I

"}-
(
,--
'It
v v
Cedomil Silic
i\TLAS
DRVECA
I GRMLJA

undnlcl
Ko .....
MItlO
tiilliJovornl urednlk
Euct Masnt:
Aulor fotograliia
Dr Cedomll $flit:
Ilu.trator
Dr eadomll $I lit:
lIkovno.graflt:ka oprema
Seld Haaanel.ndlt:
Tehni6ki urednici
Dr Cedomll ~ i t
Rutlca Rloroyit
Leklor
Mila MallukanoviC
Kor.klor!.
Dr CedomU Sillt
Ljublca Mladenovit
Tlra! 10000
Izda)u:
8P .svjetloal_ lzdaya6ko precluz.. Sarajevo.
dll'llklor SaYO ZlrOievie
Zavod za udlbenlke I ,naatavna .redSlva, Sarajevo
zavod za udZbtnllCe I nutavna .... daly&, Beograd
dlrektor dr Tomlt!av Bogavac
ZaIZd_
Abduaellm Ruetempdlt
RadaiIcoV_O
Stamp.
8JamA&l'8kl zavod .oan). Prlca .. , Zagreb

Dr Cedomil Silit
ATLAS
,
DRVECA I GRMLJA
166 foragrafija u koloru
1150 crteza u crno-bijeloj tehnici
IV izdanje
IP SVJl:.ilOSTII. :laved toll ud! bcnike i aastavna sredstva. Sarajevo
Zavod 1,U ud!bcnike i nusl llVDU sredstva. Beograd
1990.

ClP - Kataloglzaclja u publlkacijl
Narodna I unlverzltetIJka blblloteka Boen. I HercegoYina
Sarllevo
UDK 581 9:6.'M.o.18(08U,
Slue, Cltdomll
All .. drve6& I gnnlJ. I Cedomll 81116 lautor fotogrell)a
I i1U1tn.tor Ctdomll AlUOl. - 4 1m - Sarajevo SVJetl08t.
1_ 217 ttr 168 faIogrefOa u koloru. 11SO cl1eta u
crno-bqelol lehRlel 24 em (Prlrodl. JugoelavlJe 1)
BlbllograflJa: atr 181-11821 - Rle&nlk botanleklh termine,
Imen. vtIta I varlJa_ dlJagn08UCklh .llrlbuta. te porllekl.
lmen. rodova upolrebqenth U oVOj knJ,lz1 atr 183-11941 _
Reglltrl
ISBN 1I8001-C1--''
ISBN 'WoQ1oQl1154.4


Uvod
Skracenice
Opis vrsta, fotografije i erteti
Literatura ... .. .... .
Rjeenik botaniekih termina
SADRZAJ
9"
11
13
181
183
Skraeeniee imena autora eitiranih u Atlasu (Abbrevlatlones auetorum) 195
Registri ... . .. . . . .... .
Narodna imena . . . . . . . . . . . . . . . .
Nauena imena (Nomina latina) . . .. . . .
Engleska imena (Common English Names)
Franeuska imena (Noms communs francais)
Njemaeka imena (Deutsche Namen)
Talijanska imena (Nomi comuni italiani)
Ruska i mena (PyccKHe Ha3B8HHR) .
200
205
200
209
211
213
215
217

UVOD
drve6a I grmlja je namljenjen ueenlclma osmcgodlinjlh I srednjlh slruCl11fl
iumarsklh I poljoprlvrednih) i kola, zatlm studenllma vllfh ikola. peda ..
akademija I fakulleta, gdle Sa IZU08V8 oval predmet.
fe .. Atlas drveca i grmlja bltl od vellke karlal! lumar-
pri radu u praksl, keo I brojnlm hortlkultumlm SlruO-
fotosima u koloru, brojnlm ilustracljama u crno-biJeJoj tehntel
tekstu, .. Atlas dIVe!!a I grmlJa .. 68 na6:i Bvoje tllaoce I me(fu
i . turistima i svim Ijubileljima prirode. keo I me4u anima ko]l
o njenoj zastiti. Kr,jiga, dakle, Ima namjenu da omogu61 61taocu da sa ne
I nalbrfi naein upaz"a sa glavnim doma6im (aulohtonlm) vrslama drveca
I .
Tteba naglasiti da ce u .. Atlasu drveca i grmlja II .. ne Isti na61n bill prikazane
naJglavnije strane (egzotit ne) dendrovrste, koje se iz estetskih. dekorativnlh,
ornamentalnih i naucnih ciljeva kultiviu u vrtovima, parkovl ma I druglm nasadlma
u gradovima i industnjskim centrima slrom nae zemlJe. Na taJ naeln c!e ova
materija biti zaokruiena i omoguc!it c!e svim zainleresiranim da vec!inu naiih
i stranlh vrsta drveca i grmlja lako upoznaju.
Od nekoliko stotina drvenastlh vrsla jugoslovenske flore oVdJe je delaljnlJe pr.
zentl rano njlh 166. Ovaj broj nije slueajno izabran. On je proizaao iz izbors onih
vrsta koje se, u prvom redu, najece susrecu u okolinl u kojoj !Ivlmo i za koja
c!e korisnici Atlasa imati naj vise interesa. Vecina visokoplaninskih I primorski h
(medileranskih) dendrovrsta nisu obuhvacene u ovom Atlasu poito ce one biti
delaljno prezentirane u posebnim publikacij ama u kOjima je posebno obradena
vlsokoplaninska, posebno mediteranska flora. a kOje su sastavm dio senje .. p,.-
roda Jugoslavije .. . Uz krace osvrte i manje opise navedeno ,e jos stotlnJak
vrsla i obHka. Prj lome se vodUo rauna da Izlo!ena materija bude zaokruiana.
ImaJul:i u vidu naslavne planove i programa svih navedenih stepena naslave.
5 obzirom na namjenu ove knjige. autor je u lekslualnom dijelu najvise pafnje
I prostora posvet io fitografskoj obradi vrsta, Ij. njihovoj morfologiji. Prj tome su
uglavnom za svaku VIStu dati konclzni oplsi za: habitus, koru. korijenov sislem.
pupove, listove. cvjel ove, plodove i sjemenke_
Osim loga. navedeni su: vtijeme cvjelanj a. nain razmno!avanja. rasproslra-
njenost u Jugoslaviji i opee rasproslranjenje.
U posebnoj rubrici dati su najbilniJ i stanlni uslov!, kojl mogu poslufiU za
ople upoznavanje ekologije dolicne vrste. Zbog pomanjkanja prostota. a i zbog
koncepcije djela nismo mogH dublje zalazili U ovu malerij u.
U rubri c! .. Primjedba .. cesto su izneseni neki inleresanlni podaci , koji ce
korisno posluzili u zaokru! ivanju i dopuni znanja. U tom dijelu dal je I kratak
osvrt, na sislematski najbli ! u vrslu (vrste) III oblik (Obllke). kojl ovdje nlsu mogl!
blli detaljnije opisanL
Prilikom izrade ovog rada autor se sl ufio bogatim iskusl vom brojnih
i stranih dendrologa i fitogeografa. nastojeci da matetiju najjednostavniJe
1 najpristupacnije, imaj uci u vidu, u svakom slucaju. slrucne i nau{:ne principe
obrade ovakvog materij ala.
Izboru i izradi kvalltelnih kolor IOlografija i iluslracija u crno-bijetoj tehnicl
autor je posvetio najvecu paznju. Osim dobre tehni {:ke izrada, akcenat je dat na
sadriaj i kompoziciju fOlografija. pri {:emu se vodilo ra{:una, da svaka vrsta bude
predstavljena sa Io vise markanlnih delalja. karaklerislicnih za pojedino godJnje
doba. Tako se iz fotografija moze dobili uvid u oblik. bOju i raspored l istova. bOju
Izbojaka, ponekad oblik i boju pupoljaka. Ie u oblik i boju cvjetova i plodova

od godlnJeg doba kada je vrsta fotograflsana). Autor se driao principa
JEt za ovu svrhu korisnlja fotografija raznlh biljnlh detalja, nego spoljnjeg
ItgJeda (habitusa) dotil!ne vrste. Izuzetak u ovom pogledu predstavljaju neke vrste,
1<ao npr. Sib/raea croatica Deg., Euphorbia dendroides L., Ephedra major HOSI,
poto se na fotosima ovlh vrsta, osim neklh neophodnih delalja, mogu vidjeti
habitus i staniiite, koJi su u svim ovim slul!ajevima veoma karakteristil!ni i
osebujnl.
Za stilizaclju crtela na kojima je nacrtano 1.150 raznih biljnih detalja (figura)
autor se slulio brojnim djelima klasil!ne dendroloiike literature, od kojih su naj-
glavnija: Hem pel G. & W if h elm K.: Die Biiume und Striiucher des Waldes.
I, II, Wien, 1889-98., Fi 0 ri A.: Nuova Flora analitica d'italia, Firenze, 1925-29 ..
Schneider C. K.: lIIustriertes Handbuch der Laubholzkunde, I. II, Jena. 1906-
1912. i dr., a veliki broj detalja autor je crtao po.prlmjercima iz prirode.
Sistematskl pregled porodlca Iznesen je prema prlznalom sistemu A. L. T a k h-
tajana, 1959. koji se prlmjenjuje u veelnl savremenih modernlh flora.
Redoslijed rodova I vrsta je' veelnom proizvoljan. Gdje je god to bilo moguce.
vrste su mahom re!1ane lako da je omogueena komparacija s najsrodnijom vrslom.
Pitanje savremene nomenklalure naul!nih (Iatinskih I grl!kih) imena rijeiieno je
upotrebom najnovljih djela botanil!ke, posebno dendroloiike literalure. u kojima
su primijenjenl najnovljl lerminoloiikl princlpi.
Osim nauenog imena koje je danas u upolrebl, navedeni su, radi lakseg sna-
lalenja, glavnl i najl!esei sinonimi.
Pilanje nomenklature narodnih imena rijeiieno je izborom najeesee upolreb-
Ijavanih narodnih naziva, kojih je uvijek veei broj, pri eemu je prvo ime one koje je
najvise u upolrebi. Ostali nazivi su veeinom regionalnog iii lokalnog znal!aja. Treba
naglasiti da su u obzir uzela narodna imena koja se odnose na srpskohrvalsko
jezieno podrueje. Radi uspjesnijeg koristenja strane dendroloske i sliene lilera-
ture. za svaku vrstu su unesena imena na pet svjelskih jezika. i 10 sljedeeim
redoslijedom: engleski, francuski . njemal!ki, talijanski i ruski. Za pojedine vrsle
nismo mogli saznali nazive na svih pel navedenih jezika, naroeito za neke bal -
kanske oblike, pa su neka imena izoslavljena. 510 neee uticali na uspjesno
korislenje Atlasa.
Na kraju rada unesen je spisak glavne naiie i strane dendroloske lileralure.
koja ee korisno posluziti za iscrpnije izueavanje predmeta.
Pojedini monografski radovi i studije nisu nabrajani iako se autor. lokom
rada. njima obilalo sluzio.
Kao dodalak uvrslen je I rjeenik bolaniekih termina (kojih ima blizu 1.000).
upolrijebljenih u ovoj knjizi. Rjeenik ee korisno poslulili naroeilo onima koji se
sluze ovom knjigom. a ne raspolazu prelhodnim znanjima iz morfologije i ostalih
bOlaniekih dlsciplina. koje su neophodne za solidnije izueavanje dendrofiore.
1510 lako. kao dodalak. uvrslene su i skraeenice imena aulora pojedinih vrsla
ciliranih u Atlasu.
U nadi da ee ova prva publikacija iz serije .. Priroda Jugoslavije .. opravdati
naslojanja i napore aUlora i izdavaca, da korisno posluli svim eilaocima. aulor se
zahvaljuje onima koji su mu pomogli brojnim dragocjenim savjelima. lileralurom.
kao i moralnom podrskom .
.. lak? je dugogodisnjeg rada au lora na izueavanju dendrolo-
vl.segod.ls.nJeg I. Iskuslva na polju umjelnieke i slruene folografije i ilu-
slmanJa bolameklh radova i bioloskih udlbenlka. bilo je nemoguee izbjeci
neke manJe propusle, i pored svih naslojanja aulora i izdavaea. Neki od lih
pr?pUSla su . odraz i lehniekih poleskoea. Ie molimo sve one koji se
knJlgom da 10 !maJu na umu I uvale. Posebnu zahvalnosl aulor duguje
Izdavaeu 1 CGP .. Oelo- IZ Ljubljane, koji su se zalo!ili da .. Atlas drveea i grmlja I.
bude sa,,:remenim s,rafiekim poslupcima i na odgovarajueem malerijalu.
Svaka pnmJedba 1 konslrukhvna krllika posluzll ee kao bogalo iskuslvo za dalji
rad, na eemu se autor svima najljepse zahvaljuje.
Sarajevo. maj 1972.
Aulor

SKRACENICE
gr. = grOkl
I.t = latlnskl
n.dm. vis. = nadmorska vlslna
Fam. (Familia) = famlllja. porodlca
subsp. (subspecies) = podvrsta
var. (var/elas) = varljetet. odllka
I. (forma) = forma
cw. (cult/var) = sorta (Internaclonalna skraclenlca
za razne sorte kullurnlh blljaka u vrtlarstvu I
poljoprlvredl)
hort. (horlorum) = vrtnl (znaOI da je dotiOno Ime
uoblOajeno u vrtlarstvu)
X = znak krl!anja kod bastarda
syn. (synonim) = slnonlm
I. sIr. (sensu slr/ctiore) = u u!em smlslu
1.1.1. (sensu lal/ore) = u Alrem smlslu
ex = iz (djela, rada . . )
non = ne
p. p. (pro parte) = djellmi/lno
p. var. (pro var.) = kao varljetet
gen. = genlliv
I-XII = vrijeme cvjetanja I zrenja plodova ozna-
/len I su rlmsklm brojevlma
= vise III manje
GEOGRAFSKE SKRACENICE
S = Siovenlja
H = Hrvatska
D. = Dalmacija
BH = Bosna I Hercegovina
He = Hercegovina
Cg = erna Gora
Sb = Srblja
Ma = Makedonlja

13
ABIES ALBA Mill.
(Syn.: A. pectinal.
Lam. & DC.)
Film. Plnllc
)ela
Europ.,n lilver Ilr
IIpln commun
Wllielann., Edellinne
abele blanco
IIKua .,apon.,n,,,,,.
Habilul - u prosieku 35-60 m visoko drvo i testo
s promjerom debts preko 2 m; kroiinJa pira-
midal n. W valjkasla. u sl aresll pr j vrhu Z8 rsv-
njena (kao Odsjetena): grane u prsljenima
Kor. - na mladi m sl abli ma sivkasla, gialka, U
starija) dobi potarnni, ispuca uzdu:! I popr ljeko.
Pupovl - u prjljenima. kestenjssle boje. dugl
do 3 mm, nlSu smolaSl i_
Ko, ll_nov al l tem osim snafnlh bocnih korje-
nova posl oji kral kr centraln! korijen. koji prodire
dOSl a duboko u zemljJsle.
Igllce (celine) - pl osnale, ns lieu l amnozelene,
slaj ne. na nalicj u sa 2 paratelne bjelkasl e pruge
sloma. duge do 3Omm, ! i roke do 3 mm, vecinom
eiiljaSl o rasporedene, na vrhu Izrubljene (rljelko
zaobl jene iii u!iljene), pri osnovl su.tene, prela
leci u okruglasl i lavrselak kojim su vezane za
granICu OSl aju na granama do 8 I vise godlna
Cvjetovl - .tenski cval ovi u obliku malih sisarki,
uspravm, na kralkoj peleljci, btijedoleleni, muski
.tuckasll, cllmdncni, u pazuhu iglica
81b , " (eSerl) - u mladosll zelenkasle, u dobs
lrenlB zeienkasl osmede, dugake 10-20(-30) cm
I promjere 3-5 cm. zru iSle gOdlnB IX, X
51eme - sraslo sa kriocem, crvenkaslosmede.
plaanato. Irouglaslo i rcbrasto, do 9 mm dugo.
Blologlla - j ednodomna, anemoiline wSla. Dobro
podnosl sJenu, doSla Irpi od mreza i suse.
V,lleme cvje,. nj . - IV- VI.
Razmnob ".nte - sjemenom.
Stanlil e - reSle na dubokim. hrenljivim. humu-
som bogalim, zemlJlslima (izulelno I na kameni-

I '
I
,
\
'"
'v

'"

.,.,
"
:, '1
\.(1


K-.-
,
..
..
r., ,


\
;;
,\. ,
If
'-
(. '
"
"

v'
l. g,ant,eD S pupovima I o!oIje,ma igliell. 2. kllfanac
J mu!k, 4 Igllea, go,nja ,"ana, S. popr, pr"iek
'1IlIeo 6 prlpo.ak S plopnom IjuSkom , sJemenlm lama
e,ma, unuua!nje. (lilevo) I vanjska (Pnno) 'Irana. 7. Ijuska
t'hrke, gore unulrdnja strana. Poljo' vanlska slrana. sa
propo.kom. 8 sJemenka , kroleelom, 9, sjemenka $ Pviju
ootn,t\ ,I.ana
11m tercnima - na krenjackim blokovima). izl.
skuje poslojanu relalivnu vla1nosl vazduha sa
umjerenom Icmperalurom U brdskoplanlnsklm
predjellma izgraduje mljesane $ume sa bukvom
(Abieti - Fagotum Auc!.). smrCom. bijellm borom,
molikom i dr. vrslama. a esle su I ecidolilne
sume jele (npr. 81echno Abletelum Horval ).
R" plos'ranl_nos, u Jugos'a"ljl - S. H, BH,
Sb, eg. Ma
Opta raspro. lrani. nos' - srednja j lu:t:na Evropa
Prlmj. db. - na leni orili Jugostal/lje (Makedonita)
zasl upljen je 'ntrogresivni lakson izmedu vrSla
A alba Mill. i grk. Jet. (A. c_phalontc. loudon),
poznal pod imenom A. borlsli-regls MaUl, Syn
A alba Mill vaf. acultlolla TUIIII.

I granelea s pupovlma i oli lielma ig1ica, 2. klilanac
3. ten.IC. ev ' . " mutka eva,l. :;. lillie. (dolie popr.
p,e.jekj. fj , Irboeeni lI.nl olliJel (Jas'uelfij na g"neiei.
1. IjutICe tl'erke. lilevo van! ska sirena. desno,
,Ir.na. a 'Iemenka a krlleelom. 9 Ijemenka" dviju boenlh
tirana
Habitus - postiie visinu i dO 50 m i promjer
debla dO 1 m; debl o prevo, punodrvno; kroAnja
kupasla i siroka iii stubasl a; grane prsljanaslo
raspore(Jene t yecinom sabljaslo zakrivlJene.
Kor. - lanka, na mladim !ltabUma glalka, sivo-
zelena. u starosl i mrkocrvene bol e, raspueava
se u obllku okrugl astih Ilusaka.
Pupovl - jalasto zaost rsnl, mrke boje, bez smole,
Korllenov . '. ' em - pJltak, lanjirasl , povrsinskl,
bez centralnog korl/ena, all zalo sa brojnlm boe-
nlm korijenlma: zalO pati od vjetroizvala. Na nje-
mu je razvijena ektotrolna mikoriza.
Ivllee (cel ine) - revnomjerno spi ra/no raspore-
(Jene, veclnom uperene na sve slrane. rombie-
flOg popracnog presjeka, pri vrhu uAiljene, duge
PleEA ABIES (L)
Karsten
(Syn .. p, exec/sa
[l am_] link)
Farn. Plnaceae
Oblcna smrca, smreka
Common spruce.
Norway spruce

Flehle,
Rotlanne
comunc
06 ...
do 25 mm I OkO 1 mm siroke, i zrasle na izbocenim
lisnim oiiljcima (jastueicimaj.
Cvj etovl - muskl u obliku sitnih Aisarki , erven-
kast i, zenska AiAarka u pocelku uspravna, poslija
oplo(Jevanja saylja se prema dolje, purpurno-
ervena.
Sliarke (ceserl) - visece, prije sazrijevanja pre-
tetno zelene (chlorocarpa), !Ii crvene (eryl hro-
carps), u s!adiju zrenJs sme(Je, do 18 em duge
i oko 4 cm u promjeru, nakqn sazrijevanja I i spa-
danja sjemena, sisarke opadaju.
Sjeme - sa kri ocem, tamnosme(Je, jajasto, za-
si ljeno, tvrdo, 4-5 mm duzine.
Blologl ja - jednodomna, anemolilna vrsta, dobro
podnosi sjenu; pati od kasnih mrazeva ; doiivi
starost do 300 godina. Veoma varijabilna vr sts.
Vrljeme cvjetanj. - IV- VI. zavlsno od nadmor-
ska visine.
Razmnoiavanj e - sjamenom i yegetaliyno (za-
kOfjenjlyanjem prizemno lezecih grana).
Stanll te - uspjcva na ilovastim, pjesfanlm i
rahlim zemljlstima gorskog i subalpinskog po
Jasa, rasl e i na podzolima ; iziskuje hladniju I
vlatniju kllmu. ZastuplJena u cistim iii mijesanirn
acidolilnim umama. Jaylja se u brojnim zajedni-
eama sveze Pleeion execlsao Paw!
RasprostranJenoat u Jugoslavljl _ S, H, 8H,
Sb, eg, Ma.
Opta ralprostflmJenost - Sjev. Evropa i pl anln-
ski prcdjell srednje I jut na Evrope

15
PICEA OMORIKA
Purk.
Farn. Pinaceae
Pantlceva omotlka
Se,bieo spruce
cpi<::c)& do Sarbio
Serbisctle Fichte.
Omorika
picca dl Serbia
cep6cK"w
Habitus - usko piramidalan, sa pravim i vitkim
dcblom, grane lanke; najgornje luena, prema
gore usm/erene. srednJe horizonlalne. donIe
opustene, sa uzdignutim vrhovima. Stablo visoko
30(-40) m I oko 50(-60) em u promjeru
Kora - tanka, crvenosme!ia, tjusli 5e U obliku
veci h nepravilnih platiea.
Kor l/enov slslem - noki autori smatr aju da ima
zilu srtanieu, kojom duboko prod ire 1.1 pukotine
krecnjatkih stijena
Pupovi - sitni, jajoliko usiljcni, bez smole, ke-
stenjaste boje, dugi 3-4 mm.
Iglice (cetine) - pretetno rombicne, gomja strana
lamnnelena, sjajna, donia - sa dvije plaviaslo-
bijele pruge stoma (kao kod jele). vrh im Je tup
III kralko zailJen (ne bode), duge su oko 1-2 em
i 0,5-2 mm siroke.
Cv/etovl - muskl sVijetlocrveni, i.enski ervenka-
sloljubicasti, smjelenl pri samom vrhu krosnje.
Si!arke (ceseri) - Ijubicaste do Ijubicastosme(le,
dugacke 5- 6 em I oko 1-2 em u promjeru.
Sjeme _ lamnomrko, obrnuto jajofiko, 2.5- 3 mm
dugatko, okrlljeno: krllce dugo oko 8 mm; sazri-
jeva iSle god inc: u oktobru i novembru.
81010gl/0 _ ]ednodomna, anemol i fna vr!lla. pod-
nosi mraz i veliku 51.151.1. 1.1 kulturi olporna prema
djelovanju dime, presine i gasova. Podmfaduje
so dosle tesko. .
AazmnoiavanJe - prelctno iz sJemena. a sarno
pOjedinacno vegetativno zalegnule
grane)
1. pupolJak. 2. klljanac. 3. fgllea sa stranc . odoZIiO I
OdOldo plesjek joliee. 5. j,anl:iCII " Iglic8ma j fen-
skarn cvastl. 6. g.anlca s 19 Icama I mutklm cvaslima.
1. p!odna Iju5ka, vanjska slrana. 8. krilca. sa I bez sjc-
menke, 9. lfela 10. sjemllnke s dvllu bonih
strana
Stan"le - javlja se prvenstveno na strmim, 55 do
65
0
nagiba, krecnjackim obroncima, (gdje obrazu-
je speci l itnu zajednieu Picee/urn ornorikBe Trc-
gubov), a po Col l cu rijctko jc zastupljcna na
serpenlinu i dijabazu. Visinska amplituda omori-
ki nlh slanisl a se krecc Izmedu 300-1600 m.
Rasproslran/enosl u Jugosla'liil - recentni aroal
omorike je 'leoma malen : podrutje srednjeg loka
Dr ine: podrucj e oko Srebrenice, Visegrada, Ro-
galice, Face i na planinama Tari i Zvezdi.
Opee rasproslronJenosl - endemltna vrsta Jugo-
slavl]e: sredn]a Bosna, zap. I ]ugozap. Srblja.
PrimJedbo: tercijami relikt, paleoendem. Otkrio ju
jo l B75. god. u sclu Zaovinnma na pI. Tarl (l kas-
nlje (1B87) opisao, nas poznali botanlear J os II
Pantle (1Bl <l - IBBB}.

ill
, ,
t
.' .
. '
II

r.i
I" 1 ,

:1
0
..
I
',oj
V &

C. h
"
,
. '
1 pUpOyl na duglm I kralklm Izbo]clma, 2 Igllca $ du-
gog (Ujovo) I kratkog (desno) l lbojka, 3 kliJenac. 4. ten-
ski c;vjelovl, 5 mu!kl cvjel oyl, 6. plodna IJu$ka,
nia slrana, 7. sjemenka s krllc:elom, 8. $jemenka s dvlju
bol:nlh $lrana
Habitus - aka 25- 35(-50) m visoko dIVa sa deb-
10m eijl precnlk mofe bili i do 1,60 m. Dablo
ravno i punodrvno; Jajastopiramidalna, sa
vilklm, vodoravnim iii obJesenim granama, kaje
nlsu rasporedene u prsljenima.
Kora - ... tlo debela (2-4 em), duboko izbrazdena.
Karijenoy slstem - jake razvijen. ima tHu sres-
nieu Aazvijena ektol rolna rnikoriza.
Pupovl - ;;rvenkasli, pokrivenl sa Mkoliko lju-
saka, l upO jaJollkl.
Igllee (celina) - u Jesen opadaju, nje!ne, tanke,
mekane i usiljene, svijetlozelene, a u jesen po-
prime zlatno!utu boju, na poprecnom presjeku
plosnato-lrouglaste, duge \ -4 em ; 0,6-1,6 mm
na duglm izboJeima su pojcdinacno I spi-
ralno poro(lana, na kratkorastlma su u cupor-
cima, Ima ih
LARIX DECIDUA t
(Syn. L aUfopae,
DC.)
Fam. Pinecoao
Evropskl arl ! ,
macesen
European larch
m'lhe d'Europo
Europllscho LArche
larice
cuponeilel<:\11

Cvjelovl - sumpornoi.uti, jaJolikl. fenski
purpurnocrvenl, jajastookruglasti.
SISarke - duguijaste, 20-40 mm dui.lne I
oko 2 em :!:.ivosme(le, na krat koj do-
zrijevaju u kasnu jasen. prve godina. a OSlaJu na
granama jos nekoliko godina.
Sj eme - trokutasto i okriljeno, sivosmede. dugo
3-4(-5) mm; krioce 6-8 mm dugo, svijetloi.uto .
9101091ja - jednodomna, anemolilna i heliolHna
vrsta. brzog rasta. Podnosi niske temperature,
buru I sniJeg. Dostli.e starost od 600-700 go-
dina.
Vrijeme cvjelanja - IV-V. uporedo sa listanjern.
Aazmnoiavanje - sjemenom.
Stanl!l e - kretnjaeka i doiomitna podloga, te
na skrljclma, najcasee u subalplnskom I alpln-
skorn pojasu, (1000- 2500 mI. sa rahlim, svjei.lm,
ilovasto-pjeskovitlm zemljistem. To su krajevl sa
obilnlm padavinama I velikom zraenom vlegom.
Obrazuje elste III mijesano sastojlne sa jelom,
smrcom, bljelim borom, limbom I kriyuljem.
Rasprostranj enost u JugosJavljl - S (Alpe I alp-
sko predgorje).
Opca rasprostr anjenost - Alpe, Karpati , Sudeli .
(postojl vise taksona)
PrlmJedba - cesto ga nalazl mo Izvan prirodnog
areala, gdje se vee oda'mo kultlvlra u sumst..im
sQstojlnama, B Ima primjonu I u hortikuJluri

17
PINUS NIGRA
Arnold
(Syn.: P. nigricans
Host. P./Bricio Pour"
P. iJuslriaca Hoss)
Fam. Pinaceae
Crnl ber
Black pine
pin noir

II pino r>ero
:lIlCTplt!1CM: ..
\'lC])II:tM) cocltn
Habitus - do 50 m visine: krosnja jaj asla, zaob-
Ijena, u slarQsti, naroeilO na stjenovitim l eranima,
si roke zasvodenog. 9010vo horizonl alno zaravnje-
nog vfha.
Kora _ u starijoj debi duboko raspucala na iz-
dulene nepravilne ploce, debela nekad i do 10 em.
Korileno.., slslem - razgranat i jak, sa slabo iz-
raienom s ranicom.
Pupovi _ u prsljenima, okruglasti, 1-2 em dug1.
pokrivenl tankim sivim Ijuskicama, smolasl i.
Igllce (Cal ina) - po 2 u bjelkastom, oke 1 em
dugom rukavcu, tamnozelene, krute, blago po-
vijene, naglo uslljenog. zuckaslog i bodljikavog
vrha, silno napiljenog ruba, 8- 15(-1S) em duge
i oko 1,5-2 mm debele.
Cvjetovt - jednospolni: evasti .1:utkaste,
oko 2 em duge, u grupama. 2:enske po-
jedinacno. HI 3- 4 u grupama.
Sliarke (ceseri) _ 4- 8( - 10) em duge i oko 4 em
si roke. Odrvenjele lerlilne Ijusko sa donje sl rane
C8('1 avoerne (za raztiku od munike, koja Ima do
nju st r anu Ijuske jednolicno smedu). Zriju
druge godino, a olvaraju se u prolJete I rete
godlne.
Sleme _ Sivkaslosmedc, mal , 5- 7 mm dugo
oko 4 mrn siroko, sa oko 2 em dugim krioeom.
Blologlla _ jednOdOmna, anemolilno, heHolilna
kSorotiina vrsla. Doflvi veliku slarOS!
VriJeme cV/elanja - V.
Razmnoiavanj e - sjomonom.
Slanl i le _ naseljava kserOlermna si an Isla, pre
1. pupolJak. 2 fuperak Igllca, 3. par Igllca u popr. p.!t-
sjeku. 4 kllJaoac , S. krllca bel $iemeoke ; sa 5jemeokom.
6. plodoD Ijuska. voolSka StfolOol, 7. OIVOfeoa
II sJemeoke $ dvlju 'lrana
l eino na krecnjaku, dolomilu I serpenl lnu, veti-
nom na l oplijim ekspozieijama, brdskog i gorskog
pojasa. ObrazuJe cisle iii mjesovile sasl ojine.
RasprOSl ranjenosl u Jugoslaviji - S, H, BH, Sb.
eg, Ma.
Opca rasproslranjenosl - sr. i j . Evropa, z. Azlla.
Primjedba - diieli sa na niz laksona, iji su
areali geografski jasno izdvoleni. Morfoloske raz-
like su costo naznalne. 2.a nas su od najveteg
inleresa. iIIrskl ernl bor (P. n. Arnold subsp. nigra).
koji ie naibrojniji u eijclom araalu vrsle, dalmalin-
ski erni bar (P. n. Arnold subsp. dalmall ea (Vis.)
Franco), cndcmltni takson srednje i Juine Dalmo-
eljo (Brae, Hvar, Peljesac i dr.) te kr l mskl ernl bor
(P. n. Arnold subsp. pall aslana (Lamb.) Holmboe).
koji Je kod nas rasprostranjon u lugoistotnol
SrblJI i Makedoniji. sa brojnim prolozlma

., \
I )
I . pupoljak. 2 tupers\( Iglles.. 3. par Igllea u popr. pre-
s/eku. 4. plOdna Ijuska. unutrdnja strana. 5 krilca sa i
bez $Jemenkl. 6. plodna Ijusks. vanjska strana,
7 Irela !I!a,ka \zatvorena), 8. sjemenke
Habitus - do 30 m visoko drvo, s promjerom
debta do 1 m. Krosnja ovalnopiramidalna iii pira-
midalna; deblo snazno. ceslo pri dnu sabljaslO
savijeno, grane u pravHnim prsljenima
Kora - u mladosU glalka bjelkaslosiva (Iel.lco-
dermis), U slarijoj dobl poslaje pepeljastosiva i
karakleristi cno ispuca na jasno omedene, mnogo-
ugaone plocice. sllcne panciru.
KorlJenov slsl em - jako razvijen. sa brojnim I
snafnim ograncima, ko/i duboko prodiru u puko-
tine krecnjackih slijena.
Pupovl - dugi do 2 cm. bez smole.
Cellne (iglice) - lamnozelene, krUle, ostre, skon-
eenlrlsane na vrhu grancica u obllku zbljenjh
kitlea, 6- 9{-1 I) cm duge I oko 1,5 mm SlrOke.
Cvj etovl - jednospolni . u obllku resa, gru-
pisani, tenske rijelko pOjedlnatne, VC-
cinom po 2, 3 iH 4 zajedno. lamnocrvene.
PI NUS HELDREH
Christ
(Syn.: P./eucode
Antoine)
Farn. Pinaceae
Munika, erna mura,
bar smrc
pine.
Paleba,k Held'eleh
Pine
pin d'()colce blanche
Panlerkieler
;1 plno lorieMo
a
Slhrke (ce:eri) - 7-8 em duge i eke 2,5 em de
bele, sa plosnatom iii piramidalnom, iuckaslo-
smedom apofizom. Sisarke prve godine imaju
lamnoljubiastu boju Slicne 5U
crnoborovif'('l (u stadlju uenja). ali se od !)jih raz-
likuju po izrazitom, unalrag savinulom iii ravnom.
kratkom siljku na vrhu pupka i po plodnim liu-
skama, koje su s cbe slrane jednobojne _ svj.
jctlosmede i kit"" Zrl/u druge godine (IX, X).
SJame - eliplicno, eke 7 mm duiine. pjegavo, sa
eke 2S mm dugim kriocem, koje obuhvala sjeme:.
810109
1
/a - jednodomna, anemofHna, helio/ilna,
kaleifilna vrsla.
Vrl Jeme evj elanja - V, VI.
Razmno!avanje - sjemenom.
Sl anl iUe - naseljava sirme, kamenile
i sljenovile lerene subaipinskog pojasa, te u 10m
pogledu nema premea. To su mjesla gdje suro-
yost planinskog klimata dolazl do najveceg fna-
iala. Obrazuje cisle Hi mijesane saslo/ine sa dru-
gim celinarskim i vrslama.
Rasproslranj enost u Jugoslavljl _ BH. Sb, eg, Ma.
Opel rasprostranjenost - endemicna vrsla een-
Iraln09 i zapadnog dijala Balkanskog i jutnog
dijela Apeninskog poluotoka.
Prlmjedba lakSonomija vrsl e P. heldreiehii
Christ nije sBsvim jasna. Moze se reel da
se u okvjru isprekidanog arela munlke razlikuju
dva taksona va, . hcl drelchli (Syn P. h. Christ
va,. Iypica Markgl .) (JugoslaviJa, Albanija, Grcka]
i var l eucodermls (Antoine) Markgr. [Jugoslavlla,
Bugarska. Grcka I luina ItaIlJa].

,.
PINUS SILVESTRIS L
Fam. Plnaceae
(bljell) bor
Seots pine
pin silvestre
Gemelne Kieler.
Fohre
plno silvestre
toe,,;! 06101 KIIO,","UIU.
Habitus _ do 40 m visine i s promjerorn debta
do prako 1 m; kronja svijetlozelena, rijelka. Gra-
ne formiraju prsljenove. a deblo Ie prava, puna-
drvno. vilko.
Kora _ na gornjern dlJelu debla i na ograncima
tanka, crvenkaslozula, Ijuti sa u Ian kim Ijuska-
rna, donll dio debt. Ima sivosmedu, izbrazdanu.
debelu koru.
KoriJenov slslem - Ima jaku 111u srcanicu i braine
botne korjenove.
Pupovl - jajasto-valjkastl, zaobljeni. Ijuske pri-
IJubljene sa slobodnim resastim vrhovima, smo-
lastl , 6-12 mm dugi.
Igllc8 (feUne) - stoje na kralkim izbojcima po
dvije u bjelicaslom rukavcu, duge 4-6(-8) em. i
do 2 mm iroke, gipke i lanke, iljate, cesto
blago spiral no uvijene (usukane), svijeUoslvo-
zelene, ostaju na granama 2-3 godine, na viim
nadmorsklm visinama dute.
CvJetovl _ jednOspolni: muki jajastl, sumpor-
notuli. do 1 em dugi. tenski u obliku mallh sme-
Cllh III ervenih sisarica
S:llarke (ceseri) - sivosmeCle sa izratenom krat-
kom drskom, na kojoj vise, jajasto-kupasle, ceslo
aSimetri cne, 3-8 em duge I 2-3 em siroke, apo-
l ize ravne iii piramidalno izvucene, sa grbleom
oa vrhu
SJama _ l amnosmet'l"e, 3-4 mm dugo, sa 3-4
pula duiim prozirnlm krioeelom koje obuhvata
sjemo keo klljcslima i od njege se laka odvaja.
Sazrljcva u oktobru druge godlna. ispada u pro-
Ijel!e Irel!e godlne Kllja sa 4-8 kotlledone.
./ " f
t. pupoljak. 2 uperak 1911ea. 3 par Iglica u popr. pre-
aleku, 4. klljanac, 5. g ... s ev)elovlma. 6
evl)et. 7. fenski cvjetovl poslije oplod-
nje. 8. !eMki cvljet. unut.ll!nja strano. 9. plodna Iluska.
vanjska slrana, 10 olvo.ena ilillrka. II krllC3, bez sje-
menke I sa sJemenkom. 12. sjemenke s dvtlu boenlh $I,ana
81010glj a - j ednodomna, anemofilne, heliolilna i
kserolllna vrsta. Dostite visoku slarosl. Veoma
valiJabllna VIsta, sa blojnim geogle/skim rasama.
Vlliemll evletenJe - V, VI. prema nadmotskoj
vlsini.
Razmnoiavanje - sjemenpm.
Stanlile - pjeskovlla I kamenila, suha. duboka,
mlncralima bogata iii siromaAna zemljlsta. a jav-
Ije se i oa tresetilima. Obrezuje tiste III mjeAo-
vile sastojine od montanog do suba\plnskog po-
jase, konUnentalnih krajeva. Dopire i do 2000 m
nedm. visine.
Ra.pro.tranj eno. 1 u Jugo.l avlll - S. H, BH. Sb,
eg, Me
Opl! a r prostranjenost - Evropa, sjeverna Azlja


"
1 tuperak rgfh::n, 2 klljanac. 3 "vjelov;, 4. fonski
c'o'retov., 5. plodMl Iluska, unulrdnja SI.ana, 5 $Jcmenka
5 k.ilcelom, 7. sjcmcnku
Habilus - u zav/snes ti ad stanisnih uslova ha-
bitus veoma vari ra; j avlja sa kao nizak, polegnu!
grm, iii narasl e do 10 m visine. ga susre-
cemo U obli ku polegnutog grma, eija nepravilna
debra leze na zemlj i iii kamen/u; grana guste,
sabl j asto paYijene prema gore.
Ka - crvenkastosivopepeljasta. l anka (oke <I
mm). fi u!Ui sa u malim Ijuskama.
Korij enov 1IIIem - nema iilu srcanicu; boeni
kari j enl brejnj i jako razgranaU, si re sa u radi o
JUsu j do 10 m.
Pupovi - iZdutenoJaJasti , jako smolasli, Ijusko
pupol jaka svijel locrvene.
Celina (igllee) - eke 2-6(-8) em dutine i 1,5 do
2 mm ili rine, tamnozelene, jednoboj ne na licu i
nali tju, ukol!ene, ot ra, na rubovlma fino nazu-
blj ana, nalaze sc po 2 u blJelom kotll!astom ru-
kavcu. Ostaju na granama 5-10 godlna.
1
PINUS MUGO 'a
(Syn. P. men/an
Milf.. P. pumllie
Haenke)
Fam. Pinaceae
Kl ekovina, krivuf/,
pl aninski bor
MOllntain Pine
pin des montagnes.
pin muso
Be/gk,e!",r
pino montano,
pino alpino
c<>cua rup'ww
Cvj el ovj - do 15 mm dugi, iuti ; ienski
okruglasti. plavil!asti, vecinom 2- 3 zajedno.
- u mladosti plavitaste, kasnij e
smeOe. okruglaste. 2-7 em duge i do 2,5 em
roke, sjedece Apol iza rombil!na iii kvadrati tna sa
crnkasto oivitenom grbieom (pupkom). _ DozTijc-
vaju u proljece trete godine.
Sjeme - iajoliko. sivosmeOe, do 5 mm duzine, sa
2-3 puta dui im krioeetom. Mlada biljbca sa 7
(3-8) kotiledona.
81010g11a - jednodomna (testo dvOdomna). ane.
molilna I preteino helioHlna vrsta. PrilagoOena
na ckstr eme SUTOVOg praninskog klimata na gor-
njoj granici sume i drveca. Doiivi veliku stares!.
Vrij eme cvj el anj a - VI. Vl f.
RazmnoZavan/e - sjemenom.
Si ani li te - subalpinski i alplnski po/as, gdje na
granici vegel acije Obrazuje posebnu j
V80ma karakteristitnu zajednicu klekovine bora
(Pine/urn mughi Horvat). U sjevernom dijelu area-
la naseljava i Imsel lsl s. Dopirc do 2600 m vislne.
RasprOSlranj enost U Jugosl aviji _ S, H. BH, Sb,
eg. Ma.
Opea rasprosiranjenosl - sr. i juinn Evropa (u
arcnlu javlja sa nekoUko varijclets i lor-
mi: ns Dinarskim planinama /e var.
mugo, na Alpama i Sudelima zastupljen je var
puml lio Haenke, a na Pirinejima i zap. Alpama
var. uncl nal a Ram.).
Prlm/edba - ima karnkler; i::uva
od erozl/e, a niic poloiaje od bujica I sn/oi-
nih lavina. S 11m u vczi Ireba 98

21
PINUS PINEA L.
Fam. Pi naceae
Pinll. , plnJ. plloml bor
Slone pine,
umbrella pine
pin pinier.
pin parasol
Pinle
n plno domeSlico

coc"J,
Habilus - eke 15-25(-30) m visoko dNa sa pro-
mjerom debla eke 60(-150) em, karakterist!cne
krosnje, deblo pravo i snazno, ad
grana ciSl o do maine visine.
KorB - smedecrvena, duboko izbrazdana, ispuca
na velike sivQsmelle plote, debe Ie 2-10 em.
Korijenoy slstem - dubok, yeoma razgranal, bez
zile sreaniee.
Pupavi - valjkastl, utiljeni, svijetlosmedi: Ijuske
bijelo oivitene. resasta: nisu smolasti.
Igli ce (celine) - po dvije u cuperku. 10-25 em
duge i 1,5-2 mm debele. blago povijene, krule,
05trOg vfha, zelenoplavicasl e do svije!lozelene,
Opadaju trace iii celvrl e godine.
ev/alov; - je(inospolni: evasli valjkasle,
lule, zenski evjelovi izrastu na vrhovima
izbojaka
Si larke - ervenkastosmecl'e, 8-14 em
duge i oko 10 em siroke, sjedeee, jajaslo kupaste;
I;uske sa izbocenom, tamnosmedom, sjajnom,
grebenastom apolizom i izrazit!m pupkom. Zru
krajem treee godine, nakon ispadanja sjemena
oslaju na granama los nekoliko godina.
S/eme - krupno, 15-20 mm duzlne I 5-11 mOl si-
roko, okriljeno vrio uskim i kratkim krlocem, Ima
tvrdu sjemen/acu, u osnovi smede, posulo crnka-
stlm prahom; jezgre jestive, upotrebljavaju se za
dobivanJe jestivog ulja, KIiJanci sa 10-13 koll-
ledona.
Blolog11o - jednodomna, anemoillna, holiolUna i
kserol1lna vrsl a, vrlo osjeUjiva na niske lempe-
rature
1 tuporak ighea, Z. popr prcsjek jcdnc iglie\!, 3, plodnB
lruska, slrana, 4. ploclna ljusko, vonjska ,rrana,
5. sjcmcnka s krolcelom, 6. k' llea
Vrl jeme evjetanja - III, IV,
Aazmnoiavanje - sjemenom.
Staniste - kserOlermna slanisla eumedileranske
zone zimzelene vegelaeije. Javlja se pojedinacno
iii u manjim saslo/inama.
Aasproslranjenosl u Jugoslavll l - smalra se da
je pinija kod nas autohtona jedino na pjeskovitim
terenima ISl ocnog dljela atoka Mllela. Na mnO"
gim mjesllma Pnmoqa kullivisan.
Opea rilsprosl ranjenost - Sredozemlje (od Por-
tugata do Sirije),

" "YIA':
-'"

f.-. .)
, ....,

.............
.... \2,
"
1" ,
"-

lu.
'i'\.::::::,.
-"
' \,:1 , ,
1. klljanac. 2, Cuperak II/Ilea, 3 pop . presJek Iglle8.
4. plodo! Ijuska, vanJska sirana, 5 plodna IJuska, unu.
tra!nja 51'803. 6. sjemenkll s kr!iCBtom, 7, sJemenkll
Habitus - eke 30 (<lO-SO) m visoko drvo, 30-35
(-120) em prsnog promiers. sa pravllnom, vall-
kasto z8obljenom U nadmorsklm
visinama ima nepravilno i granato stable.
KOf . - u mladosti glalka. sivozelenkasla, kasnlJe
sivkasta, uzdutno ispucana ns nepravllne pletiee.
Karl/enov si ll i em - Jake rezvijan. sastavljen od
bra/nih botnlh ker/eneva koJI duboko prodiru U
2emlju. Razvijena ektotrofna mikoriZ8.
Pupo,,] - eke 1 em dugl, okruglasti, suteni u tan-
ki vrh, smoJastl, Ijuske Slobodne iii blago
priljubljene, sa tan kim bJelltastim rubom.
Igll ca (tetine) - sivoletene. njeine. po 5 u Jed-
nom rukavcu, duge 8-10 em i do 1 mm debe Ie,
imaju 2 smolna kanela. OstaJu na granama 2 do
3 godlna.
CvJetovl - jednospolnl: muski ciJindrltni, gru
pisani (10- 13), iutoervanl. dugJ 1-1,3 em: ien
"
PINUS PEUCE Griseb.
Fem. Pinaceae
Moll ka, bll er. mura,
. Iov bor
Macedonlan pine
pin des BlIlCllns
Mazedonlscho Kiefer
pl no del Bal can;
cae""
ska !iSarka la/asia. lelenosmeda, 20-25 mm du-
ge i oko 10 mm iliroka, na kratkoj stapeL
allerka (teseri) - duguljastojajaste, sa siroko
laobljenim I/usksma, 10-15 em duge i oko 3 em
siroke, vise na kratko/ drSci. svlJeUosmede. Sa-
zrijevaju u saptembru iii oktobru druge godine,
nakon tega sjeme odmah ispada.
SJema - jajollko, oko 5 mm dugo i 4-5 mm de
belo, sa 4 puta duiim krioc:em, koje obuhvala
sjemenku u obllku kUjesla.
810109
1
1a - lednodomna. enemofi l na, kalc ifugna
vrSla, Dosia brzo raste, Dotlvi slarost 200-300
godina,
VrlJeme cvj el anj a - V.
RazmnOZavanJII - sjemenom.
Sl anlsl e - javlja se sarno ns silikatnoj (rijelko na
kretnjatkoj) podloll, Ira!i sV/eta, dosta vla! na I
duboka lemljisle. Njena visinska amplituda se
kree ilmedu 1400 (1000) do 2200 (2400) m. Ob.
rawje tisle III mjesovite seslo/lne (npr. Pi nefum
peucls Em, I dr.).
Rasprosl ranj enosl u Jugo,l avl/1 _ eg, Melohlja,
Mo,
Opee resproatr anjeno,1 - endem centralnog dlje.
la Bal kanskog poluOIOka: JugoslaVlja, Bugarska,
Albanlja, Grtka (sarno na podruej u
sa Jugoslavljom).
PrlmJedba - tereljarnl rel ikt.

PINUS JlALEPENSIS
Mill.
Alepskl, bill bor
Farn. Pinaceae
AloppO pioe
pin d' Alep
Aleppo-Kieler.
Seeklel er
plno d'Aleppo
coc"a
Habitus - do 20 m visoko drvo, ceslo zakrivl;e-
nog dp.bl;! i grana: krosnja kuglastopiramidalna,
u staroSli nepravitno razvijena.
Kora - sivkasl a, u mladosti 9Ia1k:a, kasni;e erve-
nosme(la, izbrazdana.
Korljenov iiil em - veoma razgranal , snatan.
Pupovl - izduieno valjkasli, sa slobodnim. tam-
nlm Ijuskama, ko;e su bijelo obrubljene: nisu
smolasli.
Igll ee (celine) - po 2 (rijelko 3) u cuperku, 6 do
10 em duge i oko 0,7 mm debele, gipke, plavica-
stozelene do svijellozelene, nje:!ne, obrazuju na
vrhu izbojaka male kitiee.
Cvjelovl - jednospolni : muski vatjkasll, crveno-
smedi, ienski se javljaju u osnovi ovogodisnjJh
izbojaka, na dugim drskama.
SI!'iarke (caserl) - ja;aslokupastc, vise na 1-2
em dugim, debelim, zakrivljenim drskama, 6- 12
em duge i okO 4 ern slroks; apo!iza pljosnata Hi
neznalno ispupcena, sa istaknut im pupkom; u
mladosl i su zelene. u stadiJu zrenja crvenosme-
(le, sjaJne, kasnije posive. Zru poeelkom Ireee
godine I ostaju oa granama po vIse godlna. Jav-
Ijaju se pojedlnacno iii u manjim grupama.
Sleme - 5-7 mm duti ne. lamnosmede. pJegavo:
krioee dugo oko 2 em. Klijanae Ima 6- 9 kotlle-
dona.
81010glja - jcdnodomna, anemOlilna. herio!ilna
ksero!ilna vrsta. Podnosi posolleu I jaku buru,
VrlJeme evjetanj e - III , IV.
RarmnoZavanje - sj cmenom.
4

..-;.
@
(j
, ,

,
',"
II I
" i! I
\f' "
/"1
J ' >;l"'
0 ' I \;;J.'
-I'/
/'
' \ <'" -
('__ \. I .,1.-
I _. ..\' .
0
1. 2. igllca. 3. klijanac. 4. 9fan{:ica s
muik,m cvasllma. 5. !enska 6. plodna unu.
tra$nj a (gore) i boena (dolje) strana, 1. krltce sa sjemen.
kom. 8. sjemenka
Staniste - kserol ermna stangla eumedileranske
zone z!mzelene vegelaeije: makija, garlz!, kame-
pasnjacl. Cesto obrazuje eisle sasl oj!ne
(Plnetum ha/epensis) sa brojnim kserolermnim
vrstama.
Rasproslranjenost u Jugo. l avijl - srednJa i juina
Oalmacija, Hercegovina (Neum). Crne sora
Opes rasproslrsnj enost - 2cmlje oko Sred02em-
nog mora.
Primjedba - slican alepskom je bruelj.kl bor [Po
halepensls Mill. var. brutla" EI. & Hen. (Syn.: P.
brutia Ten.)] koji ima dulle I deblje igliee I
gOlovo sjedeee sisarke. R3sprostranlen je u Ka-
labri;i, Grckoj (Krela) I Krlmu. U nas se kullivise:
pokazao se pogodan, naroello 23 posumljavanJe
krsa.

1 g'anica $ 1i510vima (I jus kama) . 2. evjel ovi. 3.
cvljot. OdOll,!O. 4. mu!k, evijer. 0<102110, S. zonska
cvast. 6 fenski eVIjer. 7. plod"". Ijuska sa 61e-
men 1m zameclma, suana. 8. kliJonllC. 9. zrela,
otvorena 10. sjemenka. S dvlju slran"
Habitus - jall!ja sc u dva vida: sa usko pirami-
dalnom, stupaslom koja se suzalla pre-
rna vrhu i sa uspravljenim i priljubljenlm grana-
rna. Ova; obllk Je oznaen kao C. s. l. f. pyramIda-
lis (Nyrn.) Asch. & Gr., u naradu poznal pod ime-
nom Drugi oblik. oznaten kao C. s. L. f.
hOI/zon/elis (MilL) Asch. & Gr., a u narodu kao
Ima siroku kupaslu krosnju sa horizon-
lalno oslojecim graMma.
KOla - tanka, dugo oSlaje glalka, slvosme"a do
l amnosmeda.
Korljenov slstem - jako razgranal , razveden, pro-
dire duboko u zemljisle, prJlagodJjlv !aranu.
Igllce (taline) - JjuSkaSl e, cvrsto prileglo uz
cetvorougaone lanka grancice, porcdone u 4 re-
do, oko 1 mm duge, l amnozelene, nn lednoj slmnl
ImaJu smolnu iljezdicu.
CUPRESSUS
SEMPERVIRENS L.
Fam. Cupressaceae
OblCnl compres
Med itellllnean cypless
cypn!s commun
Zypresse
cipresso
"
KIt"apltc
Cvjetovi - jednospolni: mikrosporofili jajasli lJ
obliku rese. tuckasli. 4-8 mm dugi, cesto na ci
jeloj kroSnji rasporedeni; ienski vecinom pri whu
krosnje, pojedinacni Hi grupisani.
Sitarke (ceseri ) - 2,5-5 em duge, u mladosti
lelenkaste, kasnije sivosmerle, pepeljaste, sastav.
Ijene od 8-14 plodnih Ijuski. koje su u pocetku
priljubljene, kasnije (u doba zrenja) se razmll:u.
Zru druge godi ne, a ol varaju se Ireee godine.
SJeme - od 8 do preko 20 sjernenki pod svakom
Ijuskom, ono je 5-7 mm dugo, spljosteno, svijet.
losmede, uSko okriljeno.
Bioiogi/a - jednodomna, anemo/ilna, helio/ilna i
kseromna vrSla. Veorna otporna na visoke tem-
peratura i dugotrajne susa. DOSia brzo raste. 00-
tivi starost 400-500 cak i prako 1000 godina.
VrlJeme cvJetanja - krajem zime. u Primorju vee
u februaru.
RazmnoZavanJe - sjemenom.
Stanitte - kamenltl. skelctoidni tereni eumedi-
teranske zone zimzelene vegctacije.
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - smaua sa dO
je autohton u jutnoj Datmacijl. U ostalim kraja-
vim a je u kulturl.
Opca raliprostranjenost - jugolstoCM Evropa. ju-
gozap. Azija (karakleristicna vrstn za zemlje Sm.
dozemlja).
Prlmjedba - veoma omlljenn ukrasnR vrsta u
hortikulturi U nas sa koristl u posumJjavanju
opustotcnlh i ogoljelih krasklh podrucja. U na!iim
parkovima sa uzgaja i nakollko egzoticnlh vrsta
cemprese.

25
JUNIPERUS
COMMUNIS l..
Farn. Cupressaceae
Oblt na borovlca,
klekll. YenJa, smrlka
Common junipor
genllvrler commun
Gemeln"" Waeholder
glnepro
Mu)f(;o;c"c."",,!K

Habitus - stednje visok grm iii nisko drvo (nekad
i do 15 m vlsoko i oko 0,5 m debelo). sa zljcba-
stim debtom, raznoliko formiranom krosnjom: ad
sasvlm nepravilne do izrazito stupolike: grane
uzdignute Iii visece, nisu u prSljenima.
Kara - u poeetku glatka. kasnije izbrazdana, od-
vaia se u obli ku ljuskl I traka.
Korljenov , Islem - yeoma razgranat, sa til am
sr/!anicom. Razvijena endotrofna mikoriza.
Pupov! - si tni i obloieni Ijuskama.
Igllce (:atine) - po 3 u prsljenu, duge od 5-20
(-30) mm. I do 2 mm slroke, uspravne, najezene.
najsi re u osnovl, postepeno se suiavaju u si tjati
vrh. bodljikave, donja strana zelena, gornja sa
bijelom iii sivom uzduinom prugom, popreeni
presjek trapezast, ostaj u na sl ablu do 4 godlne.
C..,jelovl - muskl iaiasti, svijellotuti. sastoje se od
veeeg broja smjestenl u pazusclma
listova, 2-3 zajedno, tenski pojedina(:ni, zeleni.
Plod - bobi(:asta sis8rka (galbulus), okruglasto-
jajasta, debela. mesneta, sastavlj ena ad 3-6 Iju-
saka, ns kratkoj drsci. ispoeetka svljetlozelena, u
doba zrenia modrikastocrna, sivkasto nahukana.
6-9 mm u promjeru. Zri druge iii trBce godlne.
Sleme - veCinom po 3 u slsarki, \vrdo, cunasto,
trouglasto, smedc.
Blotagil a - dvodomna (Izuzelno jednodomna),
anemolilna i hetiorilna vrsta. Rasle veoma
mote doiivjetl veHku staros\. Podnosi jake mra-
zeve i velike
Vrij eme cvjetenja - IV, V. zavisno ad nadmor-
ske vi sine.
I
"

,t

" "<v '()
. ,
""
,
,,' ,}

'j "
, ,
"(

:.J

())'Y
1. kll{anac. 2, 1911c8 S gornie 51,ane, 3. mu'ka cvast. 4
prdn'k. vanJska slrllna. 5. lensko cvast. 6. slemcnka s
dvlju stram., 7. AI!arka sa sirane I odoZIiO
Razmnofavonle - sjemenom i vegetativno (feZ
nicama).
51anille - ima vrlo valencu:
podjednako js nalazimo ne kserolermnim i me-
zofilnim stanistima, a veoma jo testa ne acldol!t-
nim zemljlslima i potpuno devas(iranim lefOnima
(sikara, vristine, zapusleni Iravnjaci i pasnjaci).
Nalazimo je u nizinskom pa dO subalpinskog po-
jasa nasih planine.
Rasprostranjenost u Jugosta..,ljl - S. H. BH, Sb.
eg, Ma.
Opea r asprostr anjenost - cijeln Evropa. zap. i
sjcv. AZIJn, sjcv. Alrika I Sjev. Amerlka.
Prlmjedba: na planinskim pasnjacimn, naJtosce
u subalplnskom pojesu zastuplJena je vrlo srodne,
J, lnt ermedla Schur. (Syn.: J. communis l. var.
inrermedia [Schur.] Sanio), koJu naki autoti smat-
rsju hibridom izmedu obltne I patuljaste klaka.

" ,3
'-I,

y
, igllcB, gornl3 $Irana, 2 p'Opf. presjek Igllce, 3 gran
t'ca sa Igllcama I m:ll1m !1!arkllmB, . !ihrka, odozgo,
S. IOJemenka, odoz\lo i as a1tane
Habilus - nizak, po leg Ii grm, 30-60(-100) cm vi
sme, lankih. gustih razgranjenih grana.
KOfa - si va, tanka,
Korl/enov aillem - dosla plltak, razgranat
Igllee (cel ine) - poredane u gustJm pr!);ljenima,
krace SU od obicne b%vice, 4-10 mm duge,
1-2 mm !); i roke, mekSe, povijene, priklonjene
ka grancici, naglo suiene u u!);lIjen vrh, ns gor
nloj Sir ani s izrazitom srebrnkaslobijelom pru
gom,
Plod - slican obicnoj b%vici, nesta veei (do
10 mm u dijametru).
Sleme - trobfldo, smede boje.
Blol oglla - dvodomna, anemofllna I hel1ol1lna
vrSl a. Olporna na niske l emperature i jake vJe
trove Raste spora i dotivi vellku starest
Vllieme cvjetanja - kasno proljece.
R.zmnot.v. nj. - iz sjemena i vegetatlvno (po!o-
tcnlcama).
JUNIPERUS
SIBIRICA
Burgsd.
(Syn.: J. nana Will j ,
J. communis
l. subsp. a/pina
(NeilL) eel ak.
J. communis
l. subsp. nana Syme;
J. communis l. var
montana Ait on
Fam. Cupressaceae
KleficI, patuljasta
kleka
MOnll11n Juniper
Gen6vrier naln
Zw!rgwachoJder
goncpro none
MO)fl)l(CUC.'I.It., ,,
cliCiltllCKUA
Stanitta - nasei/ava skeletoidna zem-
'jii ta na planinsklm ruellnama subalplnskog I al-
plnskog pOjasa, kako na silikatnoj tako i na kar-
bonalnoj podlozi, cesto prekriva ogromna pro
stranstva; penje sa do nalvlslh vrhova na!);ih pia'
nina, tako npr, u Makedoniji do preko 2600 rn,
Ruproatranjllnoll u Jugoslavijl _ S, H, BH, Sb,
Cg, Ma,
Opea ral proalfanlenosl - Evropa, Azija, Amerika.
Prlm/. dba - nekl autori smatraju ovu vrstu pod-
vrSlom iii varij etel om obicne b%vice isticuci
cinjanicu da medu njima, osim uzrasta, noma ne
kih veelh rszlika,

JUNIPERUS
OXYCEDRUS l.
Fam. Cupressaceae
&mrlka. crYenll kleka,
prlmorska kl eka,
amrie
Prlckty Juniper
ced'e piQuanl.
cad!)
Spaniscne Zedel .
Zede,Wacholdel
glnapro pungenta
Kpac,",jji
- grm iii nisko dNo OkO 8(-14) m vlsine
i preko 50 em u promjeru: krosnja okruglasta:
grana duge i prlllcno debel e, nisu u prsljenima.
Kota - u ml adosti gl alka. kasnije se I rakasl o
Ijusti. sivosme!la do sme!l eeNena.
Igllce (tellne) - po 3 u prslj enima, 1,5- 2 em du-
ge, ostro u$iljene, krule, bodljlkave, na poprec-
nom presjeku I rouglasle, S gornje slrane sa 2
potpuno odvojene bijele uzduine pruge sloma, na
donjoj si ra ni sa i zraienim reb rom.
Plod - boblcasta slsarka, okruglasl a. gOIOvo sje-
deta. 8-12 mm u promjeru, u pocetku zelena. u
siadiju zrenja ervenkasI0sme!la. slajna. sazrijeva
u drugoj godini.
Sleme - jajoliko Hi 9010'0'0 okruglo, veeinom po
3 u jednol sisarki.
8101091ja - dvodomna, anemol ilna. hell ofilna I
kserctermna vrsla. Podnosi posolieu. Ova kleka
Ie domaeln poluparazi tnc imeliee' Areeulhobium
Oxyeedrl (DC.) MS.
SllInllte _ mediteranske i submedileranske ka
menjare (makija, garizi, kamenjarski pasnj aci i
dr.). prodire dosta duboko u kopno. gdje raSle na
kserotermnim Slanis\lma. Penje se dosts visoko i
do plcko 1400 m.
RasprOsl ranjenosl u Jugoslavljl - S. H. 8H. eg.
zap. Sb. Ma.
Opea raspr OSlranjen051 - Sredozemlj e. Perzija.
Slrlja, zap. M. Azl ja. Kavkaz.
Prlmjedba - sli ena smriki je puklnJa (Juniperus
macrocarpe Sibth. & Sm. ) koj a i:ivi na iSlim sla-
nlSllma kao prelhodne v(sta, u zemlj ama mcdl -
,
, I '

" 1 "- /
,


W
' '''-
__ 1 _


y

I. I" li ca, 90lnla Slrana . 2. 9,ant lca se iglicll ma , ! ,!a,.
kama. 3. Slemenka . 4. sa strllne I 000:90
ler8nske regije: kod nas: H, He. Ma. Igllee ove
vrste su gipkije, a duge su i do 30 mm. Bobic8-
sle sisarke su vrlo krupne. 12-15 mm debe Ie, u
zre!om slanj u su ervenkaslosmede iii lamnogri-
mi zne. sadrie obifno Ir! sjemenke. One su jeSl ive
sa neslo smolaSllm okusom.

.' .
. '.
;,,?
,e
."

,
\
)
.04
1 g,,,nica s Ijuskasl lm lisloylma. 2 3. sjemenka.
s d"'1u Slrona
Habitus - nisko iii srednje Yisoko zimzeleno drvo
5 piramidalnom. tamnozelenom
KorB - tanka, kod slarijih stabala slvosmeda.
plilko ispucana.
Iglice (cel lne) - juvenilne iglice malobrojne.
5-6 mm duge; Ijuskasle iglice 1-2 mm duge, po-
redane u 4 reda. Vrhovl pojedinih listica strse.
te su grancice pod prstima (ime "diYlja"!).
za razliku od pi l ome loje, kod kOle granclce pod
prslima nisu rapaYe (ime
Plod - bobicasta sisarka, oko 9-10(-12) mm u
promjeru, sasloji se od 6 sraslih ljuskL Zri druge
godine. Prve godine je smedezelena, u doba sa-
zrljeyanja l amnosiva IIi tamno crvenkastosmeda
sa sivkasllm nahukom (injasla).
Sleme - po 4-6 u jednoj sjajno, svljetlo-
smede.
81ologlj a - jednodomna (rijet ko dvodomna). anc-
moi llna, kserolermotllna, heliolHna vrsta.
Vrii.me CVjelanja - III, IV.
JUNI PERUS
EXCELSA
M. Bieb,
Farn. Cupre
Foja dlvlja,
lola gorcljiva
Greek or Crimean
JLlnlpor
dOrlenl
Hoher Wacholder
28
RazmnoZavanj e - 5Jcmenom i vegetativno.
Slanltl. - kserolermni lereni, na krec-
ni aku, dij abazu i serpenlinu. Cesto obrazuje
manje. 9010vo eiSle sasl ojine, Mroeile u kli su-
rama nekih djeka. Kod nas dopire do 1100 m
nadm. vi sine.
RasprostranJenost u Jugasl svljl _ Ma (Vardar,
Pcinja, Valandovsko, Demir Kapija, erna reka,
ostrvo Golem Grad, Prespansko jazere i dr.) ,
Opee r asproslranjenost _ juz"i diJelovi Balkan-
5
k
Og poluostrva, Krim, zapadna Azija do Hima-
lale i Tibeta.
Primjedba - sliena dlvljOj foji je piloma loja
(J. loelldisslma Willd.), koja je zastupljena kod
nas na kset otermnim na krecnjaku i
silikatu u rasponu izmedu 900 i 1700 m. To Ie grm
iii drvo do 18 m visoko i s promjerom debia do
1 m. Protrljane iglice neprijatno Bobicast a
sisarka je okruglasta. 6-12 mm u promjeru, me-
snala, smedecrvena iii erna, plavicasl o nahukana
Zri u drug oj godini. Cvjeta u aprBu i maju.

JUNIPERUS
PHOENICEA L.
Fam. Cupressacetle
Prlmor.ka samlna,
gluhaf
Phoonieian Juniper
de
Ratlruchllger Sadebaum
ginepra lIela
Habltul - grm iii nisko drvo 4-6(-8) m visine;
kro!;nja okrugtastopiramidalna (panekad sHfna
tcmpresu): grane brojne, guste, grancice I<:nko
oko 1(-2) mm u promJeru.
Kora - tamnosmeda.
Iglice (ceti ne) - na mladim primjercima igliea-
sle, naspramne iii 3 u prsljenu, uskokopljasle, do
6 mm duti ne, na odraslim egzemplarima Ijuskasle,
whom priljubljene uz granticu, jajaHko rombicne,
nasuprol ne i ii po 3 u prsljenu, svijellozelene, 1(-2)
mm duge, gomja slrana j e obla i teslo sa smol-
nom tljezdicom u plitkom ulegnuCu.
Plod - bobicaSle sisarke, okruglaslo 6-12(-15)
mm u promjeru, na slap kama dugim do 5 mm,
sastavljene od 6(-8) sraslih opfodnih Jislica. u
sladiJu zrenj a crvenkaslosmed'e iii zuckastomrke,
sjajne. SazrijQvaju u drugoj godini.
Sleme - najcesce po 4(-9) u bobicasloj sisarki,
iajollko, siljastotupo. sa smonim iljazdama.
Blologlla - Jednodomna, rijetko dvodomna, ane-
momna. heliolilne, kserofilna vrsla. Podnosi po-
solicu j buru.
Razmnotavan/e - siemenom.
Slanl lle - makija, garig, kamenjarskl prlmorski
pasnJacl. Orti se obalnog podrucJa eumediteran
ske zone zimzelene vegetacije. Ponle sa una
slm kr a/cvima do 600 m visine,
Ra.prol tranJenolt u Jugol'avlli - Hrvatska: Kvat-
narsko prrmorje, sjeverna, sradnja, juina Dalma-
cl/a: Hercegovina,
Opts ra.prOllranJenOSI - oblast SradozamlJa,
Por tugal, Madeira, Arabije, Kanarski olocl.
I,
1. granleil S Ijuskastlm IIstovlma I fenSkl m evalom. 2_
ten$ka eVilS!. odozgo. 3. ptodna sa $jomenlm la'
mao.:lma. 4. sjemenka. S. SD strano I adolgo



,
'f


\ ,'.: '
(I
"
J
Ik
' )1, I


' I
';,
r
1"

,
1 Hstovl, 2. iglilISti I1Slovl, 3. 1enska evas!. sa
strane (gore) I OdOlgO (doIJe). 4. tihrke. sa alrane i
odozgo. 5. sJemenka
Habitus - u obliku niskog ill puzavog {po leg log)
grma, rijetko kao manje drvo, 3-4 m vis i ne, sa
neprsvifnom krosnjom; grana vrlo guste, sa
uspravnim, do 1 cm debe lim, okruglaslim do ce-
Iverouglastim grancicama.
Kora - pepaljaslo5iva, kasnije crvenkaslosmet1a,
fjusti se u obJiku lislova i traka.
KorlJeno'l slstem - dobro razvijen, razgranal ,
prifagodava sa larenu. Ima zaslitnu ulogu, stileci
zemljiste od erozije.
IgUce (feline) - Ijuspasle, prilegle ne granei.
cama. naspramnoukd'ene, Irokulastojajaste. tupe
do za$iljene, duge 1-3 mm. na ledna) slrani ve-
cinom sa jednom ilijezdom, protrlJane neprijalno
mirisu, sadrte olrovno etericno ulje - s<Jblnal.
Na mladim granflcama odraslih primjeraka posto-
j e i otitra, Iglil:asle eetine do 4 mm duilno.
JUNIPERUS
SABI NA L.
Fam. Cupressaceae
pra ninska lomlna,
smrdeJika
S(lblna ,unlper

Sadobaum
glnepro sabina
30
..
Cvjelovl - muski u grupama, zbijeni, 5-7 mrn
dugi, sa kratkom stapkom, svijetiosme!1i :
zeleni , sa kralkom stapkom.
Plod - bobicaste ok rug Ie iii jajastookrug-
Ie, do 7 mm U promjeru, visece, na savijenim
drskama, crnkaste, plava nahukane, sasloje se
od 4-6 sraslih oplodnih listita i sa 1-4 sJemen-
ke. Zru u jesen prve iii u protjece druge godine.
Sl erne - iajaslo, smede, sa !vrdam sjemenja-
com.
610109i/ 8 - dvodomna iii jednodomna, anemo!il.
na, heliolilna i kserolilna v.sla.
RazmnoZavanje - sjemenom I vegetativno (rezl'l i-
cam a).
Stanl ti le - pukotine stiJena, skeletns, plilka, 51'
zemfi.is.'.a, narocilo I'IS kretnjaku na
topllJlm ekspOZICIJama brdskog i gorskog poj asa
nasih visokih plan ina.
Rasprosl ranj enost u Jugol l a'l ill _ S. H, BH. Sb.
eg, Ma.
Opea rasprostr anJenosl - srednja i jutna Evropa,
M. Azija, Sirija, Kavkaz, Ural, Sibir, zap. Azi)e.

Sf
TAXUS IACCATA L.
Fam. Taxaceee
Common yltW
U commun
Gemelne El ba
iI ,ano
RI<,.'Ublli.
ToteC cU(>I>"""CK""
Habitul - grm iii srednje visoko drvo, narasle
nekad i do 20 m. Ima siroku pi ramidalnu krosnju
s nepr8vilnlm deblom, koje ima promjer do 1 m.
Grane ne stoje u prstjenima.
Kor. - lanka, crvenkaslosmeda, na mladim iz-
bo/elma glalka, u starl/oJ dobi po raspu-
cana I IJusti S8 u vidu 11slic8 I Iraka.
Pupovl - malenl, usiljeni, tamnosmedl.
Korl/enoy slltem - znalno razgranal , s central-
nim korijenom. Prodi rc dosta duboko u zeml]l-
sle ne "/emu sa nalazl andollalna mlkoriza.
Igllc. (teline) - vccinom ccsljaslo r asporedene,
pr l osnovi kao u petcijku kOja je pradu-
tena niz sam lzbojak, sa naglo usiljcnim vrhom.
spijoitene su I mekane, gore tam no zelene, dolje
blijede, sa dvije blijedozelene pruge. Duge do
3 em, iiroke 2-2,5 mm, ostaju na granama 4- 5
(- 8) godlna.
C.,Jalo.,1 - muiki pojodinatni, loptasti, u pazuhu
Igllea. na kratkoj peteljci. sa 5- 10 ..
kojl su prj vrhu ititasto proSireni. 2cnskl pojedl-
nacnl, gusto pokriveni Ijuskama, od kojih nal-
gomja 3 para pokrivaju sam cvijet .
Sleme - sJajno. lamnosmede, jajasto, malo spljo-
Sleno, dugo 5- 8 mm, Siroko do 5 mm, sa tvrdom
sjemenjacom, u dOba zralostl obavijeno mesna-
11m vrcasllm omOlaam skarlelnOClVene boje zv.
Brllus. Sazrljeva Isle godlne u Jesen. do decem-
bra sasvim opadne; kllja druge godine.
BJologlja - dvodomna, rijelko jodnodomna, me'
zolilna, anemofilna, sciofilna vfsla. Dostlte vrlo
vi soku slarost, i do prako 1000 godlna. Svl dlJo-
,

"
;J{i!
I
"

I\, ,
J
'"
'l"
''i
\J
, "
. '"
"--'- .
. "- ,

\0
, '
"
I. Igllea. gornla 51rana. 2. popr. prssjek 19t1ee. 3 raspo-
red 19l1ea nil grllnl:lci, <t. kllJQnae. mu!kl cvlJet. 6.
lonskl evllot. 1. presjek plods, B. sjemenkp
lovi l ise sadrie olrovni alkaloid taksin, osim ari-
lusa kojeg plica fado jedu. Poslepeno izumire,
treba je zaStiliti
VrlJeme cvjelanJa - lit, IV.
Razmnofavanja - sjamenom i vegetativno, ob-
navlja se j izbojeima iz panja.
51anille - najeSe se J8vlja u pojasu bukovih i
mjeSovUlh tetinarskih Suma, pojedinatno iii u
manjlm skupinama, vecinorn na sjevernoj ekspo
zicl]1 I no sjcnovillm i vlatnijlm mjestima.
Rasproslrenjenosl u Jugolla,lj l - S, H, BH, Sb,
eg, Ma.
rasproslranjenosl - Evropa, sred. i sjav.
Azlja. sjcv. Afrika I Sjev. Ameriks.



,


,

,
.,
,
,r".-.
)
,
t:.l
L 2. mlkrosporotIJ (mukl evllst). l. uell piC-
dovi, 4. sjemenke (dolje: popr. presjck)
Habitus - razgranal grm (Iijana), dugih. tankih,
krutih grana, koje se penju i vise po drvecu i
stljcnama iii puze ; grantice tlankovile, kao kod
preslica; naraSle do 6 m.
Kora - grancica tamnozeJena,
Ll slov! - do 2 mm dugi, malobrojni Ijuspasti. no-
dijima srasll, obuhvataju stablJlku.
"Cvjelovl " - (mikroslrobilusi) grupisani,
Imaju ovol od dva medusobno, pri dnu, srasla,
listiea, koji sa sasloja cd 2-8 (mikro-
sporangija), .. tenskiH (megastrobilusi) pojedlnat-
ni, iii po 2-3 U skupinama, a sastoje sa od
jednog sjemenog zametka.
" Plod.. - bobicasta iarka, 0 ... aln09 obUka,
8-9 mm duga, spolja obavljena jarko crvcnim
mesnalim ovojem,
Sleme - 1-2 u jed nom
Blol091j a - dvodomna (rijelko jednodomna), he
lIollina. kserofllna vrsla.
EPHEDRA
CAMPYLOPODA
C. A. Mey.
(Syn.: E. fragilig Desf.
subsp. campylopoda
[C. A. Mey.] Aschars.
& Graebn.)
Fam. Ephedraceae
Kr1a kosilernlca,
yiasac
Yrljeme CYj el anja - IV, V
Slanll e - krecnjacka slijene. kamenjare, zidovi,
sikare i zivice Jadranske i Egejske provi ncije
medileranske regije. Kroz rijacne Ijesnaca i je-
zerske kotline prodire dublje u unutrasnjost.
Aaspr ostranjenost u JugoslaYljl _ H. He: eg, Ma.
Opea rasprostranJenost - istocnomediteranska
bltjks: ad Hrvatskc do Sirije i Kurdistana.
Primjedba - kod Demirkapije u Ma, K 0 5 an i n
je opisao E. macedonlca Kosanin, all la vrsla u
slslemalskom pogledu nije dovol/no jasna. Sm!1--
Ira sa de je 10 jadna odllka vrste E. campylopoda
C. A. Mey.

33
EPHIDRA MAJOR
Host.
(Syn.: E. nebrodensfs
Tlneo)
Fem. Ephedraceae
IkpNYnll k081temiCII
HllbitUi - manll grm, visok 1-2 m, 5 brojnirn i
gustlm, uspravnlm I ukoeenl rn granama.
KOrl! - n. gr.otlcama tamnGzalena, prugBsta.
KoriJenov ... tem _ ralgranat, duboko prodire u
pukotlne kreenJaekih stllen8.
UatoYI - do 3 mm dugi.
_CVjalovl _ _ _muSki cvatovi - gotovo
oktugl.atl, &aslavllen] od 4-8 .. muiki h cvJelova. ,
tanakl ns kratklm stapkama. jednocvljetnl.
- Plod- - . boblessta !ilarka- , crvan. i i i lute
bole, dugs 5-7 mm.
.,.,.. _ vecinom jalaslo. u zre-lom stanju oba
vlleno crvenkastlm III tuUm mesnal im ovojern.
BIoIotI,. - dvodomna (rijatko lednodomna). ane-
motuna, helloliln. I kserolilna vrsta.
Yrljtme cvle.anJe - III -VI.
St.Inllle _ pukotine raspucalih kretnjaekih stl-
len., kamen/are pri morskog i montanog po/asa;
kod nas: u Jldranskoj I Ege/sko! provlneiji medl-
teran,1ta regll e. sa Javila kao pojedi-
naenl grmovl ill u manJim skupinama. Na nekim
planl nama kole au pod utica/em medileranske i
,ubmedltetan,ke klime, penj") S8 u vislnu neko-
IIko Itollna metara.
Ruproatrl nJenol t u JugOl lavll1 - H. He. Ma.
Opt. raaprol".njenoll _ Meditetan, Kanatskl
oloel, ,red. I zap. Azlla.
Ii
,
,
"
'lJr
1. orlnth;:l. 2. mlkro.poro!ll (mutkl evljll). 3. II_mini
nm' llk. uzdu!nl pr .. llk, 4. zt,1I plodovl

,. klijanac:. 2. mukl c:viJel. uldu1ni pre.jek. 3. praAn;c:I.
4. lueak, 5. tenski c:vijtl, uldutnl presjek. 6. plOd
Habitus - zimzeleni grm iii sl ablo do 12{-15) m
visine. sa precnikom do 60 em; kOd odraslog
stabls grane su uperene prema gore;
i gusta.
Kora - pepeljasla. gl atka i sja;na, dosla
lanka. kod slarijih slabala Ie erna ; hrapava.
Korl/eno ... slstem - jako razvijen, teren
I od erozije.
Ll Slo ... i - spiralno rasporedeni. kozasti, Ivrdi, sjai-
nl. goll. cielo ... il; all pn rubu uSlalasani, aroma-
ticna mirisa (Ie ie od davnine trazeno keo miro-
dlja). na lieu lamnozelenl, na nalitlu bljedi, do
12 em dugi i 3-5 cm sa kralkom 5-8 mm
dugom peteljkom. nemaju palistica.
CVJato ... 1 - pojedln; cvjel ovi se javljaJu u pazuhu
IiSlova u cupercima. imalu jednoslavno ocvijece
sastavljeno iz 4 IIslica koji su pri dnu donekl e
medusobno srasli; muki cvJelovi imaiu 12
nica koje su poredane u Irl kruga po 4; zenski
LAURUS NOBILIS L
Fam. Lauracese
Lovorlka, loyor
Sweet bay tree
l aurIer c:ommun
LOlbaar.
sUoro. lauro. lauro nobile
,uep 6.,aropoA,l'o.IH
evjetovi imaju tucak s nadraslom, jednogradnom
plodnicom i s jednim vralom; u zenskim evjelo-
vima se nalaze zakrt ljali
Plod - jajasl a. jednosjemena boba lam no modre
boje. 8-12 mm duga, iz nj e sc dobiva ulje (Oleum
Lauri); sazrijeva kasno u lesen.
SJema - zasljano sjeme nice poslije 3-4 mje-
seca, a nekad i druge godine nakon sjetve.
Blologija - dvodomna vrsla, podnosi jacu zasje-
nu, iZdri:IJlva prema olporna na Jake vje-
trove. Podnosi niske temperalure i do _180C;
;ma jaku snagu.
VrlJame evjetanJa - II-V.
Razmnolavanj e - sjemenom i reznieama.
Stanlils - zaslupljen u zimZclenoj sumi ern ike,
a ga Ima u podrucju sa Sub-
medileranom; nalbolje uspijeva na humusno-krec.
njackom zemljislu, ali podnosi ; skelelna zemljl -
Penje se i do 300-400 m nadmorske visine.
RasprOSlranjenosl u JugoslaVlji _ kod nas ga
ima u primorskim krajevima, uz oba!u i na 010-
cima. Tu raslc divlje ali se mnogo i uzgaia.
Opea rasproslranjanost - porijeklom je iz Mal e
Azlje i zemalja oko Sredozemlja.
PrimJedba - u an!icko doba lovor SU smatrali
svetim Apolonovim drvelom, simbolom mudrosli ,
slave, zahvalnosli i priznanja. Cijeni se kao deko-
ralivna vrsla koja odlicno podnosi obrezivanje i
da se lako formirali u razlielle oblikc. Iz Uh ral-
loga uzgaja se veoma eeslo PO svlm parkovlma I
baseama toplijeg juznog POznale su
broIne forme lovorlko.

35
CLEMATIS
YITALBA L
Fern. Ranunculaceae
Pml oblen. , gulva
Trayalll'" loy. wild
cli mber
c lt!malill des haies
gem, ln. Waldrebe.
Hlxen,l,ang
vil,lb', clematlde
.\<;>"Q"O<::
IUIJ'Orp;i..\o.UICTIl ... n
Habitue - lisl opadna drvenasla peojatica do
12(- 20) m du2:ine i do 6(- 10) em debljine, vilkog
j lankeg stabla koje nama sposobnosl samosla'
nog vertikalnog rasta Ie 58 zato panje uz slabls
i grmlJe druglh vrSl a.
Kor. - vlaknasta, Sivosmeda, lanka. .
Korll.nov 'I'tam - dobro razvijen,
Pupovt - puslenasti , okomito su Ol ktonjeni od iz-
bolka i tlJesno prilJubljeni uz $uhu petetJku pro-
i logodisnjeg liSla.
U,IOYI - saslavlj eni pret ezno od 5 listiea, ko]t
su goll. cjelovitog ruba, iii su krupno, . l apovl to
nazublJenl: listiel su dugi 3- 10 em. hsmh ye-
teljki pojedinih listica odvaJaju sa msiJlkc (V!hce)
koj i ma sa pavi! ptlhvala za predmele uz kOJe. se
penje. LiSlovi u jesen, prije opadanja. popnme
tamnocrvonu boju. .
Cvlatovl _ prsvilni. aklinomorlni u slojecim metil-
cams u pazuscu I1stova. oko 2 cm u promjeru,
mljeenOblj eli, slabog mi risa, ..
Plod I I l ema - jednosjemeni prosnali orasclc sa
dlakaVim repicem
BIOIogll. - entomofllna. anemofilna vrsla s her-
malrodilnim cvjetovima Otporna na hladnocu.
susu i gradskl klimat.
Vrlleme cvJellinJa - VII. VIII.
Rumnouvanje - sjemenom i vegelalivno rezllI-
cama, povafjenicama i dijeljenjem grana, ,
Stanlite - mezofllna Hi suha bogata zemlJlsla.
naroeilO u tlumsma i sikaramo hraslovog I buko-
vag regiona. Cesla Ie na loellima i siparima, Ie
smirUje k, elanje kamen/a. U sumi je eeslO kfiO
!\:y.')
\:'.,

..
.<J,
1. klijllnac. 2. dio !IranCico s pupov,ma u paZu$imll li-
slova. 3 :(00 pra$nik. 4, nakon iSllosanla po
lena. 5. p!o<:lmca S luCkom. 6, plodl
opasan korov. pa so mora unislavali radi osloba
dania stabala i podmlalka.
Rasprostranjenost u Jugoslavij l - S. H. BH, Sb.
Gg. Ma.
Opes raaproslranjenOI ' - Evropa. Kavkal. sjev.
Afrika
PrlmJedba - u predjelima naseg Primorja testa
je srodna vrsla Izv. i krobul (C.llammula L). a II
modlteranSknn I submedl!eranskim kr3Jcvima se
susrcce haloi ina (C. vllleelle L). dok na nektm
planinama Slovenije. Hrvatskc i Srbijc rasle pia-
nlnska pavlt (C. alplna Mill .; syn.: A/ragane a. L.)
sa dosta krupnim. pojadi nacllIm. zvonasllm. tjubi
easl lm cvjelovima


1"\ "
,- ;;:;r 1,1 1 '1

\1)/

:g
y


1r
oJ ' ,
t , kll)enac. 2 graneic; s pupovl ma. 3. uzdufnJ
preslek. 4. straMI latlce s nektatllama, 5. OIVO-
ren prdnlk, 6. ploCl . 7 sjemenka
Habitus - oko 3 m visok, uspr avan grm, Aibolikih
grana. Dugorasli SU sa sa oAlrih
bodlji. koji su naslali transl ormac!Jom tlsl ova.
Kar. - jzbojaka svijellosiva do sivosmed'a, gola,
kada se pokazuje inlenzivno tulu boju
(Ime!).
Korllenov "Ile m - dobro razvijen.
Pupovl - spi r al no rasporeClenl, jajoUki i lupi,
sjedecl , 3- 7 mm dugi. . .. .
Llslo.,,1 - objajasti. fino nazublJem I trepavl cavo
dl akavi , sl oJe u tupercima u kratkorastlma. .
CvJelovl - u vlsecim grozdovlma, hermafrOdltnl,
t ul l.
Plod - do 10 mm dugs bobe, klselkaSlog ukusa,
Sjeme - po 2, rje(l e 3 u jednom ptodu, dugul/a-
slo, 4-6(- 10) mm dugo,
Btotogljll - anemotitna, hertolilna vrsla.
Vrlj eme cvjelan/II - (IV), V, VI.
BERBERI S
VULGARI S L
"
Farn. Berberidaceae
l uti ka, simslrlka
Ba rberry. pipperldge Ute
Vll'HIltier. ' pine -
vinetle
Sauerdorn
Crespi no, berberl
63p6apuc
06Io1KIl OIICIlll lolil
RllzmnOZevan/e - sjemenom I vegetat ivno,
SllIni l te - pretetno u nizinskim i brdskim pre-
djelima, gdje je zastupljena u raznim termomnim
i heliol ilnim vegetacijskim jedinicama Be,-
ber/dion Sr.- SI., najee$ee na devastiramm tere-
ni ma uz poljoprlvredne kulture i uz nasel/a,
Rasproltranjenosl u Jugosillviji - S, H, SH, Sb,
eg, Ma.
Opea rasproslrllnjenost - Evropa, Kavkaz, Iran,
Indija, Japan.
PrlmJedba - novijim istralivanjem ( K usa n,
1969), pokazalo se de na svim vislm regionima
pie ni na Hrvatske, Sosne. Hercegovine i erne Gore
raste samosiaina Vfsla : plll ninska fuUke (8, eroa-
liea Horvat el( Kuhn), koju je i I. Horvat , u
svojim radovima tako tr etirao. To je mediteranska
pl aninska biljka. olvorenlh, svijelilh i topilh
njaekih l erena, najeesee zastupljena u vegelac111
Izned sumske granlce iii u degradlranl m zaj ednl-
cama subalplnske bukve iii klekovine bora. Ova
fullka se odrtkuJe nifim uzrastom, jacim bodlj ama,
s manjim, uflm I krucim rtstovi ma, si romMnij1m I
vise uspravnlm cvatovlma. Na/srodnija je sa 8.
lIelnenl ls Prest., koja se u literalurl navodi za
nase krajeve,
2.utika je opasan prenosnlk r(le, pa nile
polaljna uz polJoprivradne kulture.

37
PLATANUS
ORIENTALIS l.
Fam, Platanaceae
Platan Islocnl, platan
azljskl
Eastern plane. oriental
planetrell
platene d'O,lent
orlenlali scl'l, Plalana.
P.
plat,no d'Orlente
n"IIT:m
'I1U1:;tp
HabHua do prako 40 m visoko listopadno dNa
I 2-4m u promjeru, snaznog debts I ne-
prBvilne razvijene, dosls rijetke
Kor. - glalka. bjelitastosiva, lanka do 5 mm,
prO$l ogodl!mji periderm neprekidno se IjuiHi u
vlei m iii manjim plocama. Ked slarih slabala.
kora u donjem dijel u ie dosts sllno ispucala.
Korll. nov alatem - vearna razgranal, snatan,
prodir. znslno duboko u zemlju I dosta u $irinu.
Pupovl - wlc krupnl, 6-9 mm dugi, crvenkaslo-
smadi III zeleni, sjede na zadeblJanom uzdignu-
10m vrsni pup man;1 od bocnih; po-
kriveni su same jed nom Ijuskom, kao kapuljacom.
Lll lo, l - naizmjenicni. tanko kofasti, na dufoj
debeloj crvenkasloj peteljci, koja Ie pri osnovic1
pro$lrena !uplJlm dijelom u kojem se nalazi
pupoljak (sve dok lislovi ne opadnu).
CVlelo,l _ jadnospolni, u visecim loplastirn eva-
slima: muska lop\lce zelene I javljaju se u pa-
zuhu lislova; fanska su ervena I javljaju sa tar-
mlnalno na izbojeima; poJedlnl evjatlcl su vrlo
silnl I neupadlj ivi.
Plod I II-me - javlja se u vldu plodnih lopticil
koje visa na dugoj visecoJ zejedniekoj osovini, a
mote ih blti 2-8 (najce!ce ih je 3- 4, rjeae po 2
III pleko 5), one su u prosjeku 20- 25 mm dabela,
ostaju na granama preko djele zime, a raspe-
daju se na slablu lokom prvlh loplljih prolJetnlh
dana; Izmedu pojedinih plodova prlmjelno slrfe
dlaciee; pojadlne oraslce su siroke do 4 mm,
konleno su zaslljene I ns vrhu zadabljale.
A
. ,

""
;"'j .' ', X "
'i
""-.
. "
,
--.,
,
to-

",.
fJ
"'i,
t. 5 pupovima , 2. l mubl
towamernJ hnskJ cvijel. S. plod
81010glJa - jednodomna. anemolilna. svjellolju-
blva, higrotermolline vrsta, doiivl slarosl od ne-
koliko Slolina godlna.
YrlJeme evJatanja - IV, paralelno sa IIslanJem.
Ralmnofa,anja - sjemenom i vegetativno (po-
loi.enicama) .
Stanilia - pratefno na aluvijalnlm stanistlma: na
pjeskovitim i sljunkov!tlm rijecnim tarasama i
sprudovima. uz vodana tokove. jazera. ali slagnl-
rajueu vadu ne podnosi . To su uglavnam stanisla
u zoni polusredozemna li slopadna vagataeija, na
aka 400-500(-600) m nadm. vislne
RalproltrllnJenol' u Jugol lavl)1 - Me: 511'1 Var-
dare I uz njegove pritake. jufno od Skopske kat-
line, aliv Strumesnice, priloke Strume i aka 001-
rana. Dolali u rellktnoj zeJednicl sa orahom (Jug-
IEmdo P/efanefum orientalis Em-Dlekov).
Opea , prolltanlanOI' - zapadna Azije. Kavkez,
do Himala)e, jugolsloeni dlo Ba1kan. poluoslrve

1. granlco s pupovlma, 2. kllj llnllC. 3. cvlje" 4. plod
Habitus - do oko 40 m visoko, lislopadno drvo,
pravog dabls i sa guslom
Kora - preletno uzdutno, dUPoko Ispucal a u
catvdasle i mnogougaone Ijuske. do 3 cm debora,
crvenkastomrke boje.
Korl/anov IllIem - jako razvljan, u mfadosti, do
oko 15-0 godine ima tllu srtanicu kola kasnije
izumifo, a zamjenjuje Je brOjno botno korijen/e.
Pupovl - pokrivenl l amnosmedim,
obojanlm, oko 3 mm duglm I/uskama,
Lliloy/ - na 6- 1Srnm dugoj poleljcl ; u osnovi
Dslmatri tni; 5-10(-13) em dug I I sa (8-)12(- 15)
pari bot nih narava, Od koJih so noki od nJlh
dljalo bllz:u fuba IIsla,
CY/elovl - dvospolnl, brolni, u guslim tupereirna
na protllogodlsnJlm grantieama.
Plod - bjelkaslotull, okrllJenl, jodnos/amenl ora-
Mlc, srn/e!ton okseentrltno u krloeu. 1/ , u njego-
yom gorn/em dJjelu, to dodlrujo uroz krloeeta na
vrhu;samo krioea oblalasl o IIi sreaslo, 1,3-2,Scrn
ULMUS MINOR
Miller
(Syn.: U, eorpinlfo/ia
Gled,;
U. c8mpesfris l. p.p.;
U. foliacaa GWb)
Fam, Ulmaceae
Poi/ ski brl/est
Common Elm.
Flold elm
Orme
O. rouge
Feldutme,
GewOhnlh:;he Ulmo
Olmo eomunc. O. gcnllle
GcpeCT Kapar:l'I,
UMJ
dugo i do 2 cm si roko. Sazrijeva vet u maju IIi
Junu i odmah nakan zren/a otpadne sa slabla
Kii/a eplgeicno.
Blolog11 - Jednodomna, anemo/ilna, mezoksoro
IlIna, poluskiolitna vrsla. Dotivi starost i preko
500 godina.
Vrljeme cvjelanja - HI , IV, prile listanja,
RazmnoZavanje - sjemenom I vegetalivno.
Slanl!ile - prelezno na aluvllalnim lerenlma, gdje
raste za/edno sa vezom, poI/skim jasanom, lut-
n/skom, klenom I d r.; cas I je I u zajednicama
kitnJaka I grabe, sladuna i cera, a penie se i do
montanog, bukovog pojase, Stavlja veliko zahtje-
ve u pogledu kvaliteta zomllisle. Ie raste na/vBe
na Svjozim, humoznim, dubllim zemljlstima,
R.sprO&lranlenOSI u Jugosl.vf/I _ S, H, BH, Sb,
eg, Ma.
Opea rasproslran/enost - Zapadna, srednja, jui.
na Evropa, Istotno do Perzije, Kavkaz, M. Azi/a.
Prlmj edba - oslm tipa vrste var, minor, ked
nas je zastupl/on var, suberO$lll (Moench) Rehder,
ko/I Ima na granama i granticama uzduina, kri -
lata, plulasla rebrs. U nalio/ florl 10 zaslupljona
jedna kserolilna vrsta brl/esta, el/I se aroal pro.
taic Juznom I zapadnom Evropom. To je U. pro-
cera Salisb. (Syn.; U. campos/ris Mill.). Lisiovi su
mu aslmetri!':ni, ovalni IIi !ilroko elipl ltni, kotasll,
oko 5-8 cm dugl i :3,5- 5 Cm sirok!, sa 12 pari
bot nih norava; pelet/ka vrlo kratka, 4-6 mm dug a,
sllno dlakava. POl/Ski b. testo strada od .. holand-
ska bolestl bri/oslova .. Ophlostomma IIlml (Bul sm,)
Nan!.

39
ULMUS GLABRA
Hunds
(Syn.: U.scab,. Mill.:
U. manlana Siokes)
Fam. Ulmaceae
Gorski (brdlkl) brlj t.
SC01Ch Elm, Wych 0.
Mounlein Elm
Orm. commYn, O. bl.nc
Bergulme
Olmo mOl'lteno
Gc:PCCT "M)
iU"J>lIIall,.fi
Itabltui
j
- do eke 35(-40) m visoko listopadno
d'rvo. maslvnog deb la, jakih grana j gU:lte kroSnjo.
KOf. - do 2 em debela, tam nos iva. duie vreme
oa glatka, kasnije pli tko ispuea.
Korll. nov "Item - jako razvijen. povrsinski.
Pupavl _ late dlakavi i znatno veei cd pupava
poljskog brijesla, pokriveni $U sa vise sivosmedih
Ijuski; lisnl su konieni, tupog vrha: cvjelni su
Okruglasli I jako uol:IJivi.
U. 1oY1 - oko 8-17 em dugi. na)!!iri lznad polo-
vi ne du!ine: pelellks kratka 3-6(-10) mm duga;
pored glavnog vfha, cesto se pojav' juju Jos po 1
IJi po 3(-4) sa slrane.
CvI. loyl - dvospolni. golovo sjedeci. u guslim
lupercima na pro!logodi!njim granama ; pra!nici
Imaju crvenoljubieasle anlere.
Plod I aj.m. - Jednosjemeni krilati ora!elc koji
Ie smje6ten u sredini membranasts perutke I do
njega ne dapire urez na vrhu krioceta. Sazrijeva
u aprilu i maju. nakon lega pasl epeno otpada sa
stabla. Kllla eplgeltno.
Bl ologU. - Jednodomna. anemolilna. mezofilna
vrst .
Yrll.,.,. CYl et.nl. - III. IV. prlje listanja.
RUinnoh nje - sjemenom.
Sillnllt. _ najte6ce zastupllen u raznlm asocl-
JaciJama u pojasu monlane (brdske) bukovc
I mljeliane !iume bukve I jele. To su mezolilna
stanl!ila sa svjeiim i plodnlm zemljllitlma I sa
<Iovolino relal lvne vlage u vazduhu. Nalazimo ga
u rasponu ad 400- 1200(-1500) m. najfe!ice paje-
dmaeno III u manjlm grupama.
tf

#I
-l_l
,

J(

I. s pupoy;ma. 2. k1llanac, 3 cyller .. plod

R.sprostr anl anoa! u Jugosl. vlll - S, H. BH, Sb.
eg, Ma.
Opcs r.sprostrsnlanost - Evropa, jugozapadna
Azije, Kavkaz.
Prlmj edbs - zapata se varljabllnos! kroz lakso-
ns: var. glsbrs (Syn.: U. s. Mill. var. typica Beck),
elje je lllice bez relnjeva sa sl rane glavnog vrha,
a dugo je 9 12 cm. var. cornut. (David) Rehd. sa
krupnlm, objajastim lI!;cem, kaJe Ima pr j vrhu
2(-4) reinja (spore<lna vrha), ali na iSlam stabl u
posloje i lislovl bez reinJev8. U hortlkuUuri je na-
rocllo eljen/en brIJe.t- (var. pendule
Klrchn.), tije grane I granciee golOYO okomilo
vise, a krolinja mu Je okruglasta, Ie
(var. l .sUVl al s Loud.) s piramldalnlm ha-
bi lusom.
Poznal Ie i kriianae poljskog I gorskog
brijesla, zv . holandskl brlle.t" (U. x hol. ndl c.
MUI. ) koji se i kod nas nalazl u parkovlma. kao
ukrasna vrSlil


, , ';"
'iI, .'
to graM:lca s pupovlma, 2. klljanac, 3. cvljllt 4. plod
Habitus - li stopadno drva do aka 30(-35) m vi-
sine, siroke, razgranal e, pi ramidalne kro!nje i
5 promjerom debta do 1,5 m.
Kora - do 2 em debela, uzdut-
no raspucava i tanka se jjusti; naratilo je bogata
liki nim vlaknima (vezl). Mlade grane:lce imaju
smedu, l anku, glal ku i dleticama posutu koru.
Karllenov all tem - dobra razvij en; znalno pro-
dire u dubinu i Si rinu.
Pupovl - pokrivanl zagasitosme(1lm Ijuskama,
koje su po rubu lamnije i
pupovl su viSe lrbusasti I s kraetm U$1lj8mm
whom.
Ll I IOYI - u 05novl jako asimetrinl, em
dugi, 3-9 em sirokl: peloljka 4- 8(-10) mm dugs;
odraslo lisce na lieu golo, glatko I zelano, a na
naliju sivkaslozoteno. sa me kim mal/ama III go-
lovo gala.
Cvl _l ovl - u rahllm cuperclma, na duglm, nl-
tastJm pelet/kama (do 20 mm): anl ere tjubiaste.
ULMUS LAEVIS
Pallas
(5yn. : U. elfusa Willd.,
U. pedunculata Foug.]
Farn. Ulmaceae
Spruudlng brunched Elm
Ormu pMonclll6,
o blanc
FlaUerlilme, Flalle, rU$lel
I'almo clliato
oGIoIlIllQDCUIlLoIIi
Pl od I sjeme - vi seci krltal l orascic, na 3-4 em
dugoj petetjel (pedunculate!); perulka okrugtasta
do si roko jai asla, po rubu trepavicasla, 1-1,4 em
duga. Sjeme tezi na sredini iii u donjem dijelu
plods. Zri u aprilu i maju.
81010glja - jednodomna, higrolilna,
vrSl a. tma jaku izdanacku snagu iz panja. Dozivi
starost do 400 godina.
Vrt/eme cvletanja - tit, IV. prlje Hstanja.
AazmnoZavanje - sjemenom i vegetativno.
51anil le - vez je na/cesce zastuptjen u hi gro!il-.
nim sumama sveza Salfc/on albae S06 i Alno -
Querc/on roboris Horvat. To su bogata atuvijatna,
vla!na i, oblno, periodic no plavtjena zemtj tsta,
uz vece rijeke i rioetce u nizinama i brdskom
pojasu.
Rsspros\rsnjenost u Jugosl avlj l - S. H, BH, Sb,
eg, Ma.
Opee rasproli lrenJenost - srednja i is!ona Evro-
pa. zapadna Azija.
Prlm/ edb. - lijepa dekoralivna vrsla. Dosia je
pol1morlan. Manja pati od holendske boles!1 ad
os!alih brijestova.

41
CELTIS
AUSTRALIS l.
Fam. Ulmacea.e
erna ko! la! la,
koprivi c
H8<:, ' I)<!"1
m ('houho;.'



..a ,,,m'9'''.
p. "II""
Habitul - hslopadno dIVa do 20 m visoko, jakog
tj!<b1a. "ole mote bili u dijametru I do preko
11-2) m. "ro!nja zBokruzena. prozracna
KOl a _ dosta debela. pepeljastoSivB (slicna buko-
10J) dugo vremo::na ostate 9tatka. kod slarih prj-
mjera"'a palamn, I silno Ispuca Mlade grancice :!IU
dl.:.kave, sa ilrazenirn lenticelama
Kortjenov ,Istem _ dobro rOlz'/ijen, prod.fe znatno
\J po(:Ilogu
Pupo"t _ do 5 mm dugi: I vr!ni i bocni 5U pod-
'/el line
U&1ovl aSlmelnni, rasporedenl u dlla reda, po
rubu testera';IJ, na lieu grubi. tapavl, tamno-
zel,,>ni. na nahtju 5 me kim dlatieama s1Yozo;lenl:
4-151-201 em dug! i do 6 em iroki. na dlal<a'lol
dugol oko 0.51 1.8, em. Zahsd olpadaju
rano
Cvlelovl _ lednodomni. ali se na iSlom slablu
nalaze hermalrodltni (d'lospolni) I jednOspolni
on, su na duglm peteljkama 1uckastl,
511n, IXlledlnatni iii po 2-4 u skupinama
Plod I tl6ma _ o"'uglas13 mesnala koitunica. ve-
IItln: zrna u zrelom 5tanju crnka.slosme-
t'Ja, oa peteljei dugoj oko 2 em. na
mr:13510 Izbrazdana Z" Jula i augusta
8101ogll. _ jednodomne anemohlna, kseroterm
I'\a he.,oldna spororasluca vrsta OO!ilo'l slarost
<:10,-4001-1000) godina
'1n,6m. c:vjetanla _ IV. V. IstO'lremeno sa lista-
!lJelT'
Rezml'lOuv.n)e alemenam i 1egotatJlno.
8t.n,jl. nelteite u t..umama J ',karama hrasta
/'

-!!t--
- /

V
/ .
>

:/.




J

!
r "
. <'f/ '" ;.t
-
medunea u submed.teransk.m kraJe'/ lma. Alede je
1m3 I u mak.ji. Oollnama ( ijeka {narotlto Nerel-
'10m i Vardarom} prodire dosta duboko u kopoo
Trafi taka, rastresila, Plesko"lla na
nlaku,
Kao -uSia lercljarne sLarosll satu1ala 5e I<ao
rel,kt na neklm mjesllma ,IVan 5-/Og kompaklnog
areata Tako Ie Ima u kJl5ufl Derdapa. gdJe Ie
zaslupljena sa orahom, rdetJkom. metrom I ..
jeskom, grabicem. crmm lasenorn I (lrug,m
ma (a.s.oc. CelloJuglandelUm Jov) U v.,inu Ie
panje do 900 m
Ra,pro'llan]eno'l u JugoslavlJI - S. H. BH. Sb.
eg, Ma
Opt. r.sproslranlenosl - jutn. Evropa, MAllia
Ka1kaz. 5JIW AI(lk.a
Prlmledbe _ zbog 'leoma aliko'illOt;j hab,tuu c
Jenlena u hon,kuflufl

1 granl:ICIi s pupovlmll, 2. klljanac, 3. plOdovl, 4. ko.
,Mica s dVlju strano
Habitus - listopadno drvo do oko 10(-15) m vi-
soko, iii oveci grm.
Kora - tanka, siva i glatka.
KorlJenov si stern - dobro razviJen, snatno prodi-
re u krecnjacki kamenjar.
Pupovl - pokriveni smedecrvenim Ijuskama, koje
su djeJimiena pokrivene bjelkastlm dlacicama:
dugi 4- 5 mm.
Llsloyl - oka 3-8 cm dug I i 1,5-5 em iroki. ko-
ns licu glatki , tamniji, na nallcju
zeleni i malo dlakavi , peleljka 1-I ,Scm duga.
CyJelovl - hermafrodi tni (dvospolni) i jednodom-
ni. si tni.
Plod I a/erne - iula mesnata oko 8 mm
u diJomcl ru, na pel erjci dugo! 11- 14 mm.
na povrsini gral ka, bridssta. Zri u oktobru, j dugo
nakon l oga prodovi ostaJu na 9rsnama
81010gl l a anernofllna, hellolllna, kseroterrno-
Itlna vrsta. DoiiYi vellku starost
CELTIS
TOURNEFORTII
Larnk.
(Syn .. C. orientalis
MilL)
Farn. Ulmaceae
2ula koseefa
European Netll e-l ree
Tourneforh Zi rgel
Vrljeme evletanJa _ IV, V, ist ovremeno sa li sta
njem.
Razmnozavanje - sj ernenorn i vegetalivno.
Sianisle - u podrucj u medil eranskih i topri jih
subrnedlteranski h Rasle na suvim. skele!-
mm Penj e se u visinu do oko 900 m.
RasptOl lranj enost u Jugol l avljl _ H, 8H (He),
M .
Opee rasprost renJenoSI _ isloeno Sredozeml je.
M. Aziia.
PtlmJedba - zuta koseela i rna veliku primjenu u
po!lumlJavanju Ijul og krsa, s obzi rom da je izvan
redno olporna i na sye ekslreme krskog
podneblj a. Koristi se I kao dckoralivna vrsla. U
zemlj l, kao aui ohi ona. raste jos kavkaskl
koseela (C. caucasica Willd.) se jedinslveno
nal aziste u Jugoslaviji nalazi na oSlrvu Gol em
Grad na Prespanskom i szeru.
U parkovirna i nasadima, naroeilo u drvoredi ma,
sirom Jugoslavije dosta so susreee obiena
ameri cka koseela (C. accidenlaUs l.), t ija Je do-
mavlna SJev. Amerika. Narasl e do oko 30(-35) m
i veOrna je dekoralivna. Lisee joj je jaj asl o do
Iajasla izduzeno, 5-10Crn dugo. sa kral kim III
izvueenim vrhom. Kora debla, za razliku od nasa
kostele, je lamna I i spucala

..
fiCUS CARICA L.
Farn. Moraceae
Obl6na amob.
Fig-tree
IIguler commun
Feige
lIeo
HHJIUIP, 4>11 1'U1IOe .\Cpell()
- listopadno drva III grm. koje poslizo
od 3- 10m i pf snl promjor ad prcko 1,5m
sa :!il rokom razgrnnalom I(roSnjom.
- pcpeljasloslva, svijetla i glatks, obiruj e
gustlrn rnlj etnlm sokom kao i svi osl ali dijelovi.
KorlJ.noy Illtem - dobra razvi/en, prilagodava se
lerenu.
PUpoYl - term, nalO! jajoliki s dugim usiljenim
vrhom, s. 2-3 zolenkostosive Ijuske, a bocni su
okrugl aSll , do 0,5 em dugi, sa vise ljuski.
LI.lovl - n8Izm/enitni. vearns polimorini, koiasl i,
gore rapeYi, dolj e neslO pahuljaslo dlakavi, tam-
nozelem. sa pelal/korn dugom 3- 6(- 20) em.
CVlelovl - jednospolni (iznimno dvospolniJ. vrlo
malen!, sa kralki m slapkama, ima ih mnogo u
zalvorenom 2.ajednitkom mosnatom kru-
obUka, IE;I se izvans no pnmjotUlu : ima ih
3 vrSl e sa 3 pranika lonski s tutkom I
sierii ni. '
- mesnnti skupni plodovi naslaju
11 t ll aylh 'ensklh eyal oya, oni su razliti te YOIi-
tlno (5-8 em), nn su goti, u zrelom sl n-
nl u na, Mto jutl . smedi, rjode IJubltasti Iii pol-
puno tamnl, POStO)1 oko 50 kulturnih oblika u od-
nosu nn plOd Prnvi plodovi su sl tne Ivrdo ora-

Sl em. sl l no, kllJnvosl trnje godinu dana, po-
5118no u proljete potinje klijoti kroz 30 dana.
BI0109111 jednodomna, eniomoillna, kserotltna
VISla
RI ,mnOhvlnje rijOlko il sjomena, jor se Iz
oJega ' 31viJo poludlvlja smok\Oa zv. glusico. lnae,
,
(f"
, '
".
.
)
(
1 s pupovlm3. 2. kl'iM3C, 3 !cnski cviic!.
uzdu!nl prC$ICk, 4 sicmonkC, 5. skupnl plod, uzdutnl
prusJuk
razmnozava se roznicoma, povaljenieama i ka-
lemljenjem.
Stanl!l e - nlje izbirljiva, dobro se razvija i na
skelel nim zemljisllma, tak i nil Ijutom
k, su I na svn11 ekspozlclJama podjednako. U j u!-
noj Dalmaciji nninlimo je no preko 500 m visi no.
RasproslranJenost u Jugoslayll' S, H (Istra,
Dalmaelja, Hrvalsko Primorjo), Hercegovi na, eg,
Ma. POledinano I u unulrasnlosli, obino u logi o-
nlma vinove loze. UZlJajfl se u bDZbroJ kullumih
ob!ika, n susrotemo Je i snmoniklu.
Opta r asproslranlenost zapadno AzlJn i i Sl ocna
Evropa. Kao kuliulnfl Hi poludlvlja bllJka danas je
iml'l nfl sVlm konlinenlimfl
Prlmledba vr/o je zanirnlJivo oprasi vanl e smok-
vo kole so vrsi .. kaprilikacijom .. , IJ, osicn Bla-
Slophaga grossorum p,onosi polon s mUklh cYje-
10VIl dlvlJe smokve (F. caprilicus Tseh & Rav).


,
6
. ".
I'
y
I . 9f1ntlca s pupov(ma, 2, kllianac, 3 mu!k' cvijet,
4, ienski evilll, 5, plOd sa Slfane i 'OdOlliO
Habitus - lislopadno drvo oko 40( -48) m visine
I do prako 1(-2) m prsnog promjera.
Kora - pepeljaSloslvkaste boje, tanka (1-1,5 em)
I glalka do u duboku starost. . . ..
Korll_nov Iistem - vrlo razviJen, srednJedubok lit
plltak,
Pupovl - sa svijetlosmedim uslljenim Ijuskama
s Ismnijim I Ilepavicas'im rubnim dljelom.
L1l lovl - sjajnozetenl 5-12 em dugi j 3-8 em !ii
rokl , sa 5-9(-12) pari nerava
CVtelovl - mutki skupljenl u kuglasle evalove
kojl vise na koncasl oj. do 5 em dugol. dlakavoj
petellcl: 2'e'1ski su na kralkim peleljkama.
Kupul a - u zrelom slanju (IX-X) kolasto odrve-
nlela. oIVara se s 4 zaklopea
Plod - poznal pod imenom dug oko
16 mm. zrl u seplembru I okiobru. Klija eplgeltno.
Blologlla - jednodomna. lednospolna. anemolil-
na aclofitna, mezoilina vrsta
FAGUS SYLVATICA
L. s. I.
Fam. Fagaceae
Bukva obicna.
evr opska
European beecll
Mtre dEurope. 'au,
'ayard
ROlbuche
Vrijem. evletanla - IV, V. uporedo sa listanjem
Razmnolavanl' - sjemenom i vegetativno (iz po'
l egli h grana i Hal .
Stanllte - na razlltilim podlogama \
vrslama zemlji!';ta, [pak Ita!i duboka, svieza i boo
gata zemljl!';ta, izbjegava poplavna podrucja.
mum , azvilka bukve kod nas je u monlanom I
subnlpinskom pojasu, gdje iii mia
!';ovite (najce!';ee sa jelam) sastajine. Znacajna i
karakteristlcna vrsta razteda Ouerco-Fagelea
Br.-BI. & Vhieg i svezA Fag/on iIIyrieum Horv I
Fagion sylva/ieae Pawl. ZastuplJena u brojnim za
jednicama opisanim !';i rom Jugoslavije. Njena VI
sinska amplituda je velika. Rijelko je nalazimo u
doli nama, a ns visoklm planinama penjs se I do
prako 2000 m nadm. visine, ali tada u obliku po'
jedinacnih, zakr!ljalih. iskrjvl jenih, testo grma'
slih slabala iii pri osnovi sabljasto povijenih.
Rasprostranjeno.t u Jugoslavlli - S, H, BH. Sb
Cg, Ma.
Opee ra. pro. tranl_nost - eenlr, zap. i j EYJ"opa
Prim/_elba - sve do 1897. godine smalralo su da
na citavom evroazijskom kontinentu trvi jedn8
jedlna vIsta obicne bukve. Fagus sylva/iea L
Kasnije je konSIatovano da je na jugOiSIocnom
dijelu Balkana zastupljuna Izv balkanska iii me
zlj ska bukva (F. moeslaea [MalyI Domin) (Syn,
F. s. L. subsp. moes/aca [MalYI Czeezon),
Sa prlrodnrh stanista je opisano nekollko Intra
speeijskih obllka obitne bullve, a u horlikullurl
su poznall raznl obller, voe prems boji IIslova i
proma habitusu.

(Byn C. vescs
_rln. C vuff/arlS
Lam.)
Fam Fagaceae
KI.tln pltoml
Spant.1I eho.l nul
chall gnler deuropo
Edt' Ka.lant . [chte
Kutenlll
CUIIgno
HabHus - lIatopadno drvo visine 20-30(--40) m 1
sa znatnlm primm promjerom: gusta,
KOla u mladosh gl&lka. ma5l1nasi OSIl'Icda sa
svJeUlllm lentleolama. kasnija smedcsiva i
no I.pucela
KorQtnov I ll tl m _ dubok, sa srtan!corn od
kol.18 boCno granaju jake I duboke b,otnc.
PUpovi _ vr.nl pup vec! od postramh. Lluske
dOila krupne, crvenosmedc. gole. sjajne.
LltlOvl nalzmjem(:ni. IIsna plojka tvrda. kota-
Ita, 8 23 em dugs I 4-8 em Alroka. na Ilcu
lamnozelena. ajajna. na nall(:ju dlakavn. kasmlO
ogO!! avlJeUozelena do sivkaSla, PololJka 0.5-3cm
dugl zeUsel 1.5 do 2 em dugl, dlakavi. dosla
rano opedeJu, li sl e u mlliU ,
evJelovl muAkl u gruplcama od po 3 I vl!lc
aakuplJeni u uspravna 10-30 cm dugo pr!vldno
klaaove la dlskavlm vrolenom. prl njlhovoj osn,ov!
nalaze .. .tanski cvjelovl, ponokad cV!Jel
la zakr21Jailm lutkom (hormalrodltan),
cvjllovl lakupljeni u grupicama od po 3{ -7). k011
Ie nalaze u zajadnitkom omol atu (kUpuU).
Plod _ Jednoljemona, fjede dvosJomena
lkellen}. a8 ko.laslom. lamnosmcdom. sjalnom
Ijulkom U l8Jadnltkoj kupull razvlja so
PO 3 ploda (rJede 2 III samo 1), kupula loptasla,
kotalla I jebsl.. gusl o pokrivcnII Iglifasll
m
bOdlJama.
81olotiJa _ iednodomna. ontomollina vfsta, sa
ektotrolnom m,kofllom
Yrlltme evlltenle VI. znatno poalija IIstanl",
RumnObvlnJe - sjomonom I vegetatlvno,
'>
'ifit

j)
v

t
t
it;
'. I
'J
1 grllntlell 5 2 dlO eVlolno n ,kl1plnom
ad 1.1 !onsko eVII"a. 3 dlO cVjotno sa
ad 7 mutklh C'/IOIC.", muJkl cVljCl.!o plod
51anill e podrutJa 10.. vlatnom kllmom, dug 1m
vogctacionim porledom (6-7 mjosoci) I blagom
Josenl, Ij, lamo gdjO nema kasn,h proljolnlh nI
ranlh jesenjlh rnra16VIl, 10 su ugtavnem modll e-
ranska i SubmcdltOlanska podrutla Rasta na iz-
ralllO klsellm (pH presJetno 4-5) na
gna/su, porllru, granltu, .. ru_ III$u, kriljcima.
laporcima I dr izbJegava krecnjak
nsJbelle uspljcvn na plodnim, duboklm. rastres!
11m i umjereno vla.tnim lomlJIlima, posloJe I S\a-
nlAta na kroCniaku. ali na dubokom zemlJI!tu NaJ-
teACc u nl11m polo.tsjima
Ral proltranl anolt u Jugol la,, 111 - S_ H. BH. Sb.
eg, Ma
Opta ralprOl lranlanOl 1 kao pradomovina PlIO-
mog kastena smalfa sa M AZIJa Oanaa je ras
prollranJen u vahkom diJelu Evrope, ns Krlmu,
Kavkazu, u sjev AlrlCI,

"
,
,
"

"
p. v,rna 2 CVJolQ' 3
4 !,r kllpy1e
Habitus - !i' lop ldna drvo do 35(-40) m Visoko.
1 pr._ 'I,'rorn debta do 1 --3) m
Kora - {Ia <:;tOlr,m pr,mjIHG.ma debela (do 2 em)
p',tl<; .'ipu.illa. bje1'l'IslosiuA
KOlijenoy slstem 1'.10,0 razvl/en. 5 raZVI/cnim
(t:rll, .In P'I kotllcnom Razvljcna eklotrofna mI
k"lrtl8
Pupo/lel do 8 rnm dug'_ sa zasliJenim I koni
n m 'IUS kama Vdm pUpOul su najkrupnlJI
lislovi na golim peleljkamn. 12
C' JO I 40) mm duglm hsna plojka lanka,
dO 12 em dugs I 7 em itroka.
Cvjelovi mu kl u lI1<:;ama dugim do 6 em, oa
os r I kop je gQI;'I II> flJctko dlakavo, tonski 'iU
P ,ed' ,II po <'- ;; grupisani
Kupul. p ';.I pl.1ka, tanluh z,doull.
12 rnm .; 5 ku ,8 '4 mOl laoka
Plod (tlrl dug 1 J 4 C'n 0,8 -2.5 em,
" na ,riO kratK drier. go Zn IX. X
"
QUERCUS PETRAEA
(Matt.) Lieblein
(Syn.: Q. sessilis
Ehrh.)
Fam. Fagaceae
Kl1nj ak, Ijulik, belJik,
brdnl k
Ourmost Oak. Sesslh,Oat
chiloe l trochers. ch. ooir
Stein-Eiche. Trauben.
W,nterEiche
quercia. rovere ,schio
.lyG
81010glj8 - jednodomna, anemolilna. prelefnO
mczoWnll vfatD
Vrij eme ellielanja - IV, V.
RazmnOZallanle - sjemenom. .-
Slanls!e - nalbolie uspijeva na svjezim zem\II'
Sllma. a u pogledu hranljlvosll zemljlsta nema
velikih zahljeva, nalazimo ga na kiselom, pod
zoJastom eak i na slabo fazvijenom skeleloo
m
l.emJjistu, nizijskih, a naroeilo brefu\/kaslih .i brd-
sklh lerena. Zaslupljen u brojnim zajednrcama
sveza Quercion farnetto Horvat, Carpinion beWl,
i/lyrico podo/icum Horvat, F8gion iIIyricum Hor'
vat. Quercion roboris petraeae sr.-a!.
U asoelJacij i Querce - Carplnetum
Horvat kilnjak je najvafniji edifikalor. Ie
veoma eest u aCidOli!nOj hrvalskoj sumi kunlaka
i Pltomog kestena (Querco - Castane/urn croall'
cum Horvat), a na na5im terenima sa su'
sretu eisle kilnjakova sume (npr. Querce/um
men/anum Ceroj. & Jov.).
RasprOSlranjenosl u Jugo$lavlil - S, H, BH, Sb
eg. Ma.
Ope" rasproslranjenos! _ gOIOvo eijela Evropa
Primjedba veoma pollmorfna vrsta. U
lslo(':nim, krajevima zastupljon je tlV
.tsloen! hraSI" (Q. polycarpa Schur), koji je po
ekoJog!Jl (a i silean kltnjaku, ali Je
pfllagoden naMo suvljoj i loplijoj klimi. NjB-
gOY (Ileal zahvllta dijelove jugoislotne
1 MAllie IslO lako. po ekologiji (a i
lean kllnj3ku, u nasOJ Z!lmlji sa navodl I Q. dille-
chllmpli Tlln

.,
QUERCUS ROBUR l.
(Syn.; Q. peduncu/al a
Ehrh.)
Fern. Fagaceae
LufnJak, dub
Common Oak,
Pllduncul310 03k
ch6ne cammon, ch.
blanc, fOUYJO
Sliel -. SommOf- Eicho
qultrcla commune, 18m;a
c1I.< .... \ .... 'IT,.1I .WG,
,' c"I"",,;i IWe.
Habitus - lislopadno dIVe, 30-40(-50) m visoko.
pretnlk debla do 2,5 m (nekad i vise):
srroka, nepravilna, dobra razgranata.
Kor. - u mladosti glatka, kasnije uzduino ispu-
eala, u slarosti debela Ii do prake 10 em). uzduz-
no ispucala dubljim, (do 3-4 em), a poplatno
phl ki m. brazdama.
Korljenov aislem - jako razvijen, s centralni rn ko-
l ijenom, koji prodire u dubinu po nekoliko me-
l ara, botni korijcni se sire watno u sirinu. Obla-
zuje aktol rotnu mikorizu.
PuPooti - pokriveni brojnim, golim. spiralno ras-
pored'enim Ijuskama svjCllosmede boja, vlsni pup
js ok,u.ien sa vise manjih posiranih pupeva
Llalovl - na dosle debelim, golim, poluokrugllm,
2-10mm duglm peleljkama; plojka a-IS(-20} em
duga i 3-10 em na osnovi nesimel ricna,
okrugJaSla iIi usasla
Cvjetovl _ jednospolni: muski u 2-S em dugim
.esama, 1enski so javljaju pojedinacno iii u gru-
plcana do S
Kupula poluloplasla, sa lankim zidovime, 7-12
(--20) mm visoka, 7-14(-23)mm siroka, pokrivena
SIIniJTI, 1 -2 mm sirokim Ijuskama.
Plod (ti r) _ oko I ,S-5 em dugacak, 0,7-2,7 em
sirok sa povr&inskim uzduinim prugama, svjcllo-
sme" iii 1uckasl, viri iz kupu1e 1/2 do 2/3 duzine
visi no 2 3(-6) cm dugoj peleljci. Zri IX, X
Blologlja _ jednodomna, ancmofilna, heHofilno,
mel(;.hlna vfsla.
Yrijemo cvjlllianja IV, V
Aazmnotavanle sjemonom I vogolalivno.
/
1 \lfane,ca s pupovlma, 2. vrh ilbolka sa !lInskim evje-
lov,ma, 3. cvijlll , 4 tir s kupulom
Si aniste zahtijova duboka. glinovita iii pjesko-
vIta, plodna, preleino vlazna zemljista, sa viso-
kim nivoom podzemne vode_ Teie uspijeva na
plitk?m i suvom zemljistu_ Zalo su luinjakova
prete;!:no na l1uvijalno-deluvijalnlm zem-
Ijist,ma nizinskih Iii blago brciuljkastih lorena.
Tu je on zaslupljen u eisHm lutnjakovim sumama
!Ii u mjesovllim saslojinama sa grabom, poljskim
Jasenom I d/. OpisBn Je v611ki broj zajcdnica u
kOJ!ma luinJak !mB vidnu ul09u, a u poznatOJ sla-
vonskoj hraslovoj sumi (Gcnisto Querce-lutrr
roborls HOlvat) lu.!njak je edilikator.
AasprOl tranl enol1 u Jugolla,,111 - 5, H, BH, Sb,
Cg, Ma
Opea r esproslranjenosl - 9010VO cijela Evropa,
Kavkaz, M AZiJa
PtimJedba dosla vlHijobilna vrSla
U zemlj! je zastuplJon i Izv. slepski lutnjak
(0 peduncullll ora C Koch)

I
1. grBn{:lc8 I; pupovlma, 2. killanac, 3. l en,ki cvil!!t.
4 cvllet, 5. ll r
Habitus - listopadno drva, visoko j do 30(-35) m,
s dijamel rom debla do preko 100 cm.
Kora - 'leoma karaklerislicna zbog upadlJivo
crvenkaste boje u dnu brazdl, Inaee je sive bole
I duboko ie uzdu1: izbrazdana, sa rijetkim, us kim,
popretnim pukotinama.
Korll enav sl stem - jako rszvilen, s cenlralnlm
konjenom.
Pupovj - do 2 em dugi. dlakavi, U osnovi opko-
Ijen; brojnim, kontasto-Ilnearnim, do 2 em duglm,
krutim zalisclma, Ijuske si l no dlakave.
L! slovl - na dlakavoj. 5-25 mm dugO] petel]cl;
plojke dUg6 5-15 em j do 9 em !iroka, obllkom
'leoma pollmorfna, kotasla, na lieu tamnozelena,
pamela rapava, gala III posula silnlm zvjezdestlm
dlaeicama, na nalltju pepeljasta III tutkasta.
CvJetovl - jednospolnl: mukl sakupljani u rastra-
slle evasU no lenkoj osovlnl, dugoj 4-11 em: len-
ski na zajednitkoj dlakavoj peteljci.
QUERCUS CERRIS l
(Syn.: 0, Bus/riaca
Willd.)
Fam. Fagaceae
Turkey Oak
cMne chevelu,
ch. lombard
\I cerro
Kupula - poluloptasta, do 2 em visoka i 1-2
(-3) em siroka sa brojnim pepeljastodlakavi m,. do
1 cm dugim, stipulama, koje su Ime-
arne, siljaste (kupula podsjeta na Subarul .
Plod (fir) - iii po 2-4(- 7) lao
jadno, sjedeei iii na drsci dugoj do 3 cm: 2,-4
(-5) cm dug, do 2,5 em debeo, go, IIno
jzbrazdan, ui dluge godlne, u septembru III ok
tobru.
Blologlj a - jednodomna, anemofilna, kseroler
mna i heliofilna vrsta. Ima dobru sna
guo Dolivl Slarost do 300 godlna. ,
Vrl jeme cvj etanj a - IV, V, (-VI), paralelno sa
stanjem (nesto kasnlje od lutnjaka),
RazmnoZavanj e - sjemenom.
Stanl!Ue - na !Ii sJlikatu, pretezna nJ
dubljim, slabo kiselim zemljitima, ,u
brdskom pojasu, u zonl listopadnih kserolermm
h
i mezotermnih suma. Uteslvuje u Izgradnjl razll-
cilih sumskih zajednica, a posebno ucesee I zna'
caj ima u klimatogenoj zajednici sladuna i ce.ra
(Ouercelum larnello-corris Rudski) u Istotnlm
krajevime nase zomlje
Rasprosh en/enost u Jugosl evi/i _ S. H, BH, Sb.
eg. Me.
Opca rasproslraojenos! _ juina i jugoisl oCna
Evrope, M. Azi/a. Sirlja.
Pri mjedba - varljabilna vrsta, opisano nekoUk
o
niith sistematskih kalagorija
U Hercegovln! je zablljaten h!brid makedonskO\l
hrasla (O.lro/ano Webb.), sa cerom, u nauc! po-
znat pod Imenom Q. x IIchnolderl Vlerh

49
QUERCUS
FRAINETTO Tenore
(Syn .. O. farneffoTen.,
O. confer/a Ki l. :
Q. hungarica Hub.)
Fam. Fagaceae
51adun, blagun,
krupna granica,
ploskac
Ue.llan Oak
"amatto Eiche
II Farnello
Habitus _ listopadno drvo, 25(- 35) m ... isoko (ce-
sto i grmJ, s promjerom debla do I m.
siroka, okrugJasta, dosta gusta.
Kora _ dosta lanka, svijetlosiva, uzdu!no j po-
precno ispucala. Jednogodisnje grancice gusto
dl akave. u jesen ogole.
KOllj.noy aisle m - dobro razvijen.
Pupoljci _ grupisani pri vlhu grancice. mnogo,
krupniji od pupoljaka oslalih hrastova. dl"kavi,
zu6kastomrki do sivkasti, garnii najkrupniji ,
Lisloyl _ r ozelasto skupljeni ns vrhu izbojaka: na
dlakavim, obitno 2-6 (rijetko do 20) mm dugim
peteljkama; plojka 10-20(-30) cm dug a, 6- 12
(-20) cm siroka, na osnovi srcasto usasta. na
licu zetena. na nalicju meko dlakava.
Cvjetovl _ jednospolni: muski u resama, nil :I::
osovini, dugoj do 12 cm, !enski grupi-
sanl, sjedeci, ill, rjede, na kratkoj. do 6 mm du-
gOj, dlakayoj drsci.
Kupula _ sa dosta tankim zidovima, 6- 12 mm vi-
soka i 12-15 mm Siroka. cropaslo pokrivena broj-
nim ljuskama. koje su gusto obrasle rdasto!ucka-
slim dIE' kama.
Plod (llr) _ oko 15-25( - 35) mm dug i 10-12
mm S,lrok. 2-3 puta duii od kupule. Zri u septcm-
bru i oktobru iste godine.
810100l1a jednodomna, anemolilna, heliolilna i
kserol ermna Yrsta. Ima wlo jaku izdanacku snagu.
VrlJeme cvjelanja - IV, V, paralelno sa IISlanjem.
Razmnoiavanj e - sjemenom.
Sianlit. _ lercni brdskog regions, prclei.no na
dosla suyom. kisclom, dubljcm
1. granl:icll s pupovima, 2. Iorh lzt\ojk:l sa lensklm cyje
lovimo, 3. cv!Jot. 4. ilr s kupolom
Ima ucesce u brojnim sYjellim, kserofilnim, hra-
slovim zaJednicama SyeZa Quercion '/lfnerto Hor-
yal, no najveCi znacaj ima u klimatogenoj zajed
nici sladuna i cera (Ouercetum larnello-cerris
Rudski). gdje je glayni edi l ikator. U HercegoYini
je opisana Ouercetum con/crrae hcrcegovlnicum
M. Wraber. U visinu se penje preko 1000 m.
Rasproslranjenosl u Jugoslavljl - Dillmacija. BH,
Sb. eg, Ma (praleino isloeni dljalovi nase zemlje).
Opea rasproslranjenosl - jugoislocna EYropa
(Apenlnsko pol.. panonska obi est. Balkansko
poL), M Azija.
Prlmjedba - opisani su Yarljeleli' Yar. macroph,l.
loa (C. Koch) Schwarz. ciji su li$IOvi sjodeci. iti
na kratkim, do 6 mm dugim peteljkama. u osnoyi
duboko srcasto usasl i: var. minor Ten. eiji su
tisloYI nn dosta dugackim (- 15 mm) potell kama, a
pri osnov! srcasl i iii odsjeceni

1 9ranica $ pupov,ma, 2 vfh i(bojkll sa lcnsklm cvle.
'ov,ma. 3. mu!;k, cvijal, lir 3 kupulom
Habitus - listopadno drvo iii grm. dosligoe visinu
do oko 15( -20) m i prsni promjer do preko 100 cm.
Kor. - dubOko ispueal s uzdut.nim i popreenim
pukotinama, debela. sivopepeljasta.
Kori j enov sislem - dobro razvijeo, snatno pro-
dire u kameni tu pOdlogu.
Pupovl - dosla sitni, 3-6 mm dugi, sivosmedi,
malj avi. Zalisei siroko lincarni do kratko kontasli.
Ll slovl - na 4-15(-22) mm dugim, odozgo slabo
,t ljebljenim, peleljkama; plojka debela i evrsta, u
osnOVi malo sreasta do klinaSla, 4-10(-13) em
duge, 3-6(-8) em siroka, na lieu, u pocetku dla-
kava, kasnije obieno ogoli, na nalltju sa gustim
maljama, sivozclena
CvJ.lovl - j ednospolni ; muski u reS8ma, oa gusto
dlakavoj asovini dugatkoj do 6 em; tenski paje-
dlnaeni , lJI u zbijenim grupieama po 2 do 5.
Kupula - sa lankim zidovim!l, plitka, 8-15 mm
visoka i 6-15 mm siroka.
QUERCUS
PUBESCENS Willd.
(Syn.: Q.lanuginosa
Thuill.)
Fam. Fagaceae
Medunac, sUna
granlca, magaricar
Pubescelll Oak. dowllY
0.>
chMa pubescenl .
ch. blallch
flaum-Elchc
rovere pubesccllle.
roveralla
,WG
Plod (f ir) - javl j a se poj edinacno iii u grupicama,
dosla sitan, sjadeci ill na kratkoj Zri u
seplembru i oklobru isle godine.
Bl ologija - jednodomna, anemo/ilna, kserolerm-
na, kalcililna (ali i na silikatu), helio/ilna wsta
Vrlj eme cvj etanJa - IV, V, paralelno sa listanjem
(kaSnije od ki tniaka i lu1njaka). .
Stanlite - podrucja sa suvom i lop 10m submedlle-
ranskom i medit(lranskom klimom, ali zalazi duo
boko u konlinenl . Praleino iivi na suvom i
kom skelclnom zemljislu, na IOplij im ekspozlcl-
jama. Nalazimo ga pojedinacno iii u raslrkanim
grupama u podrucj u degradiranih hraslovih sum3,
u Ie u svijellim hraslovim i drugim ICI-
rnofilnim surnama_ Zastupljen u brojnim asocija
cijama reda QUfJfcelalia pubeseenlis Br. - Bl.
Rasprostr anjenost u JugO$laviJI - S, H. BH, SI>,
eg. Ma.
Opee rasprostranJenost - srednja i ju1na Evropa.
Krim, Kavkaz, M. Azija
Primjedba - veoma polimorlna vrsl a. Od vainiiih
taksona navodimo samo ove var.
(Syn.: Q lanuginos(J Thuill. var. /ypica Beck). kOll
ima listove srednie velieine. a najeesee ne prelaze
dufinu od 6 em, a lisna peteljka ie duga
mm: var. pl nnalilida (Gmel.) Spenn. elil su lislOVI
najeescc dug I 3-5 em; var. crlspale (Stev.) Spenn ,
kotl Ima listove najeesce sarno oko 2 em duge,
rjede vece. U naso) zernlji je zastupljen I t. ZV.
hrast" (Q. vl rgltlana Ten.), kojl ie slitan
meduneu, Ie ga neki smatraJu samo nJegovlm va'
rijelelom

51
QUERCUS TROJANA
Webb.
(Syn.: Q. macedonica
A.
Fam. Fagaceae
Crnl cer, makedonskl
hrasl, oslrogun
Macedonian Oak
chime de Macedonie
Mazedonische Ei che
Iragno
Habitus - lislopadni grm iii manje drvo kOje ne-
kada maze izrasti i do 20 m visoko i dostiei prsni
promjer ad preko 100 cm. Krosnja u ml adosti pi-
ramidalna, kasnije si roka, j ajasta iii polukuglasta.
Kora - sliena cerovoj . Na tanjim ograncima i
graneicama glatka, sivkastozelenkasta, sjajna, na
deblu i debljim ograncima debela, po nekoliko
em, sivQsmeda, duboko mreiasto ispuca.
Korljenov slslem - ima centralni korijen i dobra
razvij ene boene korjenove.
Pupovl - aka 5,5 mm dugi i aka 3 mm debeli,
ad veeeg broja crepasto poredanih
Ijusaka, koje su u ml adosti dlakave.
Llslovl - elipticni, 5-8 cm dugi i 2-3 cm siroki, na
kratkoj peteljci, tvrdi , rolukozasti, sa izrazenom
nervaturom, narocUa na nalicju ; botni nervi se
zavrsavaju trnasto, izvan zubaca. Ostaju na gra-
nama preko cijele zime.
Cvjelovl - jednodomni ; muske rese duge 22 do
36 mm, sa 7-13 cvjetova, sa 4- 6 prasnika, antere
sasvim gale iii pri vrhu dlakave; zenski najcesee
pOjedinaeni , iii najvise s 4 cvijeta na istoj resi.
Plod (ilr) - slican cerovom, duzina mu znalno
varira ad (22) 28- 45 mm, debljina 13-29 mm, do
pola se nalazi u kupuli koja je visoka 11 - 35 mm I
19- 33 mm debe la, sjede': a. Sazrijeva druge go-
dine (do novembra) .
Blol091ja - jednodomna, anemolilna, kserotermo-
IIlna, lololiina i kalcililna vrsta. Ima veliku izda-
nacku snagu, najveeu od svih li stopadnih hraslova.
Vrljeme cvjelanja - IV, V.
Razmnoiavanje - iz sjemena
1. grant ica s pupovi ma, 2. muski cvjetovi, 3. prasnik,
4. ilr s kupulom
Stanisle - topliji tereni submedi teranskog pod-
rucja (strme kreenjacke kamenjare, vrt aeasti tere-
ni , degradirane povrsine podloine eroziji, uvale.
doci itd.). Cesto tvori eisle sastojine od nekoliko
desetaka hektara, iii manje sumarke, iii ima ele-
menats meduneeve iii bjelograbove sume, pone-
kad i sa zimzelenim vrstama, ali su cesta pojedi-
nacna, starija soliterna stabla. Nalazimo ga od
obale mora (Crnogorsko primorje) pa do 900 m
nadmorske visine : na juinim padinama nekih
vrhova penje se i preko 1000 m visine, ali se naj-
cesea i najobilnija slani sta nalaze u prosj eku iz-
medu 200 i 500 m.
Rasprostranjenost u Jugoslavijl - He, jui na Oal-
macija, Crnogorsko primorje. lilogradsko pod' uc-
j e, skadarsko podrucje, Metohija i zap. Ma.
Opea rasprostranjenost - zap. dio Balkana, juga
istocni di o Apeninskog poluotoka (Apulija) I s/e-
verozapadna M. Azija.

,
1 1enski evJelovi u pazuhu IIs13. 2 tenskl evljet. 3 mu
!ki evije1. 4 fi r !I kupulom
Habllus - zl mzel eno drvo iii grm sa $irokom i
okruglasl om .. Dosligne oko 20 m,
a prsnr promier debla Ie oko 30 (rrJel ko 1 dO 100
1200) em
Kora - u mladosl i siva i glatlta. kasnije l amno-
siva. ispuea na sil ne, lamne Ij uske
KoriJenoy lillem - jako Hlzvijcn, i ma dugacku 1
Jaku t ilu srtanicu, ali su i botni korijeni dobro
razYi jeni.
Pupovl - tuckasl obi jeli, guslo dlakavi.
Lil loyi - oko 3- 8 em dugi. 2 4 em $i roki. silj a!i.
na kralkoj pe!eljci, t .... rdi, kot asl l, no odraslim
stabhma cj ctovi l og. cesto nadole povljenog ruba,
a na i zdancima su jate nazubljeni. na lieu lam no-
zel eni i sjajni, na nalitiu bjelkasti iii i.utkasti i
pahuijaSl i OSl aJu na g(anama prosietno 2 go-
dine
CVlelOyi - jednodomni: muski u rOSOma, dugim
do 7 em: .f:enski su pojcdinatni, iii po 2 zajedno,
QUERCUS ILEX L.
(Syn . Q. sempervirenl
Mi ll)
Fam. Fagaceae
Celvina, crnlka
Ollk, Holm 0 ..
Yeus!! EousE)
G.un.Elche
elice. Iccclo
.\\6
Kupula - sa Ian kim zido .... ima i sa .... rsto priljub-
Ijenirn, maljavi m st lpulama, .
Plod (iir) - oko 2 em dug. svijetlosmed Z(I pl'l6
godne u seplembru I oktobru
Biologija - j ednodomna, anemoi llna, kserotermo-
l i lna. heiioli l na vrsta sa jake
nom gradom. Ima jaku i zdanacku snagu i z pan,s I
zit a. Dolivi Slarost i do 1000 godina,
Vrljeme cvjelanja - IV, V.
Razmnolavanj e - sjemenom. .
Slanltte - ces .... ma ie edi fikator zimzel enc,
mal ogcne (kli mazOnalne) sumsko asocijaci je cr
nog jascna i ces .... ine (Orno-Ouefcetum ilicis Hor
val iC). koja pri pada svezi Ouercion ilicis
raSl e na dubl jim zernljistlma.
n;, crvenici ( Ierrll fossa). Mula je, tukvi h
sacuvano u Pri moriu (npr. Oundo na Rsbu.
zatim na Mljel u, Brioni ma il d,) , Tc Sume su de-
gradi rane, Ie danas susreCerno naj razli t itij e de-
gradael j ske sladij e lipa neprohodnih zimzelen
lh
sikara. zvani h makije. sa vecim brojem vrl o zna'
taj nih faeiesa. nasl alih pod utieajom co .... jeka III
lokalno-kli mal skih prilika
RalprOl lranjenol1 u Jugollayll' _ S, H, BH, Cg
(ol oei i uski, priobalni pojas). .
Opc:a rasprostranl enOl1 - Sredozemlic, sj ov.
ka. zapadni i sje .... . dijelo .... i M. Aliie, Kir enalka
Ka$mir.

53
QUERCUS
COCCIFERA L
Fam. Fagaceae
Pmar, komorovac,
ol trika,
K&rmes Oak
ch6ne kermh
Kef"" ' -' StechEtche
querela $plnon
Habllus - javlja se pret etno kao nizak, gust, ne-
pravi lno ,azg.ana! grrn, rj ede kao manie drvo,
koje IZrasl e dO 10 m visoko j cesto s promjerom
debta do 30 (rjede j do 50) em.
Kor. - do oko 2 em deblj i ne, siva, pfltko J gusl o
ispucana u Ij uske lamne boJe.
KoriJenov I latem - sa jako razl/lj enlm centralnim
kor ijenom j broj n! m boen/ m korijenima.
PUpovl - sl lnl , smede boje, bez zalislaka.
Ll iloyl - zirnzel eni, kof asti, kruli, u mladosl i dla-
kavl , kasnl je gol i , (1)2-5 em dugi i (0,5)1-2,5
(-3) em irokl, na li eu sjajnozeleni na nalicju bll-
j edozeleni, na pel eljci dugoj 3-4 mm: ostaju na
granama 2-3 godi ne.
Cvjelovl - muski u 2-4 em dugim. dlakavim re53-
mao l enskl su po 1 iii po 2 zajedno.
Kupula - duboka, debe Is. odrvcnjela. pokrlvena
tvrdi m, bodl jasl im, dolje I gore 111 uslranu povije-
nim stipul ama. gol ovo 5jedeCa, ill je na kralkoj
drAei,
Plod (1Ir) - veCi m dijelom u kupuli, do 3 em dug
I do 1,5 em si rok. Zri VIII, I X, druge godlne.
Blologlja - j ednodomna, anemofilna. hel i ofilna.
kserolermns vr5ta. Ima jaku Izdanseku snagu.
YrlJeme CYjel anja - IV, V.
Razmnoiavan/e _ sj emenom_
-:- kod nas je zastupl /en u nskim kra-
lavlma Pnmorj a, u makiji zajedno sa eesvinom
(9 Hex L-J- Tu Je on kal akteristiena vrsl a zajad-
mce Orno - Cocci/aratum Horvsl lc, koja je za-
stuplj ena u AirOj okoli ni Orebica ns Peljescu i oko
UICinj a. U julnim dijelovi ma Makcdonlje izgra-
1, ienskl evjelovl u pazuhu lIS\6, 2 eVlJeL J.
nlel. s Irllu nunih slrBna. 4 tir. 5. razlleltl obllei 2"eva
s kupulama
duje prOSlranu, guslu i leAko prohodnu zaiednieu
(as. Coccllelo-Carpinefum oriental/s) tips pseu-
domaklje zajedno sa kukrikom (Carpinus orienta-
lis MilL), zelenikom (Phil/ylea media lo). jasmlnorn
(Jasminum fruficans L.), primorskom smrdljikom
(Pis/acia IBrebinthU5 lo), grozdaslim rujem (Rhus
cor/aria lo), fojom (juniperus exce/sa M. B.).
Amrikom (Juniperus oxycodrus lo). Aimsirom (Bu-
xus sempervirens lo) i dr. Prel eino nsseljsva sirO-
masna. kreenjaeka zemlJlsla. penjuci se u vislnu
do 400 m, rij el ko do 600. a pojedinaeno i u gru-
pama I do BOO m.
Ral prollranjenol l u Jugoalavijl - H. eg, Ma
Opca rasprollran/ enoal - juina Evropa, M. Azija.
sjcv Afri ka. Slfija. Palesl ina
Prlmjedba - prema obliku i velieini lisne plojko.
obliku i velieini kupule i fira. oplsano je nekolllo.o
Ifllraspecijskih obllka

'0

, \ '
r
lC"\ V'i'

t
' (
c ..... J
1 grantica s pupovlma. 2 klijanliC. 3. mutkl cv)elovI, sa
$l rane. 4 lensk i cv/alovi, 5. plodna Ijuska. IlVana.
6 oknljerll plod. 7, plod (ora!;fi)
Habllus - listopadno. do 30 m visoko drvo. s
precnikom debts 40-60 em.
Kora - kod miadih iZbOjaka
sa brojnim bjelicastim, bradavi caslim
(Ime'l nakupinama, malo Ijapljiva: kara deble u
mladosti bijela. tjusti se u horizonlalnim Irakama,
kasnije u donjem dljelu je erne i duboko Ispuca.
Korljenov slsl em - osim manje razvijene t ile
srcanice u prvoj mladosti, ima jako razgranat e
baena tile
PUPO.,) - aka 3-4(-8) mm dugi. brajne Ijuske su
zelenkaslosme<le do crvenosme(le
LISloy) - gall , U POCClku malo Ij epljivi, 3,5-7 em
dugi i 2-4 em iroki, i maju 6-9 pari bocnih ne.
rava, peleljka lista gola, 2-3 em duga.
Cvj elovl - mutkl u sjedeci m, 4-6 em duglm reo
samo, formiraju se vee u jesen, fenskl takodar
u resoma, koje imaJu drku, duge su oko 2 em,
pojavtjuJu so lek u plotjeee.
BETULA PENDULA
Rot h
(Syn.: B. verrUCOS8
Ehrh.)
Fam. Betulaeeae
Breza bradavi';ava
Sliver Bilch
bouleau veff uqueux
GemelJle Bl lke.
WeiB8irke
betula blanca
6oPOA30'I.:lTall
Plod - u plodnim visetim resama koje su na duo
goj tankoj peleljei, smede boje : 10 je oracie oko
2 mm dug. Zri u julu i auguslu.
Blologija - jednodomna, anemolilna, heliofilna
v(sla. Izdrfi veoma niske temperature.
Vrijeme cVjetanja - IV, V. para lei no sa listanjem
Aazmnozavanj e - sjemenom i izdaneima.
Slanl ste - cesto Obrazuje tisle sum ice (brezikej
na smede kiselim i podzolaslim zemljiHma, a
kao pionirska vrsl a naseljava sletine i sumska
pozarista, kOja brzo osvaja posto jOj sjeme raz-
nosi vjetar i sa velikih udaljanosli. Qsim loga,
natazimo je pojedinacno i u manJim grupama u
Svijetlijim sumama. Pojedinacna Sl abia se penju i
do oko 1900 m nadm. visi ne. Nije mnogo izbirlj iva
u pogledu kvali tela zemljista, a javlja se i na
kretnjackim i silikatnim masivima.
RasprOSlranjenosl u Jugosl avi jl _ S, H, BH, Sb,
Cg, Ma (juzna graniea).
Opea raspro5lran/enosl _ zapadna, sjcv. i juzna
Evropa, M. Az ija, Kavkaz, Sibir.
Prlmj edba - s Obzi rom ne 'leoma prostrani area!
breze poznali su brojni ekotipovi (rase) pa Ie da-
nas Lin n G-ova, prvobilna B. alba L.
na veliki broj vISla i nizih sislemalskih katego.
rija. Od aul ohtonlh vrSla breza kod nas jo zaslup'
liena mal /aYa (cretna) b. (B. pubescens Ehrh.j,
koja jtl mnogo (joda od obicne breze Odlikuje
se gusto dlakavim grancicamfl, koje su baz bra-
davica, Jajastim Ustovima koji su u mladosli, "flO
i njihova peteljke, dlakavl RaSle no Clcl ovimn !
drug 1m vlotnl m lerenlma

..
ALNUS GLUTINOSA
(L.) Gaertn.
Fern. Belulaceae
Joha (Iova) erne
Alder
tune commUrl. ,une nai r
SChwarzerl., Rolerle
.'no. onl.no nero
o.\loXII KMlhca., o. 'IeI'IIU
Habitus _ lislopadno drvo do oko 20(-25) m vj
sine, sa pravi m, vitklm deblom.
Kor. - kod mladlh primjeraka glatka, zelenka-
stosmeda, vil-manja sjajna, kasnije crvcnosme-
da I IJuskava, do 2 em debele.
KoriJenov alltem - jako razvijen, nema zilu srca-
nleu, aU ima snszne bofne korjenove.
Pupovl - Il aplj !vl, pokriveni sa 2 smedeljublcaste
IJuske.
lItlovl - u mladosti ne lieu Ijapljl"i (lme!); adreali
su 4- 10 cm dugi i 3-7(-9) em sircki; peteljka
1,S-2cm dugs, l islOyi prij e opadanja jako potarn-
ne, Inace su zslvorenozeleni, goli j sjajni, sarno
1'18 naUcJu u pazuhu nerava sa crvenosmodlm
dl.tleama; lista u aprilu.
Cvjetovl _ u 5-6 em dugim, visecim. riu-
bltastosmedim resama, po 3-4(- 5) u grozdu, na
debeloJ savijenoj peterjei: tenske su lese silno,
na petalikama po 3-4 u pazuseu Iislova.
Pfod I aJeme - aka 2- 3(-4) mm dugl smedi,
splJottenl ora$tici (nux), koji sa slrane imaju
vrl o uska krloea, a nalazo se u $isarkama, koje
se sasl oje iz zadebljellh i odrvonjellh Ijuski : sl-
$arke u dOba zronja no opadaju, oSlaJu na gla-
nama do Ijolll OlaStici sazri/ovalu u oklobru IIi
novembru. osl aju preko zime u Sisarkama, a ispa
dalu tek u predproljecne dano.
Siologila _ jednodomna anemolilna, holiolilna
(ali dobra podnosi I izrazito hlgrolilna I
hldrolilna, brzorasluca vrsla.
Vrlleme evJetanJa _ II, III, prije Ilstanj a.
Razmno!avanje - sJemonom Ivegelal!vno.
I s I lenskim le5ama. 2 klljell8c .
3. p. lperak (pokrovnl lisil sa IIi ... cvijeta . sa s t.ane,
4. nil parlgon . 5. lenska .esa. 6
Ipokro_nl tist) 511 (Iva t(:n51<0 evilate. vonlSka ,lIla_ol '
unutrdnili . (desnoj s trana. 7. tjusks llhrke. 8 plod s
(lv'Ju st,ana
Sianiite - vl aina i duboka humozna. tesl o pje-
skovila zomljisla na aluvijal nim l erenl ma. Susreto
se uz nizinske i brdske pol oka i rileke. Obrazuja
teslo elsIe sastojine (jos!ke) na zamocvaronim to-
renima, gdje voda duze na si agnira, all gdje je nivo
podzemne vode visok, a testa je u mjet;ovillm
umama Obrazuja t;ume koje pripadaju posebnoj
svezi higrofilnih suma (Alneto - Quarc/on ,oboris).
Ra,prostr anjenoal u Jugo,lavlll - S, H. BH. Sb,
eg, Ma.
Opta r.apro.lranleno,1 - Evropa. Kavkaz. jugo-
zapadna Azija. zapadni Slblr
Prlmjedb. - na brojnlm bocnim filama mogu so
vidjetl oraSasle kvrllee od bakterlje Actmomyces
_ Schinlis slni, koja sa koristl slobodnlm ale
monlarnlm szolom iz vazduha





",
,
,

J.

( ,
."
. '" .

\j )
I
1. grantiCil a pupovima. , klilanac. 3 prlpefak sa If.
mui ka evil,la . . pra$nik na hslitu perigona. 5 ien, kI
reM, I . prlperak (pokrovnl list) l a dva lens ka CVllela.
vanjska (gOrell unullainja Idol,e) Slranll. 7. Ijuska "hrke.
unulratn,a alranl!. 1 plod II dvlju botnlh .wane
HabHua - listopadno drvo eke to( - 25) m visoko
$8 uspravnlm, guslim granama.
Kor. - svlJeliosiva (Imel) I dugo glalka. slaJna.
kod duglh IzboJaka I IzboJaka Iz panla I korljenla
je fucltastosmeda III sivosmec:la. sa broJnim bJel-
kasUm lentleelama. Kora sadril oka 15 /, lanina
KoriJenov ..... m - Jako razvljen. plilak, obuhvala
vellku povriinu.
PupOYI - nlau Ilepljivi, lino su dlakavi, u poc!atku
su z.elenkasH, kasniJe ervenkaslosmec:ll .
Ullcm - oke 4- 10(- 12) em dugi. 3 - 7(- 9} em !i-
rokl. na lieu golovo goll i tamnozeleni, na
slvozelenl do modrlkastozelenl, gUBlo dlakavl.
CVjetovi mu6kl I fenakl u 1888ma, fermiraju ae
u leun I lakvl prelime; mulke fesa po 3-5 u
grupama na vmovlma graniea. duge 7-9 em,
smed_, ImaJu etvorotlani perigon I
ALNUS INCANA (Ll
Moench.
Farn. Belulaceae
Joha Uova) bilele,
,Iva
Grey Alder
1Il1"e blanc
Weisserl(l , Grauerlo
IIlno bianco
0.\11:1 CCp:t K
4 pra!nlka U cYijetu. Zenske rese U obliku male
ellpsoidne :iii.rko, sjedece iii na maroj drsci.
Plod I aJ-.na - okruglasti. plcsnal! orast i6, op
kellen neprovidnim uski". kriocelom, a nalazi se,
takeder, kilo kod erne Johe u Jajaslim, odrven!e
11m AIarkama. Sazrijeva U oktobru.
BiologlJa - jednodomna. anemoli lna, heliofilna
(ali dobra padnosi i sjanu) , higro-mezofilna v(sla
Yrijame cv,atanJa - iii, prije listanja (evjets za
eka 20 dana ,anije cd erne Johe).
RumnolDllnJe - sjemenom i vegelalivno.
Stanili. - ne slavlja velika zahtjeve u pogledu
kvalilela zemIJI!la. Rasle na pje:icanim i il oya-
slim zemljistima, uz hl adnije riJeke. potoke i pia-
nlnske izvore, izbjegavajuci terene sa
jucom vodom i obrazuJuci zajednicu AlnelUm m-
canae Aieh. & Sigr. To su pol ozaji iznad
erne jolle. u prosjeku od 500- 1300m nadmorske
visine. ali jo zasl uplJena j u mijesanim sasl ojl-
nama s njom, na neslo nlllm nadm. visinam<l
R.aploall.nJenoat u Jugoal.vlll - S. H. BH. Sti.
Cg.
Opt. r"ploalranj_noat - Evropa. Kavkaz. jugo-
zapadna Azlja.
Prlmj_dba - u nasoj zemlJi je zasluplJena i le-
l en. iii . Ipso Joh. (A. vlrldla (Chahc] lam. & DC.)
areal zahvata Alpe. Karpate j neke dij eloye
Balk. poluostrva. Na slaniAlima blJete i erne Johe
zapatenl su i njlhovi kn! anei. opi sani pod rnznim
Imenlma. Islo keo i kod erne joho. lako so ne
ll1ama blJele Johe obrazuju kvrl iee od Actino'
myces - Schlnlie alnl.

57
OSTRYA
CARPINIFOLIA Scap.
Fam. Corylaccae
Grab ernl III hmeliasti
Hop hornbeam
cha. me houblon
Hoplen-, Schwarzbuehc
carpino nero, O$I.la
Ute , erpa6 oGbllI"OIlC""'" ,'j
Habitus - aka 15(-20) m visako listopadno dIVa,
sa prsnim promjerom do 50 em, masivnog i ceslo
krivog debla i si roke, dosta , ijelke,
Kaf. - kod slarijJh izbojaka sjajnomaslinasta iii
crvenkaSlosmeda. gala sa svjetlijim lentiecta-
rna; kod starijih slabsla sliena kuri dlvlje
lamnosmeda, ispucala, laka se Ijusti, aka 1 em
debela,
KorlJenov _Istem - dobra razvijan, dubok. sa
jako razvijenim bocnirn tilama.
Pupovl - zcienkasl osmceJi, Ijuske gale, brajne.
i botni pupovl pribliino iSle veliCine.
Lislovl - dugi 5-13 em i 2.5-6 em lamno-
zeleni. imaju 15- 18 pari bocnlh narava. Usia kra-
jam aprila iii u prvoj polov!ni maja.
CyJelOYi _ u viseeim, do 12 cm duglm i
5-7 mm deballm resama. koje se razvijaju vee
u jesen uz vr!lnl pupoljak. najce!lce u grupama
od 2-4, pojedini cvjetici goli, sa 3- 14
praAnika. bez cvjelnog omolata. tenski u polu-
USpravnim. 3-6 cm dug 1m r9sama u pazuhu 11-
Slova izbojaka_
Plod - jednOSjemena 6-10 mm duga,
glalka, tul osmeda. jedva prlmjelno uzdutno re-
brasl(I. poipu no zatvorena u mjel naslom plod-
nom ovoju. koJi obrazuju rese popul j!iarki, sllc-
ne resam3 hmalja (imel). Ovol ie izduteno iajast.
polpuno zalvoren, 10-25 mm dug I 6 do
14 mm Al rok. spolja obrasl ao o!llrlm dlacicama,
kOje prl branju mogu Izazvali upalu kol e. Sazri-
jcvaju u julu IIi auguslu.
1. S 2. kllj ll. nll.e. J evijel
OdOldo. 4. 5 dva 10nska evljela. 6. tenska resa.
7 plod u mjdinaslom ovoju. dol le: uzdu1nl preslek.
a plod (ordei l:) s dvilu sirana
81010gljo - jcdnodomna, anemo/ilna, larmofilna
vrsla. Dotivi slarosl do oko 100 godina
Vrljeme cvjelanja - IV, V.
RazmnoiavBnje - sJemenom i vcgelalivno.
Stan1!ile - tislc iii mje!lovile sastojinc na strmim.
plitkim kretnjackim i dolomilicnim (javlja se I na
serpentinu) . veci nom prisojnim Icrcnima. naj-
ce!lce u pojasu hraslov8. U zemljl uceslvu-
je u izgradnjl brojnih zajednic8. npr. Dstryefo-
-Ses/erie/urn 8utumnalis Horvat, Querco Ostry
atum carp/nUoliae Horval, u konlinentalnim dlje
tovima Hrvatske I Bosnc. Ie: AceriOslryoFage-
tum Jov., OSlryOQuercelurn cerris Vukic. i dr. u
zapadnoj SrblJI.
RBIprol 1r8njenoll u - S, H, BH, Sb,
eg, Ma
Opea ralprol lranjenolt - sradnJa Evropa, Bal-
kan. M Alija! sjeverozapndni Iran

1. granica a pl,lpovlme. 2. klllan!c. 3. mubl cvije1.
4 praSnlk. 5. <Iva 1ensku cvl!CIB. 6. Ije!niak Ii
dvlju strane
Habllus - veoma ral.granal. gust lislopadni grm,
2-4 m vislne, all se nekad ral.vije kao manic
drvo do 7(-10) m vlslne I do 20 em 1,1 prom/eru.
Kora - pepelJastoslva IIi ervenkasle, glal ka. l an-
ka, sa markanlnim bjelkaslim lenlleelama, kasnlje
posivi i plilko ispuea.
Korljenov sislem - plitek, siroko razgranlcn, d?
Ircee gOdine ime verlikalan korijen, kasnlJe horr-
zonlalne file.
Pupovl - dosle krupni. do 3 mm dugi , pokrivcni
svijellosmedim, po rubu trepavieastim IJuskama.
Lisl ovi - 6- 10( - 13) em dugl I 5 ..... 9 em slroki, na
li eu tamnozeleni sa rijetkim dlael eama iii goli ,
bel. sjeja, na nalleju svjelllj i, du1 nereve dlakavi.
Cvjel ovi - muski u resama, ob/ eno 2- 4 zajedno
u grupoma. formirane su vee u je.sen, i lada su
svi jet!osmcOe do sivosmede, prezlme zalvorene,
u rano proljece se olvnroju I prase polen, ImaJu
CORYLUS
AVELLANA L.
Fern. Corylaeeae
Ujeska oblcna
European Filberl. halli.
hazel-nul
nolsetl er. coudrler
commun
gemelne Haselnuss
noedil lo, aveliano
.\\:u"",a ue;"Kuoucllllal,

guslo dlakave pokrovne Ijuske, veeinom 4
nika koji Su preteino razdijeljeni na dvoje, lako
da svaki evijet ima 8 prasnlea; zenski po dva
u evastima keji su slitni pupoljeirna iz kojih u
rano proljeee vire l amnoerveni dvodijelni, kon
tasli iigovi.
Plod - u grupama, naJtesee 1- 4 zajedno, okru
ien; lislollkirn zvonelikim ovojem, nazubljenog
iIi reinjevitog ruba, koji je u potetku zelen. ,so:
tan, kaSnije kofas\. Plod
orascie (Ijesnik) sa jed nom sjemenkom, okrugaO
iii jaiast. IS-IS mm dug i 13- 15 mm slrok.
Biologija - jednodornna, enlomol ilna, u odnosu
na sjenu veorna plaslltna vrSla.
Vrljeme cvjelanja - II, 111, dosle prije listania.
Razmnohvanje - sjemenom I vegel al ivno.
SlaniiUe - sume I sikare umjerenog pojasa sje
verne hemisverc. CeSlo u asoeijacijama Querco
-Carpine/urn i Fagetum mon/anum. a cest o obla
zuje guste sibljakc. Javlja se od nizine, a penla
se i do 1700(- 1800) m. Jevlja se nn svjezim. plod
nim i dubokim l.emljislimn. a nile ri jel ka nf ns
toeilima i siparlma kao pioni rska vrst a.
Rasprostranjeno5t u Jugoslavl/i _ S, H, 8H. Sb.
Cg. Ma.
Opea raspro5tran/ enosl - SkandinavlJa (osim sjs
vernih dljelova), srednja I zapadna Evropa, Sre
dozernlje, Balkan, Klpar, M. Azlja, Kavkaz, sjav
Afrika
PrimJedba - u kulturi sc uzgajaJu r81. ne sOlie li-
Jeske koie se razll kuJu po veli ei ni I kvalil elu plo-
dova, koji su veorna tra.teni ns Ir1islu

59
CORYLUS
COLURNA L.
Fam. Corylaceae
LlJe,ka met la,
dlvolljeska
Turkicll lIaZOI
nolselier du LIlIJanl
Baumha$cl, Oicknuss
nO(:clOIO madil'uranc()
"CUlI-lIIll

Habitus - do 25(-30) m visoko lislopadno drvo,
sa pretnlkorn i do 75(-100) em, pfOlvilrrorn,
kupastom. !iroko zaobljenom, gustom kesnjom.
KOfll - slvkastobi jela do tamnosiva, debela, me-
kana, plulasla. plitko uzdufno Ispucala, u sta-
rOSll ljuspasto se Ijusti; kod slarijill izbojaka zuc-
kastoslva sa debljom i nepravllno ispueatom plu-
tastom korom.
KOriJenov slslem - snaian. Oobro vcic teren, te
se uspJe! no koriSl i za i vjetrobrane
pOjaserve.
PupaYI - dosta krupni (oko 7 mm dugl), Ijuske
zaobljene, svljellozclene sa tamnijim ruborn,
pustenaSl e, vrsnl krupniji od postranih.
lIsloy( - ns li eu tamnozeleni i u pocelku dla-
kavi. na nalicju svjeWj i, uz nerve dlakavi, 7-12 em
dugi I 5- 10cm siroki, imaju 5 6 pari nerava.
Cv)elovl - mU!kl. u I csama, po 2- 3 zajedno, for-
muaju sa u jesen i l ake prezimljuju, rano u pro-
I,eee prase, tanski, kao ked obicne lijcske_
Plod - crastici (Ij esniei) u skupinarna 3- 8, ok rug-
laSIi. -j 'plj oslenl, sitniji od Ijcsnlka obitne IiJeske,
all debJjeg i tvrdcg peflkarpa i silniJe jezgrc. ovoi
ploda mesnat, go, dlaksv III tljezdasto dlakav,
Cakin/ssl, obuhval a eiicl i plod i znslno ga pre-
ma!uja (i la 2-3 pul a) svoiim dugackim koncaslo
11dl/alJenlm nepravllnim kovrdtavirn naslavcima
(IS razllku od ovoja kod obicnc lijeskc kod kojo
/e krsci ilt ISlo dullne od IJeSnlka)
81010glj8 JednOClomna. cnlomoHina vrSla, pod-
nOSI vete lasjenJivanje od obltne Jijaske, lOla
.X
I s puPovima, 2. IISI. 3. tenska CVM!. dVQ
1enska evljera. 5. evllel, odozgo, 6.
jaku izdanacku snagu, dolivi starost i do pleko
200 god ina.
Vrijeme cv/etanja - IV, V, znalno prije lislanja,
R8zmnohvanJe sjemenom I vegelalivno.
SlanlSte - ima siroku okoloSku ampliludu, za-
slupljena jo U vlcem broju reliklnih zajednica
loplijih prodjola. Traii dublja i svjezija zemljisla
nil krOr.njllku jo nalazimo od 100- 1200
malara, 11 penle se i do 1700 m nadm. vis inl_
R8sprostranjenosl U Jugoslavijl - BH, Cg, Sb,
M'.
Opee ,asprost,anJenost - Rumunija, Mndnrska,
8alkansko poluoslrvo (Jugoslavija, Bugarsko. AI-
banija. Grcka), M Azija. Zakavklllja, Iran, Indo-
-himalaJska oblest
Prlmj edba U Hercagovlnl I Crnoi GOfi pOlnal1
su i krilsnci izmeClu obicno i meclo Iljeskl
C, X Intermedla Loddigos. kOla jo u narodu hh
kraJeva pOlnOla pod ImonOIl1 "blj ela

1\
Ij
f.
,
;j!;"
-c,
,
\ ,
...
.1
"''-;.''
. .
"
>-
... I ,
1
V

.

1. grlnt ici I pupoylml, 2. kll llnic. 3. f.nlkl r . 4, dYI
flnlkl eyll.t., S. mulkl evlJel, OdOldo. 6_ pretnlk.
7. plod $ Irokrpashm kritom, a . plod (oralt:lt; duno:
popr. prelJek
Habitul - lislopadno dNO do 25(-30) m vlsoko I
promjera debla I do 70 em. KrolnJa ra.lgranata.
gusla, a debJo vecinom zasukano i uflijeblJeno.
Kora - tanka, glalka. slabo ispueala, svlJeliosiva.
KorlJenov 11, l em - dobro razvi;en, prilago(lava
sa terenu. zavlsno od dubine i kvaliteta zemllilta.
Pupovl - oko 5-8 mm dugi. sa brojnim. po rubu
tr.pavieastim ervenomrkim IIi sme(lim iiuskama.
U. lovl - oko 5-10(-15) em dugi I 2-5(-7) em
Airokl , sa 10-15 psri boCnih nerava.
Cvjelovl - mu4kl sa razvijaju iz krupnijih bofnlh,
evjelnih pupolJaka noll granl:lca-
ma. u vldu okruglastih, visaclh, rasl reslt lh, 4-6 em
duglh resa; i.naki Iskoele' u okruglaslim, viso-
elm. all sarno do 2 em duglm r8eama
Plod - lednoalemena, boeno sploAlena oralica.
5 10mm duga, 8vijellozelena, keaniJe slvosmel'lA
CARPINUS
8ETULUS L.
(Syn.: C. vulgaris
Mil L)
Fam. Belulaceae
Grab obi enJ, grab
blj eli
Hornbeam. Ironwood
charme. charmlU8
Heln-. WeiBbuchll
carpino. c. bianco
rp:r.G. Ge.'blil GYK
gala, sa 7-11 uzdufnih rebara: djeHmi eno ie pre-
krivena t rolapl m plodni m pri perkom. eiii ie sred
nii lap (refanj) dug oko 3-4 em. Plodovi vise u
Izdufenl m gust im, do 15 em dugim i do 6 em 51
rokim plodni m skupinama .
81010gl11 - j adnodomna, anemolilna. mezolilna
seiolUna Vrsla.
Vrljeme cvj etl nja - kraiem IV. V .
Slanll le - javlja sa u broinlm sumskim zajedni
coli ma. od nizlnskog do brdskog pojasa. do
800(-1000) m nadm. vislne. Kao edilikator naj
znaCajnij i I najbroj nij i je u mjesoviloj sumi kil
niaka - graba (Querco-Carpinetum croaticlJm
Horvat. O.-C. serb/cum RudSki) i dr. Trat l
bogata j rahla zemljisla.
RI. pro. lranJeno.! u Jugo. levlll - S. H. BH. Sb.
eg. Ma.
Opt. r.,pro. tranj. no. t - Srednja I jutna Evropa
jugozapadna Azlja. Kavkaz_
PrlmJedba - oplsano nekoliko obllka u prirodi
Je.dan Od .. n.aJznatajnii1h ie var earplnilla
reich, kOJI Ie zastupljen u jugoisloCnom dlJeiU
areala vrsle. a kod kojeg ia srednii lap (retanH
prodnog priperka Cijelog ruba iii slabo nazubljen,
.loll ra.lliku od var. 'e"lla G, Beck. kod kojeg je
srednji lap priperka oilro nazubllenog ruba.
U hort ikultun Ie pO.lnato nekollko ukrasnih obJl
ka, od kojih su najpoznatlji ' f. pyramidali s Dippel,
sa usko plramldalnom kroinjom: t. pendula Pell
& Klrchn. sa lanki.m visecim granama. /. hel,
rophyUa Pelz & Klrchn. sa duboko retn) ev(lim
IIstovlma I brojnl drug!.

61
CARPINUS
ORIENTALIS Mill.
ISyn.: C. dulnensis
Scop.)
Fam. Bel ulaceae
BleJograb,
bJ.logr.blc, kukrlka
Orienta. Hornbeam
charme d'Orielll
or ntlUKhe We.6buche
carplnella
rpau",,,,,,,,
Habilitl - manje drvo, do aka 10 m (rfjelko i do
18m) YISOko, all najt:esce 3-4 m visok grm.
KOrl - glalka. manje uzljebljena. siva iii svijello-
siva, kod mladih grantica je l amnosmeda.
Korlltnow 11,lem - dobra razvijen.
Pupovl - vrlo sitni, oka 2-3 mm dugi. pokriveni
sVIJeliOsmedlm, zasiljenim Ijuskama. . .
Lls'owl - dvosl ruko testerasti. 2,5-6 em dug. I
1-3cm lliroki. na peteljci dugOj 5- 8 mm _
CvI'1ov1 - jednospolni: muski u 3- 6 em duglrn.
okruglaslim, gusl im r958m3: zenski u mnogo kra-
elm, Sivodlakavim re58ma, iigoYi crvenl.
PJodI .,ema - jednosjemena plosnala i izdu-
f ena 3-5 mm duga. syi jeUosmeda. sa
8-12 slabo izratenl h uzduinih rebala; nalazi se
Pfl dnu nesimelri cnog trouglastog (ne tro-
lapog'). nepravilno nazubljenog plodnog pliperka:
ko,. Ie dug 1.5-2 cm i ima 5- 8 nerava. Plodov.
su Sakupljeni u izduzeno oyalnoj. gustoj. oko
3-8cm dugoj i 2- 3 em plodnoj cvasti .
kOla Ie na ZajednlckOj. 12-20 mm dugoj drSci .
BlologlJI jednodomna. anemofilna. kaicillina.
k$8rotermohlna. heliofi l na. spororastuca vrsta
Vrileme cvJelanJa - IV. V.
Razmno.tavanje - sjomenom.
Sllnlile - u kra)ovima sa mediteran-
'>kom I submed.teranSkom klrmom. ali se susre-
ce na IOpli jim Ckspozicijama i dublje u konli-
Ilenlu Vllo eeSlo obrazuJc ncpregtedne u
med ter3nskom i submedlteranskom podrUCIU.
IlBleeSCe na jako dcgradiranim zemljil ima. bilo
da su 10 skelctoidne crvenice. smaOa pI.morska
'l\J"
" 4-.:.:'
.. .
, ,

!/
/." .
<:@'
...... ,
"
, ,
,
j

f\<.
,
.I
'"
1/ '
, ,..'
!
' "

.,7 _ -J
1 gmnica. S 2. kli j80ll C. 3.
4 zenska evlleta. 5. evije!. 6
7 plod s kfllcelorn. 8. plod (ota!t,t)
IIi skelelne i isprane
ima I na dubljim zcmlji$tima naslalrm na IIlsu lit
skriljavcu. Zastuptjen )e u.
sveze OSlryo-Carpinion Of/enlalls Horval . all
na)znaeajni;i u klimatogenoj $umskOI as.oCllaC!Jt
Carplnelum orien/alls croal/cum Horvatlc. kOla
so nodovezuje nn zimzelenu a
nJena Ie na nekoliko. veci brOI
facijesa i degradacijsklh sladlja
AasprosltBnJenosl u JUgOSIBViji - S, H, 8H. Sb.
eg, Ma. . .. .
OpCiI rasprostranjenost - I lu9olstocna
EVlopa, Krim. Kavkaz. M AZlla, slev
Primj edba - opisano. je nek?lIko nl.ilh taksone.
Bjelogfsbic ima veJlkl Znaea) zo. pnvredu
ima ulogu za$tile zemljl!ta od erOZI)e, odronl(l
Yanja, te so zbog toga masovno upOl reblravn Z8
posumljavanje krsa

I granica 5 pupoyima. 2. klijanac. 3, cvijal. odo-
19O. 4, cyljet, sa strano, 5. fon$ki evijer, uzduini
presjek, 6, plod. gore: popreni, dolje: utdutnl presjek
Habitus - listopadno drvo do oko 25{-30) m visi-
ne i do oko 1(-2) m debljine, sa dosl a rijel kom,
siroko oval nom do okruglastom krosnjom.
Kora - l am nos iva, do 2 cm debela, u pocelku
gtal ka, kasnije uzduz. raspucava.
KoriJenoy sistem - Jako razvijen s dubokim cen-
tralnim korijenom i brojnim bocnim zilama.
Pupovl - smedasti iii zelenkastosivi, sa 2-4 sivo-
smec:le, lino maljave, ljuske,
LIIIOyl - neparno perasH, 20-40 em dugi, sa (3-)
59(-11) listica, naizmjenitni, nemaju pallstica,
sjajnozeieni, 5-13( - 18) cm dugi i do 5 em siroki,
vrsni ie nesl o duz.! i nn duzoj peteljci; imaju ka-
rakterislitan miris. Lisl a u aprilu
Cvj etovl - jcdnospolnl: muski skupljeni u debe-
11m i dugim (do 10 em) visecim macama (rcsama),
a svaki od njih se sastoji od 8-40 prasnlka I Iz
3,5 listica neuglednog ocvijeca, pojavljuju se

JUGLANS REGIA. L
Fam. Juglandaceae
Orah obleni
Walnut tree
floye, commun d'Europr
WalnuB. EdelnuB
noee commune
rpcUI<";'
prij e listanja: zenski su pojedinacni iii u skupi'
nama po 2-3(-4), (lite na pupoljke).
Plod - kostunica 3-5 cm velika, koja je u pa-
cel ku zel ena i na pevrsini glatka, u zrelom slanju
smcde boje, nepravilno raspuca i ispusta kostu
nieu, koja puca uzduznim savom na dvije polut
ke. Zri u septcmbru.
Sjeme - zuckastobijelo, vrlo nepravilnog oblika
i kvrgavo. jako masno i hr<lnljivn, sadri i dosta
masnog (orahovog) ulia (Oleum Juglandis).
8lologija - jednodomna, anemolilna, mezolilna i
toploljubiva vrsta.
Vrijeme cvjelanJ a - muski, prije listanja (IV).
z.enskl cv)etovi, poslije lislanja (IV, V)
Razmnoiavanje - sjemenom i izdancima.
Slani!il e - u pogledu zemljista stavlja velike za'
hljeve: t raii duboka, rahla i neslo vlazna zem'
Ijista, vecinem na krecnjaku (protczno kalcilil),
no cesta su stanista na skelelnom krecnjac!<om
zemljiSiu. Kod nas uglavnom u nizim zonama,
Rasprostranj enost u Jugoslavlji _ S, BH, Sb, eg,
Ma. (Ima ga u prirodnim surnama u cislim S8'
stojinama, npr. eko Bihaca, te u drinskom ba'
zenu, a u mjesovi tim sastojinama nalazimo ga na
vise mjesla Hercegovine, Srbije i Makedonije) ,
Opea rasprostranj enost - neki dijelovl Balk. po'
luosirva. M. Azija, Iran, Avganislan, Himaleja,
na. Uspjesne se kullivira u mnogim zemljema
Evrope, na sjeveru sve do Engleskc I Skandl-
navije. Mnogi autori smelraju da Ie porijoklom iz
sradnje Azlje i de je u nase krejeva unesan I
kullurom prosiren, Ie tako podivljao

63
CISTUS VllLOSUS L.
Faro. Cistaeese
8ulln ruitta.1i
Hairy Rock. Rose
Cisl e
Behaartes Clslrose
Remb.oUlne villoso
Habitus - zimzeleni grm. 0,5-0,7(-1) m visok, sa
uspravnim i guslim granama
Kor. - kod mladih izbojaka sive iii sme('le puste-
nasl a, kod stariji h grantica smeda, uzdu:t ispu-
cana i si lno se Iju!;U.
Korljeno'l ,l'lem - dobra razvijen, snatno pro-
dire u kamenjar.
Lillo'll - ellpticni iii jajasti, 3-6 em dugi, na
kratkOj peleljci. gore nabofani. dolje gusto sive
dlaksvi, i naee S obje Si rane sa zvjezdastim dlaci-
cams, na rubu cjelovilL
Cvjetovi - dvospolni , po (1-)3-5 sakupljeni na
vrhu gran(:ica. 5-6 em u promjeru: Ispovi 1- 1.5
em dugi, tuckaslokestenjasti sa dobro vidlji vim
rebrlma
Plod - sivozeleni tobolac, koji raspucava na 5
dijelova (TJede na 4), guslo obrastao sa 0,5-2 mm
dugl m dlakama. Sadrfi po 40- t50 sjemenk.i .
Sjeme - vi!lebridno, nepravilno prizrnatitno, Ivr
do, Crvenkaslokestenjasto.
8101091ja - jednodomna, enlomolilna, kseroler
rnofllna, heliofilna 'Irs tn.
VrlJeme evjetanjl - VI. VII.
Rlzmno!aYlnje _ sjemenom i vegetal ivno,
511nit te _ kao saslavni clan grmovilih gariga
uceS\vuje u izgradnji nekih znjednica endemicne
sveze bu!lina i crnjuse (CisloEric/on HOlvalic)
rada CiSlO -- Erice/alia Horvnlic: npr. asocijacija
Ef!co,Cislelum Cl8ric; Horvati c (Erica v8rtieillala
. Cistus villosus subsp, era/reus) sa broJnim su-
hasOCij8Cijama i facijesima. To su veorna degra-
duane Ilr umjereno degradlrane, testo ogromne
1. klljanac. 2_ Ii$lovi, 3. cvljel, odozdo, 4. cvijel , uzdutni
presjek, 5 zaklopcl zrel09 (tobolac). 6 $Jemonka
povr!line duz naseg Primorja, na otoeima i utem
obalnom pojasu
Rasprostranjenosl u Jugoslavljl - H, He, eg, Ma.
Opel r asprost r anjen05t - Sredozemlje.
Primj edba - polimorfna vrsta, Spominjemo sarno
neke laksone koji su zaslupljeni u nasoj flori
subsp. vlll05U5, ciji su listovi vi!le okruglasli, osim
gornjih, koji 5U prelelno lancetasl i, subsp. ere-
ti eus (L.) Hayek, tiji su lisiovi neslo manji , deb
Iji, vrlo naborani , jace tljezdaslo Ijopljivi. a rub
lisla je 'leoma valovi\.
Pored rUlil:astog busina, u n8sim garizima su
zastupljeni i' Ijepljlvi b. (C. monspellensis L.),
koji izrasle i do 1,5 m, a ima krupne bijele cvje-
l ove i IjeplJive (ime
l
), linearne lislove Kod nas
je zaSlupljen najvi:'le u Islri i Dalmoeijl. KaduljlsU
b. (C, salvi aelollus L.) Ima bijetc cvj()IOve, clje
su lalice \l osnovi sa pjogom, II Ii!le mu
jO ellpli cno ill jajasl o, 2 4 em dugo_


..
V.O


g'anf,ca I pupov,me. 2 kl l j an.c, 3. evli e!.
4 .tensk, CVIRI I d VIIU botnih strana. S OI VO"",
01801 lobol.c. 6 sismenka 5 kunadl om
Habilul - eke 25{ -30) m vi soko i do 1,5 m dc bel o
lisl opadno drvo s nepravtlnim slabl om i dobclim,
krtvirn. horizonl al no i sprufenim ogranci ma
KOl. - kod ml adih grantica bj eli l:asta. svi l asto
dlakave, kesnlj. 09011 i poslale c lve nkaSlosiva iii
zelenkesl 8 Kod slsIIji h pl i mj eraka tamnOSivo
smada, 3-4 em debeta, duboko i koso ' spucala.
kOl a sadrt i sa/ici/.
Kolijenov I l l tem - jako raZII'Jen, 5 duboki m con
tralmm konJonom I broJmm boC:: mm kOllj cnlmo
Pupovl goll. crvenkasl otuli II I sil/kastl, .maJu 2
pnleglo dlaksve IJusko
L1110YI do 10 em dug' I do 1,5 em
Ai rokl , nslaM! u sredinl svoJe duline, po rubu S.I
no l e81erasli , lisna petelj ka duga oko 1 em
CvJatOYI - mu6ki u maeama, dugim 4-5 em, an
tere su 1m zlalnoJ: ute, pri osnovi imaj u dv. js nok
letiJo J:ansk! su l akodar u macoma
SALIX ALBA L.
Farn. Salieaceae
Vrba bij ela
White W.llow
sallie blanc
SlIbQrwefdQ
II GallCQ biancQ
11,:1.\.'
Plod - JaJasl o tobolac. kOJi uzduino raj
pueava, sadrii bl oj no sjomenke.
Sleme - veoma sltno, aka 1,5 mm dugo .
BlologlJ_ - dvodomna. anemoli lna, hidrofilna. br
zorastuca i na studen olporna vrsl a.
Vrllame cyJalanla - lit , IV, isl ovremeno iii po-
slije listanj a
Razmnofayanj_ - sj emonom i vegetativno .
Slanllte - niti predjeli . riJ9cne do li ne. poplavna
podlut j a. itd., traZI dobra al uvijal na
dovoljno vlage I mnogo svjell a. ne podnosi . h
sels zemlJi l s, Javl ja se u tisl i m sasl ojinama Iii u
smj esi sa oSl alim v(bama i l opolama.
RasprostranJenosl u Jugaslavlll _ S. H, BH, Sb
eg, Ma.
Opea rasprostranlanost _ slcdn/ a 1 juzna Evropa
umjcrona Azi je, SIOV Afrika
Prl mJadba - bij ela vrba Je vcoma polimorlna. U
na!hm prodJol lma. naroelle u vinogradalskim kra
lovi ma. test j e varilol et sa + svinul im grsntica
rna. t 'la j e kora sj alna, olvoreno zutc bOJe. to
ful a vrba (S. a. L Vll f . yUaUna I l .1 Saringe). Cesto
se uzgaJs i forma zul o vrbe sa visccim
(S. a. L va'. v. III Seri nge I pandul a Lasch) kOJa
se lbog vl scci h. l anki h granu zove " zaIOsn'
COSi o so Wmj enJ ule sa azij skom iaJosnoll1
vrbom (S. babylonlca l. ), kOl a je ked nns doslJ
l ij el ka Slitna bi /eloj vrbl, II Cesl o 1 nn islim Slo
zasl upJjeno je i krhka (krta) vrba (S. lr.
gill l L.l Dna dosllgne mania dlmenziJe od bijehl
v'be. Graneiee su loj u osnovi jako krte (imol). I
hsna plojka JOI je u donjOj Iracini nuj!lirn

..
a.wX PURPUREA L
Fam. Sallcaceae
Rekltll
Purple WlIIow
0.1 .... rouge
PurpurWeide
Slielo rolSo
.... nypnypKP.
:lKCAro.\OlHHK
HUltu. - liatopadnl grm eke 3(-5, rijelko j IIje)
m ylaln uspravnih. vil kih grana.
Kora - ked mladlh. &ibolikih izbojaka svijellolul!
kasta do Blvoervenkasla, sjajna, l anka: kod deb-
Ijlh grana Je Sil/klsta i sa pukolinama.
KOlIjenov . Istem - jako razgranal, iilicas!.
Pupoyl - splralno, ali lIeoma testo I naspramno
ruporadeni, vrtni su najman]l , botni pOipU no
prllegll uz Izbojak, ani su valjkasli. pokriveni so
jednom Ijuskom, koja ie na pocetku zelenkasto
lined kesnila tamno purpurnocrvena.
UeIovI - naizmjenicni, ali cesto naspramni, dugt
do 11 em, I Ai roki eke 2 em. najiri u garnjo; Ire-
linllisns ptoJke. po vrhu siino lesleras!i, jnaee
ejelovll., na kralkoj peleljci. Nemaju zallstaka.
Cvjetoyl _ i muski i u resama , muKi
ImaJu 2 prasnlka koji su lilamenlima sasvim sra
III, tako dB izgleda da imaju samo jedan pra!mik:
antere su ervene, plodnica je pahuljasta, kralkog

Plod - lobolac, koj i raspucava uzduino na dva
zak1oPC8 I sadrti brojne sjemenko.
B)tm. - vrlo sitno, 5 pamutnom kunadrom.
BktktoIJa - dvodomna, anemolilna, heliolilns
hlgrOllina vrsta. Rasia dosta brzo.
VllJem. cvl.tsnja - IV, V, priJe IistanIa.
Razrnnotavsnje _ sjemenom i vegelativno.
llanltl. - na]tel:e u rijetnim dolinama, uz ri
Jeene obale. na slJunkovi lim sprudovlma i adama,
zasluplJena je na raznovrsnlm zemljiStima, a no-
l&zu,:,O je pOjedinatno I na vlatnlm planlnskim
toelhma I do 1 BOO m nadmorske visine. Javl]a sa
,
1/
1. grantiea 5 pupovlma, 2 klljanae, J. mu!kl eV'le' s
dV'lU strana. 4 lenskl evljel 5 dvllu
u mjeovitim sumama vrba i lopola, a testo ob-
razuje pionirsku zajednicu - guste vrbake (Sa-
IiCO/llm purpurcao) na Sljunkovitom nanosu.
R.sprOllranjenolt u Jugollavill - S, H, 8H, Sb,
Cg, Ma.
Opea ralprost ranieno.1 - zapadna, sredo)a i jut
na Evropa, sJev Afrika.
PrimJedba - 'leoma variJablina vrsta, Tipskl oblik
subsp. purpurea rasproSI ranjen je u s)everoza-
padnom dljelu areala, a odlikujo se sJedecim Ii-
slovlma. koJi no obuhvataju stabljiku, a subsp.
.mpl exh:aull . Bory & Chaub. tiJi IISlovi siroko
obuhvalaju slabiljku, )e rasproSlranjen na kraj-
nJlm, Jugolslotnim dijelovima areala, npr. u Grc-
koj, M. Azi]I, kod nas u Makedonijl.
U pleliHS!VU se narot,to upotrebljava hlbrid Iz-
medu S. purpurea l. I kosarasle vrbe (S. vlmlna-
/IS L.), u nauci poznal pOd Imenom S. )( rubrs
Huds.

,
'"}

, ,
,
,
,
'(
-:-:-..:-
)
,
,
\
, !,aniCe s pupov'ma, 2 klijanac. 3. musk; cvijet,
4 enski cvijet $ dviju slrana. S. otvorerl' lobolac sa
slemenkema. 6. sjemenka s kunadfom
Habltus _ lislopadni grrn iii nisko drva do aka
10 (-20) m vi sine i do blizu 50 em u promJeru,
sa sirokom i nepravilnom, svijetlom krosnjom,
debelih uspravnih grana
Kora - lelenkastoslva, u mladosli glatka, kasnije
plitko iSPUCB, do oka 2 em debela
Korijenov sislem - s centralnim korijenom I jako
rszvijenim botnlm povr$insklm kOf!jenima
Pupayi _ spiral no rasporeOeni, krupni (do 5 mm),
Ijuske gale. !utkaste, crvenkasle iii sVljetlosme-
de. evletni pupay; SU krupniji.
Ll slovi - do 10 em dugi i aka 6 em siroki, na]siri
na polovini duzine, 5 lica lamnozeleni , goli i malo
sjajnl na nalitju pahuljasli iii glBtki, imaju jako
izraienu nervaturu peteljka oko 2 em duga, rub
Iii cjelovlt; zaliscl su kratl od peteljke,
bubreiastl, nazubljenl i vetlnom brzo opadaju.
lIsta u maju
SALIX CAPREA L
Fam. Salicaceae
,,,
Goal Wi llOW
saula des eh'yre5
Sal-Weide
saliee. sal ieone
Itua lipe.\HIIJ
Cvjelovi - musk] u maeama koje su jajaste, 3 do
4,5 em duge i do 2 em debele, prije eyjetanja
omolane guslim. bijelosivkaSl im dlaticama, eyje-
tOVI gusto pored ani, imaju 2 slobodna. gala,
prasnika; ienski takoder u valjkaslim, oko 6 em
dugim macama.
Plod - sivomaljavi tobelae. sadrfi brojne sje-
menke.
Sjeme - veoma silno. sa pamutnom kunadrorn.
Klija epigeitno.
Biol ogl;a - dvodomna. anemofilna i heliotilna
vrsta.
Vrijeme eVj t!lanja - III, IV, mnogo prije IistanJa.
Razmnofavanje - sjemenom i vegetativno.
Slanite - kao pionirska vrsta najeesee je za-
slupljena na potaristima, sjeCinama i sumskim
cislinama, Ie na rubovima suma. Zahtijeva pladna
I vlaina zemljista, ali dobra uspijeva i na slabl'
jim I suvljim zemljistima. Najtesce je nalazimO
pojedinatno Hi u manjim grupama. Penie se do
oko 1700 m nadm. visine,
Rasprostranlanosl u Jugoslavl /J - S, H, 8H, Sb
Cg, Ma
Opea rasprostranlenosl - eljela Evropa i Azija
do Dalekog lsloka
PrlmJedba - vcoma pollmorlna vrsla. U nasim
planlnsklm sumama susreee se velellsna vrbl
(Iva) (5, appendleul ata VIIL) , (S),n. S
$er.), koja )e sllfna obitno) Ivi. ima klupmj e
I manjeg je uzrasta

67
SALIX
PENTANDRA L.
(Syn.: S. lauri/alia
Wesm.)
Fam. Salicaceae
Loyor vrba, praljika
Bay Willow
saulo laurier
Lo/beel-Weide
SllelO odo/eso
IIIl.l
"'p"O .. ,",
Habitus - listopadno. srednje visoko drJo sa vi
sinom aka 13(-15) m i premje/om do 60 em i 51-
rokom i nepravilnom, jako lisnalom, ali prozrae-
nom krosnjom i 5 debe lim granama.
Kor. - kod mladih grancica je nesla Ijepljiva.
kod proslogodisnjih je siajna. kao lakirana. Kod
sl arljih primjer aka sivosmeda. 2-3 em debels,
ispucala.
Karll . nov aislem - snaian i dubok.
Pupovl - jajasti, pri vrhu slabo usiljeni, vise-
manje priljubljeni uz izbojak, pri dnu su zelcn-
kasti, pri vrhu crvenosme<li, terminalni su nesla
krupniji.
Llslavl - aka 5-10(-13) em dug; i 2-4 em
na 8-15 mm dugo) peleljei, koja ima mnogo iljez-
diea, na pocelku listanja nUe je Ijepljivo ; miris-
Ijavo, kasnije Ie koiaslo. jedro, na lieu l am no-
zeleno, sjaJno, na nalicju sivo, golo, na rubu
silno iljezdaslo, lupO napillano. Zalisei su sllnl,
izduieni, brzo opadaju.
CvjelOYI - u resama koje SU valjkasl e,
duge do 6 em, imaju 2-5, ponekad do 7 slobod-
nih fije su anlere zlalnoiule; ienski u
resama, luckevi na maloj dlakavoj drsci. stubie
Irna lule. dvodijelne iigove i 2 neklar;je.
Plod - izduieno kupasli, goli lobolae, oko 6 mm
duiine. Sazrijeva od augusla do seplembra, a
rese oSlaju na granama i preko zime.
Sl eme - silno, line dlakave.
81010glJ8 _ dvodomna, anemotlina, higrofiina i
na sluden 0lPOlfl8 vrsla.
1. .. ,ancic;) s pupovlma, 2 peleljka i osoova do,
ole Sitanil. 3. dio liSI;), 4, eV'jlll, sprlleda I sa
S, !cnskJ eVlie1. I,;ju Slt;)na. 6 :'elo sleme $;1
kunadlom
Vrijeme cvj elanja - V, paralefno sa listanjem. ali
se cvjelanje produzava I u IJelnim mjesecima.
RazmnoZavanj e - sjemenom 1 vegetalivno.
Sl anl ste - mocvarne i poplavne Suma.
cesto zajedno sa crnom johom (Alnus g/u/inosa
Gaer/n.) i cretnom brezom (Belula pubescens
Ehrh.j i drugim higrofilnim vrstama.
Rasprol tranjenol l u Jugoll avllt - S, H, BH, Sb.
eg, Ma
Opca rasproslranjenosl - Evropa, srednja Azija,
Sibir.
Pri mJedba - zbog sirokih, koiaslo-sjajnih li510va
i dosta vehkih maca, moza naei primlanu u hor-
UkullurL

"
1 IiIrant lcll , pupovl m.. 2. kUjllnac, 3. mutkl evlJet.
4 ' , nski tvi jllt I dvlJ u str,na
Habitul - listopadni, yearns razgranat. gust grm
1,5-3(- 6) m visine.
Kor. - kod grantlca siva, u drug oj godini gusto,
kratko dlakava.
KorlJanov Illtem - dobro razvijen,
Pupovl - pokrivonl sivkaslim, kralko dlBkavim
IJuskama.
lIl lovl - obrnulo jajaUki, kralko zditjeni, lalas,8:
slog i gilno napiljenog r uba, 4-7(-12) em dug. ,
1.5-3(-4.5) em siroki, na peteljc; dugoJ do 1,5
em, imaJu (7- ) 10- 15 pari istaknut,ih gore
sivozeleni, bez sja/a, dOIJe pepelJBsloslvl (Ime!).
gusto dlakavi. Brakteje dobro (azvljene, ,one su
polusrcasle !Ii bubre!asle, po rubu nazublJone.
CvJetovl - musks mace do 5 em, a !enske do
gem duge, i do 1,5cm u promjeru. Neklarlja du-
te ze oko 1/ 3 dr6ke plodnlka.
Plod - lobolac koJi raspucava uzdutno na dva
zeklopca. Zrl od juna do jula.
SALIX CINEREA L
Fam. Salicaceae
Baraka Iva

Gr8V gray Willow
Sellie cendr'
Asch-Weide, Grau-Wtidt
saHee eenerognolo
IIIIa nene.lbuall
SJerne - tulosmede iii iutkaslo, cilindri fno, g181
ko, sa fuperkom dlafica u osnovi. . .
Blologl,. - dvodomna, anamofilna. haitahlna I
hidrofilna wSle.
VrlJeme cjel.nja - (III)IV, V, prije li Slenj a.
Razmno.f:av. nJe - sjemenom i lIegelal ivno.
Slanlll. - uz brdske i pianinske potoka, na via!,
nim livadama j treseliil;tima. Najfeste i zgraduje
fiste zajednice (vrbake) (as. SaUce/urn c/ner(J86
Em.) iii sa drugim vrbama. Penje se mj esl imltno
i do preko 1500 m nadmorske visine.
R.sprostranJ.nost u Jugo. l avlll - S, H, BH, SII,
Cg, Ma. ..
Ope. ,asprostranlenoa' _ Evropa, Kavkaz, AZI)a,
sjellerozapadna Afrika.
Primjedba - prema obliku i velitini li sne
opisano nekoliko taksona od ranga varijeteta do
formi. Poznal i su bastardi sa broJnim druglm
IIrbama.

SAUX RnlJSA. L
Fam, Sallcaceae
VIba
&iul. 'mous"
SNmplblllttlge Weide
ulelo .. ,molll no
IIU -ryno.\HCTHU
H8bltUi - polegll grm, kratkih, zbiJenih, ktulih,
krivudavlh granelca koje u duzinu ponekad iz-
rastu i 2-3 m.
Kora - crvenosmecia. glalka, gola, tanka.
Korljenov ,Istem - snazan, duboko prodire u pu-
koUne raspucahh stiJena.
PupovI - sllnl. sjajni , lamnosme(li
Ustovl - cljelog ruba III pn osnovi iljezdaslona-
zubljeni , tupoyrhi lime!}, zaobljeni iii plilko us/e-
nekad i Hslljeni, 0,5-2.5 em dug, i 0.5-1 em
tfrokl, ne kratkoj, do 5 mm dugatkol peleljci.
Cv)etovl - skupljenl u macama kole imalu kral-
ku drtku.
Plod tobolac. k011 uzduzno raspucava sa dva
zaklopca sadt:b brolne slemenke
....... - yeoma silno. sa bjehtasl om kunadrom.
BloIoglJa - dvodomna. anemoilina. heliohlna Yr-
aiL Resle Yeoma toporo. doiiv; veliku sunosl
YrlJemtI cvJets.nJa - VII , VIII
RumnoiaVanje - sjemenom , vegelalivno.
SlanJite _ sljenov,lI suntani lereni u subalpin
Skorn I alplnskom pojasu naslh plan ina Zaslup'
IJena na kamenjarama. u pukotinama stilena. uz
kamenile blokove I Izme(lu njih. na rubovima
6ktapa I vnata. a tesla je oko snjezanika na
polusmlfenlm siparima Uglavnom dolazi iznad
grantee sume. od oko 1600 m. u pojasu klekovi-
ne bora I na planinsk,m rudmama
RuproatranJenost u JuVoslavljl - S. H. 8H. Cg.
Ma
"'ploslranlenos' - Alp'. Karpall, Balkan,
J
"
"
"!t
'"
,
/

, ,
'::\
-----
,
r"l
, ,
;
\\
,
J
I 5 pupov,ma. 2 vrh 'ZtlOlka s hSIOy,ma.
3 mu!k' (;v'jel. 4 ten,k, (;Y'lel
Prlmjedba - polimorlna vrSla. u sjeverozapad
nom d'Jelu areala preovladava Upskl obllk sub$p.
retusa, kojl Ima 8-20 mm duge I 5-8 mm Siroke
hSlove. a u jugozapadnom dijelu naSe zeml,e
zaSlupllena Ie S. ..rpyllliolia Seop. kao dobra
samoslalna vrsla lako Ie nekl smatraju podvrstom
predhodne Ona ima mnogo manje. 4 do 10 mm
duge, u rozelama zbllene. hSlove.
U predjelima Alpa i na neklm plan,nama Jugo-
;Sl otnih Omatlda (Sara i dr.) na nalvislm polo-
1:alimn zaslupljene su jos dvije veorna interesant-
ne patullasle vrbe Jedna od njlh je tzv -arbor
min I m a _ - najmanJe dIVo - zelJ.sta vrba
(S. herb. c.s L I koja Ima palul,aslu puzavu stab-
Ijlku I Sllno okruglasto, po rubu fino napilleno
Iisce a druga Ie mreiasta vrbe (S. reUculs .. L)
kOla t ako(ler Ima paluljastu I poleglu stabljlku
sa 2-4.5 em duglm IISlovima kO!1 Imaju jako ats-
tenu mre!:astu tlmel) neIVsturu

,1

''''.

,
, ,
,-
-.
1!!-t.

"
'ltd I
. ,

"
):
,
V
1 grantic;! S pupovlma. 2 klijanac. 3. h!nSki tvliet
5 properkom, 4 . !onski t\l'lOI. 5 icnsl(i cVljet. UZduinl
proslek. 6 cvijat S prlperkOrn'
Habitus - IIstopadno. do oko 30(-35) m visako
drva, s promjerom debta i do 1 m.
Kora - glatka, ako 2 em debela, kod sl arijih prl-
mjeraka tamnOSlva, ispucana i izbrazdana.
Karijenoy sist em - phlak, povrsinski, ali jako
razvljen
Pupovi oko 5-7(-10) mm dugi, sastaje se ad 3
do <I sjajne, tjeptjive, svijelJosmede, gate Iju-
ske. Vrsni su krupniji. cv;etni pupolJcl su trbu-
Sasli, debeli. nalaze se na krstkim izbojelma.
Ll slo'll - naiZffijCniCnI, U pocelku dlakayj, kas-
nlJe goli, veoma varijabilni , 19(-30) em dug I loko
13 em sIrok1, na vrlo dUg8Ckoj (3- 6 em) i lankol,
peleljci, zbog cega IJstovi i pri naj.
manjem povjelareu trepere (imc!).
Cvlelovi - mu:!lki u 7-10 em duglm, visecim, sl.
vovunas1l!n (esama, kOla poslije cvjel anjo pocr-
vene tenske mace su tamnosmede, visece,
POPULUS
TREMUlA L
Fam. Salieaeeae
Jasi ka, IrepeUjika
European aspen
tremble
Aspe. Zll1ererle.
Z,tlerpappel
,I piopo tremoto
OCII"U
70
Plod - gol i, mnogosjemeni, siv?smed.i" uski 10-
bol ae, 2-3 mm du1ine, na kral kOI petelJCI.
Sjeme - iulosmede, sa njeznim bijelim dlecl
cama, 0,9-1,2 mm dugo.
Biologija - dvodomna, anemofitna, heliofilna, me
zofilna, brzorastuca V(Sla,
Vrijeme cvjelanja - III, IV, prije listanja.
RazmnoiavanJe - sjemenom i vegelatlvno.
Sianisl c - ne bira zemfjisl e, ali suva i pjeskovlta.
te taska glinovita tesko podnosi ,
zimo je od ravnicarskih krajeva, na aluvijalnlm
priUcno vlaznim Zemljistima, pa sve do
zemljistn subalpinske zone, gdje se javlja pOledl'
nacno, iii u grupicama, U tom sirokom raspo.nu
nalazimo j e pri mjesanu u hraslovim, bukovlm,
srnrcevim i drugim surname
RasprostranJenosl u Jugoslavlji _ S, H. 8H, Sb,
eg, Ma.
Opee rasproslranj enost _ Evropa, sjcv, Azij s,
sjev Afrika.
Prirnj edba - veorna varijabilna vrsta. Najpoznatiji
SU oblici var Iremula, kod kOja rnladi izboj ci I
lislov; nisu dlakavl i var vlllosa Lang .. kod koje
su grancice i rnladi trstovi s obje strane prilegl
o
svijetlo d!akavi. Prvi varijetet je vise zastupljen u
sjevernom dljelu areala I on ide vIse u planine,
dok Ie drug I vatiJetet vise revni cfl rski : oba
ZaStupljena u na!!oj Zemlj!. Vazno je Spomonuh I
sl'lu l opolu (P. x C8 nescens Srn.). kOJu nakl autol!
smatrOlu posebnom vrstom, D nokl Ie smatHlfu
hlbridom izrnedu trepctljiko I b,jole topole

11
POPULUS ALBA L.
Farn. Salicaceae
Topol. bile,.
Sllve .... l .. f PoPlar
J*!pll.,.. bllnc:
SIII,.,o W,IBpappel
II ploppo blanco, g.Ue
libereno
1'OaO.Uo cepeGpnCTwA
HabIlu8 - IIstopadnc, oke 30(-40) m visoko drvo,
sa prtnlm promJerom debts do oke 2(-2,70) m.
KonI - kod mladlh stabale je glalke, sivobjelka-
ata do zelenkasta, sa karakteristicnim rdaslO-
crvenlm lenl/eelama, oa starijim je lamnija du-
boko Ispucana, narofito ns donjem dijel u debta.
KorI)lnov alii.". - jako razvljen, 5 dubokim I
povr!lnskfm koriJenima.
PupowI - Imalu nekoli ko smedlh tjuskl , kole su
altno bllelo dlskave. nlsu IJepljlve.
LiIIovI - dok su mladi, i na lieu I nalifJu su ma-
',avl tankl; starlle UAce Ie dosta ko2asto. mi lieu
alalno. tamnozeleno, na nalit ju je islo kao i na
mladlm Izbojclma I pupolJclma, snJefnObl jelO.
CYJttovI - mu6ki u debelim, vi secim. 3-7 em du-
glm r8l8ma, imalu 7-10 pra6nika, su anlere
JlUrpurnocrvene: zenlke rele IU dule I vUklje.
Plod - goll lobolsc ns izr82itol dr!ici, svllello-
amide bole. otvara sa uzduzno na 2 zaklopca.
8jtme - oko 2 mm vellko, svijetlo, dlakavo.
BloIogIja - dvodomna, entomofilna, mezo/ilna.
hellofllna (all podnosi i zaslenu) vrsta.
VrI)ema cv)alanJa - Ill, IV.'
Razmno1avan .. - sjemenom i vagalalivno.
Slanll .. - ne slavlja vellke zahlleve u pogledu
kvallteta Zemlji lita, ali se nalbolle razvlla na svje-
!1m I bogatlm zemlji!itima, a nalazimo je na vial:
nlm lerenlma uz obale rljeka I potoka, naj telics
u nlzlnaklm lumama, ali se kod nas npr. u Ma
kedenlll, penle I do 1100 m. Uj epe tlale sastoji ne
bllele lopol. nalaze ao duz nasi h vellkih rlleka,
npr uz Dunav. Tiau, Savu I dr.


I. grlntlCI s pupovlml. Z. ktijlnlC. 3. tlnskl evllel S
C
ripe.kom. 4. mutkl evilet s pripe.kom. 5. olvo"nl lobo
Ie. 6 'Iemankl s kunadrom. 7. ajamenke HI kun,dre
dvlju bonlh s l.l nl
RasproslranJanol1 u JugoslavlJI - S, H. 8H, Sb,
eg. Ma_
Opt. r prostr.nlen", - Evropa do sredoJe I
zapadne Azije.
Prfmjedba - varijabilna vrsta. Kod nas se susrete
lip vrsle (P. a. L. var . 'ba). kod kole su IIslovl
lerminarnih rzbojaka. bez iii sa veoma slabo rua-
zenrm reZnjAvima. srcaslog su obUka I zaJlljenog
vrha. na nalitju blijedodlakavl III goll, IISlovi krat-
korasla su ellplltnl. varovllo nazublJenl, na na-
IItlu su naJtesce goll III sl abo dlakavl. Kod P ...
L. var. nlYea Wllld. IiSlov! lermlnalnlh grantlca su
sa 5-7 duboko reznleva, a na su
guslo blJelo dlakavl: lislovi kratkorasta 8U valovlto
nazubljanl. na goll. U kurturi se nalszl
hort lkuJlurna odllka, mu6koga spola, kola Ima
usku plramldalnu kronju I pravo vlsoko deblo.
To je plramldalna b. t (var. boll na Lauche).

\ grantica 5 pupovlma. 2 kliianBC. 3. 2enskl cvilel s
priparkom, 4. mukl cvi jel s prlperkom. 5, o\vorenl lobo.
lac. 6. slemllnka bel kunadra. s dvlJu botnlh Sirena.
1 sjemonke 5 kunsdrom
Habitus - lislopadno, oko 35 m vlsoko drvo, do
200(-300) cm prsnog promj era, sl roke, granale i
dosla rahle krosnj e.
Kora - na mladim stab lima gl al ka. pepel/aslo-
siva, kod sl ari/i h pri mjeraka je lamni/a, duboko
ispuea. do 5 em debela.
Korl/anoY al atem - iak, povrsinski sa nekoliko
dubokih tila. Ima Jaku Izbojnu snagu iz zila.
Pupovi - spl ralno rasporeCl eni. 1- 1.5 em dug I.
ljuske gole, sjaJne, pokrivene iuckasl om mlrls-
Ijavom smolom.
Llalovl - na spljos!enlm, 3-5 em dugim petelJ-
kama, pJojka 5-7(-10) em duga i 3-6 em siroka.
lIsl a u aprilu i majU. laUsel brzo opadaju.
Cvjelovl - u valJkaslim vlseclm re5ama i maea-
rna dugim 3-6 em; muski sjedeci. prij6 prasenja
purpUlnocrveni, lenske maee su na paieilci s
kojom su duge i do 14 em.
12
POPULUS NIGRA L
Fam. Saticaceae
Topols erna, JagnJed
Black Poplar, Willow
Pop lor
peuplier oolr (I"Europe
$chwarzpappel
11 pioppo
TonOAb '1CP"loIil,
Pl od - kuglastr tobolac, 7-9 mm duzine, zelen-
kastosmed, go.
Sleme - si t no, svijetlosmede. sa njeinom kunad'
rom. SaZrije\la u maJu i junu. KUja epigeicno.
81010glja - dvodomna, anemolilna, heliotilna i
higro/llna. brzorastuca 'usla.
Vrijeme cvjelanja - IV (prile li stanja).
Aazmnoiavanje - sjemenom i vegetaHvno.
51anll'8 - aluvijaJna, rahla pjeskovita
ravni(:arsklh i nizih brdski h podrucja, do oke 300
m nadmorske visine, najcesce na uzdignutijim
l erenlma, koJi nisu Izloieni stalnim poplavama.
Zastupl j ena ie u vise zajednica nasih ,itskih suma.
Rasproairanjenosl u Jugoslavl /I _ S, H, BH, Sb,
eg, Mil.
Opca r. sprOslran/ enost _ Evropa, zapadna Azi ja,
Slblr.
PrlmJedba - varijabilna vrSIO. Kod nas se u kulturi
(P. n. L. vaL pyramldalfs Spac/l),
kOJI se odllkuJe uskoplramidalnim habllusom, l an-
kim i prema gore usmJerenim granama.
Oslm obicnog iablana kod nas se nalazl bie-
i enskJ j abl an (P. Ihevesllna Dode), koji se
razl.' kuJa od oblcnog jablana po b/el1casl osivoj
kOrl, a l ma tenske rese. Danas je u kulluri crnn
topola . uslupila mJesto brojnim hlbridima koji SU
poznal! pod zaiednlcklm Imenom .. kanad,ka 10'
pol a" (P. x euramericana [Dode] Gulniar, koj i sa
kod nas uspJesno kultiviraju. Nastall su ukr!Us'
nJom crne (evropSke) l opole sa sJcvernoamerlc-
kim crnlm l opolsma.

73
ARCTOSTAPHYLOS
UVA - URSI (L)
Spreng.
FBm. Ericaceae
Mllvnjak obltnl,
madvedje uvo
Common Bearberry
Busserol e oltlclnal
Immefgrune Birentraube
Wa d'orao. !,IVa ursini
TOAo"".""a
OO""klioDClUla.,

Habitus - nlzak, po podlozl polegao, ralgranat,
dmzelenl grm, eiJi pojedinl ogranci dostlgnu du-
tinu do 1 m. Obrazuje guste lepihe na manJim i ii
vetirn powSinama.
Ker. - tanka, crvenosmeda, gala III slabe dla-
kava.
KartJenoy slslem - gust, vise povrsinski, ima izu-
zelnu sposobnosl vezivanja zemi ji ta.
Uslo,,1 - aka 3 em dugi i 6- 15 mm siroki, kota-
Sli, debeli, S obje strane goli, odozgo tamnoze-
leni i sja]ni. s donje strane sl/jelliji i 5 izrazilom
mrehstom nervaturom, po rubu cjetovlli.
CVjetovl - po 3-12 u kratkim visecim grozdovima
ns Zajedni ckoj, kral ko dlakavoj I rijetko zljezdasl oj
peleljcL Cvjelne peleljke oko 5 mm duge, gole,
u osnovi sa po 2 mala jajasla zaliske. oko
1 mm. krunica 5-6 mm duge: pranlka 10, spur-
purnlm anlerama.
Plod I sjeme - sj aJna i gola, branasla (imel).
skerl9l nocrvena, kugtasta, 6-8 mm debele, ko
.Iunlcasta boba, sa 3-4 mm dugih bubreta
sti h ko.tic3, sa po Jednom sjemenkom.
Blologlja - jednodomna, entomofilna, heliolilna.
spororsstuca vrsta.
VrlJeme cvjetanja _ IV-VII , vee prema nadmor-
skoj vlsini.
Razmnoiavanje - sjemenom, ali vi.e vegetallvno.
Sianli le _ u sjevernim (borealnim) diJelovima
areBla ova vrsta nasel/ava dolinsko livede I vri
! !Ino, dok se nn j ugu, penje i do preko 2000 m
Kod nas se prele.!no jsvljs u svijollim boo
rovlm !umams. na gornjoj granici Au me, u zoni
1. cv!jel 88 slrane, 2. cvljol , presJak. 3 prdniei.
4. sj emenka s dvlju boenlh 31rana, S. plod. OdOl gO,
6. plod, popr. presjek
klekovin9 bora iii u vegetociji pl aninskih rudina.
gdje guste vrl!lInske zajednlce (npr.
oplSana Je na na!im planinama asoc. Arc/as/a-
phyle/urn din8ficurn Slel.). Nalezimo je ne suhim,
raslresilim, topllj lm skelelnim zemljl Mima.
Rasprosl r anjenosl u Jugostavljl - S, H. BH, Sb,
Cg. Ma .
Opea rasprosl ranjenosl - Evropa, sjev. Azl/a,
Sjev. Amerika.
PrlmJedba - ad davnina poznala kao Ijekovi l a
bUjka. U tu svrhu se skuplJaju lislovi. najboljo od
apriln do june, Ie keo suva droga (Folia Uvae
ursi) se korisli ze ej, pilule I druge preparele
protiv kronlnih kalara mokranlh puteva (Cys/I
lis). U drogl Ima uglavnom mnogo I restovina, glu
kozlda arbutina, ursona, melilerbulina i 6rikolina.
Kod nas S9 namitlca na prirodnim


I cvijOI. S8 sirano, 2 cvijel. uzdutnl presjok, 3, eVije!.
OdOlg0, 4 5, plod. odoZIIO, 6. siemenku
Habilus - lisl opadni grmic, sa kratkim, do 45 em
dugim grancieama, koje pollje'-u po zemlji i
menlu,
Korijenov sislem - povrsinskl, iz poleglih granci -
ea izbija advenlivno korijen;e.
Ll slovi - Janeetasl i, najcescc 3- 4(- 6) em dugi j
oko 1(-1,3) em Si roki. po rubu osJro nazubJjeni, S
donje sl ran'c sivozeleni. U Jesen pop rime pur-
purnoervenu boju.
Cvjelovl - u kralkim, vi secim. 2- 5-evjctnim groz-
dovima, zelcnkaslobijeJi , rjeae ervenkasti, 4,5 do
6,5 mm dugi, imaju 10 prasnika.
Plod - kuglasl a. mesnata, ko!Uunif:;Jv;J boba, u
pocelku zelena, zatim crvcnkasla, a u zrelom
slanju modrikastocrvena, sjajna i gola: 5
kosties, Zn od avgusta do okl ohra.
Sjeme - tamnolJubltaslo, oko 3 mm dugo.
81010glj8 Jednodomna, cnlomofilna vrsla,
ARCTOUS ALPINA
(L.) Nl edenzu
"
(Syn.: Arctostaphylos
alpina lL.J Spreng.)
Fam. Eri caceae
Mlivnj ak planlnskl
Alpine Bearberry
Busserole alpin
AlpenBo. rentraube
Arbulo alpi no. corbeuolO
delle Alpi
Vrijeme evietania - V-VII, vee prems nadmor
skoj visini.
Razmnozavanje - sjemcnom j vegetativno. .
Stanisl e - najeetee na neutralnim do slabo klse-
lim, svjcti m humusnim zemlj i tlima, preleino na
kreenjaku, u svij etlim arisevim sumama, u kle-
kovi ni bora, ili iznad gornje granice sume, n3
stj enovifim policama, kamenim gromadama, pia
ninskim sipnrima. kojima u jesen daJe
izgled karakterislienom bojom Ilstova. 2ivi naJ
vise na hladnijim ekspOzlcijama i na mjesl ima na
kojima so zadrzava sniJeg,
U nasoj tlori, planinski mJivnjak najvise raslo sa
sljcdecim vrslama; Vaccinium gaullherioides, V.
myrlillus, Loise/euria procumbans, Empetrum her
maphroditum, Homogyne alpina, Lycopodium se
lago, RhododOndron hlrsulum, Salix relusa ild.
Planinske plice rado se hrane plodovima Ove
vrSle i tako doprinose njenom rasJjavanju.
RasproSlranjenos\ u JugoslavljJ _ S, H. BH, Gg
Opea ra sproslranJenosl _ Evropa, Azij s, Sjav
Amcrika, Grcnland.

75
CAUUNA VULGARIS
(L ) Hull.
Farn. Ericaceae
V,II ... k, vrlt l, v,n
Common heat her, li ng
bruyj:r. commune. Wtruee
Hl idekrlul , Besenhel de
Ilepe<:K oI5L1 IUIOIIC" "L1i<
- nl ski zimzel eni grm 30-60(-100) em
vlsl ne, grane su mu tanke uspravne. polegle ill
poI/Il ene, guste, lako lomljille.
Kora - slvosmeda, lanka.
KoriJenow slsl am - gusto razgranJen, otezsV8
razvoj drugih bilj aka, Ie S8 zbog toga vrijesak
smalra opasnlm korOl/om, narotil o u sumskim
kullurama. Dale braine izdanke iz iila.
U, IOYi - nasuprolni, poredani u 4 reda (unakrs-
nl), prilegli uz i zboj ak, sitni, Ijuskavi, trobridni,
lupl, gall , ake 2 mm dugi i 0,3- 1 mm sireki, olvo-
reno zelene boj e, zi mi smedastocrvenkasl i.
CvJelovl - u grozdast im, do 20 em dugim evasl i-
rna, oblf no su okrenul i na jednu slranu, pojedini
cvJetovl su lvonas! i, imaju ruti-
III bj elkasl u ( t . alba Don.) taSku, koja je
lnalno duta od vjentiea i JoS poscbnu vanjsku
ta!ku od pri cvjelnih l istova: imaj u 8 prasnika;
plodnlca j e nadrasla. Cvjelovi su medonosni .
Plod - okruglasll catvorooki tobo-
lac.
Slama - vrlo sitno, smede.
Blologlj8 _ jednodomna, enl omofflna, heliolilna i
acl dollJna vrst a
Vrlj' ma cvjetanja - krajem IIeta i u jesen (VII)
VIII- IX.
Rl zmnozavanje - sjemenom I vcgala1ivno.
St8nl l ta _ slaba. siromasna i kisela :zemljista,
cesto prekriva ogromne pOVfsinc degradiranih
podzolasl ih terona :zv. .. - :zajednlca Cal-
lunoto- Genistel um Horvat (najtesce u Gorskom
KOlaru i u lici), koje imaju poseban saslav i Ii-
1. sa stranl'l, 2 eviiel, uldu!nl presiek, 3. cvljOI.
odozgo. 4 5. 6. sjemenka
zionomiju, a nalazimo je i u svjeUijim Sumama.
sumskim progalama i \! vadama. Zastupl jena u
brojnim acidolilnim sumskim asocij aci jama.
Rasprostranjenol l u Jugoslavlj l - S. H. BH. Sb.
(u Srbiji je na istotnoj granici).
Opea ra&prostranJenosl - Evropa, M. Azljs, lS-
padn! Sibir, Ural, sjev Al rika, sjeverozapadne
primorskc oblasti Amerlke.
Prlmjedba - u nasadima se uzgaJaju brojne hor-
tikulturne l orma vrijeska.

, , ($'.'.
,
1. lislovi, 2. evljet. $,<1 stranc. 3. evijet. uZdulni pre9jek.
4. cvijet, odozgo, 5. mladl plod, 6. mladl pl od, popr. pre-
5jek. 7. Sjl:lmenka, dOlje: uldutnl presjek
Habitus - zimzelenl grm aka 30{-50) em visl ne,
puzavih iii uspravnih stablj i ka i l aka lomtjivih
granCica.
KOla - tanka, svijetl osmeda.
Korlj.nov slstem - dobra razvijen, sa brajnim
zilama, odli!!no vete zemljiSte.
lislovl - po 3-4 u prsljenima, geli. iglicasti, za
sll j eni, dugi aka 5-9(-10) mm i 0,9-1 mm sireki,
sa liea spljosteni i tamnozeleni, sjajni, s nalicia
svjell iji , j aka alkloojenl od izbojka; bez palistica.
Cvjetovl - dvospolni, po 2-4 u pazuhu najviscg
lisea. valJkastl, sulal i eni, imaju zeljaslu (:asku,
koja je dva pula kraea od vjcncica, vise na sa-
vijenim peteljkama, erveni SU, rjeCle bjelkaSl i,
praAnlcl su prirasli za evjeli5te. Ima jadsn
vrsl s jednlm !igom.
Plod - celvorooki tobolac kojl se
ol vara na taj nacin da se zoklopel olkidaju 5(0-
dinom sami h okaea.
ERICA CARNEA L
Fam. Erieaeeae
Crnju!ia rumena
bruyere incamata
Frilhllngs-. Schneeheici
Scopa camicine
n.cp<:<:.
Sjeme - vrlo si l no, smede boje.
Blbloglj. - jednodomna, enlomo/ilna, kaleililna
vrsta.
VrlJeme cyjetanja - (I) II-III (IV-V).
RllzmnQill"lInje - sjemenom i vegetalivno.
Stanltle - u bazilitnim cmog i bijelog
bora, krivulja, Ie u cmograbovoJ sum; (Querco,
carpinifoJiaa Horvat); izrazlla kalei'ilna
vrsta, all sa sem na krecnjsku j dolomilu testQ
javlja i na serpenlinu. gdje prekriva velike po-
vrSine. Penje se i do 2000 m nadmorske visine.
AasprOslranjenost u Jugoslavili _ S. H, BH, Sb,
eg, Ma (jadino na planini Jablaniei, na jugoslo-
vensko-albanskoj granici).
Opt.a rasproslranJenOSI - prosior ad Alpa do
Karpata, Apeninsko j Balkansko poluoslrvo. .
Prlmjedba - u horlikulluri su poznali brojn; vrlm
obti ci, kojl se Iraze, naroeilo za ozelanjavanje
kamenjara.
U na5em Primorju su zaslupljene sljedoee vrSle
ovog drYol.ikl (velikl) vrijes (Erica arborta
L.), kO]1 Ie u uslovima visok. do 4 m: wlJes
pozemljuA (E. ver1iclll ata Forsk.), to je nizak, po-
legl.', 20-80 c,:" visok grm, kojl je kod nas
rOCIIo zaslupl,en u makiji. pseudomakiji ; gart
zima (sveza Cislo-Ericion H-Ie) i. najzad, mnogo.
cvjelnl vrijes (E. multi/l ora L.), kOji ima ukotene,
uspravne Izbo/ke i visok Je 30-60(-100) cm.

17
ARBUTUS UNEDO L
Fam. Erlcacea8
PlanlkII. IMglnJli.
JqodnJak
strawbry-trM
. rboul.er
!rdbMrblum
alMtro. eOrHuolo
.t.epe1lO
H-.. - zimz.lenl grm, rJede nlsko drva, ako
5m vlline I do 15cm deblJine, uspravnlh grana I
gulte kroinje.
Kora - kod Izbolalta crvenosmaCla, kod starijih
grana I n. deblu )e aivosmecfa ill crvenkasta,
IJult1 .. u usklm uzdu!nim Ijuskama.
KorQencw 811tem - ,azgrana!. odillno se prila-
god's",. kamenjarl ma I pukotinama
IUJana.
LIItowI- splrarno rasporedeni, kohstl, sla)nl aka
7(-8) em dugl I 2-3 em &I rokl, nalaze se na 3 do
10mm dugal. crv.nkastol, petelJci.
CyJetovt - u terminalnlm. oka 5 em dugirn. vise
6lm grold Um cvasti ma, vrl!asl og ill zvonastog
obll ka. bll.1I IU ill crvenkasti, S 5-t'! l anim periJso-
10m.
Plod - vlleal_mana, aka 10-20 mm debela bobe
xvan. -magl nl ... , kOja Je u unutrB!inJosti mesnalo
brlinJava, solna, na povriinl bradavilasto tolka
Ill, l.sUva; od nje se prired'uja pakmaz. pravl
.. I'fIklja, vino I dr. Sazrijeva nakon godinu dana.
te .. plodovl u zralom stanju mogu vldleU u Isto
vlllame sa novim cvJelovl ma.
lJeme - sllno. Izdu!eno. smad's boje.
IIDJogIJa - Jadnodomna. sniomolllna, hallomna
vrsla. Podnoal dobro suiu I posollcu. Ima laku
Izdt.nalku snagu Iz panja.
YrIJeme cvJahlnJa - X-XII .
Rumnomanla - slamenom I vegelatlvno (raznl
camalz proilogodlinjlh Izdanaka).
1. kli Janac. 2. cvlatov'. 3. cv'I.!. uZdu!n. preslak. 4 cv;-
jet. bez vJenClta. S. plod. pOpr. p,,,jak. 6. sjemenkl.
doll' : uzdu! nl praslak
Slanlll. - kserolarmnl leranl na krelnJaku. Sa
stavnl dlo erniki nlh umB I u makljl.
R.lprol lr.nJenol t u Jugol l avlll - S (rijalko). H,
BH, (Hercegovina) ; od Islre do jutnog Prlmorja,
kako na oball taka i na otoeima. narotllo Mljalu.
Braeu, Kortull. Sipanu, l okrumu, poluoloku Pe-
Ilelieu ild.
Opta ,alproltranJ.nolt - Medllaran I. u allant-
skom podrutju zapadna Evrope.
PrlmJadba - zbog dekoraUvnlh osobina Ira!ana
u hortlkulturL
U naiol lIorl je zaaluplJana I greka planlb III
"go ovlak .. (A ndrachM L.) koja Ie ,asproslrs-
njana u jutnol Dalmaelli I Makadonlji (Konlska
Reka zapadno od Devd'aliJe I u tjesnacu erne
Reke). Odllkuja sa lajastlm Ilstovlma na dugim
petaljkama I glatkom. crvenkastom korom debl"
kola sa [julU poput kore kod platana.

('I I I
,
!
"

t
,
v

r

0
,

K
.\w'
'+
-,
)
'7
:;;
1 cvijel.odOlllO. 2. evlJe1, sa slraJle. 3 4 pra!nlk,
5. ueli lobolBC. 6. sjemonka s IrIJu sl.ana
Habitus - zirnzeleni grm, festo do 1 m visok,
sa gusUm uspravnim granama,
Ko,. - siyosmed'a, tanka.
Li slovl - Ivrdi, kotasll. prosjecno 1,5-3,5 em du-
gi, 0,5-1,0 em si rok;, po rubu goli, all nesta pa-
vij eni, oa lieu lamnozeleni, goli j sjajni, na nalicju
POsul i ok,uglim tljezdaslim Ijuskama, koje su u
pocet ku tulozelene, kasnl]e rd'aslocrvene (imel).
Cvletovl - sakupljeni u cvatove POput gtozda,
koji su najeesee 6- 10-cvjel ni.
Plod - l oboiac, koj! puca na pel dijelov8. Sadr!i
veliki bro) sJemenki.
51.me - aka 1 mm dugo, svijellosmede
81010gll. - jednodomna. enlomolilna, praleino
heliofilna vrsla
Yrlleme cvJelanla - (V) VI. VII , prems nadm.
vl slnl.
RazmnofavanJe - sjemenom i vogelalivno.
RHODODENDRON
FERRUGINEUM L
Fam. Ericaceae
RdasU slee, rdas!i
p/enl snlk
"
Rusly-Ieaved Alpeoroso
laurlor roso des alpes.
rhododendron
lerruqmoux
Raslblaueroge
Rodoaendro:
ptJ.\u.\CU,\POIi
Slanl l le - u klekovini bora, u svijellim smrcevim.
I eembrinim 5umama, od montanog do
subalpinskog poJasa. Prelotno nO! svjctim humol'
nim, dubokim, neutralnim do kiselim zeml ji$lima
na slilkatnoj podlozi.
Re. prosirenjenosl u JugoslsYi;i _ S (Julljske
Alpe, Karavanke, Pohorje), H (Klek, Velebit). Sb
(Kosmet: Sar pl.). Ma (Sar pl.).
Opcs rasprostranjanost _ Pirineji, Jura. Alpe,
Apenini, Balk. pol.
Primjadbe - u flori, osim rdas!og
zastupljen je dl llkevi slac (R. hlrsulum L.), kOli
ima :.:imzelene listove ei/i su rubovi !repavjeaSIO
dlakavi. RaSle veelnom na krecnjackoj podlOll
uglavnom u sjeverozapadnom dijeiu na$e zemlje.
a postoje eksklave izvan glavnog areala (npr
Vranica u BoSni),
Cesto se nalazi bastard izmedu navedena dva
sleea: R. x Inlermedlum Tausch
U flori Slovenije, oa mal om broju lokaliteta (oko-
liea Bostanja. Brusnice kod Novog mesla) za'
stupljen jc i utl al ec (R. luleum Sweet. Syn.: Aza'
Ica pontics L.), kod kojeg IiSlovl u jesen opa
daJu, a pr ekrasni zuli eVJctovi se javljaju od m8)a
do j una.
U Makedoniji , na vrJo ogranieenom prostoru (Ja
kupiea- KaradZlcil) javlj a se karpatsko-balkanska
vrsta R. kolschyl Simonkai, koji 11vi na vi smi ad
21S0-23OO m na silikalnoj podlozi

..
YACCI NIUM
MYRTILLUS L.
Fem. Erlcaceae"
<2,.. borovnlc.
Whortlerbeny, blue berry
Myrtilllll
IWldelbeerll
Mlrll1Io
'ftPIIHIt8
HMHu. - listopadni, do 50 em vjaok grmic, gu-
still. lank/h. Oilrouglastlh granl:ica. koje su la-
mo-amo saYljene.
korI- zelena, tanka, gol a. sjajna.
Korijenoy .. 'em _ dobra razvijen, lz
korlJena razvija duge podzemne izdanke.
PupowI - nalzmjenicni, do 3 mm dug!. sa dvije
bliJedozelene. sjajne Ij uske.
UeIovI - Ok, uglaslo lajastl, nil. vrhu "asilJenl, pi l
OInO\lI zaokru!eni III pli tko srcasU, gall, os lubu
fino pliUlo nBzubljeni , oa vrlo kralkim pelelj-
kamL
- poled!na!!ni, na kral kim peleljkama,
vlH6J. 4-7 mm dugi. zelenkaslobijeli iii erven-
kasto nahukan!. 5-dijerna, rjede cetvero-
dlJalna. Pra6nlka 8 ill 10 koJI su kraei ad lucka.
Plod - okrugla, p'avocrna, socna. mnogocvjelna
boba. Zr' u julu i avgustu.
....... - polumJesetasto. smade, oko 1.2 mm
....
BIoIogIja - enlomolilna, uglavnom aeidolilna
' .....
Vrq.,n. cvJel.nl. - V. V I.
Rumnobv.nja - sjemenom i vegetativno.
BllnlMa - ima dosta Airoku ekoJoAku amplitudu:
ll8c!e se na klselim 1 podzol astlm zemlliAtlma, a
na vl6im nsdmorskim visinama lakoder ns sma-
dim podZolasti m zaml jiAtima iii na pJanlnskoj cr-
nlel. I<lseloll zemljlAta na kojem borovnica rasle
Ie pH = 3.4-6,4. Nalazimo je u brojnim
elma Iveze Rhodoreto _ Vaccinlon. ZnacaJnu
ulogu Ima u planinskim vriAtJnama I u subalpin-
1 kllJanac. 2. cllijel sa Slrane. 3. cllijvt uzduinl p.nlek.
4. p.a!nlk, S. _j emenke, uzduinl p.esjek, 6 plod Odozgo.
dolje: pop . p.esjek
skim acidofilnim zajednicama, gdje testo guslo
obrascuje velike povrsina.
Rasproslranjenost u Jugoslavlll - S, H. BH. Sb,
eg, Ma.
o pt. ,asproslranlanost - eljels srednja i sjev .
Evropa, Kavkaz, M. Azlla. sjev. Azlja. SJev. Ame-
rika od Kolorada do Aljaske.
PrlmJedba - slalkaslo kiselkasli plodovi Imaju
mnogoslranu upol rebu : jedu se a od njlh
se spravljaju kvalilelni Bokovl. SirUp/. kompotl.
dtemovi i dr. Imaiu primjenu u narodnoj I slu.!-
benoJ medlclnl (Fructus Myrtllfl). Plodove rado
jadu razne plice I lako doprinose raznoAenJu sie-
mena.

1. sa "rane. 2. presJek. 3. prdnlk,
4, plod, popr. preslek, 5. plodovi. 6. Slemenka
Hebltus - zimzeleni, nisk), 10-30 em visok grmi06,
sa !ankirn, okruglastim, poleglirn granCiearna.
KorlJenov alatem - dobro razviJen, .
Lla'ovl - tvrdo 0,5-0,75 mm debell, cJe-
10vi iOg ruba, s gornje slrane lamnozeleni, sjajni.
odozdo mat svlJeliozeleni, sa markanlnlm smedim
takastim
CvJetovl - u termlnalnlm, bogati.':'l' .grOzd!'lsllm
evastima; 8-10 rnrn dug, blJel III
prasnika ima 10, koJI su prJ osnovl dlakavl.
Plodovl - na poetku bljeH, zatim skerlelno erve.
ni , sjajni, mnogosjemeni , nose na Ijemenu, oslat.
ke gorkastog su okusa i bra!injastl. ZrlJu
u septembru i oklobru.
Sl eme - crvenosmede, 1,5-1,8 mm dugo.
Blologlle - entomofllna, aeidofllna vrsla,
V,IJeme cVje'anja - V, VI (u polotaj/ma
cesta je poJava ponovnog evjetanJa I plodono-
VACCINIUM VITIS_
IDAEA L.
Farn. Erieaceae
Brusniea
Red Whoftlefberry
Alrel/e rouge
Preisselbeare
Vigna dorso, vlte dl
monte
tSPI'CItUKa
RazmnofavanJe - sJemenom i vegetativno,
Stanl'te - u krajevima brusniea se
nal azi U smrevim, bjeloborovim I knw-
Ijevim sumama, esto zajedno sa obinom bort>-
vnlcom. Cesto se susrece na visinama i preko
2000m
Rasproslranl enotl u Jugosl.vl jl _ S, H BH, Sb,
eg, Ma (ri jelko). , .
Ope. ,.sprostr.nlenost _ sjev. Evropa, AZlja I
Slev. Amerika.
Prlmjedba - opisano ie nekoliko
skih obtika. Osim navedenih vrs!a roda VaCCI'
nfum u nasol flori je zaslupljena crelne borovnlCI
(V. uJ/gl nosum l.) . To je listopadni, 80(-90) em
visoki grm sa plaviastozelanim listovima;
erne sa plavlastim pepeljkom. Sarno ime gOVOIl
da rasle na treseUstima. joj je V. gaul1he
rloldes Bigelow (Syn.: V. u!iginosum L. subsp,
mierophylfum Lange) koja rasle u vegalac lji pia
nlnskih vrlSlina, sa brojnim acidofilnlm vrstama
To je nlski, do oko 15 em vlsok, grm. ,
U flori SIOvenlje (Gorenjska. LJubljansko barla,
Slajersko) susrece SQ mehovnlce (Oxycoceus pa
IUatrl a Pers.) (Syn.: Vaccinium oxyeoccus L). koja
tivl u vegetaciJI nadlgnulih crelova sveze Sphag'
nion fuscl 6r.-BI .. gdje raste na gusllm lepislrna
raznlh vrsta roda Sphagnum. Oslm tlpSkog obtlka
subsp. paluatrla, rjade je zaslupljen subsp, mi
croeerpua (Turez.) A. Berlin. kO)1 se odrikuj e mao
nJlm dlmenzljama svJh dljelov8, Ie golom evJa!
nom drskom (kod IlpSkog obllka evjetna
je ____________ _ L-_____ _
enja) .

.,
TlUA CORDATA Mill.
(Syn.: T. parvlfolla
Ehrh.)
Fam. Tillaceae
Batt-smill-l ved lime
lilleul
Wlnter-, Waid-linde,
Ilglio ITIUemmano. Ullo
Sely.lieo
MeAKOIIHCTlI 3HIoIII
AIi Ra
Hablius - fislopadno drvo visoka do aka 25(-30)
m. sa iirokom I guslo razgranjenom, duguljasto
jaJolikom krein/om.
Kol'II - kod mladih primjeraka 91a\ll.a, zelenka-
8Ioamed'a; kod Slarijih staba]a do 2 em debela,
duboko uzdu2:no izbrazdana, crnkaslosiva.
lI.tem - jako razviJen : sasloji sa ad
VIle verlikal nih i bro/nlh botnih lila. Aaz-
viJa ektol rofnu mi korizu.
Pupcm - do aka 5 mm dugi, najeesee u jednoj
ravnl polo.2:eni. pokriveni su sa 2 lamnocrvenka-
stosmede. gole IluBke. koje su nejednake velicine.
UIIOvI - aka 4-7(-10) em dugi. islo l olika iiroki;
na IIcu gall, tamnozeleni, ns nalicju svijeliOzeleni
I s. tupetclma sviJell orClaslih drafiea, u uglo-
vima Usnih netava; petellka 2-4 em duga.
Cittovl - dvospolni. fufkastolelenl: 5-7(- 11) u
PaAtltastoJ evastl, kola je svojom drskom prir a-
sla za krllatl zalisla\(.. Zalistak ima izrafenu drsku.
Plod I I )eme _ viasjamani. okrugl asli oraMi c
ke)1 sa moJ:e bez teskoca prslima zdrobiti, spolja
bez rebara, slabo bradavieall ; do oko
mm u dijametru.
BIoIogIJa - jednodomna, enl omolilna, polulcio-
Iltna, bnoraslufa vrSla. Ima jaku Izdanatku sna-
gu Iz korijena.
Vril ... e cvletanJa _ u Junu, najkasnije od svlh
na6lh Upa (i mel).
RlZmnofa"anle - sjomenom i yegetaliYno.
- nije narotilo izblrlJiva u pogledu kya-
Zemljlsta, ali najbolje uspieya na dubokorn,
ra 10m I bogatom kreenjafkom zemljlstu. Kod
1. 5 pupovima. 2. kilianac. 3. evilal. uldulnl
preslek. 4. , krll."lm zaliSkom, S. oratl
nas je zastupljena preteJ:no u montanoj zoni bu-
koyih suma, Ie u mjesoyilim li iifarskim sumarna I
lugovima, najte:1ice u :r:ajedniei kllnjaka i obifnog
graba (Ouerco-Carpinetum crostfcum Horvat) I dr.
ali 5e javlja i u l ermolilnim zajednicama sveza
Ostryo-Carplnlon orientalis Horvat.
R.sprostrlnlenol' u Jugol le,,111 - S, H, BH. Sb.
eg, (Ma: neslgurno i vr to rijel ko).
Opt. rllprOl lranlanOI' - EYropa, evropski dio
SSSR-a, Krlm, Kavkaz.
Primladba - veoma yari j abilna vrsta.
BUska maloUsnoj t. je T. cauc.llca Rupr .. koja se
odtikuje Izrezlto ervenlm mladicama I IIstovlme
kojl su na nallelu bjelifastosiYI j t ill su zupci iz-
razilo kom!aSIO Izvueeni. Kod nas je konst&tovana
u BH. Cg i Ma.
Malollsna I. je veoma medonosne 1 cjenJena u
pfelatslvu, a evjetoyl (Flores TJlise) sa upotreb-
Ilavaju u Ijekovile svrhe.

t!., . :
. ._ - _ r .' \
I 'J, I
. )11\"" *'
l ""'-cA . .1
'1 ::.... -
"' 1 '
, grant lea s pLpovlma, 2. kliJanac . 3 cvilci odozgo,
4 S k"'astim 5.
Habitus - listopadno drvo i do <\0 m visoko, pra-
vog debla i sa sir'okom, vOluminoznom kroSnjom.
Kor. - do 011.0 3 em debela, llzdutno grubo ispu-
ea, sivoervenkasta.
Korlj enov si stem - jako razvijen splet. naroeito
botnog korijenJa, kOle prodlre duboko u podlogu.
Pupovl - do 011.0 7 mm dugi, rasporedeni kao
kod predhodne vrste: pokriveni su sa 2 lamne,
ervenkasl osmede, gole, Ijuske. nejednake velitme.
Li slovi - Yeti od lislova kasne lipe (preko 8 em)
i nalaze sa na 3- 6 em duglm potoljkama, na
lieu obitno goli iii vrlo slabo dlakavi, tamnozo
loni, na nalitju su svjclliji i sa tuporeima bijelrh
dlatiea u uglovima lisnih nerava,
Cvjetovi - dvospolni, bijelo:!utl, po
2--3(-6) u paWtasloj evasll . Zalisei su bez drske,
sledecl IIi, rJede, sa
Pl od okru91asll Ivrdr orastic (no
mOIO so t.droblll prshmtJ), koji je spolja pokriven
TILI A
PlATYPHYlLOS
Seop.s. lat.

(Syn.: T. grandifolia
Ehrh.)
Fam. Tiliaceae
Lipa ve1elisna, ralll
Large leayed lime
TillcLlI grandes leuillrl
Sommer-. Friih-Linde
Tiglio noSlrale
KP\'",'U.,IICTlla _,eTl' 1lI
.\IlIl3
gustim smedi m dlaticama i lma 5 jasno izbote-
nih uZduznih rebara. .
8 10109118 - jednodomna, entomo/ilna. mezol1
1na
brzorastuca vrsl a. Doiiyi veliku starost. d a
VriJeme cvjelanj a _ pocetkom juna; ako 14 an
prije kasne lipe. .
RazmnOfavanje _ sjemenom i vegetallvno.
Sl anl ! l e - I raii hranljiva. rahla, blago.
mineralna zemljista u podrutjima sa vise zracn
vlilge, , la'
Kod nas je zastupljena najvise u brdskom I P
ninskom regionu, gdje je u ,brolni:'
mezoilinim sumama, prete:!no I
lama, Tako je nalazimo u ziljedmci kttnl8, m
obitnog graba (Quafco _ Carpinatu", croall
CU
Horvat) , a dopire I do pojasa mijesane
-je\ove sume, Nij e rijetka i na specilitnlm sa
nistima, u meduneevim sumama, b
Rasprostranj enost u Jugoslavlji _ S, H, 8H, 5 '
eg, Ma, r
Opea r asprostranJenost _ Evropa, zapadna AZ J8
Krim, Kavkaz. .'
Prlmj edba - veoma varijabilna vrsta. Osim dVllu
navedenih lipli!, u nasoj Ilori je
liko vrsla lipa, od kojih je najpoznallja bljelS I,
srebrnssl a I, (T, argcnl ca Desl ; Syn . T. /omell/05
aucl. vix Moench) Odlikuje se siroko
zaslljenim listovima, ko;i su po rubu ostro I
vii no leslaras!i, osim pri olnovi , gdJe su ejclOVIU,
na lieu Sll tamno.t.eleni sa rije!kim zvjezdas!liTI
dlatieama, na nali tju su srobrnasti i zviozdnslo
dlfl kavi, bjelltasli CVlola knsnlja I od kosne lipe

83
BUXUS
SEMPERYIRENS L
Farn. Buxaceae
Simi lr. zelenlka
Common box
buls
lIemeiner Buchsbaum
bosso. bono verde
I<:I"I<;n""" O C,-'MIIIIlT
Habitus - zimzeleni, gusto razgranaU grm. oka
, m visok, iii manje drvo, koj e, npr. na Kavkazu.
gdje obrazuje citave saslojine. dosl i;!e visinu i
do 15m i promjer do 1,5m.
KOf. - tanka, iuckaslosiva, sllno i plitko ispuca.
Mlade grancice si l na dlakave, ceivorobride.
Korilenoy aistem - sirok, dobro razvijen.
Usloyl - sjajni, gall. do 3 em dug!, na
kratkim peteljkama, na lieu l amnozeleni, na na-
liej u bl ijedozelenl. Ostaju na granama 8-12 go-
dina.
- j cdnospolni, zelenkaslolutl. u lopta-
slim cvasl ima, smjeslenim u pazusima lisleya.
U jednoj evaS! i se nalazi jedan ienski i vie
mU&kih clIJetova
Plod - kotasla, sll ij ellosmeda, 6-7 mm dug a
caura (tobol ac) sa Iri pregrade; u svakoJ pre-
gradi su po 3 sjemenke. Plodovi sazrijellaju u
jesen I ostaju na stablu preko cijele zime.
Sleme - eliptlcno, Irobrido, crno, sjajno, golo,
5-S mm dugo.
Bl ologlj _ - Jednodomna. enlomoWna. spororastu-
eft IIrsta. dotivi starost i do 400 godina. Podnosi
dobro mrazelle i togu, duboku slenu. ali i punu
Slljellosl.
Yrlj eme evj etanja _ II - IV (V).
Rllzmno.t:.v. nj e _ sjemcnom, ali u praksi pre-
l etno lIe90lalivno.
Stanlll e - kod MS nn krecnjaku i do-
lomJIU, all i na serpenlinu i drugom mal icnom
6upst l alu, plcle.i:no do 1200m, ali se na nokim
planinama penja i do 1600 m nadm visine (Jaku-
1. klijDnac. 2. s dljalom USlovs i S pupol/lma.
3. evast U pazuhu IIsta, 4. prdnlk. 5. tensk' eviler.
6. lDnskl cyllol bez 7. mulkl cyllet. 8 prDtinac
tobolea, unulra!nla Slrana. 9 slomonka
pica), Najvia j e zaslupljen u cl fl obOl ovim I bja-
lograbovim zajednicama. u zajednici :;a make-
donskim hraslom. bukvom, pilomim kestenom i
dr. vrSlama. Preletno se jallija u vidu ibljaka.
Rasprostranjenosl u Jugoslavlj' - Ma (prema
H. Em-u, nalazi sa na IIi odllojena podrucja: naj-
vi$e Izmedu Polo$ke i Tilovele$ke Kotl i ne. u kli-
surama Treske I Pclnje, a ne$\o manje u demir-
kapljskom i ohridskom), Cg (okolina Oani!ovgla-
da' Siallne, Kl esovina). u oSlalim krejevima nese
zemlJe $Imsir j e cest u kulluli, I podivljao.
Opea rasproslranjenost - Evropa, zapadna
Azlja. sjov. Alrlka.
Primjedba - od davnlna veoma cijenjena vrslS U
hOIUkulluri, 10 se sllugdjo suslcce U Slarijim par
kovima, III l ovimo, nerocilo na grobljima Prema
habilusu, IOlmi I boli lisl ova I dlugim osobinama.
poznato je mnogo vrUarskih lorm' .

1 evesl ( cyllth/urn). 2 plod. 3. sjemenka
Habitus - lislopadnl grm do 3 m visine, siroke
krotnj e, kratkih, ti bolikih grana koje se granaju
vllicasl o (rasljasto).
Kor. - smec:Ja do crvenosmeda, sadr!i obilje
ml jecnog soka, kao i granclce.
KartJenov II,tem - dobro razvijen, prodire du-
boko u pukotine krecnjatkih stijena.
Lillovi - j ednoslavni, lancetastl, cjelovilog ruba,
gusto skuplJeni prema krajevima izbojaka, zelene
boje: u vrijeme Ijetne suse poipu no opadnu, a
s jesenjim kitama ponovo proJistaju,
Cvj etovl - saci njavaju narotUe sku pine tzv. ciati-
je (cyslhiumJ, kole se sastoje Iz Jednog sredlsnjeg
!enskog evijeta, koji je opkoljen s 10 iii vise vrlo
jednoslavnih muskih evjetova, sasl avljenih iz po
jednog jedinog pratnika u vrtastom cvj eli stu,
kOje na rubu ima 4- 5 i.lijeZda; vrat tucka je Is-
cljepan iii razdijeljen na Iroje.
Plod - lobolae sa 2-6 sJemenkl, ponet to spl jo
iten, gladak.
EUPHORBIA
DENDROIOES L.

Farn. Euphorbi aceae
Mljecika drvenasta
Wood spurge
euphorbe
Bauml<S rmlge
eulo/bia arbolea
Sjemenke - avalne, lamne, glalke.
Blologl18 - jednodomna. heliorilna, termoksero-
f il na vrsla.
Vrll .me cvjetanJa - ad kasne jeseni pa sve do
mjeseca maja.
RazrnnoZavanj a - iz sjemens i vegel ativno.
Stani l l e - naseljava pukotine okomitih raspuca
IIh krecnjackih slijena koje se izdizu iznad mora
Rasprostranj anosl u Jugoslavljl - H, eg. (opr.:
Koreula, Palagruza. otocie dubrQvakog arhl pe-
laga. Sv. Nlkola itd.), Ie na nizu lokalitela litoralne
zone jui.nog Jadrana
Opca rasprol lrBnlenos! - zemlje aka Sredozem-
nog mora.

85
DAPHNE ALPINA L
Fam. Thymelaeaceae
Ukovac alpsld
Daphne Ilplne
Bflrg-s.ldol but
Llllr.,l rpl ne
tt.bItus - IIstopadnl, ake 40(- 100) em visok,
veoma razgranJen grm.
KGI'll - mladlh IZbojaka crvenkasIO$met1a, dla-
kava, kunije gola. siya.
korq.nov alstem - dobra rszviJan, snaino pro-
dire u pukollne slijana.
lIItovf - obrnulo jajollkl do eliplini, 1- 4 em
dugl, 8ledef l. S obje sl rane dlakavi, naroei lo oa
donjol atranJ, slvozeleni, cijelog ruba.
CYJetovI- po 6- 10 u lerminalnim gl avicama, ake
0,9 em dugl, sledeer, faska spol]a sllno
mall_va
Plod - narani:asl ocrvena okrugl asto-Jaj asta, ma-
IJava, 'ednosJemena kostunica.
S,feme Izdu!eno jajasto.
IloIogJja - jednodomna. enlomolilna, kalcililna
hallofil n. vrsta. Olrovn., kao I 05181e vrsle ovog
rolla
Yrtjeme a'.18n)_ - V, VI.
RazmnobvanJa - sjemenom i vegetalivno.
Slanllte - najteMe raSle u pukoUnama kreC-
nJ.eklh stllena, ali nije rijelka nJ medu kame-
nllim blokovima, keo I nil skelelnim rudlnama.
Nalazlmo Ie od monlanog do subalpinskog poja-
sa, ave do preko 2000 m nadmorske vlsi ne.
"-'Phlilranl.nas, u Jugo, lavlll - S, H, BH Sb
Cg , ,
Opta ,asploatranj.nost _ Jutna Evropa, planine
do islone Jugosiavlje, M. AzIJe, sjev.
PrlmlllClba - oalm lipske vrste kOja je zaslupij ena
U sleverozapadnlm kraJevima nm zemlle, u lu-

I. (;vijlll sa . I'8n8. 2. r8zrfllan eviler. 3. gr8ntlca s plo-
dovlmll .. siemenka
golslotnim Oinaridima nalaze se broini prelazni
obJici ka zimzelonoj juznob<llko.nr;;koj vrr;; ti D, olco-
Id Schreb, koja je kod nas rasptosl ranjena naJ
vi se u Makedoniji.
Od pal uljaslih wsla roda Daphne na nekim na-
9im planinama se mogu susl esU jos: brll alea
(0, en.orum L.), koja ima rutiasle do crvenkasle
cvjelove, zal im D. slrlala TraU. kOja t ivi na pia-
nlnama slovenal:klh Alpa na vis!ni od 1500-2000
metara_ Donekle je slitna prelhodnoj , lako se od
ove dobro razlikuje po nekim morloloskim karak
lerisl lkama. Posebno je inleresanlna crnogorsko-
bosanska endemiCna vrsla Malllll\' IIkovac ID.
malyana Bletic), koJa je opi sana sa nekih slani sla
u sllvu riJeke Pive. Nedavno Ie uSlanovlJeno da
je ova Inleresanlna vrsla, kOja tlvi u pukoUnama
le4ko pristupatnlh, okomlUh kreCnjaCklh stllena,
zaslupijena na neklm lokalltellma u jugolslotnoj
Bosnl.

1 gfanlcQ s pupov,ma, 2. klljanac, 3. cVIJel .
plodnica, 5 uzdu!m presjek plodnlce, 6. pra!nlk.
7. granlca s plodovima, 8. plod, uzdu!nl prasjek, 9. 5]8-
menka
Habitus - od 30-150 em visok li stopadni grm,
sa sibolikim, slabo razgranjenim, uspravnim 9ra-
nama.
Kor. - relalivno debe Is, mekana, u mladosti
zuckaslozelenkasla, kasnije sivosmeda, glatka,
sa dugim vlaknima svilenkaslog lika.
Korl l enov al stem - dobra rBzvijen.
Pupov] - sitoi, terminalni (li snl) pup la/ollk, bocni
(cvjetni) pupoljci kuglasti, IJuske smeCfezelenka-
sle sa smeCflm f ubovima, oa rubu Irepaviaste.
Ll sloyl - dugul jasto-Iancctasti, dugi 7-9 em i
2-5 em si roki, spiral no rasporeCfeni, smje!ilenl prl
vrhu izbojaka.
CvJetoyl - 'leoma mlrisni ; najce!ee grupisani po
3 postrance na proslogodlSnjlm izbojcima.
Plod - skerlelnocrvena, sjajna, duguljaslo Ja-
jasls, soena, jednosjemena koja je on
DAPHNE
MEZEAEUM L.
..
Fam. Thymelaeaceae
Oblenl IIkQvac, vutJe
liko, haJducka opul.
Mezereoll, dwan tlay
ml\zertion
SeidelbaSl , I(elilllhais
F!or dl 5teccO, meuerEO
II(U'I.,IlK oI5l.1KIIOllellm.rii,
DO.I'I1.e .11.11<0
donjem dlJelu zsokruzena, a na gornjem zaluplje-
na, velika kao grasak (oko 8 mm promjera), sjedi
na lanki m izbojcima, sazrije'o'a u junu i julu.
S/ eme - 9010'0'0 okruglo, 5- 6 mm u promjeru.
81010gl/a - jednodomna, hermafrodilna, enloma-
filna vrsla. Dobro podnosi zasjenjivanje. Svi dije-
lovi bilj ke, a naroeilo kora i plodovi 'o'eoma olro .....
ni, izmedu oslalog sadde olrovni Olikozid da/tlin
i smolu mazerein. DOlivi slarosl do 15 godina.
Vrl/eme cvjetanj a - ranD proljece (prije lislanja):
II-IV, u visim nadmorskim visinama kasnlje.
RazmnoZavanj e - iz sjemena i vegelalivno.
Sl anl l l e - u svijetlim sumama i sikarama, ruba-
vima !uma i progal ama brdskog, monlanog, a
ceslo i u subalpi nskom i alpinskom pojasu naSl1l
plan ina, gdjc sa penie i do 2300 m, dakle, ma-
zemo ga nacl od hra;;lovog pojasa pa sve do
pojasa klekovine bora i planinskih rudina,
telno u zajednicama svezA Fagion iIIyricum, PI-
ceion excelsae, Pinion mughi, a oa plaoinama
Makedonije (npr. Rudoka, Sara i dr.) redovnO 58
nalazl u saSlavu plaolnsklh vriMina sveze Bruck-
enthalion. Javlja se oa plodnim, svjefim, I rall-
lim zemlji!'itima. bogatim vapoom i blagim humU-
som, ali c::eslo i na skelelnim terenima.
Rasproslranj enosl u Jugosl avlll _ S, H. BH, Sb,
eg, Ma.
Opca rasprosl ranj enost _ Evropa, M. Azija,
kaz, sjev. Azlja,
Prlmjedba - zbog lzrazonlh eslelskih
uzgaja se u parkovlma i vrlovima. Poznato Je ne-
kollko kullivara, koji su veoma cljenjeni.

87
DAPHNE
LAUREOLA L.
Fam. Thymel aeaceae
LovortlCII, lovorollsnJ
IIkovac
Spurge laurel
Laurier des bois
Lorb8'er,SlIldlllbasl
Laurlola
IIOA<Ie.ro .... H1K
AlDPOAlICTHloIfi
Habit ... - zlmzeJeni grm 50-120 em vlslne, de-
bellh. uspravni h, savitlj ivih grana.
Kor. - relaUvno debela, makena, go la, lamnc-
smeda iii sivosmeda, le!ko 58 kida zbog duglh
vlakana svilenkaslog lika.
KorlJenov aI.tern - dobro razvijen, povrsinski.
- sa vrlo kralkom peteijkom, dugutjastl
III obrnuto laneetest l, 5-8(-13) em dugi i eka
1.5-3(-4) em !iroki, kofas!i, odozgo lamnozelenl ,
slajnl. odozdo svjelliJI. goll. pri vrhu kral ko za-
AIiJeni. cjelovitog rub.; slariji lislovl podsjecaj u
na IIstove lovora (oluda lime!). Na mladim Iz-
bolclma rasporedeni su naizmJenieno, dok j e na
starlj lm granl:icama vilie li slova zbijeno u rozete.
CwJetowl - 5-tO u grozdastim rljetkim evastima
u Pl1uCl ma srednji h i gornjih Ii Sl ova, t utozeleni ,
bez mirisa, aktinomorlni, sa Izdubenim cvjetl-
i l em kOje ie ej evasto produteno, Imaju a
nlka od kojih su 4 prirasia na gornjem rubu evje-
lilia, a 4 nelito nite u antere zutonaran-
taste.
Plod - duguljasta, j ajllstll, sotna kott .... nlca. na
POelku zelena. u zrelom stanlu erna, slaJna.
SazrlJeva u Jul u.
BloIoglle - j ednodomna, hermafrodilna. entomo-
IiIna, sciofitna vrSla. Svi diJetovi blljke, a naro-
tllo kora I pl odovl , veoma ol rovn!; Izmedu aSi a-
log sadrie olrovnl gllkozid delnln.
YrlJeIM cvlehlnl_ - III -V.
RumnotevenJe - iz slemena I vegelalivno.
8!&nllte - u bukovim sumama brdskog
I monl anog pojasa (do 1400 mI. na rahllm, svle-
1. IIslovl. 2. evllel. 3. evljll 18 I lrene, . Ijemenka
.tIm I bogal im zemljistima pretetno na krenja-
koj podiozl. Alede je zaslupljena i unutar termo-
IiInih sasloj ina. Novija istrativanja pokazuJu da
lovorollsnl likovac u nasoj fl ori ulazi I u sastav
medlleranske vegelaci je (poluOlok Istre).
npr. u zajednici ernog graba i j esenske saSike
(Sesler;o-Oslfyetum). Tu se ana natazl u rasponu
od 190 pa do iznad 800 m, prel efno na IliAu, no
1510 lako i ns krenjaku. Predpostavlja se da su
ova (ellklnog karaklera (Sugar-TrinaJsl ic.
1970).
Aallprolltrenjenol t u Jugoil lavill - S. H. BH, Sb.
eg, Mo.
Opce rallpro. lranlenollt - zapadna do jugo!stone
Evrope. Ie Sicilija, Korzlka, zep. AzlJe. slav. Afrika.

,
I tvljet sa slrane, 2 cvlJet. 3. ptodnica
Habitus - niski, puza ... i i potegli zimzeleni grrn
do 30 em visine.
Kor. - u mladosti zelenkasta, kasnije tam no-
smeda, tanka, kalasla, sa dugim vlaknima svilan-
kastog lika.
Korljenov sislem - dosla razgranal i brojan, do-
bra pavezuj e zemlji!He.
Llsloyl - obmura jajollki, zatupastog vrha, ko-
iasti, glalki. slajni, 3-6 em dugi. na lieu tamno-
zeleni, na nalitju svjaUiji, spiralno parMani na
Izbojku, najte{>ce na nJegovom vrhu nagomilani
poput rozete, narotllo na lertilnim izbojcima.
Cvjelovl - tuckastobijeli, 11 60ma mirisni, zbijeni
po 10-20 u gusl e l erminalne glavice, okruieni
Ismnozetenlm lislovima: eljevi aka 1,5 em
duge, lzvana oskudno dlakave.
Plod - crvenkastobijcl, mesnet poput bobe, sa
jcdnom sjemenkom.
DAPHNE
BLAGAYANA Freyer
Fem. Thymelaeaceae
Bori ks, jeremleak,
8laga/ev IIkovac
Blologlja - jednodomna, entomofilna vrsta. U karl
i plodovima nalaze se jako otrovne maleriJe
(npr. glikozid dalnin i dr.).
VrlJeme evjelanja - rano proljece: III, JV (-V).
RazmnoZavanje - iz sjemena, ali prelei:no vege-
tativno.
SlanJlle - rasirena na krecnjacima, dolomitima
ali je na serpentinima najobilnija. je
narazimo u sikarama. svijetlim crnoborovim
mama, od monlanog do subalpinskog pojasa,
penje se u visinu do preko 1600 m.
Aasprosl,anjenosl u Jugoslavijl _ S, H. BH, Sb,
eg, Ma.
Opea ,asprostranjenost _ Jugoslavija. Rumul'lija,
Bugarska, AJbanija.
Prlmjedba - olkrio ju je jos 1837. godine grol
Bra gay na brdu Sv. Lovrenca nad porhovim
u Sioveniji, a naredne godine oplsao
Freyer.
Borika je zasticena na svim slovenackim lokaU
lelima keo i na rijelkim hrvatskim
Sa",lOborsk?m gorju Trebalo bi je z3stlti I n3
neklm druglm stanislima.
Zbog dekoralivnih svojstava uspjesno se primje-
njuje u hortikulluri.

811
RUIUS IDAEUS L.
Fam. Rosaceae
Raspberry
'rambols!, r
HimMel e
'rambos.
Ma.\HHa
MlI.\.KKIl ,\CCIIU
Hlbltut - IIstopadni 9 rm oka 1 ,Sf -2) m visi ne,
61bollkih. pravih iii sayijenih, kolJencasl ih
okruglih Izbolaka.
Kor. - zelenkastosiva, sa tutosivim uzduinim
progama. Grancice u potetku dlakave. inace sa
kratklm bodtjikavim cekinjama.
Korll.nov .Istem - dobro fazll ijen. brzo osvaja
teren.
Pupowl _ spiralno rasporedeni. sjedeci, konicno
zaillianl, pokrlveni sa nekoliko svijellosmedih I
golih IJuskl.
lItlovl - perasli, sastavljeni od 3-5(-7), po rubu
neravnomJarno leslera51ih lislies, odozgo giatki, S
donie Sirane bijel opuslenasti; imaju nilaSle pa-

CV)etovl - u metlicastim iii grozdaslim cvsstima.
pravltnl, pelotlsnl , bilelr.
::c- -koilunitavi zbirni pl od (maUna). na ispup-
J
nom sotan. lako se raspada na po-
edlne plodu:e. Zri VII-VIII
S..,... - SYijetl osmede. s mrezasto rasporedenim
lIdublJenjirna i Ispuptenjima
Blolo"lla - Jednodomna. heiiofilna vrsla. Slabt)ike
adurn'tu (uginu) u drug oj godini. nakon slo do-
nsau plod.
'"rlJeme cv}etanja _ V, VI (-VII. u predje
rna).
Razmno!avanJ. _ sjarnenorn i vegel ativno.
811nlll. _ testa vrsla u ilumama. na sumsklm
'letin_ma i poZariillima. medu kamcnim blOko
virna Najtesce obrasta veca povrslne monlanog
i lubalplnskog pojasa. Karaktsri$litna vrsla reo
1. grBnicB S 2 pup. pogled sa strone. 3. tvi.
jet. uzdulni ptesjek, pta$nlk. $ dvlju straM. S kO!III-
niCavt Zbltnl plod, uzdu!ni pre'Jek, 6 sjemenkll. 5 Clviju
s1tana
da Epllob;elalia angustlfoliae. dublja, rahla i
svjeia zemljiSt8. dok suva i plitka iZbjegaya.
Rasproslranjenosl u Jugo,lavl)i - S. H. BH. Sb.
Cg. Ma.
Opea ralprollranienoll - ima sirok areal u Ev-
ropi. Aziji. na Orijentu i u Sjcv. Ametiei.
PrlmJedba - plodovl mallne kao Fructus Rubi
Idao; sluie ze spravljanje soka, pekmez-a i slelke.
a odlitni su i u svjc.tem Sl anju. Suhi plodovi se
upotrebljavaju kao sredsl vo za znoJenJe. a od
listova so spravlja taJ. Cvjetoyi mallne da/u obi-
Ian nsktar i sadr.to mnogo porena. Iz tih razloga
veoma je cijenjena u naprednom ptetarstvu
U sgrikulluri su poznate broine sorte. koje se od-
likuju posebnim svojstvima nsrotlto krupnoei plo-
dova, kolitlni neklara I polena. rezisl enlnosli na
razns bolesll lid. Postoje I sorl e sa .tuUm ptodo
virna

I. dio oranCiee s trnovima. 2. evl)et. uzduini prasJak.
3. pratnlk. .t. kottunlCllvl zblml plod, desoo; uzduZnl
preajek
Habitus - oko 1-2 m vlsok grm, eiji su izbojcl
veoma dugi (ime!) i pri vt hu savijeni; pokriveni su
brojnim, nadolja savijeni m bodljama.
Kora - tanka, zelena, na osvljetijenim stranama
Ijubicastocrvena.
KorlJenov slstem - dobro razvijen, povrsinskl i
horizontalan.
Pupovl - dug! I zasil jeni, dosta (ijetkl, pokri'leni
sa nekoliko dlakavih Ilusaka.
Llstowl - na lieu tamnozeleni , na nalieJu kudravo
bijel o dlakavi, dugo u zimu ostaju zeleni.
Cvjeto.1 - oko 2 cm u dijametru; dlakava;
'Ij ancie bijel iii ruiitast.
Plod - kostunlea'li zblrni plod (kuplna), sotan,
go, lako sa raspada na pojadlna plodlee.
Sjeme - dosla sitno, svljetiosmeOc.
Dlologlja - jednodomna. entornolUna vrsta.
VrlJem. evjelanJa - VI. VII.
RUBUS DISCOLOR
Weihe & Nees
(Syn.: R. procerus
P. J. MUll. ;
R. macrostemon
Focka).
Farn. Rosaceae
Kuplna
Bramble. rasp-ber/)'
Ronce. mOrier
SiissfrOchllge 6rombeell!
Rogo, rovo
Razmnoia.anje - sjemenom i vegetativno.
Slanlit. - sikare, iivice, rubovi sum a, uz puteve
i na drugim, slicnim kako na kref
njaekoj. lako i na silikalnoj podlozi.
AasprOalranjenoat u Jugoslavlji - S, H, BH, Sb,
eg. Ma.
Opt. r proslranjenosl - srednja I Juina E'lropa.
Ubanon.
Prlmjedba - plodo'li kupine imaiu mnogoslranu
upolrebu: u svjeiem stanju sluie za ielo, od njih
se dobi'la 'Iocni sok, kompol, pekmez, 'Ii no ild
U nasoj 1I0ri je zastupljen vellki broj crnoplodih
ovog roda, koje se eesto, mada
lmenuju zbirnim imenom R. !ruticasus L. s. slr.et
auet.
Vrste roda Rut>us L. su veoma varijabilne i, bel
svake sumnje. 'leoma zamrsene i teske za de-
l erminaciju.
Osim. ernoplodih kupina, u nasoj flori je
osl ruga (A. caeslul L.), tiji areat obuhvaca Evro-
pu, srednJu i M. Azlju. To je niskl, do oka
4?(-70j cm. vlsok grm, koji je kod nas u
hlgromezolilnlm sumama niiih potobja, all lak(}-
i'.:est kao korov na njivama. liSlovi ostruge su
obli'.:no . sa jajastJm I po rubu dvostrukO
ilsllclma. Plodovi su piavii'.:asti, sa
slvkasllm nahukom.
U subalpinskom pojasu nasih plan ina, od Alpa pH
do makedanskih plan ina, fivl kuplna kamen/ark.
i'.:ije je stablo poleglo po
811ell . C'lleto'l ! su sakupljeni u rahle evasll. Zbl!1II
plod Ie soean, sjajan, crYen.

91
ROSA CAN INA L.
Fam. Rosaceae
Pula ruia, lipak
00g r058
Rosier des chi ens.
Eglantier
Hunds Rose
pooa COOa'-lbR.
p03a K311HII3'
Habitus - IISlopadnl grm do 3 m vlslne. duglh.
dosta debelih, uspravnlh. razgranallh grana.
Kora - na slarlm granama je smedesivkasla, a
na mladlm IzboJelma je glalka I mrkozelena, eeslo
ervenkasla. Trnovl jakl, u osnovl slrokl, srpaslo
prema dolJe, povljenl, rje(le pravl.
KOriJenov alstem - veoma razvljen, duboko pro-
dire u zemlJillte.
Pupovl - splralno raspore(lenl . jajollkl, sa broj-
nlm tamnozelenlm III smedlm Ijuskama.
Uatovi - obleno 7-9 em dug I, neparno perasll.
sastavlJenl od 7. rje(le od 5 III 9 Iistiea, kojl su
iii na nalieju rljelko maljavl. 1.5-2,5 cm dugi
I 1,0-1,5 cm slrokl, sjajni. Lisna peleljka iljez-
dasta, bodlJlkava, sa zallskom.
Cvl.tovl - pojedlnaenl III po 3-5 zajedno, 2 do
8 em u promJeru, boja 1m Je svljetloruileasla ill
blJela a rJMe lamnoruileasla.
Plod I aJeme - zblrnl plod (slpak) : 1,5-2 cm dug.
sadl1l u sebl veel broj uglasllh dlakavlh oraselca.
Zrl u septembru I oklobru.
BIoI09I/a - enlomolilna vrsla.
Vri/em. cvletan/a - V- VII.
RlZmnOiavan/e - sjemenom I vegelallvno.
St.nlit. - u raznlm Ilpovlma hraslovih suma, na
olvorenlm povrslnama, slkarama, ilvlcama, rubo-
virna suma I dr. Nlje Izblrljlva na zemljlsle. Ve-
61nom rasle poJedlnaeno IIi u mallm grupama.
PenJe se znalno vlsoko.
RllproatranJenost u JugoslaYIJI - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
1. granti ca 5 trnovl ma i pupovlma, 2. kHj anac 3. cvijet ,
presjek. 4. tui!ak, 5. uzduini presjek.
6.
Opea rasproslranJenosl - Evropa, znalan dio Azi-
je, Krim, Kavkaz, M. Azlja, Iran, sjev. Afrika.
PrlmJedba - veoma polimorfan oblik. Opisan je
vellki broj podvrsla. varljelela I formi, kao I ne-
koliko hlbrida sa drugim ruiama. Sloena prelhod-
noj vrsll je R. Thull': NeSto je lermo-
fllnlja od R. canina, a Ioslovi su )0) s donie slrane
uz nerve maljavi.
Plodovl (sipcl) divlje rUle imaiu
prlmjenu u narodnoj I sluibeno) medlc,"I, I) . u
farmaceulskoj Induslrljl: od njih se m?gu.
Ijali: pekmez, Ilker I dr., a naroello )e cl)e-
njen eaj iz suhih slpaka,.poslo u suhom plodu
ima dosla vitamlna C, kO)1 se ne razara "' prlll-
kom kuhanja.

1. JednogodlinJI Izbojak S pupol/lma I trnOl/ima, 2. pup,
pogled .. &lrane. 3. el/llel. uzdu!nl presjek, 4. prdnlk.
5, dlo tdke, 6. lutak. 7. i lpak
Habitus - iistopadan grm, do 1 m visine, stan-
kim, uspravnim granlicama.
Kor. - tanka, gusto pokrivena pravim i lekinj a-
vim bodljama.
KoriJenov sla.em - dobro razvljen.
Pupovl - spi ralno rasporedeni. okruglasti.
Ustov( - neparno perssll, 4-6 em dugl, imaju 5
do 11 listles, kojl su okruglasU, dvostruko tests-
rasll, obltno gall, na li eu tamnozelenl, na
svjetliJI.
- 2-5 em u prom/eru, mno-
gobro/nl.
Plod I sjeme - okrugll iii kruskollkl zbi rnl plod
(lipski , erne boje, go I sjaj an, 6-14 mm dug, sa-
drii nekollko oraiitiea. Zr' u agustu i septem-
bru.
BlologiJa - entomofllna, hellofilna vrsta.
Vrlleme CYJe .. nJa - V, VI .
ROSA
SPINOSISSIMA L
(Syn.: R. pimpinelll-
tolla L.)
Fam. Rosaceae
Ruia
Rosier 11 nombreus's
6plnO$
Rose.
PlmplneUrose
po3.J KO.\IO'leiiwJ .
Razmno&nnje - sj emenom j vegetativno.
S"nllte - kratke kamenjare u zan; sveze cmog!
i biJeloga graba (Ostryo-Carpinion orienta/is Hor
vat). Cesto obrazuje, vece IJi mania, gusto olr
rasle t ibljake.
Ra."rostranjenos. u Jugoslavljl _ S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
, asproslranj_nos. _ Evropa. zapadna Azlj!.
Prlml.dba - dekoratlvna IIrsla, koja 58 moze
upolrijeblU I za f ivice. Opisano je nekoli ko
Specljsklh oblika u nasoj flori a poznali SU broJru
hi brldl sa raznlm vrstama sa alp'
skom rutom (R. pendullna L ).

ROSA ARYENSIS
Huds.
(Syn.: R. sllvestrls
Herrm.; R. repens
Scop.)
Fam, Rosaceae
HUla dht,a. pollska
Rosier de. chimps
Feldrosfl
... u ..
fIIIIHuI - IIstopadnl grm do 1,5 m dull no, sa
potegllm III naslonJenlm, duglm I vitklm granams,
kol_ na lebllmaju krlvo bodlj e.
ICira - tanka, zelena.
_tern - umj ereno razvij en.
PtIpiwI- splralno raspor e" eni, sarii . riJet kl.
LIiIoI - naparna persall. saslevlJenl obl cno ad
5-7jlJutlh do ellpUcnoj aJastih Il sli ea. koj i su
oka -3.5cm dugl I eke 1 em {esleras!i,
na lIeu golf, ns nallfJu sll na drakavl, imalu uskc

CWltkwI - oko 2,5-5 em u promJeru, skupljeni
po nekollka u cvasl! ill poJedlnac!ni, bez iii sa
llablm milisom; stubl el srasli u strseci snopi.
Plod I t}eme - okrugl ast. gladak. tamnocrvon
Zbimt plod Itlpak) na dugoj pel elj ci, ciio Iz
dubeno evJetilt. obavll a brajne Izdu!ene jodno
S\:for:- ora6CICe. Zrl U oktobru.
V.......,;;;.: - entomolll na vrSl a .
....... cvJetanj. - VI, VII .
...... noIn.nJ. - sJemenom I vegelalivno .
......... - prvensl Yeno 10 obll no zl1sluplj ena u
-dopJ IInlm I termofUnlm hrasl oyim iiumama. no
re do poJasa bukoyl h uma. Syuda Jo tesla
pO lIk1rama, u mettama t druglm slltnlm sl an[-
111m.
u Jugo.lavlll _ S. H, BH. Sb .
.... Ma.
GP6t rasproatrl nJeno. 1 _ EYropa, Zap. Ukrajina.
PrlIIJtciba - yeoma pollmorl na Yrsl a. Poznat ie
brol Infraapacij sklh oblika. Mofe nacl pr!-
...,..IU u hortlkulluri, narotlto naki nj an! hibridi.
1. grontl cn s , rnovlmll. 2. cvjlltlAlII B tBlkom. J lap
4. ilpcl. S. IilpDk. uldutn preslek

"

:'!
,
" :'
,
l. gran(:ica s \rllovlmll, 2. cvi)e\ odozgo. 3. 5
dkom 1 uzdufnl plBsjek, 4 lul:ak, 5 lapov]
Habitus - lisl opadni grm cd 20- 100 em .... isine,
gustih, cesto zbijenih razgranat ih grana.
Kera - kOd starijih grana sivosmeda, tanka, ob
rasla dvojakim Irnovima: j<:ldni su veci i dul i Sf-
paslo pavljenl prema dOlje IIi ravnl, drugl su
mnogo kra{;1 i lanji ali su .... eoma brajnL Kod
mladih i zbojaka kere je svijetl ozelena pokrivena
gustim svijet losmedim I rnovima.
Korlienoy sistem - dobro razvijen, dubok.
PUPOy] - spi ral no rasporedeni, jajestokupasti, po-
kriveni sa nekoliko zelenkastocrvenih Ijuskl.
Li l loy) - nepama perasti 7-8(-10) em dugl, sa-
stavljeni cd 7, rJede cd 5 iii 9 listia koj i su do
25 mm dugi i aka 12-15 mm Sirok1, po rubu dvo-
sltuko testerast1: IIstovl, petel jka i ostali dijelovl
zljezdasto dlakavl, IjeplJivl (ime!).
CvJetO'l'1 - na duzo] lljezdasl o dtakavoj I IJepl]l -
va] peteljci, ill po nekoHko za]edno,
dOSla krupni, rulll:asli
ROSA GlUTINOSA
Sibth. & Sm.
Fam. Rosaceae
RuZa Ijepljlva

Plod i .jeme _ dosl a krupan zbirni pl od (sipak)
koji i e spolj a obrastao krutim ';Ijezdaslim dla
kama i Ijepljiv je, u sebi sadrii veei broj brida
sti h, svijetlosmedi h
Biologija - entomofilna, heliolilna I kserofitna
vrsta.
Vrl/eme c'I'jelanja - V, VI.
RazmnoZavan/e - sjemenom i vegetativno.
Slan'''e - kamenjare. kamenjafS
ki
pasnjaci medi teransko-montanog i submedilera
n

skog Zastupljena u brojnim zajednica'
ma otvorenlh stanista.
Penje se u visinu preko 1800 m.
RasprOSlranjenolOt u JugoslaYijl _ H, BH, Sb
eg, Ma.
Opea rasprostranJenost _ i centralnl Me-
diteran, Balkansko poluostrvo.
PrI'!Iledba - pOlimorfna Yrsta. Opisan yeliki bl O)
obllka. ad kOji h je u lIori z8stupljen subsp
dalmatl ca (A. Kerner) G. Beck.
Dosta (iJelka vrsl a.

..
ROSA GUUCA
Pourrel
(Syn.: R. rubrilolia
Viii.)
Fern. Rosaceae
Rub modrollsna
Rosier glauque
BerGlne Rose
po; Kpacl lOA.ll CTllaa
HIIbHus - IIstopadni, 1,5-3 m visoki grm sa us-
pravnim I. narot:ito pri vrhu, razgranJenim gra-
nama.
Kora - kod starlJl h ogranaka lamnosmeda, kod
mladih izbojaka, ns suncanoj stranl,
(la, Inate sa modrikastim nahukom: Irnoll, dIlO)8-
kl: jedn! su krupni, srpoliki. krat ki, drugi su man] 1
I makanl, na cvjetnim granama Ih naj tesce nema.
Korl}enow ... tem - dobra razl/jjen, razgranjen.
PupovI - spiralni. sitni.
LIItovI - neparno perasl i, 7- 12em dugi,
aastavlJeni od 7, (Jede 5 IIi 9 lisliea, koF su dugl
20-45 mm I siroki 15-25 mm, po rubu ostro zub-
eaall, na 05nOY[ cjeloviti , . sivomodrlkasli (ime!)
ceslc vle IIi manj a s crvonovioletnim napuhom.
CVJeloYl - po 2 iii vite zajedno, veoma lijepi,
2,5-3 em u promjeru.
Plod I .Ieme _ okruglasl, rjede jajasl zbl rni plod
(Ilpak) do 15 mm u promjeru, kofast, svijetloer-
van, sadr.2:i veel broj oratti eB.
BIologlJe - entomolilna, hellolilna vrsla.
YrI}eme cvlelenj e - VI , Vi I.
RazrnnohvenJe - sjemenom i rezni eama.
Slanlite _ najtelee na lerenl ma montanog i SUb:
alplnskog pojasa. Aasla na t umskim tislinama I
kamenj arama, pOjedl nat no m u manji m grupama,
prele!no ns kretnjaku.
RaaprostranJenos, u Jugos' avlll - S, H. BH, Sb,
eg, Ma.
Op6a ' ''prostranlanos' _ eenlralna i j u!na Evro-
p .
,
1. , trnovlma, 2. evlle t bel 3. illpovl.
4.
Prlmledba - zbog izvsnrednih estelskih svojsla-
va: IlJepog uspra'mog habilusa, krupnlh, IlJepo
obojenl h cvjetova, Ie modrlkaslozelenlh Ilslova
koJI imaj u crvenovlolelan nahuk. cesto se kultlvl-
r u parkovima i vrtovima.
Kao i kod ostal ih rula, plodovl su vitamlnoznl,
sadrle 2;7 % askroblnske kl se1ine.

. ,' .
1 grllnl!lclI S pllpovtma t lrnovima. 2. cvielni pupoljak.
3. evlle!. -4 lap o!a!ke. 5 !ipak
Habitus - IIstopadnl grm, rijetkih i uspravnlh
grana do 1 m yisi ne.
Kora - svijetlosmeda do ervenosmeda, tanka, sa
rljetklm bodljama, sjajna.
Korllanoy alstem - dobro r8zvijcn, snai.no pro-
dire u kamenj aru.
Pupovl - spiralno rasporedeni , jajasto-kupasli,
sitnl.
L1slovl - neparno perasti, sastavljeni od 7- 9
( - 11 ) eliplienih 1isliea, koji su .po rubu
lesterasti, goll ill silno dlakavl, 2- 4( - 6) em dug I
i 1-3 em siroki.
Cvlelovl - purpurno erveni, krupni,. poje-
dinaeni, rijetko po 2-3, na duglrn pctcljkama,
kole su nakon evatnje savinute.
Plod I al eme - oko 15- 25 mm dug, viseei zbirni
plod (slpak), kojl u sebl saddi brojne medusob-
no sl obodne oraseiee.
BlologlJa - enlomolil na, holiofllna yrsta.
Vrljeme CYletanj e - V-VII .
ROSA PENOUUNA L
(Syn.: R. a/pins L)
Farn. Rosaceae
Ruia alpska
Rosi er des Al pes
Felsenrose,
Alpen-H;,grose
lIumOlllUtK
Razmnoi a.,anj e - sjemenom i vegetativno. .
Stanille - najeesee se nalazi u subalpinskom t
alpinskom regionu, na eistinama u pojasu buko-
vi h, srnreevih, molikini h, krivuljevih suma.
ie vrsta iznad gran ice sume u vegetaeiji plant n-
skih rudina, mec1u kamenim blokovima, na rubu
sipsra itd. Dopire u visinu do 2000 rn.
Raaproat,. nJeno., u Jugoal evll l - S, H, BH, Sb
eg, Ma.
Opt. raapro. tranlanoat - centralna I )ulna Evre-
po.
Prlm)edba - opisan je veel broj oblika;
dekoratlvnih osobina ima primjenu u hort .. k.uIlU
11
.
Osim navedenih divljih ruza, u nasoj flon Ie za
stupljen veliki broj vrsta ovog roda, koje
ogranicenosti proslora ne molemo ni
Jos samo spominjemo jednog predstavntka
zclenih rula. to Ie: R. sempen'iren! l., koja Je
kod nas zastupljena u sumi crnike i u makiji.
kolaSle lislove, bijele evjetove, a stabljika pUZI
iii se penjc po ostalom grmlju iii po podl OZi.

SIIIRAEA CROATICA
Deg.
(Syn,: 8.la8'1lg8t8 (LI
Mum. var. croatlc8
[Degen] DOrner)
Fam. Rosaceae
HabHuI - do 1 m visok, razgranat listopadni grm.
KOftI - crvenosmeda, glatka, sjajna, kasnije 51-
Olmeda, plilko ispuca, lanka.
KortJtnov slatHi - dobro razvljen i j8k, prodire
I U IUIJufe puko!!ne kretnjackih slijena.
- saslavljeni od nekoliko crvenkasto
amedlh kofasllh, na rubu trepljavlh Ijuski. koja
Itt PrilleJ:u sasvlm jedna na drugu. dugi 4-6
(-9) mm I Ilroki oko 2 do 3 mm.
LIIIovI - naizmjenltni oko 5(-9) em dugi i 11 do
:2(-18) mm !iroki, pri vrhu zaokrugljenl, 5 ma
1m lIekanim 0,7-0,8 mm dugim testo
IZbojak suhokoiitaslom osnovom.
_,........ - taAlca i krunJca pelotlsne, 6-7 mm
dijametru, sa malim okruglaslim, bijellm, 1,5 do
mm dugaekim laUcama i dugom 2-6
mm, LaUee I prainici prirasll n8 rubu vrtaslo
Izdubenog CVjeliita, koje obevija prj dnu medu-
IObkono arasle plodnlce. su u rahllm,
duglm lerminalnim melli cama.
_
- meiak (mJehur) sa vlie sjemenki.
- avljellosmede, 2,5-3 mm dugo.
BioIogIJI - vrsls sa dvodomnlm iii hermafrodil-
Opral ivanje je entomofilno.
CYJ ... nJa - VI, VII.
IlMnlnolaYanl. - sjemenom.
_lite - aubalpinska zona, u pojasu klekovine
Na Velebltu se lav[la na vlslnl izmedu 970
.... m, n. hercegovatklm planinama: Cabuljl,
:::_nICI optlmaln. se nalaze na vlslnl
_"etJu 1500 I 1800 m. 2:['11 u pukotinama raapu-
callh kretnlatklh stllena, all se teslo nalaze
. 5 pupovlma. 2. kllJanac. 3. IISIOY!. 4. mulkl
t:vl at sa strane. 5. lalica. 6. plod. 7. sjemankl u IfYlju
bo nlk dolla: popr. pfesjek
primjercl I u vegelaeiji polusmifenlh sipa,a medu
kamenlm blokovima i gromadama.
Ralprol'ranJenol t u Jugo,lavlJI - Hrvalska: sjev.
i juinl Velebi!: Hercegovi na: nekoUko nalaziita
na plan In I Cabulii i Cvrsnicl .
Opt. r.,pro.lr.njanol' - andemlcna vrsla Ju-
goslaviJe.
PrimJedba - terCijarnl rallk!. Otkrivena Ie prvl
put na Velebilu 1904. godl ne, gdJe ju je prona-
!ao preparator S. K 0 C 5 I a, a godinu dana kas-
niJe noAllo je ornllol09 O. R If I $.. r na pi.
Iji. Srodniel hrvalske sl blraje nalaze se u cen-
tralnoj Azlj/. To su alt.JlkII (S 11a.nll, (I.axm.)
C. K. Schneider) I Ijantanlka (S. tlanlCh.nlCII
(Krassn.) A. Pojark.) slblleJa, Izmedu kojlh posto-
Ie male morioloiike razllke. Sva, Inaee rllelka,
hrvalske slblrele, kao I poledlnatnl prl-
mjelel nalaze se pod zaiitltom dr2:ave.


,
I . gr. ncie pupovlm . 2, eV'J81, uldutn, presJok, 3 tv
e.k, 4. plod, S. IJemenk' dvlJIJ slr,n,
Habitus - listopadni glm , do 1,6 m visine, sa
raz-granlenim, uspravnl m, okruglasli m granama,
KOI. - lanka. l:ulosmeda, kasnije tamnosmeda
Korllenov slslem - dobro tazvijen,
Pupovl - jaiasli. zasiljeni, 1,5-2 mm dugi, sa
veclm brOJem s1Vosmedl" Ilusaka.
Ustovl - eliplicni do eliplicnodugulJasll, plojka
2.5-5 em dutlne. soble slrane gala iii kralko
dlakava, u gornioj polovini grubo napilje,na, a na
cvjelnim granama cjelovltog ruba, s donJe slrane
po narvima I na rubu dlakava.
Cvjelovl - u gustim poluloPI.asl lm g ronjama .. ea:
slcnl li sliel sUj ssto Irokulasl l 1,2 mm, a
oko 3 mm dugi.
PfocI - mlehurie sa viAe sjemanki, ns ptednjo!
strani dlakav ill go.
SI.me - vretenaslo. oko 2 mm dugo, svij eUo-
smede
81010111. - Jednodomna, enl omofllna vtSla
Yrljeme cvJelanja - V. VI
SPIRAEA MEDIA
F, Schmidt
Fam. Rosaceae
SrednJa suruflca
T:lllO.\"" Cpt:.\1!1l
RazmnO!avanje - sjemenom i
Slanlt l. - kod nas najlece na krefnjaku,
obrazuJe guste ibljake na suncanim, toplilim
stjenovilim slani stima
A.sprostl.nlenost u Jugoslavil i _ S (rijetko), H,
BH, Sb, Cg, Ma. ,
Opfa lasprost,anlenosl - isloene i jugoislO ne
Alpe, Jugoslavija, Madarska, karpalske lemlje !
prostor od jutne Rusije preko Sibira do
Prlmj. dba - prema dlakavosl i i
stova opisano je nekohko oblika; var, media, kO!3
ptaovladava u zapadnom dijelu areala, a
se goli m iii gol ovo golim lisnim peteljkama I naJ'
fesce s obe slrane golim li stovims.
koji imaju gusto obraslc lisne peteljke I IIstove
koji su s obj e si rane, vise iii manje, stalno.
kavI, pripadaJu v.:u. molUs (Koch & BOllch.e)
K. Schneider POSljednj i takson je zastupl!en u
nasoj zemlJi najceste u Bosni, Srbi;i i C. Gon
U nasOj 1I0ri zaslupljeno je jos nekoliko vrsla
ovog roda, 10 su bre.tollsna . urutiea (5. Chi'
maedrylolia L. , Syn S, Ulmllolia Seop.), siva
tic. (5. cana Waidsi . 3. Kit), a u tlori Hrvalske I
Siovenije rljetko se susrete vrbolisns suruclGl
(5 . allclfoUa L.). Jos rjeda je pol egla surutici
(5. decumbens KOCh), kOja je poz-nala na nsklm
tokahl el lma u SIOveniji (okotina Breginj"'), te
S. crenal. L rijelko zasluplJena u MakedonlJi
U vrlovima I parkovlma se uzgnjaju brojne egzo-
vrsle suruciea sa visokim dekorat1Vnim sVOI'
slvima

AMELANCHIER
OVALIS Medik.
(Syn.: A. vulgaris
Moench,
A. rOfundifo/la (Lam.)
Dum. - Cours.)
Farn. Rosaceae
Rul vlca, kozla
jabutJca, mera'a
June-be!ry
Amtilanthler. ntiUler des
roehera
Felsanbirna, Fluhblrne
Pe!o cONlno. salei-aguolo
"p,a "p\'r.W.'''CTIla.
Habitus - listopadni 9rrn visok 0,5-3 m.
Kora - sivosmeda, kasnije polamnl.
Korll.nov sistem - dobro razvljen, horlzon-
l alan,
Pupovl - pokriven! crvenkaslosmedim, sjajnlm
Ijuskams. koje su 90le I Olklonjenlh vrhova. . ..
lIltovl - jejolikl, obrnulojajoliki. okrugla511 III
2-4 em dugi, 2,5 em slroki, s okruglom
ill slabo srcaSlom 05novom; ns rubu S nepravil-
nim zupcims, na lieu lamnozeleni, na nalieju
svljeiloplavicaSlozeleni, u pocelku pahuljaslovu-
nasi I. kasnije ogole, oslm uz srednjl nerv.
Cvletovl - hermalroditni , oko 26-32 mm u dl-
j ametru, sakupljeni u gustim, 5-8-cvjelnim gro-
njama: lali ee 13-16 mm duge i 2,5 mm slroke,
Plod - oko 8 mm u dljametru, soean. sladak, ern,
s modrikaslim nahukom. Zri u avguslu.
Slem. - srpasto savijeno, sjajno.
Siologl j_ - Jednodomna, enlomofilna, kseroler-
molilna, hellolilna, kaleilllna vrsl a.
Vrl/eme cvj. 'anl a - IV-Vi.
RazmnoZavan/e - sjemenom I vegelatlvno.
Slanl l l. - zestuplJena u brojnim zajednlcama
sveze Osfryo - Carpi%n or/eofalis Horvat, zalim
u bazllUnim ernoborovim surname. 1510 lako tlvl I
na Ol vorenlm kamenjarama, ns plilkoj krecnjac-
koj podlozl. sve do klekovlne bora. Praleino u
manjlm grupama III pojadinacno.
R.l prol tranlenol l u Jugollavll l - S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opta r.aprol lranj enolt - srednje I Juina EVropa,
M. Azija, Krlm, Kavkaz, sJav. Afrika,
1. g!anlca s pupovlrna. 2. kfljanae, 3. osnoYa p!!laljka
1\910 sa lallsclrna, 4. eYljel odozgo, 5_ slamanka s dyJlu
botnih Slrana, 6. plod oaozgo, 7. plOd sa slrane.
8 plod, ulduin; (gore) I popr. (dolla) p!esllll<.
Prlmjedba - veoma vsrljabllna vfsla. Oslm lip-
5kog oblika, U flori su poznal i sljedeei tak-
soni: vaL dalmaUca G. Back, koji ima $l roko oval-
ne III okrugJe, do 4,5 em duge, lislova, koji su
u donjoj Ireelni ill polovl n! eljelog ruba: var.
grossedentata (Aoh!.) K. Maly, sa sirokoellpillnim
IIstovima, krupno napillena III dvoslruko natub
llena ruba; var , macrophylla Vandas (syn.: var.
granell/olla Ba/ei.) kola Ima ovalno-Jajolika, 4 do
9 em duge i 2,5-4,5 em slroka, nepravilno na-
piljene lislove, kojl su dugo u Ijeto dlakav!. Po-
sljednJI takson zauzima znacajno mjeslo u lIor!
jugoistocnog dijela nase zemlje (BH, eg, Ma).
Prelpostavlja sa da je na neklm planlnama Jutne
DalmaCije, Hercegovlne I erne Gore zaslupljena I
krelaka rulvlc. (A. cr.tlc: a [Wllld.1 DC) Ato bl
svakako jos \rabalo provjerlti.

.. 1
I. \lrlmtlCtl s pupovima, 2. 3 bez vjtlnla.
uzdu!nl pres/8k. plOd. u%du!nl presJek. 5. s!emenka,
lIont. uzduln , dOl Ie: popr. presjok
Habitus - listopadni grrn oka 3- 4 m visok iii
drvo koje rijetko nSt asle do 10 m, ?;iroke. nepra.
vilne J prozrafne krosnje.
Kar. - aka 1 em debe la, sillosme<1a, dugo we-
mena ostaj e gtalka, u starosl i plilko Ispuca.
Korijenov , Isl em - dobra razvijen, srcasi . Obra-
luje e klotrolnu mikorizu.
Pupovl - dOSls silni , pokriveni sa vise crven-
kastosmec:lih, lijesno priljublJenih golih Ijuskl;
krat korasti debell, prslenaslo /laborsn! i tesla
zsvr&avaJu Jakim, izrazi!lffi trnovlma.
Ullov! - aka 3-5(-6) em dug! i aka 2-4 em si-
rokl, po obllku dosta varijab.iJni: na gru.bo
nazublJem; u mladOSli vunastodlakavl. licu
tamnozeleni , ns nSlh! j u blijedozelen!, bez sJala
Cv)etovt - bijeU JI! ru.!!taSli , skupljeni u malo-
cvletnim cvaslima n8 kr8Jevima kratkorasta, ta-
tica oko 5-6 mm duga, lali ce 1,3-2 cm duge.
MALUS
SYLVESTRiS Mill.
100
(Syn .. Pyrus malus
subsp. sylveslris
Aschers. & Graebn.,
Malus acerba
Farn. Rosaceae
Dl vl ja, jabuk!
Common Applll Tree
Pommier SaUY3g8
wilder Aprelbaum
II mala salvaHc(I
HlholtH .wcuaH . \"Kat
Plod - kugl ast iii jajollk, 2-:2,5(-41
cm u promjeru, .!ul ozelen, ns suncanoJ stram
testo crvenkasl, na peteljci ; kiselog ukusa.
Sleme - tamnosmede bOje.
Blologlla - jednodomna, enlomolifna, mezotllrm'
na. spororastuca vrsta.
Vrlleme cYJetenJa - (IV), V, VI.
RazmnofavsnJe _ sjemenom. . .
Stanlt te - najtesce 1.1 mezofitnim I A,ka
rama, usamljeno na livadama, pasnjaclma,
d'ama ltd. od ni.!eg do brdskog reglona.
Rsaprostrsnjenoat u Jugol lavll l _ S, H, BH, Sb,
Cg, (Ma?).
Opes ru prOl lranj snost - EVfopa. .
Primj_dba - 1.1 nasim krajevima sa I M.
pumlla Mill. kOja je sliena prathodnoj vrsll. Do-
sti.!e visinu do oko 10 m, ali sa javlja i grm.
Ima dvostruko napiljene iii krpasto naplljene,
vise elip\icne !lslove, kO;i su na oko 3 crn dugOJ
dlakavoj pateljci. Cvjetovi su nesto veei nego
kod vfste. M. sylvestris, a pupovi SUo za razHku od
ove, sa dl akavim Ijuskarna
U jugoistoenlm krajei,o;ma zemlje (Sb, Ma)
zastup)jena je i batkanSko-apeninska vrsta M.
flor entlna (Zucc.) C. K. Schneid. (syn. M. G(8)88
g/lOll8 Koehne), koja se javl;a kao nlsko drv.o S
okrugt om a lma sirokojajolike. naJte-
3-feznjevite Iistov9 (sticne gtogovim).
Vrsta roda Malus su veorna komplicirane za de'
tarmlnaclju, s obzirom da su S6 brojni oblici
sklh (divljih) vrsta ukrstili sa raznlm kuilUrnll1l
sortarna

101
PYAUS PYRASTER
Burgsd.
(Syn.: Pyrus
communis L. var.
pyraster L.)
Farn. Rosaceae
DIvIJa krulka
Common Plar Tree
poi rier sauvaoe
Hollblrn Bi rnbaum
1'p\'UJ.a AeCHa.,
rpywa AII"aI
Habitus _ listopadno, oko 15(-20) m yisoko dNa,
Airoko pi rami dalne, guste krolnje i kral kog. do-
sla praveg, masivnog debls.
Kora _ oka 2 em debels, tamnoslvosmeds, u mla-
datil glatka, u starija) dabl duboko, uzduino I
paralsl na Ispuc .
Korll.nov ala' am - jako razvijen, dubok I sreast.
Pupovl _ dos!s sitni, pokrivenl tamnirn IJuskama;
kratkorastl (kratki IzbojCij zavriavaJu j8dnim pu-
poljkom, dok se vrhovi dugor.slB redovno za-
vrlavaJu lednlm Jakim Irnom.
liltovl _ aka 2-8 em dugl, n. lieu lamnozelenl i
sjajnl. na nali t ju svjellijl, n. rubu valovito napilje-
nl: na pocelku pahuliasU. kasnije ogole; nalaze
se na duglm lankim peteljkama. koje su jednako
duge, iii nsAlO dule od li sne plojke.
CVlal ovl - hermafroditni. do 3 em u promJeru, na-
laze Ie u maloevjel nim gronjama: bljeU: prdniei
Imaiu ervene anl ere.
Plod - zbl rnl iezgrlcasl i plod koji se sastojl Iz
debelog, mesnalog evjeliMa. koj e oblluje zadeb-
IJanim kamenim ceUjama; okruglasl. ,"uckasloze-
len, na oko 5 em dugoj, lankoj drAel, oko 2-3.5
em debeo. Zri U oklobru.
Slama - erno, sl ajno, plosnalo.
Blologlla _ jednodomna. eniomolilna, mezol ilna,
spororasluea vrsta. Dolivl slarost do oko 150
godlna.
Vrll ame cvlatanla - IV. V, pa,alelno sa IislanJem.
Rarmnohvan!e - sjemenom.
Stanllta - oajte!!!e U mezoli1nlm I kselotermnlm
lislopadnlm Aumama, od ravnl ea do pralplanln-
()
1. grarolea pupovlma. 2. killaroae. 3. evllet uldu1rol
prujak. 4. plod. IlJevo: popretnl. de. no: uldu.tnl pratjak,
5. 51emanU
skog pojasa. ZaslUpljena je u brojnlm Aumsklm
zajednicama. Penje se ri jelko iznad 1000 m, ali
se pojedinatna slabla na julnim padlnama na!lh
planlna mogu nael I na 1500 m nadmorske vlslne.
Halproltranlanol ' u Jugoll avll l - S, H, BH, Sb.
Cg, Ma.
Opea ralplostranlanost - Evropa, zap. Azija.
Prlmjadba - veoma varijabil na vrSla. U naoJ
lIori ie poznalo neko1iko obllka. kao npr. subsp,
pyraster (L. ) Hegl kojl Ima okruglasle IIsl ove I tlli
se plodovl nalaze na 20-40 mm dugim dr!kama;
var. ovata TerpO, Ima ovalne li slove; var. nyara-
dyana TerpO, Ima elJplitne lislove, I plodove os
kral klm dr!kama.
Poznall su brojni prel aznl obUci I kri lanci sa 18Z-
nlm druglm vrslama kru&ak8. Dlvl] a kruAka sa
korlsll u vocarslvu kao podloga 1a kalemljenJa
plemenilih sortl kruAaka.

I $ pupovima, 2 cvi;el, uldulnl prllsJek, 3. II'
I' CII , -4 s JcmeOka, S. plod
Habitus - listopadno drvo do oko 6(-8) m visoko,
izrazilog debla i gusto razgronale, kuglaSle i ne-
pravilne krosnje, s Jako Irnovilim granama. Vrlo
cesto se javlla kao grm.
Kore - crnkasts. uzduino i poprecno Ispucara,
oko 1 em debela. sHena kori oblcno kruke: mladi
i zboj ei smedl, dlakavi, kasnlje ogole,
Korljenov 1II Iem - dobro razvljen. duboko I siro
ko prodire u skoletno zeml ji sle.
Pupovl - sitnl. oko 2 mm dug!. pokriveni su za-
Aillenlm. tamnosivosmedlm, stlno dlakavlm Ij uska
ma. Vrni su krupniji od boenih.
Llstovl - naizmjeniem, usko oliptieno duguljastl,
3- 7 cm dugi, prj osnovl kUnolikl : plojka ie napri
Jed sitno pilsSls, iii 9010vo cjolovi ta, u ml adosti
slvopustenasl a, kasniJe gore ogoli i postane sjaj -
no zelena, na donlOI slranl ill vi Ae plavicasl a,
peleljka tanka, 1-3 cm duga.
PYRUS
AMYGDAl. l FORMIS
ViiI.
(Syn.: P. parv/lloaJ
Desl.)
Fam. Rosaceae
Krulka !rnovaca,
glogulja, krulvlna,
slanopalfa
Almond lqaved peal
pol rill r DUX fcuilJes
d'amande
Mandefblattrlge ailne
Cvlelovl - bijel i, 2-3 em u dijametru, sakupljenl
po 8- 12 1I Iitasti m cV3stima.
PlOd - zbi rni plod, 2-3 cm si rok, U
zreiom stanju zulosmed, Ivrd: zri u okl obru.
Slame - cadavocrno, spljosteno, oko 5-6 mm
dugo i oko 3 mm 5iroko.
BlologlJa - jednodomna, enlomofiln3, kseroter
mofilna, heliofiloa, kalcifilna, spororastuca vrsla.
Podnosi veliku zegu i susu.
Vrlleme eVi etanl e - IV, V.
RazmnofevenJe - sjemenom. , .
Stanille - n8jeeste u lermolilnim surnama I
karama medlteranskog i submediteranskog
rucja. ZaSl upljena je i u makiji i u pseudornaklJI
Rasprostranlenost u Jugosl avlll _ S (rijel kO: lsi'
raj, H, BH, Sb, Cg, Ma. ,
Opee rasplostranleno' t _ Juina EVfopa (zemlJe
SredOzemlja), M, Azija.
PrlmJedba - pOieljna Je na nasem krsu, jer
nosi sve ekslreme krskog pOdnebl ja, Ie se pn'
mjenjuje za vezivanje lerena skl onih eroziji. U vo-
carslvu sluii kao podloga za kal emljenje pie'
menltih vocki.
Za floru MakedOnijo (Skopska Crna gora)
se I .vrsla p, elaell9rllolle Pall ., koja rasl e u vldu
manJeg dNel a, iii kao grm. Ima okrugl e III
krusk:olike plodove, k011 su do 3 em u dijarnelrU,
tut ozeleni.
U n,ekim nasi m kraJevlma zastuplj ena je i
mal Java, P. nlvalll JacQ. I to posebnlm l aksonom
var. I l avoniea (Kit.) Terp6.

103
CRATAEGUS
MONOGYNA
Jacq. s. lalO
Fem. Rosaceae
Glog Jednokol tlta"l,
9109 bllell
Monogynous t\awthorn,
may Iree
tpine blenche
Eingrillellger WelBdo, n
biancosplno
(iQ.p .... u"",,
OA,I.onC(:T"'I,.1,oI1i
HabUus _ list opadni grm 3-6 m visine iii manje,
rijetko, do 8 m visoko dlVo.
Kora _ pepeljastosiva. u pukoUnama crnkasta,
do 1 em debela. ns mladlm grsnticama bJe
lke
-
stosiva ii i zelenkasta. glatka, gola iii ne pofetku
dlaksva. Tmovi najte!ce sarno 1 em dug!.
Korit-nov sl.tem _ dobro razvijen, kako u dubi-
nu, tako I u l ri nu.
Pupovl _ oko mm dugi , sasl8vljeni od
vlte, tiJesno priljubljenlh, t amnocrvenih Ijus
ki
.
lIstowi _ veoma poli morfni, na oko 1-2 em du-
gim peteljkama, imaju 3-7(-9) duboko razdvojenih
retnjeva koji prelazB sredinu i rine li sla.
CloJetovi _ bljeli i Ii rutic8sli, u pramenasUm. do
5 em !'Il roklm, 10- 18.evJelnim gronjama. TucaK sa-
mo jedan. Prasnlci erveni .
Plod'"- prividan plod (gl og1nla), 7_ 10mm dug,
erven (rjede tut (vsr. Ilanthocarpa Lge.] ill bIJel).
Siame _ po jedno u plodu (i mel), ja] 8510, oKo
4(-7) mm dugo i 5 mm :!;Iroko, svijetlosmede.
Blologlja _ jednodomna, entomolilna, prele:!no
Kserolermna, polusciofilns vrsta.
Vrljeme cvje' anja _ V, VI , oko 14 dana Kasnije od
viteKo!tlcavog gloga.
Razmno!a.,.anje - sjernenorn.
Stanll ' e _ u IISlopadnirn, rnje!'lovitim, rjede u ce-
linarsklm surnama ns sKelelnirn livadama, UZ:
rubove sums. U I dr., od nl!.ln polotaja
do gomJe granlee montanog polesa, dosezucl po-
kelkad i do 1500 m nadmorske vislna.
R.,pro' lranJeno,' u Jugo. l avljl - S, H, BH, Sb,
eg, Me
1. grlln\!l.:a S pupovlmll, 2. klllll""':. 3 . .:vlJet SII slrane,
4 . .:vlJI!I o<!ozgo, 5. sjernonka. odozgO (g(>re) I sa s\rllnO
(dOlle)
Opea r pro.lr.njano, ' - Eyropa; Kaykaz 58
prostororn do Arrnenije, Sibira, Himalaja i Sirij e:
sjev. Afrika.
Prlmj edb. _ u okyiru prost ranog areala ove veri-
jabUne vrste oplson je veel broj infraspeeljskih
oblika. Na nasem podrucju pollrnorlnost Oyog
9
10
9
a
je yeorna oyidentna. Oaim subsp. monog,-
n. i subsp. Intermedle (Fuss) Jayorka, ko]i su
zasl uplJenl preleino u sjeverozapadnim I sjeyero-
isiocnim kraJevima neso zemlja. na Dinarsklm pla-
n1nama je zaslupljen subsp. Inzengaa (Benolonl)
Fuk., koji objedi njuJe u scbl nckoUko varljeleta
i tormi. Jeden od lih yari jetel a - var. tren.alpl ne
(A. Kerner) je karaKl erislican za medllOranske I
submedileransko krajeve, gdJe se jaYlja na I/u-
10m kr!;u. To /0 nizak, veoma bodljikllvi grm, kojl
Ima kotasl e, 1,5-2,5 em duge l islove, koJI su na
lieu l emnozoleni i slajnl, n8 nallcju sivodlakaYI

1, a1antaU S pupovlrna I IrnOYlrna. 2 klilanac:. 3 c:vilel.
Uldu!nl pr jak. 4, pralnlc:l. 5. plod. urdulnl pr85,ek
e ovl,a kotllc:e II jednag ploda (gloglnje). 7.
Ilrani jedna kolUc:e
Habllus - listopadnl grm srednj e vellfine, ill
manle drvo, koje u povoljnrm uslovima mole Il'
l aslll do 12 m I poshei debljinu I do 50 em
Ko,. - kod ml adi h grantiea ervenosmeda. u po
felku dlakava, kasniJe gola, sa sitnim lenlieelama.
Trnovl naj Ce6Ce 0,6- 1,5(-2) em dugt.
KorlJenov slstem - dobro raz'o'ijen, povrAinski
Pupovl - oko 2-3 mm dugi. saslav!Jeni od vi se
glalkih i sjajnih ervenosmedlh, i'.l fokih tj uski,
Uslovl - na oko 8-15 mm dugoi , dlakavoj iii go-
10j peteljci , ns lieu l amnozeleni. na naliclu S'o'i
Jellopla'o'ifaslolelonl. Ul nerve slabo dlakaYI Iii
goll. Plolka Ima 3. rJede 5 phlkih tapo'o'S (relnje
va) , brakteje Jajasle do laneelasl e ill potusreasl e.
naplilene, gole,
CYJelovl - biJeli iii ruiitasll. sa 23 (rijelko 1)
tuCk. aakuplJeni u 8-10-e'o'JOlnim 9fonJnma
CRATAEGUS
OXYACANTHA L.
Farn. Rosaceae
,.
G109
9109
Common hawthorn
AI,Jb{:p, ne blanCM
Sll,Impfgelapplcr
WlllBdorn,
Zweigr,f1ellger
WOIRdo",
biancospino
IiIHIQ<lIl;L
Ct. .. uj
Plod - do eke 12 rnm u dijametru. erven, prividan
plod (910gl"ja) (,jede iut iii bjeli casl)_
S, ..... - aka 5 rnm dugo. svijetlo sme<leiuto
Blologl J. - jednodomna, enlomo/ jlna, higfomeZo-
tilna vIsta. Doiivi s tarost pleko 100 godina
V,I'_me cvletanl. - V, VI
RazmnofavanJ. - sjemenom.
Slanlt te - humusna. 5vje.ta do umjereno soha
Zemlj i Ata U Syijetlim, II$i Opadnim,
rjeas Celinarslum, Aumama. na aluvi jalnim !lima
R.'pro,tr' nJenos' u Jugo, lavlll - L, H, BH, Sb.
eg. (Ma?)
Opee ,a'prc,tranlanost - Evropa.
Prlml edba - yeoma yari jabilna vl sla
U makedonskoJ lIori zastupJjen je istoenl
(C. orlenlali , Pall .) koji naraste oka 3(-7) m
a Iisl oYI su 'flU peraslo ulezani , jako dlakavi. dD
6 cm dugi. Ima okrugle, do 2 cm debele. Raran
tasl oclycne plodove. Slican prcdnjoj yrSli. a
mnogo qedl. zaSl upJJen u flori Mokcdonije jl! I
hel.dral hov glog (C. heldrelehll 8 0Iss.). .'
OSlm Ctvcnop1odnih 91090va. u nasoj zemlji 1M
I neke sa crnlm plodoYirna. kao npr. pano
n

ski crnl glog (C. nigra Walds!. & KIt.) kojl se 181-
IJn kno glm lit Risko dlvo do oko 7 m yisine Pr"
vldan plod J(! Ok,uglast, oko a mm u dijameti
li
.
satan I mekan. ZastuplJlln jc u Hlyatskoj I Sib'
u vla/nlm sumama. nn adilrnn I Ul vcce rijch.e
No !>uvlJlm i 10pli,InI I cronima nASlh hraslOI
sumo u Sb I Ma livi obl t nl elnl glO'l
(C. penlagyna Waldsl &. Kit ) kOjl Ima paras'
l(!inJ(lvlto lisco i Oy,llno plodove, sa 3 4

105
COTONEASTER
INTEGERRIMA
Medlk.
(5yn.: C. vulgaris
Lindl.)
Fam. Rosaceae
Muimullca oblfna,
dunJ.rlca
Coton'''I'' II leullin
enll',es
Gemelnll Bergmtspel
" .. ;\ .. ,,1.11111<
ue.\WIOKPW;"""
HabHus - IIstopadnl, aka 0,5-1,5(-2) m vlsok
grm. s uspravnim i razgranatlm granama.
Kor. - kod ml adih grantica sme(lecrvenkasla,
pri leglo vvnasto dlaksva; starij e grancice tam no-
crvenkastosmede, gale.
Korll. nov alstem - dobro razyi]en, preleIno po-
vr!lnski .
Pupovl - dosta Sitni, pokrlvenl crvenkastosme-
dim, golim iii slabo dlakavim Ijuskama, izmedu
kOjih, vee tokom zime, IZblJaJu guslo dlaka ... i mla-
dl listovi.
Llslevl - na cvjelni m granama Sirokajajas!i do
okrugli, (t l 2-4(-5) em dugi i 0,5-3 em Sirokl,
s okruglom osnovom; na lieu gall, pokatkad s
rijetkim dlaflcama, bez slaja, tamnozeleni; na na-
lifju bjelkasto iii sivopuSl enssti; r,a rubu cjelovlti;
peleljke dlakava, 2-4 mm duga.
CYJelOyl - dyospolni, bjeUfastorutlfasti, po 1-4,
najfe!ce po 2 zajedno; taica gola.
Plod I I jeme _ okruglast. jaj oiik III obrnuto jajo-
Ilk priyldan plod, 8-1' mm dug, gol, brdnjav,
5a 2-4 trouglaste ko!tlce. Sazrljevaju u avguslu
i seplembru.
Blologl ja _ jednodomna, enlomolilna, heliolllna
vIsta.
Vrljeme cvjetenja _ IV-Vt, zavisno od nadmor-
ske vlslne.
RumnofavanJe _ sj emenom i vegelalivno.
Slenll te _ olvoleni kamenjarskl paSn/acl u pret-
planinskom I planlnskom podrufju. Zaslupljena u
rijelklm crnobofovlm $umama na krecn/aku I do-
1. grenl:lce 5 pllpovlma, 2. tvllal, 3. tvll.!. lItdll!nl pr.-
s!.k. 4. lallca. 5. plod. 6. plod. gore: poprel:nl . dole:
lIzdu!nl pres!.k, 7 . J.m.nka dvljll ,'rana
lomitu, gdje rasle sa brojnim termolll nim vrstama,
a testo je naiazlmo na ogoljellm lerenlma Iznad
grantee !ume, cak i do oko 2.000 m nadm. visine.
Tu se javtja kao polegli, ispod 0,5 m visoki grm.
Rssprastrsnjenoet u Jugal l svlll - S. H, BH, Sb,
eg, Ma.
Opes rSlproltranjenol ' - EVropa, zap, Azlja,
Krim, Kavkaz.
Prlmj edbs - veoma polimorlna vrsta; oslm Up-
skog oblika u na!ioj 1I0ri je, sem druglh obllke.
Z8slupljen I lakson: val. Inlennedle C. K. Schn.,
koji Ima, u odnosu na tip, znalno manje IIslove;
li/elko kad dufe od 2 i !'lIre od 1.3 cm, a cvje-
101'1 su mu na/fe!ce pojedlnafnl, IIi po 2 zajedno.
Oval lakson je zasluptjen u viAim nadmorskim
visinama na!;lh planina, u vegelaeill otvorenlh ka-
menlara, medu kamenitlm blokovima I na njlma,
Ie na vrtafaSlom lerenu I sllfno.

.-
,r

\J'
\ cvjjel, uzdufni presjek. 2. latlca. 3. plod, 1118'10: sa
strane. dC3no: odozdo, . 5jemenka s dvlju strana
Habitus _ listopadni grm ake 1-2(-3) m visok.
Kor. - smedecrven.!l, kod mladih grancice zue-
kasl ozelena, 9u51a, pokrivena vunasUm maljama.
Koril enoy 5istem - dobro prodlre u
kameni l u podlogu.
Pupov! - dosla silni, pokriyoni crvenkastosme-
dim dlakavim Ijuskama.
- sirokOjajasti do slrokoellp\icni, 3-6 em
dugi i 2-4,5 em siroki, pri vrhutupi iii
na lieu tamnozeleni, u mladostl dlakavl: na na
litju bijelo iii sivopuslenaslL
CvJel oYI - blJ,c1i iii U vis.e6im
(1) 3-12-cvJetnim s!llovlma; cv,etne drske I ca-
sica 9U51O pustenaslc.
Plod I slame - eke 7-8 mm dugi,
kavi ptividaf'l plod: sjeme oko 4- 5 mm dugo I
oko 3 mm iroko, svje\losmec:le
Biologij a - jednodomf'la, ef'llomolilna, kalcililna
vrsla.
COTONEASTER
TDMENTDSA
(Ait.) Lind!.
Fam. Rosaceae
Mumulica
(dunJarlca)
pustenasla
106
Cotoneaster
Filzige Bergmispel
Klt3U,\b!I1IK noii,\o'lltloln
VriJeme cvjetanJa - (IV), V, VI (neslo kasnije O{j
obicne muSmulice).
R.zmnozavanje - sjemenom i vegelativno.
Stanit l e - karakleristicna vrsta u zajednicama
crnog bora. ali je islo lako cesla na olvere.n.lm
slani slima, gdje se uvijek javlja pojedinaCno lit u
manjim grupama. Najcesce je nalazimo .na
njackoj podlozi, ali je, isla lako, zasluplJena t na
drugim supslralima,
R pro. tranjenosl u Jugosl avi ji - S, H. BH. Sb,
Cg, Ma.
Dpa r pro.tranjenost - jugoislocna Evropa,
zap. Azija.
Prlmj edba - dosla varijabilna vrsla.
Oslm navedenih dviju musmulica nase !'Ore,
slo se u nasadima sirom zemlje uzgajaJu broJne
egzolicne vrsle ovog roda, koje se odlikuju izu-
zetnim dekorativnim svojstyima.
To su: C. horizontalls Dene .. cija je domovina
Kina. U na51m uslovima 10 jc poluzimzeleni glm.
poleglih razvedenih grana, s dvorednim, poslla-
nim izbojeima i s veoma sltnim. 0.5-1,2 em
gim listi{;ima: C. adpressus Boiss.
niski, svega do 25 cm \'isoki, uz zemlju prileg
lt
grm iz zapadne Kine: C. humilusa Duth., zimlala-
ni uz pedlogu poleglJ grm. takoOer iz Kine: C. dl-
"arl catus ReM. & Wits . kineski IJslopadni glm.
do 2 m visine. s veoma inleresantnim elJpsoidnlm:
do 8 mm dugim. sjajnim, crvenim plodovima, kO]1
oslaju ne granoma dugo posHje zronja.
Sve navedene vrste su posebno prikladne za Ole-
len,avilnje i ukras kamenjara i sljenovilih mjast8

SORBUS ARIA (L)
Crantz
(Syn.: Aria n;vea
Hos!)
Farn. Rosaceae
Mukln). oblfna
WhUebean
Alisicr blanc
Mehlbeelbaum
II sorbo moniano,
/laUe
pr61IUJ
1<1'1\"1 ,\U "'L
Habllu. _ IiSlopadno drvo do oko 12(-15) m vi-
sine, pravog debla, a testa Ie i kao grm.
Kot. - do oko I em debe la, dugo vremena glat-
ka, tamnosivosmeda. sa blJelim pjegama, kod
mladih grantica je ervenkastosme<la do mas!!-
nasl osmeda, sa brojnim bjelkastozutirn lenlice
lama,
Korlienov . I. tem - dubok, jako razvijen,
Pupovl - oko 8- 10 mm dugi i oko 5 mm
sastavljent od nekoliko zelenkaslosmedih do cr-
venkastosmedlh Ijusaka. koje imaju t. ijel , resa-
sto dlakav rub
U.tovl - oko 6-12(- 14) em dugi i 89 em Siroki.
Yeoma variJabi lni , koiasli, na lieu lamnolcleni,
goli. slaJni, na nali t ju slebrenasti. gusto dlakavi:
rub lista dvostruko napll jen (obi tno bez Iragova
ret njeva); peteljka I -3 em duga.
CVjetovl - hermal roditni, oko 10 mm u dijametru,
na dlakavoj drsci, skupljeni u guste, terminalne,
krupne gronje.
Plod - prividan. do oko 15 mm dug i oko 10 mm
SIrok. Sadrii 1-3 sjemenke. Zri. u VII-IX(- X),
Sleme - izduteno, tamnosmede.
Blologl). - jcdnodomna. cnlomofilna. heliolilna
(ali podnosl i zasjenu), protezno kaleililna vrSla.
Yrljeme CYletanja - v, VI.
Razmnolavanje _ sjemenom j vegelntivno,
Sianlite _ slj onovi li l oreni u poj asu bukovo
Jelovlh suma, aU losto i ni te, Nalazimo Je I u
l ermofUnl m Aumski m zajedni eamn, U siblj aclma i
na olvorenlm kamenjarima, Penje se do oko
1700 m nadm. vlsine.
<l
,

A
\
(If)
I. ',...
, , ,
,,;. .......a.
' .. ' ' .1
... -<-
,>,
,
, .. p -'
.'

' .. .
A
. ' .<:'
cf} [0
J
<.e-r-
, I
Igr;ln/,:ica s papavima, 2. llli !lI nll<::, 3, cviiet 0(1019, 4
cVllet, azdulnl prcsjell, S. Inllea, 6 lap, 7. pled, .
(90HI) i popre/':ni (doIIO) plosjek. 8. sjomonka, dollC. pop,
prcsjell
Rasprostranjenost U Jugoslavijl - S, H, 8H, Sb,
eg, Ma.
Opea rasprostrsnj enOSI - Evropa.
Primjedba yeoma polimorlna vrsta. U nasoi
Ilori je zaslupljeno nekoliko laksona, prelaznl h
vrsta i hibrida
Osim drugih, brojnih infraspecij ski h oblika ove
yrsle za flolU Makedonije (I susj odnih krllJevs) Ie
ksrakteristiena grfka muklnja IS. graeea
Koischy; syn. S. ariB (l.) Cr.B,nIZ ":8r. eroflca
Lind!.]. Izrasl e kao slabaoee. III vec, grm.
dosla varljabitne IIsloye, naJeeSee okrugle III
Okrugl8slocllpl icne, oko 5--10 em i 4-10
sirokc sa slabo izraienim retnJevlma III bez nJlh.
na lieu su tamnozeleni, na nalieju gusto bilelo-
vunasli
Zbog veorna dekorativnih li sl ovn i pl od ova. obit-
na mukinJa Je cijenjena u hOl tlkulturi.

,
1 gr"nelca s pupov,ma. 2. cvijet b(!Z vjentia. uZdu!ni
preSlek, 3. lallea. 4 lap. 5 plod, uzdu!nl prCSJCk
Habitus - hSlopadni grm iii drvo, koje u povolj-
nim prilikama izraste i do 20 m.
Kora - l amnosivosmeda. do aka 1 em debe la,
ostaje dugo vremena glatka, dug, izbojci su iuto-
smcd" slaJni. sa sltrllm lentlcelama.
Korl/enov 8islem - dobra razviJcn, povrSinski.
Pupovi - manji i nego kod muklnJe
ali su 5iljal lji. Sasl avlJenl su od vIse zelenkasl lh
iii crvenkastosmedih, sjajnih Ijusaka. kOle su na
rubu Irepavlave.
Lilloyl - veCi cd lislova mukin)e abiene (8-1 1
em dugi i <I -9.5 em siroki), na rubu re.?:njevili j
grubo pi/asl, kOlastl. na lieu lamnozelem, na na-
liju blJelo pus\cnastl. peleljka 1,5-2 em dugs
CyJetovi - bijeli, 12-15 mm u sakup-
IJenl u guslo lermlOalne gronJc, latlce 5-7 rnm
duge.
Pl od okruglasl . prlvidan. oko 10-13 mm u dl-
jamClfu
""
SORBUS
AUSTRI ACA (Beck)
Hedlund
(Syn,: S. mougeolli
G. Beck & Aucl., non
Soy. Will. & Godr.
subsp. austrlaca
[Beck) Hayek)
Fam. Rosaceae
Muklnj a planlnska
5jeme - tamnocrvenkastosmede, bez Sjaja, golo,
S oba kraja tupo oko 6-6,5 mm dugo I
2.5 mm
BIOl 09
i
j8 - jednodomna, enlomofilna, kserolerm
na, heliolilna, kalcililna vfsta. Rasle sporo.
Vrljeme cvjat anj a - V, VI.
Razmnofavanje - sjemenom i vegelativno.
51aniile - u pretplaninskoj bukovoj
mi, ns rubu klekovine bora. na otvorenim
njarama. a cesta je j u pukolinama raZdroblJeOlh
stlJena Uvijek so javlja pOjedlnacno ill u gm-
picama. Dosete nadm, visinu i do oko lSOOm.
RasproSlranjenost u Jugosl avJjl _ S, H, 8H, Sb,
Cg. Ma .
Opea rl!lsprostranjenOl1 _ jutni diJelovl sredn]e I
istocne Evrope
Prlmjadba - veoma polimorfna vrsta. Za
od srodne, S. mougeolii Jlstovi ove vrste su ne'
Slri, U osnovi grublJe I dubJJe
retnJeviti. alma i nesto krupnije plodove. Zbog
povoJ)nlh eSlelskih svojslava primjenjuje se.u
hortikulluri, kao soliler iii u grupama. Lljepa Je
i u drvorodima.
U subaJpinskom pojasu nasih pJanina, u
pojasu klokovlne bora, od AJpa do Makeclofllje,
zaSluplJcna je Izv. muklnji clI (5 . chamaemesp1JUS
(L.) Crantz] kOja izrasle kilO grm do oko 1-3m
vismc. Ima jednoslavno, elipticno, do oko 8 em
dugo i 2-4 em nil rubu pIJasto, sable
Slrane gol o I sjaJno lisee, Cvjetovi Su U gronjama
ru.tlcastl iii bije1otutkoSli. a prividan plod je (lB-
rantaslocrven. do oko 10 mm u dljnmelru.

109
SORBUS
TORMINALIS (l.)
Crant z
(Syn.: Cr8tBegus
lorminalis L.)
Fam. Rosaceae
Br, klnj_
Checkertr Mounl8inash
"1I, rar lorm'nal
Elsbearbaum
,o.bezlol0,
II clavardello
pl&iHa
6epeKa AC',c(iIl:lR
H. bltut - listopadno drva 5 pravim debl om i
razvijenom guslom okruglastom krosnjom,
elle su grane usmjerene prems gore. Dosltie vi-
si nu do 16(-25) m i promjer debl a j do 70 em.
KOla - tamnosiva, do aka 2 em debela, uzduzno
plltko Ispuca, Ie se Ijusti; kod mladih grantica
Je f utosmeda do crvenkasl osmeda, glalka. sjajna
I 811no dlakava, sa sitnim bJelkastim lenticelama.
KOriJenov , I, ' em _ vearna razvijen, u dubinu i
Ilrinu. u mladosti i ma f:ilu srcanicu, kasnije po-
stala sreasl.
Pupovf - oka 6(-8) mm dugi. zeleni do smedi.
gall, slalnl; IJuske su na rubovima ervene iii tam-
nOlmede bole. Termlnaln! pup Ie uvijek najveli.
UtIOYl - po obliku veoma varijabilni: dugi oko
10-12(- 15) em I 5-10cm duboko urezani
(ralnjevlli) na 5-7 dlJelova: ns lieu goli. sjsjnl,
nl nalifj u fesl o dlakavi , Iisna peteljka oko 2 do
3 em duga, usko zlJebasta, u poeetku dlaksva.
0tJeI0vI - hermafrodltni, bileri, oko 6_8(_10) mm
U dijamelru, skupljeni u uspravnim, terminalnim
gronjama_
Plod - kru!ikolik, okruglast iii Airoko jajolik, do
oko 10(-12) mm u dljametru ; sadr!1 po 2 sje-
menke_ U pofel ku je ervenkastoiut. u uelom
SlanJu (VIII- IX) zal vorenosmed, sa svijetllm tae-
k/eama.
Sl ..... _ IZdu!eno, zao!itreno. tamnosmede.
BiologlJa - Jednodomna, entomofilna, potusklo-
IItna, mezofllna J na studen ol porna vrSl a. Raste
lPOIO, a dollvl starost nsAto viAe od 100 godina.
Tiara izdanke Iz panla.
1 II pupovima. 2. evlJet bez vjeneiea. uzdu!ni
presjek, 3. evrJet odozgo .. liP, 5. latlell. 6. Dlod, UZ-
dutnl (gore) I popreeni presJek (dolje). 7. s dvlJu
boenill strana
VrlJeme cvj al anJa - V, VI.
Razmno!avanj e - u prirodi sjemenom. u kul-
luri - i vegelallvno.
Sl anllte - ravniearske i brdske sume, gdje se
jaYlja pojedinafno !Ii u manjim grupama. Kod nas
Ie najeesee zastuplJena u raznim sumama hra-
stoya (sladuna i cora. kltnjaka i graba ild.), kako
no krefnjaku, laka i na siHkal ima. Tra!i duboka.
bogata i syjelija zemtjista. Dose!e do oko 1500 m
nadmorske visine.
Ral prol tr. nlenolt u JugOl lavll1 - S. H, BH. Sb,
eg. Ma.
Ope. ra.prol tr.nl enolt - srodoja I ju!na Evropa,
M. Azlja, Krim, Kavkaz. sjev. Afrika.
Prlm}edba - dosta polimorfna Yrsta. I u nawj
/lori je opisano nskoliko inlraspeeijsklh obllka.

1, granflca II pupovlma. 2. klll.nac. 3. evll,l bez vlen-
tit . uldutnl pre'18k. 4. lap. 5. lallea. 6. plod. UZduin1
{gorel I popreClI1 pre5jek (dolle). 7. sJamenka $ <lvllu
botn h Itrana
Habllus - listopadno, oko 5-10 m (u povoljnlm
prillkama i do 16 m) visoko drvo.
KOf. - eke 5 mm debels, sivozelenkasl a, glatka,
u starosli uzdu.1:no, plitko ispuca.
KoriJenov s'.lem - dobro razl/jj en, duboko pro-
dire u zemlji Ale.
Pupovl - eke 8-15 mm dug! i 5 mm siroki, po-
krlvenl manjlm brojem prileglih, kotastih i sjaJno-
crvenih do crnoljubicastih Ijuski, koje su na po-
vril ni i ns rubol/l ma sUno dlakave, a na rubovlma
uviJek nesto lamnije.
- oko 10-20 em dugi, sastavljoni od
9-10(- 17) IIslica.
ev}e'ovl - hermalrodilni, bijeli , do 10(-15) mm u
diJametru, sabrani u gustu termlnalnu gronjastu
evast; priJatno mlrl u.
Plod - okruglasl iii elipsoldan, do oko 10(- 15)
mm dug, prividan plod, koJi sadr!1 2-6 sJemenki.
SOR8US
AUCUPARIA l.
Fam. Rosaceae
Jereblka
110
European MounlBina1h.
Qulckbeam
Sorbier des olseleurs,
lhymier
Vogolboere, Ebere1th,
II sorbo degl;
uccellaloti
pl6ltua oCiblKIIODeHua.
Sjeme - plosnato, 3-4 mm dugo.
81010glja - jednodomna, entomolilna, hellofllna
(all pod nos I I sjenu) vrsla.
Vrljeme cvJetanja - (V)VI. VII.
RazmnoiavanJe - sjemenom. .
Stanl i ta - raste na razlit ltlm planlnskim kretnJ8'
tkl m iii slilkat nim ali joj o,d'
govaraju svje!a I hranljiva zemljfSta. U
uslovlma raste pojedinacno, u zaJednicl 58 11511)-
padnim i tel inarskim vrstama. od MontanO!! do
subalpinskog pojasa, u brojnim zajednlcam
a
svez;\: Fagion iIIyr;cum Horvat, Piceion exce/s
ae
Pawl., Pinion rnughi Pawl. I u suml molike.
RasprostranJenolt u Jugoslavlii _ $, H, BH, Sb,
Cg. Ma,
Opea fasprostr.nl anost - Evropa, M. Azija, Krim.
Kavkaz, sjev. Afr ika
Prlmledba - jareblka Je dosta polimorJna vrsl&;
pozna!i su: subsp_ aucuparla, koj a Ima jednogl)-
dlSnje grancice, cvast l i nalicje lislova rljelkO ras
treslto dlakave: subsp. glabrala (Wlmm. & Grab.)
Javorka (syn. : var. slpes/rls Wlmm.; var. glabrat.
C. K. Schn.) koja Ima jednogodl snje grant Ice, na'
licje IIstova i evastl gotovo ill potpuno gote (Irr;e
l
).
Ovu podvrslu nalBzlmo u subalplnskom POllSU
kao karakterlsticnu vrstu u smrcovlm sumama I U
klekovlnl bora. Takson subsp. l anuglno58 (KII)
ima jednogodlnJe grant lee, nalicje Uslova. PUp)
ve I evasti dlakavo (imel). Zo.slupljon js u n'
!Im I vlso u Jufnom dijelu arool8. PI)-
stoJI I hlbfld Izme(lu mukinje obicne i Jareblke -
IS. x leml plnnala (Roth.) Hadl.].

111
SORBUS
DOMESTI CA l.
(Syn . PyfUS d. Sm ,
P. s01bus Gaerl n.)
Fam Rosaceae
Oskoruia
Sorvlce treo. cheQuo
trell
cormier. sorbIc.
Spol!l, lo ng. Sperber
II sorbo domCS11eO.
S. comunc
"_CO",, .. ,\<"''''''''RII
Habitus _ hstopadno drva s pravirn deblom i
pravi lno razvijenom sirokom kroSnjom. IZlasle
ake 15- 20 m yisoko.
KOl. - eka 2 em debe la, crvenkasl osmeCla, du-
bako ispucaia. gruba. plocasl o so Ijusti, kod mla
dlh slabal a j e crvenkasto smcda. glal ka.
Kerll_nov alstem _ dobro razvijen. ima dubok
central ni kerij en
PIIpOYI - goti (ii i polugoli) (ked jarCblke su dla-
kayi). !ul ozelem. Ij epljivi. 8-12 mm dugi, 4-6 mm
i lroki
- noparno perasl!, 15- 18 em dugi. sasl av-
IJent ad 13-21 lislica. koji su dugi aka 3-5 em
I 1,5-2 cm si rcki i imaju osi ro i grubo nazub-
Ij en rub, na li eu $U goli, na nalicju u pocel ku
pahul/8sli, kasnije ogole,
CVjalovl - hermal rodi tni. do oko 15 mm u dija-
melru, sakuptjeni u gusl im, do 10 em si rokim,
dl akavl m gron,ama.
Plod - mesf\al. kruSkollk, prividan plod, do oko
3 em dug, u pocelku zelenkast, kasnijc ervenka-
u zl elom stanju sivkastosmcd. Sadrii
5- 6 sjemenki . Zri u I X-X
Sl ...... _ dugulj asto, po whu zao!'; trcno, lam no-
8mede.
- jednodomna, enl omolil na, hellolil na,
kalcl ' tlna vrsta. Rasl e sporo, dollvi sl arosl i do
oko 500 godi na. Tlel a izdanke iz panJa J .ti l a.
Izdrti temperal uru i do - 30" C.
VriJeml evjl' l nl l _ IV, V.
Rlzmnofa.,anla _ lil emenom i vegetal ivno.
. .

R'
1 granica 5 pupov.mll, 2. kliJal'lDe. 3 cv.jol bel vJel'l'
uldulni PH'$ICk, 4. lap, 5, laliea. 6 plod, I,Izdu!ni
prcsJek. 7 8Jemcnkn s dviju bonlh
St aniste - kao sredozcmno-srednjoevropska vrsla
oskoru!';a je zastupljena u kSCfOlcrmnim sumama
i !,;ikarama nizag hlaslol/og pojasa. kod nas naj-
cesee u Primorju i u submedi teranskom podruCju.
Uvijek se jal/lja pojedinacno ill u manjim gru-
pama. ZahtlJeva dobra i plodna zemljista
Rasprollranj enost u Jugol /IVI!I - S, H. 8H, Sb,
Cg, Ma.
Opea rasproalranjenost srcdnja i j uzna Evropa,
Pcrzija, sjel/erozapadna Afrika
Primjedba poznatc su Jorma U odnosu na ob
lik i veliinu pl odova, npr '- pomlfera (Hayne)
Rehd, koja Ima plodove sline j abucicama. I.
pirllera (Hayne) Rehd. sa plodovima
ltd. Od plodova oskOl u!';e spral/ lje se rakija, mar
",cl ada, kompol , pa se zbog l oga esto ulgaja,
veelnom uz naselia. Kullivira se esla i u deko-
ralivne Sl/rhe

1 ktijanaC, 2. cvijet bez vjentla. uzdulnl presjek. 3.
5 dvlju stranB .. lap. 5. l allce. 6 s Irlju
sl,.ne
Habitus - zimzeleni, jako razgranat i bodljikav,
do 2,5 m visok grm.
Kora - kod mladih grantica siva, posuta malja-
ma; kod ovogodi!lnjih izbojaka najte!lce sme(l:e
ervena, gola.
KoriJanov sl slem - dobro razvijen.
Pupovl - sitnl, u!liljeni, pokriveni sa nekollko
smedeerveni h Ijuski; postojl razlika izme(lu pu
pova oa krat korasl ima i dugorastima.
Lls,ovl - kotas!i, jajoliki IIi kopljasli, goll, slalnl,
os lieu tamnozeleni, ns nalltju svjelliji. u mlado-
aU slabo dlsksvl, kasni j e ogole; po rubu napiljen!,
2-4(-5) em dugl; imaju jajollka, do 1,5 em duge,
zallske,
CvJetovl - bljeli , oko 8 mm u dljamelru, sakup-
Ij enl u gustim i t;irokim (oko 2-4 em) gronjama.
Plod - pfIVidan, do oko 5-6 mm u dljamelru, sa
dr!1 5 ' l emenk!. Zr! u septembru I oklobru i osla-
Ie na granama preko zlme.
111
PYRACANTHA
COCCINEA Roem.
(Syn.: Mespi/us
pyracantha L.
Cotoneasler p. Spach)
Fam. Rosaceae
Plrakante, divlja
trnovl na
Fiery thorn
buisson ardenl
gemeiner FeuerdOrn
eg3zzino
11111':1.1[311r.1 RP":O":p3CIIlI
Sleme - golo, oko 3 mm dugo i 2 mm siroko, na
leClnoj sl rani zaobljeno, na suprotnoj trobrido, do
pola duiina slamnaloluto, druga polovlna smeda.
81010glJa - j ednodomna, entomofilna, kseroler
molilna, heliol ilna, kalcililna vrsta.
Vrlj. me cvjetanja - V, VI.
Ra.tmnoiavanje - sjemenom i vegelalivno.
Stanl ! ,. _ kameni t i, suhi suntani lareni medile'
ranskog podrutja. tlan termomnih svi
jetlih suma i sikara U Makedoniji je zaslupljena
u prnsra i bjelograba (Cocci/era -
CsrplOel.,!m). Ie u nakim drugim zajednicama. U
ovom dl Jelu na!le zemlje dopire u visinu i dO
700 m,
u Jugoslaviji _ H. 8H, eg. Ma.
(mate veoma testo kullivirana i subspontana).
_ juina Evropa (Sredo-
zemIJe), Knffi, Kavkaz, prednja Allja.
- u s toplijom klimom teslO
ylgaJa kao Izvanredna dekorativna vrsta, pI)'
Jedmatn,o u . vrlovima, a jos tesce u iivica.ma
orezivanje i da sa lormirall u
rallible obllke). Na posebnim polotajima
. se uzgaja i dublja u kontinentu izdr'
temperaluru i do - 25 C),
NJana dekoral ivnosl sa narotllo ispoljava krol
ilvoplsnost vatrenocrvenlh plodova, kojl oslaju
na preko cijela zime
U horllkulturi je poznalo nekoflko ukrasnih ob-
IIka.

118
CERASUS MAHALEB
(L. l Mill.
(Syn.: Prunus
mahaleb L)
Fam. Rosaceae
Ad.fl u
Mahaleb cherry.
roekchefry
bols de Sainte-lucie
Felsenk'fsche.
Mallalebkir sehe
elllego canlno. clilego
nano
a,n,mKa.
MaI';l.\c/jKa
H. bI .... - lislopadno slabaoce, do ake 10 m vi-
toko, vrlo kralkim, do eke 35{-40) em debelim
deblom i razgranj enom, okruglom i 5vi
jetlOrn kroAnJom. Cesto se j avlja kao grm.
KOla - sjajna. dugo vremena
glal ka. kasnlJe izbrazdana, eka 1 em debera.
KoriJenov a'stem - vearna (azvijen i u si rinu i u
dublnu '
rupovl - eke 5 rnm dugi, pokriveni sa vise svijet-
oamedlh, pI! vrhu dlaksvi n IJuskl.
Llllovi -. na lieu sjajni, lamnozeleni ; na nafil:ju
em Jirak.; po rubu sil no irjezdasli pilasli' pe-
fellka lisla duge do 2 em. bez ilijezda, iJi sa' 1-2
J:lijezde pri vrhu,
tv (,"'OVI :- skupljeni u stil aslim cvaslima po 12
- 14) la,edno. ml risljavi.
',loci - koAtunica neprijal nog okusa (gorka),
- 10 rnm duga j oko 8-9 mm si roka. U pocel ku
futa. latirn crvenkasl a, a u zrelom stanju (junl-
avguGt) crns.
Slim. - 6-7 mm dug a i 4 mm
slroka kotllcs. kOja ie na povrsini glal ka.
8101og1J. - jednodomna. enlomolilna, kseroler-
molilna, heli olilna, kal ci lilna (ali i na serpenlinu)
"'rala Olporna ns mraz i sU5U
YrlJem. alet. nj . _ IV, V, listanj a.
ltumnoflv.nj. - Slcmenom
SlIInlll. - ne stavlja velike zahlj cve u odnosu na
Rasle ns 'leoma l oplim i suvim zemljl.
rna na krecnjaku, ulazeci u saSlav suma I 51-
dUra sveze OrnetoOs/ryon kao Izrazi ls subme-
eranska vrsls. Zalazl duboko I u unulrssnjost
, grant)c" 5 pupovima. 2 pup II dviju st rana. :I. klijBnac.
4 " vi lct bcz uzdutnl preslek. S. latica. 6. plod.
dolje' uzdu!n, plesjek. 1. s (lvlju Dotn,n Sl 1aM
kontinenla, gdje je zastupljena samo ns najtop-
lijim, jutnim padinama. U visinu doselO i do oko
1500 m. javljaiuCi se lada u obJiku pOJedinacnih
grmaslih egzemplara.
Rasproslranjenosl u Jugoslavij l - S, H, BH, Sb,
eg. Ma
Opea tasprosl ranjenosl - jut na Evropa, K:'tvkaz.
M AzIJa Perl.ija. Turkestan
Pri mJedba - ima veliku primienu u kucnoj radi-
nosH od nie se prave clJcvI za lule, muslikle,
cibuci, stapovl i dr. Sluti i koo podloga za kalam-
Ijeni e Iresnil ivisnii .
U vrtlarstvu ie pozneto i nekoliko ukrasnih formi
f. pendul a (Dipp.) Sokotov sa visecim grancicama,
f monllrol8 (Kl rchn.) Sokotov sa kompak lnom.
okruglaslom krosnjom; r. ehrysocarpa (Zbl) Soko
10'1 sa plodovima, I alblmarglnal a (OIPP)
Sokolov sa bijelo obrubtJcnim Iisiovima lid

1 gl snfles s pupovlms. 2. pup. 3. klllanae, -4 . evlle' sa
SIlane. S. evile!. uzdutni presJek. 6. lap. 7. lallea. 8.
plod. 9. ko"lcs. dolj. : uzdutn; presjek
Habitus - lislopadno drvo. koje u povoljnim
usl ovima mote izrasti i do 17 m visoko i eije
deblo moze biti i do 40(-60) em u promjeru.
Kor. - ernosmeOa. gtatka (u starijoj dobi uz-
dutno i poprecno ispuca) - stiena korl tresnje.
Kora s karaklerislicnim neprijatnim mirlsom ku-
marina.
KortJenov sislem - jako razvijen, pretetno hori-
zontalan
Pupovl - oko 6-9(- 13) mm dugi i 2- 3 mm i roki,
pokrivenl brojnim zagasilosmedim, prl dnu neslo
tamnijim, a na rubu nesto svjellijim< Ijuskama.
Ll l lovi - eke 6-12(-15) em dugi i 7 em siroki:
na li eu tamnozeleni, bez sjaja, na naticju svjetlijl,
u pazuhlJ nerava dlakavl; pelelJka 1-2 em duga,
sa 2 zelene tUjezde.
CvJalovl - sakuplj enl u 8-12 em dugim i 2,5-3,5
em viseci m grozdasllm evasllma
'1<
PADUS AV1UM Mill.
(Syn. : Prunus padus
l., P. racemosa larn.)
Fam Rosaceae
Sremza
Bi rd-cherry
ee.lsler grllppes
Trauben-Kifsche
ciliago pado, eilleglo,
grappoli
"epCM\'X:I 06I.o1KIIOIICI!H31
Plod - aka 7-8 mm u dijametru, okruglasla me-
snal a kostunica, sjajna, u zrelom stanju erna.
Siame - aka 4-6 mm duga i 4-5 mm siroka
kostica koja je na pavrsini rapava j mrezasla.
BlologlllI - jednodomna. entomofilna, higr0n:'e
zofJIns, u mladosti brzorastuca vrsl a. Ima vellku
izbojnu snagu iz panja i tila.
Vrljem., tvj.'.nj. - (IV) , V, VI , paralelno sa Ii
stanjem.
Razmno! nle - sjemenom i vegetat ivno.
Stanilia - prvenstveno se javlja na bog8Um alu
vijalnim zemljisl ima, u rijetnim doll nama, U vlal-
nlm surnama, cesto u zajedniei sa crnom jaham.
Ie u poplavnim lutnjakovim U Alpama
se penje i do 1500 m nadm. visine, i lu
vlatnlje doline i uvale.
RasproslranJenosl u Jugoslavl]1 _ S, H, (Bosna:
sjev. dijelovi i rub polja) .
Opea rasproslranJenOSI - Evropa, Azija, Kavkaz,
M. Azija, Avganlstan, Hlmalajl.
Prlmj adba - plodevi sremze se upolrebJjavaju za
dobivanje likera i raznih napitaka. Cesta je u
hor\ikulturi, gdje se susrecu razne vrlne lorme
keo : I. pendul a C. K. Schneid. s visecim granama;
I. pyramidali s hort. 5 usmJerenlm granama:
f. (o58l11or. Sim. s ruticaslim evjetovima ; f. teueD-
carpa C. K. Schneid., s bljelim plodovlma ltd
U naslm parkovima rjeOe se susrecu tzv. kasns S.
(Prunus serollna Ehrh.) Iz Istocnlh dljelova Sjav
Amerike, Ie virdtinska s. (P. virginian. L.) Iz srad
nje I iSl oene Sjev. Amerike.

116
CERASUS AYIUM
(L.l Moench
(Syn.: Prunus
8vlum L.)
Fam. Rosaceae
Cherry, IIlln. sweet
cherry
clr's'I' diS bOis. cerlsler
VOllllklrsc:he.
KlrfChblUm
elliego. ,lIIago monta no
'll:pcw,,"
Habitus _ IIslopadno drvo oka 15-20 n'I visoko
tije dablo mote imali precnik i preko :>0 em.
Kor. _ kobsl., tanka. 'leoma ;):itava. su u
horizontalnim prSlenasti m trakarna : Ima
' ''.sta lentlcel.: U slarijo) dabi silno ispuca
KoriJanov alstem - veoma plastiCan, srcast.
Pupovl _ aastavljeni od ako 6 goUh, usiljenlh
crvenosmedih Il usaka, debalog kofastolj rubll.
POSIOjl (.zUka izmeCiu pupava na duglnl i krat-
ki m izboj cima: dok su na dugim izbol cima poje-
dinatni, na kralki rn su uvijek u vscirn Sku pi nama.
L'-tovl _ aka 10 em dugi i oko 5 em si roki; pe
tallka aka 2 em duga, prl vrhu sa 2 Izrazi l e crven-
kasle f lljezde. pri dnu sa jednim parom kSl sklc
risti(:nlh zallstaka (vldi erte.!!) koji rano opadaju.
CVJel ovl _ na dugim peteljkama, sakupljeni u
gustim AtitasUm evastima.
Plod _ mesnata koAtuniea do oko , em u dija-
metru, pred zrenj e ervena, u zrelom Slanju erna,
bljeAtavo slajna, ukusna. Plice ga rado jedu, I e
tako doprinose rasiJavanju treAnle.
Sjeme - obla, glatka, svijelloSmeda koAl uniea.
Blologlja _ jednodomna, entomofilna, mezolltna,
hehoillns, prilitno brzorasluca vrsta
Vrlleme cv}etanJa - IV. V. paralelno sa IIstaniem.
Razmnol:avenle - sJemenom.
SllInltle _ naitdce u mczofllnim sumama (klt-
nJaka I graba, monlane bukve, gorskog javora I
bijelog lasena i dr.), rubovim8 sum a, u madama
I dr N8JboIJ!! rasta na bogalom, :t.. neutratnom



o
t. IIrant,ea /; pupov,ma. 2. kll.anat. 3 Olnova list pl,! '
tl:ljKa , ",pule (tIlIISC.), 4. ey II, uZQulnl prasjlk. S. plod.
6. s,emtnk.>
zemlj istu umjarene vla.!nosti, ali nlje tijetka I na
suntanlm psdlnsms ns suvljem zemljlltu. Poj ..
dmatna stabla dopl ru i do 1700 m u visi nu.
Raaploatranlenoat u Jugosl avlll - S. H, 8H, Sb,
Cg,Ma
Opea ,aspl oalranlenost - Evropa, M. Azija, Kri m,
Kavkaz. Iran.
Prlmjedbl. - polimorfna vrsta. U vocarstvu Ie
poznal vallki broj razhtili h sorti.
Kao vocka, u na!OI zemli i la uzgaja po baAeama
i vrtovl ma, tt nja (Cerasua vullilaria Mil t ). kola je
porijekl om iz M. Azlja. Ima kohstije IIlto'l8 od
Iresnje. Li sna petellka Je obleno bez llijezda. a
plodovi 'lll I':rvenl m crni. Kao posebne I na da-
lako poznala sorta vi6nje kod nal u Dalmaeljl
gajl sa vlln]a .. ma,aska", till $a krupnl I soeni
pl odovi upotrebljavaju za pravljanje vo6nlh 10ka-
va I likera maraskln .

, grani(;3 S pupovima, 2. cvijel. 3. cvijet. uzdu!ni pre-
slek,. prdnik. 5. plOd. uzdu!rll presjek. 6. kO!lica
Habitus - lislopadni grm 1- 4( -5) m vi sine, 5
veoma gushm razgranalim i trnovi l im granama.
Kora - kod ml adlh grancica siva do lamnosiva,
sa sitnim maljama i bjelicaslim lenl icelama, 51a.
tfie grancice Su lamnosive iii crnosive, kratki fz-
bOlei se redovno zavrsavaju crnim jakim Imam.
Korl j enoy sisl em - jako razvijon, prodire dobra
u dubinu j u sirinu.
Pupovl - oko T -2 mm dugi. dlakavi iii gOli. po-
krivenJ su sa vise tamnih sivosme<1ih Ijusaka.
Llslovl - naizmjenicni, a na kralkoraslima u cu-
petcima, oko 2-6 em dug;, 1-3 em sireki, S 4- 5
(-7) pari bocnlh nerava: peleljka do TO mm duga.
CvJetOVI - snje:fnobijeli, em u dijameltu.
na kralkim pel eljkama, pojcdinacni, rjede po
zajedno,
Plod - crnoplava sa sivkaslim nahu-
kem, 10- 15 mm u dijamelru, sa zelenkaslim, kj-
selkastim. veama Irpkim, mesnalim dijel em, Zrj
PRUNUS
SPINOSA l.
Fam Rosaceae
erni Irn, trnjina
Sloe. black'lhorn
Mire. prunelher
Schwa'ldorn.
Schlehdorn
prugnOlo. pruno
selvatrco
c.""'" KO.llO"J_, I!.I"
TCPII
u julu i avguslu; oSlaju na granama sve do pro
Ijeea. Kad promrznu dobri SU za jelo.
Si eme - oko 6-12 mm duga i 6-8 mm siroka
koslica, SVijet!osmeda, nesto spljoslena.
61010glj a - jednodomna, enlomolilna, heliofilna
vrsla. Obilno Ijera izdanke iz panja i
Vri jeme ev/elanJa - III -V (zavisno od nadm. vis.),
prije listanja.
Aazmnoiavanj e - sjemenom i vegelalivno.
Slanlsl e - prelezno u niZlOskim i brdskim polo
tajima u svijeltim hraslovim sumama i sikarama.
cesto rastrkan po zapuslenim pasnjacima i u
iivicama. Ima siroku ekolosku .amplitudu: raste
higromezofiJnim, mezofllnim i kserofilnim stanl-
slima. NajbolJe uspjeva na dubljim zemljistima,
ali je cest i na skelelnom zemljislu nateg krsa.
Naj tesce se ipak javlja u gustim sibJjackim for-
macijama, gdte ulazi u saslav nekih zajednica
unutar reda Prune/alia spinosae Tx. (red oQu,
hvaca kontincnlalnih krajeva. od umje-
reno suhih do dosla vlaznih stanista).
Ralprostran/enosi u Jugoll avi ji - S, H, BH, Sb,
eg, Ma
Opea rasproslranJenos, _ Evropa, Tunis, M. Azija.
Iran.
Pri mjedba - ptodovi crnog tina ( .. trntine,,) imaju
prim,enu u mediclnl, a od njih se spravlja i ukusno
vlno.
Ova vrSla ie pogodna za ograde, a zbog
obilja razvedenog korijenja, slu.!i za za-
!,t(lu strmih I ICr ena od croli/o_

117
CERA-TONIA
SIUQUA L
Fam. Papi llonaceae
Carob Ir
eBroubler
JohannisbrOI-blum
\I calfl/b)o
uap"rpa.lc)(lIc CTpy"Klt ,
u.
Habitul _ vlsokl zimzeleni grm, iii nisko, veoma
razgranalo drvo, koje mote da naraste do 12
(- 15) m visl ne (na s!anli!!ma sjavernog PrlmorJa
je vi ie grmollk).
Kor. _ kora debls u mladosti tanka i glatka, pa-
paljasta. kasnije hrapavB, crvankasls IIi siva, ko-
ra ns granficama siva boJe. Ima u sabl mnogo
tsnlns
Korll . nov II.tem - jako rSIvijen, sa Jakim boenim
korljenlms.
Llsloyl _ parno persall, ,astoJe se od 3-5 Nrdo
ko.tastih, lamnozelenlh, slroko j ajolikih Ilsllfa. ko-
JI IU cjelovitog ruba.
Cylltovl _ dvospolni I jednospolni, u usprsvn)m
cvasl ima poput grozdova III maca, naupadlJlv1 I
sltnl, muski imaJu 5 pratnika
Plod _ ylleca 10-20 em duge I preko 2(-4) em
yecinom netto svinuta I plolnata mahuna,
koja je Ivrda I na povr!inl neravna, glal-
ka, pomala sjajna, lamnosme(la I IJublessl lm pre-
livom. Usplo<3e manjlm dljelom melnalo, slalko
I zbog toga su plodovl rogaea jastiv!. Treba mu
gotovo godina dana dok sazdja, a nakon saHt-
JavanJa mahuna opadaJu sa stabla.
Sjama _ jako Ivrdo, jajaslo, spljo!iteno, sjajno,
sme(leerveno: Ima Ih 10-15 u jedno) mahunl.
Blologlja _ enlomoUina, spororestuca vrsla. 00-
flvl starost do 200 godlna. Tdko podnosl nlake
temperature I oitre, hleone vjetrove,
Yrlj ama (:vjal anj a - IX. X, paralelno sa zrenjem
plodova.
t
o'
I ( f J

' .
1. hntkl evll.t, 2. evll.lI. 3. mu'kl evl-
leI . vrh mahune I popr. pr.rttan, 5. Ijemenka.
uzdu!nl (gore) I popr.enl (dolje) p".jek
Razmnola ... anl e - sJemenom I VGgGtatlvno (na
dlvlJI rogac se kaleml pl l oml).
Slanlll a - Irati l opllje lerene, a nalbolle uspljeva
na krecnj acktm zemljlf;llma, Mote nacl prlmjenu
kod pO!iumljavanj a krta uz morsku obalu.
Ralprollranlanolt u Jugol l avlll - H (sredn)1 I
juI nl dljelOvl Oalmaclje), celiO sa uzga)a po clja-
10m Prlmorju.
Opc. r.lproltr. nlanolt - Sredozemlje ($panlje.
Portugal. Tunis, Altlr, na obalama Llgutlje, u lut-
no) Ii aliji I AnadoUjl).
PrlmJadb. - plodoyj rogaca se jedu clJati 111 la
mljevenl, a slute I kao krmlyo. SadrJ:e !iecara I do
6 %, Iresloylna, muti, voska ltd. lmaju prlmjenu
I u medlclnl.

'\
\
!
- .
1. klij anac, 2. cvijet bel uzdulnl presJek. 3 ['vl-
jO! bel l:dke I Vlen{:ia, 4. 5 mehuna, 6 sle-
menka
Habitus - listopadni grmic. oke em (u
kul turi i do 1,5 m) visine, sa gustim, scboli1<.im,
uspravnim i uzdutno izbrazdanim grancicamA
Kor. - tanka, zelena.
Korlj enoy slsl em - dosl a dobro razl/ljen
Pupov] - siloi, nai zmjcnicni .
Llslo ... 1 _ eliptitni iii l ancel as!i, 1,5- 4 em dugi i
3-6(-10) mm sl roki, po rubu i uz srednj i nefV no
donjo) slrani fino dl akavi.
Cvj el oy] - U gust im, 2-6 em dugim I crmlnalnlm
grozdovi ma; ca{;ka 5(-7) mm duga, gola. vjnneic
8-- 15 mrn dutine
Plod __ mahuna. 2-2.5 em duga I 3-" n,m imDka,
gol a, uela sa 6 do 10 sjemcnkl
Sjema - okruglasloelipticno, smelle, pofusjs,no,
2.5 mm dugo i 2 mm Siroko.
8 1010gi j 8 _ jednodornna. enl omofilna vrsta.
Vrlj eme cvj el anj a - (V) VI- VII (-VIII ).
GENISTA
TlNCTORIA L.
'"
Farn Papilionaceae
2ul i1lca, tul ica
Grccnwcd
Gantl
Farber Gmslel
Glnesl,ina
.lpoK KpaclI.u"","
Razmnoiavanje - sjemenom i vegetativno.
Stanlsl e - vriStine. sUl/e livade. zajedno sa nskim
drugim tutilfcama (npr. sa: G. germanlca L.. G.
sagi/lalis L. i dr.). sa vrijeskom. Ie u i
slkarama hrastol/og i bukovog pojasa, najtdce
na umjt:lreno vlazni m, svjezim. pjeskovitim ttima
Rasprosl ranj enosl u Jugoslavij i - S. H. BH. Sb.
eg. Ma.
Opea rasproslranj enClsl _ Evropa. Kavkaz. Azije.
Primj edba - veoma varijabilna vrsta u odnosu n8
habitus. oblik i velit':inu l isl ova. dlakal/ost ild.
Osim ti pskog obHka subsp. ti nclorla, u nasoj lI ori
Ie subsp. elallor (Koch) Simko (Syn.:
G. t. L. subsp. elilla [Moench] Domin). koja se
odUkulC viSim uzraslom (ime!). veeim. piramidal
nlm grozdovima. a zastupljena je naj t':esee kao
karakteristlcna vrsta u poplavnim sumama hrests
luznjaka (asoc. GcmiSlO olalae-OU6rcelum Horvat).
SJlens wsti G. linc/oria L. kod nas raste i IZV.
j ajasl oll sna zulili ea (G. ovata Walds!. & Kit .. Syn
G. I. L. var ove/a [Walds\. & Ki!.] F. Schultz). Ova
vrSl a Ie man Ie!! uzrasta. sa elipli t':nim ill jajoJikim.
2,3 em dugim i 0.5- 1,5 em dlakal/lm listo'
vlma i dlakayjrn, do 4 em dugim. mahunama
OSl m navedeni h vIsta u na!l;oj !lori su zastupljene
brojne vrste ovog roda. Sporninjemo samo: G.ger-
mani ea L. koja naseljava lleidolilnc !'lume. sikarfl
i vrii-tme, a 1m .. I rnoY! l e granciee; G. p1l058 L. sa
poleglim QI 8nama i svilasto dlakavlm listovims.
taskama i rlmhunama. G. j 8nuensi 5 Viv [Syn.:
G. /flangul afls Kit.), kojo ima Irougl asto okrUJana
grant':iee.

119
PETTERIA
RAMENTACEA
(Sieber) Prest
(Syn. : Cyllsus
wefdenil Vis.;
Genis!. r. BriQ.)
Fam. Papllionaceae
Tll ovln., III.,
u novlj_', negn]1I
Welden's Laburnum
"'r1cdultende Pellerle,
W,ldenacher a.llS-kl
Habitus - listopadni grrn oko 2(-3) m visine, vii
kih. gustih, uspravnih izbojaka.
Ko,. - starlJlh granei ca prljavosiva, debro s vre-
menom popriml crnosivu boju kore, koja je uz-
dufno "mrefasto izbrazdana.
KorI)enov ."' em - jako razgranj E: n, odli{:no veie
zamtJllt. I lUll g8 od erozlje. Ime je u
vezi sa Ir.Jnoieu korijena kada biljka ugine.
Pupovl - sivkaslodlakavi, spiralni, cosl i, pokrl-
vanj sa dve lamnocrvena, mesna!a palislica. kojl
s gornje sirane zayrbvaju jednim iiljkom.
U.tovl - slolenl od 3 IiSl i ea ko]1 su na oko 4 em
dugoj peleljel: onl su na nali tju uz glavnl nerv
dlakav!, kesnije goli, eijelog ruba. 2-2.5 em dugi.
srednjllislie ndlo veei od oslalih.
CYJalovj - do 2 em dugi , skupljeni u j ajasle i du-
guljasle, uspravne. vrsne grozdasle eval ove. duge
do 8 em: taska ejevasla iii zvonasla. gomja
usna duboko usjetena. donja Irozuba.
Plod - mahuna 4- 5 em duga I do oko 1 em si-
roka, spljoAlena. srpaslo povij en . gola !II malo
dlakava, smede boje. Zrl]e u avguslu i seplembru.
a rnahune ostaju na granama i preko zime.
S.a - oko 3- 4 rnm dugo. bubretaslo. sjajno.
lulosmede do lamnosmede boje.
Bioiogil. - enlomofil na. hello!llna. lermo/ilna
vrsla : podnosi jaku Insolaeiju.
Y, IJame cvjalanje - V. VI.
RazmnO.f:a.anj e - sJemenom i reznieama.
Sl anltt. - zeml]isl a na kretnjatkoj podlozi. izu-
zelno na zemljlsllma naslalim na Skril]eima I
lli su. Prema F u ka r e k u I llovina ja

1. grantlea a pllpovima. 2. kilianae. 3. evljel . 4. rdlrena
talk . 5. tutak. 6 pl od (m.hllna). 7. al, menka s dviju
botnlh 5',ana
na vrsta posebne subasoeijaeije zajedniee me-
dunea i bl elograbica (subasoe. petlefl%sum Fu-
karak) u kojoj sa javl ja u velikoj mnoiini". obra-
zujuei jednol i cne i gusle siblj ake na veci m po-
vrSlnama. Penje se do preko 800 m nadmorske
visi ne.
Ralprollranjenol l u Jugol la. ljl - o a. He. eg.
Prema Fukareku. areal se protete -u subme-
dileranskom podrueju. od rijeke Ceti ne. kroz Oal-
maeiju. Hereegovinu i ernu Goru do sredn] e AI-
banlje ... Dolinama rijeka prod,re dosta duboko u
kopno. te eesl o natazimo izolovane stanisl a. iz-
van kompaktnog areala.
Opee ralprol l ranlenolt - ili rsko-balkanski ende-
mit (Jugoslavlje, Albanl]a).
P,l mjedba - ima veliki znataj za posumljavanje
krsa. a vaine je kao krmna biljka i kao paAa za
peele. Mote naci primjenu I kao parkovna WSla
na zasticenim mjestlma.

1. klijanae. 2. rdlreni CV'jel, 3, rdireni 4, a.
!ka, 5. z"'lvorena mahuna, 6 Olvorens 7, sjo'
menka, dole: uldulnl ploSjek
Habitus - 'leoma razgranat 1-2(-5) m visok grm
sa gustim. uspravnim, sibolikometlicastim, golim
izbojcima, koji su okruglasti j pfi tko izbrazdani.
Kora - kod debla zulozelenkasl a, kod granciea
Svi,etlozelena, lanka, I stablo ! grane imaju 1 do
2 stoja palisadnog asimilaeionog Ikiva, koje obav-
Iia asimilaeiju, narocito nakon opadanja lislova_
Korll enov . ' slem - dobro razvijen, stili zemljisle
od crozije, abogaeuje zemljiste nltratima posred-
slvom kvriica ad bakterija,
Pupovl - spiralno rasporecJeni , mecJusobno jako
udal,eni, prekriveni su osnovom Jisla iii neslo
zadebljalim lisnim jaslutieem
lIal ovl - linealni, silni (2-4 em dugi I 1-1,5 em
siroki), gOIOvo sjedeci, matobroJni su, u susnom
periodu opadaJu
Cvl el ovl - zigomorlni, u rasutim vrsnim
virna, na tankim pelel/kama, 2-2,5 em
SPARTIUM
JUNCEUM L.
12,
Fam. Papllionaceae
2uka, brnislra
Spanish broom
gen(il d'E$pagne
Spanlscher GinSlel
gineslra
MeTe,'LIIII!!;
teplirasl oblik; gornja latiea je naiveea i obrazuje
Izv. zastavicu (vex ilium). dvije bocne lalice su
uie i Obrazuju tzv. krlla (alae), a dvije najdanje
srasle su svojim rubovima u IZv. lacJicu (carina);
imaju 10 prasnika, koji su medusobno srasti u
jednu eijev; lapovi caske srasH u petozupaslll
eijev, caska na vrhu suhokozicaSla; evjetovi mi
riSljavi.
Plod - oko 4-8 em duga i 0,5-0,8 cm sitoka,
Slvoerna, sjajna mahuna, koja sa uzdutno olvara
sa dva zaklopca.
Sjeme - po 6-9(-18) u jednoj mahuni, okrugla-
SIO jajasto. keslenjastoiute bola i sjajno.
Bl ol ogija - jednodomna, dvospolna, kserofilna
vrsla. lake podnosi SU5U i buru, ali Je osjetljiva
prema hladnoei.
Vrlj ame evj elanJa - V-VII.
Ralmnoiavanj e - sjemenom.
Slanlll e - najcesce u makiji, garizima i kamenja
rama. a javlja se i na preJaznim podrucjima ad
zimzelenih primorskih do listopadnih ktaskih
ma. Nama veJikih zahtjeva u pogledu kvalilela
zemljisla, all je najbujnija na svjetim zemJjislima
RasproslranlenoSI u Jugoll avll! - $, H, 8H (He),
eg.
Opea rasproltranl.nOII _ obalnl poles Sreda
zemlja i Jadrana
Pri mj edba - iz vlakana kore prave 5e mrete i ko'
nopei, a mlado granciee se upotrebllavaju u razli-
cite svrhe kossre, oliraci. za v8zivanje
vinove loze i

121
CORONILLA
EMERUS L
Fem. PapllionaCeae
Ilblka
Scorpion u nn.
Coronille -
Nguenaudier
Siraucllwieka,
Stravchllli ICronwiek.
Emera. El ba cornett .
Glnestr. di bosco
HabHus - li slopadni , najcesee aka
vlsok grm, uspravnih, bridastih, ugl85llh, vltklh I
tankih grana. .
Kora - ked mladih izbojaka zelena (ima i 8Slmi-
leclonu ulogu), do zelenk.slalute, gala, kasnije
zalenoalv .
Korljenov al,tem - dobra prod!re u malicni sup-
slrat.
Pupavl - zelenkastosmedi, puslen.sti. doSla sllnl.
Uslowl - naparna per.sli, sadrta 7- 9
jajasllh. 1-2 em dugih, ,vijellozelenlh, 90llh h-
stlca.
Cvfelovl - oka 2 em dugi, nalceAte po . 2-3
(-4) (rjede do 12) zajedna u stitesloj c.llaS!!, ns
dugoJ zajednltkol peleljci. Caska maslmastoze
lena, sa kratkim zupcima. .
Plod - mahuna, 5- 10em du!lne I oko
2 mm Ai rine, masilnastozelena. raspada sa na
paladins segmente.
Sleme - aka 3 mm duga, tamnosmede do
81010011_ - jednodomna. entomoillna, kserolerm-
na wsta.
Vrlleme cv}elanJa - IV, V (easl o I kasnije) .
Rumnolavanle - sjemenom i vegelalivno.
'lanilla _ u lermolilnlm zajednieama
lVeze Os/ryo _ Carpinion orion/alis, Ie na kame-
nJaraklm painJaelma medileranskog
teranskog podrucja, rjede u makljl. NIJe IzblrlJlVa
u pogledu zemlJiMa : 10 su vecinom suha I plltka
lamljiAla na kreenJaku.
He.pro ranlanost u Jugosl avlll - S. H, BH, Sb,
Cg, Ma.

'"
1. granflca pupovlm., 2. evlll'. 3. nll.vlel. 4. prdnlel,
5. mohuna. 6 <1 10 mlhunl I )eonom Illmlnkom, 1. I)e-
menke I <lvlJu Ilrlne
rasprostranlanOal - jutna Evropa, Krim,
M. Azija, Sirlja.
Prlmladba - prema obliku I valieini IIstova, la
broju cvjelova u cvasU, oplsano ie nekoilko In-
fraspecijsklh obllka. Osim lipske vrsle za nas Ie
najvatnija subsp. amaroid" (Boiss. & Sprunar)
Hayek (Syn.: C. e. L var. mul/illora Ce/ak.) kod
koje su cvjetovl samo 15-18 mm dugl u 5-8 (e
ne u 2-3(-4J-cvjelnim ililaslim cvaslima, sa
2 em dugom peteljkom.
$Iblka se Casto uzgaja kao ukrasna vrsta.


,

, '
Q
1 d!je(ovi ZlIstllviclI. krilce, tunic, 2".
3 Ireta mahuna. 4. $jemenka
Habitus - listopadni grmic, oko 30-100(-120) em
visine, poleglih iii uspravnih. tankih graneiea.
Kor. - lanka, pri osnovi izdanaka tamnozelena.
Korljanov sistem - povrsinski, dosts dug.
Pupov! - naizmjenieni. 2- 3 mm dugi, gusto siv-
kaSIO dlakavi, pokriveni ma!im brojem (juski.
Llslov! - Irodijelni, pOjedini lisl iei obrnulo.jajo-
liki do e!iplini, 1- 3 em dugi.
Cvjetovi - oko 2,5 em dugi; po 1- 4 u boenim
ki tieama u pazusima listova.
Plod - mahuna, oko 2.5- 4 em duga i 6- 8 mm
siroka. po eijeloj povrsini ima gusle, duge dlske.
Siame - meleno. sjajno, golo, ervenkasto2UIO.
8 fol oglja - lednodomna, enlomolilna. kseroterm-
na vrSIa.
Vrljeme cvjelanja - III - V( - VI).
Razmnoia\l8nje - sjemenom i vcgetatlvno.
Stanitte - svijetle, kserotermne sume siksre
od don log do subalpinskog pojssa.
CHAMAECYTISUS
HIRSUTUS (l .) link
(Syn. : Cylisus
hirsulus l. )
Fam. Papilionaeeae
Zanovijet dlakava
Cyt i se
Behaa,lllr Ge,ssktee
Rasprostranjenost u Jugoslaviji - S. H, 8H, Sb,
eg, Ma.
Opea rasprostranj enost - Evropa, Kavkaz.
Prlmjedba - veoma polimorfna vrsl8. U vezi
velikom visinskom i ckoloskom ampl i tudom IZ'
dlferenci rao se veliki broj oblika. Tip vrste: subsp.
tlirsutus se odlikuje visim uzrastom (preko 1 m),
listovima koji SU sa obje strane gusto dlakavi, a
matlune i izbojci SU mu gusto vunasto kudravi:
subsp. polylrlchus (MB.) Mayer se
manjim, vise poleglim, uZrastom i manl im .. di
menzijama svih dijelova, Ie guscom i mekanllom
dlakavoscu; subsp. cilialus (Wahlenb.) Mayer ima
habitus priblizno kao tip vrsle, a mahune su
gole iii samo po rubovima dlakave. U
1I0ri je zaslupljen veei broi zanovijet i, od kOj!h
spominjemo sarno neke: CyUsus nlgricans l. sa
cvjelovima smjestenim na vrhu grana u goJim,
dugim, uspravnim grozdovima ; C. procumbe.ns
(Waldst. & Kit.) Sprengel, ima pojedinaene eVle
l ove iii su oni u boenim kilieama ; C. decumbens
(Durande) Spaeh je mali grmi c do 20 em visine.
a zastuplJen ie na n8sim kamenj arama ;
zanovijet (Chamaeeytlsus purpureus [Seop.) link)
ima veliku krunieu koja ie svijall oervena do
crvena. Od onih v;sta zanovijeli kod kojih SU
cvjelovi smjesleni u vrsnim gl avieama za nas su
interesantne Chamaeeyllsus austrlacus (l. ) Unk.
kOla Ima tute evjelove, u zbijeni m stltllstim eva
stimB, s visoka je 30-50 em i C. suplnu8 (l.) link
(Syn .. Cyrisus eapiraws Scop.) koja izraste do
oko 1 m vlslne, a ima t Ul a evjetove.

. 23
COLUTEA
AABORESCENS l.
Fam. Papilionaceac
Puc.line, groholuia
Bladdernut tree
baguanaudlar commun
Bfuenstr3uch
Calvlea. 5enna 'atsa
U\'
,\pcowult.t)II,oIH
HebUuI - lislopadni grm, 2-4 m visine, uilkih,
fi,bolikih Izbojaka
Kot. - na mladim izbojcima zelenkaSla, s bijelirn
dlaclcams. na starlJim granama Ie sivkasla I
ulaknasto S8 Ijust!
KoriJenoy I lltem - snazno razviJcn. pa so radi
loga ova vrSla upotrebljava kod Z38ftte
od erOZl,e
Pupovl - spiralno rasporedeni. sitni. zatupljcni.
pokriveni tutosmcO'lm Ijuskama.
U. lovl - neparno peras!l, do 15 em dugi sa 7 do
11(-13) jajolikih do siroke eliplitnih listiea, koji
su dugi 1,5-3(-4) em i ciJelog ruba, na vrhu plil-
ko uSJ8ceni.
CvJetov' - dugl oko 2 em, u oskudnlm uspravnim
grozdasl im cvastima, u pazuhu Iistova
Plod - mahuna, naduvcna poput mjcsinice, u po
tetku zelenkasla, kasnije svijetlosiva,
6-8 cm duga, sazrijcv3 od juna do septembra,
ostaJe ne grmu dugo poslijc opadanJa IiStov3.
Sleme - oko 2-3 mm dugo, tvrdo,
Slvocrno. U JednOJ mahuni ima oko 30 sjemcnki.
Blologlja - eniomoillna, kserolltna vrsta.
Vlileme evjetanja - V-VIII(-IX),
Razrnnoiavanje _ sjemenom I vegetatlvno.
Stanltle _ najtosca u submedilerenskim I topll
Jim sumame u unUlraSnjosll. zatim u slblJecima i
kamenJarama, na krecnjatkof podlozi , Tu je u
z8jodnlcama svoze Osrfyo - Cafplnion of/en/ol/s.
AJedo so SUSrece i u makili
R prOl lranj enol t u JuggslavJIJ - S, H, BH, Sb,
Cg. Ma


\ --;- .. /. r\
. :t'"_ . ..J " &
1 IIran,ee s pupov,ma. " 3 a!ka. 4 evil'"
uzdulRi 5 evile! bez vJen,a. uzdufnl p.eslek
6 prdni k , 7 Sleml.!nka S dV'Ju Str81'18
Opea ralil prOlil lranjenosl - srednJa I juina Evropa,
slev. Alrika, M, AziJa, Transkavkazija.
PtimJedba - na lopliJlm slanlsllma upotreblj3v3
SO kao parkovna vrsta

f "; I

1 .. !J
1. gr.nelc. I pupovlma, 2. pup. pogled aprllada (gar')
I ., lIran, (doll'), 3. evil'!. pog lad Iprl j.dl, 4. evils!.
uldulnl presj.k. 5 tuak, uZdulnl presJak, II, platnlk,
7 alvOrtn. lTI.hun . 8 . j.m,nk . I 111/11 llran.
Habltu. - IiSlopadnl grm III manje dIVa do 8 m
visine. &Iroko granate kro!;nje J krivudavog debla.
Kor. - crvenkaSIB iii sivocrna, tanka, sllno (as
pucala. ked mladih granlca smeO'ecrvena I
slalne.
KoriJ.noy . I.tam - dobra razvljen, snalnc pro-
dire u krenjake kamenjare.
Pupovl - pokrlvenl tamnosmedlm, uAHjenim Iju-
skama. prilegli uz granicu. Vr!nl pup koso na-
krivljen.
LI.lov] - nalzmJenlni. okruglo - bubretasti I
pri dnu duboko srcasU, cljets ruba, goli. ake 9
(-15l em 6Irok!, odozgo tamnozeleni , odozdo $vi-
jallijl.
CY)etovl - skupljenl u grozdove. purpurnorufJ-
Calli III blJeli (var. alba Wesl.), krupnl. do 2 em
dugi. v8clnom Izbljaju Iz pro61ogodllnjih grana.
CERCIS
SIUQUASTRUM l.
114
Farn. Papil ionaeeae
Judlno drvo, judlt
Juda.s tree
erbre de Jud6e
Jud.sb.um
elbero dl Glude&.
II slilquastro
iil' ....... m ,l.epe80
all eesto iz slarljih grana iii iz gornjeg dljels deb
la (kaullflor/i ll ).
Plod - do 10 em duga mahuna. svij el
I05mede boje. Sazrijeva u Jesen. ostaje na slsblll
sva do prolJeea .
Slama - po 8-tO u jednoj mahuni, lamnosmede,
elipsaslo, do 0,5 em dugo, Ima jako Ivrdll sje-
menjalu.
Blolo;lla - enlomolilna. loploljubiva vrsta.
Vrlj.ma evj.lanJa - III-IV(-V), prije IISlanja.
Razmnolavanl. - sjemanom.
Stanltt. - topfJji lerenl na kretnJatkoj podlozl.
Prema Adamovieu, judlno drvo obrazuj e po'
seban tip lermokseroilinih Albljaka medlleransko-
5ubmedlleranskog podrutja Balkana. U kull uri ga
nalazimo duboko u kontinenlu, na razlitit im zem'
IjiAUma
R.lpreatranl.nolt u Jugealavlll - S, H (u osla
lim republikama kulllvlran).
Opt:a raaprol tranl.nolt - jutns Evrops I zspad
na Azlja (lest u zemljama oko Sredozeml ja).
Prlml.dba - .... eoma eljenJena kao dekoralivna
vrsla. zbog ranog e .... jetanja. Jlj eplh evJetova I
dekorativnih plodova. U parkovlma sa susreta
I kan_dlko judlno drvo (C. canadanll l L.l tije II
IiAee pri vrhu naglO I kralko zaAlij eno I plica
5reasto.

125
PUNICA
GRANATUM L.
Fem. Punicaceae
Pomegranate
GfOnad'er
Grana'apl.'baum
II melograno.
g'analo
ACpCIIO
Habitus - IiSl opadni grm ill manjc drvo, 2- 4 m
vlsine. usprevnih i r8zgranatih grana.
Ko,. - crvenkasta, kasnije siva, lanka, sa
u mleshm trakama.
Korl"nov Iistem - dobro razvije n, sna!no pro-
dir. u kamenJsfu.
PUPOYi - polukuglasli, 1- 1,5mm dugi, sa siro-
kem osnovom i usifjenim vrhom, l amnosmedl.
namJasto vrsnog pupa nalazi sa siljak.
- naspramni, na kratkim peteljkama, cesto
po VISe "jrh z8Jcdno, 3-8 em dug! i 0,6-1,6 em
ii.oki .
CvJelovl - hermafrodilni, oko 3 em sircki. pre-
tal no sa nalaze 1-3 zajedno u pazuhu listova.
Caslca i CvjeMte su debeli, kruni cnih lislica ima
5-7, prdnlka valik; broj, pladnik je podcvjetan
sa mnogo slemenih zamelaka.
Plod - velika boba zvana III koja
Ie l amnOClvena. velil:ine /abuke. Ima koiasl
omolal: kojl I e unutra progradon lankim bljelim
pregradama, medu koJlma so no laze bro/no sje-
menke. Plodovl se nalaze na glanama svo do po
talka zlme
Sleme - I upo bridaslo, velitlne Zlna kukuruz8,
Spolja je sot no, klselkaslo (ill slalko kod pllomog
nara), clvenkaste boJe.
Bl ologlle - jednodomna, entomolilna, lermolllna
vrsla
Vrljeme cvjetenJa - VI. VII( X).
Razrnnol:avanj e - sjcmcnom I vcgClal!Vno.
Stanlite - kod nas Je nar cest u pOdrucJu sledo-
zemnlh topliJih I na slil9nama, ka-
1 graoflc3 S pUpOy,mll. 2. kloj;'louc, 3. pltlsjek cvljela Del
IlIlfcp. 4. provldol plod, llZdu}o, p,osJak, S. $/cmcoke, S
mznth Slrano
menjarama I slicnim slanlSlima. Najtesce Zaslup-
Ijen u maklji, a u vegolaciji lipa .. rasle
zaJedno sa PaliulUs spina-Christi, Poriploca
gr<lr!c:J. Petleria ramon/nees, Zizyphus jujuba i dr
Allsproslranjenosl u Jugol ' avljl - H, BH, eg, Ma.
Opca ralprostranjenosl - Modtleran, prcdnja i
jui.na Azlja. Kina. Australija i Jui.na Ameflka.
Smatra so da je porijektom iz zapadne i julne
Azijc, i da Je u mnogc zemlJO prenesen
Prlmj edba - u diy!Jem slanju ova vrsla j o nila.
Irnovllija, sa lolalivno manJim I kisolirn plodoYi-
m:J (y.1I sponlanea K. Maly). Nasuprol l ome. pilo-
mi nOI (var. saliva K. Moly) 1ma jotl i veei tarasl,
krupnijo plodove koji su slatki I vcomo eijenjeni
Od davnina poznal a kao Jjekovila vrsla Za hlO-
cenje so uzima kora slabla, grana I koriJena. a
upotrcbljaYll so prollv tlakav,co I keo edsilingens.
emmenagogum ltd

"1'''' > J.r ....
-_ -3 _ - .,'"
"... - .J "-
, -:" Jjb'9-., f)
) Cl J ,
=
1. kil janac. 2. evi]er odozdo, 3 laUca. 4. prl!nik. 5. evile'
bel prdntka I le!!cl , 6. plod, 1. $Iemenka 5 dylJu botnlh
sl'lI n8, dolle: uzduJ:n1 pl es)ek
Habitus - zimzalen; grm ake 4-5 m vi sine, gu.
slih, zbij eni h i uspravni h izdanaka.
Kar. - svij etl a. crvenkasta. kasnije pepeljasto-
siva, se u du.! im l ankim Ijuskama.
KorlJenov slstem - dosl a dobra razll ijen, snetna
prodi re u krecnjackj kamenj ar.
Lll lovi - j ednosl 8vni, ko.f:asl i, cij elog ruba, bez
palisl icB, s kratkom pel eljkom. nasuprotni. Tjede
po tfi u prslj enu, usko ialas!'. prema vThu suzenl,
usilj enl, pri dnu kl! noliki, oa lieu tamnozelenl.
odozdo svj eUiji. sjalni, mirisljavi. 1- 3 em dug; i
0.5-1 em sl roki.
CvJelovl - dvospol nl, pravil nl (aklinomOrlnij, nJei-
ni , do 12 mm iroki, na dugoj lankoj i vl l koj
petelj ki, u pazuhu hstova, mlriljavi,
petodiJelni , imaJu mnogo pratlnlka, tui!ak Ima
1 vra! 5 njutlkom na vrhu,
MYRTUS
COMMUNIS l.
Fam. Myrlaccae
Mlrta, mrca
MYlle
myrle de Talenle
klelnblallrige Myrte
mlrlO, morlella.
morlelhna
.\urPT
116
Plod - okruglasta iii ovalno jaiasl a, soi!na, boba,
velitine graska, modrikastocrna. rjede bijela, na
Ijemenu okrunjena caskom. ugodnog i slalkastog
ukusa, sauijeva u novembru,
Sjeme - bubreiasto, kostano.
Blologlj. - entomolilna, heliorilna vrsta, Svi bi ljni
organi sadrie veea iii manj e eteri tnih
ulja. Otporn3 proliv morske posolice i n,'l studen,
Snaino tjer a iz panja,
Vrileme cvjetanjll - l okom Ijeta.
Razmno.f:av.nJe - iz sjemena.
Slanl l l e - saSlavni dio zimzelenih suma ; kod nas
u makiji, svijeUim i prorijedenim sumama alepskog
bora, u sumi crnike (Orno-Querceerum III/cis myr-
terosum H-ie); tu se uvijek nalazi sa oslalim lipie-
nim predslavnicima makije.
Rnpro.tranjenosl u Jugol levljl - S, H, BH (Her-
cegovina), Cg
Opee relprol lrenjenoll _ Sredozemlje.
PrlmJedbll - u horlikulturi se razl ikuje yeti broi
oblika. prema velieini, obliku i boji lislova. Jma
primjsnu u cvjeearstvu. Iz listova se desWacijom
dobiva "mi rllnO ulje".

127
PISTACIA
LENTISCUS L.
Fam. Anacardi aceae
Tri lla
Lentlsk Plat.che
lenliSQue

II lenUsco
",(l.CTII K:l
Habitus - zimlsleni grm iii nisko drva, visine do
Sm.
Kor. - zelenosiva, u mladosti gl atka, kasnije
mrkolelena I ispuca na sitne Ij uske: aka se zare-
i e, Iz nja curi mirisljavj smolast! sok IV. masliks,
koj i S8 korisU u medicini i industriji, a kojeg naj-
viSe Ima u kullurnoJ odli ci var. chi. DC., uzgaja-
noj u tu svrhu narotllo oa nekim alocima Egaj-
skog mora, adak!s sa izvazl aka 200.000
kllograma.
Karllenoy ailtem _ dobra razvijen, prodire dosl a
duboko u skeletnu podlogu.
Lliloyl - zi mzeleni, kotas!i, sjajnl, goli, parna pe-
rastl, dugi 5-10 em, sa 3-5 pari jajoHkolancelo-
stlh liali ta, t upi h vrhova, 2-4 em duiine i ako
1 em i rlne, na li eu l amnOlel eni na nalleju svjel-
liji, sa (okriljenom), iljebaslom glav-
nom pel eljkom: imaju karakteristican mlris,
011_10'11 - l amnoerveni, sitni. lbijeni u resaste
evalove koji sa razvijaju na mladlm grancicama
U pazuhu lisl ova, cvjetovl imaju jednoslavno oC'li-
jece sastavljeno iz 3-5 listica, tueak ime jeden
vral, ko]i je u gornjem dijelu Irodljclno razdi-
jeljen.
Plod - kostunica, okruglasta, 2-3 mm u promje'
ru, U potelku crvenkasta u stadlju zrenja crne
boje, sadrti dosla masnog ulja,
Sleme - j ajaslo-okrugtasta koliticB, po jedna u
plodu.
8101051118 - dvodomna, entomolilna, ksarolilno
vrstn. Pod nos! 'leliku tegu, susu i zasjenu, kao i
posolieu i zaslonjena Iz tlh razloga
"
,
-r-
d!
f

.,
.' ........

,
,
/<0,
,
,
I -I.
.,,-
I, klljanac, 2. evljet, 3. pra!nlk 5 trilll straM, 4
fenskl cvlJol. 5_ 6. ko!tlca s dvljll strann
moia se s uspjehom koristili pri ozelenjavanJu
terena uz morsku obalu,
Vrijeme cvj al anja - (III) IV, V.
Ralmnoi.avanje - ugla'lnom iz sjemena.
Sl anlsl e - ulazi u sasta'l makije. all Je zaslup-
Ijena i na suneanim, sljanovitim slani!ilima, eume
dileranskog podrucja: uspije'la na plitkim i ske-
letnim zemljislima
Rasprostranjenost u Jugosl ayl]1 - S, H, 8H, eg.
Ope8 rasprol tranjenost - zemlje oko Sredo
zemlja
Primj edba - masi/ks iz I.!ilja spada u najslarije
balzame. 8io je poznat jo!i 400 god. prije n. e ..
poznavo!i su ga i upolrebljavali slad Grc! I Rim-
Ijani, a bio je poznal u Egiplu, za 'lrijeme la-
raona. Upolreblja'lao sa kno Iljek prOllv raznih
oboljenja. Dan as se mastiks upotreblJo'la
u induslriji, ze sp/ovljanje lekovo, Jirnisn. kile
i dl_

,
: \'\'

. .-

,;:+-
--
,

. >

1 'lI raot,ca I pupovlma. 2 muikl cvljet . 3. lanlki cvljet,
4. pralmk I <lv'Ju Ilrana, 5. kotlunice. 6 kotUcll
Habltul - listopadni grm iii ni sko drvo. do 8
(-14) m vislne i Pt. ptomj . do 1 m.
Kora - u ml adosli gl8lka. kasnije mrefaslo ispu-
ca. l amnosmeda. sadrzi oko 25 m/o l anina. Ie se
upolreblj ava u kofarSkoj indusl rij i za Al avljenje
kote.
KorlJenow ,I,tem - dobro razvil on. irna sposob-
nost prodiranl8 u pukotine raspueanih krel:njal:-
kih sl lJena.
Pupovl - j8J8Sti. spiralno r8sporedeni na izbojku.
zeleni ill ervenkasil. l upo
L1ltovl - neparno perasll. 9- 16 em duline. sa-
stavljeni vecinom od 7 duguljaslo-lajolikih. golih.
luaZllo Slajnlh. na l.eu lamnozelenlh. na nahclu
8vljellozelemh. golovo sjedeClh. 3-6 em duglh i
12 1,8 em lishea I sa okruglaslom (ne-
okrllJenom) petel/korn. Na li slovima sa ceslo po-
javljuju tijke Bllena rogal:u ( .. Judtnl togat"'>.
koji nastaju ubodom Insekla Aphis pistacia.
12'
PISTACIA
TEREBINTHUS l. .
Fam. Anacardieceae
P,i morska smrdljlka
Torcb'I\lh P'SI3ChO

TClcb,nlhc
01 ICrCb,nlO
C':"' '''
CVjelowl - i:uckaslozelem, U 5- 15 em dugim
uspravnim cvaslima, sa 3-5 kralkih, go
lovo sj edebh i vehkim anlorama, ien'
ski S okrugfaslom plodni com i kral kim trodljelnim
vratom .
Plod - okruglasla iii jajasta koslunica valltine
aka B mm, kOl a js u pocetku lclcna, U siadiju
zrenJa smeda do grimizno modra, dozrijeva kra
1
8
m oklobra U nJoj lma aka 37 n/D masnog ulja
Siame - okruglasla plosnal s kosllca, po jedna u
kostuniCI, Klija druge godine nakon sjelve.
BlologlJa - dvodomna, entomof,lna. ksero1ilna
Yrsla.
Vrll.me cvJetanja - V- VII
Razmnotavanje - ugl avnom iz sjemena
5tenllt. - najte!ice u zoni hslopadmh (i zimze-
lenih) primorsk.h !iuma i (makij:r. pseudo,
maklja). n8 suhim. l oplim. kamenilim i sljenovi'
lim mleSI.ma. Uz rij ecne l okovo (npr, NerelvD.
Vardar i dr.). zalazi dublje u kopno. Penjc se
mjostimlcno do 700 m nadm. visine.
Rasproi tranienosi u Jugol lavili - S, H. BH, eg,
M.
Opee fai prai trani enosi - SredOZSmlje.
Primjedba u pnmorju, kao u 5vim zomljornA
Sredozemlja se u vnovima l2.v. pr8va
trilla (P. vera L.J. koja je pmodno rasproslranjC'
na u M. Aziji. Si.ili, MezopolamlJi. To je
padno drvo do 8 m vismo. lisiovi nopnrno poras!!
sa 3-5 jaluslo okrugIOS\lh. sjodocih i soble
si lane maljavlh Sjom(!nko shl:no bndomO-
vim, poznalo u IIgovll11 kao OrasiK.

' 29
COTINUS
COGGYGRIA Seop_
(Syn.: Rhus
colinus L.)
Fern. Anacardiaceae
Rul , rujevi na
VOllO!! '''$Ih::
bois de 'ustet

regno QiAlIo

HahllUt - najccijco grm, riMe manie drva, do
5 m YiSine, S.bol,ki h uspravnih grana.
Ko ... - crvenkastosiva, U starosli Ijuskasra, ispu-
cata.
KoriJenov sislem - dubok do 1,5 m. dobra sa za-
korjenjuJe u svakarn zemljisl u, Ie se upotreblJ8va
za sanaeiJu erodi ra nih lerena Hi za vezivanje
terena podloinih elozi,i.
Pupovl - spiral no rasporecl'eni, maleni, zaostreni,
tarnm, Ijubicastomrki iii crvenosmedi.
Uttovl - aka 3 do 8 em dugl i 4-7 em Sirekl, sa
2-3 em dugorn pelelj kom. cjefovi tog ruba, goll,
naizmjenicni, na lieu tamnozelenl, na nalielu plll-
vieastozeleni, U Jesen intcnzlvno pocrvenc, ne-
ugodnog su mirisa, aromaticnl.
CvJ-tovl - dvospolni (qed'e jednospolni), Sl l nl, u
rahllm terminalnim metHcama, imaiu casku s 5
lapova I vjenci(; s 5 latica, na isti m primJercrma
nalaze se i dvospolni i slerllni cVJClovi ; postije
cvatnje su stapka stcrilnih cvjetova produiene i
prekrivane modrocrvenkasl i m dlacicilma,
Plod - kruskolika i duguljasla suha Jednosjeme.
na kostunrca, oko 5 mm duga, spljostena, mra-
tasto naborana, dozrijeva u julu I avgusl u,
Stem. - bubrobSIO, sivosmcdc, tvrdo, klija dru-
ge godi ne,
81010gll _ _ enlomol Hna vrSla S hcrmaJroditnim
POligamnim cvjotovlma, iuazil tormoli! i ksorollt,
kalcUiL
Vrljeme cYjelanja _ V, VI.
Rumnofavanj e - iz siemens i veoetiltlvno (pre-
tetno korijonovim Izdanclma i povalJonicama),


,(,) ,
I lI.anle .. pupo.imu, Z. 3. mulki evlJel sll
SI.lIne, 4 eviler, Od01g0, 5. dvospolni eV'let, 6
ptod $ dV'I" sl.lIn., 7. plod, Illdu!ni P'8S10k
Sl ani"_ - na toplim stanistima, u zoni
Icrmotirnih IiSIOpadnih suma i sikara cmog i bi-
ielog graba i u nekim zajednicama cmog bora,
gdje obrazuje gusl e sibljake, na otvorenim kame-
nJilrama iii u rijetko sklopljenim sumama, penje
sa do proko !DOOm IIlsine, najces(;e so susra(;e
na kracnjaku j dolomitu, ali nija .,i,adak ni na
serpcntlnu, dobro podnosi plltko i skal elno 110.
RluiipfOslranj enosl u Jugo.l avlll - S, H, 8 H, Sb,
Cg, Ma
Opea raspros! ranjenost - Juina Ell ropa, Krlm.
Kallkaz i Cenltalna Azija.
Primjadba - zbog lIisokog posl ol ka !anlna u Ii-
SIOVI(M ( 11-23%) i kori, upolreblj ava sa u ko-
i.arskoJ mdus! rij ;, za sl slIlJenj e koie. Osim loga.
upotrabljBIIB se i u bojadisarslllu. posto se u drva-
lu na!Sll maSliio pooodno Z8 bojenje lIune I koie
U nar anc';astu, skorlel nu iii smedu boJu.

1 granl:i<;a s pupovima, 2, mu!ki <;vilel , pogled odozgo,
3 mul;ki cvijel , pogled sa strane, ienski cvilet, pogled
sa slrana, 5, zreli plod, 6. kol;llca
Habitu$ - listopadni grm 1-3 m visine, eiji poje-
dini ogranei mogu bili debeli i do 5 em.
KOla - tanka, mrkosiva, kod mladih izbojaka
gusto zljezdastodlakava.
KorlJanov al slem - povrinski, sa gustom mreiom
boenih korj enova. Ima veliku izbojnu snagu iz
iila.
Pupovi - poluloplasli, obrasli guslim svijcllosme-
dim dlaei eama
llstovi - nepamo peraSli, 12- 20 em dugi, sastav-
Ileni od 11- 15 eliplienih li stica, duzine 2-4 em,
kOjl su na donjoj slrani somolastosivo dlakavi.
Gl avna peteljka je spljoslena i uskoknlata.
CV)etovl - zbijeni u gusle melli easte, do 25 em
duge evasti pri vrhu grana, jednospolni. zelen-
kaslobijeli
Plodovl I sJeme - plosnale okrugl e kostuniec
oko 4- 6 mm promjera srasl a u erven] dlakavi kJip,
130
RHUS CORIARIA l.
Fam. Anaeardiaeeae
Grozdasli ruj , sumak,
smak
Sicilian sumach, lanners'
sumach
sumac
Gerbersumach
CV"':!." KO)KCDClUtt,u1
iljezdastodlakave, opore, kiselog ukusa. Sazrije-
vaju kasno u jesen i ostanu na granama eak do
proljeca. Sjeme sit no, erno.
Biologija - entomofilna, heliofilna, kserotermrr
filna vrsta.
Vrij eme cvjelanja - VI, VII.
Razmnozavanje - sjemenom i vegetalivno_
Sianii te - javlja se u sikarama. kamenjarama, oa
sttrOim stjenovitim mjestima, u jarugama, bujit-
n1m i rue terenima mediteranskog i submediteran-
skog podrucja. U pogl edu zemljiiita grozdasti
ruj nije izbirljiv, ali se nalazi na vrlo
siromaiinim i ispraOim zemljitima, kako na krec-
njaku, tako na sllik<:ltu i laporu, Visinska ampli-
tuda je izmedu 210 do preko 1000 m. Na planini
Kozuf se penje do 1300 m.
Rasprostranjenosl u Jugoslaviji - H, (Hercego-
vina , rilelko), eg, Ma.
Opea rasprol lranj enosl - zemlje Sredozemlja,
i dalje, na istok, sve do Irana i Avganistana.
Primjedba - sluzi kao sirovina za ekstrakciju 101 -
ninskih malerija. Kod nas se uzgajaju u par-
kovima i vrlovima: ki seU ruj (R. Iyphina l.) pori-
jeklom ;z istocnih dijelova SAD, i rjode otroynl
ruj (R.loxicodendron LJ takoder porijeklom sa
iSlokn SAO. Obje vrSle su veoma dekorativne.

131
STAPHYLEA
PINNATA L
Fam. Siaphyleaceae
Kiokotlka,
Bl addernut tree. serpel'll
slick. shrubberies
I laphyllar pennll.
CQUpe
&ehl. Plmpernuss
tlali lea, plslacchlo ,also.
naso mozzo
" ... .,Ka .. "., "",011<''''
Habltut - IiSIOpadni grrn, iii manje drvo 2-5
(-7) m visine i do preko 20 em debljine, lormir.
rijetku i prozratnu kroli nju, grancice su joj okru-
g18, zelene i gl atke.
KOf. _ plavi tasl osmeda, upadljivo bijelo pruga-
sta, tanka.
Korljenov alstam - dosla razgranal.
Pupovl _ nasuprolni , jajoliko-konicni, zalIjenog
vrha, Imaju po 2 zagasilo zelene iii l a,mnocrven;
gola Ijuske, vrsni pupovi SU po 2 zaJedno, nal-
krupnlJi su i jednake velieine.
LI. tovl _ naspramni, neparno perasli. 10-15 em
dugl, sa 5-7 IIslica, koji su izduieno jajasti, za-
!iiljanl, vrlo tl no lesl erasli, jarko zeleni, 5-9 em
dugi I 2,5-3 em si r okL
CYI.tovl _ u visecim grozdaslim evaslima na
izrazllo dugim peleljkama, dvospolni, zvonasll,
taska krunicolika, zelenobijela, kruniea bijela,
testa roskasla, taAitnih i krunicnih IIslita ima po
5, praAnika po 5, l ueak s nadraslom
plodnicom, koja je duboko dvokrpasla lIi Irokrpa-
sla, lueak Ima 2-3 produzena vrala.
Plod _ viseti naduveni dvokrpasll III Irokrpasll,
lulozeleni l obolae, do 5 em duzine, razdljaljen na
2-3 prelinea ... kojimo so "alazi po jedno sjeme.
Siame _ oker-smede boje, velitine graAka, na
jednom kraJu spljosleno, Inace okruglasl o, 9.010
sjaino, sa jake evrslom sjemeniatom, Jestlvo,
kliJa u drugo] godlnl nakon sjelva, s8zrljev8 u
oklobru.
BlologlJa _ Jednodomna, heliolllna, enlomofilna
vrSl a, kliJa epigeltno,
1. granflea s pupov;ma, 2. klljanae, 3. evil'at 4. evljct
uufu!nl prasjek, 5. pra!nlel, 6. plod (desn dio IC raz
rezen), 1. sjcmenka
Vrljeme evjelanJa - V.
RazmnoZavanJa - sjamanom.
Slanllla - svjals, bogala, prelezno krecnjatka
zemljisla, obieno neulralne i sl abo klsele reakeija
u sumama kilnjaka i obienog graba (QU8rca-
Carpine/urn) I montanom pojasu bukovih suma,
penjuti se u visinu do oko 700 m,
Re. pro. trenjano.t u Juga. l evill - 5, H, BH, Sb,
eg, Ma.
Opea r praSlranjenast - sradnja i juina Evropa,
pripada juznoevropskom 1I0rnom elemenl u.
Primj.dba _ u horllkulluri sa lI7Qfljfl naji::este u
manjim grupama, III kao soli tar,
U parkovlma sa ceslo uzgaJa srodna vrsta, pori-
jaklom sa Kavkaza (Swphyl col chle. Slav.),

1. S pupOlllma 2. klilanac. 3 zenskl CII'IIl I. od
OlgO. 4. mu!ki clIlJet, odozgO. S. plOll
Habitul - do oko 20 m visoko lisl opadno drvo iii
veci grm. Debl o ima debljinu do 60(-80) cm.
Kota - svijeliosiva, hrapava, se mrezaslo,
OkO 1 em debela. Mlade graniee maljave, cesto
po dutini sa plutaslim rebrima (kod var. sube-
rOl um Aog. granciee su sa izrazlom plutasllm
rebrlma).
Korljenov I i si em - sreas\, jako razveden
Pupovl - sltni. bjeliaslo dlakavi, sa
jajo(lki h svijel losmedih do ervenosmedlh Ijuski.
Lillovl - oko 4 do 7(-10) em dugl, lisna peteljka
do 10 em duga. :I: dlakava i ervenkasta
Cvjetovj - u uspravnim (kasni)e viseclm)
Slim evasl lma, u Kojima ima 15-20 iuckasloze-
Ie nth dvospolnlh i jednospolnih eVjeti ca.
Plod I . jeme - okriJjeni pueavae (kalavae). kOji
sa u zrelom stanju raspada u 2 perulke kOle su
potpuno (pod uglom od 180
0
), izvana
su puslenasl e (var. campest re, Syn var. leiaear'
132
ACER CAMPESTRE
l. sensu lat.
Fam. Aeeraeeae
Kljen, kl an, polj&ki
javor
Common maole
AcMallie
Massholder. Feldahorn
1"0Doio. teslucchio.
100PlO
K nO.lcooit
pum (Opizj Wallr.) iii sasvlm goJe (var. erlccar-
pum Wallr.) ; 2,5-3 em duge.
8101091]a - )ednodomna, enlomo/llna vrsla. Do-
bro Ilera izdanke iz panja i korijena.
Vrijeme evietanja - IV, V, nesto prije lisl ania,
istovremano sa lislanjem iii posliie lislania.
Razmnoiavanj a - s)emenom i vegei alivno.
Stanlste - praleino u mje90vitim hra
slovim sumama. Posebno ga ima u naplavnim
lui.njaka i pOIJskog jasena, te u
kitn)Bka I obicnog graba, cera i sladuna itd.
Najbolje uspi)eva na rahlim, dubokim i mineralno
bogatim S blagim humusom.
Rasprostranjenost u Jugoslavlji - S, H. BH, Sb,
Cg, Ma
Opfa rasprostranj enosl - Evropa, Krim, Kavkal ,
M. Azijs. sJev. Perzija, Turkestan, sjev. Afrika.
Primjedba - veoma polimorfna, skupna vrsla.
Prema Fukareku (1965) moze se reel da su
na podruju zaSlupljene dvije vrsle ja-
vora iz ove sku pine. To su: A. campeslre L. sensu
slrleto, sa pelerolapim hstovima, kOji )e raspro
stranjen u cijalom arealu na umjereno do sred-
nje vlatnim iii prilicno vlai.nim i A,
marslcum Gussone (klenic iii suklen). koji ima
trolape i koi.aslije li stove. a rasprostranjen je u
)ugoistocnoj Evropi I M. Aziji. Obe ove vrslS su
veoma varijabilne i na naSem terenu zastupljene
sa podvrsta. var/jetele i tormi. U okollnl MO
slara u Hercegovlnl naveden je hibrid Izmeclu
A. campestfe L. i A. monspessulanum L., koji je
opisan kao A. x bornmueil erl Borbas.

ACU
IJ " '.'UlJll"-4HUII
L
. _uno
t..n non Starnb )
1

, -
"
, ,
~ . ;. .
~
. .
. f\l.,
. .
1. grsntlea 5 puPovlma. 2 klljanae. 3 rnuiki evrlel odo:
go .... ienskl c::vlJel sa sIlane. S. plod. 8. lilerne, uzdu!ni
presjek
Habltua - li stopadno drvo do 20{-35) m visoko,
sa dosla guslom. izduzeno jajastom krosnjom i
pravi m. okruglim deblom.
KOfa - oko 1 em debela, l amnosmeda s brojnlm
silnl m I plitklm, uzduznim, mrezsslim, brazdama.
KOfllanov s'stam - s8slavljen pretezno od dobro
razvijenih botnih zil a. koje ne prodiru mnogo u
dublnu, ali talo zahvalaju veliku pavrinu.
Pupovl - slajnl, smeClecrvenl. aka 3 mm dugi:
Ijuske po rubu silno dlakave.
LI. lovl - na 4-21 em dugi m, lankim. najfece
crvenlm peleljkama; lisna ploJka s obje slrane
sjaj nozelena, gala, iii je duz nerava na donjoj
slrant. fino maljeva, 5-16cm dugs' I 8-25em
i .roke. Iz preklnutlh peleljkl I Ilsne nervalure
IuIplje bljell mljeenl sok (Ime!).
CVI.IOYI - jav1Ja/u se kao: !enskl , mu!kl I her-
mafroditnl. Boja m je !utozelena, a javljaju se u
uspravnlm cvasllma,
ACER
PLATANOJOES L
Farn. Aceraceae
134
Mlijec, mlee, mljeCik
Norwaymaple
!:rabln plane, plaine
Spl1zAho,n
aCUfO , icelo
,,'ell QCIpo.,n('1"UWrl,
" . '"mJpoIIIIAII ", n
Plod I _jeme - krilali pucavae (kalal/ac), koji se
u zrelom stanj u raspada u 2 perul ke. Kri l ca ploda
su pod lupim uglom cd 1800, a sjeme je pIOSMIO.
81010gll_ - jednodomna iii dvodomna, enlomo-
Iilna, u mtadosti brzorasluca 'IrSla.
VrlJeme cvjetenJe - IV, V, prije listanja.
Rezmnoiavanje - sjemenom i vegelalivno.
Slenl l l e - za rBzliku od gorskog j8110ra, mljet
Ima optimum u nitem regionu hraslovih i brd
sklh bukovih suma, a penjc S9 i vise, do poj8Sa
cel lnarskih sums
Trati bogata, rahla i svjeil, 8 zemljista. Ne obra-
zuje nikad eiSle sasl ojine: javlJs se pojedi nacno.
iii po nekoliko slabala zajedno u broj nim ~ u m
skim zajednicama.
Vidno mjeslo, npr" ima u asoeijaeiji gorskog ja
vora I bi/elog jasena (Ace';.Fr8xinelum eroal icum
Horval i A.F. serbicum Rudski).
nasprostranj enosl u Jugoslavljl - S. H. BH, Sb.
eg. Ma
Opea rasprostranjanost - gol ovo cljels Evropa.
zapadna Azlja, Krim, Kavkaz.
Prlmjadba - na prirodnim slaniSl i ma ne pokazuje
variranje kao osl ale vrSle javora. Medulim, horti
kullura pozna/e brojne vrl ne oblike. koji su yeo-
ma dekoralivni i nalaze iroku primJenu u vrlno!
arhllekturi; npr. I. schwadl erl K. Koch eiji su Iz'
bojei crveni, a lislovi pop rime lamnoelVenozelellU
boju, dok su lisno pel eljkc i li sni nervi eIVani; I
nrlegatum West., sa bijelo prosarani m Usl ovlma;
I. pendulum Niemelz. sa visccim granama. la
broJne druge forme.

135
ACER
HELDREICHII Orph.
Fam. Aceraceae
Habitus - srednje visoko tistopadno drvo,
do preko 30 m ",!sine j prsn. preko 100
em, pravog stabla j iroke, okrugle, razgranale
krolnje,
Ko,. - eke 1 em debera, lamnosiva ili crveno-
sm8(l'a, plilko, nepravilno ispucana. JednogodisnJi
Izbojci su crvenkasti, glatki, sa mnogo markanl
nih lenticela.
Korljenov . I. t em - Jako razvljen, duboko prodi re
II zemIJI&ta. Ne st rada od vjelroizval8.
PUpOVI - oka 5 mm dugi , s vise crvenkastih i go-
Uh Ijuskl.
Ualovl - do 14 em dug I, sa veoma
duboko odvoJenim bofnim rel:njevlma (golo'o'o do
peleljke), na gornjoj gall, lamnozeJeni , do-
Ije 51'0'1 do sivozereni i sa pramenovima rdasll h
drafica medu naNlma.
CV}lltovl - u duglrn visetim grozdovlma, koji su
u potelku uspravnL
Pl od I al eme - ahenije, kol e stoje pod ostrim
uglom, krlla 1m se teslo preklapaJu (var. macrop-
l erum Vis.). Ahenije duge oko 5-6 cm. Sazrijeva-
lu u seplembru,
Blologlla - eniomoillna, jednodomna, acldolilna
III acidolllno-neuirolilna vrSla.
Vri jeme CYl etanla - V, VI (poslij e lislanja iii za
vrijeme IIslan/a).
Rumnofe,an}e - sjemenom.
StanlAte - u zoni telinarsklh r subalplnskl h bu-
kovih tuma, Ie u zonl subalpinskih vri'llna, kako
na kretnj atklm lako na si \ikalnim masivima I na
razlitltl m Upovlma zemtjlAla, od organomineralnih
.
fJ
rl
V;
1. II r.nelc. s pupovlma. 2. mukl eviJe!, 3. plod
rendzina do kisetlh smedih zemlji Ala i podzola.
na sJevernim ekspozicijama I udollna-
rna, na mjeslima gdje se dute zadrfava snljeg.
Javlja se u rasponu od 1000-2000 m nadmorske
vislne.
Resproslrenlenoat u Jugosle,111 - BH, eg, Sb,
M .
Opee raaproalrenlenoat - eodem Balkanskog po-
luoslNa : Jugoslavlja, (Alban!la?), Grtka, Bugar-
ska.
Prlml.db. - u zavisnosli od ekolosklh laktora i
geogralske udaljenosU Izdi l erencirao se vecl brol
obllka, od ranga podvrsle do silnlh lorml. Popu-
laclje u /u!nom dl/elu areala Imaju mania listove
I perulka i pri padaiu Upskom obtiku subsp. hel-
drelchll. Sleverna podvrsta ima vece IIslova I
perulka i prlpada obllku subsp. vlalanll (Nyman)
Maly (syn.: A. fflaCropterum Vlstani).

k
..
9' ,_, pupov,mll 2 killan .. c:. 3 CYIJet 511
n J.,"." eVII.,1 5 plod
Habitus - Jls\opadno drva oko 25- 30(- 40) m vi-
,io.. dosta nepr3vllnog debla koje mole Imal i
Clab ,Inu do oko 1( -2.5) m
Kera oko I c;m debeta u pocelku gJalka, kas-
n " Ica u obhku nepr avilnlh. tanklh,
.:rvenkaslosmedlh, IJuskasllh ploea
KOlijl!nov sislem u mt .. dostl Ima lliu srtanicu.
k .v' , duboktl botne. vcoma razgranale. llle
Pupovi sa broJnlffi maslmaslolelenim. Siroko
1m , l z3sll)emm lJuskama. kOle su po
'lJbu t
lislO'" okO 8 16 em dugi I do 20 em na
duguOOJ I,etellc, na heu lamnOlclem na
. ,. 'C'U , dUl nerayS dlakav. pahsllci lez1I::3511
- It 1 ze en. brlO opadaJu l.5ta u aprllu
C"Jelovj hermalrodlln. all &u testo , )edno-
" Plod I Sierne 10.,,1/11, puca.,."c (kalavac). 10.01' se
.... r vm SUOJu ,aspad" u 2 perulke, tlJ8 knl8
136
ACER
PSEUDO PLATANUS
L.
Fam. Aceraceae
Gorski (bijeli) j avor
Sycomore
Erab!e sycomore. layx
Sycomore
8o,qAhorn. Urlo
acero (I. montagna
""op. ".Ie"
O\O"'"UII,I;lT;lUOIfI.n
zaklapaju oSl ar ugao, a unutr asoji rubov; su -l:
paral el oi. S, eme I e na popr. presleku okruglasto,
81010glja ledoodomna, eol omolilna, mezohlna
vrsta. Dosl r'e starost do oko 400 godina .
Vrijeme cvjelanja IV. V. poslr/e 0lisI 8vanja
Razmnoiayaoje - sjemenom
Sian isle - duboka. svjeia. rahla i humusom blr
gata zemlJlsl a, prelezno u monl8oom i subalpin-
skom pojasu u reglonu bukve. te u mjesovilim
liscara i tetrnara Kao karakteristltna
vIsta sveze bukovlh sum a (Fagion Jl/yrrcum Hor-
vat) zastupljen u bro/nlm Z8jcdnicama Kao
kator dol azl u asocljaciji javora i gorsk09
log) jasena (Ac(3n-Flaxinetum Cloal/cum Horvat I
A.-F. serbicum Rudskl). a pojedinatno ga nala-
zlmo u mjesoviloj bukovO"lctOIlOj $umi (Abie/I-
Fagelum). sve do pOJesa subalpmske buklle
Rasproslranj enost u JugoslavlJI S, H, BH, Sb,
Cg, Ma
Opea rasproslranjenost zapadna. srednja I lut-
na EYropa. Kavkal. slev dllelovl M Azije
Prl mjedba veoma pollmorlna vrsta. Ie lB.
obhku I dlakavoslI IrSIOIiCi I plodova, opisan veel
broj taksona
PoslOle brojne hortlkullurnB odlike, koje S8 te-
SIO III(lSJU U vrlovlms, parkOlilma I aiel sma. kao
npr f 81ropurpureum Spath. cijl Su listolli na gor-
n,oJ stram lamnozelem, a na dOnjoj Ijubil.:asto-
purpum!. I vari egatum West ciji 5U izbojcl CNe
nl. a 11510VI Sllno b1lelo prosaranl. I, IIayovarle"
981um Hayne. kod kojeg su IlsloYI 1ul0
I bro/nl drugi obhci

. 37
ACER
OBTUSATUM Kit.
(Syn.: A. opa/us Mi ll.
$ubsp. obtusatum
(KIt.1 Gams)
Fam. Acerac'eee
E ble p. ;ntftnnicr
FruhllngsAhorn
lopl'lO, acoro
neapoUlano
H.bltus _ li slopadno dNO visoko 15-25 m. l:ij i
pre{:: nlk mofe dost ici i do 100 em.
Kon. _ kod mladi h grancica je crvenkasla, po-
kliv8, '8 bfoj nim sitnim izdutenim iii ovalnim len-
ticelama, kod sl arijih primjeraka Ispuca i plo-
casto sa Ijusli.
Korljenov . I. tem - dobra razvljen.
Pupovl _ aka 3- 4 mm dugi, sa brojnim, kratko
usilJenl m Ijuskama. eiji su rubayl sivkasl o dlakavi,
a ImaJu po sebi lamniic smec1e i svJelllje sive
povrSl ne.
LlstOYi _ veoma v8rijabilni. Pete1jka 5-12 em duga,
debele, zelenocrvenkastB iii zelenosmeOa, lisna
plojka na li eu gola, tamnozelena, na nalicju gu-
510 sivo maljava, oko 10 em duga I do 12 em
!llroka
Cv}elovl _ u vlseim !ltltaslim metlicama, svijetlo-
tul l.
P&od I . jeme _ okriljeni pucavac (kalavac), 2,5 do
3,5 cm dutlne, kojl sa u zrelom slanju raspada u
2 perutke, kole su pod veoma o!ltrim uglom I lja
su krila u osnovl vrl o sutena. Zri u oklobru.
~ o l o g l j a _ jednodomna, entomolllna, termotilna
I hel iofllna, brzoraslua WS\O.
YrlJeme aJetanJa _ V, paralelno sa IislanJem.
Rumnolavanje - sjemenom.
Stanille _ pretetno na te,enlme ne!'ieg visokog
kr!la, gdJo se ;avlJa pojedlnano iii u grupama u
termolllnim hraslovim. crnograbovim I crnoboro-
vim !umama, dopirutl do donJe gran ice bukovog
regiona lod 500- 1200(-1600) mi. Zaslupljen ;e u
brojmm tumsklm zajednlcama
1. granelca , pupovlma, 2. kl1janllc. 3 tenskl evllcr. 4.
plcdnica 5 \uekom. 5. mU&ki evljcr. 6 prdnlk s dviju
Wana, 7 plod
Vidno mjesl o ima npr. u tumi Fagelum Cfoaricum
ses/ericlosum Horvat. a u sr ednjoj i zapadnoj
Bosni opisana je zajednica gluvata i bukva (Ace-
ri obtuslJtI - Foge/um Fab., Fuk. & Slel.).
Rllaprostfll nl enos, u Jugos1llvili - S (rijetko: jui-
ns Siovenija), H, BH, Sb, eg. Ma.
opts r85prost rll nlenost - Jufna Evropa, sjav.
Afrika.
Prl mj edba - veoma variJabilna vrsta.
SpominjemO I zv. bosanskl Javor (A. o. Kit. var.
bosnl acum K. Maly) koji sa odlikuje gustom, krat-
korn dlakavo!'itu ovogodi!njih izbojaka I IIsRih
pelcljki (dok su kod \Ipskog obtlka polpuno gall) .
Klasino Ralazl!ta je na Igmanu kod Sarajeva.
ali sa ovaj takson nalDzi pojcdinanO u cijolorn
arealu vrstc. U lIallji, jufnoj FrancuskoJ 1 sjav.
SpanlJI zastupljena Ie srodnn vISta - Acer op.-
lUI Mill. (Syn. : A ila/um Lauth.), koja se Rcznnl no
razllkuje ad gluvaa

, i ,antic. I pupovima. 2. kilianac. 3 !enskl evijal , 4.
mu ki c;vijat, 5. lap. 5 taUca, 1. plod
Habitus - Ustopadni grm jlj dIVa nepravilno raz-
granate kro$.nje, koje izrasle u visinu do aka 8
(-12) m j s prsni m promJ. debta do 9Ocm.
Ko,. - dugo vremena glatka, u mladosli svijetlo-
siva. kasnije poprimi tamnosivtJ boju j pl i lko uz-
dutno ispuca, naraei l o u donj em dijelu.
Korllenov . Islem - jako razvij en, sreas!.
Pupovl - vrlo si l oj (do 3 mm dugi), pokriveni
brojnim, oval nim. tamnosmedim Ij uskama.
Ll slovl - os 2-5 em dugoj pClel jci, dvostruko i
nepf81/ i lno nazubljena ruba, ponekad :!" neupad-
Ijivo lapovlU (rdojev;li): 5-10(-12) em dug; i 3 do
8 em $.iroki, os lieu goli. tamnozeleni, oa nallcju
svjeWji, po neNima sUno maljavi.
Cvj etovl - poligsmni. u usprsvnim, 5-10cm du-
gim mc1hcame (slicnlm grOldovima). koje se raz-
viJaju ns whu IZbOjaka. krunicnl listlel oko 4 mm
dugi, bjelicasll, dlakavi
Plod I a' .,.,e - oko 2-3 em dugs kri l al a ahanija.
sa paralelnim kri lci ma kOJi su savijenl je-
ACER
TATARICUM L.
Farn. Aceraceae

tesllka. leilia, iesla
!:fable de Tarlarle
SCllwllrzf'og-Ahern,
Talaf lscher Allorn
XA"" T3T3PCX""
dan prema drugom. Prij e sazrijevanja su pro-
zral:no crveni, kasnij e rdaslosmedi.
Blologll a - jednodomna. enlomolilna, pretelno
mezolilna vrsta. Kllja epigeicno.
Yrl'eme cvletanJa - V, VI, poslije listanja.
Rumnouvanle - sjemenom i vegetativno.
Stanll te - vrsta ravni carskih I breluljkaslih kra-
jeva gdje raste na vlainim i dubljim. hranljlVim
zemljlili ma. Podnosi dobro zaslanjenu podlogu
Zastupljena je u brojnim asoeijaeljama, a naro-
ei to je cesta u zajednieama i poljskog
jasena (OuercoFralCinefum Rudskl), cera i .sla'
duna (Ouereelum farnerro-eeffis Rudski). kilnjaka
i obicnog graba (OuercoCafpinelum Horvat) i dr.
Ra.pro. tranleno., u Jugosl avill _ S (rijelko: ju-
gozapadno Oolenjsko). H, BH, Sb, eg, Ma.
Opes r proslranl . nost _ jugoislo{:na Evropa, M
Azija. Armenija i Kavkaz.
PrimJedba - dosta varljabilna vrsla. U
krajevima, oslm vaf . ta' . rl eum (Syn. : A. I. L. var.
genumum RaeibOrSki ), zastupljen je i var. hebe-
e.rpum Schwerin tlje su ahanije maljave (kod
tipskog obllka su golel), te brojne.for-
me. 2:estlku clJene u horlikultur; , gdje dotazi do
punog iZrAzaja kao Solilcr. Slitan zes!iki, U 08'
parkovima se rjede uzgaja klneski ill man
f urskf Javor (A. ginnal a Maxim.), kajeg nek; sma-
Iraju sama varijelelom od A. IflIOficum L. Domo'
vine mu je u srednjoj i sjev. Klni. Japanu ; Man'
tunji. lIslovl su mu sa 3 izrazlta od kOjlh
je srednJI najveel, a krila plods su mu gOl oVO
paralelna.

139
AESCUlUS
HIPPOCASTANUM l.
Fam.
Hippocaslanaceae
Kesl en dlylll
Common I\orsecheslnut
buCkctyfl
maHOrln,er d'indc.
mal.oole.

geme,nc Ross kaslan;a
CUII' lIno d'lndlll.
,ppocaslano
1(01l(: 1",;i
Habltua _ lisl opadno dlVo do 2S{-3D) m vislne i
pr , promj. do 100 em, SllOko rozgranalO, kroSnja
okruglasla, guslo lisnala, voluminozna i kompakl-
"' KOla _ na mla(lim izbojeima glalka, sivkaslosmc-
d8: na starijim slablima ernkaslosiva silno ispuca
I lju'ti se u lankim Ijuskama, 01(0 1 em debela,
KofIjenov alatem _ jako razvijen, u
mladoslr se !ormlla glavnl korijen, kasnlje se
obrazulu brojni botni kOljenovi
Pupovl _ pokriveni velikim I si rokim, u$iljenim,
smolasloljepljivim IJuskama ervenosmede boje,
Terminalni pup je najveei (do 2,5 em), botni su
nasuplOlni i vrhom su jacc olklonleni
lIalO'lI naspramni, Imaju 3-7(-9) Irslica nu
zajednitkoj dugackoj pelcljci, dugoj 15-20 em, ad
njlh je srednji nalveci, donja dva su nBjmanji,
SVI ani su do oko IS em dug
i
Cvjalovl u vehklm uspravnim. pi ramidalnim
evaSllmo, dugim '0-30 em, ZI90mOilni (mOnoS
I
-
metlltni). flared dvospolnlh. nBlaze se na iSloj
biliel redovno I jednospOln, eVjCIOVI
Plod ok/ugll lobolac II promieru oko 6 em. S
van,ske slmnc S mokanlm bodljama (Jeiasl ) I
u nlomu se nBlazc malobrOJne (1 3)
nakon salfijeVanlil puca ns III alicia
Sleme ilrupno. okruglsslO I spljosleno.
DaVIS-loa mu Ie pokrlvana tVlslom. smedom i
Sj3jnom luprnom, neplljslnog Je ukuS8 I vrlo gor-
ko rado g3 jedu IlvollnjO (OVCC, 5vin!e I dr). Ima
rluhtllu IIrlm,onu Turci su upotrebllsvalt sleme
kao Irlek za konJe (Ime
l
).
I grane'ca s pupoy,ma. 2 cvijsl, 3. cv;jel b<!1 lolita .
s plodov,ma
BlologlJa _ enlomohlna u's!a. 5 poligamnlm cuje-
toulma. mezoll!. podnosl dobra sjcnu, toplolJubiva
all podnosi dobra i hladnocu i sui1u
Vrijeme evJetanl a - V, VI, odmah poslije list&nja.
Razmnoi.avanje - sJcmenom
Stanltle prel etno duboka i humozn1l remlji.ta
u kllsur(lma I dollnamB ,ijeks, gdje dolaz; u sa-
slavu priobalmh tuma.
R'lu.pro,lranJenosl u Juga.laulll - prirodno sarno
u Makedonl]1 shu Drimo od Otuidske kotline do
SIOgovil i Blslle, oko Izvorl$Ia Iljeke Treske
Ope!! rasprollranjenotl endem ju.tnog dijela
Balknnskog P01UQ!l lr'.lfl Jugoslavlja (Mokcdonija),
Bugalska, TesalrjO, Eplr, Albanll"
Prlmjedba Ibog Izvaorednlh dekorativnih oso-
blna dlvljl Kesten sc mnogo upolrcbljava kao
ukrasnn vrSIa u parkovlma kao SOhtCI 111 u gru-
pama, Ie u drvoledlma Postoje brojnl horllkul-
l ur"i oblier.

1 ilbojllk s Hsnlm I cvjelnim pupovimll. 2. klijllnac. 3.
cvi jftl, 4 cvlJet uZdu!ni presjek. 5. 6, plod.
popr. presjek. 1. plod. uzdutni prcsjck
Habitus - listopadni grm, iii manje slabalee, oko
6(-9) m visine. sa zaobljenom guslom krosnjom.
Ko,a - Siva iii tutosivkasta, u mladosti glatka,
kasnije raspueana, i Ijusl i se U obliku sit nih Ijuski.
Mlade granti ce su zelenkaslosmCdc i vccinom
f ino dlakave,
Korljenoy ai slem - dobro razvij en, duboko pro-
dire u podlogu. ".. .
Pupoyl - dyo/aki ; lisni su mali, koplJ8Sto zaI IJenl,
poknveni su S8 dvije tuekaSle, fino maljave Iju-
skc; evjetn; su znalno krupniji. a pokriveni su
brojni m zel enkastozutlm Ijuskama i nalaze S8
uVljek na krfl tkim ilbo/cima.
Ualoyl - nasuprotnl, oko 4(-8) em dugi. iroki
oko 3 em, sa 3-5 srpasl o povijcnih nerava, U
uglovima boenih nerays na nalieju lista nalaze se
t uperei bilelih dlatiea
CYjeloYI - Sllnl, dvospolni, llatnoiuti, u stilastlm
evaSllma koje pri dnu imal u tel vorolisni tutkasli
CORN US MAS L.
Fam. Cornaceae
DrlJen, drenJ
Comol Iroe
cornouillier
Kornelkirsche.
Judenkirsche
il corniolo. comalo
KIO" " ""CTO."UI"
lOll
0'0'0;. Cyjetovi se pojayljuju yeama rano, prije
listanja.
Plod I ajeme - kostunica (zvana dranjina) oka
12 mm duga i 5 mm siroka, sa elipsoidnom, na
povrini gOl ovo glatkom, do 10 mm dugom ko-
sl icom. Sauijeva POeelkom jeseni (VIII-IX). Ima
kiselkasl i \rpak ukus.
8iol09
1
ja - entomolilna, heliofilna i termo-ksero
fitna vrsta. Rasle sporo i doiiui slarost preko
200 gOdina. OdJitno tjera il:danke iz panja i ko
rilena.
VriJeme eyletsnJa _ Jr, III.
RumnoZayanJe - sjemcnom i korijenovim izdan-
clma.
51anlste - testa vrsta u podrutju listopadni.tr
hrastovih suma, uzimajuei vidnog uceea u broj-
nim zajednicama i njihovim degradacijskim stadJ
jima Penje se do oko 1300 m nadmorske visine.
Najbolje uspiJeva na krecnjackim, l oplim i suhim
stangUma, kOJa nlsu izloiena kasnim mrazevlma.
ZadoVOljava se i plitkim lemljis!em, a podnosl
jaku inSol aelju.
RasprolStranj enolSl u Jugoslaviji _ S, H. BH, Sb,
Cg, Ma.
Opea rasproslranjenost - Srednja i ju<':na Evropa,
M Alija. Krim i Kavkaz.
Primjedba - im;! pJlmjenu u horlikul1uti. Drva
drcnovine je jako tvrdo. tesko i <':ilavo, Ie S8
upotrcbljav<l u razlicite svrha. Drenjine su
ne za tjudsku ishranu. bilo da se konzumlrDJu
si , ove iii so od njih prireduJu razlititi specljalitell
kao: voenl sok, kompot, slatko, liker. a
pckmez.

141
THELYCRANIA
IANGUINEA
(L.) Faurr.
(Syn.: Comus
sangulnea L.J
Fam. Cornacese
SVlboYlna, aYlb
Common dogwood,
bloody !wig
cornouiller Slinguin
Glmline Hlririegili.
Hornslfauch
.Ae)leH Jl;pouItO-XpIlC"Lln
Habitus - listopadni grrn ako 3(-5) m visok sa
&Ibollklm duglm granama.
Kor. - kod Slarij ih prlmjeraka ie smada I
uzduf I poprljeko Ispucsls, mlade grane su PrI-
18010 dlakave, preko zi me lamnocrvene (imel).
Korll.nov alstem - dobra razuljen, povrsinski.
Pupovl _ vrlnl 5U poj edi nseni, botni ,su mno9?
manJl , Izdu!enl, priljubljeni uz grantlcu. pokrl-
venl su sa 2-4 lino dlakave zelenkastofule 'tuske.
U,tovl _ sli t nl drenovi m, aka 6 em dugi i
3 em IlrOki, ns pelelj ci ako 1 em dU9oj, 1"!"81
U
3-4 para srpaslo povijeni h nerava. )ednOhCno
pril eglo dlakavl, ali bez (;uperaka u uglo-
virna nerava na nali cju. U jesen poprimaJu lamno-
ervenu bOju. . .
Cvjetovl _ u bogal1m, 6-8 em
cvastl ma, prj vrhu lisnallh
na bazi nemaju lisnal og ovoja, kao kod drlJena.
PIocI I . Ieme _ erns. okrugl a
oko 7 mm. koja sadrii jednu okruglastu kotllCu.
ZrJ u septembru. .
81010glle _ enlomolilns. spororssluca vrsla, rl-
iSlko dotlvi starost preko 30 godina. Dobro pod-
nosl jaku zasjenu, Ima jaku izdanacku snagu.
Vrlleme cvlel8nj. _ svlbani (imel), poslije.lisla-
nJa. a cesta je pojsvs cvjelanja ponovno u !esen.
Aazmnolavanja _ sjsmenom i korJjenovlm Izdan-
clma
8lanlite _ najceAte ns svjet Jm ni -
zma. u razUt illm tlpovima hraslovlh $uma
IIInog karaktera. npr. u asocijacijl kltnjaka , obl.C-
nog grabs (Ouereo _ Carpino/urn) , u poplavnlm
1. grantica $ pupovlma. 2. ki llanac. 3 cvljal OdOlgO.
luf ak I fil$kp. 5 plod , 6 ko!tlca sa strano
luf.njakovjm $umsma i dr. Najbolj e, uspijeva ,na
raslresitom, bogalom, svjelem zemljlMu. Zslazi u
visinu do preko tOOO m.
R.lprol ,rsnJenol t u Jugol ' avlll - S. H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opes raaproalranlenol ' - Jutna i srednja Evropa.
zapadna Aziis.
Prlmledba - ima znacaj kao dekoralivna vrsta.
U horlJkulluri S6 cesto primjenjuju rszlleile agzo-
Ilene vrSIE!" ovog roda, sa vaoma dobrim uzgojnim
i esletskim svojstvima, kao npr. Thalycranls alba
(L.) Pojark. sa smedecrvenim granama; Thaly
crania atolonllars (Mlchx_l Pojark. I dr.
5vibovo dNO Ima istu primjanu kao I drenovina

1 kliJanae. 2. cviJl,l1 sa strane, 3 cvije\ Od02g0, 4. plod
odolgO, 5, plOd sa stran&, 6. siemenke, 1. sjemenka bez
sjemene Ijuske s dviju b<lo!nlh Si rana
Habitus - drvenasta zimzelena iii puza-
viea; penjuci se uz stabla, dostigne visinu i do
30 m j debljinu preko 20 em; pr j penjanju pri-
cvrscuje se adventivnim ("v8zdusnim") korijenjem
Z8 podlogu (zidove, slljene, debla drugog drve-
ca ild.), cesto puze po podlczi.
Kor. - pepeljastosiva.
Korljenov sislem - razgranat, povr sinski.
Ustovl - zimzeleni, naizmjenlcni, bel zalistaka,
koias!i, na li eu tamnozeleni, sjejni, na nalicju
1ulozeJeni, dok su mladi, obrasll su dlacicama,
kasnije su goU, listovl IIsnih Izbo/aka i maju 3-5
Ispeve, a listovi cvjetnlh izbojaka su jajoliko-rom-
bi eoi, zasiljeoi; kod brsljana se javlja skolski pri-
m/er hereTofili/e.
Cvj elovl - pravilni, tul ozeleni, mi risljavi, dvospol-
oi ill jednospolni, u poluloplaslom 5lilu.
Plod - bobs velieine manjeg graska, mesnals,
ISpoeetka zelona, U He 10m stanju modrocrna, ns
HEOEAA HELIX L
Fam. Araliaceae
BriUj an
Ivy bil'ldwood.
El'Iglistl Ivy
Ilerre
142
Eleu.
Gemell'ler Efev
edera. ellera
n.\1011I oGt.I,wo""lII,wil
povrsi ni glatka, sazrije ..... a u proljece, ima neugl>-
dan okus, gorka je, Ie djeluje kao purgallvnO
sredstvo; plica ga rado redu Ie lako pridonose
njego ..... om rasij avanju.
Sleme - u jednom pradu nalazi se 3-5 sjemenki,
"bubrezaslog oblika, 5-6 mm dutine: klija api
geieno.
81010glle - enlomo/ iloa, melO/ilna vrsta,
jaku zasjenu, ali i puno suocevo svjetlo; do!1V1
duboku sl arosl od nekoliko sto\ina godina: ima
veoma spor priras!.
Vrlleme evietsoje - jesen: IX, X( -XI). .
Razmnof evanj e _ sjemenom i vegetativno: rezm
cama i polotnicama.
51anilile - javlja se na vlainim i humoznim zam:
Ij i slirna, all dobra padnosi skelelna, kamenita I
krecnjacka zemljista; \loli vlazan vazduh.
Rasproatranj enost u Jugosl svlj l _ S, H, eH, Sb,
eg, Ma.
rasproslranj enosl _ sredoja i juins Evropa.
Kflm. Kavkaz. sjev. Afrika.
- kod brSljana se javlja ob
Ilk preobraienog advenlivnog karijenja, to Ie tn'.
kori!enJe za penjanje, koje mu sluii za prHw8'
canle za podlogu po kojoj se penje.
Keo izvanredna dekoralivna biljka primjenjujo se
m!",logo u vrtlarSlvu. Z8 OZelenjavanje zidova,
Slljena. na grobljima ild. Posloje mnogobrOlnl
horllkultumi oblici. Caslo se uzgaja lorma uspral'-
nog br!'iIJana (H. helix L. var. arborea hort.), 18
broj.nj obllci sa tuto i bijelo pana!'iiranim listovl
rna I dr.

,43
ILEX AQUIFOLIUM L.
Fem. Aquifoliaceae
Botikowlr,.,
Engl ish Holy
hOI/x
Slechpalme,
Hulsen
1"01110911 0
"My<>
Habitus _ zimzateni grm iii nisko drva, do 5,
izuzetno 10m visi ne i prsn. promjers do 30cm: u
atlantskom dijel u areal a dosliie vece dimenzije.
Ko,. - (amnazelena. lanka, kasnije
pepeljastosiva, raspucana.
KorijellOY ,'sl em - j8k i rszgrana!.
Pupovl - kratki, u:!.i lj eni.
lIt lOYi - ko;t:asti . na lieu lamnazeleni, SJa)O!, na
naUc::ju olYoreno zeleni , 5-8 em dugi i 3-4,5 em
siroki, na gornjim gfanama su manje bodlj asli.
Cvjeloyl _ blijedotu(:kasti, imaju iii
plodnice IIi nepl odne prasnike, pa su sarno pn-
vidno dvospolni, ali su stvarno jednOspolnl i dvo-
demni. Stoje u pasl ilastim cvastima.
Plod _ koslunica. velicine gra:.ka, sjajna, sadrii
sj emenki, stoj l na mm dugoj pc-
t elj ci. Sazrljeva u novembru j decembru, oslaje na
granama do prolieca.
SI ..... oV8l no, s j edne slrane bridaslo,
no plilko Izbrazdano i Isprugano, Ivrdo, sVIJetio.
Klija lek 2 godlne nakon si olve.
Blologlla enlomoli l na, scioi llna vrsla (ali dobro
podnosl i svjello). Rasle vrlo i moze do-
tivjeti Slarost od vise slotina godlna.
Yrljama CYJetanja - V, VI.
Razrnnoia,anJa _ sjemenom I vegelativno.
Slanlll. _ preleino u planlnskim kraJevima. i 10
prvenslvono u t amnim bukovojelOvim I bukovim
sumama: I rati dublja, rahl a 1 bogal a
ZO,mlj ltla. Je nalazimo u vidu manJlh
mi ca gdje guslo pokriva povrsinu od nekohko
slotlna kvadralnih melara, Inace Je nal azl mo po-
I. fenskl cvijet OdOlYO, 2. mu!ki cvlJet. 3. mu!ki cvljel,
uzdutn' presjek. , . tutak. uloufnl presjek, 5. plod. 6
plod. I uldu!nl presjek. 7. sjemenka
jedinacno iii u manjim grupicama. Penje sa do
'200 m nadmorske visine.
RaSpro&lranjenosl u Jugosl s,iji - S, H, 8H, Sb,
eg, Ma.
Opta ra.pro. lranlenos! - Evropa, M. Aziia, Per-
siia, sjoverozapadna Alrika (Tunis, Altir). Pripada
allanlskom Ilornom elemenlu.
Primledba - zbog inleresanlnih zimzalenih lislo-
va, kompaktnog i pravilnog habilusa. te zbog
crveni h plodova, koji se preko zime zadrtavaju na
grantl cama. 'leoma cijenjena vrsta u hortikulturi.
Cast o se uzgaja u parkovi ma i vrlovima, a upo-
treb'j iva j e i za tivice. Dobro podnosi gradski
klimat.


')
J' !3

II'
V
. ')

'"
[il

'
,


O @
If

,

. -y
, granl:lc8 5 oupoY;ma. 2. kli/anac, 3 I;vl/er odozgo. 4.
ocyao CY;ret OdOldo. 5 CVlj\Jt sa 8"lIn .... 6 cyljol. uzdu!nl
presrek. 7. Olvoron; lot)olac. 8. sremenka boz
desno: uldu!nl plesjok
Habitus - tistopadnl grm ill omanje drvo do 6 m
visoko. rijetke i prozracne
Kor. - kod sl arijin primjeraka smedesiva i uz-
dutno ispueana Mlade granclce zelcne. cesto
4-brrdaste, sa uzdu!nim plu!astlm krilima Hi bez
nJin
Ko,lj enoy slstem srednje razvijen, povrsinski
Pupoyl - zeleni. sa zasiljcnin Ijuski, koje
imaJu ervcnkaste rubove i crvenkaSle vrhoye_
LI.loyl - naspramni. izdutcno jajasl i. do 10 em
dugi I do 4(--5.5) em siroki, pri osnovi okrugli iii
klinast;. na vrhu zBSliJGni, a po fubu pll\ko teste-
rasl l. na 5-10 mm dugi m pel eljkama.
Cvjeloyl - u pazusima lisl ova u paslitastim eva-
Sllma po 3-9 zajcdno, dyospolni, zelenkastobljelL
Plod - oko 1- 1.3 em slroka. 4-oka kotas!a caurs
(tobolac), kOja u svakom okeu 1m3 1-2 sjcmenke.
Zn u seplembru i oktobru
EVONYMUS
EUROPAEA L
(Syn : E. vulgaris
MilL)
Fam. CelaSlraceae
Kut ika cbicna
Spindle - tree.
prickwod
Fusain,
chcrme

i(appchon

I.
(>cr""" 'CT ellp"n"AcxMii
51eme - aka 6-7 mm dugo, bjelicasto, obaviJeno
narandzasl im arilusom (ovojem) . .
Bl ologlja - jednodomna, enlomalilna, mezohlna
do higfomezofilna, brzorastua, otroyna vrsla. Do-
iivi sta rOSI do 80 godina. . .
y,' jeme cvJetanla - III - V, paralelno sa I!slanrem.
Rllzmnoiavll nje - sjemenom i vegetativno
Stanlsle - preteino u zoni hrastovih suma; U
sikarama, iivicama, uz rijeke i patoke, na bO,9.a
l im, slIjeiim rastresi l im humoznim i pjaskOV1" m
ilovasl im, neul ralnlm zemljisllma, na
krecnjaku Penje sa u visinu do oko 1000 m
Ruprostr.nj anosl u Jugoslayiji _ S, H, BH, Sb,
eg, Ma. k
Ope. r.sproslranjanost _ Evropa, Krim. KaY az,
M Azija.
Primjedba - prema obliku i velitini IiS(Ova .. Ie
veliin; peteljke j drugim morfoloskim karak(ell.m
a
opisano Ie taksona. Najescc je zaSlUplJen
subsp. auropae. (Syn: vaL genuina Rouy at Fou'
Caud) koji ima eliptino lance taste, 6-7 em dug
e
listove, 2-4-evjetne cvastl I taure srednje
tine (do 13 mm u dijamctru). Unutar ov09 la .
sona opisano je nlz varijelela i formi . Druga pod
vrsts subsp. bulgerica (Velen.) Fukarek (syn.
E. bu/gariea Velen.) zasl upljena je u jugo-
isl ocnim dije(ovlma Jugosravije. a odlikuje sa
siroko Cliptinim, 5- 10 em dugim i 3-3.5 em
rokim listovlma. kojl SU S donje strane uz nerve
+ dlaksvi I na 8- 10 mm dugim peteljkoma
Neki au tOri (retiraju ovaj takson keo posobnu
Yrstu, II neki sarno keo jednu ]ulniju
rasu od E. eUfOpaco L.

EVONYMUS
LAnFOLIA. Miller
Fam, Celaslraceae
KurlkIIllrokottl na
Plalyphylloul Spindle -

FUNin " I,rges l euiUIIs
Von.IPM-5plndalllrauch.
Brallblitrige
Spindelstrauch
HIbHua _ IIstopadni. srednje visok grm, rjetle
manle stabaoce do oko 6 m visine. razgr anate,
pl'OZlllene kronje; debljlne do oko 20 em.
ICorII _ masll nastozelena do crvenosmeda (naro-
etto na atranama okrenutim svjellu). gola, glalka.
alstem - povriinski.
Pupcm - zelenl, do oko 2 cm dugi, zavinu-
tL M Cvrato prileglim. tupovrhlm, gollm Ijuskama.
LIIIowI - dugi do 14 em i do 6 cm si rokl, na 5 do
15mm dugoj peteljcl, po rubu vrlo lino pllasli. na
lieu tamnozelenl na nalltju svjettijl, pred opada-
01. poprime tamnocrvenu. 'leoma prljatnu, boju.
CIJeioI - u pattitasUm cvaslima. dugim do aka
15 ern, dvoapolni, tamnozelenl.
Plod _ oko 2 cm Alroka. S-oka, kofast. caura sa
ktfletlm bridovl ma. Zrj u aeptembru .
....... - 011.0 7 mm dugo, bjelicaSlo, obavljeno
oaranfaatlm arilusom.
1JoIosti .. - jednodomna enlomolilna, mezoli lna.
actofJIna vrala.
Yrljeme ajelanIa - IV, V.
Rezmno&vanje _ sjemenom j vegetativno.
1IIn1", _ oe svjezim. humoznim zemlji stima ne-
utralna reakelle. ne ajanovillm. rjatle osuntanim
polofajlma u IIstopadnlm I mje! ovitim sumama
ReIprot;lranjenost u Juga.lavlll - S. H, BH. Sb.
CO, Ma.
Opt. raprOlI,. nJano. 1 _ Evropa, Krim. Kavkaz,
tot Azlla, alev. Perzlja, sjev. Alrika.
Prlmjedba _ zbog IIjepe boje listova j Inlars-
Mntnlh karmlncrvenlh pl odove, !Irokotlsna kurika
Ie ulgaja u dekorallvne 8vrhe.
1. granica , pupovl ma, 2. CVI/1I1 OdOlg O. 3. c;vllll i Od Ol '
do, . 5. IODolac; . gote; popr. pUll/ilk

1 granlce I pupOy;ma, 2. klll'nac, 3 evijel odozgo.
fatka OdOldo. 5. olvonmi loboh:i , 6 sJemenka
Habitus - IIstopadni grm 1-4 m visine (rijetko I
do 6 m), lankih rBzgrsnatih izbojaka.
Kor. - kod mladih izbojaka zalena, tanka, po-
krivena tamnlm. plulaslim bradavicama (imet).
stanJe grane imaju uzdufno ispucalu sivu koru
Korileno 1II Iem - povrSinSki. dobra razvijen,
Pupovl _ Silni, sa vise zelenkastosivih Ijusaka,
koje su po rubu smade boje. VrSnl pup Je krup-
nli'-
Lilloyl - n8spramni, po rubu sllna testerasU,
eka 6 em dugi i aka 3 em siroki, na 2-3 mm du-
gal peteljci, Ul nerve na donJo] slranl dlaksvl.
Liste u marlu i aprilu.
ev)elowi - po 1-3 u pastil8stim CVBstima smje-
itenim u pazuslma IIstova; dvospotni: krunicnl
listu!i zeleni, gusto punktuanf smedlffi takieama.
Plod - Ispod 1 em Siroka, 4-oka kotasta taura
(Iobolac). u uelom stanju crvenkast Zrf u avgu
slu i septembru,
146
EVONYMUS
VEARUCOSA Seop.
Farn. Celastraceae
Kurika bradaviCSSla
Warted Spindle - II"

6cpeCK,\CT 6opoAAB'I3T1om
Siame - okrugJasto, do 5 mm dugo, erno, sjajllo,
do polovlne obavijeno crvenim arilusom.
Blologlje - jadnodomna, entomolilna, kseroler-
molilne, polusklolitna, spororaSluca vrsta. Ima
jaku izdanacku snagu iz panja I korijena.
VrlJame cvj alanja - IV, V.
Razmno.f:avanje - sjernenom i vegetativno.
Slanllle - kod nas u podrucju toplih listopadnih
suma. U vislnu se p .... nje do oko 1300 m. Nije il-
birljiva u pogledu zemljista; uspijeva na dubo-
kom iii plltkom, rastresitom iii zbijenom, suvom
III sVje!em, bogatom iii sirornasnom, slabo be
zicnom iii bazicnorn zemljJStu, preleino na kret-
njatkom Supslratu.
Ruprostranj_nost u JugoslaviJI _ S, H, 8H. Sb,
eg, Ma.
Opea resproslranjenost _ Evropa, M. Azije,
Prlmjedba - u induslrlji va!na sirovina ze debi-
vanje gutaperke, kale u kod korijena ime oka
16%.
Osim navadene Irl aulohlone vrste. kurlka u ne-
Slm, naroeilo prirnerskim, vrlovlma I parkovlma,
eesto susr8cemo Japansku kuriku (E. japonlca L. I
To Je zlmzeleni grm iii siabaoce do oko 8 m vi-
sine, golih zelenlh IzboJaka i !iroko obrnulojaja-
slih, kohstih I sJaJnlh lisIov8, kojl su dugi do
oko 7 em.
IS.IO tako. vrtovima se rjede uzga/a i E. radlcans
Slab., pOrtJeklom IZ Istoene AziJe To je polegit
grm IIi peojatica. koja 58 penja uz podlogu UZ
edvcntivnih korjenova,

147
PALIURUS SPINA
_ CHRISTI Mill.
(Syn.: P. australis
G rtn., P. acufeatuB
Lam.)
Fam. Rhamnaceae
Dr,e., dlraka
Ch,i, l". -thorn
pallur.,
'plne du Chrlsl
Chrillusdorn
paUuro. ,...rruca
AeP*HAepeltO.
Teh!H('k
Habit. - aka 3(-5) m vlsokl, \/rlo razgranjen
IIstopadnl grm.
Ko,. - kod IZbojaka sivosmeda do tamnosmeda,
Ij8lna.
KorI)enw a.tam - jako ,azl/ljen.
Pupovl - spiralno rasporedeni, ovalnojajoliki,
altno mallevl, smjdlsnl izmeCiu jednog para luena
savll.nlh, jakih smedih trnova, od kOJlh Je Jadsn
dull, a drugi je unazad sal/ljen.
Uttovl - IsJasli. splralno rasporsdeni. cjeloviti Iii
bl.gO tesler.stl , 2-4 em dugl i 1,3-1.5 em &Irokl,
sa lueno povljenim narvima.
CVJelOVI - :luti iii zelenkaslo2ut l u si!nlm groz-
dasllm Gvastima u pazuhu tlsla, s.elanl.
PIodovt I aJama - drvenest . dlskolika koMunlca,
Okrlljena !Iroklm valovllim krllcetom \/ellf ine oko
2.5(-3) cm; obifno sadr!1 po dvije slemenke.
Biotogiia - jadnodomna, dvospolna, enlomolilna,
hellolll na I kserol armna vrsta. Otporna na nl8ke
temperature.
VrlJeme ev)et.nla - V-VII I.
Rumnoluanje - sjemenom I reznlcama.
tanlite - na pralazu I;:medu zimzele-
nih I tarmofilnih IIstopadnih 6uma, gdJe faslo
obrazuje na vell kl m proslranstvlma guste I ne-
prohodne Ilkere zajednlcom Pa1/ufa-
tum edt /at/cum aa nekoli l;o subasoclJa-
clja I razllfillh feclase (najfelee su lacl esl ovJh
Yrsta: JunIperus oxycedrus, PIstacla tereblnthus.
Frex/nus omus, Quercus pubascens, Pelte/la ra-
m'ntacea I Pun/ca granatum). Ova Ilkare nasl aju
toko'm degradacljsklh sl adlja t um. I Alkara a8ocl-
t . grenelee I Irnovlml I pupovlme. 2. kllJlnee. 3. dlo
grlnflee I IIllom I eVI,'ovlme, . evil" OCIozgo, 5. evl le'
OdOldo. 6. pr.lnlk, 1. plod, uzdu2nl prn Jlk .. IJemlnka
$ Ir; Ju str81'18
jacije bjelograba (Carpinalum orianl alis croal /
cum Horvali e). U krajnjem atadlju neataju ele-
mentl !.ume. e uz drafu zastupljenl au broJnl
element! !lbIJaka.
ft.apro8trsnlanoBt u Jugoal avlll - S, H, BH, Sb.
eg, Ma.
Ope. r.BploBtranienost - cljela ju!na Evropa,
zapadna AzIJa do TranskavkazlJe I Perzlje .

1 granica s pupovima. 2. killanllc, 3. cvllet. uzdufnl
presjek. 4. evi;et odozqo. S. cvi 0\ Sit stran8. 6. pra!nlk,
7. plod, uzdufni presJck, 8. sJemenka 8 dvlju strana.
9. sjemenka, uZdu!ni preSiek po tiro] (goro) I utoj (dalje)
slrani
Habitus - lislopadni grm 1-3 m visak, r jeCfe _
manje drvo, do ako 7 m visine.
Kara - sivosmeda do crvenkaslosmeCfa, sa izdu-
:!:enim sivobijelim lenlicelama, i2:nutra zuta.
Korijenov . Islem - dobra razvijen, raz-
veden.
PUPOy] - bez Ijuski, sastavljeni ad smezuranih,
dlakavlh, tamnotulosmedlh Ilsl o\l8.
Li slovl - ako 4- 7 em dug I I oka 3(-4) em !;iroki
sa po 6-9 neraya, po rubu cjelovi li , gaiL
CVjetovl - dvospol nl, 5-(.:lanl, po 5-10 zaJedno
u pazuicu listova, ns stapkama dugim do 12 mm,
zelenkastobijelL
Plod - okruglasta mesnats kostunica, ispocatka
talana, kas niJa crvana, u zrelom stanJu
casta, gol a, oko 8 mm u promjaru, sa 2-3 sJe-
menke. Zri u soptembru.
148
FRANGULA ALNUS
Miller
(Syn.: Rhamnus
f,angula L.)
Farn. Rharnnaceae
TruslJlka obl ena,
kruslna
Alder bucktllorn.
berrybearlng alder
Irangula, narprun
bourdaine
Faulbaum
Irangula, Iragola
"P\,UII"Hl. ,\OM""".
Kp\,wmtH 0 .\bXOOII,\II3"
Sleme - !jiroko, Irobrido, oko 5 mrn dugo i 2 mm
debelo. sa dugackom, vrJo uskom brazdom. sjal'
no . .tuokasle boje.
81010g118 - jednodomna, enlomofilna, mezolilna
vrsla. Dofivi slaros! do 60 godi na.
Vrljeme c."jetanja - V-VIII.
RazmnOlBVanje - sjemenom i vegetativno.
Sianliite - najeesce u nifim poloiajima, u
jednici sa vrbama j croom johom, Ie u brdSklm
mezofilni m surnama. Trail svjeza i vlaznija zam
Ijista. U visinu zalazi do oko 800 m nadm. vislne.
Rasprostranlenost u Jugoslaviji - S. H, 8H, Sb,
eg, Ma.
Opca rasproslranje.oost _ Evropa, M. Azije, Kav,
kaz, srednja Azija.
Primjedba - dosla varijabilna vrsla.
U sluzbenoj medicini, kora trusljike
Rhamnl Frangula6), je loS od davnina u upotrebl
kao purgativno sreds\vo
Osi m obicne IruSl jike, nasoj 1I0ri j e zas1upljena
i Irut ljlka kamenj arka (Frangula rupeslris [Scop.]
SChur) (Syn.: Rhamnus rupeslris Scop.), eiji areal
pokri va jugoistoene Alpe, Balk, pol., Transilvan'
ske Alpe i Karpate. Razlikuje se od prel ha,dne
vrste po znal no niiem fRslu (0.5- 1 m). lisla.,,1 su
joj oliplieni iii golovo okruglasti, 2-5 em
fino nazubljeni III golovo ci jelog ruba, na
po nervima dlskav;'
Stanollnik je 10plijeg primorskog iii prelaznOQ
submedlleranskog podrueja, gdJe dO'
lazl u vegelaciji kamen/ara Iii , jos eesce, u pukO'
ti noms okomitih krcenjacklh s!ij ena.

149
RHAMNUS
CATHARTICA L.
Farn. Rhamnaceae
Pudrljen, krkavlna,
pliJakovln.
Commol'! Buckthorn
Nerprun purgalil.
nolrprun
Purgier-t( reuzdorn
,.mno catartico,
.pino carvlno
IIp\lwm,a
lI<OCTep
HabHus - IIslopadni grm, rast resite. nepravllne
krolnje. koji izrasl e do ako 3 m, ali na povoljniJim
stanislima mo;\:e da se razvije i u manje drvo. do
8 m vlsine i aka 20 em u promjeru.
Kor. - kod mladih izboj aka je svijetlosiva do
tutallva, sja;na I glatka, kasnlje mrkosmeda, tj usti
sa u horizontalnim trekama, 51ieno kari Iresnje.
KOriJenov al stem - dobra razvi jen, prodire znal-
no duboko u podlogu.
Pupovl - pokriveni sa vise crvenosmedih iii sme-
decrvenih Ijuski sa svjetllJim rubovima. Terminal-
I'll pup ne postaji. vee se il.boJak zavrsava jakim,
kralkl m Irnom.
- veoma varljabllni, oko 3-6(-9) em dugl
I oko 3(-5) em siroki sa 3-4(-5) lutno savljenlh
botnih nerava I na pelel/kama dugim oko 1 (-2.5)
cm; zalisci kontas!i, znatno manji (2-3 pula) od
IIsne pelel/ke, brzo o!padaju.
Cvjelovl - jednospolnl. maleni , veCinom I!etvoro-
dle!nl .tulozelenl, razvljaju sa u pazusima !istova
na novlm izbojelms po 3-5 zajedno.
Plod - sotna i mesnata ko$tunlca 6- 8 mm u
p:romjeru. u potelku zelena. u zrelom slanju crna.
rlede .tul a. sadr.ti obit no 3-4 sjemenke. Zri u
sepl embru I oklobru.
SINne - oko 5 mm du.tine. Irobrido, tamnomrko.
sa uzdutnom brazdom na ravnoj slrani.
Blologll a _ eniomolllna. heliolitna. spororastuca
V(lI l a. kola do:!lvl sl arosl do oko 100 godlna.
Yrllama cvJetanJa - V, VI.
Razmnofav. nje _ sjemenom I vegel ativno.
1. gr8rltlea s pupovlma. 2. kUjanae. 3. 2enBk i evljel.
uzdu2nl presjek. 4. mulki evljel. uZdutnl presjek. 5. ia-
lice i prdnlk. 6. plod. 7. sjemenka
51anill e - u nasoi zemlji prelelno u kseroter-
mnim sumama hraslavog pojasa. a javlja se u taz-
nim zajednicama. To su ugl avnom slanisl a ns
toplim I prisojnim psdlnsms n8 kretnjaku sa do-
sla siromasnim zemljlslem.
Rasproslranjeno. 1 u Jugo. lavl j l - S, H. BH, Sb.
eg. Ma.
ope. r.sprollranjeno. 1 - Evropa, zapadna Azlia,
sjev. Al rlka.
Prlmjedba - veoma pollmotfna vrsla. Cesto hibrl-
dlzira sa oSlalim vrstama sekcije C8/1lispina DC.
Tako /e u sklopu planina Magtlcs. Volujaka i
Zelengore oplsana Rh. x mal)'ana Karpall, kao hl-
brid izmedu Rh. cathartlca L. i Rh. orblculata
Bornm. Pasdrljen Ima prlmjenu u medlcinl: ueli
pl odovi slu:!e kao purgalivno sredstvo. a ISla svoJ-
Siva, samo znatno sl abiJa. ima I kora mladih gra-
na. Od kore se dobiva lula boja.

I evast, 2. peterottanl cvlJct. 3 teIVcro.
til"" eVIlel, desno pop'. pres]ek. 4 ten$l(i evilil!.
5 lutak. 6 popr presjek plodniee, ]. plod, 8 sJcmenke
$ 1rllU SHana
Habl1us - zimzeleni manji grm, 4-6 m vi sine iii
manjC slablo visoko do 8 m, okrugJasle, gusle
krosnje.
KOfa - gtalka, l amnosivomasli nasta, kasniie sme.
decrvena, sa svijetlim sarama, dosta debeta
Korllenoy 1IIIem - siroko razo.'edcn, povrsinskl.
Ll i loyl - naizmj enltnl oko S{-7) em dugi i do
3 em si roki, goh, odo%go tamn02eleni I sjajni,
odozdo tuckasl ozeleni, kozasti, na rubu slabo I
nepravilno naZubljeni iii cjelovlti, sa 3-5 pari
bot nih ncrava, na pel eljei dugoj oko 1 cm.
CV,aloYI .. pOligamnl, silni, u grozdasllm cV8stl-
rna, zelenotul i, S-clani. neprijal nog mirisa
Plod - Jajasl ookrugl a iii kruskollka mesnata ko-
Al unica, na poccl ku crvena, kasnije erna, 58 3
sJemenke
Si ame - svij etlotuto. sjajno, sa brazdom na rav-
noJ Si rani
RHAMNUS
Al ATERNUS l.
Fam. Rhamnaceae
Trsljlka, monjen
8111((111 privet
elalernc
Alnlornbaum.
immcrQruner
K.euzdorn
alalerno. (II alro
150
810109
1
j8 - enl omofilna, heliofilna. kserohlna
vrsta, sa jako izratenom kseromorfnom gradom
Vri jeme cvJetanja - (II) III-IV.
Razmnoiavanje - sjemenom i vegetativno.
51ani l te - u zimzelenim sumama cesvine iii erni
ke (OrnoQuerco/um ilicis Horvalic), u makiji i
grmovilim garizima. na naslm otOcima i uskom
obalnom pojasu. To su obicno kameniti lereni , sa
oskudnim. degradlfanim zemljislem.
RalproslranJenost u Jugosl avlJi - H, eg.
Opee ralproslranJenost _ Medileran, na istok sve
do Siriie i Armenije.
Primjedba - u nekim krajevime Jufne Dalmac1je,
naroclto na otoku Mljelu, trsljika je veoma ciie
nlena kao brst za stoku. a plice I domaca perad
rado jedu zrele plodove, Ie se zbog toga smatra
da ova vrsta postepeno izumirB iz krajevB
se cesto moze vidjBti u vrtovima I parka
virna Primorja.

lSl
RHAMNUS
SAXAnLiS Jacq.
Fem. Rhamnaceae
Inerprun de, roc hers
Fell8n-Kreu,dorn
Ramno lasulile
lItecTep
....... u. - listopadni grm. gustih krivudavi h, tvar-
novaUh. easlo po kamenju poleglih iii , do 90 em
viSOklh. uspravni h, Jako trnovi tlh grantica.
Kor. - kod jednogodltnJl h izbojaka, svijetlo-
crvenosme(fa, kasnije srebrenoslva Iii maslinasto-
Imeda, tanka, IjulU S8 u vearna tan kim Ijuskama.
Korll-nov slatem _ ima sposobnost jakog prodi.
ranJa u kamenite lerena.
Pupoo,t - spiralni, Siloi, sa vite smedih Ijusaka.
lJatooiI- ovaino okrugli iii si roko j ajoUki , 1-2(-3)
em dugi I aka 0,5-1,5 em siroki.
CyJMoYi - poligamni. 4-5-dJelnl, sitni.
Plod - okruglasta iii kruskollka, 5-7 mm debeie,
masnele koAlunica, erne boje, sj ajns.
$1 ..... - smede, sjajno; po 3-4 u jed nom plodu.
B'ologlja - kserotermna, heliolilna
(all podnoal l zasjsnu), kalcllllna vrsta.
Vrlje .... aJ ... nj. - (IV) V-VI(-VII).
RazmnolavanJe - sjemenom I vegetativno.
ShiniAl. - termolilne zajednice brdskog pojasa;
u likarama, na rubovima tuma, suvim IIv<,dama i ll
kamenjarsklm paAnJaclma. a u subalpinskom po-
laau najt:eCe na kamenjarama I u pukotinama
kreOnjaOki h gromada.
Ra'PIOl lranjenoll u Jugol l avll l - S. H. 8H, $b,
Cg, Ma.
Opta ,alprOl lranlenOl 1 _ Alpi. Pirine]l, Dinarldl.
KarpatL
PrlmJedb. - polimorlna vrsta.
BUska ovoJ vrsti, undo] flori, prel etno u i stot-
nom dijelu zamlls, zaSl upljana ie boladi .. raka
krkavlnl (Rh. Unclor'l Walds!. &. Kit.), koja izrasts
1.mu!kl cviJet 88 staHle, 2. mU!ki evlllI!. uzdulnl presjek.
3. prdnlk, evlj!!I, uzdu!n preljek, 5. letlca.
8. plod, 7. sjemenka s dylJu strana
do oko 1,5 m visine, a ima visa uspravne. mnogo
manje bodljikave grant ice I veee
Da bismo upotpunlll pregled bodljikavih. niski h
krkavina u nasoj flori , spominiemo Jot wsle:
orlenlka krklvlna (Rh, orbiculate Bornm.) - iIIr-
sko balkanskl end em, koji je zastuplJen na nekim
planinama Bosne, Hercegovine, erne Gore, Make-
donlie (I AlbaniJe), a odllkuje se crvenkasl osme
dom. sj1!.j nom korom I okrugl asl im listovlma: prl _
mor. ka krklvl ne (Rh. Intermedl l Sleud. & Hochsl.).
kOja Je zastupl]ena u vegel aciJI primorskih kame-
njara, a ima Jako t rnovlte grantice i si lne. okrug-
laste listove; fodopl ke krkevlna (Rh. rhodop
Velenovsky) sa rasprostranjenjem u jugoistocni m
dlJelovima Balk. pol. Kod nas u makedonSkOj
flori, u kserotermnim zaJednicama i !ibIJacima. Za
floru Makedonije sa navod! i Rh. mecedonlCI
Olap., ali se smalra da je (0 sarno jedan od eko-
!ipova. veoma varJjabUne Rh, rhodope8.

r "
'Y I , )

1 s pupovimo, 2. mukl cYljet odozgo. 3. 1cnski
cvi let, uzdu1n; prcsjck, 4 plod. 5. sJcmcnka
Habitus - polegli . 5-20 em visok listopadni grm.
KOfa - prljavQsiva, kod ml adih izbojaka gusto
obras!? uspravnim sivobjelicaslim dlacicama.
Korljenov sislem - Ima sposobnost prodiranja u
na)sllnije pukoline slijona.
Pupovi - sj ajni, goli, Ijuske po rubu fino treplja-
ve, rjede gale.
Lislovi - veoma polimar!ni (1) 1,5- 2,5 (- 6) em
dugi, s abje sl rane lina dlakavi iii palpuno goli i
sjajni sa (3) 7-12 (-16) mm dugom pctcljkom:
Sl ipuic nakon evictanja opadaju.
Cvjelovi - silni, l el ramernl, rjede penlamerni, os
cvjCl nim peteljkama dugim 6-8 Mm.
Plod - erna, gala boba, sa 3, rjede 4 sjemenke.
Siame - Irobrido, S Jednom uzdu2:nom lam nom
pukolinom, oker2:ulo; endokarp sa sjemenkama
se nalazi u 9010vo bezbojnoj sluzavo-Ijepljivoj
masi.
81010glj. dvodomna, pclrofilna vrsla_
152
OREOHERZOGIA
PUMILA (Turra) Venl
(Syn_: Rhamnus
pumila Turra)
Fam_ Rhamnaceae
Pat uljasta Ijigovina
nerprun nil ;n
Zwerg-Kr euzdom
VrlJeme cvjelanjB - (IV), V- VII.
RazmnozavBnJe - sjemenom.
Slanl!.\e - pukoline okomitih, u vet ini sl ucajeva
l esko pristupacnih krecnjackih i krecnJacko-do-
loml ticnih stijena. Ima znatnu ekolosku ampll tu-
du. Natazi se u rasponu od (100) 200 do preko
2000 m: Na hercegovackim lokalitetima utazi u
sastav endemicne zajednice Heliospermo relzdoll
l iani - Oreoherzogielum il/yricae C. Si li e, kao ka-
rakleristicna vrsta.
RasprOSlranjenosl u JugosJaviJI - S, H, BH, eg,
M,.
Opca rasprostranjenOSI _ Jugoslavija, Alpe, Au-
stnja, Njemacka, Italija, $vajcarska, Jura, Fran-
cuska .. Pirineji, $panija, sjeverozapadna Afrika,
Albani)a, Sardinija.
Primj edba - veoma varijabilna vrsta, koja je pI e-
rna monografu W. V e n 1_ u rasclanjena na 3 pod-
vrsle i veliki broj manjih l aksonomskih jedi ni Ca,
Na na5em pOdrucju je zastupljona subsp. veluun.a
(Bornm.) Venl sa dlakavim lislovima (Sl oven
l
-
ja, Hrvatska), dok su novija islrazivanja pokaza1a
da ie na planinama hercegovackog endemicnoq
(prenj, Cvrsnica, Piasa, Cabulja,
Vlca, kanJon Rakitnice) zastupljen endemi cni tak-
son. subsp. lIIyri ca C. smc, kojl so JOS nalazi .na
neklm crnogorskim i makedonskim praninama (IIJ
AlbanIJi) . Odlikuje so potpuno golim i i zral
110
sjajnim IiSlovima.

OREOHERZOGIA
FAI.lAX (Bolss.) Vent
(S),n.: Rhamnus
lellex Bol ss.;
R cern/olica
A. Kerner)
Fam Rhamnaceae
Ulrska Ijlgovlna,
amrdlJlka
Habit", - razgranjen i uspravan IIstopadni grm.
oko 2- 3,5 m vlslne.
Kora - crvenkasl osme"a. mtade grancice sivka-
SIOSmede. gole. prugaste. posute brojnim ovat-
nlm I svJetlljim tenti cetama.
KorIJtnov alalem - dobro ra2:viJen. testo u ne-
poarednom konlaklu sa mal icnim supstral o
m
(krel!nJal!ke Stijene) u kogs snai.no prodirc.
Pupoyj - do 12 mm dugi pokriveni krupnim sme-
decrvenkasllm. polusjajnim tjuskama.
UaloYi - do 15 em dugl I do 7,5 em siroki, rijetko
vet:!. sa 10-20(-22) jako i zrstena nerva: po rubu
Iino testerest! I sa petetJkom dugom do 2 cm.
Cy)elOYI - u skupinama po 3-7 u pazu$.cima Ii
stova, na kralkim. golim petelj kll ma
ptod -: okrugla iii kruskolika, gl alka. gol a. socna
kOlunlea oko 5,5 mm u promj eru. crne boje.
S}eme - jajasto, ovalno. glal ko i sjajno, svijell o-
fUIO, sa Izrafenom brazdom na jedno] slrani.
Blologll_ _ enlomolilna, dvodomna, kalcifilna
vrSl a
Yrljeme CYJetanJa - V-VII
Aazmnolavanje _ prel eino sjemenom.
SlanlAte _ naj c!este u zoni jetovih i bukovih suma
na krec!njac!kim i dolomilnim btokovima. u vege-
tacIJi kOja pripada svezi Calamagrosti-Aoiotion
Horvat I u koj Oj j e smrdljlka. uz vrste: Sorbus
Lonicera alpigena i dr. Jedna ad karak
tenstl(';mh vrsta To su tereni sa sl rmim pad!na
rna. na rubu vrtaca i ambisa. na raskidanim ka
menlm blokovima. ns kojima su razvijene rend
lIOe I skelclna lemljisl a
, . yrantlca , pupovlml1. 2. !,nskl cvllet odozgo. 3 mulkl
cvl et 0(10190, 4. la-Ilea- I 5 plod, 6. 5jemenka
s dvl)u SHima
Kada se U2:me u obzir da ilirska Ijigovina raste i
na planinskim siparima i toCitima. kao pi oni rska
vIsta, onda se sagledati kollka je ekoloska
amplituda ovc vrSle. U pogledu verllkalnog ras-
proslranj Cnja \jigovina sa nalazi u rasponu izme"u
300-2000 m nadm. vi sine.
Raspro&lranlenosl u Jugo.lavlli - S, H, BH, Sb,
eg, Ma.
Opea ru pro.lranlenosl - juini dijelovi istoc!nih
Alpa, Jugoslavija. j ugozap. Bugarska, Albanija,
na jug do Parnasa.
PrlmJedba - prema obliku i listova opl-
san Je veliki broj manjih sisle.mal skih a
navodi se i bastard sa patul\astom IJlgovi nom
(0. x mull eyana [FrItsch.] W Vent). koji je konsl a-
l ovan no jed nom l okalitetu u Sioveniji.
Kora Ijigovine. poznata kao Cor/sx Rhamni l als-
cis, danas se mnogo na Irli$.tu. pa se kod
nas mnogo

I. ml.da blljtlca oa domatinu (neke laze razvoja). 2 pre-
sjek ml li tne grana sa clpkama (hIlUS/Otl/llma). 3. 2eo!lka
cvas.. 4. tenskl (vijet bez perijan,a, 5. hOllkl cVilet.
uzdulnl prl.llk, 6. plodovi. 7. IIjemenkll II dviJu botnlh
Ilr,na
Habitul - zlmzeleni, veoma granal, okruglast
grmlt. do 100 cm vislne, krhkih grana.
Kora - tanka, gl atka, iutkasI02elena iii masli
nastozelena.
Llilowl - kotast i, tvrdi, gall , dugi 3-4(-8) em i
Ilrokl oko 1,5(-3) em.
CV)eto,1 - silnl , Jednospolni I dvodomni, sloj e po
3-5 u pBzu!eima 11510'0'8, u ug10vlma grana dVo-
godl AnJe bUjke: tutak nema vrala, vee je njutka
(fig) sjedeea: pral niea se olvara mnogobrojnlm
rupleama.
Plod I
I I
I
I
Ima oblik l opl asl e i soene
nal aze po 1-3 srcollke,
obavijene sluzavom,
6e upotreblja.va kao IIje-
Plodovi sazrijevaju u zimu
godlne.
156
VISCUM ALBUM L
Fam. Loranlhaceae
Imela bljela
M,stletoe
gui (blanc)
Weisse Mistal
VISCO. Vlschla
81010gl1a - poluparazi l ska, dvedomna, enloma--
Illna vrsl a. Parazlllla na prake 50 raznih vrsta.
narotito na vrstama i2 poroolce Rosaceae i Sa
I/caceae. Prilikom klijanja sjemens najprije se
rszvije organ za pritvrseivanje biljke na granu
domaci na. Kasnije nasl aje kupasla sisaljka. koja
i zlutuj e encime i na laj naein rBStvara celiie
kore. Sisaljka prodire krez periderm u parenhlm
kore I cljelim sisl emom erpki (hauSIorija) uplja 1 ~
drvela domatina vodu S olopljenim mineralnim
malerijams. Uz pomoe hlorollia sarna za sebe
slvara asimlial e, Ie je zbog loga imela lipltnl
predSlavnik poluparazi ta.
Prekomjernlm prisuslvom grmlta na domacinu
imala pesl sje opasna. slo sa s vremcnom o d r ~
2:ava na vilalnOSI I ejelokupno zdravstveno statile
domaeina
Vrll eme cvletanla - II. III (ienski se cvjelOvi olva
raju prlje muskih) .
Razmnofavanl e - sjemenom.
Ra. pro. tranJeno. 1 u Jugol lavl ji - S, H. BH, Sb,
eg. Ma.
opea fa.proltranl enolt - gotovo cijo!a Evropa,
Kavkaz, M. Azija, sjev. Alrika. Indo_Himalajsk9
oblast. Malezlja. Japansko-Kineska oblast.
PrlmJedba - opisane su Iri podvrsle: subSP
album (Syn.: subsp. mall (Tubouf] Janchen) -
parazitira na dikoilledonama , subsp. abletis
(Wiesb.) Abromeit - parazilira na vrslama roda
Abies: subsp. aullrlacum (Wlesb.) Wollm. (syn
subsp. pin; IWlcSb.] Abromeit) _ parazilirn na
vrslama rodova Pinus i Larix

157
VINCA MAIOR l.
Fam. Apocynaceae
Velika payenks,
mui ka pay. nk.,
zlmzel en
Oreater pe"wlnkle
Grande pervenche
Grosses ImmEl.grijn
pervinca maggiore
Habllus - zimzeleni polugrrn. ked kojeg sl orl lni
ogranei puze po zemlji. a piodni se uspravljaju i
dostizu visinu 10-30(- 80) cm.
Kor. - lanka. zelena.
KorlJenov ai. tern - gust. pOII,sinski.
Ust"vi - kotasl i. dlakavog ruba, inace goll. do
5 em dugi j eke 2 em sirek!.
Cvletovi - pojedinacni, 3-5 em u promjeTU, na
kr at ki m petelj kama.
Plod - sastavljen iz dva mnogosjemena mjchura.
SI_me - eliptitno, gol o, smede.
Blologll_ - jednodomna, enl omelilna vrsta ..
Vrijeme cvjetanj. - tl l-V (cesta je pojav8 ponel/-
nag cvjetanja u jesen).
R.zmnof.vanl_ - sjomenom i v8gctativno.
Stlnllte - ikare i svijetle umc medlteranskog
podrutja.
Ra. pro. tranleno. t u Jugo. ,aviji - S, H, eg. Ma
(I subsponlano).
Opea ra. pro. lranlenosl - jutna Evropa. zapadna
Azija.
PrimJedba - lijepa dekora!lllna IIrs!a koja se
tesl o susrete u IIrlOlilma i parkollima primorskih
krajeva. Poznate su brojne horlikullurne odlike,
naroilO prema obojenosll IIslolia. Najvie so ko-
rlsll f. varlegala Loud. ( = I . eleganlisslma Nichol s.).
koja ima lute mrlje i lutO obrubljene listove.
Od dSlinina se prlmjenjuje u narodnoj medicini.
U nasoi lIori, osim ollih dviju IIrsta roda Vinca.
rjede je zaslupljena zeljasl a IIrs!s V. herbaeea
Weldst & Ki t
10
j
:IiP
A
J
,
,
1 evictnl PU
P
OI/llk 83 2
krunlee 8 elms, 4 tufak
I
dlo lap, 3_ eilev


1 2 uzdu!nl prcsJck. 3 dVII ploda mjohu.a
sa tdkom .. plod, uldulrll presjek, 5 siema.
dolle: popr. prosJek
Habitus - Zimleleni polugrm tije sterilne
tiee polije!u po zemlji j duge su 20-30 em, a
ferlilne su uspravne, 10-15 em visoke.
Kora - tanka, zelena.
KorlJenov lIilllem - dosla gusl i razgranat, po-
vrilinski.
Pupovl - naspramni, kupaslojajoliki sa viAe gOlih
ervenkastolelenih Ijuski.
Li slovi - kohsli, goll, na kratkim peteljkama.
Cvjelovl - pojedrnatn;, znal no manji od evjetova
pavenke velike.
Plod - saSlavljen iz dva mJehura, koJI sadr!e
2-3 sjemenke_
5Jeme - eHplicno, lamnosmede, 6- 9 mm dugo_
BlologlJe - j ednodomna, enlomofllna, mezolilna
vrsla_
Vrl/eme cVletenje - Ill-IV (rJede ponovno evjeta
u jesen)_
1511
VINCA MINOA L
Farn. Apocynaceae
Mal a payenks,
ienska pavenks
Common periwinkle
peWe pervenche
Gomei nes Immergrun
pervlnca
RazmnozavanJe - sjemenom i vegetativno. ..
Stani s!. - prelezna na svjeiim i bogatim
slima. Najce!lce u iiumama i sikarama
pojasa (npr. u asoe. QuereD-Carpine/um croal!
cum Horvat) .
Rasprostranjenost u Jugasls."ij ; _ S, H, 8H. So.
Kavkaz, M. Azija.
PrlmJedba - vearna cesta ukrasna biljka u vrt/r
virna, parkovima i grobljima. Ima sposobnos
t
brzog obrastanja zemljisla; obrazuje guste lepl-
he. Prema boii cvjetova i drugim
karakterima apisan je veel broj hortlkullurnl
h
oblika, od kojih su najpoznalijl: f. rosea Rodeg
her
sa Ijubicastocrvenim cYjelovima, f. alroviolacU
Vol kart, sa ernoljubicastim evjelovim, f.
color Fr. Zimm. sa cvjelovima bakarne bOle, .
alba Venanzi sa bijelim cvjetovima.
Mala pavenka Ie poznata kao Ijekov/la bUlka. Na
roCito su Ijekovili I/siovi, koji su gorkog ukus
a
.

FRAXINUS
ANQUBTIFOLIA Vahl.
(Syn : F. oxycarpa
Willd.)
Fam. Olaaceae
PoIJakl JaHn,
lutkoJaa.n
HabHua - IIslopadno drvo kole najfeAce ima vi -
slnu oko 15 m. ali u povoljnim ptlilkama In asl a
I do prake 25 m lima pro premjer oko 1 m. Kro!.-
nla duguiJaslo oval na, zaoblj ena. 58 ralalivno gu
slim granama.
Kora - kora dabla na poeelku glalka. l anka. kas
nile odeblja I Ispuca uzdulno i popriJeko u male
vllekutne ploflce, I postale siva.
Korlilinov alai", _ dobra razvijen. Airok.
Pupovl _ manl' od onih kod bijelog lasena, 5vi-
l ello do lamnosme4i. rjade z8gasl l o crnkasli,
PUstenasU, termlnalnl najvecl. a boenl su vrlo
eesto po 3 u prAIJenu.
U,tovl _ neparno perasll, saltavlj eni od 1-7
(-11, pari, veoma pollmorlnlh IIstlea, koli su P'?-
lukotaall, 1- 10 cm dugl. 0.5-3 cm Alrokl , s gornJe
sirane gall. s donje strane redovno uz ,?snovu
glavnog nerva sa fuperclma svijetlosmealh dl.-
Clca III gall. ns t ubu nejednollko, krupno I ne-
pravllno pllastl.
CYJetovi _ bel" taliice I kruni ce. narazl! sa u ra
stresltl m. razgranalim. matlieastl m cyastlma (znal-
no du!lm nego kod bljel og iasena): crvankaslo-
smed!'
Plod I IJlLmll _ yeoma varijabllna. (prams velieinl
I obllku oplseno nakoliko lorml), ovalno kopljasla
III usko kopllasta parutka. s
nlm III IzrublJenlm vrhom, u osnoyl kJlnollka. SJe-
menke uyljek du!e od polovine pe.'ulka. (dok su
kod bllelog Jasena Jadnake iii manJa od poloYlne
perutke,
8loIogJJa anftmnlilna. hiQrolllna vrsta
I. s pupovlm8. 2. klilanac. 3. dlo ".nog ruba.
dvospolnl cvljel. 5. ne kollko obllkl piodoV8 (plrulkl)
VrlJeme cwlel.nJa - (III). IV. V. prije IIsl anja.
RumnolavanJ. - sjemenom.
Sian Iii. - u priobalnim $umame. Prlmorje., u
slavonskoj lu!njakovoj iiumi (as. Genisto - Quer-
celum loboris Horvat) III srpskoj lufnjakoyo-j ase-
novol iiumi (as. QuercoFrexlnatum serb/cum Rud-
ski) i druglm zajednlcama
Raspros lra nle nOl1 u JugoalaYll1 - S, H, BH. Sb.
eg, Ma.
Opta ra.prOl lranJenolt - Evropa (Sredozamlja.
Panonija) , zapadna Azlja. sJev. Alrika
PrlmJedba - polj ski Jasen Je veoma pollmorlna
vrsta. Opisan Ie Yetlkl brol sllnlh siSlematskih
kalegoriJa. Primjerci Iz PanonlJe (F. s. Vahl. subsp.
pannonlca Fukarek), razllkuJu 58 od primorsklh.


J
1 grantu;:a S pupovlma. 2 kliJanac. 3 evijel odozgo,
evilel sa slrlnl. S. fa!..,e" vJ'Jle,e sa prainlclma i
l utkom 6 s dvlJu botnih sIrena
Habitus - IiSlopadni razgranati grm, 1-3 m vi-
sine. sa rnnogobrojnirn siboli kim, slabo razgrana-
11m i:I:bOjcima
Kor. - siva iii svijeJlomrka. gola, sa sviJ8t11m
l enhcel ama. tanka
Ko,lJenov alslem - dobra razvijen.
Pupovl - naspramni. 18jolikokonltni. dosla silni.
zaAlljent imaju 4-6 smedecrnih iii zel enkasto-
Ijubi taslih Ijuski Vrtni pup je krupniji ad boenih.
Uatovl - dugulJ8Sh ill lancetasl i , (3)5-7(-10) em
dug', CljOlog ruba. poJuko}:asll . cesto ostaju oa
granema do pocelka zime. a eeste i prezime
Cvjelovl - u gushm meWcama. bileli, neugodna
mlrlsa
Plod - kuglasla. 5 10 mm duga, sjajna boba.
Sazrijeva krajem tjel a pretezno prezimljuje na
granoma
Sjeme eliptu!nojajasto, oko 6 mm dugo. smede
LIGUSTRUM
VULGARE L.
Fam.Oleaceae
Oblen. kalina.
zlmolez
Provet
Troon!! . trOuille
Ralflweide. 8einllol z
L'gU5tIO. olivello
(}"I'IO"""a

16,
BloIO;lj. - /ednodomna, enlomofllna, mezolilna
vi sta. Irna vrlo dobru izbojnu snagu iz panja
t ila.
Vrlj. me cvjelanja - (V)VI-VII.
Razmnofavanje - reznicama i sjemenom.
Stani l le - najeesee u sumama i sikarama hra-
sl oV09 podrueja. Pretelno na svjetim humusnim.
all ISlo lako i na suhim zemljislima. 00-
plre do oko 1000 m nadm. visine
Raaproalranienoat u Jugoalavill _ S. H. 8H, Sb,
eg. Ma.
Opea ,aaprOltranJenoat _ zapadna j juina Evro-
pa, sjev Afrika, zapadna Azija.
P,lmJedba - u hortikulluri veoma cijenjena vista.
Poznali su brojnt val jletel i i forme. vee prema
habllusu, obliku i boji Jislova, boji plod ova itd.
DOSia I ratena i cijenjena vrsta. koja se upolleb-
Ijava narOetlo za 1ive ograde, jer dobro pod nos:
razanle. Kod nas se U vrlovima j parkoY/rna cesto
susrece I poiuzim2eiena fapanska vrsta L. ovaU
folium Hassk, koja ima jajohke dl) elipl itne Ii
stove a 1.1 vriovirna j parkovirna naSih loplijih
krajeva uzga,a se zi mzelena vista L.Japonicum
Thgb .. sa jako raZgranalom kroSnjom I 4-8 em
dugim ItSlovima

163
FORSYTHIA
EUROPAE"
Oeg. & Bald.
Farn. Oleaceae
aalk_Rska 'or. ltlla
Habllu8 - lislopadni, dosl a razgranjen, uapr.
van grm. 3-5 m visine.
Kor. _ ns sibolikim i;r:bojcima lul ozelena, pro-
Aarana velikim brojem ovalnih.
lenticela, na starim granema svijet loslvosmeCla.
Korll_nov al.tem - dobra razvi]en.
Pupovl _ naspramno rasporsCleni, 2-3 mm dug I
!iereni. Ijuske IU trepavicasle, j aj ollkog obllka:
cvjemi i terminalni pupavi IU kfstko kupasti; sri
grancica jasnc pretin/ena.
Llalo ... 1 _ jedrlOstavni, cijel og (na cvjetnlm Iz-
bojcima) iii nepiljenog rubs, elipl itni III jajoliki,
na vrhu zaAiljenl , svijelioZelenl , gon. sa pravilno
mrefasl om nervBlurom. 4-8 em du.tine i 2-3 em

Cvjetovl - 1-3 njedna, na whu kratkofasta, ta-
Aiea i vjentic tel vorodijelni ; vjentic l amnotut.
fazdijeljen na 4 fetnja kojl IU znalno dulji od nje-
gove cllevi: 2 praAnika koj i su relativno venk!.
Plod _ vliesjemeni izduteni tobolac (capsula);
djell se na 2 prelinca.
Slemenka _ ulko okrilj ene, spljoAtene, sivosme-
(Ie boje. .
Blologlje _ jednodomna, l ermolitna I hellolilna
V(8Is.
Vrlj ema cvjelli nj a - IV (prjje lislania III paraletno
18 liltanjem).
Razmno1evanje - Iz siemens 1 vegetalivno.
SlIInl t " - javlja se ugtavnom na ogoljehm tere-
nima ns serpenlinskoj podlozl, gdje form Ira gu-
ste tibljake, pretetno na vlslnl Ispod 1000 m; na
l oplijlm ekspozicljama penje se I vlte.
,

\\
1. IIfantlca I pupovlma. 2. lil t. IIjevo: I neplOdnt lI,ane.
de.no: I plodne IIflne. 3. plod. uZdu1ni pre_iek. Ill-
mltnke, 5. plod
fteaproatranjenoat u Jugoalevlll - Metohlja: Gu-
bavac kod Pecke P!!lrijari ije, _Koznik, okollna
ernl kamen, Pelka, u dolinr (ijeke Ere
nlk (Ponoievae) itd... (Sletic Tatie Krasnl cl
1965/66). ."
Ope. - endem Balkanskog po-
luOloka: Ir. I 51. AtbantJa, Jugoslavija.
- lercljarni relik!. tije se srodne vrsle
nalaze u Istotnoj Aziil. U natlm parko-
vIm a I vrlovlma uzgaJaju Ie klneaka
10fl 11iJ. (F. auapana. Vahl.), zalena 10laltll' (F.
vl rldl aalma Lind!,) kao i njihov (F. x Int.r
media Zab.).
S.ve one, kao i balkanska forsili Ja. odllkuj u se
visokim dekorativnlm svoJstvlma.
Na svojl":1 prirodnlm. stani sti ma Balkanska forllhja
se nal azl pod zatlltom drtave kao prirodna. ri-
jetkost.

1 ra!lren vleno!ll: 5 2. eYll'ct, 3. tul:llk. utdutnl
prcsj ek. 4. plod. popr. i utdu!nl pres Ilk
Habl1ul - zimzeleno drvo eka 10( - 20) m vi sine,
wlo razgranalog i krivog debla.
Korl! _ u pocelku glalka, sivkaslB, kasnije polamnl
i ispuca u lamne ijuske.
Korlj enov si sl em - dobro razYijen, Irna
razvijenu endotrolnu mlkorizu.
Lisloyl - duguljasti, ko!asti, cijelog i podvijenog
ruba, sa garnjc strane tamnozelonl, a sa naliOja
srabrnastcsivi, na kralklm pel eljkama.
Cvjetovl - dvospolni, pravllnl, aktlnomorfni, U
bocnlm uspravnim grozdovima, bijeli.
Plod I I Jeme - jednosjemena (rljelko dvosjeme-
ne) ko!'itunica, u pocetku zelena, kasnlJe erven-
kasla, u uelom slanju je zalVorcnoplava, gOl ovo
erna, gola, sjajna. Iz plod ova se doblva poznato
jashvo .. masllnovo KoMlca Jako Ivrda, eu-
njast8. svijetlosmecla, slamo clipti eno, 9- 11 mm
dugo. Plodovi zru u novembru f deeembru.
OLEA
EUROPAEA L.
Fam.Oleaceae
Masllna, ulJi ka
Oli ve tr ee
Oll vlor
'"
Oolbllum. Olive
Iolovo, olo,u tro
MaC.' It"" CODOIICnCK""
81010g11a - jednodomna, cnl omorilna, helioril na i
spororaSluea vrsta. Dot iv! veliku staros! I do
preko 1000 godina. Sirada od ni skih temperal ura.
Vrlj eme cvj el anja - IV.
Razmnohvll nje - sjemenom i vegetati vno.
Sl anl sl e - oloci I ut e obaino podrueje, rijelko
prodlre dubljc u kopno. Gornja grani ea vertl kal
nog rasprostranjenja je u zavisnosli od kli m(lt
skih jaklora, lako u sjevernoj Dalmacijl dosefe do
100-150m, u srMnjoj 200- 250m, 8 oko DubrO\l-
nlka do 400 m vi sine nad morem.
Rasproslranj enosl u Jugoslavlj l _ S, H, BH, (Her-
cegovina) eg.
Opea fasproslranjenosl _ zemlje SredozemtJa,
sjev. Afrika, (vjerovatno porijeklom Iz Palestine I
M. Azlie), inaee kullivlrana l ns drugim konti-
nenlima.
Primjedba - u Primorju sa ceslo susrece diy-
I]a masHna (0 . B_ L. subsp. olea,ter (Hoflmg. el
Link] Fiori) kOja rasto na suvlm kameni ti m mja-
slima. Odllkuje se manjim Ji slovima, okruglostlm
plodovlma. ko]] su vrlo gorki. Ie jako Irnov1tim
granoma. Nasuprol ovoL plt oma masll na (O. e. l.
subsp. sali va [Hollmg. et Link] Fiori) odHkuJe so
znalno veeim, najcesce 2- 3,5 em dugim pl odo
virna, veeim Ilstovima, a grane joj nl su Irnoyne.
Selekcljom I oplemonJivanjom uzgojono Je bli l U
raznih kulurnlh sorli koJe se uzgaJaju !iirom
svlJel a.

165
lONICERA
IMPLEXA Ail.
Fam. Caprifoliaceae
Bofje drvce
Interwoven honeysuckle
ctlevreleuille II tiges

yorschlungenes
Galssblan
Habitus _ zimzelena, jako granats poviju!ia, rj ede
grm.
Kore _ zelenkastosiva, l anka, gal a. Izbojak nile

KOttl_nov a'stem - povrsinski, dobra prodire u
kamenjaru.
Llslo'l l _ zimzeleni, kOZBSli, o(loz90 sj ajni. l am no-
zeleni Od02do modrik3stozeleni, jajoliki i ii eliptic-
ni, najeet':e 5jedeti. aka 3- 8cm dugi: na cvjet-
nim grancicama lislevi osnovama srasli, taka da
ih sl abljika sreelinom prorasla.
Cvjato'li _ dvospolni. izr8Zl i o zigomorfni, sa elvo-
usnatlm, 3-4,5 em duglm vjenciem, ko]i Ie fuc-
kaslobijel, cesl o CNeno nahukan. Cvjelov; su
sjedeel, sakupljani u glavicasle cyasli popul cu-
peraka.
Plod _ mesnata okfugiasla bobs s sjemenki.
Sleme _ syijellotulo, 4-5 mm dugo, golo, sjsjno,
s jedne slrane blago zaobljeno s druge skoro
rayno.
8101091ja _ jednodOmna, enlomofllna, heliofilna
vrsta.
Vrl)eme cvjetanja - V. VI.
RazmnoZayan!e - sjemenom i Yagetatiyno.
Stanille - kao karaklerislicna Yrsta ulazl u sa-
Slay klimazonaine asoeijaeije crnog jasena i cas
vine (Orno-Dueree/urn //leis Horvali c).
R.lprol tranlenolt u Jugollavljl - H. 8H, Cg.
Opt. ralproltranj enolt - zemlje SredozemljA.
Prlmj edba - sli Cna Oyoj yrsll, u naaj lIorl Je za-
stupljer\3 IIY. zaplell na (L.. etrusca Santi). koja je
zastupljena u l ermolilnlm zaJednl eama ad okol1ne
1. dio cvJelne grantice. 2. dio gran/,;jce sa plodo-
virna. 3. sJemcnka !I lrlJl1 bol:nlh slrona
Gorice, Islre do Makedonije, kao karakterJslicna
vrsla syaze Quercion i/iels 8r.-BI. I reda Queree-
l alia (/ie/s 8r.-8I.
To je zimzelena iii poluzlmzelena poyljua III grm
do Yislne. Ima obrnuto jajolike, 3-8em
duge ) 2-6 e.m Ii-
stove, od kOJlh su goml) parOYI na bazi srasli
oslali su na kral kaj peteljei. Cvjetoyi su u vrsnl"';
glavicama, po 6 zajedno na stapei dugoj do 4 em.
:luckaSII, miriljavi; babiee ervene.

,. graniCQ s pupovima, 2. klijanac. 3. vJeni. uldutnl
presJek {desno l uak). 4 cvijel. lIzdlllni presjek. 5 plod
Habitus - lisl opadni grm visok (0,5)1-2(-3) m.
uspravnih, rjede poleglih granCiea.
Kor. - glalka, sivosmeda !II pepeljastosiva. kod
starijih grancica se uzdutno IjuttL
KorlJenov sistem - dobro razvijen. prilagodava
se raznim lerenima.
Pupoyi - goli, svijettozeleni, celvorouglasli sa
brojnim smedaslim, IjuskemB.
lillO'll - oko 12 em dugl 1 oko 5 em sirokl. cesto
1,2-1,8 em dug, slajan, antera crvene.
uz nerve dlakavi, po rubu, hno Irepavlcavo dla-
kaYi; lisna peleljka 1-1,5 em eluga.
Cvietovl - dvospolni, izrazito zigomorlni sa dvo-
usnatim vlenci cem, po dve zajedno ne uspravnoj
zaJednickol, golol, 2-5 em dugoj peteljcl, Yjencic
1.2-1,8 em dllg, slejan
Plod - po dvile mesnate bobe, koje su srasle
gOIOvo ciJetom dutlnom, vellejns oko 8 10(- 12)
mm, kuglastojajaslo, sJajne, lamnocrvene.
LONICERA
ALPIGENA L.
(Syn.: Caprilolium
alpinum Lam.)
166
Fam. Capriloliaceae
Pl aninsko pasje
groide
pe", bois
Arpen_HQckenKirsche
corlOllCer(lSO C,1I693
d'alpe
Sleme - na/cesce 3-4 mm dugo i islo toliko
roko i oko 2 mm debelo, jajasto, na jednoj Slranl
nesto konkayno, tulosmede
8iologlja - jednOdomna. entomofilna vrsla.
Vrijeme evjetanja - V. paralelno sa lis lan/em,
RazmnoZavanje - sjemenom,
Siani i le - preletno u brdskim i pJaninskim S'li-
jellim sumama na krecnjaku
KaraklerisU(':na v(Sla sveza. Fagion illyricum Hor-
val i Berberidion vulgaris Br.-B!.
Ked nas se penie u visinu i do preko 1800 m.
Rasproslranjenosl u JugO$l avij i - S, H, BH, Sb,
eg, (Ma: kao L. fOfmanekiana Hil lacsy).
Opcs ralproslranjenOSI _ srednja i j ul.na Evropa.
Primjedba - u Jutnim dijelovima Batkanskog pol.
(kod nas: BH (?l. Cg, Ma] zaslupljeno je i lor-
maneko'lo pasje groid e ]l. l ormanekiana Ha-
laesy: La. L. sul>sp. f. (Halacsy) Hayek] koje .se
odUkuje visim uzrastom i Ciji su listo'li nf!
slrani tljezdaslodlakavi, a ptodoYi se dodlruJU
samo malom povrsinom, Na nekim planinama na
lromcdi Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore (Or-
jen, Biiela Gora) kao i na nekim hrvalskim pIa-
ninama (Velebit, BiOkovo) , raste i na!'ie
no Ij epl jl vo puJe grozde (l. glullnosa
kOle lma gusto, kralko dlakavo, 1.lJezdasto,Jiep1w
vo (ime
r
) litce i vjencic k011 je tuckaslobrJel sa
ervenkaSlim prelivom i potpuno srasle skorletno-
crvene plodove,

,.7
LONICEMA
XYlOSTEUM L.
Farn_ Capriloliaceae
CrY.no pesle groide
honeysuckle
ch6vreleulUo
Rote He<:kenkirsche
glsHosteo
>t<" .. O\OCTL
OOJ.l''''OIlCII1I3R
Habitus - li sl opadan grm, uspravnih III
grana, eko 1- 2(- 3) m vlsok.
Kor. _ lanka, siva, najrnlade granclce su svljet-
losivosmede, dlaksve i $uplje.
KorlJenov a's'em - povr$inski. dosta dobra raz
vilen.
Pupovl - oke 5-10mm dugi, sast8vljeni od neke-
like pusl enaslo dlaksvih, svijellosmedl h Ijusaka.
Llslovl - oko 3- 6 em dugi i oko 2-3(-4) em !i-
wki : na 2-6 mm dugoj peteljci: na lieu i nalij u
mako dlakavi, a po rubu trepavU:ast i.
CVjetovl _ dl/oSpOloi, izrazito zigomor1ni. u parc-
virna, na , -2 em dugoj, fino dlakavoj peleljci :
vjencic bjeliaslotul.
Plod _ po dvije mesnale bobe ... eliCine graka na
zajednlckoj peteljci, dodi ruju se samo donjim
dijelom. Sazrij e ... aju u julu i avgustu.
SJeme - oko 3 mm dugo, elipl itno, svijellosme(l'e.
BlologlJa - jednodomna, enlomolilna, mezolilna.
seiolilna IIrSl a.
Ynjeme cvjetanja - V, VI.
RazmnolllvanJe - sjemenom.
Stenllta _ naj cesee u mezol i lnim !'i umama i si
karama brdskOg regiona buk ... e, rj eO'e i u sumi
bukve i jele, dopiruei u visinu j do 1450( - 1600) m.
Ralproltranjenolt u Jugol lavljl - 5, H, BH, Sb,
Cg. Ma
Opea ral proltranj enol t - Evropa. sjevernl dije
lovi M. Azije, Kavkaz, zapadni Sibi r do Allaja.
PrlmJadba u na5im sumama (mjesovlla suma
bukve i j el e. smrceve sume, sve do klekovine bora)
zaslupljenO je i erno puje groi (l'e (L. nigra l.). To
". ".
" ? 1\
" .
t . grantlea s pupavlma, 2. kllillnae. 3. vlentlt Uldu!nl
p,eS!!'k. , evas! bel vjentlt: . 5. plodav,. 6 tiemenlla
s dv IU ,t,an,
je lisl opadni, do 2 m visok grm, tije su granciee
gole, jaj astolaneetasl O, 4- 6(-7.5) em dugo,
2-3 siroko, na oko 2-5 mm dugoj peteijei .
golo III na nalltju po nervlma dlakavo. Vjentic
lamnocrvenkasl. oko 1 em dug. a boblee su po
lusra.sle .. 3-4 m,"!, debe Ie. plavicaslocrne, injasl e
Na visokim planmame zapadnog dijele nde zem-
I/e naleesee u kiekollini bora ii i u smrcevim Su-
se pl avo palje grofde (L coerulea
l.) CI )I su eVJetovl tuckastobljeli . a bobiee oko
1 em debele, ernoplavicaste sa sivkaslim pepelj
RazllkuJe se od veoma srodne (vlkarne!)
t . borbe.lena Degen po spolja golo] krunlei (kod
L. coerulea l., k. j e spolja dlakava), ]ajasUm, na
vrhu zal ubasllm, gollm IiSlo ... ima koJI na na1ieju
mreta.slu nervaluru, ZasluplJena
Ie u subalpmskoj zonl, pretetno u jugoistoenim
dijelovlma nase zemlJe.

(
J

1. granl:io;a 5 2. evije. 511 s trane, 3
uldulnl praslek (de,no tutak). pratnik, 5. graolca
s prolasllm li stovima I plodovlma, 6. 5jcmllnka $ dvlju
suana
Habitus - lisl opadna. grmoJika penjacica, koja se
povijs (uviJek na lijevu stranu) uz nite grana
drveca. dostituci visinu do ako 5-10 m,
KOf. - na stablu svijeliosmeCla. olkida se u tan-
kim Irakama: mladl izbojci SU $yjjetosmedi, malo
dlsksvi, 5uplj i.
Korllenov ,I. tem - povrsinski , horizontalan.
Pupov] - sa smedim iii zelenkastosivim, trbu-
sastim i kotasllm Ijuskama.
Ll l loYI - naspramni, si rokoeUpticni. 4-8(-10) em
dugi, 3-4(- 6) em siroki, lupovrhl. goli, cjelovitog
ruba. na lieu lamnozeleni, ns nalicju sivkasto do
pl avi casl ozeleni, Nekoliko gornjih pari IIstova
medusobno su sresli osnovama, te ih stabljika
sredinom prorasta.
Cvjetovl - dvospolni , izrazilo zigomorfnl, sakup-
Ij enl pri vrhu u glavicQstim eva5ol ima, poput ?:u-
peraka, sj edet!, vlen?:i ?: 4-5 em dug : mirlsljav,
LONI CERA
CAPRIFOLIUM l.
168
(Syn.: Periclymanum
i la/icum Mill.,
Caprl/olium
rOlundilolium
Moench)
Fem. CapriloHaeeaa
Orloyl nokll ,
kozokrvlna
Gonls/eal s, woodbine
chOvreleullle des jard;n! ,
ch. d'l1alle
JeHingorJetileber
madreselv8,
abro.ccla-bo$co
lKn.\"J,\OCTI, , I\' IIIIICTU,
I<UIIPU<j>o,\L
Plod - keralneervena, oke 8 mm debeta, elipsoid-
na boba, od kojih j e 5-6 grupisano na zajedni-
tkom proraslem duplom li slu. ZrI u avgustu.
Slema - ovalno, sptjosleno, zulosmec:1e, oko
4 mm dugo .
Blologlla - jednodomna, entomof1lna, sciolilna
vrsla.
Vrl j. me cvjelanja - V-VIII.
RazmnoZayanje - sjernenom i vegetatlvno.
Slanll le - naj cesee u mezolilnim i kserotermnlm
hraslevlm surnama 1 sikarama, rubovirna !luma,
u zivlcama. Penje se do eko 1500 m (rijetko /
vise).
Raspreslranjenosl u Jugosl avlll - S, H, BH, Sb,
eg, Ma.
Opta rasprofi lranJenosl _ jugoistot na Evropa,
zap. Azlia (Krim, Kavkaz).
PrlmJedba - veoma vari jabilna vrsta. Koristi so 1
u hortlkulturi.
O5oim navedenlh nasih vrsta ovog roda, u parko-
virna i vr tovima si rom na!le zernlje uzgajaju sa
brojne sl rane vrste, kao npr. L. plleal a Oliv. jz
Kine. To je zimzeloni, si roko razvedeni, do eke
30 em vlseki grm sa vrio sitnim lislovlma: L. nltlda
Wits, l akoder Iz Kine. Ima zi mzelene, 6- 12 mm
duge IisHee, 8 u nasim uslovima naraste oke 1 m
visine; L. lalarlca L" porijeklom !z jutne Ausije,
do AUaja i Turkestana. To je li stopadni, 3(- 4) m
visok grrn, sa l ancelastim do loneetasteovalnim,
4-6 em dugim IIstevima. Ovo Je jedna od nai-
egzoli t nih Lonicer-a kod nas, a Z8StuP-
Ijens je u obtlku razlicilih vrtlarskih obtika

,.9
VIBURNUM l iNUS l.
Fam. Sambucaceae
Lemprlka, l opoclka
Leur8sllne
laur!er lin
lmmergrliner Schneeball
18uro Ii no
"'''-'''']itT,
K8"""" BC ..
Habltu. _ zimzeleni, lopl asli iii piramidalni. dosts
, azglsnati glm do 3 m visine.
Kora _ kod sl arijlh grana i debta siva, kod iz-
bojaka crvenkaslosmeda, sa smedim dlal\icama.
Korll.noy . lllem - dobro razvijen, prodire dubo-
ko u pukotine krecnjackih stijena.
Llslovl _ naspramni, cijelog i Irepauicas!og fuba,
dlska ... i, S liea sjajni , lamnozeleni, s nalicja
plavkaslozeleni sa tupercima dlatiea u uglovima
nerava. dugi 4- 12 em, 2-5 em SilOki" na 1-:',5 em
dugoj. sUnD dlakavoj pel eljci, kozasll : nervi lucna
sal/ijenL
Cwj.,ovl _ brojni, skupljeni u
bijeli. spolj a neslo crvenkasll , mlr!Snl,. vjentlc
zvonaSI, duti od taske, ima 5 prasnlka I l utak s
najtesce Ir' sJedeca 1.lga.
Plod _ jajasla. pri vrhu zasilJena kostunica s jed-
nom sjemenkom, tamnoplava. gol ovo
malo sotna, 3-4. n:'n:' duga. Zn U. Je-
sen. Upot rebljava se u medlclOl kao purgallvno
sredstvo.
Sleme _ nepravi lno izbrazdano. plavkasto.
81010gll_ - jednodomna: dvospolna ..
vrsta. podnosi kratkotraJnu studen I do -16 C.
Vrljeme cYjete"ja - II VIII.
Razmnohvanje - sjemenom i zeljaslim reznica-
rna. l'
Stanltte _ kod nas u cijelom podru"'Ju medUe-
ranskih sume, testa u makiji; naseljav8 kamenile
larene na kretnjaku i dolomilu, testo u podstoj-
j elati.
1 khjanae. 2. evlje1. 3. plod. 4. plod. uZdu!nl (gore) i
popreni (dolje) presjek
RQsprosltanj enost u JugostavljJ - S (juzno Prj-
morsko), H, BH (Hercegovina).
Opta rasproslranl anosl - zemlje Sredozemlja.
Prlm/edba - izvanradna dekofativna vrsta, Ie sa
testo uzgaja u parkovima i vrtov1ma ns otocima
i uz obalu Jadrana.
Praporufuje sa i Z8 posumljavanje krSa.

1. grsotles s pupovlms. 2. kniso(le, 3. evlJar odozgo.
4. eviJat sa straoa, S. pradovi, 6. sjemeoka , dviju boenlh
straoa
Habitus - oko 4(-5) m visok listopadni grm I pre-
ko 15 em u promjeru, siboli ki h, uspravnih grana.
Kor. - na starijim granama sivosmeda I tanka.
Korl jenov l il tem - dobro razvijen, horizonlalan.
Pupoyl - pokriveni sarno sa dvije gole zelenka-
stosmede do crvenkastosmede Ijuske, pri osno-
vi ci su suzeni, pe se C::ini keo de su na kral koj
pel eljci; vrsnog pupa redovno nema, pe se na
vrhu i zbojka nalaze po dva botna, izmedu kojih
se nalazi suhi osletak vrha izboJka.
L1l loyl - naspramni, svijeUozeleni (u jesen erven-
kesti) glatki, uolapl, na naliC::ju maljavo plavo-
zcleni, s grubo nazubljenim rubom, sa Zaoblje-
nom, ponekad kl!no1ikom iti plitko srcastom ba-
:lom, pl ojkn 6-10(-11) em duge, islo lako siroka,
li sna pel elJka duga 20-25 mm sa zelenkasUm
si l nlm ztijazdame pri vrhu, e pri dnu sa svake
slrene Ime po jedan II! dve mala zatlska.
VIBURNUM
OPULUS l.
170
Fem. Sambucaceae
Bekovi na, crvena
hudi ka
Snowball tree,
cranberry
vlome obier
gemaioer Sehoeeb311,
Sehwelke
vlbumo,
palloI'! di I'!ave
K(lMma
06b1Kllope, m(l 1
Cvjeloyl u terminalnim stitasl im kisobranaS,tif!!
cvastima, bij eli; oni pO obodu evasti su stefllm,
sa veclm vjenticem, a u sredi ni cvasli nalaze se
mnogo sitniji, zuckastobijeli, dvospolni, zvonastl
evj el ovi. _
Plod - okruglasla koslunica s jednom kostlcom,
8-10 mm u promjeru, sjajna, sa ostatkom tuC::ka
na tj emenu, sazrijeva u jesen (IX-X). nije jestiva:
sotni dio ploda ima specifiC::an miris: piodOVI
osl aju na granama ponekad eijelu zimu. . ,
Sleme - spljosteno, glatko, srcoliko, uSllJeno,
crvenkasl o, klija epigeiC::no. ,
8101091ja - entomofilna, mezolilna, brzorastuc.a
vrsla; u rnladosli raste brzo, kasnije zoatno spon-
je, dotivl starost do oko 30 godina.
VriJeme CYjetanJa - V, VI, poslije IIslanja.
Razmnoiavanje - sJemenorn i vegetativno.
Stanlil e - vlaina rnjesla, na obaiama rijeka. u
vla1nirn surnama tistinama i rubovima suma.
obit no u nizina";a. a (jede je nalazimo pia
ninskim 5umama (do oko 1200 m) ne
zemlji!;tu. Cesta vrsta brojn!h zajednica
terena sveze Alne/o-Ulmlon Oberd. iii Fa
silva/ieee Br.-BI.
Ral prOllranjenost u Jugosl a.,,!jl _ S, H, BH, Sb,
Cg, Ma.
Opea rasprostr anj enosl _ 9010vo cijela Evropa,
M. Azija, Kavkaz, sve do Sibira, sjev. Afrika,
Prlmj edba - postoje ra2ni ukrasnl obliei, od ko
jlh je naJljepsl i naj tescl onal kOJi ima kuglasle.
POput snjeznlh gruda. sleritna, visate bijele
love (V. 0, l. f. sterile DC).

171
VIBURNUM
LANTANA L.
Fam.Sambucaceae
Udlka (hudlka) ern.
Way/aring Iree
viorne lanlana
Wolliger Schneel)llI
I<0l.'1t1t3 rop.\oll,,,,a
Habit ul _ listopadni, aka 3(-5) m visok grm, Ai -
bohkih izbojaks.
Kor. - siykaSla, lanka.
KerlJanov slstem - dobra razvijen.
Pupovl _ bez Ilusaka, iuckastomaljsvi, kao i iz-
bojak prekriveni Ian kim brasnavoyoslanim slojem,
koji S8 l aka skids: jasno se razlikuju li sni i cvjel -
nj pupoljci , l isni su naspramni, dugi, sastavljeni
ad smeiuranih lisl ava i nemaju Ijuski: evjet ni su
vrlo krupni, redovno SU ns vrhu izbojaka, oni su
okruglasli, na kratkoj peteljci, im8Ju dya smeiu-
rana, nasuprotna lisl lca. a pokriveni SU kratklm
Ij uskama_
Ll stovl _ naspramni. 8-15 em dugi i do 7(-8) em
siroki, debeli, po rubu nazubljeni, na lieu zeleni i
hrapavi. na naliclu bjetkastozuckasti i pahuljasli;
peteljke kratka (-2,5 em), debela i pahuljasla.
nema palis!ica_
Cvletovl _ u ter minalnim. zaravnjenim groniama
;!uckastobijelj, mirisnl.
Plod _ iaiasla. 7-8 mm
duga i 5-6 mm U pocetku zelena. u potu-
zrelorn staniu ervena, slajna. a sarno u zrelom
stanju erna , nije jest iva. Zri krajem juta_
SI8me _ plosnato, do 8 mm dugo, svijellosmede,
uzdu;!no izbrazdano-
Blologlja _ jednodomna. dvospolna j enlomofilna,
heholilna vrsla poonosi dobro studen i SU5U.
Ima jaku ,zdanacku snagu, a odlikuje se brzirn
r astom.
Vrlleme evjet.nle - IV-VII.
Razmno!av.nle - sjernenom i vegelativno.
I. s pupovlma. 2_ khjanac. 3. cyijel OdOlQO
cY'lel sa silane. 5 plOd, IJZdu!nl (gole) i pOPletn;
(dol)e) pres/ek, 1) s dVI)u slIana
St anitl e -: suncani i kameniti lerent, pre-
leino na JuinOJ ekspozieiji, u surnama i sikarama
hr aslovog. no cesto se nalazi i na visim
nodmor:;k'm VISInOmO, do prako 1000 m.
Ra.proatrsnlanolt u JugoaJavili - S H 8H Sb
Cg, Ma, " , ,
Opea raaprostranlenoat - Evropa i zapadna Azi
10.
Primledba - cesto se uzgaJa u nasadima kao
ukrasnl grm_ '
Na masivu Cvrsniee. u Hereegovi nl opisan Ie V8r.
naronilanum K, Maiy, Na nekim na5im pianinama
Hrvalske. Hereegovlne i Crne Gore tivi endemic-
na. l zv: orle.naka hUdl ka (V. macuJalum Panlcesek),
.Ie s!tcna erno] hudikl. Za razilku cd nle
hSICVl su 10J s donje slrane rd aslobjellcasll.

Yi 60
.-
1. g,.n(:,ca 11 pupovima, 2. kliJanac, 3. oeV80 evijat sa
suanll, 4. eVIJllt OO01gO, 5 .. 181vol8nl evljel sa IItrano,
6. plodovl. 7. kO!ltl(;8. odolllO I sa III bo(:ne sl .ana
Habitus - Ii$topadni grm, ako 2-3(-5) m visok,
sa zbijenom i nelilo pi ramidalnom kro$njom.
Kora - kod slariji h primj eraka rt:lastosiva, ispu
cala, pokrivena brOJnim, malo uzdignuti m lenli-
celama: na mtadim granticama js zelenocrvenka-
sl a, gtal ka i pomalo sjajna (srtevi na je si ra,
okrugl a, rahla, rdastosmeda iii lutosmeda, za raz-
hku ad erne zove kOd kOje je bijela).
Korijanov 1III em - dobro razvijen, !iiroko razve
den, povr!iinski.
Pupovi - debeli, crvenkastoljubi tasti , imaju broj
ne IJuske koje su pri osnOVl Irbusaste i prosirene.
gole, vrsn! pup je gOlovo redovno zakrt ljao, tako
da se na vrhu izbojka nalaza dva krupna boena
pupotJka, madu koJima se nalazi ostatak suhog
vl snog dijela Izbojka.
Uslovl - Imaiu 5-7 listi ea, koji su 7-10 em dug!
i oko 3em si roki, sa 8-10 blago povijenih narava.
SAMBUCUS
RACEMOSA l.
Fam. Sambueaeeae
Crven. 2011'S (bazga)
European Red Elder
(l grappes
Role. Trauben -
Holunder
G\':llll'" Kp"CIl3ll
CVjelovl - skupljeni u le/minalne, uspravne, gU.
ste, jajaste, oko 6 em duge grozdove (raee,mas.a!),
tatka se sasl oji iz 5 malih lapova, prasmka Ima
5, a tutak ima podraslu plodnieu, ..
Plod - koslunicasl a boba, do oko 5 mm u d1la
metru skerlelnoervena, sadrti 2-3 sjemenke.
Sjeme - splosl eno, svijetiosmede, nije siajno, do
2 mm veliko.
BlolO9lja - iednodomna. dvospolna, entomotilna
vrsl a. Tj era snazno izdankc iz zila i pania.
Yrllama cvj" l anla - (IV)V-VL
Razmno!avanje - sjemenom i vegetalivno ..
Slanllt. - testa na cislinama, sjetinama I
skim poiaristima, insee se javlja 1I planlnsklm
sumama, najcesee u pojasu mijesane sume buk:
ve i jele (AbietoFagetum), a Irati svjeta, railia I
humozna zemljisla, suntane polotaje, iako dobro
podnosi i zasj enu. U visinu se penje do okO
1700 m,
Rasprostranjenolt u Jugollavill _ S, H, 8H, Sb,
eg, Ma.
Opt. r.lprol tr.nJ. nol t _ Europa i zap. Azija.
PrlmJedba - rj ede se kullivira u
he, Postojl i nekoliko hortikullurnth obllka.
nasoj lIori zastuplJena je jos jedna vrsta zove, to
je tzv. aptovina (5, ebulul L.) koju nalazimo ces
to
u vccim skupinama na sumskinl uZ
pulove. livicc na bogatim humoznim zemIJlstl!1l
8
.
To Je do oko 2 m visoka. Irajna zeljasta biljka,
zeljastom, supljom stabljikorn; ima jednOSIBvne I
parno peraslo lisl ove. a eljela blljka Ima jako na-
ugodan mifis.

173
SAMBUCUS NIGRA L.
Fam. Sambucaceae
Crna lOYD (bezge)
Common elde, bourl'ee
$uroau nOlf
sChwarze. Holunde.
sambuco no.o
(i\.,,,U;1 ""l'''aM
Habitus - listopadni grm iii nisko drvo koje u
povol jnim prili kama dostigne visinu od oko 8 m i
precnik oko 50 em, sa zaobl j onom, j ajolikom, te-
510 lanjuraslom, dosta rijetkom krosnjOffi.
KOn! - na star ijim primjercima sivosmeda sa uz
duino ispucalom plutom: mlade granc':ice imaju
sivosme(l u do sivozelenu kOHl, sa jako uocljlvim,
okruglBsli m. ispupfeni m (bradavic':ast imJ l ent i ce-
lama
KorlJ.nov . Istem - jako razvijen, uglavnom povr-
Ainski.
Pupovl _ duguljasl i, gotollo pri ljubljeni lU izbo-
jak. imaju 2-4(-6) kofastih i su,:,ih,. u!i;iljenlh
Ij uski. koje su 8-15 mm duge, tamnoIJubu::osl e.
Lli loyi - naspramni, neparno perasll. i maju 5 do
7. odozgo l amnozelenih, odozdo svjellij i h, :l: dis
kavi h, listlca, na duga(;l(.oj, s gornje
!trane u21i j ebljenoj peleljel : on,l su 4-12 em
i 3-6 em Si roki i sa 5-6 bocnl h nerava, Je
obicno naj veci.
CyJeloyi - u Mllasl oj, do 20 em Si roko;' zarav_
njanoj i uspravnoj evaS! I, pojedini evjelovi su
5-dijelnl, imallJ podraslu jako su
midsni; upot reblJavaJu se u medlelnl (Flores Sam-
buci), za spravJjanje eaja.
Plod - sakupljeni u bogata I slroke, visece, plod-
ns gronJe, 10 su okrugle, 5-6 mm debele kol unl-
cave bobe, koJo su sJajne, erne, soene (sok erve-
noern) 5 I ri prelinea i s jed nom sje-
u svskom prelineu S82fiJeva u avguSlu
i septembru I lada posl opono opeda U narodu,
plodovl se upoueblJevaJu u razllei!o svrhe' Z8
9
1 Qra"tic& s 2. kUJpnac, J. l arvo. e"i j Olvo.
fen, cV.IIC! sa S1fane, 4. cviJol, odozgo, 5. plod, pop. j
uzdutn, p!csjck, 6. plOdovl. 7. ko!tica. OdOlgO i sa I fl
51.ane
spravljanje kompola, soka, stalka, pekmeza i dr.
Imaju Ijekovila svojsl va.
5j. me - si vozulo, jajoliko, do 4 mm dugo, po po-
vrsini sil no mro.taSlo; kllja epigeiCno.
81010glla - entomo/Hna, mezolilna vr st a, pOdnos!
umjeranu zasjenu. Otporna na niske t emperature.
Vrlleme CYjelanJa - V, VI, poslije li stanja,
Razmnoiav8nje - sjemenom I vegetat ivno.
Slanlt l e - voli vlazna i humozna, duboka Z9m.
bogata azotom. Susroes se u
zivieama, na fubovima sumskim sj eci nama
i dr Ide u visinu i do 1200 m.
Ral prOllranlenOl 1 u Jugollavlll - S, H, BH, Sb,
eg, Mn
Opea ralproslranjenOl t - Evropa, M Azl j a, Kay-
kaz, zapadni Slblr, sjev A/ rika.
Prl mJedba festo sa uzg<lJa u nasadi ma kao
ukrasn. vrstn

1. kUjanllc, 2 cviJet sa sl.ane, preSI'ek,
, rdl renl S. plodnlca, uldutm pre! ek
3
Habit us - nizak grm iii polugrm, sa drvenaslim
poleglim iii uspravnlm tetvorouglaslim izbojcima,
20-70(-90) em visine, ugodna mlrisa
KOfa - zelenomal, vise-manje !ilcanodlakava, na
donJem dijelu izbojaks neslo 'o'iolelno abo-
lena
Korijenov 5islem - dobra razvijen, ima sposob-
nost snaznog prOdiranja u kamenjaru,
Ullo"i - puslenasli, silno nazubljena ruba. hra-
pave povrsine, debell, 2-9 em dugi i 0,5-5 em
siroki. ns 1-5 em dugoj pereljci, aromaticnL
Cvjelovl u klas8stim prividnim 2 do
3(-4) em dugi i ns 2-4 mm pelelje!.
Plod i sjame - orastic kuglaSl cj ajastog oblika,
2-3 mm dufine, l amnosrnede oOje,
61010gl)a - jednodornna, entornolilna, ksefolerrn-
oa I hehotiln8 vrsla, sa jako iZlaienom kserOrnorf_
nom gradom
Vrljeme cvjelanja - V-VII.
SALVIA
OFFICINALIS l.
Farn. Labiatae
23111j3, kadulja
Shop - sage
Sa"ge, serve
Edler Salbei
Salvia. erba
lila '<j'Clt ,
Wal.l,'llt'
'"
Razmno!avanJe - sjemenom i vegetativno.
Slanltte - na nasem podrucju ulazi 1,1 sas.tav
dozernnih kamenjarsko-pasnjackih
obuhvacenih uglavnom svezorn -
Satureion (npr. Stipo - Sa/vi elUm olllcrna/IS HOI'
vatic). To su pretezno vrlo kameni la,
ekstrernno degradirana stanista, sa oskudnlm
zernljislem medu grubim krecnjackim
Na samom terenu se mogu zapaziti broini la?lleSI
i razvojni stadiji 1,1 zavisnosti od lokalnih klimal'
ski h i edafskih fakl ora. Dopf/ e I do viseg medl'
teransko-monlanog vegetaci jskog pojasa.
R .. proltranjenoll u Jugoslavljl _ S, H, BH, Sb,
eg. Ma.
Ope. r.l proslranjenosl _ elemenal sredozemne
flore (mediteranski dio Evrope od do 8a!:
kanskog POluostrva), M. Azije, sjev. SIrtJa. Y ku
luri je nalazirno 1,1 cijeloj Evropi (do Jrske I Juine
Skendinavije) i Sjev. Americi. _
PrimJedba - veorna varijabrina vrsta,
nekoliko obllka karaklerisllcnih za pOJedlOe 0
Jasti. .
Kadulja je od davnina poznala u narodnoj
cini: za Spravljanje caja i zatlna, a islo tako Im8
primjenu u slutbenoj rnedicini, Ij. u farmaceulskOj
industriji, za dobivanje etericnog ulja i raz.nl h lie-
kovilih preparata Nalazi primjenu i u horllkultufl
a vatna je kao Odllcna pcelinja pasa,

175
ASPARAGUS
ACUTIFOL.IUS L.
Fam. liliaceae
Sparozi na, belus
spit zbllill;ger Spargel
splnolo.
COfruda
Habitus _ zimzelens penjatica sa poluuvijenom,
izvijenom, i zbrazdanom. drvenastom slablJikom,
visine do 1 m,
Kor. - tanka, zelana.
Korljenoy si sl em - u obliku dobra razvijene pod-
zemne stabljike - podanka.
e
."
f
p
t
i
1\


LlI IOyl - maleni, Ijuskavi, kofllali, u njihovlm sa
nalaze tuperci iglitastih, bodljikavih.
5-10 mm dugih ida 0,5 mm debehh preobraienih
ogranaka, IZII. filokladija (prividnih listova)
Cvjelovl _ zelenkasli, zvonasli, o(;vijece se sa- 1 khjanac. 2. evrlel, 58 5l'ane. 3 l ul':ak .. plod
stojl ad 6 lisl ica i 6
Plod _ sitns. okrugla, mesneta, ern a boba.
BlologlJa _ vecinom dvodomna, entomoldna vrsta,
kserolH, sa jako kseromorlnc.m g,a-
dom,
VriJeme cvJetanJa - VII - IX
RazmnoZavani e - sjemenorn i
5tanll te _ testa u surnama crn ike i u makiji.
RasprollranJenOl t u Jugo,lavlJi - S, H, BH, So,
eg, Ma
Opea r asprollranj enost - zemljc SredozcmljB.
PrimJedba - rod Asparagus zaslupljen je u nMol
110ri sa nekollko zeljaslih vrsta koje rastu u slo-
bodnoj prirodi .

rv,




,
d,
0
j 11,

(Yy
\.

I kllJ8nnc. 2 slnbljlka. popr prosjok. 3. mu$k, cvilOl,
I CV'jot 5 Iisl pOllgonn s pra$n,kom, 6 plod,
uzdu!nl , popr, proBJck
Habit us zlmzeionH penjacica sa vitkom, kuka-
slo-bodilikavorn slabljikorn cile su Inl ernOdijo
tarno-amo savilene, I brioastun I bodljikavim gr an-
cicama 25m duZine. Uz pomoc vl tiea i bodlji
povlla se i penlc oka sl abAla i grana Ilao i po
sl ijenlu I kamcnirn ogradama
KOHl lanka. zclona
Korij enov slslcm dosta dobra razvljen
USl ovl - sreasti ill kopl jash, ko1asli, Ivrdi, cesto
bodljasti na rubu i na 1iHcama, ponokad bijelo
IIi erno sa vilicama na pctoljci.
Cvjet ovi zelonkasto blJolt u klasovima, imaju
ocvljece 11. 6 listie a I 6
Plod I sleme okrugla crvena boba do 6 mm u
pr omjeru sa I -3 sjcmenkc
DOHlJcva U febru!Hu I morlu
BloJoglja prel o.tno dvodomna, ontomoillna, kse.
rotcrmna vrsla
Vri Jeme cvjelanJa - Vltl, IX
176
SMILAX ASPERA L.
Fam. liliaceae
TeilvJka
Sa,sapmlile
,u(lO
IIsol plquanl
Slechwlndc
smllace
rO(jo cervone
l'''l"<';:!''OIp'''',
RsxmnoZavanl e - sjcmenom i vegclativno.
Sisni ste - testa u crnike, u makiji, si
karama i na ogradama primorskih krajeva, gdje
je naJteSte zajedno sa drugim pcwijusama. Aspa
ragus Belll/loNus. Tammus communis, Lonice:IJ
.mploxiJ i drugim grm!jem.
Rs sprost r anienost u Jugosl avi)1 - S, H, BH, Gg
Opea rasprostranj enosl - podruCt9 Medilerllna
do Sirije.
Prlmledba - kod nas se rijetko susretc uz obalu
mora I Smilax nigra Willd. sa sr coliko produfe-
nim i oskudno bodljastim lisl avima i sa crmm
bobama.

177
RUSCUS
ACULEATUS L
Fam. Liliaceae
Veprina (bodljikava),
kostrika
Bulcher's broom
Iragon plQuan!.
houx-lrJqon
Mauscdom.

BrUSCQlo. sp'uncggio
.".""," ,oe",
Habilus - zimzeleni grm 30-80(-90) em visine
sa razgranatim i uspravnim sl ablom.
Kora - zetena, lanka
Kaf ijenoy sl slem - veoma razvijen. bez izraienc
iite srcanice. Prodire u zemljlsle aka 70 em
Lislovi - silni ko1asti, Ijuskavi, nalaze so na
zelenim, krulirn na vrhu bodljikavim, do 2,5 em
dugim lil okladijama kaje oblikom podsjccaju na
lislove.
evielolli - neugledni. silni. zelenkasto-bijeli, jed-
naspolni i dvodomni, a nalaze se po 1-2 na gor-
njaj sirani lilokladij 8, muski imaju 3 prasnika ko-
ji su filamentirna srasli u cijcv, a ienski imaju
tueak, koji je omotan ovojem s<lstavljenim iz me-
dusobno sraslih zakr21jalih prasnika
Plod _ boba, oko to mm u promjeru, koja Ie raz-
vijena u sredlni ti lokladije.
Sjem@ _ okruglaslo, velitine zrna kukuruza, SVI-
,el'ozulo, po 1-2 u jed nom plodu
Biologlja - dvodomna, enlomolilna, kseromorlna
vIsta U vo..:i S redukciJom lisiova doslo je do
preobraUlja kralkih ogranaka stabla u posebne
lislolike organa zvane /ilokladije ill kladodije, ko-
je su ograniccnog rasla
Vri jeme cvjctanja -HI, IV.
Razmno;i:;3VanJc sJcmenom i vogelalivno
Stanl sl e - cesl a u primorskim sumama: makiji i
garizimU, nn boljul) zcmljlstlma I u zasjeni, 1510
t ako. nalallmo Je II kserOl ermnim i umjerenim
hr<lstoy,n\ !lumnma u nase zcmlj e.
naro
cllO
po obodu Panonlje. Panje se j do 1000 m
nadmorske VISon(!
Q
,
1 2. stablflka, popr prl!sjek, 3 muski c V'l el
odozl0. I sa slrane, ien3k, CV' lct. 5. plod, 6 plOd,
uzdu n, presJck. 7. s]emenka
Rasprostranjenosl u Jugoslavil; - S, H. Bt-1. Sb,
eg, Ma
raSproslranjenosl - zapadna, juzna, jugo-
Istocna EVfOpa, M. AZljS, Krlm. Kavkaz Ir," oJ"
Afrika ' ,".
Primjedba - dekorativna vrsla koja se masovnO
za. izradu posmrtnih vijenaca U nfl-
rodno) medicinl se Upolrebljava kao diurClicl;o
sredSlvo



,
O'Q
1. slabljika, popr. presjek, 2. mu!kl evl)s1, 3 ptdnlk.
. vanjski IIs\ perigon., 5. unulraSnj! list perlgona.
6. plod. 7, sjemanka s dvlju bonih slrans
Habitus - zimzeleni polegH grm, sa proslim ill
slabo razgranjenim slablom, visine 20-40(-60)
om.
Kar. - svijetlozelena, tanka. uZduino i zbrazdana.
Korljenoy sllte m - osrednje razyijen, puzajuci.
Us loyj - IjuskaSl i, lancelasli aka 15(-25) rnm du-
gl I aka 4(-10) mm najsirl u srednjem di-
jelu, usllj eni, nalaze se na sred/ni etiplicnih iii
lancetaslih, ko:!astih, na vrhu u!!ilJenih, ali ne
bodljasl ih, 5-12cm dugih 11,5-4cm siroklh me.
kanih ,tlokledila.
C'"jel ov! - neuglcdnl, po 3-5 U pazuhu listova.
Peri gon zelenkastobijel, aka 3 rnm dug,
Plod - jarka CfVena boba, do 12 mm u promjeru.
Sjeme - po 1-2 u jednom plodu, velitine una
kukuruza. svijetlosmede.
Blotogl jll - dvodomna, entomollina vrsta. DObra
podnosi zasjenu.
17,
RUSCUS
HYPOGlOSSUM L
Fam. liliaceae
Veprlna mekollsna
Haderoblan
ur.\ltUa
Vrljeme cvjet.nja _ IV, V.
Razmnof. v . ... _ sjcmenom i vegetativno.
Sianl i le - sjenoyite listopadne sume montanog
pojasa. Naj bolje uspijeva na bogatom humoznom
zemljiitu male ki selosti.
RasprOllranjenoal u Jugoslavlji _ S, H, BH, Sb,
Ma.
Opee rasproslranJe nOSI _ srednja i jufna Evropa,
M. Azlja, Krim, sjev. Arrika, oslNo Madeira.
Prlrnjedba - veorna lijepa dekoralivna vrsla, koja
se mofe kullivirati u vrtovima I parkOYima. na
sjenovilim mjestima.

LlTERATURA
(za detaljnije izucavanje dendrotogijel
AKAAEMHH HAYK CCCP, 1949-1954: Al' pc'lJMI II K\'CTa plllllm CCCP, MOCKBa-
ACIIIII II p a \ .
AMANN G , 1956. Baume und StrAucher des Wal des, Neudamm.
ANte M, 1946. Dendrologija, $umarski prirucnl k I, Zagreb.
BE1SSNER L, 1909' Handbuch der Nadelholzkunde, Berhn.
BEISSNER L. & FITSCHEN J .. 1930: Handbuch der Nadel holzkunde, Berlin.
BLEele V. & HORVATIC S , 1967: GymnospfumBC, Anali tlcka flora Jugoslavlle, Sv. prvi, br.l ,
Zagreb.
BOPOAHIIA A. H. II ,\p., 1966: .. K\o.: IaPIIIII;:n CCCP, MocKua.
BOHNERT E .. 1938: Die wLchllgsten Erkennungsmerkmal e der Laubgeholze 1m wlnterli chen
Zustande. StuUgart.
CSAPODY I. & CSAPODY V & ROn F . 1966: Erde! f6k as cserJek. Budapest
t.IEPIISlBCKH 11., I1AOlltAKOBA A . HEASI AKOB C. & AHMHTPOB ltB., 1959: A"bp-
ucro II xpaulI lJ I Upll1C 11<1 S\lapml. CU<!>ml.
DALLIMORE..JACKSON, 1961. A Handbook 01 Coniferae, London.
DEBAZAC F. E., 1967: Pnrucnlk 0 ehnarima, Beograd (prevod s Irancuskog).
DIPPEL L, 1889-1893 Handbuch der Laubholzkunde. Berlin
DOMAC R. 1950. Flora. Zagreb
DOMAC R, 1967. Ekskurzij Ska fl ora Hrvalskc i susjednih podrucja. Zagreb
DOSTAL J, 1950: Kvetena eSR, Praha.
EGGER H. 19418: Ole wichUgsten sommergrunen Laubholzer im Wmterzustand, Wien.
EI SELT M G 1960: Die NadelgehOlze Radebeul.
ELWES & HENRY 1906- 1913: Trees and Shrubs of Great Britai n and Ireland. Edinburgh.
EM H I 1967 Pregled na dendrollorata na Makedonlja. SkOPJe
ERKER R., 1957 Opis gazdnoga drevJa In grmOvj8 (Dendrograllja). LjublJana.
ETTINGER J ,1890 Sumsko drvee I grmlJe. Zagreb
FENAROLI L . 1967 Gil Al beri d' Ualia Mil ano.
FIORI A, 1925-29 Nuova Flora analltl ca dUalia. Flrence
FITSCHEN.aOERNER. 1959' GehOlzflora, Heidelberg
FOURNIER P , 1951 Arbres arbustcs et Fleurs de plelne terre. I- III, Paris.
FRANCO A J. 1943: Dendrologla lIorestal , Ll sboa.
FUKAREK P, 1959' Pregled dendrofl ore Bosne I Hercegovme. Narodni umar, Nr. 5I6.
SaraJevo
FUKAREK P . 1965 Nae IIstopadno drvece i grml Je I (raspoznavanje vrsta prema izboj cima
I pupovima), LJubljana
FUKAREK P. 1967 Inlernalional dendrology society, Yugoslav tour 1967 (Maps of areals).
Saraj evo
GIPERBOREJSKI B. & MARKOVIC T , 1952. oendrologija Sarajevo
HARLOW W M & HARAR E S, 1950 Textbook of Dendrology New York. Toronto London
HEGI G 1906 31 lUustrl erte Flora v. MlttelEuropa, Ml! nchen
HEMPEL G. & WILHELM K . 1889 99 Ole aaume u. Slraucher des Waldes, I-III. Wlen.
HICKEL A 1932. oendrologle forestlere. Pans.
HOFMAN J , 1951 Llstnace v late, Praha.
HORVATIC S . 1954. lIustri raR! bili nsr. Zagreb.
JAVORKA S . 1925. Magyar Fl ora (FIOl a HungaflcB). Budapest.
JEGLIe C. 1948 Kako prepoznamo golo drcvj e. Ljubljana
JOVANOVIC B , 1951 Prlrucnik La odredivanj e dendrofl ore I. (Comletae. SaIiCQC8ae).
Beograd
JOVANOVIC a . 1967 oendrologlJa sa osnovlma tltocenologlj e. Beograd
KLEIN L 1910 un5tUe WaldbOume. SlrAuchor und Zwor9holz90w.ii.&che. Heidelberg
KLIKA J 1951 oendrologie. dfevmy. Lesmclvi. Oil I. sv 2. Praha
KLIKA J 1930 Oendrologie. Praha.
KLIKA J 19.17 Pupam, 7vl aAlni ol1sk z Naui:neko slovnika lesnickega, Brno.
KLIKA J 1947 Lesm dfevmy. Pisek
KLIKA NOVAK$IMANKAVKA. 1953' Jehllnal o. Praha
KNJIGA 0 TOPOLAMA (prevod sa njema{; kogl . Beograd 1957.

Oendrologle, Stuttgart.
Ole LaubgehOlze, Berlin.
Die Nadelgeh61ze. Berhn.
Handbuch der Laubgeh61z9, Bd. I. 11 . Berlin und Hamburg.
Blume Europas. Berlin und Hamburg.
(sa saradnlcimaJ, 1969: Mala flora Siovenije. Ljubljana.
' i spontane dendroflore Siovenlje. Gozdsrski vesl nik, 5t.
SILVA
SILVA TAROUCA E
Wien
drvece 1 !lblJe
stramy a kel e a parkO. Praha.
lesO a
der Blume
C . 1923 Unsere
C., 1923 Unsefe
C. 1923 Unsere
CTEcz,AHOB S . 1934: ACUAj)O\OrllSl ,
CTECI>AHOB S., & rAH4EB A, 1953' AAHAPOAOru., CO<j>II .
CVKAQEB 8. H.
t
1934: ACII;\po.\OntR, AemlHrp1\A.
SVOBODA P., 1946 lesni rostllnstvo, v Pisku
SVOBODA p. 1949 v Zlma, Praha
SVOBODA P ,1954 Les", dfeviny a Jejich porosty, Cast I-Ill, p,ah .
SUMARSKA ENCIKLOPEDIJA, 1, 2. Zagreb, 1963.
UGRENOVle A., 1953 Trsteno, Zagreb.
VESELl 0 , 1951 Osnovi lumarske botanlke, Sarajevo
WALTER H . 1954. ElnfOhrung In die Phltologle. Bd.lII. Stuttgart.
der Zenl raleuro
Bd. I, II. Jena
Wien- Leipzi g.
WieR-lei pzig.
. Leipzig-
WILLKOMM M, 1880 Deutschlands Laubholzer 1m Winter, Dresden.
WILLKOMM M., 1887 ForsUiche Flora von Deutschland u. Oesterreich, Leipzig.

183
RJECNIK"
botanleklh 'ermlna, Imana Writ. I varl)a'a.a, dlJagnostleklh .lrIb .....
t. porlj.kle Iman. rodov., upot,ablJanlh u ovoJ knJIzt
AlII .. : Ime za Jelu kad Riml)ana:
Acer: Ime za javor ked Aiml'ana, vjerovatno cd lat. dcer = oltar, illjat, zbog obllka IIsnlh
refnleva;
lIeldon"n ('cidus klseo. gr. phllos = prlleteli): koll voll klselu podlogu, druglm rij.elm.:
koil Indlclr. Isprana i siromaAna. apodzoljen. zemij!!ta:
aculeillua: bodljikav;
acutlf61lua: !.lIjastih lislova;
adl.rlngens: sradstva, IIlek koji ima o&obinu da steie povriinu sluzokofe i povrlje(fene ko!e:
Aasculua: cd lat. eSCB = ielo (stoena hrana) ; Gtel I Turcl au ad davnlna upotrebljavall sjema
kao Iijek za konja (A. hlppocastanum - kanlskl kesten):
Htnensla: po pla!)lnl Etna (3269 m) na Sicilljl;
agrlkuHurII: poljoprlvreda, zamljoradnja;
.... nll. (achaenlum): roika - dveplodnlcki, podrasll. suhi nepucavac 8 )ednom sjemenkom,
kola nl)e tyrslo srasla s usplodem;
.kUnomorfan: (gr. actls = zraka, morphe = obUk) ; cvljet koll se mole podllelltl sa vile od
2 uzdufna presjeka u pribl1fno jednake dljelove (radijalan. multilateral an) ;
.lblmargln6tul: bljelO obrubljen;
albUl: bilel :
alkaloldl: cine grupu organakih spoleva blljnog porljekla. koll se odllkuJu Jakim flzlololklm
djelovanjem ns covjBeljl I !lvOlinlski organizam. Onl djeluJu jako bazlcno zbog prlsustva
atota;
AInu.: Ime za johu. kod Rlmljana; vJerovatno od kellsklh rljecl lusjed I voda. u vazl sa
vlafnlm stanltem joha;
al.,.trll, alp6lter lpHn: alpakl;
altH .... : a!tajakl, sa Altaia;
eluvlalnl: nanosnl, naplavnl :
Amel6nchler (gr. melon = jabuka, .gch.'n = akuplj.tI. nalme grlo) : plodovl Imaju opor ukus;
amplexlc6ulll: koll obuhva6a atabljlku;
Mnplttuda (lat. obujam, proslranstvo, Ilrln., opseg;
am,plofcln: sllean bademu;
a .... robljll: flvol mlkroorganlzama u odsustvu vazduhs;
anlloglla: sllcnost Izmedu dvlje stvarl iii polava:
Andr6medll: Line ju je nazvao po mllskoj Andromedl, k6erl etlopskog kralla Cefeusa I Kaslo-
pale, kola se takmlella u Ijepoll sa Junonom;
andreceum [androecaum1 (gr. anar, gen. andros - mUf. olkos = sian) : kolektivna oznaka za
mulke cvJetne dlJelove;
anemofllno, anemogamno (gr. anamos = vletar, phllos = priJalelj): prllagodenoal nB oprall-
vanje pomo6u vjelra:
anemohorno lirenje (raallavanje) /dispergar/o anemochora/: rasljavan)e sjemena iii plodova
vj_IrOm (npr. sa krllatlm plodovlma: Betula, Fr8x/nus, Acer; krllallm sJemenkama: PInus,
Ables, Plcee; s prlplodnlm _aparalom_ za lelenje: Tilla, Cot/nus I dr.);
antera (gr. antMros = koJI cvjeta): pralnica, koja nosl pralne kesl ce, IJ. mlkrosporanglfe;
anthelmlnlleua: sradstvo za istjerlvanje gllsta;
.panza: grbavo zadebljanje na Ijuskama Allarkl kod berova (Pinus):
appandlcul6lU1: sa prlvjesclma;
aqulfoll
um
: aquila = orao, lolium = list:
.rbOrMceRS. arb6reua: drvenast ;
ArbotUS: Ime za planlku (Arbutus unedo) kod Rimljan.;
Arceuth6blum (gr. arkeuthos = kleka, bios = 2.lvot): kojl iivl na klekl (JunlpfJrU$ 8KYCedruS);
PrJ .. ,lavll. nlu ovoa rlltnlk' l ulor .. koriltlo , Ijl dltlm d)ellm. :
IJHrner F., tatchlnw6rtl rbuch dlr bolanlachen Pltenzennemln. Blrlln und Hamburg.
all,le V lf153: EUmololkl botenltkl r.tnlk. SarlJlvO.
H .. I a., 180&-31: !IIultrllrte Flore v. MIIIIIEuropa. MOnchen.
lchuMrt R. a W .. ner a., 19112: Botenltchl Pll l nzlnnlmin \lnd Fachwlrt. r. Ll lpzlg.
Wlt"",hn R. H . .. stitzel P., 1055: Oil botanl,chln Pltanzlnnamln. GtlUln.
z.,ncMr R., Eneltl .... IlItchhelm G 1114: Handw6rterbUch dot Pllan:r.lnnamon und Ihrl Erkllnmgen, BWUgart.

1-
grozd) : tanll e j e navodcno da. mcdvj edi ArctOIlAphyIoa (gr .rklos - medvJed. staphyle
I1(ttplqau crvene plodove,
..... oblaa\ rasprostranjenJa neke vrsle,
.. erebrnastoblJel
1irI .. grake tme za mukinJu oblORU (Sorbus ar'. IL J Crantz) .
1IO.ut: suha grof:dlca) : mesnati suhl omolal:: (npr. kod Use (Taxus). kuri ke (Evony-
IIIUS) ltd
......... ' poll.kl ,
IllbUlaalJi:: fau u rumjenl malerll e u jednom organizmu. eij l je rezuli al izgradnja slotenih
matarlJ. Iz prOSI'Jlh
..... 1 .... : produktl aslmllaclje;
IIkorbIMuldleUna: vitamin C, I). antlskorbulnl vitamin kojeg naroeilo Ima U sipku, limunu,
nlranel, paprlcl. per!unu ltd.:
.-oIIaeIJ.: olnovoa jedlnica u slslematicl fitocenoza (2. bilina zajednica sa odredenim
UorlstlCklm sastavorn).
MPlragUl: Ime ze iparglu kod Grka ad spargeo
danaka kOj! 88 odgajaJu keo povr6e;
..,.kt: Izgled,
.aper; hrapav, teklnjast:
izbljam; zbog sposobnosl i Ijeranja iZ
IlUCUpjrlUl: (aucupflri avas capBrB _ plice hvatati): zbog upotrebe plodova od Sorbus
aucupar/a L .
..... "111' lufnl,
IUSIrfacus: austrljskl :
autohton: (gre. auto+chtoon = zemlja) , samonikao, slarosjedilacki , koji oduvi jck pOSloji oa
jednom mJestu, u jednoj oblasti ;
autohoriJa (autoahoria): fasijavanje plodova iii sjemena bez stanisnih l aklora ,
lutumnilll= jesenji (Iat. BulUmnum jesen);
..,.. .. 0: abelanski (Abell a grad u Kampaniji - lIalija) ;
lVk:ulirll ('vlum pUt j!) ' slufl za hranu pticama:
babyl6nlcus: babil onski,
blccitUl: sa boblcama (Iat. baas. baecB bOba);
balzam: mel em.
ba.lard: kri!anac, hibrid
bazJftlln (gr. bllSls osnova, baza, phylos = prijatelj) : koji voll bazicnu podlogu :
Mrberl.: od arapskog nazlva barbarys Z8 pl od ove btllke. za koju se smatra da su je Arab-
Ijanl prenijeli iz Berberij e u Alrici ;
lelula: Ime za brezu kod Rlmljana, vjerovalno galskog poriJekla. POSIO se biljka kod Pl ini ja
naziva 1 arbor galliea .. :
biocenou: flvol na zajednica;
blogeognltlla: nauka kola prout ava zakonllosll rasprOSlranjenosti bilJnih i zivOtinjski h vrsla
na zemlj l. $10 zna1 rasproslranJenost flore i laune, kao i njihov istorij ski razvoj.
bloIoglJa: u Alrem smlslu nauka 0 21vim uopste:
blolOpl: llvotna staOlAta. tj. posebni dljalovl naseljenog proslora, koji se odl ikuje specifienim
komplekSom ekoloAkl h ' aktora.
bla".,.ana: Rihard Ursini B la gay (1786- 1858) , kranj skl rodol jub, koji je imao velikog inlo
resa za billnl sv!jet. PronaAao 23. maja 1837, novu vrstu roda Daphne. koju je poslao
botani caru H. Freyeru na delerminaclju, koji j oj daje ime u cast pronalazaea: Blag81cv
(Daphne blagayana Freyer);
Borbaslana: Vincze T61 B 0 r b as (1844- 1905), pozna!i madarski botanicar;
bornmuellerl: J, B 0 r n mull e ( (1862 1948), kustos herbara Haussknechl u Welm,Hu (grad
u DDR). Izuzetno dobar poznavalac 1I0re Sredozemlja i Qri jenta;
boInlacus: bosanskl :
braldela (bracteatus) ' zalistak;
brlzoid.s (Briza gr. .,dos izgled). zbog shtnosli sa Brlza media;
bUigiricus: bugarski,
IC.xus (ocI gr. - kUllja) ' j er se u starom vijeku simSJrOVo drvo upoll oblj avalo za
IJenj e kutiJa Z8 liJekove:
canius; sivoplav,
callunl (od gr kallunein cishll, mesl l) ovabitjka se upOlreblj ava za pr.lvl j anjc motli ;
camputrla (Iat campus ravni ca. polIO): pol,skl,
campyl6podus: krlve, zavinute stabl,ike;
Mn6t:cenl: slvkastobrlel:
cinua: pepelJastoslv;
upltitua: glavicas!,
.reua (capr" koza) slut t 1a hranu kOlama,
oaprifoIlum (capt" koza, phylJus 1151),1510 znaCenJO kao gOle,
GIl ... rod Alleva (carero casali); bi l jka je UPOhcbl j avana za nbanjo i Slruganj e:

.ciJJcUI: Iz Kan)8 (pokrajlna u M. Azlji),
Cimen; crven kao meso;
AroIlnlinus, ClllOllnltnlll: karollnskl (USA) ;
carpfnlfonUl: sa lislovlma kao kod obltnog graba (Carpinus betulus);
carpinus: Ime za grab kod Rlmljana;
CiI.ti .... (gr. k.sf.non = keslen)' u:zelo valida Iz armenskog - kaskenJ. III molda po Kaslanu
nB Crnom Moru, odakle je kesten od davnlna poznal ;
CIIthirthiCII: kofi t isti, olVara,
caucilllcus: kavkaskl,
CeJtil:. od gr keJ/o - gonili, tJarall, Izvedeno ja kelUs onal koj l tjera. tj. bit; upotreba
tvrdog drvela za Izradu itapova za blO;
cephlll6nlcua: prema oloku ((ephalonia (Grt ka);
cern ... : ime potlte Iz kurdsko-iranskih Jezlka, gdle oznaOava u prvom redu treinJu (Cerasus
avlum (L) Moench] ;
Ceratonla (gr. keras rog): obllka mahuna popUI raga,
C'rdI (gr. karkis = tkaOkl eunak) : zbog obli ka mahuna;
c6rri1i ( .. c{mus.): Ime za jednu vrstu hrasta kod Pl inlja i Kolumele;
chlmaeclrlf6llua: zbog listova kao kod dupeaca (Teucrium chsmaedrys l.);
cMmaecyparill (gr. chamai nisko, po zemljl) I Cupressus;
chalm ...... apllua (gr. chamai - nisko. mespllos - muimula) : dakle palulj asta muimula;
charUecytlaua (gr. chamai - nlsko, polaglo) : dekle, niski. patuljasti Cytlsus;
ch&orocirpus: sa zelenim plodnlm Ijuskama;
ehrysocirpus: f utih plodova:
claVI (cyathium) (gr. kyafhos posuda slitna oljl): naroeile skupine cvjetova. veoma sliOne
pojedinaOnlm dvospolnlm cvletovlma;
dll6r1a: lrepljav;
dn6reuI: pepeljastoslv;
Clatus: od anliOkog naziva za ovaj rod, gr. kistos, a lat. cistus;
CI6malla (or. klema = vrtlka): Ime razliillh povlju!a kod Grka;
coccfneua: grimltnocrven;
coeriileua: plav:
coggygrla: itnakafena grOko Ime biljke .. kokygea .. , odnosno latlnsko coccygea- ;
colurna: lijeska;
Colute.: kolutea, kod Teolrasta Aib koji navodno ne padnosi kresanje (kolouein). Za prenos
Imena na danaAnj i rod bila je presudna svakako sliOnost sa gr. kollos = Aupalj (zbog
mJehurasllh plodova). C. arborescens L - pucalina. grohotua;
commun" : obiOan:
co",'rtua: tbljen. skupljen. stileinjen:
corditus: srcollk:
corl*rlua (Iat. corium - kola): zboO Ji ic!a sa tanl nom, za ! tevljenje;
Cornua (Iat. cornu = rog) : upuc!uje na tvrdoc!u drveta:
comlitua: rogal:
ColOnUla (lat. corona = kruna) : zbog izgleda evasll ;
Coryllua: ime od gr6kog kerys-Alem, u vezl sa zelenlm ovojem koj i pokriva plod;
CoOnua: kod Pllnija ime jednog apeninskog grma od kojeg sa dobivala purpurna boja;
COto .... ster (lat. cydonia = dunja, ad pridjeva cydanl us izvedena coton.us, t.mu je dodato
lat. aster slitno, nelik) If. nalik na dunju;
crataeglf6llua: s trnovitim listovima (Izvodenje od crsteegus vrlo neodredeno) ;
Crataqua (gr. krataios = t vrst, izveden anliOkl nazlv gr. kretsigos) : oznaf avao je vrstu ovog
roda (C. azsrolus). oile je drvo, kao i kod ostallh vrsta, pri obradl Ovrsto;
ere",,'ua: tupozubljen, narovaian;
c'"'UC ..... eNten"': kretski ;
crfspus: kovreav, kudrav;
croaUcus: hrvatski :
CUP''''''': antiOki nazlv za. Oempres, kod Grka kyparlssos, a kod Rlmlj ana cupressus;
CyUsus: od antltkog nazlva za Vl'8tu Medlcago arborea, kofi je uzet za ovaf rod;
dalmllUcua: dalmallnski:
Daphne: u anli Oko doba, kod Grka, naziv za lovoriku (LauruS nobllls) uzet za oval rod:
declduua: koj l lako opada:
decumbens: lefec!I, polegll;
dendro(dea: drvenssl;
Dendrelogll
a
(dendrogral1is) (gr. dendron = drvo, l ogos = fijeO. nauka i gratein = plsatl):
nauka 0 poznavanju drvenastog bilja, Ij. drvec! a i grmlja;
delrltua: skup djellc!a nekog lIjela poslije lizit kog i mehanickog raspadanla;
dlhaziJa (gr. dIs - dvaput, chss;s = pukotlna) : cimozna cvast kod kOje glavna csovlnG pro-
Izvodi dva ogranka:
dlscotor: razli cito abojen, eren:
dlurMIcua: sredstvo kOje tjera nB mokrenje;

dWarlc6IUI (dlvarlcira reilrltl)- raAlren.
br6Mra (ar dlO$O$ = ros.)' zbog I.epljlvog sekrela Ihjezda za valenje, koji se na suncu
-J-II kao rosa (01'O48{. rolund,folla rosulja) .
ctulMaI": po gradltu Davin (Oulno) u Trltanskom zalJevu:
dvodomM bllJke (p/anl. dloec/a. p. dlo/cia): one vrste kad kojlh Jedni induvidui nose sarno
molk_ a drugllnduvldullsta vrste sarno tenske cvJelove (Salix i dr.);
dwotpOlln CYlJat (llos hermaphrodilus): evl jel koll ima pra6nitke (mu!ka (0' )) i pledne
(tanaka [9)) dljelov8 (vidi pod .. jednospolan-) .
ebulUI: rlm,ko Ime Jedna vrsle zove (bazga) [Sambucus};
.. laid (faktorl) obuhvai:aju f!zitke, hamljske i blololke olobine zemlJi!ta kao i osobine sli-
Jena nR koJlma se zemlj,lt. razvlja;
edIfIlndorl: vrste kole !zgraduju neku zajednlcu. Shv.cenl u najl irem smislu . "om su sa-
llaYnl elanovl zelednlce, ko)1 uvjeluju njezln opslanak. odreduju njezinu strukturu i pro
l%Vode u zajednlcl najveei uticaj " (H 0 r val . 1949). Pojam edlhkatora uveo je u nauku
Braun Blanquet (1921), shvallv61 Ih uglavnom dlnamlCkl. a njlhOvO OpCenllO znacenje raz
radlll su nepose PoplawskaJa, Sukaeev (1924). Lavranko (1947), Sokoiov (1947) (Horvat.
11149)
........ : r .. prostren)en;
epemplar (Iat. exemplum prlmjer, uzor); prlmjerak;
egzoWi: slrana vrsta.
BoIogI .. (gr. olko. = okolina. Iredi na; logos = nauka) : nauke koja proueava odnose orga
nlzama (bllJeka I .tlvolinja) I .2:ivotnih zajedniea (blocanoza) prama uslovima spoljasnje
lredlne. keo I uzajamne odnose Izmedu .tlvlh blea,
_ja,naglb;
ekIotrotan (gr. ektoB - vanlskl. traphe ishrana) : hlle gljlva se ne naiaze u samim' celijama
korljen VK .u sarno tijesno priljubtjene uz njihove zidova (vidi pOd miko
r/u-);
....... : 'lIsak, naotll;
6!egana: Izabran. ukusan, kleen;
6merus: Izvodenje neslgurno, molda ad gr. hemero" pilom, blag;
ernmenagogum: sredstvo kale Izazlv. menstru8clju:
il!mpetrum (gr. flU - na, petros stIJena) : zbog mjesi. gdJe raste;
endemlU: vrste .. ogr8nleenlm are81om, tf. vrste kole su ogranicene same na jednu. cesto
Yrlo u.ku, oblest (no yelitine nile bltna) :
endocarp 'endocarplum/ (gr. endo unutrsinJI. karpds - plod) : unutraln)e oplo"e:
encloozohorl,,: Jedan od naelna rasproltlrsnJa biljaka posradstvom livolinjs ko)e sa hrane
totnlm plodovlma. a ajamanka prolaze kroz enjevni trakt i biva)u izbaeene napolje, esto
na vfto udallenim mlasllma (Juniperus, Rosa, Rubus, Rlbes, Daphne. Hedera, Comus,
Serberls, Viacum, Arctostaphyllos. V.ccln/urn I dr);
endalrotan (gr. 'rapha iahrsna): hile glliv8 prodi ru u 6el ija korlenova. gdje se hrane uglje
nlm hldratima (Yldl pod .. mlkoriza,,) .
eniomoflille: oprailvanje evjalova posredstvom insekata:
epMdr8: od gr .pl na I htldr. UZViknja. vrh. sll)ena. jer bi ljka rasta pretetno na stje-
novilim lerenlma;
epldennil (gr. epl - na, derma - kofa) : pokorica billaka, naJjednoslavniji oblik kolnog
Iklva.
eplgeleno kll"n" (germlnaUo eplgaea)' klljanja p,. kolem sa klieinl IIstiei (kotiladoni) razvi
JaJu Iznad povriln. zemlje (Carpinus, Fagus i dr.):
er.c. (gr. erlke): oznaks za Erica arbona ked antikih pisaea, molds od areiko = lomim;
zbog lomnih grana,
ertoc6rpUi (gr. erlon 'luna, carpas plod) : vunasto dlakavog ploda;
ErIophonn (gr. arion = 'luna. pharos = nose6i) : zbog vunaSlih perigonskih konaea poslije
oCYjetavanja - Vletrogon;
.... 11.: proeea Iroknla zemaflske kore djelovanjem 'lode. leda, vieira (rijena, ladenjacka i
eollka erozlj.);
"l'Ihroc6rpua: la crvanlm plodovlma;
aIr6acus: elrurskl (iz Toskane): .
"aztv la. vjerovatno, po imanu Ijekara Eulorbosa Iz I vi. prija n, a.:
....... : evropskl:
....,... .. (gr au dobra, IIjepo I onoma Ime): ironiean naziv, ler neke vrste zaudsra/u.
a plod Ie donekle otroYan;
.oeIIIor: '1111, uzvllenlJI (komparallv od lat. exd/sus :::: vlsok) :
..... : vllok. 'ilaknut;
...... : Ime za bulwu kod Rlmljana; (molda od gr. phageln lastl; Zbog plodova za lelo)
_'I...... .
fameIto: prama narodnom Imenu .. Iaml, .. u julnoj lIalill zs aladun IQuercus I,unetto Ten.) :
,.... .... : late villne, usko obllkoyan:

nauk. kola 8a bayl proutavanJem poleva per/odltnostl, apeclJalno poJeva u
ftvom ,vljatu;
r4881, crvenosmed;
&rIIlnoet (fflrtllts) : plodnost ;
PIcuI: Ime ze smokvu (drvo I plod) kod Rlmljana. naslul:uje sa da Ie rijet uzeta ad Fenleane;
gr. sykon, dovodl se u yezu sa Ileus;
"laldldlfa (klldocIlje) (gr. phyllon list. kladOB granOlca); listallkl organl (analognl 1181U)
nastali metamorfDlom stabljlke, "pro kod Ruscus (leu/aatus i dr.:
ntocenou: bill". z_ladnrca. prlrodne skuplne u koj/rna su bllJke gruplsane na odredenl na.
ern, ne slueajna vel: zakonomJerno. u toku dugotrajnog istorilskog procese uzaJamne
borbe I prilagodavanja keo I adaptaclJe ne fizitko-hemij ske uslove SpOlj ne sredlne:
ftIogeogratlla: proutav. rasprostranjenost poled/nih bilj nih vrslll I flora, kao I nllhov Istorllskl
razvo/:
mo.ocrologlJa (litocenologlja): nauka 0 biljnim zajednicama;
fftmmula: vjerovatno od lat 114mma plamen, zbog ukusa bill ke Clematis lIammu/a, koil
pall;
Mra: cl.'okupnost svlh biljnlh vrSla neka oblastr;
...,,. pltno: s pumm cvJelovima;
no,.nUnua: iz Fl rence (ltallja);
'aUdlulmua: lako smrdljiv (protriJano liMe);
'olltlua: lianat;
'ormanekllnll: prama fekom bolanlfaru E. For mAn e k - u (1845-1900), koji Ie lalrativao
I floru nallh kraJeva;
Forsythl.: William Forsyth (1737-1804), proslavljenl engieskl vrtlar, dlrektor kraljevskog
vrta u Kensingtonu;
trtgIlla: loman, krhak;
Irtngulus: krhak
Frtxlnus (gr. phraxls = plOI, ograda, od phrasso ogradlli) : poliO sa drvo jasena upotreb-
Ilava za ogradlvanle;
lrutIc6lU1: grmolik, grmast;
Iuacus: smed ;
"llbulus (Iat. galbulosus) : boblfasta Ail arka;
Glrlp: (s. juga Francusk. po narodnom nazivu za prnar Quorcu3 coccI/era) _ vegela-
oila nlakih zl mzelenih f bunova I polutbunova, oblfno ne vllih od 1 m, ve61nom obrazuju
vrlo razrlledene zajednlce; predstavllaju daljl slupanj degradacije zlmzelenih Ivrdolisnlh
Auma I eeslo nastalu kao razullat prellerane jspaN. U natoi fiori, vegetacila garlga pri-
pada poaebnol andamnol svezl Cisro-Eric/on Horvatl6;
Genii": naziv ove bllJke kod RlmlJana (genesIs iii genist.) izveden Ie ill od lat. genu - ko-
Ileno. Jer su mlade grane kolJanaste, iii od keltskog oen fbun;
genulnu.: pravl, prl rodan;
germAnlcus: germanskl, njemakl;
g.nKlum [gynoeceumJ (gr. gyne = tena, vlkos kua) : ko[ektlvna oznaka za !enske cvjet-
ne dlJelove;
glnntll: sl birsko Ime I_dne vrste javora;
gliblr, glibra: gladak, gol ;
gl6ucua: plavozel.,n, sivozeien;
glukozldl: predstavljaJu va!ne darivate saharlda (Iaera) , Onl su vrlo rasproslranJanJ u prl-
rodl. Ve/na npr. blllnih plgmanala pripadaju glukozidlma;
gluUn6tua: IJeplllv;
graefll.: vllak, skladan;
grHeua: grekl;
grlndlf6l1us: vellklh listova;
gronl' (corymbus) : cvasl sllfna grozdu, gdle poledlnl cvjetovl lefe u Istol ravnl, !ito znael da
1m Ie cvletna petalJka razllelte dufl na (npr. kod vrsl a roda Crstaegus I dr.);
IIrOSHdenUllul : grubo nazubljen:
u .. .,.rb: masa sfi6na Ivrdom kaufuku. Dobiva sa koncentri sanJem mljefnog soka bilJaka
II (npr. u korl raznlh vrsta roda EvonymuB 1 dr.). Dobar je Izolalor toplole Ie Ima prlml enu u
elaktrotehnlcl;
htbitua (Ial hAblrus - Izglad. oblik): obllk. spolja!njost. spoljalnjl Izgled (opti Izgled slabla):
hale.,.na.a: po gradu Alepu u Slrl jl;
haloPle: bllike koja su ,fivotu na zaslanjeni m zemlJl ltlma;
hau.torlja (haurlre crpsl l) : organl za slsanJe kod parazlta:
hlbtCirpu.: pahulJaslih plodova:
tlJcltra: (gr hedra - pOdloga. tlo) Jar je bUlka prl fvr!ena za podlogu. Drugl navoda
41 Je od kallskog hedes ute, na kole brlljanovo ,Iablo donakle Uei;
..... relahlh prama njemafkom bOlanlfaru T. von He I d ra I ch u (1822- 1902);

he1lo1Hne blilke: bUJke IVI.tll, bUjke koje se razvIJaJu u usJovima pune dnevne svjetrosli, one
ne podnoae zasjenu;
HellHptrma: (sperma sjeme), sJemenke nose na ledima u viAe redove duge, zrakaSle
papU.,
"'11x: zavoJlt, splralan:
herb6ceul: zellast,
hermafrodllan (1108 hermephroditus): dvospolan CVjet;
heteroftllJa (or h't'ros = razliOit, phyllon = list): polava da se na iSloj biljci nalaze lislov!
razliullog obllka.
heterophjllua: razllOllih listova;
hlbrlcl: krlmnac, bastard;
hIgroftte: (gr. h-ygr6s - vldan. mokar, phyt6n = biljka) ; biljke kOje su prilagodene uslovima
veama vlafnlh stanlAta.
hlpogeli!:no (klilanje) [germ/natlo hypogaeaJ: (gr, hyp6 = ispod, gee lemlja); pri klijanju
ostaiu kotlladoni (supke) pod zemljom:
hlpp0c6ll1lnum: (gr, hippos kon)): dlvlJI (konjski) kesten;
hlralitul: oporo dlakav;
hJorotll: (gr. chloros zelen. fyI/on = list) ; bllJno zeienilo pomacu kojeg zelene biljke na
svjetlosti stvaraju organske materije iz neorganskih:
holandlcuI: holandskl:
Holandlka bol.I' brtleltova: uzrokuje suAenje fivlh briJeslovlh stabala. ove bolesti
Ie gl,iva OpMostoma ulmi (Buism.) Nanni (Syn,: Cerastomel/a ulml (Schwarz) Buism.J.
Bolest Ima epidemljski karakter, a prvi pul je konstatovana 1919, godine u HOlandiji, Ie
,0, Ie adatle lime. Smalra se da se kod nas od ove bolestl osuilo oko 30-SO la brio
jestova,
Hom6gyna: (gr. homos _ istovremen. gyne == fena); jer se istovremeno sa hermafrodilnim
cvJeto .... ima nalaz! jedan red tisto fenskih cvjetova na rubu iste cvjelne glavice;
horizont6lll: horlzontalan, vodoravan;
hortlkullura: (Iat. hortus vrt): vrtlarstvo:
hOlDI: H 0 s t N. T. (1761-1834). austrijskl lijetnik i botanitar:
humUlllus: nlsko polegao:
humut: speclfll:na pedogeneti6ka tvorevlna, organska materlja u zemljilu u svim sl adijima
malamortoze. Prj tome sa u svakol fazi razlaganja smlenjuju razli6ile Grupe organizama:
hypog16aaum: (gr. hypo = ispod, glossa jezik): zbog jezi6astog izgleda lilokladija kod
Ruscus hypog/ossum I druglh vrsla,
Idaeus: sa brda Ide na Krell:
lIax: po nazivu kod Rlmljana za vrslu hrasta (Quercus ita,,): prenoenje Imena ustijedilo je
zbog sh6nostl hslova:
IIIjrtcuI: Ilirskl ;
Impl'xua: upleten, zaVlnut.
IncilnuI: slvobijel. pepeljast :
Indlkator: (lat indicator pokazivaO ukazivaO): slvar ii i pojsva koja ukazuje na neslO, U
ovom slu6alu blljk&. kOla ukazuje na odredenu kiselost. vlafnest. sastav zemljista ild:
InlraapeclJakl: kojl sa odnosl ns laksone. po rangu nlte od vrste:
Integer. 'ntagrum: 6ltav. nerazdljeljen. Ci jelog ruba;
Inlenn6dlua: srednli :
Internodl): (inter Izmedu, n6dus = kOfjenee): die slabla koji se nalazi izmedu dva kotjen
cals (nodlla),
It61lcuI: lalijanski:
)ap6nlcua: iapanski :
Jednodomna blilka (planta monoeica, p. mono/ca): ako sa ns jednoj te iSloj biljci nalaze
muAkl i tenski cvjetovl :
ladnollPolan evllel: evilet koji sadrfl iii sarno prasnlOke (mu!ke) l ei' 1I0s masculinusJ i ii sarno
plodne (fenskel( tlos femineusl diJelove (vldl pOd "dvospolan evi jel .. ):
J6glanl: ssfelo od skrat.:enog lat J6vis, (gen. od Jupiter. glans - orah). Ij Jupilcrov fir _
orah obl6nl (Jugfans regia l.) .
'(lnceul: kao sila (Juncus sp ).
JunIperus: (jullenls - mlad i pario radam) : u vezl s lim Alo se upolrebljava kao abortlv:
kalclflll: vrsle kolima Ie .razvol .' pOlrabno pnsuslvo kaleijuma u pod.
lozl, III su 10 vrsle kOle se nalbolle razvljaJu u prlsuslvu kalciluma, ali mogu oslati , bez
njega
Jcak:Hobne: vrsle kola ne pod nose kalcilum.
blalfuga: bUJke kOle izblegavalu
JJauItrIorll.: (Ial caulls slabll lka; 1I0s, I/OflS evijel): pojava da se cvJetovi i plodovi na-
lue neposredno na slabllma.
1d1dDdQe: vldl fIIokladlla

kllma'ogena, klfmaka: (klimazonalna) zajednlca siofeniia I postojamja flloeenoza kOja naja
bolJe odgovara uslovlma I mogu6nostlma date oblasti. u prvom redu klimatsk.m pnlikama.
U odnosu prema spoljainjoj sredlni kllmaks--zajednica se nalazl u stanJu relallvne ravnOa
tete. relalivnog mirovanja;
konektlv: (connllet.re = spajali); dlo antere ko,l spaja oba okca;
konHI"Y.lor: (Iat. conservator euvar) : doslovno' euvar zbirke. onal kOjl se brine . . ;
konzumlr.U: (Iat. consumere = potroliti); potroiltl. pojesti .
kotschyl: Kotschy Theodor (1813-1866). austrljskl botanlear;
kMroflt.: (gr. ;ceros = sUh. phyton - bUlka) bllJke prilago"ene na viAu suAu vazduha I zem-
Illtta (blljke suAnlh stani!ta) :
kultlv.r, (Cult/var): vrtna forma;
kupula, (CtJpu/a): kod neklh drvenastih vrsta poseban dio u kome Ie smjeten plod; nastaje
razrastanjem i odrvenjavanjem cvjetnog omotaea i cvjelne drAke: sa sazriJevanjem
dova postaje kotasta III drvenasta. u obJiku kapice. odnosno pehara (kod hrastova) III
loptaslog. odnosno jalaslog omotaea, koji se otvara zaklopeima (kod bukve). Povrlna
kupule mofe biti Ijuskasta iii sa lislastim, Ailjastim iii bodljikastim izraltajima;
kuralor: (curare - brinutl se) ; staratell. onaj kojl se brine (npr. brine se 0 zbirci i dr.);
IHVis: gladak. ravan;
lanugln6sua, I.nuglneus: fino vunast ;
L6rix: Ime od lat./ardum, laridum = salo, mast; odnosi sa na smolu drveta;
latlt6l1ua: iirokolistan:
lau...,I.: mali lovor (u vezi sa slienoAl:u sa liCem lovora /Laurus nobllis/):
lautH611u.: koji Ima IIstove sllene lovorovim (LBUruS nObilis);
Laurua: antieki naziv, kod Plinlla, za lovor;
lenUscua: ime za jednu egzoll6nu biljku (Sehinus molle);
lelodrpus: koilima glatke plodove:
leuc0c6rpua: kojl ima bijel plod;
leucodtrmla: kojt Ima bijelu koru, bjelokori:
Ugllatrum: od lat. ligare = vezati . jer su vilke grane pogodne za pletarstvo;
IIjan.: biljke sa dugaekim. tankim stablima koja putu uz drvete III neku drugu podlogu;
litoral.n: (Iat. litus, litoris obata) obalni. priobalni ;
Lolaeleurla: Jean louis Augusta lo i s e leu r-Deslongchamps (1n4-1849). franeuskl Ijekar
1 bolaniear. autor djela .. Flora Gallies_ (1828) ;
Lonfcera: po njema6kom Ijekaru i bolanlearu lonieeru; A. lo nil z e r (1528-1586) :
Lorinthus: od gr. loron - kaii i anthos = evljet; zbog Izg/eda kofastog lisla:
IliIeua: lut;
L,cop6dlum: (gr. Iykos = vuk. podos nogal Ime za crvotolnu:
.... ced6nlc .. : make<fonskl;
mBCl'OCllrpus: krupnoplodl:
m.crophjllua: krupnollstan:
IMcr6stemon: sa vellkim pranlclma;
macu16'us: pjegav:
mih.leb: arapsko Ime raHllke ICer"3us mahaleb (L) Mill.];
milor. mij .. : veel :
maklJa: (pO korzikanskom nazlvu za formacllu); vrlo gusta, zatvorena formacija raznog zima
zelenog fbunja (Erica-vrste. Arbutus unedo, C/stus-vrsle, Smilax aspers ltd.). obleno naa
stala degradacljom S.ume easvine;
Mil .. ' od antiekog nazive (gr. ma/on) za ovu biljku I lat. malum njen plod;
.... IyIIM: po Karl M a I y - u (1874-1951), istaknutom i plodnom Istraflvaeu
govake flore, dugogodllnJam kustosu ZemalJskog muzeja u Sarajevu i osnivaeu sarajeva
skog Botaniekog vrta:
mandchllrlcus, .... mandlurskl;
m'a m'aculus: muAk.;
maillm: (gr. mastiche) smola od trAlje. upotrebljava se za lijepljenje;
med16l1a: srednji :
megilatrobllusJ: f enski strobilusl iii -lenaki cvjetovl_;
M6apllua: ime za mumulu kod Rlmllana;
mez6reum: mofda od latinizovanog arapskog mezerium - ubijali. u vezl sa otrovnoi eu bUjke
Daphne mezereum;
mezokllrp (m8S0eBrplum): srednje oplo"e (npr. srednji. mesnati dio jabuke. IreAnje, vllnje
I dr.);
mezome: (gr. menos = srednji, phylon = bUlka) ; biljke priiagMene na umjarenu vle1:nost
vazduha i zemlllAta:
mlcfOCirpua: sitRoplodl ;
sltnolistan;

korlJen), UlJIV8 ako korllena III u korljenu mnogih

znal!aJa za nJihovu Ishranu (mikotroll/a), (vldl takoder pod
u kolaj na.taiu polanova zma, Ij. mlkrospore;
III _mulkl cvjetovl-:
I (pO Monpeljeu u Francuskoj);
vanlSku I unutranju gradu biljaka;
elzaAki florlsl., brlOlog I Ijeker:
I plodova i Iistova kod borovnlce obJ(!ne (Vaccinium myrtil.
communis);
nazlv za ovu bllJku kod Homera pod myrtos, a kod
n Nekl smatraju da je ad gr. myron - balzam. jer su list i plod
MinuI: vrlo mali (palullast).
ntranltanum: neretlJanskl (po naziyu za rijaku Neretvu).
nebrod'nlll: po planlnskom maslvu Nebrodl na sJeverolstol!noj Sicilljl;
nektarlJ: tor nektar = pit a bogoya) , medne .flijezde cVJetova (mednl cl):
nfger. nlgrl, nlgrum: ern.
nlarielM: crnkasl (koji poslaje ern) .
nlveUl: snjelnoblJal.
n6bllll: olmlan. gospodski, ugledan.
nodlum: evor, nodll. kolJence.
orah III oraiClc,
obtudtul: zatupljen.
occldentiUI: zapadn.. zapadnlacki.
offlclntUI: upotrebljlv. Ijekovil.
Ole.: od gr 8/am, a lal oliva maslina;
omorlka: naAe narodno Ime za vrslu Picas omoflka (Panelc) Purkyn6:
Ophlosloma ulml: Vldi pod .. Holandsks bo/esl brIJestovs .. ;
6pulul: kod RlmlJana Ime za Acer campestre, preneseno na Viburnum opu/us zbog slicnosii
IIslova;
orblcularll, arblculat.:
Oreoherzogla: prema prof. drT. Herzog-u. profesoru bolanike Univerzitela u Jani (ODR).
Pozna! po broJmm naucmm ekspedlclJama Izvan Evrope Autor djel4: " Analomla der
Lebermose- (1925), - Geographie der Moose .. (1926) i brojnih druglh briolot;kih studija.
orlenltlll: istocnl. IstocnJackl.
6rnuI: Izvodenje neslgurno, treba da je u vezl sa gr. oro/nos _ gorski;
O.lryl: (Dr oslraon AkolJka) zbog izgleda plods'
0.9r11: nRZIV ove blilke u Grtkol. ali ne po eglpatskom bogu Ozirisu:
oVlllf6l1ul: laja811h Iistova.
ovtlll. ovalul: jaJast;
olqletnthul: (gr oxys _ oitar): sa otnm trnovlma ;
ox,cedrl: Jar flvl oa Juniperus oxycedrus (mlsll sa oa Arceulhobium 0);
oXfc.drul: Ime za mriku (Juniperus oxycedrus L.) (gr oxys oMar):
Ox,"c6ceuI: (9r kokkos boba): zbog boblcasUh plod ova;
po rllecl Pad (PO) u sJav ltallJI :
aoUckl nazlv za ovu vrslu od gr. parln - opel I uron mokrat a (III od gr. pallo _
I uron). jer sa ova blljka uzima1a kao sredslvo za lul:eoje mokrate;
papilozan - bradavlcasl) . bradavicasto Izbol:em spoljni zidovi epider-
l:eAaIj). l:eAljast ;
namelolk {.f:lvoUnla iii blljka kola livi u Uj clu
Parnasa. (2459 m) u Grl: koj. sjcdisl3

pedoIogIJI: (gr. = zemlla, logos = nauka): nauka kola se bavl proueavanJam zamllilta:
zakone nlegovog postanka, ilvota, evoluelj_ I geogrefskog ruprostranjenja:
ptdllnculul: cvJelne drlke, stapka;
p'hdulul: vlsetl;
pentimerll: (gr. penta = pel. maroa = dlo' u ovom slutal u. pataroelenl evlalnl krug ;
penUndru.: sa pal pratnlka:
perlclfmenu.: vrsla kozJe krvl (Lon/cera):
periderm: (gr. derma = kola); sekundarno pokorltno Iklvo kole preuzlma funkclju epl-
dermlsa:
perlnrp: wrdl ovoj. npr. kod IIjeske:
Perfploca: (gr. perl = ndokolo, gr. ploke/n = ovijatl, povllatl) ; zbog stablj ika kOja sa pavl)a;
petlol'tus: sa drAkom
petraau.: kojl rasle na sljanovltlm mlaatlma;
Pelt'rla: po amaleru florlslll uljltallu l azlka u Dalmaelll: Pelaru (Franz Petle r 1798-1853),
peuce: (gr. peuke) smrlja;
Phloml.: (gr. phlox = plamen) : jer su vunasn IIstovl naklh vrsta upotrebllavanl kao fllilJI u
svJeUlJkama;
phoenlceus: jarko crven:
Pice.: ad lat. pix = smola, nazl va za jelu kod Rlmljana, ler sadril smolu:
plomant: bola bllj nog iii livotlnjskog porljakla;
pll6tu.: makano dlakav;
pfnnaUflduI: parast, perasto rascllepan;
plnniitul: parast ;
Plnu.: Ime za bor kod Rlmlj ana:
PII.llela: luodl S8 od gr. plssa ::; smola I akeoma/ ::; IzlIJeelti. dakle blljka sa Ijekovltom smo-
10m; Ime mofe bill sl rijskog porijekla;
PIA'lnuI: antltkl nazlv za P. aeerl/olia, od gr. platys = iirok: zbog grananja, kao I
obll ka I Izgleda IIstova;
plalanold.l: slltan platanu;
pla'yphjllul: Ilrokolistan:
plldtus: naboran:
pneuma.olora: polava korjenova zs disenje, u vezl sa anaerobnim uslovima zemll /Ala, putem
kOJih se korllenov slstem snabdlleva klseonikom Iz vazdui ne sredlne:
pod6l1cu.: Iz Podolia (jufna Ruslja):
pollgamnl bllJka: (planta polygama) blljka sa fenskim, mulki m i dvospolnim cvijetovlma
(Fraxinus excelsIor, Aeer p/alanoldes I dr.) (vldl pod - jednospolan- I - dvospolan_] :
polulkloiline bllJke: au one koje nalbo/le uspiJevaj u u utlovlma pune dnevne svletlostl, all
podnose Iluiestan atepan zsaiene;
polycirpu.: mnogoplodan;
polyphjllul: s mnogo ".Iova, mnogoll. tan;
polflrlchul: mnogo dlakav:
pomlf. ruI: jabuljaat:
p6nllcul: ponlski: po atarom nazlvu za Orno more I zemlje oko njega (Iat. Pontus):
populaclJa: grupa organl zama ledne vrste kola (grupa) U datom trenutku nasell ava odre4enu
oblast, odnosno stanllte;
P6pulul: antlljki nazlv ovoga roda kod Rlmljana, porijeklom vjerovatno od gr. pa/pallomal =
traperlU, drhtetl, u vezl sa leko pokretlJlvlm U!tem vrste ovoga roda:
pr0c6rul: Izdufen, vlaok, vltak;
procumbenl : letetl, povaljen;
PnlnuI: od antll!kog naziva ze IUJIvu gr. prumnos, a. I. prunnuB, ze cljelu blljku. Posloll I mit.
Ijenl e de Ie nazlv od lal. pruma, u znaljenju mdak, pepeljak, pa!lIIo zrell plod ! IJlve Ima
bleliljaatu vo6tanu prevlaku:
puudopI61.n",: lu nl platan (polto IIslovl ovoga javora podajetaJu na lislove plalana),
Pseudo".: (gr pseudos = Idan I Tsuga) : Japansko Ime za drvo;
puIMICen. : pahuliast:
umino, pumlll.: patulj ast. mall, nlzak;
ad I. punlceus = jarko crven,. kao 110 Ie I bola cvljeta I ploda ove vtste; po druglm
Ime roda po punljl sada!njem TUnlsu:
purgaUvum: sredslvo (lilek) ze l!IAtenj e crljeva:
purpurauI: purpu,'!o erven,
plrlformll: kruAkohk;
Pyracllnlha: (gr. pyr = vatra I eeanlhos ::; bodlja, Irn): zbog vatrene bOje plodova:
pyraml
d

"
pyremld6tu.: piramldalan:
p9r ....
r
: p'lrus - krulka, nastavak .. asler .. znsl!1 manje vrljedan kod biljaka: dlvlJl, dlvlj.
kruAka:
Pf'1'UI. PlruI: nazlv za kru!ku kod RlmlJana:
Qu'rcuI: ime za neke vrale hrastova kod Rlmlj ana, od mnogih Izvo"enja Imena vjerovatno Ie
11 kellsko9 quet = lijep I cuer = drvo, iii Iz gr. kerehe/n = blti rspav, svaksko zbog kore

: truruav.
noy), sad.lnll, danalnJI. Iz nslieg doba;
oatRtak nekadunje drevne flore iii drevnog roda;
= Irn, lrnall grm), nazly kod Teof,asts i Dloskoridesa za vIsta

(odnO$i S8 na masiv Rodopa);

drvo). zbog cvletova crvenih kao ru!a - pjenisnik. slee.
da Je nazlv ad gr. rhus - drva za Itavljenje. Drugi navade da je od gr.
tetl, tto hive kad S8 kora zaslJete. Iii ad keltskog rhudd .c- crven, zbog
ribas, oznacavaju IjakoYllu biljku Rheum ribes. Po osvajanju Spanije.
blla Arapl su nJen nazlv prenljell na rihizlu, odnosno njen plod;
, Rob I nJ (1550-1629), vrtlaru Henrika IV i LuiS XIII u Parizu, kOli
_ n, .. , .. ... : bilJku iz Virginije u Perlz;
RoemIIrfn .. ;
mlrisav Postoll I
ova bUJka rasle I po
rotuadlf6lluI: okruglohstan;
rubrtfollul: c:rvenih listova;
l8 oval rod. smatra sa da je izveden ad indogermanskog
"",m.";,, ' vjeruvatnu ad gr. rhups = i:;l b, tbuniC: , myrtnos
lal ros = kap. rosa i m8rinus = morski , posta
R6buI: ad lat. ruber - crven, ,er vie vrsla ovoga roda imaju crvene plodove;
........ rupatrta. rup'.lre: onaj koil raste na sl.jen8ma;
Ru.cus: naziv kod Rlmljana za vrsle ovoga rods, ad IUS selo i scora _ metla, posta mogu
poslu!lIl za tlcenje
.. bini. ublnl6ft11: po Sabi n,ankama;
ugltliUa. "ultilul: slreIU!:ast
.. lIcllollus: IIslova popul vrbovlh (Salix SP,),
.. UellnI klMlln.: u prlrodl se nalul vezan. u glukozldu .. sa/icinu .. kojeg ima u karl i liscu
vrba (Salix). Denvall sallcilne kiseli ne se upoireblJ8vaju, npr., za pravl j enje hlekova: ad
najva2m"h dertvata Ie acelil..sahcllna kisehna, pozna!a pod nazivom .. aspirin .. , koji se
upotrebljava kao IIJ.k protiv raznlh bOlova.
S6Ux: n8%IV kod Rlmljana za vrsta ovog roda. a kod Grka h.lix = povijen, uviJen, jer su im
grano savltljlv
S61v11: nazlv kod Riml,ana za S. offlclna/iS od I sal1l8f9 = spasti spasavali, izlijeC!ili, j er sa
upolrebljava u I,ekarstvu,
HlwlHf6U .... sahllNllus: sa listovlma koji su slilm omma kod vrst_ Salvia omainalis:
Samb4cUII: ad gr mbyx, nazlva 2a crvenu boJu 010vn09 jedinlenja mmlJuma, na koju naiici
clVanl $Ok ploda
.. nacIJ.: (Ialsanetlo lijee&nje), Izljeeenje, ozdravlJenje. pobolJ'anje, Sredenje;
AngulMUl: crven kao krv.
HIIYuI: allan. galen
...... 1 .. : kojl rute na slljenama. stjenol jubiv.
8C6ber. K6br .. SCIIbrunt: oAtar:
achnelderl: Camillo (Karl) S c h n e Ide r (1876-1951) poznatl dendrolog. autor klasic!:nog
dials - lIIustri.,tes Handbuch der Laubholzkund ....
Sohwecllerl; Schwed ler , vrtnl lnspeklor u Gorn,oj aleziji;
rimsko Ime bilJk.:
poluperast,
zimzelen,
uolah (1770 1843), poglavica Ch.roke Indijanaca _ Ime za mamulovac u
kOli su slienl listovlma majlme dutice (Thymus sp.):

prama Imanu leonahard Sa s J a t a venaciJanskog Ijekara i

18 stollelu.
dr$ka,
- Sibil), po javl,anju U iufnoj Slblriji;

IJuskama
ski. = siena phyton = blilkal, blilke .Iene IJ blljke kola ne podno ..
puna osvjetl)enJe i nBlaze se u uslovl ma ve6e III manle zasJene
LIlt. (sensu ' stlore) u Ilrem amlslu
. 'lYOnlcus: slavonskl.
Smllo: anUl:kl nazl Y za OYU i nekollko sasvlm razll Mlh bl lJ8ka.
solhr' (Iat sollrfJrl us - osamlj_n poJedlnac!:an) (u oyom slueaju) pojadinst an. usamljen
S6rbUI: antitkl nazlY za S domestica I Storm/nalls, vJerovatno ad lat. sorbera = jestl. gu ...
tatl poliO se plod ad S domestics Jade.
Sp6rtlum: ad gr sparl o, - popiel. ufarl)s time su nazlvane barske bUjke kole S8 mogu
upotrajebl tl u pletBrstvu
. pt el .. : vrsta
Sph. gnurn: rod mahovina 6118 vrste .fIve na vlatmm ,tanlltlma. tresetlAtima pretpostavlja
88 da Ie u vezl 98 gr spoggos - sunder apul ya
IPlnl chrfl ll: Hrlstov 1m
. plnolt .. lmul: vrlo trnovlt
plnosus: trnovlt
Splr a: od gr speirs zavojlto uvojito. Jer Je S ulmarls (FIIJpendu/s u.) sa takvom
spont. n.us: (I sponllmeus dlvlJi. samonlkao); samonlkao, prl rodan;
1. l tr.: (sensu stnchore) u utem 8mlslu.
Staphyl.a: (Od gr. slaphyle - grozd): Jer J8 cvas! grozdasta
I t. rlUS: ,alov neplodan
sUpula: (sllpula _ slama) zallstak ler Oesto Ima slamast obllk
Itolonlfer, stolonlf.ra: s vnJeiama
stoma: gr stomus _ USia) olvon veclnom na naliOju !lstova. koll slute za razmJenu gasova:
strobllusl: homolognl organi cVletovi ma. na prl mjer kod golosjemenlaoa;
subalpl nskl: pretplanlMski
subsp. = subspecies} podvrsta'
l uke.l lja: promlena blljnog poknvaOa na lednom staMlilu
supfnus: natrag savl,en
l upl trat. podloga
sylvitleul, sylv ter, sylvi.trl.: Aumski
takel n a ka Old sadrtan u neklm dllelovlma lis. ( Taxus):
,.klan: slstematska Jedlnlca
Ti marlx: nazlv kod PI n la pod tamanscus III lamance za ovu bl1lku'
l anlnl lres ov ne) najva.f:mJI predstavmci hemilsklh jadlnlenla ugljanlh hldrata sa aromat-
k m kisellnama koJi se SUSfecu u prlrodl Sluze u kozarskol Industnll za stavlJenJe kote;
tatirlcus: tatarskl
T. xOdlum: od gf taxos _ tlsa I g, eldos shOan zbog shOmh hstova
Ti xuI: gr lasso _ redam) zbog pravllnog rasporeda Ighea
Terra rO, I. eNemea.
tereblnthu.: moida u vezi sa gr teleo - builm jer kora od Pistac/a telebinthu$ buienJem i
zas lecanlem dale lerpenl,"
termlnarl n (termmIJIIS): vrAnl
termi nologlll: skup Izraza kOJI se upotrebllavalu u jednoj naufnoj oblasti Iii u umjelnosti;
telrem.,an. (gf tetla - Cetlf! meros - dlO) l:etvorol:lam cVletnl krug.
thev.sllna: po alfirskom gradu Tebesu (antlckl nszlv Theveste).
Tille: ant fkl nazlv za T tomentosa od gr II/os vlakno ler su u upotrebi blla IIkina vlakna.
tlnctorlul, tlnclorum: upotrablJlv za bojenJe
UnuI: rimsko Ime lempflke (Vtbumum linus l.);
tomentolul: pustenast
l orm!ni lll: (tolmma srdobolja) upotrebljiva protlv srdobolje
tournefortl1: prema Tournelortu (Joseph Pilton To urn ef 0 rt. 1656- 1708) francuskom bo-
tan l:aru kojl Ie naplsao Hlslo.,e des plantes ..
toxleodltndron: (tax/cum - otrov gr dendlon drvo) otrovnog dNeta.
tr' mulul: kO)i drhte trepell
trl.nguli rls: trobnd
t,lIobuI: sa tr refnla
tf phlnul: obllka rogoza (Typha);
ullglnolu.: kO!1 raste na motvarnlm stamAtlma,
ulmlioll ul: brestollstan
OlmuI: me kod Rlmllana za brlJesl
unHO: kod PhnlJa I Kolumele nazlv za maglnlu (plOd od Albulus unedo): po
n.,."no lef se mote 2'8SIIIII kada sa sarno ledan (unus) plOd pojede (edo
iiVa-6tl
l
grotde medvleda (Jer medvledl lobote rado Jedu plOdove),
Plinlju lako
Jedem) .

Iel,ll."og I. beets = boblca. antlCk! naZIY ze vrsle ovoga roda, elll Ie
bl'j ne z8JedOice kOle pOknV8jU neku ablast :
razmnofavanJe bliJaka vegetatlvnlm orgaOlma (npt rezni cama,

svezati, pleSh. poste sa

izmedu sabe slrtne, a koje se po
drugu zamJenJuJe (npr Saxifraga
piOdoV8
ove bllJke kod Rlml,ana od I. vlscum = Ilepak, IJepak ze plree. zbog IJepljivih
vlrglnfinus: VlrdtlOsk, (USA).
vltilbll: b,elocYJetna
vltellUl, vlt.Ulnus: tut keo zumanac.
vIUdll.: deminutlY od vltex loza
vi", ldaea: loza sa brda Ide n8 Krell
yulg'ri., yulgituI: obu!an. Op!tl. !Iroko rasprostranJen.
weldilnll: L F v Welden (1760- 1853), vellk. IluMe!) pnrode Na nJegev pOdS!iC8J prislo se
osmvanJu neklh parkova i poznatlh vrtova, kao npr. u Zadru, alpmetuma u Insbrucku
(Austria), osnlvan)e vrta SChlosberg u Gracu (Austn/aj. Njegov herban/um se naiazi
u posjedu Botamckog dru!tva u Regensburgu (Zapadna NJemacka).
xyI6s'eus: (9r xylon drvo osteon kOSI) kao kOSI tvrdog drvela.
zlgomorfan: (9' zygon - Isram, morphe - oblik) . organ (u ovom sluCalU cVljel) kOjl se moze
podlJahtl na dva slmelTi ona dljels sarno jednlm preslekorn (mOnOsimetrian).
Zlzyphus: ad zizuf jedne staro-femcanske njeci ad caga treba da je naSlato lattnsko
Jujube .. I francuska " JUJube
zoohorlja (dlspergatlo zoochor/ca) rasprostlranle slemena I plodova posredslvom .lWOllnis
(vldl endozOhOojs)

SKRACENICE IMENA AUTORA CITIRANIH U ATLASU
Abbrevlatlones auctorum
(ovdJe au Iznesene skr&cenlce J puna imena Butora, Ie ukrslko oanovn! podael 0 njlms)
Abtom,It: "BROMEIT J (1857-IMS), nl"meek! botanltar.
Ademo'f'!c: ADAMOVIC LuJo (11184-193$'/: poznati bolanle&r, PrQ'.lor Velika I1kol a u Beogradu Aulor brojnlh
upet.nlh radova I: bllln8 g809r.IJe I ah!llemallka NaroeUo pozna, po monogr.'IJI 0 mezlJlklm zam-
IJama (18091
Alt.: AITON WI lIam {1731-17931. dlreklor Kew Gardens kod London . Pille . HortUfI KewfHIa'._
Anlolna: ANTOINE F (1815-1886). dlrekl or vrla SchOnbrun u BeCu.
Amokl: moguce pseudonlml
AtcM,.,: ASCHERSON Paul Friedrich (1834-1913). dugogodil1njl kualo. bOlanfCkog muzeJe u Berlln-Da"-
'emu AUlor brolnlh I ,.logeogr" lklh dlela.
Aach.' ar.: ASCHERsON P F. I GROEINER K. O. P. p. aulorl dlala -Synop,/e der mltte/eulop""hen Flo-
ra- (18l16-1838).
"Id.: BALDACCI Anlonlo (rOden 18871. laUlan.kl bOlanlfar. aulor brojnlh Ilorl lllllki h djela od kojlh ae neka
odnolo I na naao kralovo.
Beck: BECK GOnthor von Mannagolla und Lorchenau ,'850-1931). profalor botanlko / dlraklor bOlanltkog
vIta njemaCkog un/ven:llala u Pragu. Autor dlala . F ora Bo,no. HO/cegovlne I NovopazarskOQ Sandta"a.
lu 3 knj/ge) / blo)nlh dluglh radove ko)i ae ednoaa na lIoru nali h klajava. POlobno la v.J:na nlegova
monograflja 0 lll rakim zeml/ama
"rlolonl: BEATOLONI Anlonlo (1775-18691. prolelor botanlke u Bolognl. Aulor dial Flora ltaIIC,_ (1134
do 1854).
I',alow: BIGELOW Jakob (1781- 1879). bolanlCat. profelor botanlke u Boalonu (USA)
Aulor dlela Floruf. Boaton/en,/a .. I dr.
llelIIolI: BLEele Vllollie [1911 1981) plolasor bolallIka na Unlv91ll laiu u eaograllu Plsac blolnlh dlala Ii
oola'lI lIorUtllka alilamailke I IIlocanologlle. kala '0 pralotno odnoso na e mu OOIU
III. : BLUME Karl Ludwig diraklor drJ:avnog Haroarllume u Laldan-u (Holandije). Autor dlale
. Flora Javae I dr.
IIytt BLYTT Melthlea Numlon (1789-1M2). konzarvalor BolanlCkog muzaja u Oalu (Norveaka)
Solei.: BOISSIER Edmond Plarra (1810-'888). Iyajcarakl prlrodnlak. Pluc dlala .FIOI. Ollanlall ... (u II
knJlga) 11881- 18841
10""': BO"RBAS T61 Vlncza (1844-1905). poznall madarakl bolanlear. piNe broj nih radoya. Cd kOJih II
nakl odnolO I n. naaa krolava
8ottdI.1 80RKHAUSEN Morllz Baltha.ar (1180-1806). nlamaCkl botanlCar. plaae brojnlh dial. iz oblaaU
l umaralva I bolanlke
IJornm.: BORNMOLLER JOlaf Friedrich NlkolaUI (tIe2-1948). kUllo. harbara Haullknacht u Walmar.u
Odlillan poznavalac 1I0ra Sradozomlje I Orllanfa
BORY de 81. Vlncenl. J D M (1118--114O). f, anculkl prlrodnjak.
I Chaub.: DORY da S. V. I CHA\JBARO L. A. (1185-18541
Bottoh'1 BOUCH (181'-1881). njamafkl vrtla'
1M BRAUN Alexander (1805--18n). profalor bOlanlka I od 1851 dl,aklor vrta u Berllnu .
r -II BRAUNBLANOUET J. (1884-). po:nali 'rancuakl nauCnlk olac_ 'Uy,emane nauka 0 bll/nlm za
jlldnlCama (mosoc/olOfllla III IltocanO/OfIlIa), dlraklor Intarnaclonalna Itanlee za IlIIrdlyanle v-slalacl,e
MedUarana I Alpa u M"onlpamaru {Ft.nculka,.
Brlq.: BRIQUET JOhn I.aac (1812-11132). Ivalcarakl bolanlCar. Aulor djal Prodrome de la FI0/8 cor ....
(u 3 knllga) (1810)
Clu'et CHRIST Hermann {1833-1933J. Ivalcarakl pravnlk I bolanlhr.
c,...li CRANTZ Helnr Johann Napomilk Yon (1122-1799). ilJaCnlk I plolelor botanlke u BaCu. OgotCanl
prollvnl k L1nn6a i Jacqulna AUlor djel ..$t/rp81 AU61liacae .. (u 3 kn/Iga) [1782-17171
CZ8C&Olt: CZECZOTT H : pol/Ike bOlanlllarka. pozna .. 0 eludljama 0 avroplklm V1IIIma bukvl (Fagu.)
Calak' CELAKOVSKY L J .\1834-111(2). eelkl bolanlCar
Cam!,- CERNJAVSKI PavIa 1l1li2-). cd 1931-11150. kUllol PrlrQdnJaCkog muzoJa IIplke zamljo u aaogtadu:
.a;adnlk Inl mull D e kologlju I blogaoglalilu SAN: pro/8IOt Sumarakog fakuUa" u BltOgradu: cd 11150
11'11 I radi u Bugarako! Aulor brolnlh radova Iz obla.1I pal aObotanlke I !ltoelnologlJI nall h kra/eva
Ceml .. Jov CERNJAVSKf P I JOVANOVIC B.
Colli!' COLIC B Dulan. dugogodllnJI dlraklor Zavoda " "IUtu prlrodnlh rl/alkolll SR SIbil_ I uradnlk
C.lopl za.ma pllrod ... Aulor bro/nlh radova I: zume prlrode I dr.
David' DAVID Arma nd (112&-1800). franeulkl mi liona, u Kin!.
DCM. i DECAISNE Jo.-ph (181)>-1182). pored broln,h druglh dja'a pllac _La 'a/dln /rullfal du Mu um. (u 1
knjlga,
DC' DE CANDOLLE Augultln Pyramu. (1178-1141). Iva/carakl bolanlCar. aulor d/a'a . Plodromu. Sy., ..
'inatla nalurall. Regnl Vegelablll lu 11 knjlga) 11824-1874' .
DC A ' DE CANDOLLE AfpMn.e (18115-1193). l in prelhQdnog. lYalearlkl botanleer. plnc djall Alono-
gl.ph,a d Campanu/ac8aa Dber ctan. IJraprunfl da, Pllan:an Ragaln d.1 bOlanl.chan Nomenkl ..
lUI- j dr
D89 DEGEN Arp.d von 118116-1934' . poznali madarakl bOlanlhr; plol.lor p"lan.kog evauCili l1l Porad
bro/nlh radov. kOjl la odnol. I lIa lIoru na.'h kraj ava. aulor oplatnog dlala .Flola Va/.b/tlca. (4 d ..
bela .vnke) 11 __ ,93111 kola )a lazullal 'Ilrelivani a ocI , ... do 1813 . "ekla. puna dvlja decanlle
Del." laid.: oEGEN A I QALOACCI A.

U Edlcljl PRIRODA JUGOSLAVIJE lzeile au aUjedete knjlge:
1. C. !!;i1ie: ATLAS DRVECA I GRMWA
2. C. !!;i1ie: !!;UMSKE ZEWASTE BIWKE
3. C. !!;i1ie: ENDEMICNE BIWKE
4. R. Lakusie: PLANINSKE BIWKE
5. R. Lakusie,
W. Misie: LlVADSKE BIWKE
6. C. !!;i1ie: UKRASNO DRVECE I GRMWE
U prlpreml au alljedaee knjlge:
1. A. Scfradtija,
Z. Korene: SLATKOVODNE RIBE
2. T. Vukovie,
Z. Poemjle,
E. lurovie: VODOZEMCI I GMIZA VCI
3. J. Gragort
Z. Korene: PTICE
4. A. Sofradtlja: LOVNA DIVWAC
5. A. !!;pan,
B. Antolle: BIWNI SVIJET JADRANA
6. A. !!;imunovie,
D. Zavodnik: BESKRAWE!!;NJACI MORSKOG DNAJADRANA
7. I. Jardas: RIBE I GLA VONO!!;CI JADRANA