Milan apina

Softverski paket za obradne centre grupe scm

XILOG PLUS i Panel Mac

Softverski paket za obradne centre grupe SCM XILOG PLUS i PAN L MAC
Prilagodio i preveo iz prirunika tvornice SCM, softverskog helpa, osobnih zabiljeki s teaja u Riminiju, kao i raznih drugih materijala

Mi!an "apina

KNJIGA se nalazi na CD-u s pripadajuim flash softwarom za itanje. Snimljena je i u PDF-u. Ima 240 stranica.
Pisana je standardnim jezikom, ali i kolokvijalnim izrazima prakse i radionice.

Ovdje su izvaene stranice za pregled. Gdje se nalaze znakovi ++++ tu nedostaju stranice.

Knjiga se moe naruiti od autora na mail: msapin17@gmail.com msapin20@gmail.com

ili na telefon

01/ 617 75 02 01/ 617 75 05

SA#$%A&
stranica ! #$ ## #! #' #' #) ,$ ,# ,. ,. ,! ,' ,2 .# .. .4 .5 .2 4$ 4. 4) 4) !$ !4 !! !2 54 5' '' '2 )# ). )5 )2 2, 2' 22 #$, #$4 #$! #$' te'a "vod Suelje %ilog Plusa &ezik Povrine obrade Radne faze (ooling Program *zadatak+ (ekst editior -rafiki editor Programske instrukcije *komande+ /kone proirenih komandi 0eader 1onfiguriranje alata "vod u konfiguraciju alata Svrdla 1ru3ne pile Cilindrino glodalo Profilno glodalo Reference alata kod programiranja -rafiki prikaz obradne glave 1onkretan primjer odabira vrste alata /nstrukcije za programiranje 6p7e instrukcije 8utomatski ulaz u obradak 9 -/: 8utomatski izlaz iz obratka 9 -6"( ;uenje 9 ; -rafike instrukcije buenja 6ptimizirano buenje Poetna toka glodanja < -6 i pravocrtno glodanja 9 %=,P Pravocrtno glodanje < -# 1rivocrtno glodanje < -, -lodanje luka zadanog s . toke 9 %8.P -lodanje luka zadanog s , toke 9 %8,P -lodanje luka zadanog pomo7u radijusa < %8R -lodanje luka zadanog pomo7u radijusa < %8R, (angentno glodanje na prethodno glodanje < %-! -lodanje cik9cak < %SP -lodanje filet < %->/= -lodanje chamfer < %-C08 Modalne komande Promjena toki sjecita osi < %6 Povrine obrade < >

##$ ### ##4 ##' ##2 #,# #,! #,5 #,' #,) #.# #.4 #4$ #4. #4! #4' #4) #!, #!2 #5$ #5# #5, #55 #5) #52 #'$ #'# #', #'. #'! #'5 #'' #'' #)$ #)! #)! #)5 #2$ #2# #2, #2. ,$# ,$, ,$5 ,$' ,$)

Referentno sjecite osi < P :agnuta povrina obrade < %P= Printanje poruka < %MS1orekcija alata < C Promjena referenci < R?> Ponavljanje profila < -R?P :ulta komanda < : Runo pomicanje radnog stola @ienamjenski radni stol @rste podloki MiA programi 6ptimiziranje programa Parametrijsko programiranje Parametrijsko ponavljanje < P8R Beklaracija < B 8lias deklaracija < B Strukturirano programiranje /zvrenje petlje naredbi Makroi < naredbe /S6 program @rste ekstenzija "voz B%> datoteke "voz B%> datoteke pomo7u komande &oin Suelje za uvoz B%> datoteke P-M program ureCivanje Panel dimensions laDer CopD machinig laDer @ertikal holes laDer 0orizontal holes laDer /mportable B%> sections Birect management of /S6 programs Eork onset (ransfer above panel Panel Mac < uvod 1oritenje Panel Maca 1alibriranje 8utomatic mode < izvravanje programa ;oje radnih polja na zaslonu *suelju+ Simulirani nain rada i izvravanje korak po korak -rafika programska simulacija /zvravanje miA programa Manual mode MB/ mode Runi test izmjene alata Padaju7i meni < >ile @ieF

,#$ ,## ,#. ,#4 ,#! ,#5 ,#'

Select Mode Controls (ools 0elp Status bar Crte3i < zadaci za vje3banje alatiranja i programiranje

Uvod
P=C je spojen sa sustavom pomo7u input i output modulaG Sustav alje input signale *uglavnom binarne+ preko senzora k input modulimaG 6vi se signali proizvode unutar glavne procesne jedinice *Main Procesing "nit 9 MP"+G -lavna procesna jedinica je najva3nija komponenta samog P=C9aG Prije su je nazivali centralnom kontrolnom jedinicom * Central Control "nit 9 CC"+G HSpecifinostH signala *tjG vrsta signala+ je odreCena P=C programomG Rezultat toga je output signal prema aktuatorima, koji su kontrolirani pomo7u modulaG P=C programi se sastoje od sljedova logikih instrukcijaG 1ontrolni programi su snimljeni u specijalnoj itljivoj elektronikoj memoriji *R8M+, tzvG programskoj memoriji P=C <aG :akon pisanja i provjere, P=C se program alje u R6M *read onlD memorD+G 8ko se program izvede, izvoditi 7e se u kontinuiranim ciklusimaG /nput signali sti3u do P=C9a preko senzoraG 6ni sadr3e informacije o stanju sustava kojim se upravljaG Mogu7e je slati binarne, digitalne i analogne signaleG P=C jedino prepoznaje i alje van samo elektrike signaleG Ibog toga, ne< elektriki signali se pretvaraju u elektrike pomo7u senzoraG Primjeri za senzore su 9 stisni gumb, upali, najbli3i senzori,J

6uput signali izlaze u formi binarnih, digitalnih ili analognih signalaG 6ni su pretvoreni u svjetlosne signale *pali9gasi 3arulju+ preko aktuatora ili su pretvoreni u signale neke druge energetske formeG Primjeri za aktuatore su 9 lampe, buzeri, zvona,J

Programi za :C i C:C strojeve piu se u KstrojnomL jeziku *nije programski jezik+ koji se zove -9kod *-9code+G :aravno, standardiziran je i postoji /S6 -9codeG Razvijen je od ?/8 *?lectonic /ndustries 8lliances+ u ranim 5$9im godinama prolog stolje7aG 1onana verzija je usvojena #2)$G godine, kao RS ,'4BG Slabije se razvijao, pa su dodaci i varijacije na glavnu verziju dodavani individualno, od proizvoCaa do proizvoCaaG (o je stvorilo dosta zbrke jer je odjednom bilo potrebno znati programe raznih proizvoCaaG ProizvoCai su pokuali tome doskoiti ostaju7i kompatibilni sa strojnim kontrolerom *machine tool controller+ smiljenim od firme >anucG 8li, >anuc, nije ostao dosljedan RS ,'49u, a bio je i prespor u kreiranju komandi i dodatne kompjutorske memorije koja bi pratila nove zahtjeve proizvoCaaG (ako danas uglavnom veliki proizvoCai strojeva razvijaju ili kupuju ve7 razvijene softvere *Cativa, Mastercam, ?dgecam, SurfcamGGG+ koje primjenjuju kod svojih strojevaG - 9 code je skup instrukcija koji govore stroju kako da se ponaa *ne govori stroju kako da to ini+G /nstrukcije -9koda se piu u nekom od editora za - < kod, koji mogu biti tekstualni ili grafikiG - 9 kod je i ime svake rijei u C:C programu koja poinje sa slovom -, a op7enito je kod koji govori alatu koji tip akcije treba izvesti, npr ;rzo kretanje 1retanje u liniji ili luku ;uenje -lodanje Promjena alata Iaustavljanje na odreCenoj toki itdG

Postoje i drugi kodovi9slova u programu, npr % position < pozicija alata u osi A M position I position 8 position ; position C position M code *another HactionH register or Machine code *N++ *otherFise referred to as a HMiscellaneousH functionH < svestrana, mjeovita funkcija9 pokre7e, zaustavlja, iskljuuje stroj, GGG > feed rate < posmak alata, brzina pomaka *mmOo+

S spindle speed ili brzina osovine, brzina vrtnje, brzina rezanja : line number R Radius ( (ool selection < izbor alata / 8rc data % aAis < crtanje luka & 8rc data M aAisG 1 8rc data I aAisG

MeCutim, razni strojni alati sa istim -9kodom izvode i razliite akcije, uzrokuju7i prekid rada ili pregrijavanje, ak i kod onih strojeva koji koriste isti kontrolerG :eki tvrde da je >anuc -9kod standardan, ali to u stvarnosti nije istinaG

"obiajeni >anuc - < kod -$$ -$# -$, -$. -#' -#) -#2 -,$ -,# -.# -.. -.4 -4$ -4# -4, -2$ >ast positioning =inear interpolation CE circular interpolation *u smjeru kazaljke na satu+ CCE circular interpolation * suprotno od kazaljke na satu+ %9M plane selection %9I plane selection M9I plane selection Programming in inches Programming in mm Skip function *used for probes and tool length measurement sDstems+ Constant pitch threading @ariable pitch threading (ool radius compensation off (ool radius compensation left (ool radius compensation right 8bsolute programming

-#$O-## Bata FritingOBata Frite cancel

-2#

/ncremental programming Constant cutting speed *Constant surface speed+OConstant rotation speed *constant RPM+

-24O-2! /nch per minuteO/nch per revolution feed -25O-2'

- <kod fajlovi su izmiljeni od C8M softveraa *Mastercam, ?dgecam,GGG+G :jihove aplikacije koriste prevodioce tzvG Post9procesore, koji prevode -9 kod i tako ga prilagoCavaju za odreCeni stroj ili grupe strojevaG Post procesori uglavnom onemogu7avaju poboljanje ili pogoranje programaG Banas se ve7 razvijaju programi za upravljanje C:C strojevima koji uop7e ne koriste -9kodG

+ + + + + + + + + +

Su(e!)e * Xi!og P!us

SCM %ilog Plus je softver napravljen od grupe SCM, /talija, za ureCivanje *editing+ i upravljanje *machining+ na builicama9glodalicama, tzvG cnc obradnim centrimaG Sastoji se od dva softverska paketa, koji mogu biti instalirani zajedno ili odvojenoG (i paketi su Programs ?ditor *Xi!og P!us+ i Machine Panel *Pane! Mac+G Program ?ditor *%ilog Plus+ slu3i za kreiranje iOili promjenu programa *izvedbenih zadataka+ koji sadr3avaju instrukcije koje kontroliraju radnje i ponaanje stroja i njegovih dijelovaG 6n takoCer mo3e biti instaliran na obino ku7no raunaloG (akoCer i drugi softverski editori prilagoCeni za kreiranje programa, mogu ga nadomjestitiG Machine Panel slu3i za izvravanje programa koji su kreirani pomo7u editoraG 6n omogu7uje manualno i poluautomatsko izvravanje radnji strojaG /nstaliran je na raunalu cnc strojaG

%ilog Plus editor mo3e biti instaliran na osobno raunalo /;M ili kompatibilno, koje ima slijede7e karakteristike hardvera

CP" /ntelP PentiumP ili boljiQ najmanje 54 M; RamQ drive za CB9R6MQ najmanje !$$ M; slobodnog prostora na hard diskuQ , serijska portaQ # paralelni portQ S@-8 video karticuQ kolor monitor s rezolucijom najmanje 54$A4)$ piksela

6d softvera, minimalno Microsoft EindoFs 2) S? ili novije verzije EindoFsaG

%ilog Plus editor omogu7uje kreiranje 4 tipa datoteka *fajlova+

Progra'+ listu instrukcija *profila, buenja, pokreta9geometrije+ koje stroj mora izvesti Mi, progra'G listu koja poziva seriju programa da budu izvedeni u sekvencama *jedan za drugim+ -oo!ingG listu alata koji se koriste u radu ISO progra'iran)eG program pisan u /S6 jeziku

&ezik
Stroj kontroliran pomo7u softvera %ilog Plus izvrava radnje tako to interpretira instrukcije zadane u programuG /nstrukcije op7enito sadr3e informacije o operacijama koje se trebaju izvesti, kao i serije parametara koje odreCuju nain na koji se rad mora izvestiG Prva stvar koja se mora znati je nain *sustav+ orijentiranja obradnog centra u radnom prostoru pomo7u %ilog PlusaG (aj sustav omogu7uje obradnom centru pomicanje obradne glave na 3eljeno mjestoG 6vaj sustav uvijek uzima u razmatranje tri smjera kretanja du3inu, irinu i visinuG (a tri smjera su oznaena slovima, kao i u 1artezijevom koordinatnom sustavu

+ + + + + + + + + + + + + + +

Progra'

.izvedbeni progra'/ zadatak0

Program je niz instrukcija koji opisuju jedan strojni ciklusG 6n je spremljen u binarnu datoteku u PGM .progra'0 formatu *ekstenzija +pg'+, a kad se izvrava na stroju prevodi se u /S6 jezik *proizvodni jezik+G Svaki program uvijek ima 0eder *zaglavlje, korice knjige, naslovnicu+ kao prvu instrukcijuG :akon njega slijede druge instrukcije *profili, buenje, pokreti *geometrija+,GG+G Program mo3e sadr3avati razne profile *geometrijske rute, koje alat mora slijediti u kontinuiranom slijedu 9 profiliranja+ i buenjaG Svaki fajl *ili svaki odsjeak viekoraknog programa za profiliranje+ mora imati kao prvu instrukciju *poslije hedera+ automatski ulaz *-/: ili %-/:+ nakon ega slijedi glodanje9milling *-6 ili %-6+G :akon toga slijede druge geometrijske komande i konano na kraju automatski izlaz *-6"( ili %-6"(+G Shematski primjer programa za profiliranje tjG glodanje 1 GIN G2 3 3 GOUheader automatski ulaz poetak glodanja geometrija geometrija automatski izlaz

Shematski primjer programa koji sadr3i i buenje i glodanjeG

1 GIN G2 3 3 GOU4 GIN G2 3 3 GOU-

header automatic entrD start routing poetna toka glodanja geometrD geometrija ( pokreti glave) geometrD automatic eAit boring -buenje automatic entrD start routing poetna toka glodanja geometrD geometrD automatic eAit

upozorenje 0eader *0+ je obvezna instrukcija i mora biti svakako prva

9 za pisanje i promjenu programa, softver %ilog Plus, nudi dva tipa editora

teAt editor 5 tekstua!ni editor .ure6iva(0 graphic editor 5 grafi(ki editor .ure6iva(0

9 tip editora je potrebno izabrati pri)e izrade ili otvaranja izvedbenog programaG

-ekst editor

Sastoji se od A0 0eder 40 okvir u koji se piu instrukcije C0 podruje rezervirano za unos ili promjenu jedne instrukcije #0 podruje koje prikazuje help informacije

(ekst editor mo3e bit upotrijebljen na dva naina S!obodni .free0 nain *gornja slika+ < u ovom nainu podruje C predstavlja jednu kutiju *redak+ unutar koje je mogu7e pisati ili brisati *3uti >R?? znak 7e se pojaviti u ku7ici desno u podruju B+ 7o6eni .guided0 nain *donja slika+< u ovom nainu pojavljuje se dijaloki boA u koji se unose parametri *oznaka -"/B?B se pojavljuje u podruju B+

1oji nain tekstualnog editora 7e biti aktivan, mo3e se izabrati i na padaju7em izborniku @/?E

Grafi(ki editor
-rafiki editor grafiki predstavlja strojne instrukcijeG -rafika slika se popunjava i mijenja kako se koja instrukcija unosiG " njega je mogu7e unijeti sve proirene *ekstended+ instrukcije 9 koje predstavljaju podgrupu instrukcija, koja se nalazi s lijeve strane u instrukcijskom nizu *ikonice u dva niza, s lijeve strane, podruje ? na donjoj slici+G :eke instrukcije mo3ete unijeti samo u tekstualnom editoruG

-rafiki editor se sastoji od A0 -rafiki tool bar 9 alatna traka 40 Modalni data bar 9 alatna traka C0 ovo podruje uvijek prikazuje hederG " desnoj ku7ici nalazi se informacija o vieF mjerilu *o mjerilu pregleda+ i vrijednost zoomaG #0 ovo podruje prikazuje instrukcije grafikiG 6bradak je prikazan plono i u bridovimaG /nstrukcije koje se biraju mogu biti prikazane raznim bojama * 9 9 9 crvena, za individualne sekcije *rezove+ ze!ena/ za profile *glodanja+ cik!a'a/ za prolaze preko debljine obratka p!ava, za glodanja preko debljine obratkaG

6dabrana sekcija poprima svjetlo plavu boju kvadrati7a koji oznaava kraj sekcijeG 1rug postavljen na poetku sekcije, grafiki oznaava korekciju radijusa alataG 0 niz instrukcija po grupama *ikone proirenih instrukcija+ 80 podruje koje prikazuje help informacije

Progra'ske instrukci)e .ko'ande0

/nstrukcije za programiranje se dijele u dvije kategorije

basic instructions * bazne ili tekstualne+ 9 -6 e,tended instructions *proirene ili grafike+, oznaene sa X ispred nje, kako bi se razlikovale od istih baznih instrukcija 9%-6

S pomo7u tekst editora mogu7e je unositi oba tipa instrukcija, dok se pomo7u grafikog editora mogu unositi samo eAtended instrukcijeG "noenje proirenih instrukcija vri se klikanjem na ikone lijevim klikom mia, gdje se grafiki otvara grupa instrukcija, a biranjem odreCene instrukcije otvara se okvir za njen dijalogG :alaze se s lijeve strane grafikog ekrana *dva stupca naranastih ikonica+G

R R R R R R R R R R R R R R

1. heder 2. glavne funkcije 3.buenje 4. standardno glodanje 5.kompleksno glodanje 6.operacije na profilima

7.tekstualne instrukcije 8.korisnike makronaredbe 1 9.korisnike makronaredbe 2 10.korisnike makronaredbe 3 11.korisnike makronaredbe 4

Ponovnim klikanjem neke od ikona buenja, otvara se dijaloki okvir u koji se unose parametri/vrijednosti.

+ + + + + + + + +

+ +

8I9SNI ALA-I * pri')er za svrd!a

Punta da foro = Hole tip, tip rupe;

Tipo = Type, tip;

Svasata = Countersunk, uputanje; Piatta = Flat, ravno svrdlo; Lancia = Lance, koplje tj. o i!no svrdlo; "ttacco rapido = #apid attac$%ent, r&i pristup; 'p&ionale = 'ptional, opcije

-ip !engt: -ip dia'eter =orking !engt:

du;ina a!ata .na s!ici< L0+ pro')er a!ata .na s!ici/ #0+ radna du;ina a!ata+ MaAimum thickness tool can machine *na s!ici/ U0+

+ + + + + +

+ + + + + +

Grafi(ki prikaz obradne g!ave

9grafiki prikazuje obradnu glavu i informacije povezane za svaki posebni alat
pogled

na grafiki prikaz obradne glave

A0 40 C0

toolbar < alatna traka grafiki prikaz obradne glaveG >iksne alate mo3ete izabrati miem lista konfiguriranih eksternih alataG 8late na listi mo3ete izabrati miem grafiki prikaz aktivne povrine obratka na koju se odnosi izabrani alat

#0

tablica parametara za izabrani alatG (eku7i tooling fajl je prikazan na gornjem desnom vrhuG *primjer na slici > OScm -roupO%ilog PlusO&6;defGtlg+ slika tipa izabranog alata

80 + + + + + + + + +

9onkretan pri')er odabira vrste a!ata 9 izrada kuhinjskih vrata od medijapana

:akon odreCivanja mjera vrata, potrebno je odrediti koji alat 7emo koristitiG Ia ova vrata trebamo . razliita glodalaG

+ + + + + + + + + + + + + + +

Grafi(ke instrukci)e bu>en)a

9 obino buenje %;6 <probuiti 7emo rupu na stranici ormari7a, 2 mm od kraja *jer se radi o ploi debeloj #) mm+ i ,! mm od rubaG Bubina rupe #! mmG

9 probuiti 7emo rupu na podu ormari7a *na bridu obratka+, koja odgovara gornjoj rupiG " te dvije rupe do7i 7e tipla du3ine .! mm, promjera ) mmG *,#R#!S.5, # mm zazora, radi istjecanja ljepila+

8ko smo pogrijeili u upisivanju neke vrijednosti, to mo3emo ispraviti, a da ne moramo upisivati ponovo sve vrijednostiG 1omandu koja nam ne odgovara *pogrena rupa, i slG+ zacrvenimo kliknuvi na nju lijevim gumbom miaG :a taj nain smo je odabrali za ureCivanjeG (ada, kliknuvi na desni gumb mia otvara se dijaloki okvir ?B/( *ureCivanje+G

1liknemo na ?dit miem lijevim gumbom, *ili stisnemo ?:(?R+ %ilog nam vra7a dijaloki okvir te komande *rupe+ koju 3elimo popravitiG

:e moramo ispisivati posebno iste komandeOrupe, ako su identine, a nalaze se na drugoj strani obratka, bilo po osi %, ili po M osiG 8ko 3elimo rupu zrcalno preslikati na drugu stranu, opet 7emo koristiti desni gumb mia, a u dijalokom okviru, naredbe C6PM i P8S(?G Preslikavanje se mo3e izvoditi samo na istoj povrini radaG :e mo3e se s povrine obratka ># *lice obratka+ preslikati rupa na povrinu >, *brid obratka+G 1opiranje se uvijek mora dogaCati na istom kvadrati7u 9 HciklamiHG + + + + + + + + + + + + + + + + + +

9rivocrtno g!odan)e u s')eru kaza!)ke na satu 5 G? 5 c!ock@ise circu!ar cutting

Befinira dio kruga *luk, krivulju+ u smjeru kazaljke na satuG 8lternativno od definicije centra kruga, mogu7e je definirati radijus luka prema slijede7im pravilima ako je radijus pozitivan, centar krivulje pada lijevo gledaju7i od zamiljene linije koja spaja poetnu i krajnju toku krivuljeG Suprotno, ako je radijus negativan, onda pada udesnoG

Parameters

X A B I & 7 r

Coordinate % for end of arcG < koordinata % za kraj luka Coordinate M for end of arcGT koordinata M za kraj luka Bepth of end of arcG < dubina glodanja na kraju luka Coordinate % of center of arcG < koordinata % centra luka Coordinate M of center of arcG < koordinata M centra luka Milling speedG < brzina glodanja 8rc radiusG999 radijus luka

?Aamples

1) Arc given the radius. The starting point (x=100, Y=50) will be taken by the previous instruction. Luk dan po radijusu. Startna toka (X=100 i Y=50) je ve prethodno uzeta (programirana).

Morbidelli Machines, type Author, and SCM Machines, type Tech

final point = zavrna toka luka

rope = tetiva luka

center = centar luka

,+ 8rc given the centerG (he starting point *AS#$$, MS!$+ Fill be taken bD the previous instructionG

=uk zadan pomo7u centraG Poetna toka ve7 je prethodno zadanaG

+ + + + + + + + + + + + + + + + +

9orekci)a a!ata 5 C * -oo! Ad)ust'ent

Na')e>tan)e/ odstupan)e/ korekci)a a!ata * C

6mogu7uje korekciju puta alataG 8ko je na obradnoj glavi glodalo *alat tipa >+ korekcija 7e biti jednaka radijusu definiranom u toolingu za taj alatG 8ko se radi o pili korekcija 7e biti jednaka polovici debljini zuba pile *blade thicknes+ definiranoj u tooling fajluG

@alues alloFed dozvoljene vrijednosti

2 C ? D CD ?D S

@oid correctionG 9 ne'a korekci)e Right correctionG 9 korekci)a udesno =eft correctionG * korekci)a u!)evo /n depth correction *onlD for disk millers+G <korekci)a u dubinu .sa'o za pi!u0 Correction # R correction . *onlD for disk millers+G Correction , R correction . *onlD for disk millers+G Parameter for setting machining alloFance UuotaG

?Aample primjer

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + +

Opti'iziran)e progra'a
1ada %ilog Plus mora izvesti nprG neki miA program, kretanje alata iznad obratka mo3e uzeti dosta vremenaG Ia utedu vremena program se mo3e optimizirati *prilagoditi da bude najoptimalniji, tjG najbolji+G 6ptimizacija programa snima pokrete alata tako da se operacija izvede u to kra7em vremenu, isto tako, potreba za zaustavljanjem stroja kako bi se promijenio alat svodi se na minimumG 6ptimizacija programa pomo7u %iloga Plusa je vrlo jednostavnaG /zabere se komanda za optimiziranje i unese se koju vrstu optimizacije 3elimoG %ilog Plus 7e program optimizirati automatskiG Mo3e se pozvati i s padaju7eg menija (66=SOPR6-R8M 6P(/M8I?RG 6tvara se dijaloki okvir u kojem je mogu7e izabrati dvije vrste optimizacije sekvencijalnu i promjenu alataG

:akon izabiranja tipa optimizacije, klikne se 61, a pojavljuje se dijaloki okvir >ile saveG 6ptimizirani program se mo3e snimiti kao normalni program, a pritom se originalni program ne mijenjaG

Program za optimiziranje odgovara na dva razliita zahtjeva C0 rad ko)i za:ti)eva precizno kretan)e kod upotrebe a!ata+ :a primjer, ploa od drva, vrata,J " ovom sluaju

program 7e odgovoriti samo ako ima SO instrukciju *pozivanje optimiziranog potprograma+G 6na slu3i za pozivanje programa kao vrste potprogramaG miem odaberite (66= C08:-? opciju

6ptimizacija alata ima dva efekta

optimizira se operacija promjene alataQ optimiziraju se rute *put+ alata

Primjer Program (?S(V#, gloCe panel u dvije faze obrezivanje koristi alat ?#, a zavrna obrada *urezivanje+ koristi alat ?,G

0 B%S4$$ BMS.$$ BIS,$ 98 CS$ (S$ RS# NMM OHdefH Q Roughing 9obrezivanje C S, -/: -S, -$ %SB%O, MS$ :SHPR6>H (S#$# -# %SB% -# MSBM -# %S$ -# MS$ -# %SB%O, -6"( Q >inishing 9urezivanje -R?P :SHPR6>H (S#$,

:apravimo M8/:V# program koji dva puta poziva program (?S(V#, kako bi on obrezao dva odvojena panelaG + + + + + + + + + + + + + + + + + +

Uvoz .i'porting0 #X8 datoteke

Pomo7u %ilog Plus editora mogu7e je pretvoriti B%> datoteku, koja je napravljena u 8"(6 C8B9u, u program s P-M ekstenzijomG :a taj nain mo3e biti izvrena na C:C obradnom centruG Metoda uvoza geometrije iz B%> datoteke i standardne karakteristike glodanja su definirane u konfiguracijskoj datoteci cadGcfg *pogledaj prirunik za parametrijsko konfiguriranje+G Slijede7i primjer je za postavljanje takvog fajlaG

B%> fajl se mo3e otvoriti kao i svaka druga datoteka, pomo7u dijalokog okvira >/=?O6P?:G 1ad se datoteka otvori pojavljuje se dijaloki okvir S?((/:- -?:?R8= B8(8 u koji se spremaju promjene koje su potrebne za 0eder od P-M programaG

Lengt:/ @idt:/ t:ickness+ Mjere panela *polja B% O BM O BI+G Offset XEA+ mogu7e odstupanje od polja *polja ;% O ;M+G Sca!e factors+ faktor mno3enja za sve koordinate % i M koje se nalaze u B%> datoteci Side+ strana panela na koju se uvezena geometrija odnosi

#ia'eter 'a,+ Svi krugovi koji imaju promjer manji ili jednak ovome postavljenome biti 7e pretvoreni na buenje *%;6+, dok 7e oni sa ve7im promjerom biti pretvoreni na glodanje *%-6, %8,P+ -oo!ing+ ime tooling fajla koji se koristi

:akon postavljanja op7ih podataka, R R R R R R R R R R R R R R R R R R R R

9ori>ten)e progra'a za uprav!)an)e stro)e' PAN L MAC .a!ternativno i'e * Mac:ine Pane!0

Uvod u po(etno operaci)sko okru;en)e .podru()e0 Machine Panelov glavni ekran je podijeljen na (etiri operacijska podruja, a svaki od njih sadr3i razliite funkcije

Auto'atic *za izvravanje radnog programa+ Manua! *za runo upravljanje strojem+ Ca!ibration *za kalibriranje stroja, nuliranje+ M#I *za slanje /S6 komandi stroju i runo upravljanje alatima+

Operaci)sko podru()e 'o;e'o izabrati 'i>e'

kliknite miem na gumb s imenom okruenja

ili kliknite na meni MODE i izaberite okruenje

Sva 4 operacijska podruja imaju neke prozore i funkcije koje su zajednikeG

+ + + + + + + + + + + + + + + + + + +

9O$I"- N&

MAC1IN

PAN LA .Pane! Mac0

(ipini radni dijelovi za pokretanje programa se sastoje od #+ ,+ .+ 4+ !+ pokretanje stroja kalibriranje odabir alatiranja 9 toolinga uitavanje radnog programa u Machine Panel izvravanje programa

C+ 9ALI4$I$AN&

.nu!iran)e/ CALI4$A-ION 'ode0

1alibriranje je prva radnja koja se mora izvesti poslije paljenja strojaG :jome se obradna glava dovodi na nultu *poetnu+ pozicijuG 8ko stroj nije kalibriran, u dnu ekrana na statusnoj traci 7e biti iscrtan simbol

6va se komanda ne mo3e izvesti u 8utomatic moduG Ba bi izveli kalibriranje poto ste uli u prostor za kalibriranje stroja, pritisnite S(8R( tipku na kontrolnoj ploi samog stroja *pravokutnik sa strelicama+G Iaustavljanje kalibriranja se mo3e izvesti pritiskom na S(6P gumb na samom stroju *kod start gumba+G 8ko iz nekog razloga, ciklus kalibriranja nije pravilno zavren, radnja se mora ponoviti *simbol nekalibriranja na statusnoj traci biti 7e i dalje ispisan+G

+ + + + + + + + + + + + + + SVRDLA

Ia ukljuivanje morate izabrati bar jedno svrdlo i izvu7i ga, inae ne7e nita iza7i *spustiti se+G Ia iskljuivanje jednostavno ponovo kliknite na ikonuG

Se!ecting a sing!e spind!e+

Odabir jednog svrdla (osovine svrdla) (sputanje i dizanje svrdla- koristi se i kod zamjene oteenog svrdla) Broj eljene osovinice morate unijeti u kuicu i to mora biti vrijednost izmeu 01 i 96, ovisno o konfiguraciji stroja

Spind!es Start*upE-urn*off+

Ukljuivanje/iskljuivanje svrdla (osovine svrdla) U kuice za podatke je potrebno unijeti: - vrijednost = 0; svrdlo se podie i iskljuuje - vrijednost = 1 svrdlo se sputa i ukljuuje

8ko je jedna ili vie osovina fiksnog buenja kontrolirana frekvencijskim konverterom tada je tipka 6:O6>> ista kao i za vanjsku elektro9osovinuG Postoje takoCer tipke za odabir brzine i smjera okretanja *pogledajte L?=?1(R6 6S6@/:?W+

ELEKTRO-OSOVINE

Pravilan redoslijed kontrola je aktiviranje, broj okretaja, ukljuivanje, smjer okretaja ako aktiviranje nije dostupno, ostale kontrole nemaju efekta

+ + + + + + + + + + + + + + +

+ + + + + + +

Operaci)ski 'eni)i 5 t)+ pada)uFi izbornici

8i!e Menu

ditor Open CNC fi!e

=aunches editor eAecution for (ilo) Plus programsG Pokree editor Xiloga 6pens C:C files in the appropriate editorG 6tvara C:C datoteke u prikladnom editoru *8utomatic+ Xueues a program Fhen eAecution is activeG Poziva program na izvravanje *8utomatic+ Start an eAecution sessionG Pokree automatsko izvravanje programa 6pens the editor for machine parameters

Load PGM Carried out auto'atica!!G Mac:ine configuration

*see Parameters Configuration Manual+G Otvara editor za konfiguriranje stroja (samo za servisere) ?Ait (ilo) Plus Machine PanelG Izlaz iz Panel Maca

,it

7ie@ Menu

R R R R R R R R R R R R

glodalo 1.

primjer glodala 2.

primjer glodala 3

+ + + +

+ + + + + + +