Europska komisija, Opa uprava za obrazovanje i kulturu EUROPSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR ZA CJELOIVOTNO UENJE (EQF)

EQF je zajedniki europski referentni okvir koji povezuje nacionalne kvalifikacijske sustave, djeluje kao prevoditeljski alat osigurava lake razumijevanje i 'itanje' kvalifikacija kroz razliite zemlje i sustave u Europi. On ima dva opa cilja: promicati mobilnost stanovnika meu zemljama i poticati cjeloivotno uenje. Preporuka Europske komisije je formalno stupila na snagu u travnju 2008. godine. Njome se 2010. godina postavlja kao krajnji rok zemljama da poveu svoje sustave nacionalnih kvalifikacija s EQF-om, a 2012. godine svaka zemlja treba osigurati da sve pojedinane svjedodbe kvalifikacija nose referenciju o odgovarajuoj razini EQF-a. EQF e povezati razliite nacionalne kvalifikacijske sustave i okvire oko zajednike europske referencije i njezinih 8 referentnih razina. Razine obuhvaaju cjelokupan raspon kvalifikacija; od osnovne (razina 1, npr. svjedodbe onima koji naputaju kolu) do napredne razine (razina 8, npr. doktorat). Kao instrument promicanja cjeloivotnog uenja, EQF obuhvaa sve razine kvalifikacija koje se mogu stei u opem, strukovnom i akademskom obrazovanju i osposobljavanju, steene poetnim (inicijalnim) i stalnim (kontinuiranim) obrazovanjem i osposobljavanjem. Osam referentnih razina opisano je u terminima ishoda (rezultata) uenja. EQF prepoznaje razlike izmeu razliitih sustava obrazovanja i osposobljavanja te nunost prelaska na ishode uenja kako bi se omoguila usporedba i suradnja izmeu zemalja i institucija. U EQF-u su ishodi uenja definirani kao izjave o tome to uenik zna, razumije i moe uiniti na kraju procesa uenja. Stoga EQF vie naglaava rezultate uenja nego informacije poput vremenskog trajanja uenja. Ishodi uenja su specificirani u tri kategorije kao znanja, vjetine i kompetencije. To signalizira kako kvalifikacije u razliitim kombinacijama obuhvaaju iroki opseg ishoda uenja, ukljuujui teorijska znanja, praktine i tehnike vjetine te socijalne kompetencije meu kojima je kljuna sposobnost rad s drugima.

Pozadina razvoja EQF-a otkud EQF?

Razvoj Europskoga kvalifikacijskog okvira zapoeo je 2004. godine kao odgovor na zahtjeve zemalja lanica EU-a, socijalnih partnera i drugih dionika za zajednikom referencijom koja bi poveala transparentnost kvalifikacija. Europska komisija je, uz potporu strune skupine za EQF, napravila prijedlog okvira s osam razina temeljenih na ishodima uenja, a radi omoguavanja transparentnosti i prenosivosti kvalifikacija i cjeloivotnog uenja. Ovaj je prijedlog Europska komisija dala na proces konzultacija diljem Europe tijekom druge polovice 2005. godine. Pristigli odgovori pokazali su iroku prihvaenost prijedloga, ali su zahtijevali i niz pojanjenja i pojednostavnjenja. Komisija je prihvatila ove prijedloge uzimajui u obzir informacije pristigle iz 32 ukljuene zemlje, kao i one dobivene od socijalnih partnera. Revidirani tekst prijedloga Komisija je usvojila 6. rujna 2006. godine. Europski parlament i Vijee uspjeno su pregovarali o prijedlogu tijekom 2007. godine, to je vodilo formalnom prihvaanju EQF-a u veljai 2008. godine.

EUROPSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR - EQF

Koje dobiti EQF osigurava Europi?

Preporuka (Europskoga parlamenta i Vijea Europe) e uspostaviti europsku referenciju koja e povezati razliite nacionalne kvalifikacijske sustave zajedno i tako omoguiti bolju komunikaciju meu njima. Time e se stvoriti mrea neovisnih, ali povezanih i meusobno razumljivih kvalifikacijskih sustava. Koristei ishode uenja kao zajedniku referentnu toku, Okvir e omoguiti usporedbu i prenosivost kvalifikacija izmeu zemalja, sustava i institucija te e, stoga, koristiti najirem krugu korisnika na europskoj i nacionalnim razinama. Najvei broj europskih zemalja odluio je razvijati nacionalne kvalifikacijske okvire odraavajui i odgovarajui na EQF. To je vano kako bi se osiguralo da proces suradnje na europskoj razini bude pravilno ugraen na nacionalnoj razini. Rapidan razvoj nacionalnih kvalifikacijskih okvira od 2004. godine pokazuje potrebu vee transparentnosti i usporednosti kvalifikacija na svim razinama i zajedniko dijeljenje osnovnih naela EQF-a. Ovakva blia povezanost izmeu kvalifikacijskih sustava zemalja donijet e mnoge dobiti: EQF e poduprijeti veu mobilnost uenika i radnika. Olakat e uenicima/studentima opisivanje njihovih razina kompetencija u drugim zemljama. Pomoi e i poslodavcima da interpretiraju kvalifikacije aplikanata te tako podupru mobilnost radne snage u Europi. Na vrlo praktinoj razini, od 2012. godine, sve bi nove kvalifikacije trebale nositi oznaku odgovarajue EQF razine. Tako e EQF dopunjavati i pojaavati postojee instrumente europske mobilnosti, kao to su Europass, Erasmus i ECTS. Dobit od EQF-a imat e i pojedinci kroz olakan pristup i sudjelovanje u cjeloivotnom uenju. EQF e, uspostavljajui zajedniku referentnu toku, naznaiti kako je mogue kombinirati ishode uenja iz razliitih okruenja (npr. formalnog uenja ili rada, ishoda uenja iz razliitih zemalja) i time e pridonijeti smanjenju zapreka izmeu ponuditelja obrazovanja i osposobljavanja (npr. izmeu vieg obrazovanja i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, koji moda djeluju meusobno izolirano). To e promicati prohodnost kako uenik ne bi morao npr. ponavljati uenje. EQF e poduprijeti pojedince sa irokim radnim ili drugim iskustvima kroz jaanje validacije neformalnoga i informalnog uenja. Fokus na ishodima uenja osigurat e lake procjenjivanje jesu li ishodi uenja steeni u razliitim okruenjima istovrijedni (ekvivalentni), prema sadraju i relevantnosti, formalnim kvalifikacijama. EQF e poduprijeti individualne korisnike i pruatelje obrazovanja i osposobljavanja poveanjem transparentnosti kvalifikacija steenih izvan nacionalnih sustava, npr. u sektorima i multinacionalnim kompanijama. Usvajanje zajednikoga referentnog okvira, temeljena na ishodima uenja, olakat e usporedbu i (mogue) povezivanje tradicionalnih kvalifikacija koje su dodijelila nacionala tijela i kvalifikacija koja su dodijelili drugi dionici. Time e EQF pomoi sektorima i pojedincima da iskoriste prednost ove rastue internacionalizacije kvalifikacija.

EQF je ambiciozan i dalekosean instrument koji ima implikacije na sustave obrazovanja i osposobljavanja, trite rada, industriju, trgovinu i graane. Vie informacija dostupno je na: http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/index_en.html

EUROPSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR - EQF

PREPORUKA EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEA EUROPSKE UNIJE

(od 23. travnja 2008.) o uspostavi Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloivotno uenje

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEE EUROPSKE UNIJE, uzimajui u obzir Sporazum o uspostavi Europske zajednice i, posebice, lanak 149(4). i lanak 150(4).; uzimajui u obzir preporuke Komisije; uzimajui u obzir miljenje Europskoga gospodarskoga i socijalnog vijea; te u skladu s procedurama iz lanka 251. Sporazuma (miljenje Europskoga parlamenta od 24. listopada 2007. godine i Odluke Vijea od 14. veljae 2008. godine),

BUDUI DA JE: 1. Razvoj i priznavanje znanja, vjetina i kompetencija graana kljuno je za razvoj pojedinaca, kompetitivnosti, zapoljivosti i socijalne kohezije u Zajednici. Ovakav razvoj i priznavanje trebao bi poveati transnacionalnu mobilnost radnika i uenika i pridonijeti udovoljavanju zahtjeva za ponudom i potranjom na europskom tritu rada. Pristup i sudjelovanje u cjeloivotnom uenju za sve, ukljuujui i ljude s posebnim potrebama, te koritenje kvalifikacija treba stoga biti promovirano i unaprjeivano na nacionalnim i na razini Zajednice. 2. Vijee Europe u Lisabonu je 2000. godine zakljuilo kako poveana transparentnost kvalifikacija treba biti jedna od mnogih komponenti nunih za prilagodbu sustava obrazovanja i osposobljavanja u Zajednici zahtjevima drutva znanja. Nadalje, Vijee Europe u Barceloni 2002. godine poziva na bliskiju suradnju u sveuilinom sektoru i unaprjeivanje transparentnosti i metoda priznavanja u podruju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. 3. Odluka Vijea od 27. lipnja 2002. godine o cjeloivotnom uenju poziva Komisiju da, blisko suraujui s Vijeem i zemljama lanicama, razvija okvir za priznavanje kvalifikacija i obrazovanja i osposobljavanja, gradei ga na postignuima bolonjskog procesa i promovirajui slian pristup u podruju strukovnog osposobljavanja. 4. Zajednika izvjea Vijea i Komisije o provedbi radnog programa 'Obrazovanje i osposobljavanje 2010', usvojena 2004. i 2006. godine, naglaavaju potrebu razvijanja Europskoga kvalifikacijskog okvira. 5. U kontekstu kopenhakoga procesa zakljuci Vijea i predstavnika vlada zemalja lanica, sa sastanka Vijea odrana 15. studenoga 2004. godine o buduim prioritetima jaanja europske suradnje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, dali su prioritet razvoju otvorenoga i fleksibilnog Europskoga kvalifikacijskog okvira, zasnovana na transparentnosti i meusobnom povjerenju, koji bi trebao stajati kao zajednika referencija i za obrazovanje i za osposobljavanje.

EUROPSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR - EQF

6. Vrjednovanje neformalnih i informalnih ishoda uenja treba promicati u skladu sa zakljucima Vijea (od 28. svibnja 2004. godine) o zajednikim europskim naelima za utvrivanje i vrjednovanje neformalnoga i informalnog uenja. 7. Vijee Europe je u Bruxellesu u oujku 2005. i 2006. godine podcrtalo znaaj usvajanja Europskoga kvalifikacijskog okvira. 8. Ova preporuka uzima u obzir Odluku 2241/2004/EC Europskoga parlamenta i Vijea (od 15. prosinca 2004. godine) o jednom okviru za transparentnost kvalifikacija i kompetencija (Europass) i Preporuku 2006/962/EC Europskoga parlamenta i Vijea (od 18. prosinca 2006. godine) o kljunim kompetencijama za cjeloivotno uenje. 9. Ova je preporuka sukladna s okvirom za europsko podruje vieg obrazovanja i deskriptorima dogovorenima izmeu ministara odgovornih za podruje vieg obrazovanja iz 45 europskih zemalja na njihovu sastanku u Bergenu 19. i 20. svibnja 2005. godine unutar okvira bolonjskoga procesa. 10. Zakljuci Vijea o osiguranju kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju od 23. i 24. svibnja 2004. godine, Preporuka 2006/143/EC Europskoga parlamenata i Vijea od 15. veljae 2006. godine o buduoj europskoj suradnji u podruju osiguranja kvalitete u viem obrazovanju te standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete u europskom podruju vieg obrazovanja, dogovoreni izmeu ministara odgovornih za vie obrazovanje u Bergenu, sadre zajednika naela za osiguranje kvalitete koji trebaju poduprijeti primjenu Europskoga kvalifikacijskog okvira. 11. Ova preporuka ne dovodi u pitanje Uredbu 2005/36/EC Europskoga parlamenta i Vijea od 7. rujna 2005. godine o priznavanju strunih kvalifikacija koja odreuje prava i obveze kako relevantnim nacionalnim tijelima tako i migrantima. Povezivanje kvalifikacija s razinama EQF-a ne smije utjecati na pristup tritu rada tamo gdje su strune kvalifikacije priznate u skladu s Uredbom 2005/36/EC. 12. Cilj ove preporuke je stvaranje zajednikoga referentnog okvira koji treba sluiti kao prevoditeljski alat izmeu razliitih kvalifikacijskih sustava i njihovih razina, bilo za ope ili za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. To e unaprijediti transparentnost, usporednost i prenosivost kvalifikacija steenih u skladu s razliitim praksama zemalja lanica. U naelu bi svaka razina kvalifikacije trebala biti dostupna razliitim putevima obrazovanja i razvoja karijere. tovie, EQF bi trebao meunarodnim sektorskim organizacijama osigurati povezivanje svojih kvalifikacijskih sustava sa zajednikom europskom referentnom tokom i tako pokazati vezu izmeu meunarodnih sektorskih kvalifikacija i nacionalnih kvalifikacijskih sustava. Stoga ova preporuka pridonosi irim ciljevima promoviranja cjeloivotnog uenja i poveanju zapoljivosti, mobilnosti i socijalne integracije radnika i uenika. Naela transparentnog osiguranja kvalitete i razmjena informacija poduprijet e provedbu, pomaui razvoju uzajamnog povjerenja. 13. Ova preporuka treba pridonijeti modernizaciji sustava obrazovanja i osposobljavanja, meupovezivanju obrazovanja, osposobljavanja i zapoljavanja te graenju mostova izmeu formalnoga, neformalnog i informalnoga uenja, vodei, takoer, k vrjednovanju ishoda uenja steenih iskustvom. 14. Ova preporuka ne zamjenjuje niti definira nacionalne kvalifikacijske sustave i/ili kvalifikacije. EQF ne opisuje specifine kvalifikacije ili kompetencije pojedinca dok pojedine kvalifikacije trebaju upuivati na odgovarajuu razinu EQF-a na nain relevantan nacionalnim sustavima kvalifikacija.

EUROPSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR - EQF

15. S obzirom na neobvezujuu narav, ova preporuka potvruje naela supsidijarnosti podupirui i nadopunjujui aktivnosti zemalja lanica kroz poticanje daljnje suradnje meu njima u svrhu poveanja transparentnosti, promicanja mobilnosti i cjeloivotnog uenja. Treba je provoditi u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom. 16. Budui da cilj ove preporuke, odnosno stvaranje zajednikog okvira koji slui kao sredstvo prevoenja izmeu razliitih kvalifikacijskih sustava i njihovih razina, zemlje lanice ne mogu postii u zadovoljavajuoj mjeri i stoga moe, s obzirom na opseg i uinak predvienih akcija, biti bolje ostvaren na razini Zajednice, Zajednica moe usvojiti mjere sukladne s naelom supsidijarnosti postavljenim u lanku 5. Sporazuma. U skladu s naelom proporcionalnosti postavljenim u ovom lanku, ova preporuka ne ide dalje od onoga to je nuno kako bi se postigao taj cilj.

OVIME PREPORUUJE ZEMLJAMA LANICAMA: 1. Koritenje Europskoga kvalifikacijskog okvira kao referentnog alata za usporedbu razina kvalifikacija razliitih kvalifikacijskih sustava i promicanje kako cjeloivotnog uenja i jednakih mogunosti u drutvu znanja tako i daljnju integraciju europskoga trita rada, potujui bogatu raznolikost nacionalnih obrazovnih sustava. 2. Povezivanje nacionalnih kvalifikacijskih sustava s Europskim kvalifikacijskim okvirom do 2010. godine, posebice oznaavajui, na transparentan nain, vlastite razine kvalifikacija s onima postavljenim u Dodatku II., i, tamo gdje je to prikladno, razvijanje nacionalnih kvalifikacijskih okvira u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom. 3. Usvajanje odgovarajuih mjera kako bi do 2012. godine sve nove svjedodbe kvalifikacija, diplome i 'Europass' dokumenti dodijeljeni od mjerodavnih tijela, sadravali jasnu oznaku, na nain nacionalnoga kvalifikacijskog sustava, odgovarajue razine Europskoga kvalifikacijskog okvira. 4. Koritenje pristupa zasnovana na ishodima uenja pri definiranju i opisivanju kvalifikacija te promicanje vrjednovanja neformalnoga i informalnog uenja u skladu sa zajednikim europskim naelima dogovorenim u zakljucima Vijea od 28. svibnja 2004. godine, osobito obraajui pozornost onim graanima koji e najvjerojatnije biti podloni nezaposlenosti ili nesigurnim oblicima zaposlenosti, kojima takav pristup moe poveati sudjelovanje u cjeloivotnom uenju i olakati pristup tritu rada. 5. Promicanje i primjenu naela osiguranja kvalitete u obrazovanju i osposobljavanju postavljenima u Dodatku III. pri povezivanju kvalifikacija viega i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nacionalnih sustava kvalifikacija s Europskim kvalifikacijskim okvirom. 6. Odreivanje nacionalne koordinacijske toke povezane s odreenim strukturama i zahtjevima zemalja lanica kako bi se potpomogla i, uz vezu s drugim bitnim nacionalnim tijelima, usmjeravala povezanost izmeu nacionalnih kvalifikacijskih sustava i Europskoga kvalifikacijskog okvira sa stajalita promicanja kvalitete i transparentnosti ovog povezivanja.

EUROPSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR - EQF

Zadae ovih nacionalnih koordinacijskih tijela trebaju ukljuivati: a. povezivanje razina kvalifikacija unutar nacionalnih kvalifikacijskih sustava s razinama Europskoga kvalifikacijskog okvira opisanima u Dodatku II.; b. osiguranje koritenja transparentne metodologije pri povezivanju razina nacionalnih kvalifikacija s onima Europskoga kvalifikacijskog okvira kako bi se poticala usporedba meu njima, s jedne, i osiguralo objavljivanje odluka koje proizlaze iz takve usporedbe, s druge strane; c. osiguravanje svim dionicima pristupa informacijama i smjernicama o tome kakav je odnos nacionalnih kvalifikacija i Europskoga kvalifikacijskog sustava; d. promicanje sudjelovanja svih bitnih dionika, ukljuujui (u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom) institucije vieg obrazovanja, institucije strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, socijalne partnere, sektore i strunjake, u usporedbi i koritenju kvalifikacija na europskim razinama. POTVRUJE NAMJERU KOMISIJE: 1. da podupre zemlje lanice u obavljanju gore navedenih zadaa te sektorske organizacije u koritenju referentnih razina i naela Europskoga kvalifikacijskog okvira postavljenih u ovoj preporuci, osobito kroz promicanje suradnje, razmjene dobre prakse i testiranje meu ostalim, kroz dragovoljne suradnike recenzije (peer review) i pilot projekte unutar programa Zajednice, kroz prijenos informacija i procese konzultacija s povjerenstvima za socijalni dijalog - te razvijanje materijala za potporu i smjernica; 2. da uspostavi (od 23. travnja 2008. godine) savjetodavnu skupinu za Europski kvalifikacijski okvir (koju ine predstavnici zemalja lanica i ukljui europske socijalne partnere i druge dionike) koja e osigurati cjelovitu koherentnost i promicati transparentnost procesa povezivanja kvalifikacijskih sustava s Europskim kvalifikacijskim okvirom; 3. da ocijeni i vrjednuje, u suradnji sa zemljama lanicama i nakon konzultacije s dionicima, aktivnosti poduzete kao odgovor na ovu preporuku, ukljuujui ukidanje i trajanje savjetodavne skupine i, do 23. travnja 2013. godine, izvijesti Europski parlament i Vijee o steenim iskustvima i implikacijama za budunost, ukljuujui, ako je potrebno, mogue revidiranje ove preporuke; 4. da promie blisko povezivanje Europskoga kvalifikacijskog okvira i postojeih, ili buduih, europskih sustava za prikupljanje i prijenos kreditnih bodova u viem obrazovanju i strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, kako bi unaprijedila mobilnost graana i poticala priznavanje ishoda uenja. U Strasbourgu 23. travnja 2008. Za Europski parlament, predsjednik Hans-Gert Pottering Za Vijee, predsjednik Janez Lenari

EUROPSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR - EQF

DODATAK I. - Definicije

Uz ovu se preporuku primjenjuju sljedee definicije: a) 'kvalifikacija' je formalni ishod procesa ocjenjivanja i vrjednovanja koja se stjee kada kompetentno tijelo utvrdi da je osoba dosegla ishode uenja prema zadanim standardima; b) 'nacionalni kvalifikacijski sustav' predstavlja sve vidove, u zemljama lanicama, koji su aktivno povezani s priznavanjem uenja i druge mehanizme koji povezuju obrazovanje i osposobljavanje s tritem rada i civilnim drutvom. To ukljuuje razvoj i provedbu svih institucionalnih postupaka i procesa povezanih s osiguranjem kvalitete, ocjenjivanjem i dodjeljivanjem kvalifikacija. Nacionalni kvalifikacijski sustav moe biti nainjen od vie podsustava i moe ukljuivati nacionalni kvalifikacijski okvir; c) 'nacionalni kvalifikacijski okvir' je instrument za klasificiranje kvalifikacija u skladu s nizom kriterija za specifine razine postignutog uenja, iji je cilj integrirati i usklaivati nacionalne kvalifikacijske podsustave i unaprijediti transparentnost, dostupnost, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija te povezivanje s tritem rada i civilnim drutvom; d) 'sektor' oznaava grupiranje strunih aktivnosti na temelju njihove glavne gospodarske funkcije, proizvoda, usluga ili tehnologije; e) 'meunarodne sektorske organizacije' su udruge nacionalnih organizacija, ukljuujui, primjerice, poslodavce i struna tijela koji predstavljaju interese nacionalnih sektora; f) 'ishodi uenja' su izjave o tome to uenik zna, razumije i to je sposoban napraviti na kraju procesa uenja, a definirani su u terminima znanja, vjetina i kompetencija;

g) 'znanje' je ishod usvajanja informacija kroz uenje. Znanje je osnova injenica, naela, teorija i praksi povezanih s podrujem rada ili uenja. U kontekstu Europskoga kvalifikacijskog okvira znanje je opisano kao teorijsko i/ili injenino. h) 'vjetine' znae sposobnost primjene i koritenje znanja kako bi obavili zadae i rijeili probleme. U kontekstu Europskoga kvalifikacijskog okvira vjetine su opisane kao kognitivne (ukljuuju koritenje logikoga, intuitivnog i kreativnoga miljenja) ili praktine (ukljuuju fiziku spretnost i koritenje metoda, materijala, alata i instrumenata); i) 'kompetencije' znae iskazanu sposobnost koritenja znanja, vjetina i osobnih, socijalnih i/ili drugih metodolokih sposobnosti, u situacijama rada ili uenja te u profesionalnom i osobnom razvoju. U kontekstu Europskoga kvalifikacijskog okvira kompetencije su opisane u terminima odgovornosti i samostalnosti.

EUROPSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR - EQF

DODATAK II. - Deskriptori koji definiraju razine Europskoga kvalifikacijskog okvira

(EQF) Svaka od 8 razina definirana je nizom deskriptora koji naznauju ishode uenja bitne za kvalifikacije te razine u bilo kojem sustavu kvalifikacija.
ZNANJE
U KONTEKSTU EQF-a ZNANJE SE OPISUJE KAO TEORIJSKO I/ILI INJENINO

VJETINE
U KONTEKSTU EQF-a VJETINE SE OPISUJU KAO KOGNITIVNE

KOMPETENCIJE
U KONTEKSTU EQF-a KOMPETENCIJE SE OPISUJU U TERMINIMA ODGOVORNOSTI I SAMOSTALNOSTI

Bitni ishodi uenja za svaku od razina su:

Razina 1 Temeljno ope znanje Temeljne vjetine za obavljanje jednostavnih zadataka. Temeljne kognitivne i praktine vjetine nune za koritenje bitnih informacija kako bi se obavile zadae i rijeili rutinski problemi koritenjem jednostavnih pravila i alata. Niz kognitivnih i praktinih vjetina nunih za ispunjenje zadaa i rjeavanje problema odabirom i primjenom osnovne metodologije, alata, materijala i informacija. Niz kognitivnih i praktinih vjetina nunih za stvaranje rjeenja na specifine probleme u podruju rada ili uenja. Rad ili uenje pod izravnim nadzorom u strukturiranom okruenju. Rad ili uenje pod izravnim nadzorom s neto samostalnosti.

(UKLJUUJU LOGIKO, INTUITIVNO I KREATIVNO MILJENJE) I PRAKTINE (UKLJUUJU FIZIKU SPRETNOST I KORITENJE METODA, MATERIJALA, ALATA I INSTRUMENATA)

Razina 2

Temeljno injenino znanje u podruju rada ili uenja

Razina 3

Znanje injenica, naela, procesa i opih koncepata u podruju rada ili uenja

- preuzima odgovornost za zavravanje zadaa u radu ili uenju; - prilagoava vlastito ponaanje okolnostima u rjeavanju problema. - prakticira upravljanje sobom unutar smjernica rada ili uenja u predvidivom okruenju u kojem je promjena ipak mogua; - nadzire rutinski rad drugih, preuzima izvjesnu odgovornost za vrjednovanje i unaprjeivanje aktivnosti u radu ili uenju. - prakticira upravljanje i nadzor u okruenju rada ili uenja u kojem su mogue nepredvidive promjene; - preispituje i unaprjeuje vlastitu i izvedbe drugih. - upravlja sloenim tehnikim ili strunim aktivnostima projekata, preuzimajui odgovornost za donoenje odluka u nepredvidivom okruenju rada ili uenja; - preuzima odgovornost za upravljanje profesionalnim razvojem pojedinaca i

Razina 4

injenino i teorijsko znanje u irim kontekstima unutar podruja rada ili uenja

Razina 5*

Opseno, specijalizirano, injenino i teorijsko znanje unutar podruja rada ili uenja te svjesnost granica vlastitoga znanja Napredno znanje podruja rada ili uenja, ukljuuje i kritiko razumijevanje teorija i naela

Obuhvatan niz kognitivnih i praktinih vjetina nunih za razvoj kreativnih rjeenja na apstraktne probleme.

Razina 6**

Napredne vjetine, demonstrirajui majstorstvo i inovacije nune za rjeavanje sloenih i nepredvidivih problema u specijaliziranom podruju rada ili uenja.

EUROPSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR - EQF

Razina 7***

- Visokospecijalizirano znanje od kojeg su neka znanja na prvoj crti znanja u podruju rada ili uenja kao osnova originalnom miljenju i/ili istraivanju, - Kritika svijest o problematici znanja u podruju i graninim podrujima izmeu razliitih podruja. Znanje na najnaprednijoj granici u podruju rada ili uenja i graninim podrujima izmeu razliitih podruja

Specijalizirane vjetine rjeavanja problema nune za istraivanje i/ili inovacije kako bi se stvorila nova znanja i procedure i integriralo znanje iz razliitih podruja.

skupina. - upravlja i mijenja sloene i nepredvidive uvjete rada ili uenja - to zahtijeva nove strateke pristupe; - preuzima odgovornost za doprinos strunim znanjima i praksama i/ili za preispitivanje strateke izvedbe timova.

Razina 8****

Najnaprednije i specijalizirane vjetine i tehnike, ukljuujui sintezu i vrjednovanje, nune za kritiko rjeavanje problema u istraivanju i/ili inovacijama i za irenje i redefiniranje postojeih znanja ili strune prakse.

Pokazuje esencijalnu mjerodavnost, inovativnost, samostalnost, znanstveni i profesionalni integritet i odrivu angairanost razvoju novih ideja ili procesa na najnaprednijoj granici rada ili uenja koji ukljuuju i istraivanje.

Kompatibilnost s Okvirom za kvalifikacije europskoga podruja vieg obrazovanja Okvir za kvalifikacije europskoga podruja vieg obrazovanja prua deskriptore prema ciklusima. Deskriptor svakog ciklusa nudi generiku tvrdnju s tipinim oekivanjima postignua i sposobnosti povezanih s kvalifikacijama i predstavljaju kraj tog ciklusa.

* Zajedniki deskriptor za kratki ciklus vieg obrazovanja (unutar ili povezan s prvim ciklusom), kojega je razvila Zdruena inicijativa za kvalitetu (Joint Quality Initiative) kao dio bolonjskog procesa; odgovara ishodima uenja za razinu 5 EQF-a. ** Deskriptor za prvi ciklus Okvira za kvalifikacije europskoga podruja vieg obrazovanja, usuglaen
meu ministrima odgovornima za vie obrazovanje na njihovu sastanku u Bergenu u svibnju 2005. godine u okviru bolonjskog procesa; odgovara ishodima uenja za razinu 6 EQF-a.

*** Deskriptor za drugi ciklus Okvira za kvalifikacije europskoga podruja vieg obrazovanja,
usuglaen meu ministrima odgovornim za vie obrazovanje na njihovu sastanku u Bergenu u svibnju 2005. godine u okviru bolonjskog procesa; odgovara ishodima uenja za razinu 7 EQF-a.

**** Deskriptor za trei ciklus Okvira za kvalifikacije europskoga podruja vieg obrazovanja, usuglaen meu ministrima odgovornim za vie obrazovanje na njihovu sastanku u Bergenu u svibnju 2005. godine u okviru bolonjskog procesa; odgovara ishodima uenja za razinu 8 EQF-a.

EUROPSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR - EQF

DODATAK III. - Zajednika naela za osiguranje kvalitete u viem obrazovanju i

strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u kontekstu EQF-a Pri primjeni Europskoga kvalifikacijskog okvira osiguranje kvalitete koje je nuno da bi se osigurala pouzdanost i unaprijedilo vie obrazovanje i strukovno obrazovanje i osposobljavanje treba biti provedeno u skladu sa sljedeim naelima: Politike i procedure osiguranja kvalitete trebaju obuhvatiti sve razine EQF-a. Osiguranje kvalitete treba biti sastavni dio upravljanja institucijama za obrazovanje i osposobljavanje. Osiguranje kvalitete treba ukljuivati redovita vrjednovanja institucija, njihovih programa ili njihova sustava osiguranja kvalitete koja provode vanjska nadzorna tijela ili agencije. Vanjska nadzorna tijela ili agencije zadueni za osiguranje kvalitete trebaju biti predmetom redovita vrjednovanja. Osiguranje kvalitete treba obuhvatiti okruenje, ulazne, procesne i izlazne dimenzije te dati naglasak na rezultate i ishode uenja. Sustavi osiguranja kvalitete trebaju ukljuivati sljedee elemente: 1. 2. 3. 4. jasne i mjerljive ciljeve i standarde, smjernice za provedbu, ukljuujui ukljuenost dionika, adekvatne resurse, konzistentne metode vrjednovanja, povezujui samovrjednovanje i vanjsko vrjednovanje, 5. mehanizme i procedure za naknadno unaprjeivanje, 6. irokodostupne rezultate vrjednovanja. Inicijative osiguranja kvalitete na meunarodnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini trebaju biti usklaene na nain koji osigurava preglednost, povezanost (koherentnost), sinergiju i sustavnu analizu. Osiguranje kvalitete treba biti proces suradnje kroz razine i sustave obrazovanja i osposobljavanja, ukljuivati sve bitne dionike unutar zemalja lanica i kroz cijelu Zajednicu. Orijentiranost k osiguranju kvalitete na razini Zajednice moe biti referentna toka za vrjednovanja i suradniko uenje EQF-a.

EUROPSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR - EQF

10