju kratkosilazni ili
kratkouzlazni.
Akcent i njegova svojstva moe biti u rijecima nosilac razlika u znacenju.
Neke rijeci i njihove oblike razlikujemo upravo po akcentu:
o pridjev: dg; imenica: dg;
o povrce: lk; oruje: lk;
o imenica: ksa; pridjev: ksa;
Ustanovi razliku u znacenju u rijecima:
o grd i grd;
o ps i ps;
o kpiti i kpiti;
o ptati i ptati;
o slgati i slgati
o mldez i mldez
0inteza
28
0ada zna i ovo9
4snovna pravila na+laavan'a ri'ei &osansko% 'ezik s6
1. Po pravilu jedna rijec ima jedan akcent. znimno dvostruki akcent se javljaju u
sloenicama (rdiostnica);
2. Jednoslone rijeci mogu imati samo silazne akcente.
3. Silazni akcenti su uvijek na prvom slogu. zuzetak od ovog pravila cine neki
uzvici i onomatopejske rijeci: ah, oh, uh, fij...
4. Vieslone rijeci na prvom slogu mogu imati sva cetiri akcenta.
5. Vieslone rijeci na srednjem slogu mogu imati samo uzlazne akcente.
6. Naglasak se moe mijenjati u razlicitim oblicima jedne iste rijeci.
7. Silazni naglasci mogu prijeci na proklitiku i tada postaju kratkosilazni ili
kratkouzlazni.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
28
5vor&a ri'ei
7
7
Nastavna 'edini)a6 5vor&a ri'ei
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 tvor&a ri'ei
pored&ena %etoda
olovke* +ra,oskop* +ra,o,oli'a
5e%atska korela)i'a6
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6oava osnovne po'%ove tvor&i ri'ei* oava naine
nastanka:tvor&e novi( ri'ei* prepozna'e tvor&en osnov* kori'en ri'ei*
pre,ikse i s,ikse tvoreni)i* porodi) ri'ei
28
4vo ve zna9
Od jedne ili vie rijeci mogu nastati nove rijeci:

8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 5vor&a ri'ei
5vor&a ri'ei oznacava nastajanje novih rijeci od jedne ili vie rijeci, odnosno
to je dio gramatike koji proucava tvorbenu strukturu postojecih rijeci i odreuje
pravila po kojima se tvore nove rijeci.
Kao polazite u tvorbenom procesu slui osnovna ri'e:osnovni lekse%, a
rijec koja nastaje tvorbom zove se tvoreni)a. Tvorenica (novi leksem) se tvori
od leksema koji vec postoji u jeziku.
Osnovni leksem i tvorenica se glasovno i znacenjski dijelom podudaraju, pa
kaemo da stoje u tvor&eno' vezi:
osnovni lekse%6 znak voda +rad pro,esor lov ze%l'a
tvoreni)a6 oznaka vodeni gradski profesorica lovac zemlja
PU5INA
PU53/1AK
0APU5NIK
PU5NIGA
PU54VNIGA PU54VAN13
PU54VA5I
45PU54VA5I
PU5ID
PU5NA
PU5NIK
PU5
28
ni
zmeu rijeci u tvorbenoj vezi vlada odnos motivacije. 4snovna ri'e ( npr.
mir, zlato, uenik) %otivira nastajanje tvoreni)e ( miran, zlatan, uenica).
Tvorenica je, dakle, motivirana osnovnom rijecju i s njom je u tvorbenoj vezi.
Motivirane ri'ei zovu se jo i tvor&ene ri'ei.
Postoje i ne%otivirane ili netvorene rijeci. To su rijeci koje se ne mogu
dovesti u tvorbenu vezu ni s jednom drugom rijeci. Tu spadaju i sve
'ednostavne, ned'el'ive ri'ei u kojima se ne moe odvojiti ni jedan tvorbeni
dio: ruka, roman, bi, zena...
5vor&ena osnova
Osnovna rijec/leksem i tvorenica moraju biti u tvorbenoj vezi i po glasovnom
sastavu i po znacenju. Takva veza je prepoznatljiva u rijecima voda vodeni
ili vod voditi, ali se ne mogu dovoditi u vezu rijeci koje imaju samo isti
glasovni sastav, naprimjer vodeni i vod.
Promotrimo sljedece rijeci:
kua kuni okunica kuevlasnik kuica kuurina
ukuanin kuanica pokunice kuerak kuiti
se
kuanski
Sve ove rijeci imaju zajednicki niz glasova: -ku. Taj zajednicki niz glasova u
osnovnoj rijeci i tvorenici zovemo tvor&ena osnova. Tvorbena osnova moe
biti i%enska* +la+olska* prid'evska...
Dodavanjem sufiksa ili prefiksa na tvorbenu osnovu moemo dobiti novu
tvorenicu.
tvor&ena osnova tvor&eni nastavak tvoreni)a
k -no kucno
+rad -ski gradski
pt -nik putnik
Skupina rijeci povezana istom znacenjskom i istom tvorbenom vezom, zove se
tvor&ena porodi)a:porodi)a ri'ei: rad, radnja, radnik, raditi...
Kori'en ri'ei
Pogledajmo i ovaj primjer:
28
tvoreni)a pre,iks osnovna ri'e s,iks
radnik rad nik
radniki rad nicki
predradnik pred rad nik
predradniki pred rad nicki
radni rad ni
neradnik ne rad nik
nerad ne rad
radn'a rad nja
raditi rad iti
Sve ove rijeci vee isto temeljno znacenje, znacenje nekih covjekovih
aktivnosti, nekog covjekovog rada. Takvo znacenje je sadrano u nizu glasova
rad i on je zajednicki dio u svim ovim rijecima.
Niz +lasova ko'i 'e za'edniki svi% lanovi%a tvor&ene porodi)e ko'e%
se va znaen'ska veza ri'ei* zove%o kori'en ri'ei.
Kori'en ri'ei* dakle, cuva zajednicku znacenjsku jezgru srodnih
rijeci/leksema, a rijec moe biti sastavljena i samo od korijena: zid, zrak, put...
Proiri ove tvorbene porodice novim rijecima:
a) gledati, gledatelj, gledateljica ...
b) spavati, spavaica, spavacica ...
c) pad, padati, opadati ...
0inteza
0ada zna i ovo9
Kao polazite u tvorbenom procesu slui osnovna ri'e:osnovni lekse%, a
rijec koja nastaje tvorbom zove se tvoreni)a.
Zajednicki niz glasova u osnovnoj rijeci i tvorenici zovemo tvor&ena osnova.
Niz glasova koji je zajednicki svim clanovima tvorbene porodice u kojem se
cuva znacenjska veza rijeci, zovemo kori'en ri'ei.
28
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6
28
7
8
Nastavna 'edini)a6 Naini tvor&e ri'ei
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 tvor&a ri'ei* naini tvor&e ri'ei
pored&ena %etoda
Me-pred%etna6
nastanka:tvor&e novi( ri'ei* prepozna'e zadan ri'e pre%a tvor&eno%
28
Naini tvor&e ri'ei
%odel* stvara nove ri'ei svi% tvor&eni% naini%a* tvori pro%'enl'ive i
nepro%'enl'ive ri'ei razliiti% s,iksi%a
4vo ve zna9
Sve tvorenice mogu se rastaviti na tvorbene dijelove. Taj postupak zove se
tvor&ena analiza. Ona nam kazuje kako je rijec nastala.

pre,iks tvor&ena osnova s,iks tvoreni)a
ne lijep nelijep
pre brzo prebrzo
zid i zidic
pastir e pastirce
na prst ak naprstak
do koljen i)a dokoljenica
Tvorenice mogu nastati na dva osnovna tvorbena nacina:
$. izvo-en'e%:deriva)i'o% od 'edne ri'ei
N. sla+an'e%:ko%pozi)i'o% po%o i &ez spo'no+ veznika
Izvo-en'e:deriva)i'a
Ako je tvorenica u tvorbenoj vezi s jednom rijecju, zove se izvedeni)a, a nacin
tvorbe rijeci zove se izvo-en'e:deriva)i'a.
zvedenice mogu nastati na tri nacina:
) a prefiksalnom tvorbom/prefiksacijom: prebrzo, nelijep, nerad
prelijep...;
) b sufiksalnom tvorbom/sufiksacijom: zidic, pastire, kucerak,
radnik...;
) c prefiksalno-sufiksalnom tvorbom6 neistoca, naprstak,
dokoljenica, ukucanin, dozivotno, okucnica...
28
Izvedeni)a 'e* dakle* ri'e nastala pre,iksalno%* s,iksalno% ili
pre,iksalno!s,iksalno% tvor&o%.
Pre,iksalna i s,iksalna tvor&a ri'ei
1. Pre,iksalna tvor&a ri'ei
Prefiksalnom tvorbom nastaju pre,iksalne tvoreni)e:izvedeni)e koje
imaju novo znacenje. To novo znacenje rijeci izraava se prefiksom.
Osnovna rijec i izvedenica pripadaju istoj vrsti rijeci: pra + ovjek >
praovjek; ne + mirno > nemirno; ne + ovjek > neovjek...
vrsta
ri'ei
pre,iks tvor&ena osnova pre,iksalna tvoreni)a
i%eni)e6
pra
baka prabaka
pra nena
pranena
prid'evi6 po mrav pomrav
o nizak onizak
+la+oli6 po trcati potrcati
pre letjeti preletjeti
prilozi6 pre brzo prebrzo
pre sporo presporo
Cesti su i strani prefiksi: anti, super, ultra, a, hiper, hipo... (asimetrija,
ltrazvuk, (ipermarket, spermarket...)
2. 0,iksalna tvor&a ri'ei:s,iksa)i'a
Sufiksalnom tvorbom nastaju s,iksalne tvoreni)e:izvedeni)e. Tvorbeno
znacenje ovih izvedenica izraava se sufiksom i takvim novim oblikom
dobijamo i novo znacenje izvedenica:
celav + vac> celavac; rad + nja > radnja; kol + ski >kolski; obal + ska >
obalska; star + ic > staric;
Sufiksi kao nizovi glasova sami po sebi nemaju nikakvog sadraja (-ac,
-nja, - ski, -ska, -ic), dobijaju znacenje i postaju nositelji tvobenog
znacenja tek u spoju sa tvorbenom osnovom (sufiks -a) tek u vezi s
pridjevom star daje imenicu starac sa znacenjem star ovjek).
29
Sufiksi mogu biti:
o imenicki: -ic, -ica, -ak... (djeaic, starica, vjetak);
o pridjevski: -ski, - av, -in... (umski, pjegav, Sarin);
o glagolski: -a/ti, - ova/ti, -ira/ti... (pecati, zimovati, pakirati).
Sufiksalna tvorba najplodniji je tvorbeni nacin. U tvorbi ovih izvedenica
ucestvuje oko osam stotina sufiksa razlicitog porijekla (imenskih,
glagolskih, pridjevskih, prilonih...)
zvedenica ne mora pripadati istoj vrsti rijeci kojoj pripada osnovna rijec.
Prepoznajmo to na sljedecim sufiksalnim izvedenicama:
osnovna rijec: uma; tvorbena osnova: um
tvor&ena
osnova
s,iks s,iksalna tvoreni)a vrsta ri'ei
%
ski umski pridjev
% ar umar
imenica
% i)a umica imenica
% ovit umovit pridjev
% etina umetina imenica
% arak umarak imenica
% arev:arov umarev/umarov pridjev
%
arski umarski pridjev
% arstvo umarstvo imenica

Ne sudjeluju svi sufiksi podjednako u tvorbi novih rijeci. Meu tvorbeno
aktivnije sufikse se ubrajaju:
o imenicki sufiksi: -ic, -ic, -ka, -telj... (sinic, staric,novinarka, uitelj)
o pridjevski sufiksi: -(a)n, -av, -ljiv, -ski... (blatan, pjegav, govorljiv, bratski)

U ukupnome broju sufiksalne tvorbe prevladavaju pridjevi - tvorenice na -(a)n:
o blatan, brizan, dostojan, duzan, koristan, lagodan, miran, mirisan, mocan,
mutan, oblaan, pametan, posluan, praan, prostran, razuman, silan,
skladan, skrban, slastan, slavan, slobodan, smolan, snazan, soan,
straan, zavidan, zlatan, zloban.
Pre,iksalno!s,iksalna tvor&a
29
U ovim izvedenicama znacenje izvedenice izraava se i prefiksom i sufiksom.
pre,iks tvor&ena osnova s,iks izvedeni)a
&es kraj an beskrajan
pri
mor 'e
primorje
&ez obzir no bezobzirno
o kuc ni)a okucnica
pra djed ov pradjedov
0ada i ovo zna9
5voreni)e %o+ nastati6
Pre,iksalno%* s,iksalno% i pre,iksalno!s,iksalno% tvor&o%.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6 Radna sveska 9* Radni ktak &ro'.
29
Nastavna 'edini)a6 Naini tvor&e ri'ei6 sla+an'e:ko%pozi)i'a
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 tvor&a ri'ei* naini tvor&e ri'ei6
sla+an'e:ko%pozi)i'a*
pored&ena %etoda
29
Naini tvor&e ri'ei6 sla+an'e:ko%pozi)i'a
7
9
Me-pred%etna6
nastanka:tvor&e novi( ri'ei* prepozna'e zadan ri'e pre%a tvor&eno%
%odel* stvara nove ri'ei svi% tvor&eni% naini%a* tvori pro%'enl'ive i
nepro%'enl'ive ri'ei razliiti% s,iksi%a* tvori ri'ei sla+an'e%* prepozna'e
slo#eni)e i polslo#eni)e
4vo ve zna9
Tvorenice mogu nastati na dva osnovna tvorbena nacina:
O. izvo-en'e%:deriva)i'o% od 'edne ri'ei
P. sla+an'e%:ko%pozi)i'o% po%o i &ez spo'no+ veznika
8lavni dio sata
Nastavna 'edini)a6 0la+an'e:ko%pozi)i'a
0la+an'e:ko%pozi)i'a
0la+an'e:ko%pozi)i'a je tvorbeni nacin kojim od dvije rijeci nastaje jedna -
slo#eni)a. Sloenica najcece ima samo jedan akcent.
0lo#eni)e se mogu slagati spojnikom/interfiksom (najcece je to spojnik o), ali
mogu i srasti jedna s drugom bez spojnika.
Sloenice sa interfiksom:
prva
ri'e
inter,iks dr+a ri'e slo#eni)a znaen'e slo#eni)e
ro%an o pisa) romanopisac onaj koji pie romane
)rn
o oka
crnooka ona koja ima crne oci
ri& o lov ribolov lov riba
deset o +odin'i)a desetogodinjica deset godina necega
ki o &ran kiobran predmet koji titi od kie
sn)
o &ran suncobran predmet koji titi od sunca
29
&lat
o &ran blatobran predmet/dio koji titi od blata
Sloenice bez interfiksa:
prva ri'e inter,iks dr+a ri'e slo#eni)a
,oto / aparat fotoaparat
radio
/ e%isi'a
radioemisija
video / teka videoteka
niz / &rdo nizbrdo
&la+ / dan blagdan
ato
/ kola autokola
,oto
/ sinteza fotosinteza
svi'etlo
/ plav svijetloplav
)rven
/ perka crvenperka
U ovim sloenicama rijeci su potpuno srasle jedna s drugom ne mijenjajuci
svoj morfoloki oblik. Ovakav vid slaganja zovemo srastan'e a ovakve
sloenice zovemo srasli)e.
o Evo jo nekoliko sraslica: kucevlasnik, sveopci, uvarkuca,
opcedrutveni, palikuca, cjepidlaka, zimzelen, tuzibaba, vadiep
zmeu prve i druge rijeci u sloenici mogu postojati razliciti odnosi:
3. Ukoliko su i prva i druga rijec potpuno ravnopravne i cine novu rijec,
sloenicu koja ima jedinstveno znacenje kaemo da su takve
sloenice nastale isti% sla+an'e%6
o Ako je u sloenici druga rijec imenica kao samostalna rijec
(radiomehaniar, ekosistem, autocesta, autoput,
radioterapi!a), onda je rijec o i%eniko' slo#eni)i;
o Ako je druga rijec u sloenici pridjev, onda je takva sloenica
prid'evska (svemogui, mnogo!ak, jedinoro&eni"K
o Ako je to prilog (gdjekad, gdjegd!e* katkad), onda je rijec o
sloenom prilogu.
4. Sloenice mogu uz sebe imati i sufiks i tada je rijec o slo#eno!
s,iksalno' tvor&i rijeci6 pred + kol + ski / predkolski
29
o one mogu biti imenicke (srednjokolac), pridjevske
(velikoduan) i priloke (danonocno).
Evo jo nekoliko primjera: debelokozac, osnovnokolski,
srednjokolski, zlovoljan, dobrovoljan, maloljetan* punoljetan*
udotvorac, glavobol!a......
0lo#eno!s,iksalna tvor&a 'e* dakle* vrsta tvor&e pri ko'o' tvoreni)a
nasta'e istovre%eni% sla+an'e% i s,iksalno% tvor&o%.
Polslo#eni)e su nepotpune sloenice. U njima obje rijeci cuvaju svoj akcent
i svoje znacenje. Rijeci su povezane crticom. Prvi clan polusloenice uvijek je
nepromjenljiv:
o izvor-voda, kremen-kamen, me-lopta, pire-krompir, krompir-salata,
kamp-kucica, spomen-ploa, sahat-kula, i-cevap, otok-kopno, biser-
grana, skok-ut, rak-rana, kakav-takav, strpljen-spaen, dan-dva,
korak-dva, zemlja-zemlja, gore-dolje, tamo-ovamo, non-stop, A-dur,
vikend-kuca, spomen-dom, dzez-muzika, klima-uredaj.
0inteza
0ada zna i ovo9
zvoenje/derivacija i slaganje dva su osnovna postupka u tvorbi rijeci
u naem jeziku:
Tvorenice s jednim osnovnim leksemom nastale su izvoenjem i zovu
se izvedeni)e.
Tvorenice s dvama osnovnim leksemima nastale su slaganjem i zovu
se slo#eni)e.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6 Radna sveska 9* Radni ktak &ro' $U* $9* NV* N$.
29
Nastavna 'edini)a6 5vor&a ri'ei preo&raz&o%
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 tvor&a ri'ei* naini tvor&e ri'ei6 5vor&a
ri'ei preo&raz&o%
pored&ena %etoda
29
5vor&a ri'ei preo&raz&o%
8
0
Me-pred%etna6
nastanka:tvor&e novi( ri'ei preo&raz&o%* razlik'e pro%'enl'ive i
nepro%'enl'ive ri'ei nastale preo&raz&o%
4vo ve zna9
Kojim vrstama rijeci pripadaju istaknute rijeci u recenicama:
graju se li'epo.
/i'epo dijete se nasmija. ?
8lavni dio sata
Nastavna 'edini)a6 5vor&a ri'ei preo&raz&o%
Preo&raz&a:konverzi'a je prijelaz rijeci/leksema (s neizmijenjenim
izrazom) iz jedne vrste rijeci u drugu vrstu rijeci. Rijec pri preobrazbi
dobiva gramaticka obiljeja one vrste rijeci u koju ulazi.
Preobrazba dobija ime po vrsti rijeci kojoj se prikljucuje. Tako imamo:
b) Poi%enien'e (preobrazba rijeci u imenicu)
<o&ro ce proci ostane li takav. (prilog)
<o&ro se dobrim vraca. (imenica)
2ta boja je upadljiva. (pridjev)
Zvali smo je 2ta. (imenica)
<ivna haljina! (pridjev)
<ivna ce doci danas. (imenica)
29
<n'a ima opojan miris. (imenica)
<n'a je lijepo ime. (imenica)
Brdo je visoko. (pridjev)
Visoko se nalazi u sredinjem dijelu Bosne i Hercegovine.
(imenica)
Takve su i rijeci: mlda pridjev. . r. mlda imenica;
Vinja (ime, imenica) i vinja (voce, imenica)
Rijeka (grad, imenica) i rijeka (imenica).
c) Poprid'evl'en'e je preobrazba rijeci u pridjev.
Drvece je olistalo. (gl. pr. radni)
Proljece donosi olistalo drvece. (pridjev)
Gledao nas je visei na grani oraha. (gl. prilog sadanji)
Lijepi su visei vrtovi. (pridjev)
d) Poprilo#en'e je preobrazba rijeci u prilog.
Bili su iznenaeni svjeom zoro%. (imenica)
Otili su zoro%. (prilog)
0trani dani su iza nas. (pridjev)
Uplaili smo se strano. (prilog)
e) Popri'edlo#en'e je preobrazba rijeci u prijedlog.
Volim prolaziti po nepoznatom kra'. (imenica)
Kra' zime se mnogi raduju. (prijedlog)
Doli su iz nepoznatog %'esta. (imenica)
M'esto mene, doci ce neko drugi. (prijedlog)
f) Poveznien'e je preobrazba rijeci u veznike.
Kda ide? (prijedlog)
Bjeim kda me noge nose. (veznik)
A +d'e si bila? (prilog)
di +d'e si dosad bila. (veznik)
0inteza
0ada zna i ovo9
Preo&raz&a:konverzi'a je prijelaz rijeci/leksema (s neizmijenjenim
izrazom) iz jedne vrste rijeci u drugu vrstu rijeci. Rijec pri preobrazbi
dobiva gramaticka obiljeja one vrste rijeci u koju ulazi.
;avrni dio sata6
29
<o%aa zadaa6 Radna sveska 9* Radni ktak &ro' ...
Nastavna 'edini)a6 5vor&a ri'ei kraen'e%
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 tvor&a ri'ei* naini tvor&e ri'ei6 5vor&a
ri'ei preo&raz&o% i tvor&a ri'ei kraen'e%
pored&ena %etoda
30
5vor&a ri'ei kraen'e%
8
1
Me-pred%etna6
nastanka:tvor&e novi( ri'ei kraen'e%* razlik'e slovne* slo+ovne i slovno!
slo+ovne skraeni)e
4vo ve zna9
Sta oznacavaju ove skracenice: PTT, BiH, SAD, MUP, k.g., tj. tzv., imperf. perf. gl.
8lavni dio sata
Nastavna 'edini)a6 5vor&a ri'ei kraen'e%
Kracenjem rijeci ili sintagmi sastavljenih od vie rijeci nastaje nova rijec,
slo#ena skraeni)a:akroni%. Ove skracenice mogu nastati uzimanjem
pocetnog slova, pocetnog sloga ili uzimanjem glasovne skupine rijeci. Tako
se, ustvari, vieclani nazivi skracuju.
0lovne* slo+ovne i slovno!slo+ovne skraeni)e
0lovne skraeni)e
0lovne skraeni)e nastale su zi%an'e% poetno+ slova svakog clana
izraza, piu se bez tacke iza pojedinih slova i sva slova su velika :
o SAD Sjedinjene Americke Drave
o UN Ujedinjeni narodi
30
o ZAVNOBH (pov.) Zemaljsko antifaisticko vijece narodnog
osloboenja Bosne i Hercegovine
o MUP Ministarstvo unutranjih poslova
o PTT pota, telegraf, telefon
o TV televizija, televizijski
o SSS srednja strucna sprema
o KUD kulturno-umjetnicko drutvo
o OS osnovna kola
o FK fudbalski klub
o UNCEF United Nations nternational Children's Fund (danas: United
Nations Children's Fund)
Ove skracenice se mogu citati kao jedna rijec (ZAVNOBH, MUP) ili po
abecednom nazivu pojedinih slova (PeTeTe, UeN). Mogu se i deklinirati a
padeni se nastavak pie malim slovima i odvaja se od skracenice spojnicom:
UN-a, SAD-a, MUP-a...
0lo+ovne skraeni)e
0lo+ovne skraeni)e su nastale uzimanjem pocetnih slogova rijeci iz cijelog
izraza, imaju oblik promjenjivih rijeci i njihovu deklinaciju, a kao vlastita imena
piu se velikim pocetnim slovom. Mogu se pisati i samo velikim slovima
(NAMA)
Nama Narodni %agazin (ime trgovackoga poduzeca):
Kaput je kupila u Nami.
Evo jo nekih primjera:
Nolit (Nova literatura), mpeks (i%port - eksport), DALMA (<almatinski
%agazin)
0lovno!slo+ovne skraeni)e
To su skracenice nastale kombinacijom slovnih i slogovnih skracenica.
Takoer imaju oblik promjenljivih rijeci i njihovu deklinaciju, a piu se ili sva
slova velika ili pocetno slovo veliko:
FAMOS - 7abrika %otora 0arajevo, ali i Famos (Famosa, Famosu...); NA
Industrija nafte
Skracenice treba upotrebljavati samo ukoliko su potpuno jasne i poznate. Ne
smije biti nikakvih dvojbi u pogledu njihovog znacenja. Ukoliko su manje
poznate, potrebno je napisati i njihov puni naziv, objanjenje u zagradi.
0inteza
30
0ada zna i ovo9
Skracenice su skracene rijeci nastale izostavljanjem odreenih slova.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6 Radna sveska 9*
Nastavna 'edini)a6 5vor&a i%eni)a
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 tvor&a i%eni)a
30
8
2
5vor&a i%eni)a
(etni)i* %islene* %'esne* veani)e*
%an'eni)e"
+ra,oskop* +ra,o,oli'e
5e%atska korela)i'a
Is(odi en'a6 oava osnovne po'%ove tvor&i ri'ei* oava naine
nastanka:tvor&e novi( i%eni)a* etnika* %isleni( i %'esni( i%eni)a* nastanak
de%intiva i a+%entativa te z&irni( i%eni)a
4vo ve zna9
menice/izvedenice mogu nastati sufiksalnom, prefiksalnom i prefiksalno-
sufiksalnom tvorbom. Najplodniji nacin nastanka imenica ja sufiksalna tvorba.
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 5vor&a i%eni)a
5vor&a etnika
Etnik je naziv stanovnika ili stanovnice jednog mjesta, kraja, zemlje, drave ili
kontinenta i pie se velikim slovom. Etnici ulaze u knjievni jezik u onom obliku
u kojem ih upotrebljavaju sami stanovnici, a pri tom se tvore razlicitim
sufiksima:
o !a) Bosanac, Hercegovac;
o !anin Travnicanin, Bratuncanin;
o !li'a Sarajlija, Gracanlija;
o !ak Tuzlak;
30
o !an(a") Amerikanac, Afrikanac, ndijanac;
o !anin Evropljanin, Banjalucanin;
o !i)a Maarica, Njemica;
o !in'a Slovakinja, Turkinja, Cehinja;
o !ka Sarajka, Mostarka, Tuzlanka, Visocanka;
o !kin'a Engleskinja, Francuskinja, Ruskinja.
M'esne i%eni)e
Brojne su imenice, cak i i citave skupine, kojima se mjesto oznacava
sufiksima. Takve imenice zovemo %'esne i%eni)e. Postoje mnogi plodni
sufiksi koji se dodaju tvorbenim osnovama i s njima skupa oznacavaju prostor,
mjesto u kojem se odvija neka radnja ili u kojem se neto nalazi. Mjesne
imenice se takoer tvore razlicitim sufiksima:
o !ara pekara, knjiara, cvjecara;
o !ana ciglana, solana;
o !ik ljivik, borik, hrastik;
o !ak ribnjak, mravinjak, zvjerinjak;
o !ite skladite, izletite, kukuruzite;
o !lite gradilite, odmaralite;
o !oni)a gostionica, spavaonica, kupaonica;
o !ni)a poslasticarnica, buregdinica
Mislene i%eni)e
%islene:apstraktne imenice mogu nastati sufiksalnom tvorbom. Oznacavaju
osobine, osjecaje, stanja, fizicke i duevne moci, radnje, prirodne i drutvene
pojave, neto to se osjeca ili zamilja.
o n'e6 igranje, pjevanje, sjecanje;
o !ilo6 nitavilo, rumenilo, zelenilo;
o !ina6 tiina, svjeina, bjelina;
o !o&a6 tjeskoba;
o !ost6 cestitost, hrabrost, njenost;
o !Wta6 strahota, ljepota, sramota;
o !stvo: poznanstvo, drugarstvo, prijateljstvo;
o !tina6 budalatina, prljavtina;
o !oa: suhoca, mehkoca, gluhoca;
30
Uveani)e i %an'eni)e
%an'eni)e:de%intivi i veani)e:a+%entativi se tvore razlicitim
sufiksalnim nastavcima:
1. U%an'eni)e:de%intivi6
o !a)6 bratac;
o !(a"k6 lutak, cvijetak, smijeak;
o !a)e6 brdace, gnjezdace, sunace;
o !)a6 stvarca, rijecca;
o !)e6 pisamce, jezerce;
o !i: kamencic, golupcic, prozorcic;
o !en)e6 telence, pilence, burence;
o !e)e6 telece, jagnjece, djetece;
o !i)a6 majcica, glavica, svjecica;
o !i: komadic, prstic, cvjetic, golubic.
2. Uveani)e:a+%entativi6
o !etina: babetina, jametina, torbetina;
o !ina6 jezicina, svjetina, junacina;
o !rina* !'rina: kladurina, kosurina, knjiurina;
o !rda: glavurda, nourda;
o !tina6 barutina;
o -ina6 laovcina, lupecina;
o !erina6 kucerina;
o !eskara:skara6 ljudeskara, babuskara;
o !eina:ina6 glaveina, orluina.
;&irne i%eni)e
;&irne (kolektivne" i%eni)e su one imenice koje oznacavaju vie bica ili
predmeta iste vrste uzetih skupa, u neodredjenom zbiru ili u prirodnoj cjelini.
Tvore se tako to se na tvorbenu osnovu dodaju razliciti sufiksi:
o !ad6 telad, pilad, momcad, burad, janjad;
o !ad6 sirocad, parcad, ;
o !in'e: enskinje;
o !'e6 iverje, biserje, klasje, kamenje, borje;
o !tvo: radnitvo, streljatvo, vojnitvo;
0inteza
0ada zna i ovo9
30
Etnici, mjesne imenice, mislene imenice, uvecanice i imanjenice i zbirne
imenice mogu nastati s,iksalno%* pre,iksalno% i s,iksalno!pre,iksalno%
tvorbom.

;avrni dio sata6
Nastavna 'edini)a6 5vor&a prid'eva i +la+ola
30
8
3
5vor&a prid'eva i +la+ola
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 tvor&a prid'eva i +la+ola
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6 oava osnovne po'%ove tvor&i ri'ei* oava naine
nastanka:tvor&e novi( prid'eva i +la+ola pre,iksalno%* s,iksalno% i
pre,iksalno!s,iksalno% tvor&o%
4vo ve zna9
Mnogi pridjevi i glagoli u svojoj osnovi mogu imati imenicu:
PODZDAT
PODZDAN
ZDANO
OZDANO
SAZDANO
SAZDAT
ZDN
ZDAT
;I<
30
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 5vor&a prid'eva i +la+ola
5vor&a prid'eva
Pridjevi koji znace slicnost, opskrbljenost i obilje takoer se tvore pomocu
razlicitih sufiksa.
a) 4pisni prid'evi ko'i znae slinost:
o !ast6 lepezast, uljast, budalast, loptast, narandast, trbuast, bjelicast,
ruicast, talasast;
)" Prid'evi ko'i znae opskr&l'enost i o&il'e6
1. !at6 glavat, nogat ;
2. !av6 kovrdav, krezav;
3. !it: kamenit, znamenit;
4. !evit6 krevit; slojevit;
5. !iv6 milostiv, pljesniv;
6. !l'iv6 briljiv, plaljiv;
7. !ovit6 pjeskovit, umovit.
5vor&a +la+ola
Prepoznaj od kojih rijeci i kakvom tvorbom su nastali sljedeci glagoli:
pre,iks vrsta ri'ei s,iks +la+ol
do pisati (glagol) dopisati
crven (pridjev) iti crveniti
zid (imenica) ati zidati
za tres ( uzvik) ti zatresti
pri svoj (zamjenica) iti prisvojiti
naprijed (prilog) iti unaprijediti
deset (broj) kovati desetkovati
Glagoli mogu nastati prefiksalnom, sufiksalnom i prefiksalno-sufiksalnom
tvorbom od razlicitih vrsta rijeci (imenica, zamjenica, pridjeva, glagola, uzvika,
priloga, brojeva). Meutim, najceci je nastanak glagola od vec postojecih
glagola.
) a Pre,iksalna tvor&a je najplodniji tvorbeni nacin kod glagola jer od skoro
svakog glagola prefiksacijom dobijamo glagol s novim znacenjem. Novo
30
znacenje glagola potice od toga to svaki prefiks ima svoje znacenje.
Prefiksima nesvrene glagole pretvaramo u svrene:
pre,iks nesvreni +la+ol svreni +la+ol
za voljeti zavoljeti
iz(is" pjevati ispjevati
od letjeti odletjeti
po miriti pomiriti
pro citati procitati
pre sjeci presjeci
za sjati zasjati
do cekati docekati
raz ici razici
o bojiti obojiti
sa zidati sazidati
iz lijeciti izlijeciti
od neprijelaznih glagola prefiksacijom moemo dobiti prijelazne glagole:
pre,iks nepri'elazni +la+ol pri'elazni +la+ol
pre skociti preskociti
pre trcati pretrcati
pre letjeti preletjeti
o&a sjati obasjati
o& ici obici

Pri prefiksalnoj tvorbi glagola cesto dolazi do glasovnih promjena:
iz(is)pjevati> ispjevati/jednacenje suglasnika po zvucnosti;
od(ot)pjevati>otpjevati/jednacenje suglasnika po zvucnosti.
) b 0,iksalno% tvor&o% mogu nastati nesvreni +la+oli od tvorbene osnove
razlicitih vrsta rijeci i razlicitih sufiksa:
tvor&ena osnova s,iks nesvreni +la+ol
pt ovati putovati
zid ati zidati
%iris ati mirisati
+rad iti graditi
&i'el iti bijeliti
31
od svreni( +la+ola, od tvorbene osnove koja se dobija od aorista glagola i
razlicitih sufiksa, moemo dobiti nesvrene +la+ole:
svreni +la+ol aorist +la+ola s,iksi nesvreni +la+ol
darovati dar- ova-h !iva darivati (dar-iva-ti)
kpiti kp-i-h !ova kupovati(kup-ova-ti)
o&eati o&e-a-h !ava obecavati( obec-ava-ti)

Ponekad s,iksalno% tvor&o% od nesvrenih glagola mogu nastati i svreni
glagoli dodavanjem sufiksa !n:
nesvreni +la+ol s,iks svreni +la+ol
lp!ati !n lupnuti
k)!ati !n kucnuti

0inteza
0ada zna i ovo9
Glagoli i pridjevi mogu nastati pre,iksalno%* s,iksalno% i pre,iksalno!
s,iksalno% tvorbom.
;avrni dio sata6
31
Nastavna 'edini)a6 4 reeni)i...
0trktra i tip asa6 ponavl'an'e +radiva
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 4 reeni)i...
+ra%atika svo'stva predikata i s&'ekta* sla+an'e s&'ekta s predikato%*
reeni)e s 'edni% i vie s&'ekata
31
4 reeni)i...
8
4
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6 Prepozna'e prost:'ednostavn i slo#en reeni)* zna da 'e
predikativnost osnovna +ra%atika kate+ori'a* prepozna'e predikate* odnosno
klaze slo#eno' reeni)i* prepozna'e kate+ori'e li)a* vre%ena i naina
4vo ve zna9
( V'e#&e na pri%'eri%a"
Recenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i sloene.
Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih recenica od sloenih je broj
predikata.
Recenice koje se sastoje od samo 'edno+ predikata zovemo
'ednostavni% :prosti% reeni)a%a. Jednostavne/proste recenice koje u
svom sastavu osim s&'ekta i predikata i%a' i dodatke* rijeci koje ih
dopunjuju, zovemo prosto proireni% reeni)a%a.
Recenice koje u svom sastavu imaju dva ili vie predikata, dvije ili vie
iskazanih misli, zovemo slo#eni% reeni)a%a.
U proirenoj recenici neke se rijeci priklanjaju predikatu, a neke subjektu.
Proirena reeni)a
31
0&'ekatski skp ri'ei predikatski skp ri'ei
Tamni oblaci nadvili su se nad gradom.
Dodaci koji neto vie govore o predikatu (gdje, kada, kako, pod kojim
uvjetima se vri radnja...) skupa sa predikatom cine predikatski skp ri'ei.
Glagolski dodaci su: objek(a)t i priloke odredbe.
Rijeci koje dopunjuju subjekat (kazuju neto vie o njemu) zajedno s njim cine
s&'ekatski skp ri'ei. To su imenicki dodaci: atribut i apozicija.
Najbitnije gramaticko svojstvo recenice jest predikativnost. Bez
predikativnosti nema recenice. Predikativnost je gramaticka kategorija kojom
se odreuje recenicni sadraj s obzirom na gramaticke oznake lica, vremena i
nacina. Predikativnost je jedinstvo ovih triju kategorija.
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 Reeni)a (ponavl'an'e"
o Kate+ori'o% li)a oznacava se odnos koji se uspostavlja izmeu
govornika, sugovornika i onoga o kome se ili onog o cemu se govori
(prvo, drugo i trece lice jednine i mnoine);
o Kate+ori'o% vre%ena odreuje se vrijeme vrenja radnje u odnosu na
trenutak govora. Ono to se saopcava recenicom moe biti u prolom,
sadanjem i buducem vremenu.
o Kate+ori'o% naina ukazuje na to u kakvoj se vezi sa stvarnocu
nalazi recenicni sadraj.Glagolski nacini se obiljeavaju
kondicionalom/potencijalom, eljnim nacinom (optativom) ili
zapovjednim nacinom imperativom.
Predikat je jedini clan koji sam sebi otvara mjesto u recenici. Preko njega,
direktno ili indirektno se uvrcuju svi ostali recenicni clanovi. Predikat cini
gramaticko jezgro recenice. Po njegovom gramatickom znacenju moe se
doznati gramaticko znacenje najveceg broja ostalih recenicnih clanova.
Nosilac gramatickog znacenja predikata je glagol u licnom glagolskom obliku.
Stoga je licni glagolski oblik nuni konstituent predikata.
31
0&'ek(a"t je rijec u nominativu koja se s predikatom redovito slae u licu i
broju. U recenicno ustrojstvo subjek(a)t se uvrcuje po predikatu. Predikatom
se odreuju gramaticka svojstva subjekta, te se stoga kae da subjek(a)t
gramaticki ovisi od predikata.
0inteza
I ovo ve zna9
Recenice koje se sastoje od samo 'edno+ predikata zovemo
'ednostavni% :prosti% reeni)a%a. Jednostavne/proste recenice koje u
svom sastavu osim s&'ekta i predikata i%a' i dodatke* rijeci koje ih
dopunjuju, zovemo prosto proireni% reeni)a%a.
Recenice koje u svom sastavu imaju dva ili vie predikata, dvije ili vie
iskazanih misli, zovemo slo#eni% reeni)a%a.
;avrni dio sata6
31
Nastavna 'edini)a6
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 sla+an'e:sronost ri'ei reeni)i
31
0la+an'e:sronost ri'ei reeni)i
8
5
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6 ;na da 'e sla+an'e ri'ei reeni)i re-eno pravili%a*
prepozna'e sla+an'e li)* rod* &ro' i pade#* pravili%a se koristi
+ovoren' i pisan'
4vo ve zna9
Slaganje rijeci u recenici ureeno je pravilima. Predikat, kao temeljni
dio recenicnog ustrojstva, otvara mjesto drugim samostalnim
recenicnim dijelovima. Gramaticko ustrojstvo odreuje odnose meu
oblicima rijeci i proizilazi iz gramatickih svojstava rijeci i njihovih oblika.
Sta je to rima/slik/srok? Prisjeti se: to je glasovno slaganje,
podudaranje zavrnih stihova u pjesmi.
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 0la+an'e:sronost ri'ei reeni)i
0la+an'e s&'ekta i predikata
31
Otuda se i slaganje rijeci u recenici zove srocnost/kongruencija. 0ronost ili
kon+ren)i'a je slaganje rijeci s drugom rijecju u recenici prema rodu, broju,
licu i padeu.
Prisjetimo se pravila o slaganju recenicnih dijelova s kojima si se upoznao/la u
osmom razredu.
Reeni)e s 'edni% s&'ekto%
a) Ako je predikatski glagol u 1. i 2. licu jednine ili mnoine, subjekti
su licne zamjenice za 1. i 2. lice jednine ili mnoine:
,5i si sad najsretniji. Pa, ostani uvijek tako sretan.
o Uz predikatski glagol u 3. licu jednine ili mnoine mogu doci
licne zamjenice za 3. lice jednine ili mnoine ili neka druga rijec
u ulozi subjekta u jednini ili mnoini:
<'evo'i)a ga po+leda svojim iskrenim ocima. 4na ga pogleda
svojim iskrenim ocima.
o U reeni)a%a s 'edni% s&'ekto%* s&'ek(a"t i predikat
sla# se rod i &ro'.
b) Subjekat se s predikatom slae u rodu, licu i broju samo ako je
predikat imenski ili ako je glagolski oblik sloen s glagolskim
pridjevom:
Maja je bila dobra ucenica.
Ma'a > . rod, 3. l. Jednine; 'e &ila do&ra eni)a > . rod, 3. l.
jednine;
Ma'a 'e &ila t#na.
Ma'a > . rod, 3.l. jednine; 'e &ila t#na > . rod, 3.l. jednine.
c) Sta ako je u recenici subjekat iskazan brojem ili brojnom
imenicom?
o Razmotrimo prvi primjer:
Na ulaznim vratima s plakala dva d'eaka.
Ako 'e s&'ek(a"t &ro' dva* tri ili etiri* imenice uz te brojeve
dolaze u genitivu, a predikat je u srednjem rodu mnoine.
o Razmotrimo i ove primjere:
Pet ucenika 'e dolo na sekciju.
Best se djevojcica okpilo.
31
Ako 'e s&'ek(a"t &ro' pet* est* seda%...(svi osim onih koji
zavravaju na jedan dva, tri i cetiri) slau se s predikatom u jednini
srednjeg roda.
o Pogledaj i ovu recenicu:
Na vratima s se po'avila dvo'i)a.
Ako 'e s&'ek(a"t &ro'na i%eni)a* predikat je u srednjem rodu
mnoine.
o Pogledaj i sljedece primjere:
5rideset tri djevojcice s p'evale.
<vadeset 'edan novcic 'e u korpici.
0&'ekat iskazan slo#eni% &ro'e% se slae s predikatom prema
posljednjem clanu broja.
Reeni)e s vie s&'ekata
o Recenice s vie subjekata u jednini:
Prvi primjer:
Ma'ka i d'evo'i)a s pole na izvor.
/ivada i %a s ozelen'ele.
0&'ekti #ensko+ roda u jednini, slau se s predikatom enskog
roda u mnoini.
Drugi primjer:
4ta) i sin s otili ka jezeru.
Pile i ke s #kasti.
0&'ekti %ko+ i sredn'e+ roda 'ednini slau se s
predikatom mukog roda u mnoini.
Treci primjer:
<'evo'i)a* %a'ka i d'eak poli s kroz umarak.
/'&ii)a* kanak i %ari)a s pro)v'etali.
0&'ekti razliito+ roda 'ednini slau se s predikatom mukog
roda u mnoini.
o Recenice s vie subjekata u mnoini
Prvi primjer:
31
;a%irisale s tek ocvale l'&ii)e* %ari)e.
Nar)isi i tlipani s otvorili svoje latice.
0&'ekti isto+ roda %no#ini slau se s predikatom tog roda u
mnoini.
Drugi primjer:
li s se zrikav)i, pele i ose.
<olazila s prol'ea, jeseni i zime.
Vodu sa umskog izvora s pili zeevi, lisi)e* pti)e.
Ako s s&'ekti %no#ini razliito+ roda* slau se s predikatom
mukog roda u mnoini, ili s predikatom onog roda u kojem je
najblii subjek(a)t.
Treci primjer:
A<o-ite i Vi, gospoo!
Mi Vas oek'e%o.
zuzetak u provoenju srocnosti je u potre&i za%'eni)e Vi u
izrazu potovanja. Tada predikat uvijek mora doci u mnoini
mukog roda, bez obzira na to odnosi li se na muku ili ensku
osobu.
0la+an'e atri&ta i i%eni)e* i%eni)a %ko+ roda na Ca i
z&irni( i%eni)a
Sastavni dio recenice je sintagma. U svakoj sintagmi je jedan clan podreen
drugom clanu, odnosno, gramaticki je zavisan od drugog clana. Zavisni clan
sintagme prati gramaticke oznake roda, broja i padea glavnog/upravnog
clana sintagme: sunan dan, sunani dani, (sa) sunanim danima, sunane
dane...
Atribut (pridjev) se u rodu, broju i padeu slae s imenicom uz koju stoji:
sinta+%a atri&t rod* &ro'* pade# i%eni)a rod* &ro'* pade#
snan dan suncan muki rod, jednina,
nominativ
dan muki rod, jednina,
nominativ
snani dani suncani muki rod, mnoina,
nominativ
dani muki rod, mnoina,
nominativ
32
snani%
dani%a
suncanim muki rod, mnoina,
instrumental
danima muki rod, mnoina,
instrumental
snane dane suncane muki rod, mnoina,
akuzativ
dane muki rod, mnoina,
akuzativ
o Pridjevski atribut se slae s imenicom u rodu, broju i padeu.
0la+an'e i%eni)a %ko+ roda na Ca s predikato%
Kada su glavni/upravni clanovi sintagme imenice gramatickog enskog roda
koje oznacavaju osobe mukog spola (buregdija, cevabdija...), zavisni
clanovi sintagme 'ednini imaju gramaticki oblik mukog roda.
Gazda 'e sti+ao.
Komija %e pozdravio.
Takvo slaganje zovemo sla+an'e po s%isl.
U %no#ini ove i%eni)e i%a' +ra%atiki o&lik #ensko+ roda6
Gazde s sti+le.
Komije s me pozdravile.
Zavisni clanovi u ovakvim sintagmama mogu imati i muki rod, mada taj oblik
nije cest u bosanskom jeziku: vrijedni sluge, dobri komije, moji starjeine...
0la+an'e z&irni( i%eni)a s predikato%
Mada zbirne imenice predstavljaju mnoinu, kada su glavni/upravni clanovi,
dekliniraju se i s predikatom slau u jednini:
Opalo lie le#i na zemlji.
Zeleno +ran'e neko 'e kidao.
Predikat ovih zbirnih imenica (imenica na -je: cvijece, granje, lice...), ako je u
obliku koji razlikuje rod, uvijek je u srednjem rodu:
Tu 'e ostavl'eno njeno prstenje.
Cvijece u parku 'e pro)v'etalo. Lice 'e istr(lo.
Granje 'e pokidano.
Zavisni clanovi uz mnoinske oblike imenica (dijete djeca, pile pilad, unuce
unucad...) koji su ujedno i zbirne imenice, imaju oblike jednine enskoga
roda:
Mo'a d'e)a su mi najdraa.
32
4na pilad su pobjegla.
Uz zbirne imenice na !ad glagolski dio predikata je obicniji u obliku mnoine:
Sva el'ad s se raz&'e#ala po sobama.
Uz ove imenice se, ponekad, predikat upotrebljava i u jednini:
Moja el'ad ne na'avl''e svoj dolazak.
Zbirne imenice ljudi (gospoda, braca, djeca) slau se s predikatom u mnoini:
Ljudi s se do+ovorili.
Braca s slo#na.
Djeca s &ez&ri#na.
0inteza
0ada i ovo zna9
Slaganje rijeci u recenici zove srocnost/kongruencija. 0ronost ili
kon+ren)i'a je slaganje rijeci s drugom rijecju u recenici prema rodu, broju,
licu i padeu.
;avrni dio sata6
<o%aa zadaa6 Radna sveska 96 Radni ktak &ro'
Pro)'en'ivan'e i &il'e#en'e ko%entara o napredovan' enika*
ispn'avan'e o&raza)a za praen'e* ,oto+ra,iran'e i izdva'an'e
radova za port,oli'...
32
Nastavna 'edini)a6 Red ri'ei reeni)i
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 red ri'ei reeni)i
32
Red ri'ei reeni)i
8
6
8
7
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6 ;na da 'e sla+an'e ri'ei reeni)i re-eno pravili%a* zna %'esto
osnovni% i sporedni% reenini% lanovi%a reeni)i ali i to da %'esto
reenini( lanova %o#e%o pro%i'eniti stilsko% red ri'ei* zna polo#a' i
,nk)i' ri'ei osnovno%* aktalizirano% i o&avezno% red ri'ei* raz%i'e
lo+ razliito+ poretka ri'ei reeni)i* razlik'e osnovni red ri'ei od stilsko+*
zna pravila o&avezno+ reda ri'ei reeni)i
4vo ve zna9
Rijeci putuju kroz vrijeme, neke nas naputaju a neke se dugo zadravaju u
jeziku, neke cuvaju svoja znacenja, a neke primaju nova.
;NA3N13 RI13I
Bojati se nemoj rijeci!... Tko bi znao
Ne sluaj je uhom onog koji, prije
no nas majka rodi, lik joj i duh dao!
Rjecnik!... Al' rijec nije leptir to je pao
zoologu kakvom u mreu, dvije
32
probole ga igle, e da raspet gnije
uvijek jednak, on to iv sve drukce sjao.
Ta je knjiga groblje sjen naih rijeci;
to smo njima mogli ipak neto reci,
unucad ce pozna da se jednom cude.
Bojati se nemoj rijeci, pa ce dati
sam im duu, pa ce stoprv onda znati
da ih kao sjeme baca meu ljude.
Vladimir Nazor
Sta nam sugerira pjesnik u prvim stihovima pjesme?
,Bojati se nemoj rijeci!... Tko bi znao
Kako bi ove pjesnikove rijeci glasile u svakidanjem govoru?
Nemoj se bojati rijeci! Tko bi znao koliko znacenja svaka od njih krije?
Prepoznaj u pjesmi slicne primjere promjene reda rijeci.
U poeziji i drugim knjievnoumjetnickim tekstovima rijeci mogu da mijenjaju
svoja uobicajena mjesta i time doprinose ritmicnosti, melodicnosti, zvucnosti,
rimi pjesnickog izraza. Promjena uobicajenog reda rijeci ima stilske razloge.
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 Red ri'ei reeni)i
Pravila reda rijeci definirana su recenicnim ustrojstvom i odnose se na
redoslijed sintaksickih pozicija unutar proste i sloene recenice. Prema tim
pravilima razlikujemo tri vrste reda rijeci:
1. osnovni red rijeci (gramaticki, stilski neobiljeen);
2. aktualizirani red rijeci (stilski obiljeen, afektivan);
3. obavezni red rijeci.
4snovni red ri'ei (+ra%atiki ili stilski neo&il'e#en"
32
Osnovni, gramaticki red rijeci, podrazumijeva odreena pravila koja se ticu
mjesta clanova recenicnog ustrojstva. Govorniku su sve rijeci podjednako
vane i nijedna rijec nije naglaenija od druge. To je svakodnevni govor kojim
se iskazuje objektivan stav i miljenje govornika.
Osnovni red rijeci ostvaruje se utvrenim pravilima o mjestu recenicnih
clanova.
a) Osnovni/gramaticki red recenicnih clanova u jednostavnoj/prostoj
recenici je: s&'ekt* predikat* o&'ekt (0RPR4".
s&'ekat predikat o&'ekat
1a volim Sarajevo.
8oran ima psa.
Ro%anopisa) pie romane.
Ako u recenici postoje dva objekta, bilo oba blia, bilo jedan blii, a jedan
dalji, oba stoje iza predikata. Prvo dolazi blii objekat a iza njega dalji
(0RPR4R4"6
s&'ekat predikat &li#i o&'ekat
dal'i o&'ekat
A%ira je poklonila kn'i+
dr+.
b) Priloka odred&a moe biti izrecena prilogom te prijedlonim ili
padenim izrazom.
Kad je priloka odredba izreena prilo+o%* stoji:
- ispred predikata izrecenog jednostavnim glagolskim oblikom:
o Djevojica tiho pria.
- iz%e- di'elova predikata izrecenog sloenim glagolskim oblikom:
o Djevojica je tiho priala.
32
Kada je priloka odredba izreena pri'edlo#ni% ili pade#ni%
izrazo%* stoji iza predikata6
o Ivan ide u pozorite.
o Necemo ici u kolu ci!elu sedmicu.
c) Prid'evski atri&t dolazi najcece ispred i%eni)e na koju se odnosi:
o 'ezbrini dani donose bezbrine godine.
U razgovoru moe doci i atribut iza imenice: Rekao si neto pa%etno.
d) I +lavni i redni &ro'evi* te koliinski prilozi sl#&i atri&ta* takoer
stoje ispred i%eni)e na koju se odnose:
o Meni su trebala dva dana da to nauim.
o 3rvu utakmicu smo odigrali dobro.
o Dao mi je malo okolade.
o Bila mi je to trea petica iz matematike.
o 3rva moja pobjeda je proslavljena.
e) I%enski atri&t +enitiv dolazi iza i%eni)e na koju se odnosi:
o Vidjeli smo to u pozoritu lutaka.
f) Pri'edlo#ni atri&t* kao i imenski, uvijek stoji iza i%eni)e6
o Mirjana je odbojkaica iz Mostara.
o Ruta Tannenbaum je lik iz romana.
g) Apozi)i'a u osnovnom redu dolazi ispred i%eni)e na koju se odnosi,
mada moe biti i iza i%eni)e ako je upravna supstantivna rijec imenicka
zamjenica:
o Nastavnica Sabina uvijek s osmijehom ulazi u uionicu.
o #n!ievnik Abdulah Sidran pisao je antiratnu poeziju.
o Ti, veliki znalac, osvjetla nam obraz.
32
Kada je rijec o osnovnom redu nepro%'enl'ivi( ri'ei* naucimo sljedece:
a. Pri'edlozi vi'ek sto'e ispred
i%eni)a i za%'eni)a na koje se
odnose:
o Na asu smo razgovarali o Jaici.
o Mi smo pred uionicom, a ostali pred kolom.
b. Vezni)i sto'e ispred ri'ei i
reeni)a koje povezuju:
o Miljenko Jergovic i Abdulah Sidran su veliki knjizevnici.
o Bila si tiha, ali si bila jasna.
Aktalizirani red ri'ei (stilski o&il'e#en"
Redoslijed recenicnih clanova u aktualiziranom redu rijeci je stilski
obiljeen i vrlo slobodan. Govorniku su neke rijeci vanije od ostalih pa ih
eli staviti na istaknuta mjesta u recenici: prvo ili posljednje. Rijec se moe
istaknuti i stavljanjem na bilo koje mjesto u recenici koje nije u skladu s
pravilima o stilski neobiljeenom, osnovnom redu rijeci.
a) Predikat u aktualiziranom, stilski obiljeenom redu rijeci, dolazi ispred
s&'ekta6
...%onu kontinenti. %one ruza u vazni
od stakla murano. %one Murano...
(Zato tone Venecija, Abdulah Sidran)
b) 4&'ekt dolazi ispred predikata6
Narode stvorio razliitim, na uho im apnuo: "Sada
upoznajite jedni druge". Si!aset !ezika dao, da ih ue,
jedni od drugih, kroz !ezike da se upoznaju, i svi,
od toga - bivaju bogatiji, i bolji. $eneci!u dao, kao
ticu i ribu to je dao, da ljudi i narodi vjeruju
u Njega udeci se Njegovim djelima.
(Zato tone Venecija, Abdulah Sidran)
32
c) U isticanju prid'evi i prid'evske ri'ei kao atri&ti mogu doci iza
i%eni)e na koju se odnose:
Sud vlastiti bih o tome htio steci
I tebi ga reci."
Cuvi slavuj sud magarca stara,
Prhne i poleti preko devet bara...
(Magarac i slavuj, Krilov)
d) Aktualiziranim, stilski obiljeenim redom rijeci smatra se svako
odstpan'e od pravila od osnovnog redoslijeda rijeci sl#&i
atri&ta.
o Plava tvo'a kosa mi je stalno u glavi.
o Planine visoke i &rda zelena Sarajevo su opasala.
e" Apozi)i'a aktalizirano%* stilski o&il'e#eno% red* ri'ei sto'i iza
i%eni)e na ko' se odnosi i tada se odva'a zarezo%6
o Nedad briimovic, &osansko(er)e+ovaki kn'i#evnik*
napisao je pjesmu Bosna.
o Miroslav Krlea, (rvatski kn'i#evnik* pisao je antiratnu prozu.
o Ja, sin mutnoga lovca, i vidra i ovca,
zavoleo sam u gradu kolonijalnu Hanu,
kcer tuznoga trgovca, 8evre!a udovca, 4....
(Hana, Oskar Davico)
f) ;avisna reeni)a u aktualiziranom redu rijeci dolazi ispred +lavne
(inverzija):
o Kad topovi zattn'e* zlo se sprema.
4&avezni red ri'ei
4vo ve zna9
Red rijeci u naem standardnom jeziku relativno je slobodan, ali postoje
pravila koja su obavezna, a odnose se na poloaj nenaglaenih rijeci (klitika) u
recenici. Poto klitike nemaju svoga naglaska, one se uklapaju u naglasne
cjeline s rijecima koje imaju naglasak. Dakle, njihovo mjesto u recenici nije
slobodno jer moraju stojati uz naglaene rijeci u recenici. To je njihov
obavezan poloaj u recenici, uvjetovan akcenatskim/naglasnim razlozima.
32
3nklitike:naslon'eni)e
Enklitike su kraci oblici pomocnih glagola: sam, si, je, smo, ste, su, cu, ce,
ce, cemo, cete, bih, bi, bismo, biste, licnih zamjenica: me, mi, te, ti, ga, mu,
je, joj, ju, nas, nam, vas, vam, ih, im, rijecce: se, li.
) a Enklitike najcece stoje iza prve naglaene rijeci u naglasnoj cjelini. One
tee pocetku recenice. Zbog toga nije rijetkost da razdvajaju imenicu od
njezina atributa, kao i necije ime i prezime:
o 9pomena 'e misaona pjesma hrvatskog pjesnika A. B.
Simica.
o Ova +a 'e pjesma ucvrstila u vrhu hrvatskog pjesnitva.
) b Enklitike se cesto i grupiraju, odnosno u recenici stoje jedna pored druge
i tada je njihov red tacno utvren. Kad se +rpira' +la+olske i
za%'enike enklitike, prvo dolazi +la+olska, pa onda zamjenicka
enklitika:
o Svi s%o +a vidjeli jucer.
o Ja sa% 'o' pomogla rijeiti zadatak.
) c Ako je u recenici pitna enklitika li* ona ide na prvo mjesto:
o Hoce li %i pomoci?
o Da li s%o to mogli bolje uraditi?
) d Kad vie za%'eniki( enklitika stoje 'edna z dr+* prvo idu one u
dativ* pa u +enitiv i akzativ6
o Jasna %i +a je poklonila.
o Htjeli ste istinu i rekao sam va% 'e.
) e Glagolska enklitika !e moe se izostaviti uz povratne glagole (nagledati
se), kao i u perfektu:
o Nisam mogla nagledati se majke.
o Sestra me pogledala njeno.
33
h) 3nklitike ne %o+ sta'ati na poetk reeni)e* iza ni'ene ri'e)e* te
iza veznika i.
Proklitike:prislon'eni)e
Proklitike su prijedlozi: od, do, iz, ka, za, na, u, sa, o, po, veznici: i, pa, te,
ni, niti, a, ali, nego, vec, ili, da, kad, dok, ako, jer, poto, iako, rijecca: ne.
Proklitike se najcece nalaze ispred prve na+laene ri'ei u naglasnoj
cjelini.
) a Pri'edlozi stoje ispred ri'ei kojoj odreuju pade:
o Covjee pazi
da ne ide malen
ispod zvijezda!
,Na svom koncu
mjesto u prah
prijedi sav u zvijezde."
(Opomena, A. B. Simic)
) b Pri'edlo+ stoji ispred atri&ta i%eni)e kojoj odreuje pade:
o Samo je korak od tebe do sjajnih nebeskih zvijezda.
) c Pri'edlozi stoje iz%e- sastavni( di'elova neodre-eni( za%'eni)a6
o Da ni za im ne zali
(Opomena, A. B. Simic)
) d Ni'eni)a ne stoji ispred predikata i pie se odvo'eno6
o Covjee pazi
da ne ide malen
ispod zvijezda!
0inteza
0ada zna i ovo9
33
Razlikujemo tri vrste reda rijeci:
1. osnovni red rijeci (gramaticki, stilski neobiljeen);
2. aktualizirani red rijeci (stilski obiljeen, afektivan);
3. obavezni red rijeci.
;avrni dio sata6
33
Nastavna 'edini)a6 Viestrkoslo#ena reeni)a
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 Viestrkoslo#ena reeni)a
pored&ena %etoda*
olovke* +ra,oskop* +ra,o,oli'e
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6 Prepozna'e 'ednostavn reeni)* prepozna'e
'ednostrkoslo#en i viestrkoslo#en reeni)* ralan''e
33
8
8
Viestrkoslo#ena reeni)a
viestrkoslo#ene reeni)e na is(odine i odre-'e n'i(ov %e-so&an odnos*
pravilno sastavl'a viestrkoslo#en reeni) +ovoren' i pisan'
4vo ve zna9
Prepoznaj u sljedecem odlomku predikate i odredi njihov broj u recenicama.

Ja, crv, sitan i nevazan, ta sam mogao uiniti njima, slonovima? Kakvu sam im tetu
mogao nanijeti? Ja sam pesnica koja je udarila u zid. Ja sam udarac koji boli onoga
koji udara. Ja sam mali ovjek koji je zaboravio da je mali. Uvrijedio sam ih to se
usudujem da mislim. Ja, ludi vrabac, poao sam jastrebu u pohode. Jedva sam
izvukao zivu glavu.
(Tvrdava, Mea Selimovic)
Kako zovemo recenice s jednim, a kako recenice s vie predikata?
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 Viestrkoslo#ena reeni)a
Promotri i ove skupine recenica i uoci razlike meu njima.
a) Ja, ludi vrabac, poao sam jastrebu u pohode.
Jedva sam izvukao zivu glavu.
o U ovim recenicama imamo po jedan predikat (poao sa%K sa%
izvkao) i to su proste/jednostavne recenice.
b) Ja sam pesnica koja !e udarila u zid.
o U ovoj recenici imamo dva predikata (sa% pesni)a i 'e darila" i
takvu recenicu zovemo sloenom recenicom. Poto je sastavljena
od najmanjeg broja predikata koji su potrebni sloenoj recenici (dva
predikata), odnosno ima jednostruku meurecenicnu vezu, kaemo
da je to 'edostrkoslo#ena reeni)a.
c) Ja sam udarac koji boli onoga koji udara.
33
Ja sam mali ov!ek koji !e zaboravio da !e mali.
:vri!edio sam ih to se usu&u!em da mislim.
Na!man!a !e mogucnost da pogri!eim ako budem utao.
Ne v!eru!em da mi !e unaprijed zapisan put kojim u proi, jer ne
v!eru!em u neki naroit red ovoga svijeta.
o Analizirajmo trecu skupinu recenica:
+lavna reeni)a atri&tska reeni)a atri&tska reeni)a &ro' klaza
1a sa% dara) koji &oli onoga koji dara. tri klaze
+lavna reeni)a atri&tska reeni)a o&'ekatska &ro' klaza
1a sa% %ali ov'ek koji 'e za&oravio da 'e %ali. tri klaze
+lavna reeni)a zrona o&'ekatska &ro' klaza
Uvri'edio sa% i( to se s-'e% da %isli%. tri klaze
+lavna reeni)a o&'ekatska po+od&ena &ro' klaza
Na'%an'a 'e %o+nost da po+ri'ei% ako &de% tao. tri klaze
Sloene recenice koje su sastavljene od tri i vie predikata, odnosno prostih
recenica, zovemo viestrkoslo#ene reeni)e.
Promotrimo odnose meu surecenicama u posljednjoj viestrukosloenoj
recenici:
+lavna o&'ekatska atri&tska zrona &ro'
33
reeni)a klaza
Ne v'er'e% da mi 'e unaprijed
zapisan put
kojim
proi,
jer ne v'er'e% u neki
narocit red ovoga svijeta.
etiri
klaze
U kakvu su odnosu prva i druga recenica? Sta objanjava druga recenica?
<r+a reeni)a ima slubu objekta: (u) ta ne vjerujem da mi je
zapisan put. Stoga je ona zavisna o&'ekatska reeni)a.
U kakvom su odnosu druga i treca recenica? Na koju rijec iz druge recenice
se odnosi treca recenica? 5rea reeni)a je nastala od atributa (zapisan put)
i ona je atri&tska. Slui kao dopuna drugoj recenici. Druga i treca recenica
su, dakle, zavisne.
etvrta reeni)a kazuje uzrok vrenja ili nevrenja radnje i ona je zavisna
zrona reeni)a.
Sto moemo zakljuciti na temelju promotrenih recenica?
1ednostavna recenica ima samo jedan predikat, a 'ednostrkoslo#ena dva
predikata. Sloenu recenicu koja u svom sastavu ima tri i vie predikata,
odnosno tri i vie prostih recenica, zovemo viestrkoslo#eno% reeni)o%.
Kako odrediti proste recenice/surecenice u viestrukosloenoj recenici?
Prepii recenicu u biljenicu, a zatim:
1. prvo odredi predikate (prisjeti se: predikati su samo licni glagolski oblici,
dakle, predikati nisu infinitivi i glagolski prilozi);
2. zatim odredi surecenice i odvoji ih okomitom ili kosom crtom zaokrui
veznike ili veznicke rijeci (ukoliko ih ima) jer pomau pri prepoznavanju
vrste recenice (mala napomena: surecenice u inverziji imaju veznik na
pocetku, a glavna surecenica obicno nema veznika);
3. vrstu recenice odredi tako da postavi odgovarajuce pitanje za surecenicu
koja se dopunjuje. Naprimjer:
R$ RN RO
L!ubav !e val!da !edina stvar na
svi!etu
koju ne treba ob!an!avati niti traiti joj razlog.
33
o R1 = glavna surecenica;
o R2 = zavisna atributska surecenica;
o R3 = nezavisna sastavna.
Odredi proste recenice/surecenice u viestrukosloenim recenicama6
Mo+li s me preti, %o+li s me zatvoriti, %o+li s me &iti, zar
s malo ljudi &ili bez razloga?
Ja sa% #iv, ja (oda%, ja zna% ta tra#i%, ne prista'e% da me
ne%a.
Nikad covjek ne moe tako upropastiti ivot kao kad eli da ga popravi.
Vie je tuge u istini nego u svemu to moemo da izmislimo.
Volio sam sve to nije rat, volio sam mir.
0inteza
0ada zna i ovo9
1. U viestrukosloenu se recenicu mogu uklopiti i zavisne i nezavisne
surecenice;
2. U sloenoj recenici surecenice se meusobno dopunjuju u znacenju, i to
tako da zavisna dopunjuje jedan dio glavne recenice;
3. Surecenica moe biti u odnosu s dvjema surecenicama, prema jednoj
moe biti u nezavisnom, a prema drugoj u zavisnom odnosu.
;avrni dio sata6
33
Pravopis i pravo+ovor
33
Nastavna 'edini)a6 Veliko slovo vielani% i%eni%a
l'&avi pre%a do%ovini
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika6 pravopis i pravo+ovor* veliko slovo
'ednolani% i vielani% i%eni%a* pisan'e i%ena drtava* or+aniza)i'a*
dr+a:dr#en'a* stanova i predzea* pisan'e i%ena drtveni( i stilski(
pokreta (razni( drtveni( pokreta* %'etniki( prava)a* en'a"l* pisan'e
i%ena (istori'ski( do+a-a'a* pisan'e i%ena 'avni( skpova (kon+resa* sa'%ova*
izlo#&i* s'edni)a* do+ovora* si%pozi'a* kon,eren)i'a"
33
8
9
Veliko slovo vielani%
i%eni%a
9
0
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6 ;na ortoepska i orto+ra,ska pravila* pie velika i %ala slova
sklad s pravopiso%* pri%'en''e steena znan'a ortoepi'i i orto+ra,i'i*
oava va#nost pravopisne nor%e i dr+i% pred%eti%a i o&lasti%a #ivota*
sl#i se pravopiso%* pravopisni% r'eniko% &ez tekoa
4vo ve zna9
Pravo+ovor ili ortoepi'a (grcki orthos prav; epos govor) obuhvata pravilan
izgovor glasa i rijeci, pravilno naglaavanje (isticanje) sloga u izgovornoj
(naglasnoj) cjelini.
Pravopis ili orto+ra,i'a (grcki orthos prav; grafo piem) je skup pravila
koja odreuju nacin pisanja u jednom jeziku. Pravopis obuhvata: graficki oblik
slova, pisanje velikog i malog slova, sastavljeno i rastavljeno pisanje rijeci,
upotrebu interpunkcijskih i pravopisnih znakova, dakle, svih znakova koji su
potrebni za tacno razumijevanje teksta.
pravo+ovor i pravopis zasnivaju se na 'eziki% nor%a%a koje su
utemeljene u r'enik, +ra%ati)i i pravopis.
34
$. N. O. P.
1. Refik Bulic: Bosanski jezik, Jezicko-pravopisni prirucnik za ucenike osnovnih i
srednjih kola
2. Refik Bulic: Rjecnik pravopisnih, oblickih i akcenatskih nedoumica u standardnome
bosanskom jeziku
3. Senahid Halilovic: Pravopis bosanskoga jezika
4. Alija sakovic: Rjecnik bosanskog jezika
Pravopisni prirucnici uz pravopisna pravila sadre i pravopisni rjenik u
kojemu se navode rijeci cije pisanje predstavlja pravopisnu potekocu.
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 Veliko slovo vielani% i%eni%a
Pisan'e i%ena o&lasti* pokra'ina i kra'eva
o Bosanska krajina je smjetena oko tri rijeke: Une, Sane i Vrbasa!
Pravilo6
U zemljopisnim imenima velikim pocetnim slovom se pie samo prvi clan, ukoliko
ostali clanovi imena nisu vlastite imenice. Takva su imena oblasti, pokrajina, krajeva i
dijelova naselja.
Pri%'eri6
Semberija, Bosanska krajina, Cazinska krajina, Slovensko primorje, Hrvatsko
zagorje, motska krajina,...
Pisan'e i%ena nasel'eni( %'esta (+radova* ari'a* +radski( etvrti !
vei( di'elova +rada* sela* zaselaka"
34
o U Kraljevoj Sutjesci kod Kaknja 23. oktobra 2011.godine obiljeena je 533.
godinjica od smrti pretposljednje bosanske kraljice Katarine Kosaca-
Kotromanic.
Pravilo6
Velikim pocetnim slovom piu se svi clanovi imena naseljenih mjesta (gradova,
carija, gradskih cetvrti-vecih dijelova grada, sela, zaselaka), osim veznika i
prijedloga koji su u sastavu imena.
+radovi6 di'elovi +radova (nasel'a"6 sela i zaseo)i6
Kraljeva Sutjeska, Banja
Luka, Dvor na Uni, Gornji
Vakuf, Bosanski Novi, Han-
Pijesak, Biograd na Moru...
Brcanska Malta (u Tuzli),
Aerodromsko Naselje (u
Sarajevu), Bacarija (u
Sarajevu), Sicki Brod (u Tuzli)...
Bosansko Petrovo
Selo, Gornje
Petrovice, Donji
Rainci
Pisan'e i%ena tr+ova* li)a i &levara
o U Mostaru se nalazi Trg vana Krndelja a Ulica Ferhadija je u Sarajevu.
o U Zenici je Trg Kulina bana.
Pravilo6
U imenima trgova, ulica i bulevara samo se prva rijec pie velikim pocetnim slovom
a ostale malim, osim ako nisu vlastite imenice.
tr+ovi6 li)e6 &elevari6
Trg slobode, Trg Bosne i
Hercegovine, Trg solidarnosti, Trg
sarajevske olimpijade, Soni trg,...
Ulica platana, Ulica
ehida, Ulica palih
branitelja, Ulica slobode,
Bulevar kralja
Tvrtka, Bulevar
revolucije...
Jo o pisanju imena ulica i bulevara:
a) Veliki% pocetnim slovom pie se rijec ulica u slucajevima kada se kao
neodvo'ivi dio ne %o#e izostaviti iz naziva li)a:
Ulica platana, Ulica branilaca, Ulica ehida, Ulica branitelja...;
b) Mali% pocetnim slovom pie se rijec ulica kada je neo&avezni dio
i%ena, kad moe promijeniti mjesto, kad se moe izostavljati ili
skracivati:
ulica Vrani, ul. Vrani, Vrani ulica; ulica Hasana Kikica, Hasana
Kikica ulica; ul. Klosterska, Klosterska ulica; ul. Dzemala Bijedica,
ulica Dzemala Bijedica, Dzemala Bijedica ulica;
34
c) Mali% pocetnim slovom se moe napisati naziv &levara kad se ne
#eli naroito istai n'e+ovo pno i%e. Tada je ue ime obicno u
nominativu i meu navodnicima:
na bulevaru ,Mea Selimovic, na bulevaru ,Kulin ban...
o Vrijeme vladavine Kulina bana je u narodu zapamceno kao razdoblje
blagostanja. O tome govori i narodna poslovica Za Kulina bana i dobrijeh
dana. Jajce ima ulicu Kulina bana.
Pisan'e vielani( i%ena drtava* or+aniza)i'a* dr+a:dr#en'a*
stanova i predzea
o Na likovnim kolonijama koje organizira Udruenje likovnih umjetnika Bosne
i Hercegovine, pojavljuju se i poznati svjetski likovni umjetnici.
Pravilo6
Velikim pocetnim slovom pie se prvi clan u vieclanim vlastitim imenima drutava,
organizacija, ustanova, preduzeca, udruga/udruenja. Ostale rijeci piu se malim
pocetnim slovom ako nisu same po sebi vlastito ime. Ukoliko je sastavnica tog imena
neka druga vlastita imenica (drugi naziv, ime), ona se pie takoer velikim pocetnim
slovom.
drtva0 Planinarsko drutvo ,Cusine; Lovacko drutvo ,Breza; Drutvo
fizicara u BiH; Drutvo pisaca Bosne i Hercegovine; Drutvo
bosanskohercegovackih pisaca u Gornjoj Austriji...
dr#en'a6 Udruenje drutava za osiguranje u Federaciji Bosni i Hercegovini;
Unija studenata Univerziteta "Demal Bijedic" u Mostaru; Udruenje
studenata Elektrotehnickog fakulteta Sarajevo "Steleks...
or+aniza)i'e6 Vijece sigurnosti Organizacije ujedinjenih narodaK Meunarodna
organizacija za razmjenu studenata; Humanitarna organizacija
,Partner; Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine...
stanove6 Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; nstitut za
geneticko inenjerstvo i biotehnologiju Sarajevo; Opca bolnica
,Prim. Dr. Abdulah Naka; Javna ustanova ,Centar za kulturu i
obrazovanje Sarajevo; Opera Narodnog pozorita u Sarajevu...
predzea6 Javno poduzece Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine;
zdavacko preduzece ,Svjetlost Sarajevo; Tvornica obuce ,Aida
Tuzla...
Pisan'e i%ena (istori'ski( do+a-a'a
34
a) Povod za izbijanje Prvog svjetskog rata bio je Sarajevski atentat na
austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu
Sofiju.
Pravilo6
Velikim pocetnim slovom piu se ustaljeni nazivi historijskih dogaaja (ratova,
ustanaka, revolucija, bitaka). Ostale rijeci piu se malim pocetnim slovom ako same
po sebi nisu vlastita imena.
Pri%'eri6
Husinska buna, Buna protiv dahija, Oktobarska revolucija, Francuska revolucija,
gmanski mar, Bitka za Zuc, Bitka na Bedru, Bitka za ranjenika/Bitka na Neretvi...
&" Slobodu u Drugom svjetskom ratu je donio narodnooslobodilacki pokret.
Pravilo6
Malim pocetnim slovima se piu opci pojmovi kao to su ustaljena imena pojedinih
historijskih pokreta i zbivanja.
Pri%'eri6
ilirizam/ilirski pokret, humanizam, renesansa, hrvatski narodni preporod,
reformacija...
Pisan'e i%ena 'avni( skpova (kon+resa* sa'%ova* izlo#&i* s'edni)a*
do+ovora* si%pozi'a* kon,eren)i'a"
o Na Smotri stvaralatva ucenika osnovnih kola prepoznatljiva je velika
kreativnost i entuzijazam ucenika i nastavnika.
Pravilo6
Velikim pocetnim slovom pie se prvi clan (ili jedini clan u jednoclanim imenima)
vieclanih vlastitih imena javnih skupova (kongresa, sajmova, izlobi, sjednica,
dogovora, simpozija, konferencija). Kad ime pocinje rednim brojem, prva rijec iza
rednog broja pie se malim pocetnim slovom. Ostale rijeci piu se malim pocetnim
slovom ako nisu same po sebi vlastito ime.Ukoliko je sastavnica tog imena neka
druga vlastita imenica (drugi naziv, ime), ona se pie takoer velikim pocetnim
slovom.
Pri%'eri6
V kongres ininjera Bosne i Hercegovine; Dubrovacke ljetne igre; Festival malih i
eksperimentalnih scena u Sarajevu; Berlinski kongres; Slovo Gorcina u Stocu;
Meunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije; Sajam ljive, Gradacac;
Meunarodni znanstveni simpozij; Konferencija ,Zene u politici
34
Prepii ispravno tekst u svoju biljenicu. Obrati panju na veliko slovo u
pisanju imena kontinenata, drava, gradova, ljudi.
australija u prijevodu znaci juna zemlja.
glavni grad argentine, zemlje srebra, je buenos aires, koji u prijevodu
znaci - dobar vazduh.
na arapskom jeziku sudan znaci zemlja crnih, a kartum, glavni grad
sudana, dobio je ime po hobotnici.
korijen rijeci bosna izvodi se od rijeci bassinus to znaci tekuca voda -
tekucica. Naziv hercegovina je nastao od titule stjepana vukcica kosace
- herceg (hercog).
grad tuzla se nekada zvao jala, rimski naziv za tuzlu bio je sali, a
dananje je ime dobila po turskoj rijeci tuz to znaci so/l, i tuzluk -
slanik.
grad sarajevo je dobio ime od dvije rijeci: saraj dvor namjesnika i rijeci
ovasi - polje oko dvora.
grad mostar je dobio ime po starom mostu.
Prepii ispravno imena kontinenata, drava, gradova, sela, rijeka i pokuaj bar
djelimicno odgovoriti na postavljena pitanja:
Kako su dobili imena: evropa, afrika, sjedinjene americke
drave,oraje, bosanski petrovac, lukavac, gornje petrovice, zenica,
teocak, banovici...?
Kroz koje gradove proticu rijeke: bosna, jala, vrbas, drina...?
U prikupljanju informacija mogu ti pomoci nastavnici, roditelji, ali i
enciklopedije, internet.
0inteza
0ada zna i ovo9
- U vieclanim zemljopisnim imenima velikim pocetnim slovom se pie samo prvi
clan, ukoliko ostali clanovi imena nisu vlastite imenice.
- Velikim pocetnim slovom piu se svi clanovi imena naseljenih mjesta (gradova,
carija, gradskih cetvrti-vecih dijelova grada, sela, zaselaka), osim veznika i
prijedloga koji su u sastavu imena.
- U imenima trgova, ulica i bulevara samo se prva rijec pie velikim pocetnim slovom
a ostale malim, osim ako nisu vlastite imenice.
- Velikim pocetnim slovom pie se prvi clan u vieclanim vlastitim imenima drutava,
organizacija, ustanova, preduzeca, udruga/udruenja.
- Velikim pocetnim slovom piu se ustaljeni nazivi historijskih dogaaja (ratova, ustanaka,
revolucija, bitaka).
- Velikim pocetnim slovom pie se prvi clan (ili jedini clan u jednoclanim imenima)
vieclanih vlastitih imena javnih skupova (kongresa, sajmova, izlobi, sjednica,
dogovora, simpozija, konferencija).
! Malim pocetnim slovima se piu opci pojmovi kao to su ustaljena imena pojedinih
historijskih pokreta i zbivanja.
;avrni dio sata6
34

Nastavna 'edini)a6
Reenini i pravopisni znakovi6taka (."* zarez (*" i dvotaka (6"
34
9
1
Reenini i pravopisni znakovi
4&razovni6 poznavan'e enika sa vri'ednosti%a 'eziko+ standarda* poznavan'e
enika sa 'eziki% zakonitosti%a* tvr-ivan'e posto'ei( i sti)an'e novi( znan'a iz
o&lasti 'ezika* pravo+ovora i pravopisa6 Reenini i pravopisni znakovi* taka (."*
zarez (*" i dvotaka (6"
pored&ena %etoda*
5e%atska korela)i'a
Is(odi en'a6 ;na ortoepska i orto+ra,ska pravila o pravopisni% i reenini%
znakovi%a* pri%'en''e steena znan'a ortoepi'i i orto+ra,i'i* oava va#nost
pravopisne nor%e i dr+i% pred%eti%a i o&lasti%a #ivota* sl#i se
pravopiso%* pravopisni% r'eniko% &ez tekoa
4vo ve zna9
Pravopisni znakovi su vrsta pismenih znakova kojima se postie veca jasnoca
i bolje razumijevanje odnosa izmeu pojedinih dijelova teksta.
Pravopisni znaci su: tacka (.), upitnik (?), uzvicnik (!), tacka-zarez (;), zarez (,),
dvotacka (:), tri tacke (...), crta (~), crtica (-), navodnici (...), polunavodnici
('...'), zagrade ( ), apostrof ( ' ), kosa crta(/) itd.
34
Tacku, upitnik, uzvicnik, tacku-zarez, zarez, dvotacku, tri tacke, crtu, navodnike i
zagrade zovemo i reenini% ili interpnk)i'ski% znakovi%a.
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 Reenini i pravopisni znakovi
5aka (."* zarez (*" i dvotaka (6"
5aka (."
5aka se potre&l'ava6 pri%'er
- na kraju obavjetajne - potvrdne i
odricne recenice:
Tvrava je Selimovicev roman objavljen
1970. godine.
- iza arapskih rednih brojeva: Radnja romana je smjetena u osmansku
Bosnu u 17. stoljecu, nakon Hocimske
bitke.
- iza skracenica: st., npr., itd., sl., tj.;
- na kraju izdvojenog datuma, iza
rednog broja za godinu:
Sarajevo, 5. 12. 2012. godine
- iza rimskih brojeva kojima se
oznacava redoslijed poglavlja,
odjeljaka i sl.:
. Tvorba rijeci
5aka se ne pie6 pri%'er
- iza rednih brojeva napisanih
arapskim brojkama kada se iza njih
nae drugi pravopisni znak (zarez,
zagrada, crta ili koji drugi):
O Tijani iz romana Tvrava moete saznati
vie na 45, 46, 47 i 48. strani.
- iza rimskih brojeva:
Roen sam 13.V 1998. godine.
Prepii tekst u biljenicu i pravopisne znake (tacku, zarez, dvotacku)
postavi na odreena mjesta u tekstu:
Radnja romana Tvrava smjetena je u muslimanskoj sarajevskoj sredini u
17 v, poslije hocinske bitke u Rusiji 1621 godine ako je radnja smjetena u 17
34
vijek, ona se odnosi i na dananje, juceranje vrijeme, pa cak i na buduce
,Tvravu cine: ratna iskustva, ljudske krize, sukob pojedinca sa drutvom...
;arez (*"
)) ;arez 'ednostavno':prosto' i slo#eno' reeni)i
Zarez se kao interpunkcijski znak upotrebljava cesto i u razlicitim recenicnim
situacijama. Za upotrebu zareza je najvanije pravilo da se ono to je u
mislima tijesno povezano, to predstavlja jednu cjelinu, ne odvaja zarezom, a
dijelovi koji cine cjelinu za sebe, odvajaju se zarezom od ostalih dijelova
recenice.
Nedostatak zareza ili njegovo stavljanje na pogreno mjesto moe potpuno
promijeniti smisao poruke ili oteati citanje i razumijevanje teksta.
Zarez pokazuje meusobne odnose rijeci, skupova rijeci i recenica. Kod pisanja
zareza bitno je upamtiti pravilo: zarezom se odvajaju rijeci, skupovi rijeci i recenice
kad nisu meusobno tijesno povezani.
)) ;arez ntar 'ednostavne:proste reeni)e
a. Recenica je jedinstvena obavijesna, znacenjska i intonacijska cjelina.
Meutim, pojedini njeni dijelovi (rijeci, sintagme, izrazi) mogu biti u
izvjesnoj mjeri samostalni. Ti samostalni dijelovi odvajaju se
zarezom, dok se oni dijelovi koji su u cvrstoj znacenjskoj vezi ne
odvajaju zarezom.
b. Zarez je interpunkcijski znak kojim se obiljeavaju:
- naporednost;
- naknadno pojanjenje;
- rijeci i izrazi subjektivnog stava (modalne rijeci);
- narocito isticanje;
- obracanje;
- suprotnost.
Pravilo6 pri%'er
34
Zarezom se odvajaju umetnuti recenicni
dijelovi. Ako se apozicija nalazi iza
imenice koju blie odreuje, u pisanju se
obavezno odvaja zarezima s obje strane,
a u govoru pauzama.
Alija Nametak, &osansko(er)e+ovaki
pisa), u romanu ,Tuturuza i eh Meca
znacajno mjesto posvecuje opisivanju
bosanskohercegovackih mjesta, ljudi i
obicaja.
za rijeci u vokativu obavezno piemo
zarez u pisanju, a pravimo pauzu u
izgovoru.
<o%aine, mi bismo prvo jeli, pa onda
kahvu pili.
Modalne rijeci i izrazi, te neke rijeci koje se
nalaze u toj slubi (rijecce, uzvici...) se
odvajaju zarezima.
Vi ste, v'erovatno, gladni. A%a* da se
jede.
za istovrsnih rijeci u nabrajanju obavezno
piemo zarez.
Jela su se sluila ovim redom: na'pri'e
or&a* pa evap s tirito%* zel'ani)a*
dol%a paprike* %lade tikvi)e...
Zarez piemo i kod naknadno dodatih
rijeci, naknadnog pojanjenja rijeci,
recenica.
Voljeli su sva ta jela* odnosno stara
&osanska 'ela.
Zarez piemo i kod isticanja. I zaista, svi su bili iznenaeni neobicno
bogatom trpezom.
Zarez se stavlja i izmeu nezavisnih
atributa.
Tako su se gostili u &osansko'*
kisel'ako' porodici Terovic.
Zarezom se odvajaju i dijelovi recenice sa
suprotnim znacenjem.
Starije je glad, a %la-e #e-.
)) ;arez iz%e- prosti( reeni)a slo#eno'
Pravilo Pri%'er
Proste/jednostavne recenice u okviru
nezavisnosloene recenice mogu se
odvajati zarezom jer su meusobno
znacenjski i intonacijski nezavisne
jedna o drugoj.
Obuzela me mirna ravnodunost, ne
tugujem, ne radujem se.
Volio sam sve to nije rat, volio sam mir.
Nisam to govorio, ali sam snano
osjecao, svakom ilicom.
Satima sam sjedio pred Begovom
damijom, na kamenu, i gledao ljude
kako prolaze, ili nebo, ili nita.
(Mea Selmovic: Tvrdava)
Proste/jednostavne recenice u Docekale su me rave vijesti kad sam
okviru zavisnosloene recenice ne
odvajaju se zarezom jer se nalaze u
zavisnom odnosu (gramaticki,
znacenjski i intonacijski).
doao s vojne.
(Mea Selmovic: Tvrdava)
35
Zarez se pie kad su recenice u
inverziji.
Kad sam doao s vojne, docekale su me
rave vijesti.
<votaka (6"
Dvotacka ukazuje da tekst koji slijedi sadri objanjenje ili zakljucak teksta koji
se nalazi ispred nje. Pie se i iza rijeci kojima se najavljuje nabrajanje, a
ispred onoga to se nabraja, te ispred teksta koji se navodi (upravni govor).
a" <votaka kao o&'an'en'e reenino+ niza
Trebalo je da mu objasnim, da mu kazem da je to ovjek koji je cijelog svog vijeka
pisao pjesme i mudre prie o ljudima: kakvi su bili i ta su radili - dobro ili zlo. (Konak,
Camil Sijaric)
&" <votaka kao zakl'ak teksta
I ne daj mi, boze, da do tamo stignem, jer kud bih dalje!... Pa velim: bolje je k cilju
putovati s nadom, nego do cilja doputovati. (Konak, Camil Sijaric)
)" <votaka na&ra'an'
Camil Sijaric je napisao zbirke pripovjedaka: Ram-Bulja, Zelen prsten na vodi, Kucu
kucom cine lastavice, Naa snaha i mi momci.
d" <votaka navo-en' teksta (pravni +ovor"
Citam mu dalje iz tvoje knjige, Ser-Ane:
- ,Najvie prava ima onaj koji cuti." (Konak, Camil Sijaric)
e" <votaka se pie i iz%e- &ro'eva ko'i%a se iskaz'e odnos a ita se
Apre%aE6
Pobijedili smo 2:1. (dva prema jedan)
Prepii tekst u biljenicu i pravopisne znake (tacku, zarez, dvotacku)
postavi na odreena mjesta u tekstu:
Radnja romana Tvrava smjetena je u muslimanskoj sarajevskoj sredini
u 17 v poslije hocinske bitke u Rusiji 1621 godine ako je radnja smjetena
u 17 vijek ona se odnosi i na dananje juceranje vrijeme pa cak i na
buduce ,Tvravu cine ratna iskustva ljudske krize sukob pojedinca sa
drutvom...
35
0inteza
0ada zna i ovo9
5aka se ne pie iza rednih brojeva napisanih arapskim brojkama kada se iza njih
nae drugi pravopisni znak (zarez, zagrada, crta ili koji drugi).
;arez pokazuje meusobne odnose rijeci, skupova rijeci i recenica. Kod pisanja
zareza bitno je upamtiti pravilo: zarezom se odvajaju rijeci, skupovi rijeci i recenice
kad nisu meusobno tijesno povezani.
<votaka ukazuje da tekst koji slijedi sadri objanjenje ili zakljucak teksta
koji se nalazi ispred nje. Pie se i iza rijeci kojima se najavljuje nabrajanje, a
ispred onoga to se nabraja, te ispred teksta koji se navodi (upravni govor).
;avrni dio sata6
Nastavna 'edini)a6 Upitnik (@"* zvinik:sklinik (9" i taka!zarez (K"
35
9
2
Reenini i pravopisni znakovi6 Upitnik (@"*
zvinik:sklinik (9" i taka!zarez (K"
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* pravo+ovora i pravopisa6 Reenini i
pravopisni znakovi* Upitnik (@"* zvinik:sklinik (9" i taka!zarez (K"
pored&ena %etoda*
5e%atska korela)i'a
pravopiso%* pravopisni% r'eniko% &ez tekoa
4vo ve zna9
Tacku, upitnik, uzvicnik, tacku-zarez, zarez, dvotacku, tri tacke, crtu, navodnike i zagrade
zovemo i reeninim ili interpunkci!skim znakovima.
35
8lavni dio sata
Upitnik (@"* zvinik:sklinik (9" i taka!zarez (K"
Upitnik (@"
,Znate li cija je ovo pjesma? Ne znate? Hasane, pii! Sulejmanu (...) da se za dvije
zbirke pjesama dade ezdeset zlatnika. (Pilaviji) Sta veli?
Pilavija: E, to je mnogo.
Sokolovic: Kako - mnogo?
(Dervi Suic, Veliki vezir )
Upitnik je pravopisni znak kojim se oznacava upitnost, odnosno pitanje.
Pravilo6 Pri%'er6
Upitnik dolazi i kod retorickih pitanja
koja ne trae odgovor:
Kako ti mogu posuditi knjigu kad je nemam?
Tee i tee, tee jedan slap;
Sto u njem znai moja mala kap?
(Dobria Cesaric, Slap)
Ako nekoliko upitnih recenica slijedi
jedna iza druge, a cine smislenu
cjelinu, upitnik se moe staviti samo
iza posljednje, a ostale se odjeljuju
zarezom ili povezuju veznicima.
Reci mi kako da te razveselim* to da ucinim*
koga da ti dovedem@
Ako se pita samo jednim dijelom
recenice, upitnik se stavlja iza te
rijeci ili dijela recenice, a dalje se
moe nastaviti malim slovom.
Neto je skrivao u torbi, a to@ to niko nije
mogao naslutiti.
Upitnik ne dolazi iza neupravnih
pitanja:
Reci mi koga si zvala. spricala mi je zato je
tako radosna.
Uzvinik:sklinik (9"
pravilo primjer
Uzvinik:sklinik se pie na kra'
zvine:skline reeni)e.
Stani! Bravo! Gorane! Pazi! Kakav
pogodak!
35
5aka!zarez (K"
Tacka-zarez je pravopisni znak koji obiljeava pauzu/stanku srednje duine,
kracu od tacke, a duu od zareza. Obicno se stavlja izmeu jedinica koje bi
tacka razdvojila preotro, a zarez nedovoljno uocljivo.
Tacka-zarez odjeljuje:
a) skupine istovrsnih ili srodnih jedinica (mogu to biti skupine rijeci ili
skupine recenica);
b) recenice bez veznika;
c) recenice koje treba posebno istaknuti, a u sastavu su sloene recenice.
a" 5aka!zarez skpini istovrsni( ili srodni( 'edini)a
Odgonetni funkciju tacke-zareza u sljedecim stihovima:
Ja domovinu imam; tek u srcu je nosim,
I brda joj i dol;
I... gutam svoju bol!
(S. S. Kranjcevic: Moj dom)
Prepoznaj slicnost i srodnost rijeci: domovina, srce, brda, dol, raj. Sta
povezuje ove rijeci?
U oba stiha koji su zavreni tackom-zarezom, dominantna je domovina sa
svojim ljepotama i ljubavlju koju lirski subjekt nosi u srcu.
&" 5aka!zarez reeni)a%a &ez veznika
Tackom-zarezom odvajamo i recenice bez veznika:
I sve to po njoj gazi, po mojem srcu plee,
Njen rug je i moj rug;
Mom otkinue bicu sve njojzi to uzee,
I ne vracaju dug.
(S. S. Kranjcevic: Moj dom)
U ovoj strofi bi se umjesto tacke-zareza mogao staviti i zarez, samo to bi tada
pauze izmeu stihova bile krace i manje naglaene, a to bi utjecalo na
ritmicnost pjesme.
35
)" 5aka!zarez slo#eno' reeni)i
Tackom-zarezom odvajamo recenicu koju treba posebno istaknuti, a nalazi se
u sastavu sloene recenice!
Evo primjera:
Dogmatian, skeptian i kritian; kako gdje, kako kada i kako s kim;
istonoljubiva kontradikcija; iako ne dosljednost, ali dosljedna. Voli svaku
manifestaciju snage i izraz osjecanja: ljubav, bunu, ogorenje, nezadovoljstvo,
oduevljenje, sve na posljednju potenciju, sve u velikom do grotesnog. Snage
zemlje i naroda, iskonske i zdrave i slatke bolesti naeg vijeka, nita mu nije
strano.
(vo Andric: A. G. Mato)
0inteza
0ada zna i ovo9
Upitnik je pravopisni znak kojim se oznacava upitnost, odnosno pitanje.
Uzvicnik/usklicnik se pie na kraju uzvicne/usklicne recenice.
Tacka-zarez je pravopisni znak koji obiljeava pauzu/stanku srednje duine, kracu od
tacke, a duu od zareza.
;avrni dio sata6
35
9
3
5rotaka:tri take (..."* )rti)a (!"*
za+rade ("* izostavni)i (X"
9
4
Nastavna 'edini)a6 5rotaka:tri take (..."* )rti)a (!"* za+rade ("* izostavni)i (X"
pravopisni znakovi* 5rotaka:tri take (..."* )rti)a (!"* za+rade ("* izostavni)i (X"
pored&ena %etoda*
5e%atska korela)i'a
pravopiso%* pravopisni% r'eniko% &ez tekoa* prepozna'e ,nk)i'
odre-eno+ pravopisno+ znaka
35
4vo ve zna9
Tacku, upitnik, uzvicnik, tacku-zarez, zarez, dvotacku, tri tacke, crtu, navodnike i zagrade
zovemo i reeninim ili interpunkci!skim znakovima.
8lavni dio sata
5rotaka:tri take (..."* )rti)a (!"* za+rade ("* izostavni)i (X"
5rotaka:tri take (..."
a) Trotacka se pie na mjestu gdje je tekst namjerno prekinut:
A poginut, ah to je sveto, to je... stoput bolje nego li sramotno zivjet! A - ko
zna, kad bi on tako kukavan bio bi l' ga i Ajia imala zato volit onako ko
prije? Ta s kojim bi obrazom izao pred nju...? (...)
- Jesi, Ajia, jesi: vjere mi jedina ti na ovom svijetu; ali molim te... mlad
momak neozenjen... sramota, da se krije po budzacima sa zenskinjem.

(Edhem Mulabdic, Zeleno busenje)
b) Trotacka moe oznacavati isprekidan govor uzrokovan uzbuenocu:
- Cini mi se ko da si neto tuzna! - poe on, premda se vidjelo da je i on
neveseo.
- A ko nije? - doeka ona. - Nije ala dumanin...!
- Ta ne boj se, to ce se sve lijepo razminut, kako mi i ne mislimo!
- Dabogda! - uzdae ona.
c) Trotacka moe posluiti knjievniku za obiljeavanje naglaenije pauze
izmeu dijelova recenice:
- Da si me posluala, kad sam te zvao; da si danas moja ja bih opet
bio duzan u boj, ali uvao bih i kucu svoju, a ovako ...
- A zar sad nijesam tvoja?
d) Trotacka se pie na mjestu prekinutog dijela recenice. Obicno se izostavlja dio
teksta koji citalac moe naslutiti:
Sokolovic: (...) A u nas, tamo... ljive su obrane, bestilj krka u
kazanima... ovnovi razapeti visoko na tavanima... sijela djevojaka....
gore nebo planinsko, mrazno, zvjezdano...usamljen vuk vije na
35
mjeseini... Hasane, kasno je, ne mogu vie. Sve to... neka bude za
sutranji popodnevni Divan sroeno i spremno za potpis! Moze ici!

(Dervi Suic, Veliki vezir)
Prepoznaj ta oznacavaju tri tacke u ovom odlomku iz pripovijetke Mrak
na svijetlim stazama vana Gorana Kovacica:
Kad je stigao pred kucu, prie mu Franina blizu i stavi ruku na plece:
- Odveli su ti, Jace, kravu... odveli su ti kravicu...
Onda se naglo okrene od njega i, mahnuvi visoko u nebo, zabije sjekiru do
uke u cjepalo.
Grti)a (!"

Grti)a kao pravopisni znak pie se6 pri%'er
iz%e- sastavni( di'elova ri'ei6 kad-tad
ako se dio ri'ei ko'a se rastavl'a
)rti)o% C prenosi novi red6
kad-
-tad
pri rastavl'an' ri'ei na kra' retka Ajia se rastu-
ila.
iz%e- sastavni( di'elova
polslo#eni)a6
sahat-kula, klima-ureaj, rang-lista,
Kurban-bajram, Numan-efendija, kuca-
muzej
iz%e- sastavni( di'elova izraza
nastali( vezivan'e% ri'ei &lisko+ ili
sprotno+ znaen'a6
gore-dolje, rekla-kazala, hoce-nece,
tamo-ovamo...
Istanbul svojega djetinjstva dozivljavao
sam kao crno1bi!ele fotografije...
Iako sam odrastao u polutami sumorne
kue1muze!a, i takvo je okruzenje
pridonijelo mojoj sklonosti zivljenju
izmedu etiri zida.
(Orhan Pamuk, Istanbul, Grad, sjecanja)
iz%e- di'elova ono%atope'ski(
ri'ei6
tika-taka; bum-trasK pljus-pljas; tu-tu...
iz%e- dvostrki( prezi%ena #enski(
oso&a6
Hanifa Kapidic-Osmanagic je
bosanskohercegovacka knjievna
kriticarka.
pri rastavl'an' ri'ei na slo+ove6
Ako se ova )rti)a na-e na kra' reda*
onda se ona prenosi na poetak
novo+ reda6
cr-ti-ca; pra-vi-lo; pra-vo-pis; lju-bav...
gra-ma-
-ti-ka
35
Prepii recenice u biljenicu i stavi crticu tamo gdje joj je mjesto:
Kupio sam njemacko bosanski rjecnik.
Vozili smo se lijevo desno, tamo ovamo, gore dolje.
U daljini se culo: dum dum, bum tras* pljus pljas.
;a+rade6 o&le ( "* +laste , kose : : i vitiaste Y Z
Zagrade su dvostruki pravopisni znak ( " kojim se oznacava naknadno
umetnuto kao i sporedno objanjenje koje se odnosi na dio recenice, recenicu
ili vie njih. Najcece su oble zagrade.
) a U oblim zagradama nalazi se naknadno objanjenje.
U sljedecem primjeru su u zagradi dati drugaciji nazivi skupina
glasova.
Prisjetimo se podjele glasova u naem jeziku:
1" vokali (samoglasnici": a, e, i, o, u.
2" sonanti (glasnici": j, l, lj, m, n, nj, r, v.
3" konsonanti (suglasnici": b, d, g, z, , d, , p, t, k, s, , c, c, f, h, c.
za brojeva jedan, dva i tri nalazi se samo jedan luk. Takvu zagradu
zovemo jednostruka zagrada. Upotrebljava se umjesto tacke kada
se izraava redoslijed u nabrajanju.
) b Obla zagrada se upotrebljava i kod obiljeavanja umetnutog,
sporednog objanjenja:
Veliki vezir je historijska drama u dva dijela (est slika) koju je
napisao veliki bosanskohercegovacki knjievnik Dervi Suic.
Mala 'ezika radioni)a Mala 'ezika radioni)a
Prepii tekst i postavi zagrade tamo gdje misli da im je po pravopisnim
pravilima mjesto:
Ri%a je glasovno podudaranje na kraju stiha:
36
- parna rima aa bb je rimovanje prvog i drugog, i treceg i cetvrtog stiha;
- ukrtena a b a b rimovanje prvog i treceg, i drugog i cetvrtog stiha;
- obgrljena a b b a rimovanje prvog i cetvrtog, i drugog i treceg stiha;
- nagomilana a a a b rimovanje vie uzastopnih stihova;
- isprekidana a b c b rimovanje ponekih stihovi, isprekidano.
Pisan'e izostavnika:apostro,a (X"
Apostrof se javlja umjesto izostavljenoga dijela rijeci (u knjievnoumjetnickim
tekstovima):
Al' mrijet mi se nece. Jo se nadam.
Ja zivjet' hocu, da mislim i stradam.
(A. S. Pukin, Elegija).

Njime se naznacuje da takvi oblici rijeci nisu uobicajeni u standardnome
jeziku:
Ja kakva je ulbegova kaduna,
Odavle je do Stambola ne ima!
Na nogam' joj sedefli nanule,
Po nanulam' iftijane panule.
(sevdalinka Ja kakva je ulbegova kaduna)
Apostrof se ne stavlja na kraju krnjeg infinitiva koji i nije prihvacen u
standardnome jeziku (plivat, pricat, svirat...)
Apostrof se ne pie na kraju krnjeg infinitiva koji je u sastavu futura :
Te kad mi jednom s duom po svemiru se krene,
"aorit u ko grom:
O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene,
To moj je, moj je dom!
(Silvije Strahimir Kranjcevic, Moj dom)
Zato se narodni pjevac sluio apostrofom u stihovima pjesme Smrt brace
Morica?
(...)
Kad su bili na Jekovcu,
Progovara Moric bro:
- A bogati, Dizdar-aga,
Zastavider nubecije,
Oprosti mi &X'ele ruke,
dodaj mi tamburicu,
Da pogledam po 0ara'Xv,
36
Ne bi li mi lake bilo!
Prepii u biljenicu odlomak iz romana Zeleno busenje Edhema Mulabdica
i stavi odgovarajuce pravopisne znakove (tacku, zarez, upitnik, uzvicnik,
tacku zarez, tri tacke, crticu, izostavnik).
Cuvati staru majku svoju( ) a i Ajiu drat na oku dok ovo sve mine( ) ali ta( ) Onaki
momak( ) jo hoce da se eni( ) ta ta bi mu rekla prva jauklija njegova( ) Muko
bajagi( ) a krije se sa enskinjem( ) Jok( ) ci u boj( ) Da svakako ljepe( ) dostojnije
ovakog momka( ) pa il( ) obranit i majku i dragu svoju i vatan i sve( ) ili poginuti( ) A
poginut( ) ah to je sveto( ) to je ( ) stoput bolje nego li sramotno ivjet( ) A ( ) ko zna( )
kad bi on tako kukavan bio bi l( ) ga i Ajia imala zato volit onako ko prije( ) Ta s
kojim bi obrazom izao pred nju( )
0inteza
0ada zna i ovo9
5rotaka se pie na mjestu gdje je tekst namjerno prekinut, isprekidan govor
uzrokovan uzbuenocu...
Grti)a se pieizmeu sastavnih dijelova rijeci, na kraju retka....
;a+rade su dvostruki pravopisni znak ( ) kojim se oznacava naknadno umetnuto kao
i sporedno objanjenje koje se odnosi na dio recenice, recenicu ili vie njih. Najcece
su oble zagrade.
Apostro, se javlja umjesto izostavljenoga dijela rijeci (u knjievnoumjetnickim
tekstovima.
;avrni dio sata6
36
Nastavna 'edini)a6 Upravni +ovor
36
9
5
Upravni +ovor
pravopisni znakovi* pravni +ovor
pored&ena %etoda*
5e%atska korela)i'a
Is(odi en'a6 ;na ortoepska i orto+ra,ska pravila o pisan' pravno+ +ovora*
pri%'en''e steena znan'a orto+ra,i'i* oava va#nost pravopisne nor%e i
dr+i% pred%eti%a i o&lasti%a #ivota* sl#i se pravopiso%* pravopisni%
r'eniko% &ez tekoa* prepozna'e ,nk)i' odre-eno+ pravopisno+ znaka
4vo ve zna9
Upravnim govorom nazivamo sve one tue rijeci koje se doslovno navode,
bez izmjena, onako kako su izgovorene ili napisane. To znaci, navodi se tekst
cak i onda kada sadri u sebi pogreke.
36
U pisanom tekstu navodnici imaju dva oblika: ,... i "..., a u tampanom i
treci: (... ). U tampanom tekstu znake navoda i zarez iza njih moe
zamijeniti i crtica.
Navedene rijeci moraju biti izmeu interpunkcijskih znakova navodnika. Kad
navodnike otvorite na pocetku navoda, morate ih i zatvoriti na kraju navoda.
8lavni dio sata
Upravni +ovor
Ako je upravni govor upitna ili uzvicna recenica , upitnik i uzvicnik stavljamo
prije navodnih znakova, recenicu objanjenja piemo malim slovom i ne
odvajamo zarezom.

,Dogovoreno! uzviknuo je.
,Zar me se ne sjeca? upita me.
Uz navedene rijeci najcece se nalaze i ri'ei:reeni)e o&'an'en'a.
Navedene rijeci se mogu nalaziti na pocetku, na kraju recenice, ali se mogu
nalaziti i na pocetku i na kraju recenice. Za svaki od ovih nacina upravnog
govora postoje odreena pravila pisanja. Uoci razliku u upravnom govoru.
Gdje se nalaze objanjenja (piceve rijeci), a gdje navedene/citirane rijeci?
a) Jedva je progovorio: ,Vie volim ivjeti dan u smijehu, nego
vjecnost u suzama.
Ako prije navedenih rijeci stoje rijeci objanjenja, iza njih se pie
dvotacka, zatim se otvaraju znaci navoda, upravni
govor/navedene rijeci pocinju velikim slovom, a navodnici se
zatvaraju poslije pravopisnog znaka na kraju navedene
recenice.
b) ,A zato to govori? pitala sam ga iznenaeno.
Sada je upravni govor ispred recenice koja ga objanjava.
Navedene rijeci su izmeu znaka navoda, a iza njih je upitnik jer
je recenica upitna. Rijeci objanjenja pocinju malim slovom.
c) , jedna suza, dodala sam, ,moe nekad vrijediti vie od tovara
zlata.
zmeu upravnog govora su rijeci objanjenja koje su s obje
strane odvojene zarezima. Prvi dio navedenih rijeci pocinje
velikim slovom, a drugi dio navedenih rijeci malim slovom jer je
to nastavak teksta (ako to nisu vlastita imena). Oba dijela
navedenih rijeci moraju biti izmeu otvorenih i zatvorenih znaka
navoda.
36
4d+ovori na pitan'a i potkri'epi od+ovore pri%'eri%a6
Kada navedene rijeci piemo velikim pocetnim slovom, a kada ne?
Kada iza navedenih rijeci piemo upitnik, uzvicnik, tacku, a kada zarez?
0inteza
0ad zna i ovo9
Ako je upravni govor upitna ili uzvicna recenica , upitnik i uzvicnik stavljamo
prije navodnih znakova, recenicu objanjenja piemo malim slovom i ne
odvajamo zarezom.
Uz navedene rijeci najcece se nalaze i ri'ei:reeni)e o&'an'en'a.
Navedene rijeci se mogu nalaziti na pocetku, na kraju recenice, ali se mogu
nalaziti i na pocetku i na kraju recenice.
;avrni dio sata6
Nastavna 'edini)a6 Pisan'e ri'ei s +lasovi%a , , d, &
36
9
6
1
Pisan'e ri'ei s +lasovi%a ,
, d, &
9
7
1
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* pravo+ovora i pravopisa6 Pisan'e ri'ei s
+lasovi%a , , d, &
pored&ena %etoda*
5e%atska korela)i'a
Is(odi en'a6 ;na ortoepska i orto+ra,ska pravila o pisan' i iz+ovor +lasova
* i d# i -* * pri%'en''e steena znan'a orto+ra,i'i i ortoepi'i* oava va#nost
pravopisne nor%e* sl#i se pravopiso%* pravopisni% r'eniko% &ez tekoa
4vo ve zna9
U naem jeziku postoje cetiri srodna suglasnika koji se ne izgovaraju
svugdje jednako. To su dva para glasova: - i d# - -. Prvi je par
bezvucni, a drugi zvucni. Ono po cemu se ovi glasovi razlikuju je njihov
izgovor: i d# se izgovaraju ,tvre, a i - ,meke. Meutim, nerijetko se
36
ovi glasovi ne razlikuju u govoru i pisanju pa je pogrean izgovor glasova
rezultat i pogrenog pisanja.
8lavni dio sata
Pisan'e ri'ei s +lasovi%a , , d, &
Pisan'e ri'ei s +lasovi%a i
- Dunjalue, golem ti si!
Sarajevo, seir ti si!
Baarijo, gani ti si!
Cemaluo, duga ti si!
Latinlue, ravan ti si!
(sevdalinka Dunjalue, golem ti si!)
Glasovi i su dva razlicita glasa koja su suprotstavljena jedan drugome i
sudjeluju u razlikovanju znacenja rijeci:
gucak (gusinjak) - gucak (gusti)
mlacenje (od mlaciti) - mlacenje (od mlatiti)
spavacica (ena koja spava) - spavacica (odjeca za spavanje)
posjecen (od posjeci) - posjecen (od posjetiti)
Pojava nerazlikovanja glasova i je cesta u bosanskim narodnim govorima.
Pogledaj neke od rijeci u kojima se javlja glas :
+las se 'avl'a6 pri%'er
ri'ei%a ko'i%a postanak ni'e vidl'iv bava, juer, gr, pela, ast, elo,
aa, poeti, raun...
nastav)i%a i%eni)a tako da se 'avl'a
svi% pade#i%a takvi( i%eni)a 'ednine i
%no#ine na6
!a6
!aa6
!n'aa6
voza, bera, otira, pjeva;
udavaa, savijaa* cvjetaa;
sjevern'aa, korn'aa,
de%intivi%a ri'ei6 kamenic, oblaic, stanic;
vokativ 'ednine i%eni)a %ko+ roda
ko'a se zavrava na !k i !)
(I palataliza)i'a"6
junak junae, nastavnik
nastavnie, vojnik vojnie. mjese)
mjesee, ota) oe...
no%inativ* akzativ i vokativ
%no#ine i%eni)a %ko+ roda ko'i%a se
osnova zavrava na !)6
stri) strievi strieve (hej)
strievi; ze) zeevi zeeve
zeevi
ko%parativ i sperlativ prid'eva6 jak jai najjai;
gorak gori najgori
36
Pogledaj neke od rijeci u kojima se javlja glas .
8las se 'avl'a6 pri%'er
osnova%a ri'ei ko'i%a postanak
ni'e vidl'iv6
elav, ud, ki,mo, no;
ri'ei%a ko'i%a osnovi i%a%o
+lasove t i &6
brat > braa, pamtiti > pamenje,
sme- > smekast...
nastav)i%a i%eni)a na6
!oa6 vrednoa* sljepoaK
de%intativi%a neki( ri'ei6 komadi* ducanciK
+la+olsko% prilo+ sadan'e%6 sjedei, lupkajui;
prid'evi%a na !i6 pisai, ivai;
in,initiv +la+ola6 ii, nai, rei, moci;
ko%parativ i sperlativ prid'eva ljut ljui najljui
ut ui-najui
krut krui najkrui
Postoje i neki naporedni oblici rijeci, kao to su:
koat koat
maurina maurina
cerpi cerpi
Pisan'e ri'ei s +lasovi%a d# i -
glasovi d# i - su dva razlicita glasa koja su suprotstavljena jedan drugome i
sudjeluju u razlikovanju znacenja rijeci: dak vreca; ak ucenik.
Ovo su neke od rijeci u kojima se javlja glas d.
8las d se 'avl'a pri%'eri
osnova%a ri'ei ko'i%a n'i(ov
nastanak ni'e vidl'iv* a to s na'ee6
ori'entaliz%i6 amid#a, d#emper,
pid#ama, d#ep, had#ija, d#aba, <#emal,
<#enana, maharad#a, patlid#an
an+liz%i6 d#okej, d#ip, d#ez, d#ungla, ...
s,iksi%a izvedeni)a na !d#i'a6 buregd#ija, galamd#ija, aljivd#ija,
racund#ija;
s,iksi%a izvedeni)a na !d#ini)a buregd#inica, sajd#inica;
s,iksi%a izvedeni)a na !d#i6 amid#ic, dajd#ic;
ri'ei%a ko'i%a se +las nalazi
ispred zvno+ &6 !d#&a
naruciti > narud#ba, jednaciti >
jednad#ba;
Postoje i neki naporedni oblici:
Madarska Maarska
36
Madar Maar
Madarica Maarica
Madarski - maarski
Ovo su neke od rijeci u kojima se javlja glas &.
8las & 'avl'a se pri%'eri
osnova%a ri'ei ko'i%a n'e+ov
nastanak ni'e vidl'iv
-ak, -on, la-a, le-a, sme-a, an-eo,
ma-ionicar, me-a, oru-e, smu-, -er-ef,
vje-e
ko%parativ i sperlativ prid'eva6 lud- lu-i najlu-i
blijed blje-i najblje-i
tvrd tvr-i najtvr-i
prezent* +la+olsko% prilo+
sadan'e% i i%perativ +la+ola na !ati
glodati glo-em glo-uci glo-i
+la+olski% i%eni)a%a ro-enje, vi-enje, navo-enje
ri'ei%a izvedeni% i%enski% i
prid'evski% s,iksi%a
! 'aK !'aninK !'a'K !'eK
!'enikK ! 'iK !'ak
me-a; gra-anin; doga-aj; gro-e;
osu-enik; medvje-i; mla-ak
nesvreni% +la+oli%a sa s,iksi%a
!'atiK !'ivati ga-ati, ogra-ivati..

Prepii tekst u biljenicu i umetni odgovarajuca slova (, , d, &) u sljedecem
tekstu:
(...)
Uasna srepnja proimala ga citava. Svaki bi (...)as tr( )karao u talu i uvjeravao
se da li je zasun dobro preba( )en, da li Goluba u polutmini zveke( )e lan( )i( )em na
koritu.
Danas nije, tovie, razmiljao niti o tome kako ( )e se na ( )ur( )evo Goluba oteliti;
nije razmiljao s rado( )u kakovo ( )e ime nadjenuti tel( )i( )u a te su mu misli ina( )
e dane ispunjavale.(...)
( )itavo je popodne odlazio malo podalje na put i onda se urno vra( )ao do
kravice.
Predve( )e stavi uho na cestu, i zamre mu srce: cesta je tutnjila, i tutanj se naglo
pribliavao kao prijetnja.
Ja( )ica otr( )i u talu, dovu( )e unutra potporanj i ( )vrsto podupre vrata.
Pred ku( )om su stala kola.
Gore nad njim u sobi, grmio je pod od nogu.
Hej, Ja( )ica! viknu ga starjeina.
Ja( )ica ( )vr( )e privine kravi( )inu glavu i uko( )i se.
- Ja( )ica, hej! vikao je starjeina oko ku( )e, a gospoda su neto mrmljala i
smiju( )i se sjedala na krhke, iscrvoto( )ene predmete.
37
(van Goran Kovacic, Mrak na svijetlim stazama)
0inteza
0ada zna i ovo9
Glasovi i su dva razlicita glasa koja su suprotstavljena jedan drugome i sudjeluju
u razlikovanju znacenja rijeci.
Pojava nerazlikovanja glasova i c je cesta u bosanskim narodnim govorima.
glasovi d# i - su dva razlicita glasa koja su suprotstavljena jedan drugome i
sudjeluju u razlikovanju znacenja rijeci.
;avrni dio sata6
Nastavna 'edini)a6 Pisan'e ri'ei s +lasovni% skpovi%a i!e i !e
37
9
8
1
Pisan'e ri'ei s +lasovni%
skpovi%a i!e i !e
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* pravo+ovora i pravopisa6 Pisan'e ri'ei s
+lasovni% skpovi%a i!e i !e
pored&ena %etoda*
5e%atska korela)i'a
Is(odi en'a6 ;na ortoepska i orto+ra,ska pravila o pisan' i iz+ovor i'e i 'e*
pri%'en''e steena znan'a orto+ra,i'i i ortoepi'i* oava va#nost pravopisne
nor%e* sl#i se pravopiso%* pravopisni% r'eniko% &ez tekoa
4vo ve zna9
U jeziku naih predaka, pored ostalih glasova, postojao je i glas jat (5).
Ovaj glas je vremenom zamijenjen drugim glasovima tako da danas imamo tri
razlicite zamjene tog glasa i tri razlicita izgovora:
37
1. Glas !at je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski izgovor ( cvet, mleko,
vetar)
Razapela sam ljuljku pod ljivom
i detetu je dobro...
(Uspavanka, romska narodna pjesma)
2. Glas !at je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski izgovor (cvit, mliko, vitar)
kavski govor nije knjievni.
Lipa Naza vodu gaza,
Nad vodu se nadnosila:
-Rabbum Boze, lipa li sam,
Jo da su mi crne oi,
Crne oi i jobrve! (...)
(Lipa Naza vodu gaza, sevdalinka)
3. Glas 'at je zamijenjen glasovnim skupovima i!e6!e6e6i pa danas imamo
ijekavski izgovor (cvi'et, v'etar, breza, htio)
Ove su rijei crne od dubine,
ove su pjesme zrele i bez buke. .(...)
(Tin Ujevic, Kolajna V)
8lavni dio sata
Pisan'e ri'ei s +lasovni% skpovi%a i!e i !e
Pravila iz+ovora i pisan'a +lasovni( skpova i'e:'e

U ijekavskim govorima jat ima refleks i!e6 !e6e6i
( ri'ec, r'ecnik, sredina, dio).
Zamjena glasa !at zavisila je od duine sloga, pa se u duim slogovima koji su
se izgovarali otegnuto nalazi i!e (ri'ec), a u kratkim slogovima !e/e/i
(proht'ev,breza, cio...).
Ri'ei sa i'e6 Ri'ei sa 'e6
cvi'et m'esto
di'ete pob'eda
vri'eme r'ecnik
mli'eko cv'etovi
odi'elo sv'etlost
sni'eg cov'ek
a" Kraen'e d+o+a slo+a
37
Kod nekih promjenljivih rijeci dolazi do kracenja dugog sloga, pa umjesto i!e
imamo !e (ili e).
o i!e se skracuje u !e ako imenice produimo tvoreci od njih
umanjenice (deminutive) pomocu nastavaka !i* !i* !i)a*
!e)e* !en)e* !a)e* ili uvecanice (augmentative) pomocu
nastavaka !ina* !ina* !etina* !esina.
de%intivi6 a+%entativi6
cvi'et > cv'etic kori'en > kor'encina
ri'eka > r'ecica mi'eh > m'eina
sni'eg > sn'eic sni'eg > sn'eina
ti'elo > t'elece ti'elo > t'elesina
o i!e se skracuje u !e u mnoini nekih imenica: vi'ek-v'ekovi,
kori'en-kor'enovi;
o i!e se skracuje u !e u komparativu i superlativu pridjeva: li'en-
l'enji/iji-najl'enji/iji, bli'ed-bl'ei-najbl'ei.
&" <l'en'e kratko+ slo+a
Duljenje kratkog sloga podrazumijeva pojavu da se u nekim oblicima rijecima
umjesto !e javlja i!e. Ta promjena se cesto vri u glagolima:
nas'eci > nasi'ecati zagor'eti > zagori'evati
zastar'eti > zastari'evati s'eci > si'ecem
Rijeci Filenta iz Molijerovog Mizantropa prepii u svesku ekavski:
Sluajte, manite se vi te ludorije
Znajte, vaim trudom svijet se ne promijeni;
A poto iskrenost va duh tol'ko cijeni,
Iskreno vam kazem da ta bolest prava
Na na raun cijeli svijet uveseljava
I tim bijesom protiv obiaja doba
Da bivate smijeni kod mnogih osoba.
Odlomak iz Dnevnika o Carnojevicu Miloa Crnjanskog prepii u svesku
ijekavski:
Meseine mokre, svetla ela, dolaze i lezu po bunarima. Srce prhne, usedne kakvu
zvezdu, to pada i strmoglavi se dole. Padne pred nas, dizemo ga i gledamo ga, a
ono se smei. Oko nas, u blizini, tee voda; zapevamo glasno, primetimo iznenada
kakvo mrano drvo i opet se ucuti. Lezemo i uzimamo noc punu zvezda na grudi;
srce ne kuca vie.
37
0inteza
0ada zna i ovo9
U ijekavskim govorima jat ima refleks i!e6 !e6e6i
( ri'ec, r'ecnik, sredina, dio).
Kod nekih promjenljivih rijeci dolazi do kracenja dugog sloga, pa umjesto i!e
imamo !e (ili e).
Duljenje kratkog sloga podrazumijeva pojavu da se u nekim oblicima rijecima
umjesto !e javlja i!e.
;avrni dio sata6
Nastavna jedinica: 0kraeni)e:krati)e
37
0kraeni)e:krati)e
9
9
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* pravo+ovora i pravopisa6
0kraeni)e:krati)e
pored&ena %etoda
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6 ;na ortoepska i orto+ra,ska pravila o pisan' skraeni)a:krati)a*
pri%'en''e steena znan'a orto+ra,i'i i ortoepi'i* oava va#nost pravopisne
nor%e* sl#i se pravopiso%* pravopisni% r'eniko% &ez tekoa
4vo ve zna9
37
Prepoznaj znacenje ovih skracenica:
8lavni dio sata
0kraeni)e:krati)e
0kraeni)e:krati)e nastaju kracenjem rijeci na jedno ili vie slova ili jedan ili
vie slogova. Mogu se pisati s tackom ili bez nje, malim i velikim slovom.
Skracenice mogu biti stalne:stal'ene i pri+odne.
o 0talne skraeni)e su opceprihvacene, poznate, uobicajene i njihovo
pisanje je utvreno pravopisnim pravilima o pisanju skracenica.
o Pri+odne skraeni)e imaju svog autora, nisu opceprihvacene,
uobicajene, ali su ekonomicne i lahko prepoznatljive.
0talne skraeni)e
0talne skraeni)e mogu biti:
o obicne skracenice
o sastavljene (sloene) skracenice
4&ine skraeni)e
4&ine skraeni)e su skraceni dijelovi rijeci ili skupova rijeci. Mogu biti
sastavljene samo od jednog ili vie slova, od sloga/slogova i pocetnih slova
narednog sloga. Najcece se piu sa tackom, ali postoje i posebne
skracenice, znakovi/simboli, koji se piu bez tacke. zgovaraju se u
neskracenom obliku, kao puna rijec, kao da nisu skracene.
PTT
KM
aor.
. r.
BiH
0A<
bos.
k. g.
0KRAD3NIG3
37
$. 0kraeni)e sa tako% na kra'
) 1ednoslovne skraeni)e
Skracenice nastale uzimanjem prvog slova rijeci ('ednoslovne skraeni)e) piu se
sa tackom:
o . (citaj); +. (godina); v. (vidi/vijek); r. (razred); o. +. (ove godine); v. d.
(vrilac dunosti); #. r. (enski rod); '. (jednina); l. (lice); t. (tacka);
S nekim jednoslovnim skracenicama iz latinskog jezika si se, moda, vec
susreo/la, ili ce se susresti:
o a. a. (ad acta/meu spise); l. ). (loco citato na navedenome mjestu);
,. (femininum enski rod); %. (masculinum muki rod); n. (neutrum
srednji rod); s. a. (sine anno bez oznake godine);
Neke jednoslovne skracenice se piu velikim slovima sa tackom:
o kada kratimo lina i%ena, piemo ih veliki% slovo% i sa tako%6
M. M. <. (Mehmedalija Mak Dizdar), A. 8. M. (Antun Gustav
Mato); 0. 0. K. (Silvije Strahimir Kranjcevic) ili M. M. <izdar, A. 8.
Mato, 0. 0. Kran'evi;
o neke skracenice latinski( ri'ei i izraza pi se veliki% slovo% sa
tako%6
P. 0. (post scriptum poslije napisanoga); N. =. ( nota bene pazi
dobro,); A. <. (anno domini poslije Hrista); A. >. (anno Hagire
po Hidri); /. 0. / M. P. (locus sigilli mjesto pecata);
) Vieslovne skraeni)e:krati)e
o Neke skracenice se tvore tako to se uzimaju pocetna slova do prvog
samoglasnika i iza njih se stavlja tacka:
&r. (broj); i sl. (i slicno); %n. (mnoina), pr. (primjer); st.
(stoljece); str. (strana); npr. (na primjer); pr. n. e. (prije nove
ere); k. +. (kolska godina); +l.(glagol);
o Skracenice se cesto tvore i tako da se uzima prvi slog i pocetni dio
drugoga sloga, do samoglasnika:
ak). (akcent); &os. (bosanski); de%. (deminutiv); ko%p.
(komparativ); lok. (lokativ); en+l. (engleski); . (ucenik); in#.
(ininjer); +osp. (gospodin); l. (ulica); i%. (imenica);
37
o Skracenice se mogu tvoriti i tako da se od rijeci koja se krati uzimaju
prva dva sloga i pocetni dio trecega:
eti%. (etimoloki); aor. (aorist); +eo+r. (geografija i
geografski); i%per,. (imperfekt); a+%. (augmentativ);
de%in. (deminutiv);
o Skracenice se tvore i tako to se od rijeci koja se krati pie:
pocetni dio do drugoga suglasnika: rs. (ruski); tr.
(turski); e. (ceki);
od prvog i zadnjeg slova u rijeci: dr. (doktor); %r.
(magistar);
uzimanjem nekoliko slova iz rijeci ili skupa rijeci: &(.
(bosanskohercegovacki); itd. (i tako dalje); 'd.
(jednina); vkv. (visokokvalificirani).
N. 0kraeni)e &ez take na kra'
Bez tacke na kraju piu se najcece skracenice koje su ustvari
znakovi/simboli mjernih jedinica, novcanih jedinica, strana svijeta, hemijskih
elemenata koji su kao takvi meunarodno prihvaceni. Neke od tih skracenica
piu se velikim slovom a neke malim.
%% (%ili%etar" + (gram) U0< (americki dolar)
)% ()enti%etar" k+ (kilogram) 3UR (euro)
d% (de)i%etar" l (litar) KM (konvertibilna marka)
% (%etar" t (tona)
8=P (britanska funta)
k% (kilo%etar" d)l (decilitar) 0I5 (slovenacki tolar)
Simboli hemijskih elemenata, strana svijeta i pojedinih mjernih jedinica
izgovaraju se kao jedna rijec i piu se velikim pocetnim slovom, bez tacke,
latinicom:
(e%i'ski ele%enti strane svi'eta %'erne 'edini)e
G bakar I istok A amper
Al aluminijum 1 jug 1 dul
4 kiseonik 0 sjever V volt
Ga - kalcijum ; zapad H vat
o skracenice +-a (gospoa) i +din (gospodin) piu se &ez take.
0astavl'ene:slo#ene skraeni)e
Ove skracenice su uobicajene i u naem i u drugim jezicima. Tvore se tako to
se od sloenog naziva sastavljenog od vie rijeci uzimaju pocetna slova ili
pocetni slogovi rijeci. Ponekad to moe biti i kombinacija pocetnih slova i
slogova.
37
Sastavljene/sloene skracenice se, za razliku od obicnih skracenica koje se
izgovaraju kao pune rijeci, i izgovaraju i piu kao skracenice. Sva slova u ovim
skracenicama, bez obzira da li se u punom nazivu piu velikim ili malim
slovom, piu se uvijek velikim slovom (osim veznika i):
o =i> Bosna i Hercegovina; P55 - Pota, telegraf, telefon; KU<
Kulturno umjetnicko drutvo; 0A< Sjedinjene Americke Drave; UN
Ujedinjeni narodi; NK Nogometni klub; 7K Fudbalski klub; 4B
Osnovna kola; 1U Javna ustanova; MUP Ministarstvo unutranjih
poslova; V00 visoka strucna sprema; UNIG37 United Nations
nternational Children's Fund (danas: United Nations Children's Fund);
UN30K4 (engl. United Nations Educational, Scientific and Cultural
Organization Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i
kulturu)
o Neke sloene skracenice mogu se deklinirati: MUP!a, 0A<!, KU<!a,
P55!a... Padeni se nastavci tada piu malim slovima i odvajaju od
skracenice crticom.
Kako se iz+ovara' i pi sastavl'ene:slo#ene skraeni)e@
o Sastavljene/sloene skracenice mogu se iz+ovarati (itati" onako
kako s napisane: MUP, BiH, UNCEF..;
o Sastavljene/sloene skracenice mogu se iz+ovarati po naziv slova
a&e)edi6 SAD 3sA<e; UN UeN; PTT Pe5e5e;
o Neke sloene skracenice se mogu pisati i kao vlastite imenice i
deklinirati po padeima:
Uni)e, je meunarodni fond za djecu koji brine o kvaliteti
ivotnog standarda djece i omladine.
Brojne osobe iz javnog ivota pomau rad Uni)e,a kao
veleposlanici dobre volje.
U toku rata imali smo pomoc od Uni)e,a.
Ministarstva kulture zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatske,
Srbije i Crne Gore su zajednicki nominirala stecke za upis na
Unes)ov popis mjesta svjetske batine, kao svoju zajednicku
batinu.
0inteza
0ada zna i ovo9
Prepoznaj znacenje ovih skracenica:
0kraeni)e:krati)e nastaju kracenjem rijeci na jedno ili vie slova ili jedan
ili vie slogova. Mogu se pisati s tackom ili bez nje, malim i velikim slovom.
Skracenice mogu biti stalne:stal'ene i pri+odne.
;avrni dio sata6
38
38
101
0astavl'eno i rastavl'eno pisan'e
ri'ei! i%eni)e i prid'evi
100
Nastavna 'edini)a6 0astavl'eno i rastavl'eno pisan'e ri'ei (i%eni)e i
prid'evi"
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* pravo+ovora i pravopisa6 0astavl'eno i
rastavl'eno pisan'e ri'ei C i%eni)e i prid'evi
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6 Raz%i'e sastavl'eno i rastavl'eno pisan'e i%eni)a i prid'eva*
zna ortoepska i orto+ra,ska pravila o sastavl'eno% i rastavl'eno% pisan' ri'ei*
pri%'en''e steena znan'a orto+ra,i'i* pravilno pie ni'eni) z i%eni)e i
prid'eve* pravilno pie slo#eni)e i polslo#eni)e* pravilno iz+ovara i pie
prid'eve ko'i%a 'e prvi dio strana ri'e (videokl&" pravilno pie slo#ene
prid'eve i prid'eve tvorene pre,iksi%a* oava va#nost pravopisne nor%e* sl#i
se pravopiso%* pravopisni% r'eniko% &ez tekoa
38
4vo ve zna9
Uoci razliku izmeu istaknutih rijeci. Zato su jedne rijeci napisane
rastavljeno a druge sastavljeno? Kakvo je njihovo znacenje u recenicama?
o Palo mi je na pa%et da naucim pjesmu napa%et.
o <o kra'a dana, pokisnuo sam dokra'a.
o Jutros sam stavio neispravan sat na rk, ali mi nije nark da
svratim do sajdije.
o Ne slaem se sa svi% sasvi%.
na pa%et pasti S po%isliti na neto napa%et nauciti
do kra'a S do kra'a nee+a dokra'a > sasvim, potpuno
na rk S staviti neto (sat..." nije nark > nije usput...
sa svi% S sveo&(vatno* &a sa
svi%
sasvi% > posve
Sve dok rijeci cuvaju svoja posebna znacenja piu se odvojeno, svaka za
sebe.
Ali, kada dvije ili vie rijeci (s prijedlozima ili nekim drugime vrstama rijeci)
dobiju novo znacenje, dobijamo i novu rijec, slo#eni) koja se pie
sastavljeno, kao jedna rijec. Sloenice mogu biti i promjenljive i nepromjenljive
vrste rijeci (covjekoljubac, nesretan, pokoji, petsto, procitati, nadaleko, nakraj,
iako...)
8lavni dio sata
0astavl'eno i rastavl'eno pisan'e ri'ei
Pisan'e pro%'enl'ivi( vrsta ri'ei
Pisan'e i%eni)a
38
) 0lo#eni)e
Prepoznaj imenske sloenice u sljedecim stihovima:
(...)
Od nje mi gore oi zarulje sred rulje,
od nje zru more i mreze, ribe i ribolovci,
konopcem vodopada puzu sa njom jegulje
i cvrkucu zlikovci ko vrapci i osnovci.
O, ta sve nisam snio i ta sve nisam bio
sa coravim Corom u drutvu 'ogoslovca.
I ono to nisam pio, to nisam razbio,
placo sam od svoga detinjastog novca.
No sad volim i kad volim, volim od neba do ruke
s kojom mi ljubav s dna mora izvlai brodolomca
(...)
(Oskar Davico, Hana)
o menske sloenice nastale od dvije rijeci piu se sastavljeno, sa spojnikom ili
bez njega. Dekliniraju se po padeima kao i proste rijeci: ribolovci,
vodopada, 'ogoslovca, brodolomca. Takve su i sloenice sa spojnikom:
romanopisac, vodozemac, suncokret, rodoljub, sjeverozapad, glavobolja,
prvokolac, padobran...
o Sastavljeno se piu i sloenice nastale pomocu stranog prefiksa koji je
nepromjenljiv i zavrava se na o: videokaseta, videorekorder, mototrka,
motosavez, aviokarta, aviomehaniar, fizioterapeut, psihoanaliza, kinodvorana
...
o Sastavljeno s imenicom piu se i razni nepromjenljivi dijelovi (prefiksi i sufiksi):
samoodbrana, hiperprodukcija, nadrimajstor, samoposluga, ultrazvuk,
antialkoholiar...
o Neke imenske sloenice nemaju spojnika: beskraj, blagdan, stranputica. Tu su
i mnoge posuenice: rokenrol, nokaut, plejbek...
o menske sloenice nastale spajanjem s nijecnicom/negacijom, piu se
sastavljeno: neovjek, neradnik, neznalica, neljudi, neprijatelj...
) Polslo#eni)e
38
Prisjeti se tvorbe rijeci i razlike izmeu sloenica i polusloenica.
o U polusloenicama je dolo do nepotpunog srastanja rijeci jer je
svaka rijec sacuvala svoje osnovno znacenje i svoj akcent, ali je
cvrsto vezana za drugu rijec. Obje rijeci donose novo znacenje.
Naucio/la si da se ovakve rijeci zovu polusloenice i da se obavezno
piu sa crticom (spomen-ploca, c-vitamin...)
o U polusloenicama je prvi clan nepromjenljiv, a drugi clan, ukoliko
pripada promjenljivim vrstama rijeci, deklinira se: rok-muzika, rok-
muzike, o rok-muzici, teta-Oliverin, cika-Osmanov...). Polusloenice
nastale od nepromjenljivih rijeci su ostale nepromjenljive (pet-est...)
o Prepoznaj polusloenice u sljedecim stihovima:
(...)
Tri bi' momka premamila
I Aliju Sarajliju
I Mehmeda kujundziju,
Altinluke, altin1kupe,
I na ruke bilenzuke,
I na glavu almas1granu
I na elo almas1pero.
(Lipa Naza vodu gaza, sevdalinka)
o Takve su i polusloenice: aren-dulistan, pres-centar, remek-djelo, soda-
voda, spomen-muzej, sahat-kula, ping-pong..., zatim polusloenice kao to
su: ovjek-heroj, kamen-temeljac, zena-genij, djevojica-umjetnik..., ali i
polusloenice kao to su: B-bitamin, a-grupa, D-mol, C-dur,
o Postoje i d&letni o&li)i6 rok-pjeva i rok pjeva; pop-pjeva i pop pjeva;
rok-muzika i rok muzika; alfa-zraci i alfa zraci.
) <voana i vielana i%ena
o Dvoclana i vieclana imena piu se velikim pocetnim slovom i
rastavljeno:
Antun Branko Simic, Mehmedalija Mak Dizdar, Silvije Strahimir
Kranjevic, Abdulah Sidran i Vojislav Ilic su poznati pjesnici.
Televizija Bosne i Hercegovine ima dobre obrazovne emisije.
38
o mamo i enskih imena sa dva prezimena, a piu se rastavljeno sa
crticom:
Nasiha Kapidzic- Hadzic, Ivana Brlic-Mazuranic...
o Rastavljeno i sa crticom piu se i imena koja u svom sastavu imaju
zvanja ili pocasne titule ako dolaze iza imena:
Hasan-aga, Mehmed-paa (Sokolovic), Husein-kapetan
(Gradaevic), Safvet-beg (Baagic);
o Ako su ti pocasni nazivi ili titule potpuno srasle s imenom, piu se sastavljeno:
Hamdibeg, ulaga, Hasanaginica, Osmanbegovica...
o Zemljopisna imena takoer imaju svojstva polusloenica pa se i piu
na isti nacin, rastavljeno i sa crticom:
Kotor-Varo, Skender-Vakuf, Sar-planina, Herceg-Novi,
Tomislav-Grad, Ivan-sedlo, Han-Pijesak...
Pisan'e prid'eva
a" 0lo#eni prid'evi
Prepoznaj sloene pridjeve u sljedecim stihovima:
Zagledao se u lepu
u oblu plavooku
u lakomislenu beskrajnost
(...)
Jedino ga ona razume
zagrljaj njen jedini ima
oblik njegove zelje
mutave i bezdane (...)
(Vasko Popa, Ljubav belutka)
o Sloeni pridjevi mogu nastati sa spojnikom o (plavook* lako%islen", s
prefiksima ili nijecnicom/negacijom (&ezdane". Tada su to pravi sloeni
pridjevi . zgovaraju se i piu sastavljeno.
o Dakle, pridjevi koji oznacavaju jedan pojam, bez obzira od koliko
pojmova su nastali, piu se sastavljeno: bosanskohercegovaki,
bosanskobrodski, srednjobosanski, austrougarski, njujorki,
hercegnovski, kotorvaroki... ili slatkovodni, brzonog, srednjokolski,
troetvrtinski, vodootporan, krivonog...
o Takvi su i sloeni pridjevi:
nastali s nijecnicom (ne): neznan, neobrijan, neveseo, neljudski,
neslozna, neradni, nelijep, nepromoiv, nezreo, neuljudan...;
38
nastali pomocu pre,iksa: predkolski, prebogat, bezosjecajan,
polupismen, supermoderan, prosijed, bezglasan...
o Superlativ pridjeva takoer se pie sastavljeno: najbolji, najjasniji,
najsvjetliji, najradosniji, najgori, najsladi...
&" Prid'evi polslo#eni)e
o Kao polusloenice piu se pridjevi u kojima su rijeci zadrale svoje
znacenje i akcent:
Taj )rno!&i'eli eir ti nece pomoci, bit ce sasvim
mokar.
Takvi su i pridjevi: englesko-njemaki, crveno-crni, plavo- bijeli,
bosansko-hrvatska (granica)...
o Crticom se povezuju prisvojni pridjevi na 1ov61ev, 1in:
Husrev-begov, Nasrudin-hodzin, Husein-kapetanov, ika-Jovanov ...
Prepoznaj pridjevske sloenice u stihovima iz pjesme Moj dom S. S.
Kranjcevica i kai zato se tako piu:
(...)
Ja nosim botvo ovo - ko zapis udotvorni,
Ko zica zadnji dah;
I da mi ono pane pod nokat sverazorni,
Ja past cu utom.
Slobode koji nema, taj o slobodi sanja,
Ah, ponajljepi san;
I moja zedna dua tim sankom joj se klanja
I pozdravlja joj dan. (...)
0inteza
0ada zna i ovo9
- menske sloenice nastale od dvije rijeci piu se sastavljeno, sa spojnikom ili bez
njega. Dekliniraju se po padeima kao i proste rijeci.
- Sastavljeno s imenicom piu se i razni nepromjenljivi dijelovi (prefiksi i sufiksi).
- menske sloenice nastale spajanjem s nijecnicom/negacijom, piu se sastavljeno.
- Polusloenice se obavezno piu sa crticom.
- Dvoclana i vieclana imena piu se velikim pocetnim slovom i rastavljeno.
- Rastavljeno i sa crticom piu se i imena koja u svom sastavu imaju zvanja ili
pocasne titule ako dolaze iza imena.
38
- Pridjevi koji oznacavaju jedan pojam, bez obzira od koliko pojmova su nastali, piu
se sastavljeno.
- Kao polusloenice piu se pridjevi crno-bijeli...
;avrni dio sata6
38
103
0astavl'eno i rastavl'eno pisan'e ri'ei!
za%'eni)e* +la+oli i &ro'evi
102
Nastavna 'edini)a6 0astavl'eno i rastavl'eno pisan'e ri'ei (za%'eni)e*
+la+oli i &ro'evi"
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* pravo+ovora i pravopisa6 0astavl'eno i
rastavl'eno pisan'e ri'ei C za%'eni)e* +la+oli i &ro'evi"
5e%atska korela)i'a
Me-pred%etna6
Is(odi en'a6 Raz%i'e sastavl'eno i rastavl'eno pisan'e za%'eni)a* +la+ola i
&ro'eva* prepozna'e i pravilno pie slo#ene za%'eni)e s pre,ikso%* zna
ortoepska i orto+ra,ska pravila o sastavl'eno% i rastavl'eno% pisan' ri'ei*
pri%'en''e steena znan'a orto+ra,i'i* pravilno pie ni'eni) z za%'eni)e*
+la+ole i &ro'eve* oava va#nost pravopisne nor%e* sl#i se pravopiso%*
pravopisni% r'eniko% &ez tekoa
38
4vo ve zna9
Pisan'e za%'eni)a
Zamjenice sloenice se uglavnom piu sastavljeno jer je srastanje rijeci
potpuno izvreno.
Moja me je preklinjala majka
da ne ljubim svakakva junaka.
(Narodna romansa Djevojka svezala hvalisava momka)
o Tako se piu neodreene zamjenice. Tvore se prefiksima ne!* i!* po!*
ko'e!* sva!* +d'e!* to!, ili sufiksom !+od i nekom upitnom ili
odnosnom pridjevskom zamjenicom: neRkakav > nekakav, i+ta >
ita, po+koji > pokoji... Takve su i neodreene zamjenice:
gdjeta, gdjeko, gdjegdje, iko, ikakav, iiji, niko, nikakav, neko,
neto, neiji, nekakav, poneko, svako, svaiji, svakakav, tota...
o Kada se ispred odrini( za%'eni)a koje su sastavljene od veznika i
i ni ( iko, niko, nita, nikakav...) nae pri'edlo+, onda se on umece
izmeu veznika i odnosne zamjenice. zgovaraju se kao jedna cjelina,
a piu se odvojeno:
na + nita > ni na ta7
na+ nikog > ni na kog.

o Nijecnica ne i ni piu se odvojemo od zamjenice:
Ne znam ni ko je, ni ta je.
Ne ta govori, nego ko govori je vazno.
o Ako se i i ni upotrijebe kao rijeci za pojacavanje, naglaavanje
(intenzifikatori), piu se odvojeno od zamjenice:
Pitali su me i ko sam, i ta sam* i ko' sam kolu zavrila.
Nisu me pitali ni ko sam, ni ta sam, ni ko' sam kolu
zavrila.
39
o Rijecca po se pie sastavljeno sa zamjenicom u sklopu sloene
zamjenice:
Dali su nam poko' trenju.
o Ali onda kada rijecca po cuva svoje osnovno znacenje, pie se
rastavljeno od zamjenice:
Po ko'i si udbenik doao?
o ;a%'enike enklitike (me, te, nj, se...) piu se odvojeno od
prijedloga uz koji stoje: uza nj, za me, za te, preda se;
o nstrumental %no% pie se odvojeno od prijedloga uz koji stoji:
Kada su obeenjaci i ereti videli da je mene lako namagariti, svaki od
njih hteo je da oproba kakve ce biti srece sa mnom.
Ako bih se ikad usudio da kazem: ,Vi se to egaite sa mnom.", bilo bi
nevolje.
(saac Bashevis Singer, Gimpel luda)
Kao da je otvorila svoj najtajniji pretinac, otkrivi se preda mnom, otkrivi
se prvi put pred ma kim, tako, do kraja.
(M. Selimovic, Tvrdava)
o Razlik' neodre-ene za%'eni)e6
neodre-ena za%'eni)a pri%'er
to+od S neto* &ilo ta Ako te to+od podsjeti na mene, javi se.
to +od S &ilo ta* sve Bto +od bude propustio, moe to nadoknaditi.
Ko+od S neko* &ilo ko Kad mu se ko+od obrati, on se obraduje.
ko +od S svaki* svako Ko +od te pita za mene, kai da cu kasniti.
Napii u svoju biljenicu pravilno:
Nepravilno 'e rei6
Kosta nije niko+a pogledao.
Ja ne piem biljeke nita.
Ne znamo za nikakv pricu.

Pisan'e &ro'eva
0lo#eni)e su vieznamenkasti glavni brojevi od 11 do 19 (jedanaest...),
desetice i stotice koje pocinju sa dva, dvi'e* dv'e, pa do broja devet s
39
brojevima deset i sto (dvadeset, devetsto...). Vieznamenkasti glavni brojevi
izgovaraju se kao jedna rijec i piu se sastavljeno:
dvanaest, petnaest, devetnaest; dvadeset, trideset,
ezdeset, osamdeset, devedeset, dvjesto, tristo,
eststo, devetsto...
Sloenice su i vieznamenkasti redni brojevi 11 do 19 (jedanaesti, trinaesti...),
te redni brojevi (dvadeseti, trideseti...). Vieznamenkasti redni brojevi takoer
se piu sastavljeno:
osamnaesti, devetnaesti, etrdeseti, devedeseti,
dvjestoti, tristoti, etiristoti, petstoti, devetstoti...
o Sastavljeno se piu i brojne imenice (dvadesetina...) i brojni pridjevi
(esnaestina...):
pedeseterica, dvadesetina, jedna pedesettrecina...
o Kao polusloenice, s crticom piu se dva broja (brojne imenice, brojni
pridjevi i brojni prilozi) kojima se oznacava priblina ili neodreena brojna
vrijednost:
dva-tri, dvoje-troje, petina-estina, stotinu-dvije, tisucu-
dvije;
o Kao sloenice piu se i veze u kojima je imenica na prvom i broj na
drugom mjestu:
sat-dva, korak-dva, dan-dva...
o Rastavljeno se piu vieclani glavni i redni brojevi:
dvadeset pet, trideset jedan, pedeset etiri, dvjesto
trideset dva, hiljadu/tisucu petsto dvanaest; dvadeset
peti, trideset prvi, pedeset etvrti, dvjesto trideset
drugi, hiljadu/tisucu petsto dvanaesti;
za posljednjeg broja moe doci i veznik i: pedeset i
drugi...
o U bankovnom poslovanju (na vrijednosnim papirima) vieclani brojevi piu
se sastavljeno: tristopedesetsedam (357)...
Pisan'e +la+ola
o Nijecnica/ odricna rijecca ne ispred glagola izgovara se sastavljeno, a
pie odvo'eno:
ne vidim, ne dam, ne volim, ne itam, ne znam, ne
mogu, ne vidim, ne bih vidjela, ne sjedim, ne sjedih...
39
o zuzetak su neki glagoli u kojima se nijecnica/rijecca ne pie sastavljeno s
glagolima:
nestati (ieznuti, izgubiti se), nestajati (iezavati),
nedostati (uzmanjkati), nedostajati (manjkati),
nenavidjeti (mrziti), negodovati.
Ovi glagoli i nisu odricni jer je nijecnica potpuno srasla
s osnovnim glagolom u jednu rijec koja ima potvrdno
znacenje.
Treba ih razlikovati od glagola koji su zadrali svoje
osnovno znacenje:
Pa ti i ne stade pored mene!
Nestade tebe, nestade smijeha.
o Nijecnica/rijecca ne pie se sastavljeno samo s nekim oblicima glagola:
nemam, necu, nemoj, nisam (nijesam).
o U popridjevljenim glagolskim pridjevima i glagolskim prilozima nijecnica
ne se pie sastavljeno (nehrdajuci materijal, neizgovorena rijec), za
razliku od zanijekanih oblika glagolskih pridjeva i glagolskih priloga koji se
piu rastavljeno6

zani'ekani +l. prid'ev poprid'evl'eni +l. prid'ev
Ne iz+ovorena ri'e* nego neiz+ovorena.
Ne (r-a'i %ateri'al* nego ne(r-a'i.
o U sloenim glagolskim oblicima (perfek(a)t, pluskvamperfek(a)t, futur ,
futur , potencijal) enklitike se piu rastavljeno od glagola:
pjevala je, crtao je, govorili smo, pjevat cu, uit cu,
legao bih, uili bismo, ne bih trao, ne bih volio...
Pjesnici ponekad upotrebljavaju nestandardan o&lik
,tra I radi ritmicnosti, melodicnosti pjesnickog jezika:
(...)
Nisam li pjesnik, ja sam barem patnik
i katkad su mi drage moje rane.
Jer svaki jecaj postati e zlatnik,
a moje suze dati e derdane.
(Tin Ujevic, Kolajna V)
o Glagoli bliskog ili suprotnog znacenja mogu se pisati kao polusloenice:
rekla-kazala, hoce-nece, htio-ne htio, drz-ne daj,
povuci-potegni...
39
o Rijecca li, kad je u vezi s glagolom, pie se odvojeno:
dolazi li, da li dolazi, hoce li doci, da li bi doao,
nece li doci, ne bi li doao, je li doao;
o Uzrecica !e li pie se odvojeno.
0inteza
0ada zna i ovo9
Zamjenice sloenice se uglavnom piu sastavljeno jer je srastanje rijeci
potpuno izvreno.
Kada se ispred odrini( za%'eni)a koje su sastavljene od veznika i i ni ( iko, niko,
nita, nikakav...) nae pri'edlo+, onda se on umece izmeu veznika i odnosne
zamjenice.
Nijecnica ne i ni piu se odvojemo od zamjenice.
Vieznamenkasti glavni brojevi izgovaraju se kao jedna rijec i piu se
sastavljeno.
Rastavljeno se piu vieclani glavni i redni brojevi.
U bankovnom poslovanju (na vrijednosnim papirima) vieclani brojevi piu se
sastavljeno.
Brojne imenice, brojni pridjevi i brojni prilozi piu se kao polusloenice, s
crticom.
Nijecnica/ odricna rijecca ne ispred glagola izgovara se sastavljeno, a pie
odvo'eno.
Nijecnica/rijecca ne pie se sastavljeno samo s nekim oblicima glagola:
nemam, necu, nemoj, nisam (nijesam).
Rijecca li, kad je u vezi s glagolom, pie se odvojeno.
;avrni dio sata6
39
104
Nastavna 'edini)a6 Pisan'e nepro%'enl'ivi( ri'ei(prilozi* pri'edlozi* vezni)i*
ri'e)e"
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* pravo+ovora i pravopisa6 Pisan'e
nepro%'enl'ivi( ri'ei (prilozi* pri'edlozi* vezni)i* ri'e)e"
5e%atska korela)i'a
Is(odi en'a6 Raz%i'e i zna pravila o sastavl'eno% i rastavl'eno% pisan'
ri'ei* pri%'en''e steena znan'a orto+ra,i'i* pravilno iz+ovara i pie
nepro%'enl'ive ri'ei (prilo+e* pri'edlo+e* veznike* ri'e)e"* oava va#nost
pravopisne nor%e* sl#i se pravopiso%* pravopisni% r'eniko% &ez tekoa
39
Pisan'e nepro%'enl'ivi( ri'ei (prilozi*
pri'edlozi* vezni)i* ri'e)e"
4vo ve zna9
Sloeni prilozi su nepromjenljive rijeci nastale srastanjem prijedloga s raznim
vrstama rijeci (udesno, prekosutra, nakrivo...).
8lavni dio sata
Pisan'e nepro%'enl'ivi( ri'ei
Prilozi
o Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama rijeci (sloeni
prilozi), piu se sastavljeno:
izdaleka, polahko, uglas, dogodine, naokolo, zamalo,
dotada, zasada, zamalo, nadesno, ulijevo, dogodine,
prekoputa, prekosutra, poodavno...
o ovdje je neophodno razlikovati sloene priloge kod kojih je dobijeno
novo znacenje, od prilokih izaza u kojih svaka rijec ima svoje posebno
znacenje.
Doao je iz daleka svijeta.
Glasovi dolaze izdaleka.
"a malo sam te molila, a zamalo si mi sve dala.
Da nisi gadao uli!evo, pogodio bi me u li!evo oko.
o Prilog vrlo se pie odvojeno od pridjeva:
On je vrlo uporan.
Proao je s vrlo dobrim uspjehom.
Bio je tada vrlo mali.
o Neki sloeni prilozi mogu se pisati dvojako, zavisno od toga da li im se
eli naglasiti priloki dio:
do maloprije domaloprije; od maloprije
odmaloprije; do onda doonda; od onda odonda ;
kad god kadgod; gdje god gdjegod;
o Kao polusloenice, s crticom, piu se prilozi suprotnog ili suodnosnog
(korelativnog) znacenja:
39
danas sutra, tamo- ovamo, gore dolje, zbrda
zdola, navrat nanos, brze bolje;
o Razlikuj izraz dovienja i do vienja (do skorog vienja, sutra moda).

Pri'edlozi

o Sloeni prijedlozi piu se sastavljeno. Mogu nastati od dvaju prijedloga ili
prijedloga i imenice:

pri'edlo+ i pri'edlo+ pri'edlo+ i i%eni)a
na + okolo naokolo na + kraj nakraj
po + sred posred po + put poput
iz + meu izmeu u + oci uoci
po + vie povie uz + du uzdu

o Evo jo nekih sloenih prijedloga: ispred, ispod, pokraj, iznad, naspram,
navrh, povrh, udno, ukraj, umjesto, nadohvat, ...
;znad nas je vedro nebo.
Petica mi je bila nadohvat ruke.
o sloene prijedloge bi trebalo razlikovati od prijedlono-padenih izraza.
Ako su prijedlog i imenica ili prilog sacuvali svoja samostalna znacenja,
tada se piu odvojeno:
pri'edlo#no!pade#ni izraz slo#eni pri'edlo+
na iz+led S o&raati pa#n' na iz+led6
Uvi'ek 'e pazila na iz+led.
naiz+led > prividno:
Naiz+led je bila vesela
za sada S na%'ena za odre-eno vri'e%e
Ne tre&a %i olovka za sada.
zasad > privremeno:
;asad necu doci.
s kra'a na kra' S razliita %'esta6
Proao 'e s kra'a na kra' +rada.
nakra' > prijedlog za mjesto:
Skola je nakra' sela
oi S %'esto6 8ledao %e oi. oi > pred: Bilo je to oi petka.
Vezni)i i ri'e)e
o Sloeni veznici piu se sastavl'eno. To su:
ali, ili negoli, ama, iako, ipak, mada, premda, otkako,
nekamoli...
o Sloeni veznik iako treba razlikovati od veze sastavnog veznika i i
pogodbenog veznika ako koji se piu rastavljeno6
I ako ne doe, mislit cemo na tebe.
o Rijecca li, kad je u vezi s glagolom, pie se odvo'eno:
dolazi li, da li dolazi, hoce li doci, da li bi doao, nece li
doci, ne bi li doao, je li doao;
39
o 4dvo'eno se pie i uzrecica !e li.
o Rijecca li je u nekim veznicima potpuno srasla* pa se izgovara i pie
sastavl'eno6
ali, ili, negoli, kamoli, kadli.
Prepii recenice u svesku i napii pravilno odgovarajuci oblik rijeci.
Odlucio/la sam (do kraja / dokraja) mjeseca procitati Zeleno
busenje i Tvrdavu.
Ustajali smo rano (izjutra / iz jutra).
Znao/la sam da mi (u oci / uoci) nece moci pogledati.
Ne znam hocu li (dogodine / do godine) na ljetovanje.
(Sto god /togod) pisao/la, ne dopusti da ti (to god / togod)
pomuti misli.
(Ne rijetko / nerijetko) se svi smijemo.
Pala mi je (na pamet / napamet) vocna torta.
Sve mi je krenulo (niz brdo / nizbrdo), a uskoro cu i ja (niz brdo /
nizbrdo).
(Kad god / kadgod) posjetim bolesnog druga.
(Kad god / kadgod) se rastajemo, tuni smo.
0inteza
0ada zna i ovo9
Pravilo6 Ni'eni)a:odrina ri'e)a ne spa'a se tvor&i i%eni)a* prid'eva i
prilo+a* pa se iz+ovara i pie sastavl'eno.
i%eni)e prid'evi prilozi6
nepravda* neradnik* nevol'a*
ne&ri+a* nerad* nered*
nesrea* neval'ala)*
neznan'e* nez+odaK
nenaspavana,
nesretan, neobrijan,
nepoceljan, nezgodan;
neumorno,
nespretno, nevoljno,
neocekivano
Nijecnica/odricna rijecca ne s +la+oli%a se pie rastavljeno:
ne znam, ne idem, ne pjevam.
;avrni dio sata6
39
Nastavna 'edini)a6 Rastavl'an'e ri'ei na kra' retka
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* pravo+ora i pravopisa6 Rastavl'an'e ri'ei
na kra' retka
pored&ena %etoda* ol'a %oz+a
39
105
Rastavl'an'e ri'ei na kra' retka
5e%atska korela)i'a
Is(odi en'a6 Raz%i'e i zna pravila o rastavl'an' ri'ei na kra' retka*
pri%'en''e steena znan'a orto+ra,i'i* oava va#nost pravopisne nor%e*
sl#i se pravopiso%* pravopisni% r'eniko% &ez tekoa
4vo ve zna9
Ako u pisanju(tampanju) cijela rijec ne moe stati u istom retku u kome
smo je poceli pisati (tampati), onda jedan njen dio prenosimo u sljedeci
redak. Na mjestu prelamanja rijeci, iza posljednjeg slova, piemo crticu (-),
a ostatak rijeci piemo u novom retku. Crtica nam kazuje da drugi dio rijeci
u novom retku citamo kao jednu cjelinu s dijelom koji se nalazi ispred
crtice.
8lavni dio sata
Rastavljanje rijeci se vri tako da se podudaraju rastavljanja s granicom sloga.
Trebalo bi potovati sljedeca pravila:
a) Jednoslone rijeci se ne rastavljaju. (Nepravilno 'e, naprimjer: m-
oj, tv- j, s-in, gr-ad, p-ad, pr-st...)
b) Ne prenosi jedan samoglasnik, jedan suglasnik ili samo suglasnicku
skupinu u novi red. (Nepravilno 'e, naprimjer: majk- a, plaka-r,
mlado-st...)
c) Ne rastavljaj dvoznake koji oznacavaju jedan glas: lj, nj, d...
(Nepravilno 'e, naprimjer: ml-jekara, sn-jegovi, od-ak...)
d) Ne rastavljaj udvojene suglasnike u rijecima tako da jedan bude u
jednom redu a drugi u drugom redu. (Nepravilno 'e, naprimjer: naj-
jednostavniji, pod-dijalekat...)
e) Strane, izvorno pisane rijeci rastavljaj prema izgovoru: Goe-the,
War-szawa, Wa-shington.
40
f) Ako se sastavnice sloenice lahko raspoznaju, rastavljaj ih po tim
dijelovima: pre-gaziti, nad-igrati, poljo-privreda, elektro-distribucija,
pra-historijski, nad-prirodan, van-nastavni;
Ako su sastavni dijelovi sloenice neraspoznatljivi, rastavljamo ih po
slogovima: sta-klo, ko-la, pti-ca, se-stra, va-tra, klu-pa, sto-li-ca, ra-zu-mi-
je-va-nje, pje-va-nje, go-vo-re-nje, mal-tre-ti-ra-nje, od-go-va-ra, po-gle-daj-
mo, za-hva-lan, u-pitam, o-tac, o-sje-ti-o, sti-gle;
Pri rastavljanju rijeci na kraju retka trebalo bi voditi racuna da se u naredni
redak ne prenose suglasnicke skupine kojima u naem jeziku ne pocinju
rijeci. Dakle, nepravilno 'e: bo-rba, ma-jka, jedi-nstvo, a pravilno 'e : bor-
ba, maj-ka, jedin-stvo...
suglasnici l i r mogu biti biti slogotvorni6 bol-na, stal-ni, hr-va-nje, bor-je,
u-mor-ni, u-pr-kos;
Crtica za slogove ne prenosi se i u sljedeci red, sem ako nije u pitanju
polusloenica:
ri'e rastavl'an'e na kra' retka
l'epoti)a l'epo!
ti)a
dan!danas dan!
!danas
0inteza6
0ada zna i ovo9
Rastavljanje rijeci se vri tako da se podudaraju rastavljanja s granicom sloga.
Ako su sastavni dijelovi sloenice neraspoznatljivi, rastavljamo ih po slogovima: sta-
klo.
Jednoslone rijeci se ne rastavljaju.
Ne prenosi jedan samoglasnik, jedan suglasnik ili samo suglasnicku skupinu u novi
red.
Ne rastavljaj dvoznake koji oznacavaju jedan glas: lj, nj, d, niti udvojene suglasnike
u rijecima tako da jedan bude u jednom redu a drugi u drugom redu. (Nepravilno 'e,
naj-jasniji...).
Ako se sastavnice sloenice lahko raspoznaju, rastavljaj ih po tim dijelovima: pre-
gaziti...
U naredni redak ne prenose suglasnicke skupine kojima u naem jeziku ne pocinju
rijeci (nepravilno je ma-jka...).
Crtica za slogove ne prenosi se i u sljedeci red, sem ako nije u pitanju polusloenica.
;avrni dio sata6
40
Nastavna 'edini)a6 Pisan'e kontrolni( diktata
0trktra i tip asa6 prov'era i sa%oprov'era svo'enosti +radiva
4&razovni6 tvr-ivan'e posto'ei(* prov'era i sa%oprov'era svo'eno+ +radiva i
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti 'ezika* pravo+ovora i pravopisa
5e%atska korela)i'a
40
106
Uzorak nastavne 'edini)e6
Pisan'e kontrolni( diktata
Is(odi en'a6 Raz%i'e i zna ortoepska i orto+ra,ska pravila &:(:s 'ezika i
pri%'en''e steena znan'a ortoepi'i i orto+ra,i'i* oava va#nost pravopisne
nor%e* prepozna'e pravopisne nedostatke radovi%a i nasto'i ispraviti
po+reke* sl#i se pravopiso%* pravopisni% r'eniko% &ez tekoa
Prije svakog kontrolnog rada usmeno ukratko ponoviti gradivo vezano za kontrolni
rad, na diktatima sa sprecavanjem pogreaka dozvoliti ucenicima sluenje
pravopisima i rjecnicima ili drugom odgovarajucom literaturom.
8lavni dio sata
$. <iktat6 Prosta:'ednostavna i slo#ena reeni)a
U ovom ucenickom sastavu podvuci predikate u recenicama i odredi da li su
recenice proste/jednostavne, jednostrukosloene ili viestrukosloene.
(...)

skustvo me naucilo da ono to se ne moe objasniti samome sebi treba govoriti
drugome. Sebe moe obmanuti nekim dijelom slike koji se nametne, teko izrecivim
osjecanjima jer se skriva pred mukom saznavanja i bjei u omaglicu, u opijenost koja
ne trai smisao. Drugome je neophodna tacna rijec, zato je i trai, osjeca da je
negdje u tebi, i lovi je, nju ili njenu sjenku, prepoznaje je na tuem licu, u tuem
pogledu kad pocne da shvata. Slualac je babica u tekom poroaju rijeci. li neto
jo vanije. Ako taj drugi eli da razumije.
(Mea Selimovic, Tvrdava)
N. <iktat6 Pisan'e +lasova i
Pii tekst u biljenicu i napii pravilno glasove i , d i &.
O( )e moj, ja Zmaj od Bosne!...
Dok sam na sebi nosio odore zlatom izvezene, niti sam vidio njihovu ljepotu, niti sam
vidio njihov sjaj, a sada na ovim mojim bijednim krpama u koje sam obu( )en primje(
)ujem i najmanji kon( )i( ) koji se oparao. Nisu li u tome znakovi straha?
40
A vodim posljednju bitku.
O, ( )uda, osje( )am da rije( )i imaju mo( ) vra( )bine. Toliko puta sam vidio
one koji su pisali, duboko pognute glave, krivih le( )a, vodnjikavih o( )iju ovako kao
ja sada, i sje( )am se da sam ih prezirao kao to su i zasluili, a i sam njihov izgled ih
je odavao. Ali tek sad, isti sam kao i oni, vidim u njima onu o( )ajnu a duboko
prikrivenu ( )enju da se pomo( )u rije( )i domognu slobode koju sam ja imao i na
kojoj su mi duboko i iskreno zavidjeli.

(Nedad briimovic, Zmaj od Bosne)
O. <iktat sa spreavan'e% po+reaka
o Koje su najcece pogreke u pisanju upravnog govora?
o Koje su tvoje najcece pogreke u pisanju upravnog govora?
o Kojom gramaticko-pravopisnom literaturom se koristi kako bi provjerio/la
svoje znanje o pisanju upravnog govora?
Pisan'e pravno+ +ovora (peto%intni diktat"
Obiljei ispravno upravni govor u recenicama:
(...)
Jacica je stajao vani kod konja, jer nije bio uzet, i sluao kako harmonika pijano
grohoce i treti u tamu.
Ha, ha, ha! hohotao je za stolom na pregledbi zakopcani gospodin s dugom na
hlacicama, kada je goli Jacica Safran na poziv istupio preda nj.
Ha, ha, ha! guio se pocrvenjevi od smijeha i otkopcao si oko vrata stegnutu
bluzu, na kojoj su sitno zveckale kolajne.
Grohotali su Jacicini vrnjaci oko njega, podrhtavali im goli trbusi, napinjale se vratne
ile.
Hi, hi, hi! pitao je slinavo grbavi pisarcic u kutu zapisujuci njegovo ime.

(Tin Ujevic, Mrak na svijetlim stazama)
o Provjeri ispravnost svoga pisanja upravnog govora u gramaticko-pravopisnoj
literaturi koju koristi.
P. <iktat6 Pisan'e vielani( naziva stanova* dr#en'a*
or+aniza)i'a* predzea
Od datih naziva ustanova, udruenja, oganizacija, preduzeca sastavi recenice
i napii veliko i malo slovo tamo gdje je potrebno:
udruenje knjievnika bosne i hercegovine;
40
organizacija ujedinjenih naroda;
ministarstvo obrazovanja i nauke kantona Sarajevo;
fabrika obuce aida;
sveucilite u mostaru;
metalurki institut kemal kapetanovic zenica;
americki univerzitet u bosni i hercegovini;
arhiv bosne i hercegovine;
ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta posavskog
kantona.
Q. <iktat6 Pisan'e odrine ri'e)e ne z i%eni)e* prid'eve* +la+ole*
prilo+e
U sljedecim izrekama/poslovicama prepoznaj i napii pravilno sve rijeci uz
koje je vezana odricna/nijecna rijecca ne.
"Covjek osredjih sposobnosti uvijek ce ostati neznatan, cak i kad
se izraava nacinom velikih ljudi."
"Da bi vidjeli neprijateljevu propast, neki su spremni i na vlastitu."
"Kad se neto vec dogodilo, nepotrebno je kajati se."
"Lud je onaj koji se eli odreci onoga to ima, nadajuci se da ce
dobiti ono to nema."
"Ljudima je tua nesreca najbolji lijek vlastitoj."
Niko ne treba misliti da tokom ivota sve uvijek treba ici lahko,
jer sudbina je promjenljiva i nakon dugog razdoblja zatija
neizbjean je dolazak runog vremena."
"Nisu svi roeni s istim sklonostima."
"Pravi se prijatelji u nevolji poznaju."
"Treba pomoci prijateljima kada im je to potrebno, a ne
dokazivati se kad su oni vec propali."
"U neprestanoj mijeni stvari i najjaci bi mogli zatrebati pomoc
najslabijih."
"Zajednicki ivot nece uvijek ucvrstiti prijateljstvo."
"Zloba je neukrotiva, pa i onda kada joj ucinite najvece
dobrocinstvo."
0inteza
Ispravak i analiza kontrolni( radova se %o#e vriti na vie naina6
$. eniki% sa%oo)'en'ivan'e%
N. za%'eno% eniki( radova sa paro% klpi
O. nastavniki% o)'en'ivan'e%
;avrni dio sata6
Ueni)i%a o&avezno predoiti ispravne od+ovore na ,oli'i ili neki% dr+i%
naini%a (&i%!pro'ektor* napisani ispravni od+ovori na ta&li* eni)i sa%i pi
ispravne od+ovore na ta&li..." Ako s kontrolni diktati &odovani* eni)i sa%i
se&e %o+ &odovati* ali i prov'eriti ispravnost &odovan'a.
40
Kltra s%eno+ i pis%eno+ izra#avan'a
Na'&ol'i 'e +ovornik ona' ko'i sa na'%an'e ri'ei na'vie
ka#e.
(9ptimus orator est <ui minimis verbis plurimum dicit."
/atinska izreka
40
Nastavna o&last6 Kltra izra#avan'a
Nastavna 'edini)a6 7nk)ionalni stilovi (raz+ovorni* nani:znanstveni*
kn'i#evno%'etniki* novinarski i ad%inistrativni"
4d+o'ni6 n'e+ovan'e privr#enosti vlastito% 'ezik kao nasli'e-* n'e+ovan'e
kreativni( sposo&nosti i sklonosti* razvi'an'e tak%iarsko+ d(a* &o+aen'e
r'enika
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti kltre izra#avan'a6 7nk)ionalni stilovi
(raz+ovorni* kn'i#evno%'etniki* novinarski* ad%inistrativni i
nani:znanstveni stil"* osnovne znaa'ke stilova
40
108
7nk)ionalni stilovi
(raz+ovorni* nani:znanstveni*
kn'i#evno%'etniki* novinarski i
ad%inistrativni"
109
107
%etoda disksi'e
individalizirani rad* i+raoni)a!%ataoni)a* i+raoni)a!priaoni)a
5e%atska korela)i'a
Me-podrna6 kn'i#evnost* 'ezik* %edi'ska kltra
Is(odi en'a6 Prepozna'e i razlik'e razliite stilove* pri%'e'e o&il'e#'a
razliiti( stilova* zna ta s ad%inistrativni o&ras)i i kako i( popniti z
popn'en o&raza) ili sa%ostalno* zna napisati za(t'ev* %ol&* pri'av* dopis
Prije nego ponete pisati, nauite misliti.
(Horacije)
4vo ve zna9
Sta je stil?
Cesto u razlicitim oblastima komunikacije cujemo sintagme: modni stil,
ivotni stil, stil ponaanja, stil u namjetaju (stilski namjetaj), stil pisca,
slikara, kipara, muzicara...
Stil nije samo vanjski izraaj nego i unutarnji sadraj. zmeu vanjskog
izraaja i unutarnjeg sadraja postoji cvrsta veza. Najjednostavnije kazano,
stil 'e nain na ko'i se neto radi.
Ovako o stilu u knjievnosti razmilja jedan slavni ,majstor pisane rijeci:
.nastoj da ti u knjizi budu krepke rijeci na pravom mjestu smjetene, pa da ti
poteku pricanje i recenice zvucno i ugodno, koliko god moe, zna i voli, a da misli
svoje iskazuje ne brkajuci ih i ne zamracujuci ih."
(Miguel de Cervantes u predgovoru Don Quijoteu)
40
8lavni dio sata
7nk)ionalni stilovi(raz+ovorni* nani:znanstveni* kn'i#evno%'etniki*
novinarski i ad%inistrativni"
0til kn'i#evnosti je nacin izraavanja, pisanja knjievnika, nacin upotrebe
jezika, jezickih sredstava u knjievnoumjetnickom smislu. <o&ar stil 'e*
stvari* 'asan sadr#a'. =ez 'asno+ sadr#a'a* ne%a ni do&ro+ stila.
I stil 'ezik je nacin izraavanja, iznoenja nekih sadraja, odnosno - stil 'e
nain potre&e 'ezika.

Koja je razlika izmeu ovih iskaza?
Hocete biti ljubazni da mi dodate cau vode?
Dodaj mi cau vode, molim te.
Vode! (Vodu!)
o Primjecujemo podudarnost u samom sadraju recenica, iskaz je isti jer
u sve tri recenice je isti zahtjev (voda), ali stil kojim je saopcen zahtjev
je potpuno razlicit. Prva recenica ima pomalo sluben ton, naglaava
uctivost govornika (ili moe biti ironicna), drugom recenicom se sluimo
u prisnijem okruenju, npr. obitelji, dok treca recenica ima strogo
zapovjedan, naredbodavan ton.
o Dakle, sve tri recenice pisane su razlicitim stilovima, a koji cemo
odabrati zavisi od vrste, namjene i oblika naeg govorenja ili pisanja.
o Stil se kao jezicka i knjievno-jezicka kategorija usavrava, dotjeruje,
poboljava i ucenjem. Koliko god je vana gramaticka pravilnost, toliko
je vaan i jezicki stil u ivotu svakoga covjeka, i privatnom i
profesionalnom.
Ko'e s oso&ine do&ro+ 'eziko+ stila@
o Dobar jezicki stil mora biti jasan, tacan, jezgrovit, jednostavan, mora biti
lijep i dopadljiv. Dobar jezicki stil ima i svoj poseban ritam, melodicnost
koju posjeduje samo njegov autor. Dobar stil je i slikovit, slikovitost budi
asocijacije, budi sjecanja, osjecanja, raspiruje matu, pokrece misao.
o Sve nabrojane osobine dobrog stila ne nalazimo u svakom tekstu. U
novinarskom clanku suvina je osjecajnost, slikovitost, ali je neophodna
jasnost, tacnost, objektivnost, jednostavnost. U knjievnoumjetnickim
tekstovima (pjesmama, pripovijetkama, romanima) slikovitost,
osjecajnost, melodicnost su obavezne sastavnice teksta..., a tacnost,
preciznost nisu. U naucnim clancima tacnost i objektivnost, jasnost... je
40
osnovna crta dobrog stila. Upravo je to i razlog postojanja razlicitih
stilova u govoru i pisanju. Ti stilovi se meusobno razlikuju i po leksici
koja je dominantna u pojedinim stilovima.
o zraajnu vrijednost ovakvih stilova i njihov efekat proucava stilistika
(nauka o stilu). 7nk)ionalana stilistika je lingvisticka disciplina koja
se bavi opisom, klasifikacijom i poreenjem razlicitih stilova i podstilova.
o U okvir kn'i#evno+ 'ezika posto'e etiri osnovna stila6
$. Nani:znanstveni stil
N. Ad%inistrativno!poslovni stil
O. Novinarsko!p&li)istiki stil
P. Kn'i#evno%'etniki stil
Savremena stilistika ovim stilovima dodaje i peti, raz+ovorni stil. Svaki od njih
ima svoje odlike, svoje specificnosti i oblasti u kojima se koristi.
Raz+ovorni stil
4vo ve zna9
u knjievnoumjetnickim djelima se, ponekad, susrecemo s razgovornim
stilom:
- Kako si mi?
- Holden! Ja sam odlicno. Kako si ti?
- Perfektno. Sluaj. Kako si, sve u svemu? Hocu reci, kako kola?
- Fino rekla je. Mislim... vec zna.
- Odlicno. Dobro, sluaj. Htio sam da te pitam jesi li zauzeta danas.

(D. D. Selinder, Lovac u razi)
Razgovorni stil je stil svakodnevnog govora. Na njega neprestano nailazimo,
lako ga prepoznajemo i stalno koristimo. Razgovorni stil se po nizu svojih
osobina suprotstavlja ostalim stilovima. Realizira se najcece u usmenom
obliku, ali se moe pojaviti i u pisanim oblicima: elektronska pota, biljeke i
podsjetnici, poruke, razliiti zapisi na forumima.
Razgovorni stil je spontan, nepripremljen, jednostavan, nesluben, oputen. To
je stil svakodnevne komunikacije. Dominantna forma mu je dijalog. To je
41
najjednostavnija forma koju usvajamo jo kao djeca. Cesto je i konkretan,
slikovit i metaforican, realizira se u razlicitim situacijama . Ponekad je
isprekidan upadanjima drugih sagovornika, ponekad dolazi do nagle promjene
teme, ceste su pauze, potapalice...
Jedan od elemenata razgovornog stila je i utnja koja moe biti znak ljutnje,
razmiljanja, povrijeenosti..., ali i grupni razgovor, govor vie ljudi u istom
trenutku, to nije nimalo uctivo. Emocionalnost, upotreba hipokoristika i
peorativa, upotreba argonizama a ponekad i vulgarizama, takoer su neke
od osobina ovog stila. Njegovu upotrebu olakavaju: gestikulacija, pokreti,
mimika... Jedan od anrova ovog stila bi bio i trac.
Od razgovornog stila su nastali svi ostali funkcionalni stilovi.
Nani:znanstveni stil
Prepoznaj elemente naucnog stila u ovom tekstu:
Antares je sjajna zvijezda koja se nalazi u sazvijeu Skorpija (Scorpuis), koje je
inace jedno od vecih sazvijea na nebu. Ova zvijezda je crvene boje pa je ljudi
cesto pomijeaju sa planetom Mars (Crvenom planetom). Nalazi se blizu ravni
ekliptike po kojoj se prividno krecu Sunce i ostale planete. Poloaj Antaresa je neto
junije od ove ravni. Nalazi se na udaljenosti od 600 svetlosnih godina od Zemlje i po
svojoj prividoj velicini je na 13. mjestu od svih zvezda. Temperatura na njenoj
povrini iznosi oko 3450C i hladnija je od Sunca za 2500C. Njen sjaj je 12000
puta jaci od suncevog.
Zvijezda Antares
Nani:znanstveni stil ima uu oblast upotrebe, to je upotreba jezika u nauci
(u naucnim radovima, najcece pismenim). Ovaj stil odlikuju:
objektivnost, tacnost, preciznost, sistematicnost,
argumentirano tumacenje, logicki slijed izlaganja, dakle i
neemocionalnost, nesubjektivnost.
41
Naucni/znanstveni stil se zasniva na razumu jer se temelji na cinjenicama. Za
ovaj stil su karakteristicni strucni termini, vecinom nepoznati onima koji se ne
bave konkretnom naukom. Ovaj stil se temelji na ubjeivanju i dokazima,
definicijama, teoremama...
Naucnim stilom su pisani naucni/znanstvani radovi, naucni/znanstvani clanci,
naucne knjige, magistarski radovi, doktorati, enciklopedije, udbenici,
prirucnici... Usmenim naucnim radovima se smatraju diskusije, referati... na
raznim naucnim kongresima, naucnim skupovima.
U okviru ovog stila imamo i razlicite podstilove prilagoene namjeni i obliku
teksta kao to su profesionalni podstilovi: drutvenonaucni, prirodnonaucni,
tehnickonaucni, ili naucno-popularni, proizvodno-tehnicki, udbenicko- naucni...
Saznaj neto vie o Andersu Celzijusu, covjeku po kojem je ova jedinica za
mjerenje temperature dobila ime, na internetskoj adresi:
http://sh.wikipedia.org/wiki/Celzijus
Novinarsko!p&li)istiki stil

Koju osobinu novinarskih tekstova smatra posebno vanom? Potrai tu
osobinu u sljedecem tekstu:
BiH uputila je u sjedite UNESCO-a u Parizu materijal za nominaciju
nekropola stecaka za upis na Tentativnu listu svjetske batine, ime je
zavrena zvanina prijava stecaka kao kulturnog dobra za Tentativnu listu,
saoptilo je Ministarstvo civilnih poslova BiH. Na konanom popisu nalaze se
22 nekropole u BiH, dok ce, kao dio zajednike nominacije, Hrvatska ponuditi
dvije, a Srbija i Crna Gora po tri nekropole. Prema procjenama, proces
uvrtenja na Tentativnu listu ne bi trebao biti duzi od dva mjeseca.
Nominacioni dosije, ija izrada slijedi nakon to je predat fajl za Tentativnu
listu, radice sve etiri zemlje zajedno. Plan je da kompletan materijal za
prijavu stecaka za uvrtenje na Listu svjetske batine UNESCO-a bude
predan do 31. januara 2013. godine, kako bi se stekli uslovi da nekropole na
Listu svjetske batine budu uvrtene u ljeto 2013.godine.
(Tentativna lista je lista potencijalnih dobara, inventar dobara na teritoriji
neke drave koja se smatraju vanim i pogodnim za upis na Listu svjetske
batine UNESCO.)

41
Replika jedne od nominiranih nekropola, Zgocanskog stecka
Novinarsko!p&li)istiki stil je onaj na koji nailazimo u novinarskim
testovima, clancima, vijestima, izvetajima i prilozima. Njime se koristi
uglavnom ui krug ljudi zaposlen u svijetu novinarstva. Novinarsko-publicisticki
stil u sebi ujedinjuje i osobine naucnog i knjievnoumjetnickog stila.
Novinarsko-publicisticki stil odlikuju: objektivnost, tacnost, saetost,
konkretnost, jasnoca, a i izraajnost i slikovitost. Realizira se u medijima:
tampi, casopisima, na radiju, televiziji, internetu. To je stil masovnih
komunikacija. Zanrovski je raznovrstan, od informativnog anra (informacije,
vijesti, hronike dogaanja), do clanaka, feljtona, intervjua, reportaa,
publikacija, putopisa, naucno-popularnih dnevnika...
o U okviru ovog stila takoer imamo podstilove kao to su: feljtonisticki,
sportski, radio-televizijski, privredno-novinarski, kulturno-novinarski...
o Novinari moraju pratiti aktuelna zbivanja, biti uvijek je u aristu zbivanja
i odgovoriti na pitanja: ko* ta* kada* +d'e* kako i zato?

Kn'i#evno%'etniki stil
4vo ve zna9
Koja osjecanja je lirski subjekt iskazao u sljedecoj pjesmi? Koja
raspoloenja?
Prepoznaj stilske specificnosti jezika u ovoj pjesmi.
=osna #&ori...
Bosna ubori; nad pitomim krajem
Aneo mira iri laka krila -
lahor pirka, ko da sitnom cvijecu
Misticne price apce vecer mila.
41
Bosna ubori i ko rujne usne
Cvijetne tiho obalice ljubi,
Pa tamo negdje, poput moje misli,
Kraj tvog se dvora u daljini gubi.
Bosna ubori, a s barcicom mojom
Nestani sitni igraju se vali;
Ah, cini mi se, moj anele, tako
Da ljubav tvoja srcem mi se ali.
Musa Cazim Catic
U cemu su razlike izmeu ovog stila i prethodnih stilova?
Knjievnost posjeduje estetsku funkciju i pripada umjetnosti, i po tome se
knjievnoumjetnicki stil razlikuje od ostalih stilova. Koristi se u djelima visoke
umjetnicke vrijednosti, u romanima, pripovijetkama, basnama, bajkama,
poetskim i slicnim djelima. Knjievnoumjetnicki stil je najjezgrovitiji, ima
najvece mogucnosti koje mu daje pjesnicka sloboda. Odlikuje se bogatstvom
izraza, upotrebom razlicitih izraajnih sredstava (metafore, alegorije, simboli,
personifikacije, onomatopeje, asonance, aliteracije, perifraze...), koje tekst
cine ekspresivnim, slikovitim, dinamicnim, emocionalnim. Knjievnik stvara
svoj sopstveni svijet, realan ili apstraktan. Knjievnik je kreator jezika, on
modelira jezik s ciljem ostvarenja adekvatnog i impresivnog izraza. U tom
svom svijetu emotivnocu i skladnocu, stvara knjievnoumjetnicka djela ciji
se izraz ne susrece u svakodnevnom govoru.
o Podstilovi knjievnoumjetnicke knjievnosti su proza* poezi'a i dra%a.
U prozi je znacajna kompozicija teksta, narativnost, likovi, osnovna
misao, dijalozi i monolozi likova, forme pripovijedanja (prvo i trece
lice), stilske figure... Knjievnoumjetnicki stil moe sadravati i
osobine ostalih stilova, a ono to ga cini posebnim je upotreba
neknjievnih rijeci i izraza (dijalektizmi, argonizmi, i opcenito
razgovorni jezik) koji u knjievnom djelu imaju stilsku funkciju
(nalaze u funkciji karakterizacije likova, oslikavanja mjesta i
vremena u kojem se radnja zbivala... i doprinose slikovitosti
knjievnoumjetnickog djela).
Poezi'a kao knjievnoumjetnicki podstil suprotstavljena je prozi i
drami po svojoj strukturi, napisana je najcece u stihovima i
odlikuje se melodijom, ritmicnocu, emocionalnocu, te cestim
ponavljanjima koja doprinose ritmicnosti i isticanju poente u pjesmi.
<ra%ska knjievnoumjetnicka djela odlikuju se stalnim dijalogom i
monologom, odnosno upravnim govorom, ali i jezikom utnje koji
povecava napetost dramske radnje.
o Savjet: Ako eli imati dobar stil ne u upotrebljavaj cesto rijeci stranog
porijekla. Upotrijebi ih samo onda kada za odraeni pojam nema
domacu rijec.
41
Ad%inistrativno!poslovni stil
4vo ve zna9
S nekim od sljedecih oblika komunikacije si se vec susreo/la. Prepoznaj ih!
41
Kojim stilom cemo se koristiti zavisi od svrhe govorenja ili pisanja.
Administrativno-poslovni stil slui za zvanicnu komunikaciju izmeu
pojedinaca i ustanova, izmeu ustanova, izmeu drava i dravnika,
pojedinaca i dravnih organa.
Osnovne osobine ovog stila su: preciznost, bezlicnost, objektivnost, ustaljene
forme, zvanicnost, upotreba strucnih termina, ustaljeni pocetak i zavretak...
u okviru administrativno-poslovnog stila imamo podstilove: pravni,
kompjuterski podstil, administrativno-dokumenatski, slubeno-komunikativni
podstil.
Da bi ta komunikacija bila to uspjenija postoje razliciti obrasci koji olakavaju
i ubrzavaju meusobnu komunikaciju (obrasci zahtjeva, zapisnika, prijave,
molbe, dopisa, racuna, putnih naloga, ugovora, albi, izvjetaja, potvrda...).
;apisnik
o Svrha svakog sastanka je dogovoriti se o necemu, obavijestiti nekoga
o necemu, odrediti nacin rjeavanja nekog pitanja, donijeti neku
odluku... Zato svaki vaniji sastanak treba imati zapisnik. Zapisnik sa
sastanka je kratki izvjetaj o njegovom toku i zakljuccima koji su
doneseni. Kao vodic za pisanje zapisnika koristi se dnevni red. Svaka
tema ima svoj broj. Po svom obliku, stilu pisanja zapisnik pripada
administrativno-poslovnom stilu. Evo primjera:
;apisnik
sa zajednickog sastanka roditelja i ucenika devetih razreda OS , ....,
odranog 10. maja 2012. godine u 15 sati u kolskoj Sali
Prisutni: 61 roditelj, ucenici maturanti, direktor kole, pedagog i razrednici
devetih razreda
Odsutni: 5 roditelja
Direktor kole je pozdravio roditelje i ucenike i predloio sljedeci dnevni red:
1. zvjetaj o uspjehu u ucenju i vladanju ucenika devetih razreda na
kraj kolovanja u osnovnoj koli u kolskoj 2012 / 2013. Godini;
2. Profesionalan orijentacija: Prezentacija srednjih kola u Kantonu;
3. Miljenja i prijedlozi razrednika i pedagoga u vezi s profesionalnom
orijentacijom ucenika na osnovu sklonosti, portfolija ucenika i
postignutih rezultata u ucenju i vladanju.
Ad 1. Direktor kole je roditeljima i ucenicima saopcio generalni uspjeh
ucenika na kraju devetog razreda. Od 66 ucenika 36 je odlicnih ( ), 22 vrlo
dobrih ( ) i 8 dobrih ( ). Direktor je istakao da je zadovoljan uspjehom ucenika
i da se nada da ce ucenici i u srednjoj koli postizati dobre rezultate.
41
Ad 2. Videoprojekcijom kolski pedagog je prikazao osnovne podatke o
srednjim kolama i zanimanjima u okviru tih kola. Na pitanja roditelja i
ucenika o terminima upisa u srednje kole odgovarao je direktor kole i kolski
pedagog.
Ad 3. Direktor je obavijestio roditelje da ce svaki ucenik, uz uvjerenje o
zavrenom estom, sedmom i osmom razredu, te svjedocanstva o zavrenom
devetom razredu, dobiti i popunjen obrazac profesionalne orijentacije u kome
ce se uceniku, na osnovu njegovog uspjeha, sklonosti i voenih portfolija, dati
prijedlozi srednjih kola za nastavak kolovanja. Direktor je naglasio da
ucenici i roditelji ne moraju vriti upis po prijedlozima i da je odabir srednje
kole preputen njima. Razrednici su ucenike i roditelje obavijestili o
terminima podjele ove dokumentacije.
Zapisnicar:
Alisa Kunic
(Znacenje skracenice: Ad k, do; uz tacku)
o Sta saznaje iz ovog zapisnika? Ko je bio prisutan na tom sastanku?
Je li to bio uobicajeni roditeljski sastanak? Da li je u njemu sadrano
sve to je neko govorio ili je predocen samo osnovni tok sastanka,
osnovna obavjetenja i zakljucci?
o Bta 'e* dakle* sadr#a' zapisnika@
U zaglavlju zapisnika se unosi naslov, mjesto i vrijeme (dan i sat)
sastanka, broj prisutnih i odsutnih. Zapisnik treba da sadri precizan
dnevni red, kratak tok i sadraj sastanka, osnovne rasprave i zakljucke.
Zapisnik potpisuje zapisnicar. Dakle, svaki zapisnik mora sadravati:
Naslov i zaglavlje;
Dnevni red;
Jasan i pregledan tok sastanka, vana obavjetenja i zakljucke;
me i prezime i potpis zapisnicara ili voditelja sastanka/skupa.
o Kakav 'e stil zapisnika@
Zapisnik pripada administrativno-poslovnom stilu i po pravilu o pisanju
zapisnika mora posjedovati osobine ovog stila:
Recenice moraju biti konkretne, jasne, zapisi potpuno
tacni, vjerni onome to je govornik izjavio.
Tok diskusije mora biti u skladu s dnevnim redom, sa
istaknutim vanim elementima i preciznim zakljuccima.
o Ko'e s vrste zapisnika@
41
Zapisnik o usmenoj raspravi na skupovima, koji je sastavljen
samo od vanijih usmenih izjava, zakljucaka, te od konacnih
dogovora zovemo #i ili sa#eti zapisnik.
Ako se takav zapisnik proiri detaljnijim citiranjem ili detaljnim
biljeem svih podataka sa sastanka dobijamo opirni zapisnik.
Zapisnik je dokaz o toku i sadraju sastanka i u vec potpisanom
zapisniku se ne smije nita niti dodavati niti mijenjati. Narocito
vani sudski, politicki, naucni skupovi snimaju se savremenom
audio ili audiovizuelnom opremom koja najvjernije zapisuje sve
to je receno. Takav zapisnik zove se steno+ra%.
zdvoji osnovna obavjetenja i osnovne zakljucke iz predocenog zapisnika.
Pri'ava* za(t'ev* %ol&a
o Na pragu si upisa u srednju kolu, a za upis ce ti trebati i prijava.
Kako se pie prijava, molba ili zahtjev? Pogledaj ovaj primjer prijave i
obrati panju na njen oblik, sadraj i stil.
<a%ira Kopi
UU VVV Mostar
Uli)a M'e ='elav)a &r. $VN
=osna i >er)e+ovina
1U Medi)inska kola
U0RG AMit(ad >'dr!>'kaE &&
UU VVV Mostar
Pred%et6 Pri'ava na konkrs
Javljam se na Konkurs raspisan u ,Jutarnjim novinama od 20. maja
2012. godine za upis u prvi razred Medicinske kole, odsjek farmaceutski
tehnicar.
Zavrila sam esti, sedmi i osmi razred u OS ,Zalik u Mostaru vrlo
dobrim uspjehom, a deveti razred u OS u Mostaru odlicnim uspjehom.
Bila sam ucesnica takmicenja osnovnih kola ,Mladi hemicari na kojem
sam zauzela mjesto.
Medicinsku kolu elim upisati zbog humanosti poziva medicinskih
radnika.
41
Uz prijavu prilaem:
1. Uvjerenje o zavrenom V, V i V razredu;
2. Svjedocanstvo o zavrenom X razredu;
3. Diplomu o osvojenom mjestu na takmicenju ,Mladi hemicari;
4. Obrazac profesionalne orijentacije sa preporukom za upis
medicinske kole;
5. Rodni list;
6. Uvjerenje o dravljanstvu.
Podnosilac prijave:
Mostar, 24. 5. 2012. godine Damira Kopic
Pri'ava* za(t'ev i %ol&a su administrativno-poslovni tekstovi pa se i piu tim
stilom, jasno i kratko. Podaci navedeni u prijavi, molbi ili zahtjevu moraju biti
tacni, istiniti. U ovim oblicima je vano predstaviti sebe, svoju poslovnost,
obrazovanost. Sva tri oblika imaju potpuno istu formu pisanja:
1. me, prezime i adresa stanovanja;
2. Naslov i adresa onoga kome se upucuje;
3. Predmet prijave, molbe ili zahtjeva;
4. Obrazloenje;
5. Popis priloenih dokumenata;
6. Mjesto i datum;
7. Potpis podnosioca prijave, molbe ili zahtjeva.
Ako se radi o prijavi na konkurs koji je objavljen u nekom mediju, obavezno je
pozvati se na taj medij i objavljeni konkurs. Uz prijavu priloiti samo one
dokumente koji su bitni za pozitivno rjeavanje prijave, molbe ili zahtjeva.
Zbog jasnoce, prakticnosti, bitnosti odreenih podataka cesto se susrecemo s
tipskim tampanim obrascima razlicitih ustanova.
<opisi
o Dopisi su najvanija sredstva interne komunikacije. Osnovne svrhe
dopisa su:
dogovaranje sastanaka;
prenoenje informacija;
41
skretanje panje na probleme;
pomoc pri rjeavanju problema i
pruanje opce informacije na organiziran i djelotvoran nacin.
o Evo primjera jednog dopisa:
=osna i >er)e+ovina
7 =osne i >er)e+ovine
Kanton 0ara'evo
Ministarstvo o&razovan'a i nake
=ro'6 VN!$[!Q:$N
0ara'evo* $N. $. NV$N. +odine
4snovni% i sredn'i% kola%a K0
(JU OS ,Grbavica 2, JU OS ,zet Sabic...
JU Srednjokolski centar Hadici...)
Pred%et: Dopis o potrebi za edukacijom roditelja i ucenika o pirotehnickim
sredstvima
S obzirom da se pribliava vrijeme praznika neophodno je poduzeti iru
akciju na sprecavanju upotrebe razlicitih pirotehnickih sredstava, u prvom redu
petardi. S tim u vezi kole su dune upoznati roditelje i ucenike s opasnostima koje
mogu proizvesti razlicita pirotehnicka sredstva.
U okviru ovih aktivnosti potrebno je pripremiti predavanje za roditelje na
temu: Pirotehnicka sredstva i opasnosti. Temu realizirati na roditeljskim sastancima,
a na casovima odjeljenske zajednice upoznati ucenike sa vrstama ovih sredstava i
opasnostima koja nose, te naglasiti da je zabranjeno donoenje i aktiviranje petardi
u koli i kolskom dvoritu.
S potovanjem, Ministar:
_______________________
Dopisi pripadaju poslovnom stilu, teme su poslovne/slubene, jezik
poslovan/sluben, bez emocionalnosti i slikovitosti, konkretan, saet i jasan.
o U ovom primjeru dopisa, ispod imena poiljaoca, imamo i rubriku za broj
(Broj: 02-17-5/12). U ovu rubriku se upisuje broj pod kojim je taj
dokument zaveden u knjizi poslanih dokumenata (svaki slubeni
dokument mora biti protokolisan, odnosno upisan u knjigu primljenih ili
poslanih dokumenata).
o Mjesto i datum mogu se pisati i ispod teksta dopisa, u lijevom uglu.
U savremeno doba dopisi se sve cece alju elektronskim putem, a dopis se
moe pisati na obrascu s vec postojecim memorandumom (memorandum
podsjetnik, ono to podsjeca na...) ustanove koji moe da sadri i sve
42
potrebne podatke za raspoznavanje poiljaoca dopisa: graficki dizajniran znak
(logotip ili skraceno logo), naziv ustanove, adresa, telefon, fax...

Logo Univerziteta u Sarajevu Turisticko-promotivni logo
Turistickog udruenja BiH
/o+otip (grc. /oyo > logotipos), odnosno skraceno logo, je graficki
simbol koji oznacava neku ustanovu, preduzece, udruenje... Moe se
sastojati od slova, likovnih i grafickih elemenata itd.
Uporedite formu prijave, molbe, zahtjeva i dopisa. U cemu su slicnosti a u
cemu razlike?
Nacrtajte logo vae kole ako on vec postoji, a ako ne postoji osmislite ga i
nacratajte na casu likovne kulture. zaberite najuspjelija rjeenja i napravite
malu izlobu.
0inteza
0ada zna i ovo9
zraajnu vrijednost stilova i njihov efekat proucava stilistika (nauka o
stilu). 7nk)ionalana stilistika je lingvisticka disciplina koja se bavi
opisom, klasifikacijom i poreenjem razlicitih stilova i podstilova.
U okvir kn'i#evno+ 'ezika posto'e etiri osnovna stila6
Q. Nani:znanstveni stil
\. Ad%inistrativno!poslovni stil
[. Novinarsko!p&li)istiki stil
U. Kn'i#evno%'etniki stil
Savremena stilistika ovim stilovima dodaje i peti, raz+ovorni stil. Svaki
od njih ima svoje odlike, svoje specificnosti i oblasti u kojima se koristi.
42
;avrni dio sata6

Nastavna 'edini)a6 2ivotopis* &io+ra,i'a i ato&io+ra,i'a
r'enika
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti kltre izra#avan'a6 2ivotopis* &io+ra,i'a i
ato&io+ra,i'a
42
2ivotopis* &io+ra,i'a i ato&io+ra,i'a
11
0
%etoda disksi'e
individalizirani rad* i+raoni)a!%ataoni)a* i+raoni)a!priaoni)a
5e%atska korela)i'a
Me-podrna6 kn'i#evnost* 'ezik*
Is(odi en'a6 Prepozna'e i razlik'e razliite stilove* pri%'e'e o&il'e#'a
razliiti( stilova* zna ta 'e ato&io+ra,i'a* &io+ra,i'a* zna napisati
ato&io+ra,i'* prepozna'e razlik iz%e- &io+ra,i'e i #ivotopisa* zna popniti
o&raza) #ivotopisa (GV" z popn'en o&raza) ili sa%ostalno

8lavni dio sata
4vo ve zna9
2ivotopis (ili GV skracenica od latinske sintagme curriculum vitae
tok ivota) je saeti tekst u kojem su prezentirani osnovni podaci o
nekoj osobi.
=io+ra,i'a (od grcke rijeci bios ivot, i grphein - pisati) je
umjetnicko-naucni anr knjievnosti koji ivot neke licnosti umjetnicki
oblikuje, sastavljanjem najzanimljivijih i najvanijih dogaaja iz njegova
ivota. Za razliku od ivotopisa koji je saetak ivota i djela ljudi,
biografija je opirniji tekst kojim se predstavlja karakter osobe, njene
vrline i mane, ivotno djelo i ivot uopce.
42
Ato&io+ra,i'a je izvorno pisan autorov tekst o sebi i svom ivotu, a
biografija tekst koji o necijem ivotu i djelu pie neki drugi pisac na
osnovu pouzdanih podataka.
#ako napisati ivotopis 4=$.>
o Zivotopis (CV) bi trebao biti prilagoen namjeni za koju se pie, za
prijavljivanje na konkurs za posao, za upis na neku obrazovnu ustanovu, za
dodjeljivanje stipendije... Evo jednog primjera:
Ma'a Ma'i
=levar Klina &ana $
[NVVV ;3NIGA
5ele,on6 $$$ $$$ $$$
3!%ail6 %a'a.%a'i)]skola.&a
4&razovan'e
Studij engleskog jezika i knjievnosti, Filozofski fakultet, Sarajevo (2000
2004.): profesor engleskog jezika, poloen ispit za sudskog tumaca za
engleski jezik (2008.)
<odatno o&razovan'e
Tecaj: Osnove koritenja racunara: Windows, Word, Excel (2005.)
Meunarodna ljetna kola: nternet novi pristupi komunikaciji (2007.)
Radno iskstvo
Osnovna kola Mak Dizdar, Curukovica put bb, 72000 Zenica
rad na odreeno vrijeme u svojstvu nastavnika engleskog jezika (od 2006. do
2009.)
Honorarni posao: Stalni sudski tumac za engleski jezik (od 2008.)
Na+rade i priznan'a
Stipendija grada Zenice za kolsku godinu 2001/2002.
Pose&na znan'a i v'etine
Znanje svjetskih jezika: njemacki (govori i pie), francuski (govori)
Poznavanje rada na racunalu: Word, Excel, Access, internet
Poloen vozacki ispit B kategorije.
Aktivnosti
Clan Udrunja za spaavanje i zatitu ivotinja Sapa Zenica
Preporke
Mujo Mujic, direktor, OS Mak Dizdar, Curukovica put bb, 72000 Zenica, tel.
222 222 222, Dr. Sara Saric, Filozofski fakultet, Sarajevo, ulica Franje Rackog
bb, tel. 333 333 333.
o Neke po+reke pisan' #ivotopisa s6
42
Gramaticke i pravopisne
pogreke6
+ra%atike i pravopisne po+reke init
e tvo' #ivotopis od&o'i%K
Struktura ivotopisa: strktra #ivotopisa %ora od+ovarati
n'e+ovo' na%'eni* istakni za t na%'en
va#na znan'a i v'etineK
Jasnoca i stil pisanja
ivotopisa:
navedi sve potre&ne in,or%a)i'e na 'asan*
o&'ektivan i sa#et nainK
Tehnicko ureenje: to 'ednostavni'e i pre+ledni'e* to &ol'eK
Osobni podaci: navedi sve potre&ne oso&ne podatkeK
Datumi i godine: navedi tane dat%e i +odineK
Nazivi ustanova*
organizacija, udruenja...
napii tane nazive stanova*
or+aniza)i'a... ko'e navodi.
Nebitne informacije: iz&'e+ava' navo-en'e ne&itni( in,or%a)i'a.
;z !edne biogra,i!e...
Paul Alexander, novinar Timea i Rolling Stonea, u svojoj knjizi ,Salinger,
biografija veli:
,Ako je u 20. stoljecu postojala osoba koja nije eljela da netko napie njezinu
biografiju, to je bio Salinger."
Ovo je odlomak iz te knjige:
J.D. Salinger
0alin+er* &io+ra,i'a
(odlomak)
,Toga sam listopadskog dana pronaao njegovu kucu i ostao sjediti u svojem
automobilu pokraj neasfaltirane ceste. Promatrao sam kucu na breuljku zato to je
covjek koji ondje ivi napisao Lovca u zitu i zato to je nakon objavljivanja knjige
1951. godine, vec i sam pronalazak autorove kuce bio dogaaj vrijedan pozornosti.
Razlog zato sam je traio i zato nepresuna bujica oboavatelja godinama dolazi u
42
Cornish mnogo govori o slavi i slavnim osobama te, konkretnije, o nacinu na koji
americko drutvo drugoga dijela 20. stoljeca uzvisuje slavu i slavne osobe. Sto je jo
vanije, mnogo govori i o trajnoj moci umjetnosti. Jer, tu nema nikakve dvojbe: da
Salinger nije napisao majstorsko djelo, jedno od najboljih u tome anru i da nije
napisao niz autenticnih pripovijesti americke knjievnosti, malo bi se oboavatelja
potrudilo tragati za autorovom kucom na breuljku.
No, toga listopadskog poslijepodneva 1994. godine, sjedeci u svojemu
automobilu i promatrajuci njegovu kucu, nisam razmiljao o tome. Bio sam svjestan
samo jednoga da volim Salingerove pripovijesti i Lovca u zitu, da me mit o tome
piscu neobicno privlaci i da sam zato toga jutra u New Yorku sjeo u svoj automobil,
vozio se 400 kilometara do Cornisha u New Hampshireu i pretraivao kornike
sporedne putove sve dok nisam pronaao njegovu kucu...
Paul Alexander
(Prevela: Radha Rojc-Belcec)
o Poto si naucio/la poneto i o knjievnoj kritici, procitaj i odlomak iz
predgovora knjizi Paula Alexandera ,Salinger, biografija koji je napisao
poznati knjievnik Miljenko Jergovic:
,...Osjecao sam nelagodu citajuci njegovu biografiju. Kao da zavirujem u
covjekovu intimu, kao da mu se nadvirujem kroz prozor ili kao da detalje iz
njegove privatnosti sakupljam u vlastitim albumima i katalozima. nace se tako
ne osjecam citajuci biografije, pa ni one za koje bi se moglo reci da su sasvim
indiskretne. Salingerov ivotopis nije niti najmanje indiskretan, ali je to
svjedocenje o covjeku koji je odbijao da se o njemu ita svjedoci.
S druge strane, nisam mogao a da ne citam, jer ja ovoga pisca volim i jer je
svaki redak koji je on ikada napisao neka vrsta autobiografske ispovijedi, pa je
onda i ova knjiga o njemu tek neka vrsta naknadnoga objanjenja onoga to
smo odranije znali.
U prvom je dijelu svoga ivota on stvarao veliku knjievnost, tako vanu u
sentimentalnom odgoju naih generacija, dok je u drugome vodio rat protiv
tabloida i tabloidnog interesa za svojom osobom. Na kraju je u tom ratu i
pobijedio. Tu pobjedu potvruje i ova knjiga, jer u njoj nema gotovo nita
skandalozno. Samo ivot...
Miljenko Jergovic
;z !edne autobiogra,i!e...

42
vana Brlic-Mauranic
,Piem ovu svoju malu autobiografiju, povodeci se za pitanjima koja mi je priposlala
slavna Jugoslavenska akademija u Zagrebu kad me je pocastila svojim zahtjevom da
joj poaljem svoj ivotopis. - Moja su dosadanja knjievna djela malobrojna, a
sadrajem i objemom skromna - moj vanjski ivot pak protekao je mirno, ne izlazeci
gotovo nikada iz okvira moje prve i druge obitelji. Ova autobiografija moe dakle
samo da bude ispovijest o razvitku jednog misaonog i osjetljivog bica, nipoto pako
zanimljiva ,povijest ivota istaknutog pisca.
Ogulin mi je rodno mjesto, a 18. travnja 1874. dan mojega roenja. Moji roditelji
(Vladimir Mauranic, tada dravni odvjetnik, a sada umirovljeni potpredsjednik
Banskog stola u Zagrebu, i Henrieta ro. Bernath) budu 1875. premjeteni u
Karlovac. No vec u mojoj estoj, a poslije opet u dvanaestoj godini desila se prilika
da proboravim neko vrijeme u rodnom mjestu Ogulinu. Odande potjecu prvi jaki utisci
kojih se sjecam...
vana Brlic-Mauranic
0inteza6
0ada zna i ovo9
2ivotopis (GV" bi trebao biti prilagoen namjeni za koju se pie, za prijavljivanje na
konkurs za posao, za upis na neku obrazovnu ustanovu, za dodjeljivanje stipendije.
Za razliku od ivotopisa koji je saetak ivota i djela ljudi, &io+ra,i'a je opirniji tekst
kojim se predstavlja karakter osobe, njene vrline i mane, ivotno djelo i ivot uopce, a
pie ga neki drugi pisac na osnovu pouzdanih podataka.
Ato&io+ra,i'a je izvorno pisan autorov tekst o sebi i svom ivotu.
;avrni dio sata6
42
Nastavna 'edini)a6 Rasprava (zorak"
42
111
Raspravl'an'e6 rasprava
r'enika
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti kltre izra#avan'a* raspravl'an'e6 Rasprava
%etoda disksi'e* rasprava
5e%atska korela)i'a
Is(odi en'a6 Prepozna'e razliite vrste raspravl'an'a* oava ko%pozi)i'
raspravl'an'a* 'avno iznosi svo'e ar+%ente:dokaze i iskaz'e %il'en'a i
stavove* +ovorno' i pisano' ko%nika)i'i* aktivno sla protar+%ente* zna
kltr +ovorne ko%nika)i'e

4vo ve zna9
Raspravljanje je oblik vezanog teksta u kome se svestrano raz%atra neka
te%a ili r'eava neki pro&le%. Temelji se na iznoenju misli i na dokazivanju.
o Gil' svako+ raspravl'an'a 'e tumacenje, obrazlaganje i prosuivanje na
osnovu istinitih cinjenica i dokaza (argumenata) kako bi se razjasnile
nejasnoce, odgovorilo na neka pitanja i donijeli konkretni zakljucci. U
raspravljanju se diskutanti odlucuju za ili protiv neke teze ili tvrdnje
obrazlauci i argumentirajuci svoje miljenje.
42
o Kao dokazi i potvrde %il'en'a iznose se navodi ()itati"* dok%enti*
statistiki poda)i* opepri(vaene in'eni)e* spozna'e i vri'ednosni
sdovi.
o Raspravljati se moe o temama iz svakodnevnog ivota, o knjievnim
djelima, o filmu, pozorinoj predstavi, o radio i TV emisiji, clancima iz
tampe...
o Raspravljati se moe s%eno i pis%eno.
Vrste raspravljanja su:
Rasprava:traktat je nauni:znanstveni tekst ko%e se svestrano
raz%atra neka te%a.
<isksi'a je s%eno raspravl'an'e ko'e% estv'e vei &ro'
sdionika i ko'e% se nasto'i ri'eiti neko va#no pitan'e.
Pro&le%ski
lanak
Raspravlja, razmatra i rjeava odreeni problem, najcece
od opceg interesa.
Pole%ika je javno, pismeno ili usmeno raspravljanje ciji je temelj
suprotstavljanje miljenja pri prosuivanju o pojavama,
problemima i djelima od opceg interesa.
Kritika
(o)'ena"
je vrsta raspravljanja ciji je glavni cilj ocijeniti, prosuditi i
vrednovati neko djelo.
3se' (o+led" ujedinjuje knjievnoumjetnicki izraz i subjektivnost s
objektivnim znanstvenim stajalitem.
Svaka konstruktivno raspravljanje ima tri ko%pozi)iona di'ela6
Uvod6 Postavljanje teze (otkrivanje problema)
Razrada6 Dokazivanje teze (rjeavanje problema)
;akl'ak6 Potvrivanje teze ili odbacivanje teze (izbor rjeenja)
8lavni dio sata
Na'ava nastavne 'edini)e6 Rasprava (zorak"

I ovo zna9

Raspravljati se moe o jezickim i knjievnim problemima, o filmskim i
pozorinim ostvarenjima, o drutvenim problemima, o izboru filmova na
medijima...
5eza6 Iz&or ,il%ova na do%ai% 5V kanali%a od+o'no 'e nepri(vatl'iv
<okazivan'e teze6
a) Edukativni razlozi:
Filmovi su cesto zasnovani na drutveno neprihvatljivoj nasilnoj
komunikaciji meu likovima (verbalnoj i neverbalnoj);
43
Filmovi se tematski najcece usredsreuju na drutveno
neprihvatljive oblike ivota (poroci, alokoholizam, narkomanija,
kriminal);
Filmovi nerijetko afirmiraju moralno upitne nacine sticanja
materijalnih vrijednosti i na njima zasnivaju srecu junaka;
Zanrovski odabir filmova (kriminalni, horor-filmovi, akcijski...)
moe potaknuti identifikaciju mladih s likovima koji su nosioci
negativnih osobina;
b) Umjetnicki razlozi:
Filmovi u osnovi imaju stereotipne i predvidive zaplete i rasplete,
te na nivou konstruiranja price ne pretendiraju na umjetnicku
kvalitetu;
Filmska izraajna sredstva su u funkciji postizanja razlicitih
zvucnih i vizuelnih efekata koji podiu komercijalnu vrijednost
filma, a ne umjetnicku;
Potvr-ivan'e ili od&a)ivan'e teze (pronala#en'e r'een'a"6
o Potvrivanje ili odbacivanje ove teze preputamo vama. Prisjetite se tri
temeljna pravila uspjenog sudjelovanja u raspravi:
razumjeti predmet rasprave;
s uvaavanjem sluati druge;
znati +ovoriti i i%ati to rei.
0inteza
0ada i ovo zna9
Svaka konstruktivno raspravljanje ima tri ko%pozi)iona di'ela6
Uvod6 Postavljanje teze (otkrivanje problema)
Razrada6 Dokazivanje teze (rjeavanje problema)
;akl'ak: Potvrivanje teze ili odbacivanje teze (izbor rjeenja)
Cilj svako+ raspravl'an'a 'e tumaen'e* o&razla+an'e i pros-ivan'e na osnov
istiniti( in'eni)a i dokaza (ar+%enata" kako &i se raz'asnile ne'asnoe*
od+ovorilo na neka pitan'a i doni'eli konkretni zakl')i. U raspravl'an' se
disktanti odl' za ili protiv neke teze ili tvrdn'e o&razla#i i
ar+%entira'i svo'e %il'en'e.
;avrni dio sata6
Odaberite jednu od ovih tema i pripremite se za raspravljanje.
43
Nastavna 'edini)a6 Kritiki prikaz ,il%a
43
112
Kritiki prikaz ,il%a
r'enika
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti kltre izra#avan'a6 Kritiki prikaz ,il%a
%etoda disksi'e* raspravl'an'e
5e%atska korela)i'a
Me-podrna6 kn'i#evnost* 'ezik*
Is(odi en'a6 Prepozna'e kritiki prikaz* raz%i'e ta 'e kritika i ko 'e kritiar*
oava ko%pozi)i' kritiko+ prikaza* %o#e raditi kritiki prikaz kn'i#evno+
d'ela ili ,il%a sli'edei te% i ide'* prepozna'e o&'ektivne i s&'ektivne
ele%ente prikaz
4vo ve zna9
Kritika (ocjena) je vrsta raspravljanja koje se bavi ocjenom, prosudbom i
vrednovanjem nekog djela.
8lavni dio sata
43
Iz%e- nara)i'e i krea)i'e
(Bosanskohercegovacki igrani film, 1995 2008.)
Zato nam se najlepi filmovi urezuju u pamcenje kao skice, crte, putanje?
(T. Ziro)
ARMN NJEGOV TATA
O. SVLCC (2007)
Scenarij i reija: Ognjen Svilicic; glume: Armin Omerovic, Emir Hadihafizbegovic...
Armin (Armin Omerovic) i njegov otac bro (Emir Hadihafizbegovic) dolaze u
Zagreb na casting za djecaka-glumca koji bi trebao glumiti u njemackom filmu o ratu
u Bosni. To je velika tema! Tema niza filmova koji ratnu kataklizmu rabe kao
semanticki osnov za filmsku pricu. Tako i na temeljnoj razini filmske price, reditelj
Ognjen Svilicic otkriva svoje narativno opredjeljenje - ne zanima ga film o ratu u
Bosni, nego film o ratu u ljudima, tj. ,rat izmeu Armina, adolescenta koji da nije
ovoga castinga nikada i ne bi p(r)opricao sa svojim ocem i bre, oca koji slijepo eli
uspjeh svoga sina u tranzicijskom svijetu koji se, voen bljetavilom marketinkih
ubleha, cini prilicno podatnim za realizacije razlicitih ljudskih snova. Pa i brinih.
(...)
Film se donekle bavi i kulturolokim okom koji provincijalci, otac i sin, trpe u
Zagrebu (hotelu). ako se vidi kako roaka Aida (izvrsna Darija Lorenci), podstanarka
koja jedva ceka da se ratosilja nenadanih i neeljenih gostiju, uopce nije uspjela u
Zagrebu, ona je bri zoran primjer uspjeha jer je u njenoj sobi vidio Panasonic
televizor. U svojoj konzumeristickoj elji da sinu uvijek neto ,uzme, on manifestira
sve osobine tranzicijskoga bica potronje. Uspjeti znaci moci kupovati markirane
televizore i moci kupovati uopce, naravno.
Buduci da plan nije proao, te da se bro teko miri sa neuspjehom (sinovljevim i
svojim), njemacka filmska ekipa im ponudi da za dobar honorar snime film o Arminu i
njegovoj bosanskoj bolesti da kad je neto ozbiljno ne zna za sebe. Oni to bez
puno premiljanja odbijaju. bro kae kako je Armin sada odrastao i da sam moe
donositi odluke. Film o svojoj traumi, njih dvojica ne ele. Pa cak niti o traumi
adolescencije koju su upravo zajednicki prevazili!
Svilicic svoje zamisli realizira vrlo vjeto i odmjereno. Metakadrove carije iz koje
otac i sin krecu, slike Zagreba, hotelskih prostora itd., ne koristi, kako je to
uobicajeno u bh. filmu, kao intervale meu scenama vec im dodjeljuje vrlo bitnu
sintakto-semanticku funkciju. Jednostavno, nacinom na koji rabi filmski jezik on
uspijeva artikulirati atmosferu i emotivni ugoaj bitan za sadraj svake scene i filma u
cjelini.

Nedad brahimovic
43
Kadar iz filma ,Armin
Kriticki prikaz predstavlja iznoenje vlastitog miljenja o umjetnickom djelu
(knjizi, filmu, pozorinoj predstavi, clanku...). Autor kritickog prikaza, kriticar,
iznosi svoja razmatranja, prosuivanja i zakljucivanja o estetskoj vrijednosti
djela, njegovoj temi, ideji, likovima, opcenito o konceptu djela koje je predmet
prikaza. Svoje stavove kriticar mora potkrijepiti dokazima.
o Kritika moe biti:
objektivna (realna, istinita);
subjektivna (licni doivljaj kriticara);
objektivno subjektivna (zasnovana na stvarnim razlozima uz
licni kriticarev stav).
Ako je tema kritickog prikaza film, analiza ukljucuje i druge umjetnicke
dojmove o filmu kao to su nacini snimanja, rakursi (uglovi snimanja), scene,
prizori, zatamnjenja, muzika, zvukovi, tiina...
Pogledaj film ,Armin i procijeni da li je kriticarev stav objektivan i/ili
subjektivan. Koje su ti kriticke procjene o filmu prihvatljive, a koje nisu?
Obrazloi svoj stav i/ili iznesi vlastitu kriticku procjenu o filmu.

0inteza
0ada zna i ovo9
Kritiki prikaz predstavlja iznoenje vlastitog miljenja o umjetnickom djelu (knjizi,
filmu, pozorinoj predstavi, clanku...).
Kritika moe biti:
objektivna (realna, istinita);
subjektivna (licni doivljaj kriticara);
43
objektivno subjektivna (zasnovana na stvarnim razlozima uz
licni kriticarev stav).
;avrni dio sata6
Nastavna 'edini)a6 3se'
43
113
3se'
0trktra i tip asa6 proirivan'e i tvr-ivan'e svo'eni( znan'a
r'enika
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti kltre izra#avan'a* raspravl'an'e6 3se'
dra%atiza)i'a
5e%atska korela)i'a
Is(odi en'a6 Prepozna'e ese' kao vrst raspravl'an'a* raz%i'e ta 'e ese'*
oava ko%pozi)i' ese'a* prepozna'e %'etnike* (istori'ske i znanstvene
ele%ente* %o#e raditi ese' o &lisko' te%i* po zor na dati pri%'erak sli'edei
te% i ide'* iznosi svo'a zapa#an'a* os'ea'e i %isli ese'* spa'a s&'ektivno
i o&'ektivno

4vo ve zna9
43
Esej (ogled) ujedinjuje knjievnoumjetnicki izraz i subjektivnost s objektivnim
znanstvenim stajalitem. Prepoznaj ove osobenosti esejistickog izraza u
odlomku iz sljedec eseja.
8lavni dio sata
3se'
=osanski d( kn'i#evnosti C Bta 'e to@
Pokuaj istraivanja povodom zbirke poezije
M. Dizdara Kameni spavac
(odlomak)
(...)
=osanski d( C &osanska literatra
Duh jednog naroda kao subjektivni izraz cjelokupnosti uvjeta njegovog ivota, i
onog specificnog odnosa prema ivotu koji konstituira narod, kao specificnu
povijesnu opstojnost, jeste povijesna tvorevina i povijest je njegov pravi izvor i medij
u kojem se on javlja. Narodni duh stoga i jeste uvijek povijesni duh. Zbog toga se on
najpotpunije i najsnanije izraava, s jedne strane, u jeziku jednog naroda, kao ivom
nosiocu povijesnog iskustva i nacina doivljavanja svijeta i sudbine koji karakterizira
taj narod, i, s druge strane, u filozofiji, kao misaonom sabiralitu povijesnog iskustva,
kao zboritu njegovih opcih odlika. U svim drugim tvorevinama kulture ovaj duh se
izraava samo parcijalno, tj. samo onda i kada te tvorevine, a najvie posredstvom
jezika, bivaju u snanom kontaktu sa povijecu kao pravom osnovom ivota svakog
naroda. Literatura uopce, a poezija posebno, samo je dijelom nosilac ovoga duha.
inace ovaj duh je samo parcijalno prisutan u djelima duhovnog stvaranja jer kao
totalitet on se otkriva u svim vidovima ivota.
(...)
Postoji jedno saznanje, koje je vie intuicija nego li jasna spoznaja, da je
moguce u naoj hiljadugodinjoj bosanskoj povijesti naci i pronaci, ne samo ostatke,
nego i kompletna djela koja u sebi dre i skrivaju ovaj duh, koji je Bosnu odrao kao
cjelinu, kao povijesnu opstojnost, kao rijec i misao, iza koje bi moda leao i jedan
duh. Moemo, dakle, govoriti o kamencicima, elementima jedne cjeline, jednog
mozaika, ali i oni nam mogu pomoci. Duhovna supstancija ne trai kvantitet da bi se
prepoznavala i afirmirala. Ona je jedinstvo i cjelina i kao najsitniji i najmanji detalj.
Od tih djela, cuvara i nosilaca elemenata naeg duha i povijesnog iskustva, mi,
to je paradoksalno, imamo i malo i mnogo. Malo prema onome to smo sve stvarali i
mnogo prema onome to smo sve pustili da netragom nestane. To su u prvom redu
nai stari gradovi, naa arhitektura, urbanizam, stecci i uopce sakralni spomenici,
nae stare knjige, vez, odjeca, zanati, najzad na nacin ivota uopce. (...)
43

Muhamed Filipovic

Stari bosanski novac Stari bosanski nakit
Srednjovjekovni bosanski grad Vranduk
3se' (fr. essai - pokuaj, ogled) je kraci prozni rad u kome se izlau licni
stavovi o pojavama, problemima, temama iz ivota, nauke, umjetnosti... Esej
se zasniva na argumentu (argumentima). Autori eseja se pozivaju na vlastite
spoznaje nastojeci poetskim nacinom pribliiti citaocu vlastita vienja i
shvatanja. Esej ima osobine knjievnosti, novinarstva i nauke. Ponekad se
pribliava reportai, ponekad crtici, noveli, ili pjesmi u prozi, a ponekad
naucnom clanku ili raspravi.
Kako napisati ese'@
Esejista mora temeljito poznavati temu o kojoj pie. Mora imati sopstveni stav,
ali je dobro i poznavati tue stavove o toj temi.
43
Pisanje eseja pocni i prije nego to misli da si spreman/na,
biljei dobre ideje, svoja razmiljanja, jer moe ti se desiti da ih
zaboravi.
Rad pii u nekoliko zaokruenih cjelina. Sadraj i slijed cjelina
treba da budu jasni citaocu. Pii saeto sa jasno iznesenim
miljenjem.
Rad treba da ima uvod, razradu i zakljucak.
Vodi racuna o gramatici i pravopisu.
o Mala 'ezika radioni)a
Napii esej na neku od ovih tema:
Zivot bez predrasuda
Za i protiv elektronske knjige
Jezik u poeziji Abdulaha Sidrana
(Ako se odluci za ovu temu, procitaj i tekst o leksici u poeziji
Abdulaha Sidrana na sljedecoj internetskoj adresi:
http://www.most.ba/101/092.aspx.
0inteza
4vo ve zna9
3se' (fr. essai - pokuaj, ogled) je kraci prozni rad u kome se izlau licni stavovi o
pojavama, problemima, temama iz ivota, nauke, umjetnosti...
Esej ima osobine knjievnosti, novinarstva i nauke.
;avrni dio sata6
44
114
Nara)i'a6 Prian'e s%i'eno+
do+a-a'a
Nastavna 'edini)a6 Nara)i'a6 Prian'e s%i'eno+ do+a-a'a
r'enika
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti kltre izra#avan'a* nara)i'a* prian'e s%i'eni(
do+a-a'a* do#ivl'a'a
dra%atiza)i'a
5e%atska korela)i'a
Is(odi en'a6 >%or pripovi'edan' ostvar'e (%oristini% pore-en'i%a*
epiteti%a* peri,raza%a...* zna ta 'e ironian (%or i pri%'en''e +a +ovorno' i
pisano' ko%nika)i'i

4vo ve zna9
44
Dok vrijeme tece, covjekov ivot se puni vanim i manje vanim ili
beznacajnim dogaajima i doivljajima. Covjekov ivot je prica. Knjievnici
nam cesto u svojim djelima kazuju svoje i tue ivotne price. Ponekad sa
stanovitom ozbiljnocu nastoje opisati vjecitu dramu covjeka i svijeta, a
ponekad na ovu dramu ,bace svoj ,veseli pogled smijuci se ,slabostima kao i
vrlinama, ,uzvienom kao i unienom, ,ludosti kao i mudrosti...
Evo kako to cini jedan slavni komediograf:
8lavni dio sata
Nara)i'a6 Prian'e s%i'eno+ do+a-a'a
,Ono ja to je niklo iz prvoga moga osmeha prolo je kroz zivot sa osmehom na usnama,
gledajuci sve oko sebe veselim pogledom i vedre due. Ono se smejalo slabostima kao i vrlinama, jer
su ljudske vrline esto vece slabosti od njihovih mana. Ono se smejalo uzvienome kao i unizenome,
jer uzvieni je esto manje due od onoga koga on sa visine pogleda. Ono se smejalo ludosti kao i
mudrosti, jer mudrost je ljudska esto puta zbir ljudskih ludosti. Ono se smejalo nepravdi kao i pravdi,
jer pravda je esto puta teza ljudima od nepravde. Ono se smejalo istini kao i zabludi, jer istina je
esto puta nepostojanija od zablude. Ono se smejalo ljubavi kao i mrznji, jer ljubav je esto puta
sebinija od mrznje. Ono se smejalo tuzi kao i radosti, jer tuga esto puta ume biti i lazna, dok radost
retko kad. Ono se smejalo sreci kao i nesreci, jer sreca je gotovo uvek varljiva, a nevolja ne. Ono se
smejalo slobodi kao i tiraniji, jer sloboda je esto fraza, a tiranija uvek istina. Ono se smejalo znanju
kao i neznanju, jer znanje ima granica, dok neznanje ih nema. Ono se smejalo svemu, smejalo se
svaemu, smejalo se, smejalo, smejalo..."
(z predgovora Branislava Nuica njegovoj Autobiografiji)
Ato&io+ra,i'a
(..."
8eo+ra,i'a
U naoj gimnaziji postojao je jedan globus, koji je godinama stajao na ormaru u
direktorovoj kancelariji, ali je taj globus izgledao tako bedno da ga je alost bila
pogledati. Osovina mu se tako bila iskrivila da bi se, prilikom eksperimenata, uvek
drukcije okretao no to je profesor tvrdio da se zemlja okrece. Severnu Ameriku
pokrivala je jedna ogromna mrlja od mastila, tako da smo mi bili ubeeni da je, to
upravo Crno more: a tamo gde treba da lei Afrika bila je velika rupa te nisi znao da li
su to Englezi iskopali Afriku da nau faraonske grobnice, ili je kakva amerikanska
ekspedicija, po uputstvima Zila Verna, sila u utrobu zemljinu. Meutim, verovatnije
no obe ove pretpostavke, bice da su se profesori izmeu casova objanjavali o
dnevnoj politici, pa upotrebili i globus kao argumenat.
Profesor je u nedostatku globusa upotrebljavao glavu jednog naeg druga,
nekoga Sretena Jovica, koji je odista bio tako glavat da je predstavljao pravi pokretni
globus.
- zii, Sreto, ovamo! otpoceo bi lekciju kojom bi, recimo, hteo da nam objasni
dan i noc. zii i stani ovde kraj prozora, da te dohvati sunce.
44
Globus izae iz trece klupe i stane kraj prozora.
- E, vidi, kad ovako desni obraz okrene suncu, onda ti je cela ova polovina
glave osvetljena, a ova druga nije. Je li? E, sad okreni levi obraz suncu, i, eto,
sad je ova druga strana osvetljena, a ona nije.
Tako bi nam isto objanjavao i polove na Sretenovoj glavi.
- Evo ovde, vidi? i tu bi upro kaiprst u teme. Tu je severni ledeni pol. Tu je
vecita zima, nikad nita ne cveta, sve je izumrlo, a i ako ima cega to je
zakrljalo. To su uostalom neispitani prostori.
Drugi put opet objanjavao nam je na Sretenovoj glavi putanju onoga putnika
koji bi, za ljubav geografije, da bi potvrdio cetvrti dokaz o okruglini zemljinoj, krenuo
sa jedne tacke i iduci uvek u istom pravcu stigao opet na tu tacku. Profesor je poao
od Sretenovog nosa, kao tacka koja je vrlo jasno markirana. To je objanjenje
otprilike ovako izgledalo:
- Uzecemo dakle nos kao polaznu tacku, i tu nasloni svoj kaiprst na Sretenov
nos, pa ga zatim uputi, vukuci noktom po licu, ka levom uvu i krenucemo na
istok, to jest na onu stranu sveta sa koje sunce istice. Zatim cemo... Sretene,
da ispere ui, pune su ti blata kao da si sad iz svinjca izaao... zatim cemo
obici zemljinu kuglu i doci na suprotnu stranu sveta... ja sam ti, Sretene, jo
prolog casa kazao da oia tu kosu. ako na toj suprotnoj strani sveta ive
divljaci, ja ipak necu vie da provlacim prste kroz tu tvoju prljavu kosu... To je
ta strana gde je noc kad je kod nas dan, i obratno: gde je dan kad je kod nas
noc. Zatim cemo ici sve dalje i dalje, preci cemo preko Sretenovog desnog
uveta pa opet dalje i dalje i dalje, i evo nas na Sretenovom nosu odakle smo
poli!
Sreten je nama acima neobicno imponovao to se profesor njime sluio. zgledao
nam je kao odistinski kolski instrument, i na to smo se toliko bili navikli da nam je
njegova glava odista izgledala kao globus koji predstavlja kuglu zemaljsku. Njegova
cupava kosa izgledala nam je kao prauma u kojoj stanuju divlje zveri, njegovo celo
licilo nam je na uzorane misirske ravni; nos na nedostiivi vrh Himalaja, a dve reke,
koje su se izlevale iz nosa, na Eufrat i Tigar koji su se pred svojim utokom u usta
spajale u jednu reku...
Branislav Nuic
o Kojim dijelovima price si se nasmijao/la? ma li u tom humoru ironije,
ismijavanja?
Pricanje smijenih dogaaja ili doivljaja podrazumijeva pricanje u kome je
humor spontan, neusiljen, humor koji izaziva u covjeku smijeh zbog smijenih
scena, rijeci, pokreta.
44
To ne znaci da cijela prica mora biti smijena od pocetka do kraja, nego da
prica sadri smijene, komicne elemente. Ta komicnost se postie upotrebom
razlicitih stilskih figura: duhovitim epitetom, neuobicajenim poreenjem u
kojem ,ima istine, neocekivanom metaforom, personifikacijom,
onomatopejom, paradoksom, ironijom..., ili pokretima (mimikom,
gestikulacijom...), tonom, intonacijom...
spricaj neki smijean dogaaj. zaberi neku/e od ponuenih tema:
(Ne)zgode na ledu
Bio/bila je ,zvijezda veceri
Svijet gledan ocima matematicara
Rat s komarcima
Prvo kuhanje
Skrivena kamera
0inteza
4vo ve zna9
Pricanje smijenih dogaaja ili doivljaja podrazumijeva pricanje u kome je
humor spontan, neusiljen, humor koji izaziva u covjeku smijeh zbog smijenih
scena, rijeci, pokreta.
Komicnost se postie upotrebom razlicitih stilskih figura: duhovitim epitetom,
neuobicajenim poreenjem u kojem ,ima istine, neocekivanom metaforom,
personifikacijom...
;avrni dio sata6

44
itan'e kn'i#evno%'etniki( tekstova (itan'e
lirsko+ i epsko+ teksta"
115
116
Nastavna o&last6 'ezik* kltra izra#avan'a
Nastavna 'edini)a6 itan'e(itan'e lirsko+ i epsko+ teksta"
r'enika
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti kltre izra#avan'a* +ovorne vrednote* itan'e6
te%po* intona)i'a* stanke* interpnk)i'ski zna)i* artikla)i'a* itan'e
kn'i#evno%'etniko+ teksta (itan'e lirsko+ teksta* itan'e epsko+ teksta"
dra%atiza)i'a* re)itovan'e
+ra,oskop* +ra,o,oli'e* kaseto,on i adiozapis
5e%atska korela)i'a
Is(odi en'a6 Pravilno ita i raz%i'e tekstove pisane razliiti% stilovi%a*
pravilno ita na+lasno oznaene ri'ei* pravilno ita na+lasne )'eline*
prila+o-ava itan' teksta &o' +lasa* te%po* pot'e znake interpnk)i'e*
pot'e +ovorne vrednote
44
4vo ve zna9
Covjek govori u razlicitim ivotnim situacijama pa bi trebao razviti i razlicite
nacine govorenja (razgovor, pricanje, citanje epskih, lirskih i dramskih
tekstova, recitovanje, govor glumaca...). U svakom od tih nacina veliku
vanost imaju i +ovorne vrednote. One cine govor razumljivim, zanimljivim i
posebnim.
Govorne vrednote su:
pravilna artikla)i'a6 pravilno stvaranje i oblikovanje glasova;
na+laavan'e:ak)en(a"t6 isticanje odreenih slogova u rijeci jacim
glasom;
intona)i'a6 kretanje tona u recenici i njegovo
prilagoavanje sadraju poruke;
visina +lasa6 glas moe biti visok (tanak glas), srednji i
dubok (debeo glas);
&o'a +lasa6 glas moe biti prijatan, topao, grub,
uspavljujuci.;
paze:stanke6 manji ili veci prekidi u govoru nakon cega se
govor nastavlja;
reenini na+lasak6 isticanje pojedinih rijeci ili skupova rijeci u
recenici jacim glasom;
te%po6 brzina kojom se govor ostvaruje.

8lavni dio sata
itan'e
itan'e kn'i#evno%'etniki( tekstova
4vo ve zna9
Citanje knjievnoumjetnickog teksta je praznik za rijeci. Tada se one
preputaju naem umijecu da iz bogato opskrbljenog ormara njihovih arolikih
znacenja posegnemo za uresima koji ce ih zaodjenuti bogatim smislom i
uciniti da bljesnu u svom punom sjaju.
44
itan'e i re)itovan'e lirsko+ teksta
Umijece citanja, kao i svako drugo umijece, moe se nauciti. Tajna je u
spontanosti i prirodnosti citanja, u pravilnoj artikulaciji, intonaciji i
akcenutaciji/naglascima rijeci i recenica.
a) Artikla)i'ske v'e#&e
Procitaj tiho, a zatim i glasno pjesmu ,Svijetla je mis'o moja
Alekse Santica. Pripazi na pokrete organa u usnoj duplji,
posebno na kretanje jezika i usana. Tako ce uociti eventualne
greke u artikulaciji i ispraviti ih.
Obrati panju na pravilan izgovor glasova: , , samoglasnika a,
e, i,o, i u, i glasovnih skupina i!e i !e.
Pjevaj vokale 4a, e, i, o, u), odravaj ih to duim, neka bruje.
Citaj pjesmu i nastoj da ti glas bude zvucan:
0vi'etla 'e %isXo %o'a...
Svijetla je mis'o moja k'o nebo svijetlo to je
Kada ga sunce krasi,
K'o zora svijetlog maja, kad diu himne svoje
Slaani umski glasi.
Carobna kao sanak to ga u svome raju
Njeni anelak sniva,
K'o topla ljubav to se u tajnom zagrljaju
Mlaanog srca skriva.
Cedna k'o golub bijeli; k'o ljubicica plava
Prepuna slatkog mira;
Dicna k'o lovor-vijenac to ga pjesniku dava
Boginja zvucnih lira.
Cista k'o blage suze to ih u vece tajno
Planinski cvijetak lije,
Jer ti si misao moja, ti moje nebo sjajno,
Sa kog me sunce grije!
Aleksa Santic
&" Intona)i'ske v'e#&e
Prisjeti se: intona)i'a 'e kretanje tona u recenici i njegovo
prilagoavanje sadraju poruke.
Dok bude citao/la pjesmu pripazi na intonaciju i naglasak rijeci,
stihova, strofa, na tempo, jacinu glasa, pauze/stanke. boju
glasa mora prilagoditi sadraju, osjecanju i poenti pjesme.
)" Ak)enatske v'e#&e
44
Ak)en(a"t je pravilno naglaavanje rijeci, recenica. Pri citanju
pjesme pravilno akcentiraj slogove u rijecima, rijeci u stihovima.
Pravilno odredi naglasne cjeline.
Reirajte i samostalno pripremite cas citanja i recitovanja poezije. Proucite
sadraj pjesama i odredite nacin interpretacije. Odredite i iri, odredite
dosjetljive ucenike za najavljivace, muzicku pratnju uz gitaru ili reprodukciju
muzike i zanimljiv cas je tu.
Bezbroj je internetskih adresa na kojima moe sluati citanje/recitovanje
poezije. Neke od njih su:
http://www.youtube.com/watch?v=j1oySqQfBH
http://www.youtube.com/watch?v=3UwAQtqp2hk&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=w78gdNWWMY0
http://www.youtube.com/watch?v=Eu4iKOdEWoA&feature=related
itan'e epsko+ teksta
Procitaj prvo u sebi, a zatim i naglas odlomak iz pripovijetke ,Majka Zije
Dizdarevica. Pripazi na glasovnu artikulaciju, akcen(a)t, intonaciju, jacinu i
ostale govorne vrednote. Vodi racuna i o znacima interpunkcije (tacka, zarez,
upitnik, crtica, trotacka...)
Ma'ka
Stoji iza mene daleko, petnaest i vie godina daleko, prigueno bosansko
djetinjstvo. Da li se sjecam? Bila je jedna kutija soba, i po njoj ilo napaceno
mravo lice, noge u papucama, izblijedjele dimije i blag predan pogled. Majka! Od
zida do zida, od vrata do peci, od rucka do vecere, od jeseni do proljeca, u zidovima,
meu cetiri zida, uzidan, tekao je nelijep enski ivot.
Sjecam se: bilo je sunce, mnogo sunca oko nas kad su djecije igre i crne
poderane seoske koulje prolazile avlijom i ispred prozora. U polumraku ,zelene
odaje camila je mati i krpila. Duvarevi tamni, u sjenci pili su krv iz enskih obraza.
Sjecam se: jurili smo po vrajevima za konjima, preko trave i kamenja, kroz djecije
razigrane prostore, zaboravljajuci otici pet puta na dan u damiju i poslije su oceve
batine bile svretak radosti. Mati je sumorno posluna i priguena kao i mi, suzila:
,Svoj je otac, kad malo i udari... poljubi ga u ruku, pa klanjaj, sinko, a na svaki
udarac i jauk lice joj se trzalo i glavu je okretala.
sprebijano, polomljeno djetinjstvo, neodigrane igre, ena sakrivena u tami i
ocev nemilosrdni pogled. Straarska sablja to je goropadno gonila kroz sokake...
Rasli smo.
- Da mi se nijesi maknuo ispred kuce. Jes' cuo? Nemoj da te ja pruljom
(ipkom) pitam e si bio! A sad abdest pa namaz.
44
Zid pred sitnim djecijim eljama. Uciteljeva ipka bila je dua od oceve, a
djeca su u koli zaplaeno utila. Moj plac...
Sjecam se majke: blijedila je. Sakrivena iza alosnog crnog vela, ,vale,
uvijena u iroko platno, zar, krila se od ljudi kada je u rijetke dane trebalo proci
ulicom. Kroz na ,halvat prolazile su tetke, daidince, nane, babe, ene i ene,
donosile na licu mrke vale, u zjenicama pokornost. spijale su kahve, razgovarale o
kouljama i smjerno zaklanjale lica kada bi otac naiao. Cuah se: jesu li imale oca.
Jesu li ikad bose skakale po livadama? Tada smo smjeli, da ne smetamo po kuci,
izici na sokak. grali smo se pred kucom i cenjivo zurili u daleke vrhove brda to se
miluju sa oblacima. rasli smo. Svake druge godine po jedno dijete dolo bi meu
nas. Majka bi tada obicno leala. Samo ne znam zato sam sve cece bivao mlacen,
zato majcine oci postajahu dublje i zato smo izjutra suh hljeb jeli... Zene su ipak
dolazile. igre s njima. gre: klis, ,top, ciza, praina. Bjeali smo iz odaja na sokak i
od kamenja pravili snove. Zaborave. Da. Cetiri su jabuke u naoj avliji, petnaest puta
su odonda cvale, a ja ne znam pravo je li se ba tada pretrgnulo moje djetinjstvo.
(.)
Zija Dizdarevic
o Kakvim tonom i bojom glasa si procitao/la ovaj odlomak iz pripovijetke?
Zato?
o epski tekst ima svoj tempo, sadri razlicita osjecanja... U kakvom odnosu su
tempo i osjecanja u odlomku iz pripovijetke?
o U kojem dijelu si napravio/la duu pauzu? Zato?
o Koji dio si procitao/la jacim glasom? Zato?

Snimi svoje citanje odlomka iz pripovijetke ,Majka. Analiziraj svoje umijece citanja, a ukoliko
nisi zadovoljan/a ponovi citanje.
Procitaj cijelu pripovijetku ,Majka Zije Dizdarevica i prepoznaj dio koji si
procitao/la s najvie emocija.
Posluaj izraajno citanje odlomka iz romana ,Tvrava Mee Selimovica na
sljedecoj internet adresi: http://www.youtube.com/watch?v=mDpUquc3u
0inteza6
0ad zna i ovo9
;avrni dio sata6
44
119

Nastavna o&last6 'ezik* kltra izra#avan'a
Nastavna 'edini)a6 itan'e nano+ teksta* itan'e novinarsko!p&li)istiko+*
ad%inistrativno+ teksta
r'enika
sti)an'e novi( znan'a iz o&lasti kltre izra#avan'a* itan'e6 te%po* intona)i'a*
stanke* interpnk)i'ski zna)i* artikla)i'a* itan'e nano+ teksta* itan'e
novinarsko!p&li)istiko+* ad%inistrativno+ teksta * itan'e lirsko+ teksta*
itan'e epsko+ teksta
dra%atiza)i'a* re)itovan'e
+ra,oskop* +ra,o,oli'e* kaseto,on i adiozapis
5e%atska korela)i'a
45
itan'e nano+ teksta* itan'e novinarsko!
p&li)istiko+* ad%inistrativno+ teksta
118
117
Is(odi en'a6 Pravilno ita i raz%i'e tekstove pisane razliiti% stilovi%a*
pravilno ita na+lasno oznaene ri'ei* pravilno ita na+lasne )'eline*
prila+o-ava itan' teksta &o' +lasa* te%po* pot'e znake interpnk)i'e*
pot'e +ovorne vrednote
4vo ve zna9
S osobinama naucnog/znanstvenog stila si se vec upoznao/la. Prepoznaj u
tekstu osobine ovog stila.
Pokuaj pronaci u nekom rjecniku ili enciklopediji znacenje tebi nepoznatih
rijeci.
8lavni dio sata
itan'e nano+ teksta
Komet 17P/Holmes
Komet 17P/Holmes
Komet 17P/Holmes je novo najvece tijelo u Suncevom sistemu. Znanstvenike je
iznenadio svojom izuzetnom osvijetljenocu ali i razantnim irenjem kome oko
kometa. U samo nekoliko dana je na ovaj nacin ovaj komet postao veci i od samog
Sunca. Njegov promjer trenutno iznosi 1,4 miliona kilometara, dok promjer Sunca
iznosi 1,39 milijuna kilometara. Znanstvenici tvrde da porast kome oko kometa
ustvari nije nita iznenaujuce, ali je pomalo cudna brzina rasta kome (0,5 kilometara
u sekundi), velicina koju je postigla i cinjenica da kraj njenom rastu jo nije na vidiku.
45
Uz to komet gubi i sve vie mase koju u obliku leda ostavlja iza sebe u svemiru. Jo
uvijek se moe promatrati prostim okom na nebu u vecernje doba, ali to nece vie
dugo trajati zbog Mjeseca koji se nalazi u fazi prve cetvrtine i koji ga svakim danom
cini sve nevidljivijim. Nalazi se trenutno u sazvijeu Perzej. Kometu 17P/Holmes
treba sedam godina da napravi krug oko Sunca.
o Kako citamo naucne tekstove? Uporedi citanje knjievnoumjetnickih i naucnih
tekstova. U cemu su razlike a u cemu slicnosti?
o Poto naucni stil odlikuju objektivnost, tacnost, preciznost, sistematicnost,
argumentirano tumacenje i neemocionalnost, nesubjektivnost, tekstove
napisane ovim stilom citamo tecno, ujednacenim tempom, s manje emocija,
pazeci na znake interpunkcije.
zdvoji nepoznate rijeci u tekstu i potrai njihovo znacenje u rjecnicima,
enciklopedijama...
Pogledaj autenticne videozapise o kometu 17P/Holmes na sljedecim
internetskim adresama:
http://www.spacetelescope.org/videos/heic0718a/ http://www.youtube.com/watch?
v=TnUnprosoys
http://www.youtube.com/watch?feature=endscreen&NR=1&v=E_f6kGlyMCQ
http://www.youtube.com/watch?v=3rxCYYcl_Ow
itan'e novinarsko!p&li)istiko+ teksta
4vo ve zna9 4vo ve zna9
Novinarsko-publicisticki stil odlikuju: objektivnost, tacnost, saetost,
konkretnost, jasnoca, ali i izraajnost i slikovitost.
Procitaj sljedecu vijest u skladu s odlikama novinarsko-publicistickog stila:
Prvi bosanskohercegovacki slavisticki kongres odran je od 26. do 28. 5.
2011. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a u organizaciji
Slavistickog komiteta, naucnog i strucnog udruenja bosanskohercegovackih
slavista. U radu Kongresa ucestvovalo je vie od dvije stotine slavista iz vie
od dvadeset drava svijeta, to ga cini najvecim ikad odranim naucnim
skupom u BiH u oblasti filologije. Ovo je prvi put da je BiH domacin
meunarodnog kongresa slavista. Na Kongresu su sudjelovali strucnjaci za
jezik i knjievnost iz svih univerzitetskih centara Bosne i Hercegovine. Ovaj je
skup zasigurno pokrenuo brojna vana pitanja iz oblasti jezika, knjievnosti i
kulture u BiH.
45
Novinari moraju pratiti aktuelna zbivanja, biti uvijek je u aritu zbivanja i
odgovoriti na pitanja: ko* ta* kada* +d'e* kako i zato. Pronai odgovore na
ova pitanja u procitanoj vijesti.
itan'e ad%inistrativno!poslovno+ teksta
4vo ve zna9 4vo ve zna9 4vo ve zna9
Administrativno-poslovni stil slui za zvanicnu komunikaciju izmeu
pojedinaca i ustanova, izmeu ustanova, drava i dravnika,
pojedinaca i dravnih organa... Osnovne su mu osobine: preciznost,
objektivnost, zvanicnost...
Procitaj u skladu s temeljnim znacajkama administrativno-poslovnog stila
sljedeci odlomak iz prvog izvjetaja koji je 2001. godine Bosna i Hecegovina
podnijela Komitetu za prava djeteta. Odlomak se odnosi na na srednje
obrazovanje.
=40NA I >3RG384VINA
Prvi izvjetaj Bosne i Hercegovine Komitetu za prava djeteta
(Sarajevo, juni 2001. godine)
(...)
187. Srednje obrazovanje dio je ukupnog sistema odgoja i obrazovanja i
dostupno je svim ucenicima sa zavrenom osnovnom kolom, pod jednakim
uvjetima.
Za ucenike sa smetnjama u razvoju organizira se specijalno kolovanje.
U srednjem obrazovanju, u odnosu na predratni period, desile su se promjene, koje
se ogledaju u tome to umjesto ranijeg, tzv. usmjerenog obrazovanja, postoji vie
grupacija i vrsta srednjih kola (gimnazije, tehnicke, strucne, umjetnicke, pedagoke,
vjerske).
188. Osnivac srednje kole sada moe biti, osim opcine i grada, privatno, pravno ili
fizicko lice iz Bosna i Hercegovina ili inozemstva, kao i vjerske zajednice (Bonjacka
gimnazija, Katolicki kolski centar, Turski Koled, Danska tehnicka kola). Odobrenje
za osnivanje ovakvih kola daju nadlena ministarstva na entitetskom nivou.
Prema statistickim podacima iz 1997. u F Bosna i Hercegovina je bilo 184 srednje
kole sa 128.422 ucenika. U entitetu RS evidentirano je 88 srednjokolskih ustanova,
u kojima je nastavu kolske 1998/99. godine pohaalo 54.215 ucenika.
Kad je u pitanju profil obrazovanja u postojecim vrstama kola raspon se krece od
opceg obrazovanja koji se stjece u gimnazijama do strucnog osposobljavanja za rad.
Specijalisticko obrazovanje za rad traje jednu godinu nakon srednjeg obrazovanja
koje traje 4 odnosno 3 godine, zavisno od vrste kole. Umjetnicka kola traje 4
godine i daje srednje obrazovanje za rad ili dalje kolovanje. sti je slucaj sa vjerskom
kolom.
(...)
45
Jedna od znacajki administrativno-poslovnog stila je i upotreba strucnih
termina. Pronai ih i otkrij njihovo znacenje u nekom rjecniku.
0inteza6
0ad zna i ovo9
o Nani stil odlikuju objektivnost, tacnost, preciznost, sistematicnost,
argumentirano tumacenje i neemocionalnost, nesubjektivnost, tekstove
napisane ovim stilom citamo tecno, ujednacenim tempom, s manje emocija,
pazeci na znake interpunkcije.
o Novinarsko!p&li)istiki stil odlikuju: objektivnost, tacnost, saetost,
konkretnost, jasnoca, ali i izraajnost i slikovitost. Citamo ga s manje emocija,
vodeci racuna o znacima interpunkcije, akcentima, pravilnoj artikulaciji glasova
i svim ostalim govornim vrednotama.
o Ad%inistrativno!poslovni stil slui za zvanicnu komunikaciju izmeu
pojedinaca i ustanova, izmeu ustanova, drava i dravnika, pojedinaca i
dravnih organa... Osnovne su mu osobine: preciznost, objektivnost,
zvanicnost...
Citanje treba biti slubeno, zvanicno, bez suvinih emocija, ali s naglaenim
najbitnijim rijecima i recenicama.
;avrni dio sata6
45
LTERATURA (za Citanku 9, Na jezik 9, Radnu svesku 9, i Prirucnik 9)
Andrilovic,A.,Cudina,M.: Psihologija uenja i nastave, Zagreb, 1985
Burke, Walsh Kate: Step by step, Sarajevo, 2000
Cowley, Sue: Tajne uspjenog rada u razredu-vjetine, tehnike i ideje, Skolska
knjiga, Zagreb 2006
Desforges, Charles: Uspjeno ucenje i poucavanje-psihologijski pristupi,
Educa, Zagreb, 2001
Cedic brahim - Valjevac Naila - Kro Aida - Kadic Safet - Hajdarevic Hadem:
Rjecnik bosanskog jezika, nstitut za jezik Sarajevo, 2007
Glasser, William: Kvalitetna kola-kola bez prisile, Educa, Zagreb, 2005
Grupa autora: Interaktivno uenje, Ministarstvo prosvjete RS, Banja Luka,
1999
Grupa autora: Pedagoko-psiholoke i didaktiko-metodike osnove vaspitno-
obrazovnog rada, Drutvo pedagoga RS, Banja Luka, 1999
Furlan,.: Primijenjena psihologija uenja, Zagreb, 1989
Halilovic, Senahid: Bosanski jezik, Biblioteka Kljucanin, Sarajevo, 1991
Halilovic, Senahid: Pravopis bosanskoga jezika, KDB Preporod, Sarajevo,
1996.
lic, M.: Responsibilna nastava, Univerzitet u Banjoj Luci, 2000
lic, lic: Nastava razliitih nivoa slozenosti, Slovo, Banja Luka, 1992
sakovic, Alija: Rjecnik karakteristicne leksike u bosanskome jeziku, Svjetlost,
Sarajevo, 1993
Jahic, Devad Halilovic, Senahid - Palic smail: Gramatika bosanskoga
jezika, Dom tampe, Zenica, 2000 Komenski, J. A.: Velika didaktika, Beograd,
1967
Jensen, Eric: Super-nastava nastavne strategije za kvalitetnu kolu i
uspjeno ucenje, Educa, Zagreb, 2003
Kyriacou, Chris: Temeljna nastavna umijeca, Educa, Zagreb, 2001
Leic, Zdenko: Teorija knjievnosti, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
Louis Chen, Lowrence Manion, Keith Morrison: Metode istraivanja u
obrazovanju, Slap, Jastrebarsko, 2007
Mattes,Wolfgang: Nastavne metode -75 kompaktnih pogleda za nastavnike i
ucenike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007
Meyer, Hilbert: Sto je dobra nastava?, Erudita Zagreb, 2005
Milanovic-Nahod, S.: Usvajanje pojmova zavisno od nastvnih metoda i
kognitivnih sposobnosti, Beograd, 1981
45
Muratagic-Tuna, Hasnija: Bosanski, hrvatski, srpski aktuelni pravopisi
(slicnosti i razlike), Bosansko filoloko drutvo, Sarajevo, 2005.
Miller, Bonnie: Kako ostvariti uspjean kontakt sa uenicima, Sarajevo, 2001
Nikolic, Milija: Metodika nastave srpskog jezika i knjizevnosti, Zavod za
udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999
Pranjic, Marko: Nastavna metodika. Teorija, oblici, metode, sredstva i
pomagala, Editio, Zagreb,1999
Rosandic, Dragutin: Knjizevnost u osnovnoj koli, Skolska knjiga, Zagreb,
1978
Stevanovic, M.: Recepcija u nastavi, Dnevnik, Novi Sad, 1988
Stevanovic, M.: Kreativnost nastavnika i uenika u nastavi, Rijeka, 1980
Stevanovic, B.: Pedagoka psihologija, Beograd, 1968
Stojakovic, P.: Razvoj sposobnosti uenja, Svjetlost, Sarajevo, 1981
Suzic, N.: Interakcija kao vid uenja i pouavanja, u: Grupa autora,
nteraktivno uenje, Ministarstvo prosvjete RS, Banja Luka, 1999
Simlea, P.: Metodika elementarne nastave, PKZ, Zagreb, 1978
Tanovic, lijas: Frazeologija bosanskog jezika, Dom tampe, Zenica, 2000
Terhart, Ewald: Metode poucavanja i ucenja: uvod u probleme metodicke
organizacije poucavanja i ucenja, Educa, Zagreb, 2001
45
0 A < R 2 A 1
N
Pripre%a i poznavan'e izvora za nastav &osansko+* (rvatsko+ i srpsko+
'ezika i kn'i#evnosti deveto% razred deveto+odin'e osnovne kole
KN1I23VN405
O
Uzorak nastavne pripre%e6
Lipa Naza vodu gaza* sevdalinka
9
Smrt brae Moria* narodna &alada
$Q
!evo!ka svezala hvalisava momka* narodna ro%ansa
$9
:spavanka* ro%ska narodna p'es%a
NO
Ko 'e to na prozor* se,ardska ro%ansa
N[
"adn!a bosanska zima, 1oze,ine <at&e+ovi
O$
L!ubavna pria o donu Nunecu i doni #lari* Vo'islav Ili (%'etnika ro%ansa"
45
O\
-ana* 4skar <avio ( poe%a"
PN
#ola!na $* 5in U'evi* %isaona:re,leksivna p'es%a
P\
Mo! dom* 0. 0. Kran'evi* rodol'&iva:patriotska p'es%a
Q$
4po%ena* A. =. Bi%i* lirska %isaona:re,leksivna p'es%a
Q\
L!ubav belutka* Vasko Popa
\$
?legi!a* A. 0. Pkin* lirska p'es%a
\Q
;apis o ze%l'i* Mak <izdar* patriotska:do%ol'&na:rodol'&iva p'es%a
\9
"ato tone $eneci!a* A&dla( 0idran
/irska p'es%a
[P
"naen!e ri!ei, Vladi%ir Nazor
lirska p'es%a
[9
#onak* Da%il 0i'ari* (istori'ski ro%an
UP
%vr&ava* Mea 0eli%ovi (odlo%ak 5+a i s%i'e("
(istori'ski ro%an
U9
45
"ma! od 'osne* Ned#ad I&rii%ovi
>istori'ska pripovi'est
9Q
(uta %annenbaum* Mil'enko 1er+ovi (odlo%ak iz ro%ana"
$V$
Mrak na svi!etlim stazama* I. 8. Kovai* pripovi'etka
$V[
'itka kod 'istrice Lesne* Miroslav Krle#a* novela
$$N
;eleno &sen'e* 3d(e% Mla&di
>istori'ski ro%an
$$U
$eliki vezir* <ervi 0i
(istori'ska dra%a
$NP
Mizantrop* 1ean! =atiste PoFelin Moli'er* ko%edi'a
$N9
U%'etnika &asna
$OP
8i%pel lda* Isaa) =as(evis 0in+er
Novela
$OU
Istan&l 8rad* s'ean'a* 4r(an Pa%k
Ato&io+ra,ski ro%an
45
$PN
4#aloena porodi)a* =ranislav Ni
Ko%edi'a
$P[
A'van(o* Halter 0)ott
>istori'ski ro%an
$QV
<nevnik o arno'evi* Milo Grn'anski
/irski ro%an
$Q\
/'di +ovore* Rastko Petrovi
Kn'i+a lirske proze
$\V
A. 8. Mato* Ivo Andri
3se'
$\[
7il% C nastanak ,il%a* osnovna svo'stva
$[V
<ok%entarni ,il%
$[Q
7il%6 Monta#a dok%entarno+ ,il%a
$[U
0inopsis i s)enari'* kn'i+a sni%an'a
$UN
46
$UU
Kn'i#evni i raz+ovorni 'ezik
$9O
Ri'ei iz dr+i( 'ezika6 pos-eni)e
NVN
Ri'ei pre%a potre&i6 4pepotre&na i ter%inoloka leksika
NV\
2ar+oniz%i* vl+ariz%i* peri,raze* ,razeolo+iz%i
N$N
N$U
NNN
Pod'ela +lasova
NNU
Pod'ela +lasova po zvnosti* %'est i nain tvor&e
NON
8lasovne pro%'ene6 Neposto'ano a
NO[
1ednaen'e s+lasnika po zvnosti
NP$
1ednaen'e s+lasnika po %'est i nain tvor&e
46
NPQ
Palataliza)i'a
NP9
0i&ilariza)i'a (II palataliza)i'a"
NQO
1otovan'e
NQ\
Prelazak l o (vokaliza)i'a"
N\V
8&l'en'e s+lasnika
N\P
;a%'ena !ata &osansko% kn'i#evno% 'ezik
N\[
! <l'en'e kratko+a !e, e * i 4 !e / !ee ili i!e7 e, i / i!e.
N[N
Ak)enti:na+las)i
N[\
NUV
5vor&a ri'ei
NUQ
46
Naini tvor&e ri'ei
N9V
Naini tvor&e ri'ei6 sla+an'e:ko%pozi)i'a
N9P
N9[
OVV
5vor&a i%eni)a
(etni)i* %islene* %'esne* veani)e* %an'eni)e"
OVP
5vor&a prid'eva i +la+ola
OV9
4 reeni)i...
O$O
0la+an'e:sronost ri'ei reeni)i
ONV
Red ri'ei reeni)i
ON9
Viestrkoslo#ena reeni)a
OOQ
Veliko slovo vielani% i%eni%a
46
OPN
Reenini i pravopisni znakovi
OPU
Reenini i pravopisni znakovi6 Upitnik (@"* zvinik:sklinik (9" i taka!zarez
(K"
OQN
5rotaka:tri take (..."* )rti)a (!"* za+rade ("* izostavni)i (X"
OQ9
Upravni +ovor
O\N
Pisan'e ri'ei s +lasovi%a , , d, &
O\[
Pisan'e ri'ei s +lasovni% skpovi%a i!e i !e
O[$
0kraeni)e:krati)e
O[[
0astavl'eno i rastavl'eno pisan'e ri'ei! i%eni)e i prid'evi
OUP
0astavl'eno i rastavl'eno pisan'e ri'ei! za%'eni)e* +la+oli i &ro'evi
O9V
46
Pisan'e nepro%'enl'ivi( ri'ei (prilozi* pri'edlozi* vezni)i* ri'e)e"
O9P
O9[
PVN
Uzorak nastavne pripre%e
7nk)ionalni stilovi
(raz+ovorni* nani:znanstveni* kn'i#evno%'etniki* novinarski i
ad%inistrativni"
P$[
PNO
Raspravl'an'e6 rasprava
PN[
PO$
3se'
POQ
Nara)i'a6 Prian'e s%i'eno+ do+a-a'a
PO9
itan'e kn'i#evno%'etniki( tekstova (itan'e lirsko+ i epsko+ teksta"
PPP
46
itan'e nano+ teksta* itan'e novinarsko!p&li)istiko+* ad%inistrativno+
teksta
46

PRIRUČNIK 9 A. Verlašević I V. Alić

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

PRIRUČNIK 9 A. Verlašević I V. Alić

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Prirunik 9 Bosanski jezik i knjievnost A. Verlaevi & V.

oznake kadra: K krupni plan u kojem imamo samo glavu u

Palatalizacija se sprovodi i u ovim oblicima rijeci:

Vous aimerez peut-être aussi