Broj 2, godina 2011 Modeliranje i proraun prikljuaka u spregnutim konstrukcijama

Stranice 20-29

MODELIRANJE I PRORAUN PRIKLJUAKA U SPREGNUTIM KONSTRUKCIJAMA

Andrea Abii
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, student

Damir Markulak
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, prof.dr.sc.

Ivan Radi
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, dipl.ing.gra.

Saetak: U radu se opisuje nain modeliranja i prorauna prikljuaka kod spregnutih konstrukcija elik-beton, u skladu s Eurokod normama HRN EN 1993-1-8:2008 i HRN EN 1994-1-1:2008. Komentiraju se razliite varijante izvedbe prikljuaka te specifinosti primjene metode komponenata iz HRN EN 1993-1-8:2008 na proraune spregnutih prikljuaka. Na numerikom primjeru je ilustriran kodificirani proraun dvostranog spregnutog prikljuka. Kljune rijei: spregnute konstrukcije elik-beton, dvostrani prikljuci, metoda komponenata, uzduna armatura Abstract: The paper describes modeling and calculation of connections in composite steel-concrete structures in accordance with the Eurocode design standards HRN EN 1993-1-8:2008 and HRN EN 1994-1-1:2008. Commenting on the different variants of connections and specific application of the method in HRN EN 1993-18:2008 to the calculation of composite connections. A numerical example is given in order to illustrate codified design of two-sided composite connections. Key words: composite steel and concrete structures, two-sided connections, component method, longitudinal
reinforcement

Abii, A; Markulak, D; Radi, I

20

Broj 2, godina 2011 Modeliranje i proraun prikljuaka u spregnutim konstrukcijama

Stranice 20-29

Openito

Suvremene norme za eline i spregnute konstrukcije zahtijevaju uzimanje u obzir ponaanje prikljuaka pri definiranju proraunskih modela, pri emu se analizira utjecaj ponaanja prikljuaka na raspodjelu reznih sila, odnosno globalno ponaanje sustava. U posljednje vrijeme ovoj je problematici posveena velika pozornost pa su razraeni postupci za preciznije procjenjivanje mehanikih svojstava prikljuaka i njihovo ukljuivanje u proraune. Otpornost spojeva uglavnom nije upitna jer se primjenjuju dobro istraena naela za razliite vrste spojeva, ali treba voditi rauna o utjecaju elastinog ili plastinog poputanja spoja koje se odraava na raspodjelu sila u vorovima okvira ili nad srednjim leajima kontinuiranih nosaa. Iako je ponaanje prikljuka trodimenzionalno, uobiajena prisutnost krute stropne ploe obino omoguava konstruktoru da zanemari deformaciju izvan ravnine i torzijsku deformaciju prikljuka. Ponaanje prikljuaka i konstrukcijskih elemenata u konstrukcijama mora biti meusobno usklaeno. Prikljuak se u globalnom numerikom modelu konstrukcije moe prikazati kao rotacijska opruga koja povezuje teine linije spojenih elemenata u toki njihova presjeka. Proraunske vrijednosti te rotacijske opruge mogu se odrediti iz odnosa momenta savijanja Mj,Ed koji djeluje na prikljuak i odgovarajue rotacije prikljuka Ed, [1]. Konstruiranje spregnutih prikljuaka se openito moe podijeliti na dva osnovna pristupa (slika 1): konstruiranje prikljuaka kao kod obinih elinih konstrukcija suvremena izvedba spregnutih prikljuaka kod kojih se ostvaruje kontinuitet meukatne konstrukcije, pri emu elina greda moe biti ispod betonske ploe ili integrirana u meukatnu konstrukciju (tzv. slim floors).

Slika 1 - Tipovi spregnutih prikljuaka

Abii, A; Markulak, D; Radi, I 21

Broj 2, godina 2011 Modeliranje i proraun prikljuaka u spregnutim konstrukcijama

Stranice 20-29

Kod suvremene je izvedbe osnovni zahtjev osiguranje kontinuiranog djelovanja armature ploe u vlaku oko vora, iako se openito kod spregnutih okvira ne moe postii puni kontinuitet izmeu meukatne konstrukcije i stupova. Stoga su spregnuti prikljuci po svojoj prirodi openito djelomino kontinuirani. Suvremena izvedba omoguuje ostvarenje puno veih vrijednosti krutosti i otpornosti. Spojevi se izvode u zavarenoj ili vijanoj varijanti pomou elnih ploa (u punoj ili djelominoj visini) ili L profila, a mogua je i izvedba s kontaktnim ploama. Kada su grede integrirane u meukatnu konstrukciju, preporua se izvedba zglobnih spojeva sa stupom koji nakon betoniranja automatski postaju djelomino kontinuirani prikljuci. Daljnje poveanje krutosti i otpornosti prikljuka moe se postii ubetoniravanjem hrpta stupa (betonom obloeni stupovi).

Metoda komponenti kod spregnutih prikljuaka

Model komponenti za eline prikljuke, a kasnije i za spregnute prikljuke, razvijen je razmatranjem najboljeg naina za podjelu sloenog konanog spoja na logine dijelove, s obzirom na nain ponaanja. Iz slike 2 vidi se da u prikljuku greda-stup postoje podruja vlaka, tlaka i posmika. Openito se za odreivanje proraunskih karakteristika prikljuaka koristi metoda komponenata koja se sastoji u tome da se prikljuak modelira sustavom sastavljenim od krutih i popustljivih komponenata. Za svaku se komponentu odvojeno procjenjuju karakteristike otpornosti, krutosti i duktilnosti. Komponente iz pojedinih podruja rade zajedno te se njihove karakteristike serijski veu. Tada se dobivene karakteristike pojedinih podruja meusobno kombiniraju radi modeliranja mehanikih karakteristika itavog prikljuka.
S

podruje vlaka (t)

C L

zt zc

podruje posmika (s)

podruje tlaka (c)

Slika 2 - Podruja otpornosti u spregnutom prikljuku U [2] je zasada dana 21 razliita osnovna komponenta prikljuka s detaljnom analitikom procedurom odreivanja karakteristika prikljuaka potrebnih za proraun konstrukcije. U [3] se u poglavlju o prikljucima daju samo posebnosti spregnutih prikljuaka, dok se za ostale podatke upuuje na [2] i [4], te se posebno naglaava da se sve navedeno odnosi na preteito statiko optereenje. Kod modeliranja ponaanja prikljuaka, red armature u vlaku moe se tretirati na isti nain kao i red vijaka u obinom elinom prikljuku, naravno uvaavajui mehanike i geometrijske karakteristike armature. Pri odreivanju rotacijskog kapaciteta prikljuka u obzir treba uzeti utjecaj raspucavanja betona, vlanog ovrivanja i deformaciju modanika, a za nestandardne prikljuke treba izvriti eksperimentalno ispitivanje predloenog rjeenja. to se tie samog prorauna otpornosti i krutosti pojedinih osnovnih komponenti spregnutih prikljuaka, u [3] se, uz ve postojee osnovne komponente u [2], dodaju jo dvije: uzduna armatura u vlaku i elina kontaktna ploa u tlaku. Pri proraunima se pretpostavlja da je vlana armatura u efektivnoj irini betonske pojasnice napregnuta do granice poputanja, a za sluaj neuravnoteenog optereenja primjenjuje se tzv. strut-tie model za provjeru unosa sila u betonsku plou oko stupa.

Abii, A; Markulak, D; Radi, I

22

Broj 2, godina 2011 Modeliranje i proraun prikljuaka u spregnutim konstrukcijama

Stranice 20-29

Iako se ne navodi kao posebna komponenta, u obzir se uzima i betonska obloga stupa ako postoji, te se daju izrazi za proraun posmine otpornosti oblonog betona za sluaj jednostranih prikljuaka i dvostranih prikljuaka s gredama jednake visine. Kod prikljuaka s kontaktnom ploom, raspodjela reznih sila u prikljuku je vrlo jednostavna, budui da elina greda ne sudjeluje u prijenosu vlanih naprezanja (slika 3).

FRd z FRd k1 k2

karm

Mj

Slika 3 - Prikljuak s elinim umetkom i jednim redom armature Meutim, kod prikljuaka kod kojih elina greda sudjeluje u prijenosu vlanih naprezanja od savijanja, situacija je bitno sloenija, a obino se pretpostavlja da porastom momenta savijanja armatura prva dosee proraunsku otpornost. Stoga je teenje armature u vlaku kod spregnutih prikljuaka osnovno polazite za procjenu rotacijskog kapaciteta pa je potrebno ugraditi visoko duktilnu armaturu kako bi se omoguila preraspodjela vlanih sila u prikljuku i na vlane redove vijaka na elinoj gredi.

Slika 4 - Prikljuak s elnom ploom visine hrpta Zbog pojednostavljenja prorauna, nekoliko komponenti grupira se u pojedine skupine te se u konanici sve pokazuje ekvivalentnim sustavom tlanih i vlanih sila na ekvivalentnom kraku sila zeq, slika 4. Oznake na slici imaju sljedee znaenje: keq - koeficijent svih vlanih komponenti prikljuka kt - koeficijenti krutosti hrpta stupa u vlaku, pojasnice stupa u savijanju, elne ploe u savijanju, hrpta grede u vlaku i vijaka u vlaku karm - koeficijent vlane armature h1, h2 - krakovi unutarnjih sila pojedine vlane komponente k1, k2 - koeficijenti krutosti koji se odnose na hrbat stupa izloen posmiku i neukrueni hrbat stupa izloen tlaku.

Abii, A; Markulak, D; Radi, I

23

Broj 2, godina 2011 Modeliranje i proraun prikljuaka u spregnutim konstrukcijama

Stranice 20-29

Ekvivalentni krak sila moe se raunati iz sljedeih odnosa: 1 kt = 1 ki

keff , r =1 = k arm

(1) (2) (3)

keff ,r = 2 = kt
zeq

keq =

= k k
r r
r

keff ,r hr2
eff , r

hr
hr

2 k arm h12 + ki h2 k arm h1 + ki h2

(4)

eff , r

zeq

k arm h1 + ki h2 zeq

(5)

Problematika dvostranih prikljuaka

Kod dvostranih prikljuaka, hrpteni panel stupa sudjeluje u ponaanju prikljuaka i s lijeve i desne strane, te je za modeliranje takvih prikljuaka potrebno utvrditi: - karakteristike lijevog prikljuka - karakteristike desnog prikljuka - karakteristike posminog panela hrpta stupa.
bj S hj C S L L C S L CC S

a) stvarni prikljuak

b) model komponenti

c) konani model prikljuka

d) koncentrirani model prkljuka

Slika 5 - Modeliranje prikljuka Meutim, najee se primjenjuje pojednostavnjeni koncept modeliranja kod kojega se ponaanje lijevog i desnog prikljuka modelira zasebnim rotacijskim oprugama odgovarajue krutosti na savijanje, pri emu karakteristike moment-rotacija pojedine opruge u obzir uzimaju ponaanje hrptenog panela izloenog posmiku te utjecaj odgovarajuih spojeva. Time se modeliranje dvostranih prikljuaka svodi na zasebno modeliranje dvaju jednostranih prikljuaka koji su u interakciji, a na ovome principu najee rade i specijalizirani programi za odreivanje proraunskih karakteristika prikljuaka. Zbog pojednostavnjenja prorauna, utjecaj ponaanja hrptenog panela izloenog posmiku, pri proraunu karakteristika pojedine rotacijske opruge, uzima se pomou transformacijskih parametara 1 i 2 za lijevu, odnosno desnu stranu prikljuka (slika 5d).

Abii, A; Markulak, D; Radi, I

24

Broj 2, godina 2011 Modeliranje i proraun prikljuaka u spregnutim konstrukcijama

Stranice 20-29

Tablica 1 - Vrijednosti transformarcijskih parametara Tip prikljuka Sile Vrijednost parametra

Mb1,Ed

Mb1,Ed

M b1, Ed M b1, Ed = M b 2, Ed

1 =0 1 2 2

Mb2,Ed

Mb1,Ed

Mb2,Ed

Mb1,Ed

M b1, Ed / M b 2, Ed > 0 M b1, Ed / M b 2, Ed < 0

M b1, Ed + M b 2, Ed = 0

Numeriki primjer

4.1 Openito
Za ilustraciju primjene metode komponenti na proraun spregnutih prikljuaka obraen je numeriki primjer, slika 6. Geometrijske karakteristike konstrukcijskih elemenata u prikljuku i kvalitete materijala dane su u tablicama 2 i 3.

Slika 6 - Dvostrani prikljuak

Abii, A; Markulak, D; Radi, I 25

Broj 2, godina 2011 Modeliranje i proraun prikljuaka u spregnutim konstrukcijama

Stranice 20-29

Tablica 2 - Karakteristike materijala Stup Greda elna ploa 235 f y , wc = 235 N mm 2 f u , fc = 360 N mm 2

Vijci M24 klasa 8.8 = 640 N

= 800 N

Beton C 30/37

Armatura S 400
mm 2 f yd = 347,8 N mm 2

Modanici

f yb f ub

mm 2

f cd = 20 N

f u = 450 N

mm 2

mm 2

Tablica 3 - Geometrijske karakteristike konstrukcijskih elemenata prikljuka Stup HEB 160

hc = 160 mm bc = 160 mm t fc = 13 mm t wc = 8 mm d c = 104 mm rc = 15 mm Ac = 54, 25 cm 2 I y ,c = 2492 cm 4 W pl = 354,0 cm3

Greda IPE 240

hb = 240 mm bb = 120 mm t fb = 9,8 mm t wb = 6, 2 mm db = 190, 4 mm rb = 15 mm Ab = 39,12 cm 2 I y ,b = 3892 cm 4 W pl = 366,6 cm3

elna ploa 27015010 h p = 270 mm

b p = 150 mm t p = 10 mm e p = 35 mm w1 = 80 mm w2 = 35 mm u = 15 mm c1 = 65 mm p = 140 mm c2 = 65 mm

Vijci M 424

d = 24 mm d o = 26 mm

Armatura uzduna 14
As = 153,94 mm 2 razmak 10 cm

Armatura poprena 8
As = 50, 27 mm 2 razmak 15 cm

Modanici 19 L = 100 mm d = 19 mm razmak 10 cm

Zavari
a f = 5 mm aw = 5 mm

Zbog ograniene veliine rada ovdje emo prikazati proraun otpornosti i krutosti komponente vlane armature u spregnutom prikljuku, dok e se za ostale komponente navesti samo proraunate vrijednosti u skladu s [2]. Za vie pogledati [5]. Minimalna koliina armature odreuje se prema izrazu 6, pri emu je usvojena efektivna irina betonske ploe beff ,b = 1000 mm , a visina betonske ploe iznad profiliranog elinog lima iznosi

deff = 69 mm .
As ,min = 0,004 d eff beff ,b bc = 0,004 69 (1000 160 ) = 231,84 mm 2

(6)

Usvojene su armaturne ipke promjera 14 mm na razmaku od 100 mm, pa je ukupna povrina poprenog presjeka uzdune armature: d 2 14 2 (7) 10 = 10 = 1539,38 mm 2 As = 4 4

Abii, A; Markulak, D; Radi, I

26

Broj 2, godina 2011 Modeliranje i proraun prikljuaka u spregnutim konstrukcijama

Stranice 20-29

Otpornost uzdune eline armature u vlaku: A f 1539,38 400 FRd = s sk = = 535436,52 N = 535, 44 kN s 1,15 Rotacijska krutost uzdune eline armature u vlaku: A 1539,38 karm = s = za sluaj M b1, Ed = M b 2, Ed = 19, 24 mm h 160 2 2 gdje je: h - visina elinog profila stupa.

(8)

(9)

4.2 Proraunska otpornost

Prvo je potrebno odrediti najmanje vrijednosti tlanih i vlanih komponenti prikljuka: Minimalne vrijednosti tlanih i vlanih (hrbat stupa u tlaku) Fc , wc , Rd Fc , Rd = min komponenti prikljuka prema proraunu u (pojasnica grede u tlaku) Fc , fb , Rd [5]: F = 348,51 kN Ft , wc , Rd (hrbat stupa u vlaku) c , Rd Ft , Rd = 139,12 kN (pojasnica stupa u savijanju) FT ,1, Rd Ft , Rd = min FT ,1, Rd (elna ploa u savijanju) Nosivost armature (vlana) iznosi: (hrbat grede u vlaku) Ft , wb , Rd FRd = 535, 44 kN Ft , Rd (vijci u vlaku) Krak unutarnjih sila z odreuje se ovisno o ponaanju sustava, openito se pretpostavlja da armatura otkazuje prva, a potom vijci. Nakon toga se usporeuju nosivosti minimalne tlane komponente i nosivost armature. U ovom sluaju je Fc , Rd < FRd pa slijedi da je:
z = hb t fb 2 + d d1 = 240 9,8 + 130 24 = 341,1 mm 2

(10)

gdje je: d - debljina betonske ploe d1 - debljina zatitnog sloja hb - visina grede tfb - debljina pojasnice grede Tablica 4 - Rezultati prorauna osnovnih komponenti prikljuka Komponenta Hrbat stupa izloen posmiku Hrbat stupa u tlaku Hrbat stupa u vlaku Pojasnice stupa izloena savijanju elna ploa izloena savijanju Pojasnica i hrbat grede u tlaku Hrbat grede u vlaku Vijci u vlaku Uzduna elina armatura u vlaku Proraunska otpornost Vwp , Rd = 214, 79 kN Fc, wc, Rd = 348,507 kN Proraunska krutost k1 =

k2 = 2,83 mm k3 = 5,82 mm k 4 = 15, 45 mm

k5 = 5, 46 mm k7 = k8 = k10 = 12,84 mm k arm = 19, 24 mm
27

Ft , wc, Rd = 178,72 kN FT ,1, Rd = 203,04 kN FT ,1, Rd = 139,12 kN Fc, fb, Rd = 374, 24 kN Ft , wb, Rd = 269, 46 kN Ft , Rd = 406,66 kN
FRd = 535, 44 kN

Abii, A; Markulak, D; Radi, I

Broj 2, godina 2011 Modeliranje i proraun prikljuaka u spregnutim konstrukcijama

Stranice 20-29

U proraun karakteristika prikljuka ulaze zasjenane komponente i to na nain: Iz tablice se vidi da je mjerodavna Fc , wc , Rd ( hrbat stupa u tlaku ) komponenta za proraun otpornosti FRd = min Vwp , Rd ( hrbat stupa u posmiku ) prikljuka: + + F F ( arm . min . vl . komp .) FRd = Vwp , Rd = 214,79 kN t , Rd Rd ,arm Plastina otpornost prikljuka: 214,79 341,1 M Rd = FRd z = = 73, 26 kNm 1000 Elastina otpornost prikljuka: 2 2 M e , Rd = M Rd = 73, 26 = 48,84 kNm 3 3

(11)

(12)

4.3 Proraunska krutost prikljuka

Prema slici 4. potrebno je odrediti mjerodavan krak sila zeq: 1 1 = = 2,0124 mm kt = 1 1 1 1 1 1 + + + + ki 5,82 15, 45 5, 48 12,84 keff , r ,1 = k arm = 19, 24 mm

(13)

keff , r ,2 = kt = 2,0124 mm

(14) (15)

zeq

keq =

k = k k
n

eff , r eff , r

hr2 hr

2 karm h12 + kt h2 19, 24 341,12 + 2,01 185,12 = = 332,731 mm 19, 24 341,1 + 2,01 185,1 k arm h1 + kt h2

eff , r

hr =

zeq

k arm h1 + kt h2 19, 24 341,1 + 2, 01 185,1 = = 20,84 mm zeq 332,731

(16) (17)

S j ,ini

2 E zeq 210000 332,7312 = = == 5,79284 1010 Nmm / rad = 57928, 4 kNm / rad 1 1 1 1 1 1 + + + + k1 k 2 keq 2,83 20,84

Sj =

S j ,ini 2

= 28964, 2 kNm / rad

(18)

Dakle, proraunske karakteristike spregnutog prikljuka koje bi se mogle koristiti u globalnom proraunu konstrukcije su:
M Rd = 73, 26 kNm M e , Rd = 48,84 kNm S j ,ini = 57928, 4 kNm / rad S j = 28964, 2 kNm / rad

Abii, A; Markulak, D; Radi, I

28

Broj 2, godina 2011 Modeliranje i proraun prikljuaka u spregnutim konstrukcijama

Stranice 20-29

Zakljuak

U radu se opisuje nain modeliranja i prorauna prikljuaka kod spregnutih konstrukcija elik-beton prema Eurokod normama [2] i [3]. Pri odreivanju proraunskih karakteristika prikljuaka koristi se metoda komponenata koja se sastoji u tome da se prikljuak modelira sustavom sastavljenim od krutih i popustljivih komponenata, pri emu se za svaku komponentu prikljuka odreuju karakteristike otpornosti, krutosti i duktilnosti. Ponaanje prikljuka dobije se povezivanjem komponenti u cjelinu. U radu se daje numeriki primjer prorauna dvostranog spregnutog prikljuka s elnom ploom. Specifinost spregnutih prikljuaka je u tome da se u obzir mora uzeti uzduna armatura (koje se tretira kao red vijaka), a prilikom odreivanja rotacijskog kapaciteta spregnutog prikljuka potrebno je u obzir uzeti utjecaje raspucavanja betona, vlanog ovrivanja i deformaciju modanika. U radu se utjecaj ponaanja hrptenog panela izloenog posmiku uzima pomou transformacijskih parametara 1 i 2.

Literatura
[1] Markulak, D. Posebna poglavlja elinih konstrukcija, Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, Osijek, 2010. [2] HRN EN 1993-1-8:2008 Eurokod 3 -- Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-8: Projektiranje prikljuaka (EN 1993-1-8:2005+AC:2005), Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2008. [3] HRN EN 1994-1-1:2008 Eurokod 4 Projektiranje spregnutih konstrukcija od elika i betona Dio 1-1: Opa pravila i pravila za zgrade (EN 1994-1-1:2004), Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2008. [4] HRN EN 1992-1-1:2008 Eurokod 2 -- Projektiranje betonskih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila i pravila za zgrade (EN 1992-1-1:2004+AC:2008), Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2008. [5] Abii, A.: Izraun mehanikih karakteristika spregnutog prikljuka - diplomski rad. Graevinski fakultet Osijek, 2010. Voditelj: Markulak, D. [6] HRN EN 1993-1-1:2008 Eurokod 3 -- Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila i pravila za zgrade (EN 1993-1-1:2005+AC:2006), Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2008. [7] Structural Steelwork Eurocodes - Development of a Trans-National Approach: Composite joints [8] Androi, B.; Dujmovi; D.; Deba, I.: eline konstrukcije 1, IA Projektiranje, Zagreb, 2009. [9] Markulak, D.: Proraun elinih konstrukcija prema EN 1993-1-1, Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, Osijek, 2008. [10] Markulak, D.; Ivanui, D.: Modeliranje dvostranih prikljuaka u elinim okvirnim konstrukcijama, Graevinar 61 (2009) 11, 1047-1058 [11] Horvati, D.: Spregnute konstrukcije elik-beton, Masmedia d.o.o. Zagreb, 2003.

Abii, A; Markulak, D; Radi, I

29