Opi i gospodarski podaci Slubeni naziv Glavni grad Povrina Broj stanovnika Slubeni jezik Dravno ureenje Predsjednik

Predsjednik Vlade Vremenska zona Valuta Kreditni rejting: Republika Argentina Buenos Aires 2 780 400 km2 42 610 981 (srpanj 2013) panjolski republika Cristina FERNANDEZ DE KIRCHNER Cristina FERNANDEZ DE KIRCHNER GMT- 6 argentinski peso ($) USD =1:4,1 Caa1 Moody's, CC Fitch, B- Standard & Poor's

lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama: 45 organizacija: AfDB (nonregional member), Australia Group, BCIE, BIS, CAN (associate), CELAC, FAO, FATF, G-15, G-20, G-24, G-77, IADB, IAEA, IBRD, ICAO, ICC (with national committees), ICRM, IDA, IFAD, IFC, ILO, IMF, IMO, IMSO, ISO, ITSO, ITU, ITUC, LAIA, Mercosur, MIGA, NSG, OAS, OPANAL, OPCW, SICA (observer), UNASUR, UNCTAD, UNIDO, Union Latina (observer), UNWTO, WFTU, WTO. Makroekonomski pokazatelji
2009. BDP, tek cijene (mlrd USD) BDP po stanovniku (USD) Realni rast BDP-a (%) Izvoz (milijarde USD) Uvoz (milijarde USD) Inflacija (%) Nezaposlenost (%) Izravna strana ulaganja (mlrd USD)
Izvor: EIU, * oekivanja

2010. 370.3 15 780 9.2 80.4 68.1 25.3 7.8 88.5

2011. 448.2 17 354 8.9 97.8 87.5 23.61 7.2 98.9

2012. 477.0 17 826 1.9 94.0 83.0 25.6 7.2 112.2

2013.* 467.0 18 864 5.1 96.4 89.3 21.3 7.3 121.4

308.7 14 420 0.9 65.9 49.4 16.3 8.7 79.9

Zagreb, 14.4.2014.11.4.2014.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Struktura BDP-a: usluge 61%, industrija 29.75%, poljoprivreda 9,1%. Najvanije industrije: industrija Argentine je raznovrsna, a najrazvijenije su metalurgija, petrokemija, automobilska, elektrotehnika i prehrambena industrija. Industrija se temelji na preradi poljoprivrednih proizvoda, nafte, proizvodnji strojeva, tekstila, te kemijskih proizvoda. Argentina je bogata olovom, cinkom, kositrom, bakrom, eljezom, magnezijem, naftom i uranom, a vano prirodno bogatstvo predstavljaju i velike vodne rezerve.
Izvor: EIU/CIA The World Fact Book

Porezi

Vrsta poreza Porez na dobit Porez na dobit po odbitku Porez na dohodak od kapitala Porez na dohodak Porez na dodanu vrijednost PDV Porez na promet nekretnina

Stopa poreza 35% 0% - 35% 35% 9% - 35% 21%,27%,10,5% 2,5% - 4%

Porez na dodanu vrijednost (PDV) za veinu roba i usluga iznosi 2 1%, s iznimkom od 27% za plin, struju i vodu, te 10,5% za meso, voe i povre, knjige i publikacije.
Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih jurisdikcija koji su bili na snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odraava naknadne promjene koje su eventualno nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u ovom dokumentu su informativne i openite prirode, budui da zbog kompleksnosti sustava oporezivanja specifinosti (primjenjive olakice, osloboenja i slino) nisu posebno analizirani u ovom dokumentu.

Regulativa vezana uz ulaganja Zakonom o stranim ulaganjima (br. 21382) reguliraju se sve mogunosti koje se pruaju stranim ulagaima u AR na svim podrujima gospodarstva proizvodnja, rudarstvo, poljoprivreda, trgovina, financije, usluge i ostale aktivnosti koje se odnose na proizvodnju i razmjenu roba i usluga. Zakon utvruje stranim ulagaima ista prava kao i domaim ulagaima, u skladu s Ustavom Argentinske Republike i svim ostalim vaeim zakonima. U skladu s tim, strani ulagai podlijeu istim obvezama kao i njihovi lokalni partneri.

Zagreb, 14.4.2014.11.4.2014.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Vie informacija u vodiu za strane ulagae: Doing Business in Argentina An Investor's Guide www.inversiones.gov.ar/en Vanjskotrgovinska razmjena
U milijardama USD

2009. IZVOZ UVOZ RAZLIKA

Izvor: EIU

2010. 80.4 68.1 12.3

2011. 97.8 87.5 10.3

2012. 94.0 83.0 11.0

2013. 96.4 89.3 7.1

65.9 49.4 16.5

Najznaajnije zemlje izvoza u 2012. godini: Brazil 19,7%, Kina 7,2%, ile 5,8%, SAD 5,0%. Najznaajnije zemlje uvoza u 2012. godini: Brazil 26,9%, SAD 15,4%, Kina 11,8%, Njemaka 4,5%. Najznaajniji izvozni proizvodi u 2012. godini: itarice, uljarice, masti, meso, vuna, koa, stona hrana, kemikalije, tekstil, papir, riba, voe, vozila, nafta i plin. Najznaajniji uvozni proizvodi u 2012. godini: strojevi i oprema, kemikalije, metali, goriva i ulja, auto dijelovi, poljoprivredni strojevi, proizvodi organske kemije, farmaceutski proizvodi, herbicidi i plastika. Aktualno stanje u gospodarstvu Od poetka 2014. argentinsko gospodarstvo stagnira i gubi snagu, a inflacija raste te je dosegla najviu mjesenu vrijednost za razdoblje sijeanj -veljaa u zadnje 23 godine. Kolaps industrijske aktivnosti upuuje na kratkoroni zastoj gospodarskih kretanja. Tako se u sijenju 2014. industrijska proizvodnja smanjila za 2,6% u odnosu na prijanju godinu, a razlog je slaba domaa potranja te smanjena potranja iz Brazila. U skladu s traenjem MMF-a, Vlada AR je uvela novi indeks inflacije potroakih cijena (CPI) te je prema tom novom mjerilu slubeno objavljeno da je u sijenju 2014. inflacija dosegla 3,7%. Neslubena inflacija, meutim, prema procjenama neovisnih privatnih ekonomista koju objavljuje opozicija u AR Kongresu, iznosila je 4,6% za sijeanj. Objava ovog novog indeksa ocjenjuje se kao korak naprijed s ciljem vraanja kredibiliteta slubenim argentinskim statistikim podacima i poboljanja i normalizacije odnosa s MMF-om. Iako se ovaj potez argentinske Vlade ocjenjuje kao pozitivan signal i spremnost na suradnju, MMF e i dalje nadgledati i pratiti nain funkcioniranja novog inflacijskog indeksa tijekom cijele godine kao to je planirano, prije nego to donese konanu odluku o nainu nastavka suradnje s AR.

Zagreb, 14.4.2014.11.4.2014.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Ukupna trgovinska razmjena AR naglo se pogorala poetkom godine, a bilateralni trgovinski saldo s EU negativan je za Argentinu. Iako je ukupni trgovinski saldo u sijenju ostao lagano pozitivan, uz suficit od 35 mil USD, to je jo uvijek drastino smanjenje u odnosu na prijanju godinu (-88%). U sijenju 2014. primarni saldo dosegao je suficit od 798.5 mil. ARS (-2% u odnosu na prolu godinu), a ukupni fiskalni deficit, meutim, narastao je na 3.05 mlrd ARS (gotovo dvostruko vei deficit od sijenja 2013.). Izvoz se smanjio za 8%, a uvoz za 4%. Argentinski uvoz iz EU porastao je za 1% iznad prosjenog uvoza: kapitalna dobra (+18%), potrona roba (+10%) i automobili (-66%). Uvoz automobila drastino je opao uglavnom kao posljedica uvoenja poreza od 50% na prodaju luksuznih automobila krajem 2013., to je pogodilo trite na kojem su dominirali BMW, Mercedes, Audi itd. S druge strane argentinski izvoz u EU porastao je za 29%: primarni proizvodi +58%, poljoprivredni proizvodi +68%, industrijske robe -50% (odraz pada uvoza biodizela). U konanici pokazuje se pozitivni trgovinski saldo za EU (166 mil USD, no uz veliku razliku od prologodinjih 348 mil USD). Pod velikim pritiskom stranog trita kapitala, ubrzanog odljeva meunarodnih rezervi i jake nestabilnosti slubenog i crnog trita teaja domae valute, Vlada je 17. sijenja uvela 17%-tnu devalvaciju pesa u odnosu na USD. Ta mjera, meutim, nije sama po sebi bila dovoljna da zaustavi gubitak deviznih rezervi, tako da je Vlada bila prisiljena uvesti dodatne mjere ogranienja bankovnih transakcija u USD te obvezu izvoznicima poljoprivrednih proizvoda na prodaju Sredinjoj banci prihoda od 2 mlrd USD u veljai. Zahvaljujui tim mjerama u oujku se osjea smirivanje i stabilizacija deviznog teaja (8 pesa za USD). Kratkorono Vlada planira provesti tri odrednice za zaustavljanje inflacije i uspostavu financijske stabilnosti: smanjenje fiskalnih subvencija u energetskom i transportnom sektoru; nastavak i rjeavanje pregovora o plaama za 2014.; potencijalni dotok USD od ovogodinjih uroda i etve (soja). Istovremeno Argentina nastoji obnoviti odnose s meunarodnom financijskom zajednicom. Tijekom sijenja su nastavljeni pregovori s Parikim klubom (voeni tijekom 2008. i 2010. bez postignutog dogovora), iznijevi svoj temeljni prijedlog naina plaanja duga. Pozitivno je da se Argentina angairala u novoj rundi pregovora i time pokazala namjeru normalizacije odnosa s Parikim klubom. Slubeni posjet argentinske predsjednice C. Fernandez de Kirchner Francuskoj 19. oujka 2014. potvruje namjeru AR da stabilizira svoje meunarodne financijske odnose jer se kao jedna od glavnih tema njezinih razgovora s francuskim predsjednikom Hollandom najavljuje upravo suradnja AR s Parikim klubom. Potpisan sporazum o obeteenju sa panjolskim Repsolom za kompenzaciju od 5 mlrd USD za eksproprijaciju YPF-a, jo je jedna potvrda namjere Vlade da time pokae svoju dosljednost i ozbiljnost, kako bi ohrabrila i potaknula strane ulagae s

Zagreb, 14.4.2014.11.4.2014.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

podruja energetike na poslovnu suradnju, posebice vezano uz nalazita nafte i plina Vaca Muerta u Patagoniji (drugo najvee nalazite plina iz kriljevca u svijetu).

Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom Robna razmjena

U tisuama eura

2009. IZVOZ UVOZ RAZLIKA

Izvor: DZS RH 254,2 11 255,5

2010.
720,4 10 640,7

2011.
1 407,8 11 183,4

2012.
2 180,7 5 623,4

2013.
1 282,3 39 780,4

-11 001,3

-9 920,3

-9 775,6

-3 442,7

-38 498,1

Struktura izvoza RH 2012. 2013

U tisuama euraOZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 1. 684 Aluminij
2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

2012.

2013.
658 190 230 310 165 491 137 115 117 632 109 473 61 128 60 332 57 381 50 136 20 028 8 854 7 099 5 654 3 693 6 570

% Indeks
38,74 13,55 9,74 8,07 6,92 6,44 3,60 3,55 3,38 2,95 1,18 0,52 0,42 0,33 0,22 0,39 82,1 783,1 439,7 19,5 100,6 21,3 34,1 37,6 0,4

801 903 515 Organsko-anorganski spojevi; nukleinske kiseline i njihove soli 29 409 733 Strojevi za obradu kovina, sintera ili kermeta, bez skidanja materijala 0 728 Strojevi za pojedine industrijske grane, nesp.; dijelovi 0 724 Strojevi za obradu tekstila i koe 0 661 Vapno, cement, graevinski materijal (osim staklenih i glinenih proiz.) 24 900 695 Alat (runi i za strojeve) 0 786 Prikolice i poluprikolice 0 784 Dijelovi i pribor za motorna vozila 0 737 Strojevi za obradu metala; dijelovi, nesp. 0 892 Tiskani materijal 102 836 751 Uredski strojevi 8 804 747 Slavine, ventili i slini ureaji 33 305 742 Pumpe za tekuine; dijelovi 16 561 718 Pogonski strojevi ostali; dijelovi 9 834 Ostalo 1 800 898

U K U P N O:

2 828 450

1 699 086 100,00

60,1

Zagreb, 14.4.2014.11.4.2014.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Struktura uvoza RH 2012. 2013.

U tisuama eura OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 611 Koa 034 Riba, svjea, rashlaena ili zamrznuta 679 Cijevi, uplji profili i pribor, od eljeza ili elika 057 Voe svjee ili suho 081 Stona hrana (osim itarica u zrnu) 036 Ljuskavci, koljke, dr. vodeni beskraljenjaci, svjei, usoljeni i sl. 222 Uljano sjemenje i plodovi za proizvodnju lakih biljnih ulja 044 Kukuruz u zrnu 054 Povre, svjee, zamrznuto i sl.; jestivi dijelovi povra, svjei ili sueni 212 Sirovo krzno 058 Voe konzervirano i proizvodi od voa (osim sokova) 291 ivotinjske sirove tvari, nesp. 613 tavljena, obraena krzna 112 Alkoholna pia 784 Dijelovi i pribor za motorna vozila Ostalo

2012.
0 4 868 240 0 697 551 0 332 713 176 203 102 978 602 979 182 440 78 71 390 98 187 48 998 0 50 660

2013.
42 393 877 4 919 905 1 397 864 831 772 686 468 655 157 542 019 311 997 203 201 193 837 175 856 118 216 37 197 13 991 11 893 31 176

% Indeks
80,71 9,37 2,66 1,58 1,31 1,25 1,03 0,59 0,39 0,37 0,33 0,23 0,07 0,03 0,02 0,06 101,1 119,2 196,9 307,6 303,0 33,7 106,2 ... 165,6 37,9 28,6 61,5

U K U P N O: Izvor: DZS RH

7 232 417

52 524 426 100,00

726,2

Hrvatske tvrtke registrirane na tritu Argentine Infobip Latam SA. Direktor - eljko Jeleni (Managing Director LATAM). Infobip Latam SA, Bernardo de Irigoyen 272, 2piso (C1072AAF) Buenos Aires, AR www.infobip.com

Argentinske tvrtke registrirane u RH U registru stranih predstavnitava u Republici Hrvatskoj nije pronaena niti jedna tvrtka iz Argentinske Republike. Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva o Ugovor o trgovini i gospodarskoj suradnji (datum potpisivanja: 2.12.1994.; objava u NN-MU: 06/95; stupanje na snagu: 30.10.1995.; objava stupanja na snagu: 01/97) Ugovor o uzajamnom poticanju i zatiti ulaganja (datum potpisivanja: 2.12.1994.; objava u NN-MU: 04/96; stupanje na snagu: 1.06.1996.; objava stupanja na snagu: 01/97)

Zagreb, 14.4.2014.11.4.2014.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Vanije institucije iz podruja gospodarstva Ministarstvo vanjskih poslova i bogotovlja, Tajnitvo za meunarodne gospodarske odnose, Podtajnitvo za razvoj ulaganja i promicanje trgovine: www.inversiones.gov.ar/en AFIP, Porezna uprava: www.afip.gov.ar AIERA, Udruenje izvoznika i uvoznika AR: www.aiera.org CAC, Argentinska gospodarska komora: www.cac.com.ar CACIPRA, Gospodarska komora industrije i proizvodnje AR: www.cacipra.org.ar CERA, Komora izvoznika AR: www.cera.org.ar CFI, Savezno vijee za ulaganja: www.cfired.org.ar INDEC, Dravni statistiki zavod: www.indec.com.ar Ministarstvo gospodarstva i financija: www.mecon.gov.ar Ministarstvo industrije: www.industria.gov.ar Bilateralna gospodarska udruenja Argentinsko-hrvatska gospodarska komora, CACIC (Camara Argentino Croata de Industria y Comercio): camaracroata@camaracroata.org.ar www.camaracroata.org.ar Lugones 4936, Buenos Aires Tel.: 054 11 4443 5777 predsjednik: Kreimir Jerkovi Cmara Empresarial Croata Argentina del Litoral Carlos G. Abdelmalek Luetic Rosario tel: 00 54-341-4259724 camaracroata@yahoo.com.ar Vaniji sajmovi

Ferias & Congresos: www.feriasycongresos.com.ar La Rural, Predio ferial de Buenos Aires: www.larural.com.ar Tecnopolis, Vlada AR: www.tecnopolis.ar Meunarodni sajam knjige, Buenos Aires, travanj ArteBA, Festival Baires: sajam suvremene umjetnosti i dizajna, svibanj Meunarodni sajam turizma, FIT, Buenos Aires, rujan Feria de las Naciones, Buenos Aires, studeni FIAR, Meunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije, Rosario, svibanj

Zagreb, 14.4.2014.11.4.2014.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Javni natjeaji i ostale poslovne prilike - Javni sektor: http://www.obraspublicas.gov.ar/licitaciones.php http://www.mecon.gov.ar/licitaciones/ http://www.oei.org.ar/web/index.php?option=com_content&view=category&layout=bl og&id=5&Itemid=23 http://www.guiadelicitaciones.com - Privatni sektor: http://www.licitacionesargentinas.com/ - usluga se plaa Najava dogaanja - Openito: http://www.argentina.gob.ar/informacion http://www.argentina.ar www.gatewaytosouthamerica-newsblog.com Posebne napomene Specifinosti trita bitne za poslovanje:

Restrikcije na podruju vanjsko-trgovinske razmjene, kao i ostale mjere poduzete na mikroekonomskoj razini znaajno su utjecale na ekonomiju i dovele, osim do visoke inflacije, i do smanjenja stranih ulaganja. Nesigurnost zbog postojeih ogranienja i nemogunosti povrata ulaganja bez garancije stabilnosti, odbijaju strane ulagae. Tijekom svibnja i lipnja 2013. dolo je do zaotravanja uvoznih su restrikcija.

Zagreb, 14.4.2014.11.4.2014.

GOSPODARSKA INFORMACIJA