Pretvorba kazalinih kua u kazalita zakonodavni i praktini aspekti Kazalite u Puli slavi 60. obljetnicu djelovanja na hrvatskome jeziku.

. Je li za jedno kazalite mnogo ili malo proslaviti 60. roendan? Uzevi u obzir sve politike, gospodarske, drutvene, tehnoloke i ostale promjene kroz koje je cjelokupno drutvo (pa onda i INK kao institucija u kulturi) prolazilo od 1949. do danas, mogli bismo rei da to nije ni mnogo ni malo godina, nego je pravo udo da se ta obljetnica obiljeava i da INK kao kazalite uope postoji. Ova je institucija preivjela dvije drave s tri naziva1, promijenila pet imena2, bila registrirana na etiri razliita naina, preivjela est Zakona o kazalitima3 i pokoju izmjenu i dopunu istih, zgrada je dva puta bila obnovljena, dvaput otvorena, jednom zatvorena, izborila se za svoje mjesto, u okruenju, s dominantnom filmskom umjetnosti, preivjela je zuroizaciju drutva, socijalizam, kapitalizam i jo mnogo promjena koje nisu uvijek bile ni lake ni ugodne. Povijesni okvir Od otvaranja pulskoga kazalita na hrvatskom jeziku 1949. do njegovog zatvaranja 1971. godine, INK je imao misiju i viziju te jasnu registraciju: bilo je to kazalite u klasinom smislu te rijei to znai da je imalo umjetniki ansambl, tehniku, administraciju, repertoar od 4 do ak 14 premijera godinje (sezona 1952./1953.)4, subvencije i, dakako, publiku koje je u to vrijeme demokratizacije kulture iz godine u godinu bilo sve vie5. Na alost, subvencije su u ezdesetim godinama prologa stoljea sve manje (posljedica ideje kulturne politike SFRJ da bi se kazalita trebala izdravati samofinanciranjem), novca za odravanje zgrade nije bilo, ansambl se osipao, a poetni je polet s kojim je kazalite otvoreno splasnuo. Nakon duge agonije, kazalite u Puli ukinuto je 1971. U trenutku donoenja ZOK-a iz 1982. prolo je, dakle, ve vie od 10 godina od zatvaranja Narodnog kazalita Pula, posljednjega od hrvatskih kazalita kojih je sjea zapoela poetkom 1960-ih godina. Reforma kulturne politike s poetka 1980-ih, predstavljena u tzv. Crvenoj knjizi,6 nije predvidjela ponovno otvaranje regionalnih kazalita te je ovim dokumentom njihova sudbina bila zapeaena. ZOK iz 1982. bio je prvi kazalini zakon u povijesti hrvatskoga kazalinog zakonodavstva u kojem nije bilo ni rijei o hrvatskom knjievnom jeziku i skrbi za njega7. To je neizravno
1 2

FNRJ, SFRJ i RH Narodno kazalite Pula, Festival jugoslavenskoga igranog filma (FJF), Pula Film Festival, Istarsko narodno kazalite-kazalina kua Pula, Istarsko narodno kazalite-gradsko kazalite Pula 3 U daljnjem tekstu ZOK: 1956., 1958., 1965., 1982., 1991. I 2006. 44 Naa kazalita, Izdanje ureda za informacije Izvrnog vijea Sabora NRH, str. 33, Tabela I, Zagreb 1955. 5 U godini otvaranja 21.719, a u sezoni 1953./54. ak 66.176, isto 6 Kulturna politika i razvitak kulture u Hrvatskoj, Republiki komitet za prosvjetu, kulturu, fiziku i tehniku kulturu, Republika samoupravna interesna zajednica u oblasti kulture, Zavod za kulturu Hrvatske, priredila grupa autora, redigirali Stipe uvar i Damir Grubia, Zagreb, 1982. 7 Nikola Batui, Novi Prolog 8/9, str. 60., Zagreb, 1988.

pokazalo to zakonodavac eli i misli o kazalitu, jeziku i razvoju nacionalne kulture hrvatskoga naroda. Stoga ne udi da je jedan od prvih zakona donesenog u novoj dravi bio ba ZOK. Nova drava s nacionalnim predznakom itekako je morala skrbiti o kulturnim vrednotama, osobito drava sa samo 4 milijuna stanovnika pa je tako ve u prvom lanku ZOK-a iz 1991. navedeno da se njime ureuje kazalina djelatnost kao dio kulturne i umjetnike narodne vrednote, a samoupravljanje kojim je odisao ZOK iz 1982., zauvijek je otilo u povijest. Novu dravu, Republiku Hrvatsku, INK je doekao s obnovljenom zgradom8, ali bez ansambla, dakle, nedostajao mu je element nuan da bi se ostvario kazalini in glumac. tovie, nedostajala mu je kljuna rije u registraciji kazalite. U razdoblju od 1989. do 1994. INK je bio u sastavu Pulskoga filmskog festivala i nije imao konkretnu vezu sa svojom temeljnom kazalinom funkcijom. Moe se rei da je ZOK donesen 1991. za INK bio mogui izlaz iz neprirodne situacije jer je predvidio da kazalinu djelatnost u RH, osim kazalita, mogu obavljati i kazaline kue. Prema lanku 5. ZOK-a iz 1991. kazalina kua je prostor s prijeko potrebnim umjetnikim i tehnikim osobljem, funkcionalno pogodan za izvoenje scenskih djela u kojem se stalno ili povremeno izvode predstave gostujuih kazalita i kazalinih druina. Kazalina kua moe biti u vlasnitvu Republike Hrvatske, upanije, Grada Zagreba, gradova i opina, te drugih domaih pravnih i fizikih osoba. Odredbe ovoga zakona odgovarajue se primjenjuju i na kazaline kue. to je to konkretno znailo? Proces promjena Poetkom 1990-ih godina, u vrijeme stvaranja Republike Hrvatske, nije bilo dovoljno infrastrukturnih pa ni programskih sredstava za otvaranje svih kazalita koja su izgubila status u 1960-ima pa je osnivanje kazalinih kua kao prijelazna faza k ponovnom inauguriranju kazalita u regiji bila vrlo dobra ideja. Slijedom toga, pulsko je kazalite 1994. registrirano pri Trgovakome sudu kao Istarsko narodno kazalite Kazalina kua Pula i s tom je registracijom djelovalo sljedeih 10 godina. ZOK iz 1991. tumai da je kazalina kua prvenstveno prostor koji opsluuje umjetniko i tehniko osoblje kako bi se u njima mogle stalno ili povremeno izvoditi predstave gostujuih kazalita ili druina. Dakle, ono bitno po emu se kazalina kua razlikuje od kazalita jest to da kua nema ansambl9, tj. angairane glumce, pa sukladno tome, nema stalan repertoar i kontinuiranu vlastitu profesionalnu produkciju. Moe se rei da je u danom trenutku i okolnostima ideja kazalinih kua bila sretno rjeenje i da je ovaj potez zakonodavca doveo do oivljavanja pojedinih sredina (Zadar, ibenik, Pula). Tijekom tih 10 godina (od 1994. do 2004.), INK je u kazalinoj djelatnosti bio vrlo iv
Zgrada je obnovljena 1989. www.ink.hr, zadnji pregled 12. sijenja 2009. Ansambl je, prema Bratoljubu Klaiu, zajednica, osoblje, skup glumaca, glazbenika, grupa za zajedniko izvoenje (umjetnikih djela), Veliki rjenik stranih rijei izraza i kratica, Zora, Zagreb 1968.
9 8

organizam i to ne samo zahvaljujui estim gostovanjima razliitih kazalita i kazalinih druina na vlastitoj pozornici nego i zbog iznimno dobro voenog i organiziranog Dramskog studija koji je oformio i vodio redatelj Robert Raponja10. Upravo je taj Dramski studio11, koji je intenzivno radio u samoj Puli, ali je bio i na brojnim gostovanjima i festivalima, iznjedrio cijeli narataj iznimnih glumaca koji su otili na zagrebaku, sarajevsku, a kasnije i osjeku Akademiju dramske umjetnosti i koji je ve sada ostavio osebujan trag u hrvatskome glumitu. Premda to ZOK iz 1991. jo nije bio predvidio, INK je prvi od svih kazalinih kua ve 2004. napravio znaajan iskorak u svojoj formalno-pravnoj situaciji: preregistrirao se iz kazaline kue u kazalite i promijenio ime u Istarsko narodno kazalite Gradsko kazalite Pula te se i u dokumentu Procjena stanja koji je Ministarstvo kulture priloilo uz Prijedlog Zakona o kazalitima iz 2005. spominje INK kao gradsko kazalite u vlasnitvu Grada Pule. Ansambl je u tom trenutku inila samo jedna glumica12, no i to je bilo dovoljno za novu registraciju. Premda ansambl/druina, prema tumaenju Bratoljuba Klaia, a poslije i Vladimira Ania i Ive Goldsteina13, oznaava vie umjetnika, nikako ne samo jednu osobu, zakonodavac se nije bavio tim sitnicama, prihvatio je ovu novu registraciju i svrstao INK u kazalita. Sljedei korak prema pokuaju povratka kazalita i u ostale sredine koje su imale kazaline kue bio je ZOK iz 2006. koji je dao zakonsku mogunost da se kazaline kue u roku od tri godine preustroje u kazalita14. Nejasno je to se dogaa ako neka kua to ne uspije napraviti u tri zadane godine i lokalne zajednice, primjerice, odlue kue pretvoriti u kazalita nakon est godina? Jednako tako, to ako uope ne odlue promijeniti svoju registraciju iz kazalinih kua u kazalita jer dre da im je u njihovoj sredini potrebna institucija koja je kua, a ne kazalite? Hoe li u tom sluaju ostati kazaline kue i u njima e se i dalje odvijati kazalina djelatnost bez vlastite produkcije? Prema pravilu da je doputeno ono to nije zabranjeno, pretpostavlja se da e preregistracija bez posljedica biti moguom i nakon zadanoga roka ili pak nikad. Takoer je nejasno zbog ega je zakonodavac taksativno naveo tri godine kao rok mogue pretvorbe15. Premda se INK preregistrirao ve 2004. (bez posebnih zakonskih lanaka u ZOK-u iz 1991. i bez ansambla) i time pokazao da takvu moguu pretvorbu nije potrebno zakonski regulirati, to je ipak spomenuto u Prijelaznim i zavrnim odredbama16. Autorica ovoga teksta dri da je u samom ZOK-u to uinjeno iskljuivo radi toga da bi potaklo lokalne zajednice koje u svom sastavu imaju kazaline kue na razmiljanje da se pretvore u kazalita, ali isto tako dri da je to moglo biti napravljeno kvalitetnije. Prema oekivanjima, lanak 52. novoga ZOK-a pozitivno je djelovao na dotadanje kazaline kue jer, prema osobnim saznanjima, ibenik, Karlovac, Poega i Zadar ve dvije godine pokuavaju oformiti vlastiti ansambl, ine sve to je u njihovoj moi da ponovno postanu
Robert Raponja u poetku je bio umjetniki voditelj INK-a, a kasnije ravnatelj. ivost i u ostala regionalna kazalita sve vrijeme od 1991. nadalje odravali su slini studiji u Poegi, ibeniku, Zadru i Karlovcu koje je bilo i registrirano kao amatersko kazalite. 12 Lucija erbedija 13 Rjenik stranih rijei, Novi Liber 1999. 14 ZOK iz 2006. lanak 52, NN 71/06. 15 U prvom je prijedlogu zakonodavac predvidio rok preregistracije od samo 60 dana, no, nakon pismene intervencije Dragana Zlatovia, taj je rok produen. 16 I ovoj je intervenciji pripomogla ve spomenutoj pismena predstavka Dragana Zlatovia.
11 10

kazalita u smislu kako to predvia zakonodavac, dakle, s vlastitim ansamblom, te smo svjedoci sve eih premijera vlastitih produkcija u tim sredinama. Kao to samo ve rekli, u Puli je u jesen 2004., dakle, prije vie od etiri godine, jedna zaposlena glumica svojim ugovorom o radu uspjela promijeniti registraciju kazaline kue u kazalite te se pitamo to se znaajno u tom pogledu promijenilo od onda do danas? Na alost, gotovo nita jer je i trenutano u INK-u zaposlena samo jedna (druga) glumica17, na odreeno vrijeme, ali od ideje stvaranja ansambla, u smislu kako to misle Klai, Ani i Goldstein, jo je daleko. Rekapitulirajmo: Plan Ministarstva kulture/Vlade od 1991. nadalje za oivljavanjem kazalita u regiji bio je dobar: obnova zgrada i infrastrukture, zakonski akti u kojima je ukljuena mogunost djelovanja kazalinih kua, nakon toga jaanje lokalnih sredina, osnivanje dramskih studija, a od sredine devedesetih godina i financijsko poticanje gostovanja kazalita/druina. Odredba ZOK-a iz 2006. daje nove poticaje lokalnim zajednicama za osnivanje kazalita, u mnogim su sredinama u godinjim proraunima predviena sredstva za tu namjenu, sve je spremno da napokon nakon vie desetljea ponovno zaive kazalita u regiji, a stvari se pokreu nikako ili minimalno. to je, osim financija, konica toj tako eljenoj pretvorbi? Zastoj u procesu Jedan od glavnih odgovora na ovo pitanje vrlo je jednostavan: sapunice, sitkomi, domae serije i ostale nove TV forme koje su od 2004. preplavile hrvatski medijski prostor i privukle u sredite (Zagreb) sve glumce, ak i one koji prije nisu imali namjeru otii iz svojih sredina18. Pojava snimanja novih TV formi dola je naglo i moemo rei da je izazvala tektonske poremeaje u organizaciji rada u kazalitima. Sve do 2004. konkurenciju kazalitima u javnom sektoru inili su angamani glumaca u drugim (institucionalnim i vaninstitucionalnim) kazalitima i druinama te rijetka domaa tv i filmska produkcija no, u usporedbi sa situacijom nakon ulaska domaih sapunica i ostalih TV formi na hrvatsko trite, to gotovo da i nisu bili problemi. Naime, iz godine u godinu poveavao se broj televizijskih projekata koje je danas nemogue nabrojiti, a svaki od njih angaira izuzetno velik broj glumaca kroz due razdoblje. U zagrebakim je kazalitima nastao organizacijski kaos jer veina glumaca, bez obzira na svoj status, snima: od zaposlenih, nezaposlenih, samostalnih umjetnika, studenata kazalinih akademija, amatera do naturika. Jednako snimaju nacionalni prvaci i prvaci drame kao i ostali glumci koji nemaju titule. Zagrebaka kazalita teko uspijevaju izai s redovitim produkcijama u esto nemoguim uvjetima19, a za igranje repriza glumce nije jednostavno
17

Lana Gojak

Zanimljiv je primjer kolege glumca koji je dao otkaz u HNK Osijek. Osim glumakoga posla, ostavio je i funkciju direktora drame u nacionalnoj kui kako bi otiao u Zagreb snimati sapunicu. U Ujedinjenom Kraljevstvu, na primjer, nepoznata je praksa da bi glumac-prvak Royal National Theatrea snimao sapunicu.
19

18

Dogaa se da ni na generalnim pokusima nema svih glumaca koji su predvieni podjelom.

sakupiti. Premda je novi ZOK predvidio da glumci ne mogu bez dozvole ravnatelja20 raditi kod drugih poslodavaca21, u praksi se to ne provodi. Prijedlog da umjetnici koji imaju ugovor na odreeno (dulje od dvije godine) i neodreeno vrijeme za vrijeme trajanja ugovora ne mogu raditi kod drugog poslodavca bio je u procesu donoenja novoga ZOK-a odbaen i samim tim odbijanjem onemoguilo se uvoenje minimalnog reda u kaos koji se ve tada nazirao. Zanimljivo je da ugovore u kojima stoji da je TV projekt prioritetan u odnosu na ostale poslove potpisuju ak i glumci koji imaju ugovore o radu na neodreeno vrijeme, i to u javnom sektoru. Naime, TV producenti nude tipske ugovore u kojima pie da je njihov projekt prioritetan u odnosu na ostale poslove, a glumci te lanke potpisuju bez razmiljanja. Ta praksa pokazuje da ugovor, kao temeljni dokument koji regulira odnose dvaju subjekata, ne znai mnogo u hrvatskoj kazalinoj praksi. Dakle, u situaciji u kojoj zagrebaka kazalita imaju velikih problema sa sastavljanjem glumakih podjela i mjesenih repertoara, problemi u kazalitima koja su udaljena od sredita jo su vei pa u prvome redu tu moemo traiti razloge zbog ega je u ovom trenutku u tim sredinama nemogue oformiti ansamble. Dodatni je problem to ak i studenti kazalinih akademija poinju raditi/snimati prije nego to zavre kolovanje i na taj nain uu u ritam ivota koji ih odvaja od posveenosti, a koja je (barem je tako nekada bilo)22 nuan preduvjet za bavljenje kazalitem. Slinih problema imaju i ostale zemlje u regiji23 i jo uvijek se ni jedna od njih s time nije uspjela uhvatiti u kotac. Sa situacijom s kojom se sada pulsko, zadarsko, ibensko i karlovako kazalite susreu tako bolno, uskoro e se suoiti i kazalita u Zagrebu budui da e kvaliteta rada u kazalitima, koja je ve sada vrlo upitna, padati i morat e se poduzeti drastini koraci ne bi li se to promijenilo. Svaka je promjena navika teka pa se moe pretpostaviti da e i pokuaj promjene ovakve prakse izazvati otpor kod glumaca ponajprije iz straha od smanjenja prihoda i vee kontrole. Imajui u vidu otpore koje je Sindikat hrvatskih glumaca24 imao prema prijedlozima koji se tiu radnikih prava glumaca u ZOK-u iz 2006., za pretpostaviti je da e biti vrlo teko provesti ovu reformu, tj. uvesti red u trite glumakoga rada. Za sadanju situaciju nisu krivi samo glumci nego svi sudionici kazalinog ivota u Hrvatskoj ukljuujui i zakonodavca, no, hitno je potrebno poeti razmiljati kako promijeniti ovu neugodnu kazalinu stvarnost.

lanak 48. ZOK 2006. NN 71/06. U vrijeme rada na ZOK-u iz 2006. uglavnom se govorilo o problemu igranja glumaca u nekoliko razliitih kazalita, a nije se dovoljno uzeo u obzir novi trend snimanja koji je sada izmaknuo kontroli. 22 Vika Podgorska zaueno jednom prilikom na snimanju uskliknula je: Djeco, kako moete! Ja sam na dan moje predstave u teatru iskljuivala telefon u sedam sati ujutro. Fabijan ovagov Glumac i prostor igre, Prolog broj 21, Centar za kulturne djelatnosti omladine SSO, Zagreb 1974. 23 Osobito su veliki problemi u Srbiji. 24 Sindikat hrvatskih glumaca titi iskljuivo zaposlene glumce i njihova radnika prava, ne bavi se zatitom struke i u svom lanstvu nema samostalnih umjetnika budui da ne titi niti jedno njihovo pravo.
21

20

Pitanje koje je trenutano od ivotne vanosti za INK i kazaline kue koje se i u praksi spremaju pretvoriti u kazalita jest koje su mogunosti da kazalite u regiji privue glumce u angaman, tj. to se moe poduzeti ne bi li se dostigao taj cilj? Zasigurno ne postoji samo jedan odgovor na ovo pitanje, nego je potrebno poduzeti vie mjera koje prema miljenju autorice ovoga teksta, tek u kombinaciji mogu dovesti do konkretnih pozitivnih rezultata. Mogue mjere za postizanje promjena Kvalitetan repertoar Premda je notorna injenica da publika vie voli gledati komedije od tzv. ozbiljnih drama, trebalo bi obratiti pozornost na granicu izmeu komada koji osim lake zabave nude jo neto vie. Da bi se publika zadrala, potrebno je repertoar graditi pomno i kvalitetno i ne poputati u unaprijed zadanim kriterijima. Na taj e nain i uloge koje se mogu ponuditi glumcima biti kvalitetnije. Kvalitetne uloge U Zagrebu/sreditu gdje je konkurencija jako velika vrlo esto ak i dobri glumci nemaju prilike zaigrati kvalitetne uloge i to je jedan od razloga zbog ega pristaju na kompromise u vidu poslova koji ih umjetniki ne zadovoljavaju. U slinom su poloaju svi narataji glumaca, stoga se kazalite u Puli/regiji u svom potencijalnom izboru ne bi trebalo ograniiti samo na mlade glumce/glumice nego bi trebali proiriti bazu i na stariju populaciju. U razmiljanju o potencijalnim kandidatima treba se takoer otvoriti kadrovima iz cijele Hrvatske, a ne samo iz Zagreba. Praksa koja je poznata u veini europskih zemalja da se glumci sele u mjesta gdje ima (kvalitetnijega) posla kod nas (jo) nije poznata, no, nije nemogue razmiljati na nov nain i u naim uvjetima te je potrebno otvoriti se novim idejama bez dosadanjih ogranienja. Dugorono planiranje Dugorono je planiranje u svakoj organizaciji, pa tako i u kazalitu, od neprocjenjive vrijednosti. Pod dugoronim planiranjem smatra se planiranje repertoara, ali i izvedaba. Planiranje programa, osim kvalitetnijih rezultata, donosi i stabilnost kako u organizaciju/kazalite tako i u svakog pojedinog lana organizacije te bi dugorono planiranje trebalo postati prioritetom svake institucije. Velik problem hrvatskoga glumita jest kratkorono planiranje25 (planiranje izvedaba) koje se uglavnom radi na razdoblje od mjesec dana. Ovakav nain kratkoronoga planiranja svoje
25

Problem je i u tome to je financijsko planiranje u cijeloj dravi (pa tako i na lokalnoj razini) jednogodinje pa javne ustanove sve do oujka tekue godine ne znaju jesu li dobile financiranje za pojedine projekte i u kolikom iznosu. Zbog ovakve prakse teko je ita planirati za prva tri mjeseca u godini to je, naravno, tetno ne samo za ustanove u kulturi na pojedinanoj razini nego i za kulturu samu. Za promjenu ovakve prakse na dravnoj razini potrebna je jaa akcija civilnoga drutva, zagovaranje i lobiranje kazalinih elita, to je posebna tema za neki drugi rad.

loe znaajke osobito pokazuje otkad su se poeli snimati TV projekti. Naime, TV produkcije imaju plan za cijelu sezonu i tako se nuno dogaa da imaju prioritet nad kazalitima jer su im termini unaprijed poznati za razliku od kazalita koja ih uglavnom nemaju.26 Kvalitetni uvjeti rada Kvalitetni uvjeti rada irok su pojam i odnose se na tehniko-prostorne i organizacijske uvjete rada. Kvalitetne tehniko-prostorne uvjete uglavnom ve ima svako/a kazalite/kua u Hrvatskoj, no, ponovno nastaju problemi u organizacijskom smislu. Kontinuitet pokusa i mogunost usredotoenog rada na predstavi problemi su s kojima se u dananje vrijeme susreu umjetnici. Nisu samo glumci rastrzani izmeu nekoliko poslova nego su to i redatelji. Svakodnevni kontinuitet rada u, po mogunosti, isto vrijeme i minimalno trajanje pokusa od etiri sata27 pridonijet e kvaliteti rada, predstave, a onda i zadovoljstvu glumaca, ostalih sudionika koji rade na predstavi, a u konanici i publike. Naravno da je u Hrvatskoj jo nemogue uvesti nain rada na koji se radi u Ujedinjenom Kraljevstvu, no, da je pokuse u kazalitu potrebno ozbiljnije shvatiti, o tome nitko ne dvoji. Tono dolaenje na posao i pripremljenost za pokus, postali su rijetkost u hrvatskome glumitu, a dobre rezultate, tj, dobre predstave nastaju upravo kada se radi na ovaj nain i za to ima mnogo primjera. Ovaj element je, naravno, povezan s nazonosti na pokusima jer ako glumac uvjebava s duhovima, tj. bez partnera i tako gotovo cijeli proces rada na predstavi, ne moe se oekivati dobar rezultat pa tako ni zadovoljstvo sudionika uinjenim poslom. Dakle, potrebno je osigurati da svi sudionici predstave budu nazoni na svim pokusima i da usredotoeno i posveeno rade posao za koji su se kolovali. Ne treba zaboraviti da rad u kazalitu ne bi trebao biti samo onaj na pokusima nego i nakon njih to je praktiki nemogue u situaciji u kojoj glumac nakon pokusa (ili usred njega) tri na drugu obvezu. Pokusi, u takvoj situaciji, slue kao mjesto prisjeanja i uenja teksta, a ne kao mjesto kreativnoga stvaranja. Mogunost napredovanja u smislu organiziranja radionica, seminara ili slanje umjetnika na dodatno kolovanje U dananje vrijeme u kojem se proklamira cjeloivotno obrazovanje kao preduvjet konkurentnosti, glumci ne bi smjeli biti izuzeti iz tog naina razmiljanja. Dapae, i kada nije bilo te ideje, za glumce je bila esta praksa uzimanja satova iz razliitih vjetina te polaenje radionica i treninga kako bi napredovali. Omoguiti glumcu napredovanje i dodatno kolovanje na bilo kojem planu dvostruka je korist: za kazalite i za glumca osobno, a uvijek je i dodatni sadraj za PR (o tome emo kasnije u ovom dijelu rada). Osim profesionalnih glumaca, lanova budueg ansambla, seminare, teajeve i radionice mogli bi polaziti i lanovi Dramskoga studija. INK ne bi trebao imati problema s organizacijom ovakvoga dodatnog naina obrazovanja glumaca budui da u sklopu MKFM-a ve godinama organizira slina dogaanja za koja je zanimanje prilino veliko.
Ovaj primjer pokazuje i odnos prema novcu, naime, TV produkcije tede svaku kunu i to je razlogom paljivoga planiranja dok kazalita (uglavnom) troe drutvena sredstva prema kojima ne postoji dovoljan stupanj odgovornosti.
27

26

U Ujedinjenom Kraljevstvu, konkretno u RNT probe traju od 10 do 18 sati

Osim specijaliziranih radionica i seminara, glumci bi mogli polaziti i razne druge oblike dodatnog obrazovanja koji su korisni za razvoj linosti i tima/ansambla (npr. seminar emocionalne inteligencije). Upravo je izgradnja ansambla kao tima ono to bi moglo privui glumce izvan sredita. Premda je ovo vrijeme kada je u modi sustav zvijezda (ne samo u kazalitu nego i u svim aspektima ivota), kvalitetan ansambl koji njeguje zajednitvo, a bez zvijezda, moe proizvesti kvalitetnije kazalite i bolje predstave od onoga u kojem je sveukupan rad usmjeren na zvijezdu. Kazalite je kolektivan in pa prema tome kolektiv treba njegovati u svrhu izvrsnosti. Kvalitetni suradnici (redatelji) Premda se zna da i redatelji, kao i glumci, koji mogu pronai posao u Zagrebu (ili ostalim veim gradovima) nerado odlaze u manja mjesta u regiji, trebalo bi pokuati osigurati izuzetno kvalitetne redatelje i ostale suradnike i takoer preko njih privui glumce u angaman. Umreenost s drugim kazalitima Proces umreavanja regionalnih kazalita u Hrvatskoj ve je zapoeo i organizirano je nekoliko sastanaka na kojima su direktori sadanjih kua, ali i manjih kazalita, poeli raditi na boljoj povezanosti. Pulsko je kazalite ve i prolih godina imalo odlinu suradnju s kazalitem u Virovitici, a ovim novim inicijativama ta e se mrea jo i proiriti. Na taj se nain dobiva vei broj moguih repriza to je dodatni motiv glumcu za dolazak u ovu sredinu. Naime, malen broj izvedaba demotivirajui je element za svakoga glumca, a u posljednjih smo nekoliko godina svjedoci da se u Puli igra vrlo malo repriza vlastitih produkcija i da je nuno potrebno neto uiniti u tom pravcu. Umreenost s drugim gradovima u regiji Iz navedenih razloga potrebno se bolje umreiti i s drugim gradovima i mjestima u regiji. Produkcija malih formi Potrebno je uzeti u obzir da je pozornica INK-a jedna od najveih u Hrvatskoj i da je zbog tog razloga vrlo mala mogunost za gostovanja velikih predstava28. Stoga bi barem jedan naslov godinje trebalo napraviti kao malu (putujuu) formu. Na taj bi nain glumci, ali i ostali zaposlenici bili dodatno zaposleni, kazalite bi sa svojim predstavama vie bilo prisutno u regiji i ire, a to bi omoguilo i dodatan vlastiti prihod. U prvoj fazi mogunost rada glumaca u TV projektima, ali pod strogo dogovorenim uvjetima koji su prihvatljivi INK-u Ova je mjera najvjerojatnije potrebna, osobito u poetku, no, trebalo bi ju izbjegavati. Bolje bi bilo pronai umjetnike koji ne bi traili mogunost snimanja u TV projektima, ali je mogue omoguiti i takav rad pod uvjetima povoljnim za INK.
Konkretno u Istr s velikim je predstavama mogue gostovati jo samo u Pazinu, sve su ostale pozornice premalene.
28

Snaan PR za dovoenje ansambla u Pulu (regionalno kazalite) Kako bi glumac uope poeo razmiljati o moguem odlasku u drugu (manju) sredinu, potrebno je da kazalite napravi snaan PR u tom smjeru. Ukazivanje na prednosti koje moe ponuditi nova sredina, s posebnim naglaskom na bolju kvalitetu rada i ivota, temeljni su elementi na kojima bi se taj PR trebao temeljiti. Osobni pokuaji angairanja glumaca pokazali su se neuspjenima i jasno je da je potrebno pronai drugaije naine. Snaan PR u manjoj sredini Snaan PR u novoj sredini za dolazeega je glumca (ali i za kazalite samo) od iznimne vanosti. Kvalitetan medijski pristup potaknuo bi i publiku da doe u kazalite u veem broju pogledati promjene koje se dogaaju u kazalitu njihova grada. Dakako da ne treba zaboraviti i potrebu glumca da se dobro pozicionira u novoj sredini. Obveza uzajamnog PR-a neto je na emu bi trebale raditi obje strane, a na zajedniku korist. Materijalni aspekti Naravno da je materijalni aspekt odlaska u kazalite u regiji vaan imbenik odluke te bi zato trebalo razmotriti mogunosti kako ponuditi novim lanovima ansambla dobre financijske uvjete uz razmiljanje o dodatnom stimuliranju umjetnika s obzirom na broj odigranih izvedbi. Glumac mora imati mogunost veega dohotka u sluaju da vie radi jer je naelo da je osobni dohodak uvijek jednak bez obzira na obavljen posao krajnje nepoticajan i pokazao se tetnim u svim sustavima. U materijalne aspekte svakako spada i osiguravanje stambenih uvjeta lanova budueg ansambla te eventualna mogunost zapoljavanja branoga partnera te osiguranje povoljnih uvjeta za razvoj obitelji. Jasno je da sve ove mjere zahtijevaju velika poetna sredstva za lokalnu upravu i samoupravu i kazalite samo, no, dugorono, ovakav nain razmiljanja moe donijeti dobre rezultate. Zakljuak Tijekom ezdeset godina postojanja, kazalite na hrvatskom jeziku u Puli prolo je kroz nekoliko razliitih naina funkcioniranja koji su bili popraeni odgovarajuom registracijom ove javne ustanove. Hrvatsko kazalino zakonodavstvo omoguilo je poetkom devedesetih godina prologa stoljea osnivanje pulskoga kazalita kao kazaline kue. Dvije godine prije nego to je donesena zakonska mogunost, INK se preregistrirao u kazalite to prema vaeoj regulativi podrazumijeva osnivanje ansambla. Do danas, unato pozitivnom okruenju, to nije u potpunosti uspjelo te je potrebno poduzeti mjere koje bi omoguile taj konani korak koji bi uvrstio INK u kazalita i u praksi. Hrvatsko kazalino zakonodavstvo u RH uinilo je pozitivne korake kako bi pomoglo regionalnim kazalitima u ponovnom oivljavanju, ministarstvo kulture svake godine iz prorauna izdvaja financijska sredstva za infrastrukturu te stimulira programske potrebe njihovoga rada, lokalne uprave i samouprave te voditelji kazalinih kua ulau velike napore da poboljaju kvalitetu kazalinoga ivota izvan sredita, a sada je potrebno uiniti jo
9

dodatan napor i kvalitetnim ponudama uvjeta rada suprotstaviti se novoj poasti koja je napala hrvatsko glumite u vidu mnogobrojnih TV projekata koji se od 2004. snimaju u Hrvatskoj. Premda to moe zvuati pomalo utopijski, autorica ovoga teksta dri da kazalita u regiji imaju veu mogunost napraviti kvalitativne promjene u repertoarima i kvaliteti predstava od kazalita u Zagrebu. Budui da se ne moe oekivati da e zakonodavac donijeti izmjene i dopune zakona koje bi potakle glumce na odlazak u regionalna kazalita, tj. koje bi uvele red u destabilizirano trite rada, autorica predlae skup mjera koje bi mogle pomoi u kvalitetnom ostvarivanju ovoga cilja. Te se mjere odnose na poboljanje kvalitete rada u samome kazalitu, kvalitete odabira suradnika, boljega planiranja, mogunost dodatnoga napredovanja, mjere koje se odnose na PR kazalita i umjetnika te na posljetku materijalne poticaje koji bi omoguili dobru kvalitetu ivota umjetnika koji bi se odluili doi u Pulu, tj. u bilo koje drugo regionalno kazalite. U suvremenom je svijetu kvaliteta ivota ljudi na prvome mjestu, ispred potrebe za materijalnim dobicima to je element koji stvaratelji lokalnih kulturnih politika nikako ne bi smjeli ispustiti iz vida te bi sukladno toj pretpostavci trebali graditi svoj imid prema potencijalnim novim suradnicima i ostalim sudionicima kazalinoga ivota u Hrvatskoj. Vitomira Lonar, glumica, producentica, direktorica kazalita Mala scena, docentica na Odsjeku produkcije Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, vanjska suradnica U Zagrebu sijenja 2009.

10