SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

SEMINARSKI RAD

TRANSFORMATORI
Matko Babi

Transformatori

Zagreb, prosinac 2013.

Transformatori

SADRAJ
1. Uvod
2. Transformatori
2.1.

Konstrukcija i naelo rada transformatora

2.2. Vrste transformatora prema namjeni

2.2.1. Naponski tranformatori
2.2.2. Strujni transformatori
2.2.3. Autotransformatori
2.3. Naini spajanja tranformatora na mreu
2.4. Transformatorsko-ispravljake jedinice
2.5. DC konverteri
3. Zakljuak
4. Literatura

4
5
5
7
7
7
8
9
11
13
14
15

Transformatori

Popis slika:
Slika 1 - Strujni transformatori koriteni kao dio mjerne opreme za trofaznu 400Amp
opskrbu elektrine energije..................................................................................................7
Slika 2 - 50-300KVA trofazni suhi autotransformator........................................................8
Slika 3 - Izvedba jednofaznog transformatora.....................................................................9
Slika 4 - Naini spajanja zavojnica trofaznog transformatora...........................................10
Slika 5 - Elektrina shema transformatorsko-ispravljake jedinice.................................. 11
Slika 6 - Transformatorsko ispravljaka jedinica...........Error: Reference source not found
Slika 7 - Naelna elektrina shema DC konvertera........Error: Reference source not found

Transformatori

1. Uvod
Osnovna prednost izmjenine struje je mogunost transformacije
(pretvorbe) jednog napona na drugi, to se postie transformatorima.
Transformator se sastoji od dviju zavojnica, primarne i sekundarne, koje su
povezane eljeznom (feromagnetskom) jezgrom. Pojavom transformatora,
takoer se pojavio i jeftiniji nain prijenosa elektrine energije na daleka mjesta,
jer napon sekundara koji prolazi kroz dalekovode je visok, to znai da je
sekundarna struja relativno malena, te su gubici na otporima vodova bitno
smanjeni. To ne moemo postii istosmjernom strujom, jer se ona ne moe
transformirati.

Transformatori

2. Transformatori
2.1. Konstrukcija i naelo rada transformatora
Naelo rada transformatora temelji se na Faradayevom zakonu
elektromagnetske indukcije. Dovoenjem AC napona na primarnu zavojnicu,
poinje tei struja primara uzrokujui zbog samoindukcije napon primara, koji je
suprotnog polariteta od napona napajanja i tek neto malo manje vrijednosti.
Upravo ta razlika u naponima uzrokovat e tzv. struju pobude (struju mirovanja)
kojom se generira promjenjivi magnetski tok u jezgri transformatora. Kako je
sekundarna zavojnica namotana oko jezgre transformatora, magnetski tok
sijee njene zavoje, pa se, uslijed elektromagnetske indukcije, na njenim
stezaljkama javlja AC napon, poznat kao napon sekundara.
Ukoliko se sekundar optereti potroaem, struja sekundara poinje tei
generirajui magnetski tok koji nastoji neutralizirati magnetski tok uzrokovan
strujom primara. Rezultat toga je smanjenje napona samouindukcije primara, to
poveava razliku izmeu njega i napona napajanja, uzrokujui poveanje struje
primara kako bi se nadoknadio primarni magnetski tok. Dakle, rastom
optereenja, tj. struje sekundara, raste i struja primara. Ako iskljuimo potroaa,
struja primara ponovno pada na vrijednost potrebnu tek za odravanje
magnetskog toka u mirovanju.

Odnos napona primara i sekundara teorijski ovisi o odnosu broja zavoja

njihovih zavojnica, prema izrazu:

gdje je k prijenosni omjer, U1 napon primara, U2 napon sekundara, N1 broj zavoja

primara, a N2 broj zavoja sekundara.

Transformatori

Struje primara i sekundara obrnuto su razmjerne broju zavoja prema

izrazu:

gdje je I1 struja primara, a I2 struja sekundara.

Umjesto znaka jednakosti, u izrazima je koriten znak

tj. priblino

jednako budui da je u praksi potrebno raunati s gubicima koji mogu biti i do

20%.
Te gubitke ini energija potrebna za magnetiziranje feromagnetske jezgre,
gubici zbog vrtlonih struja, gubici u bakru (omski gubici u icama od kojih su
namotani namoti) itd.
Ukoliko je broj zavoja sekundara vei od broja zavoja primara,
transformator obavlja transformaciju na vie (step-up), npr. za dobivanje
visokonaponske iskre za paljenje goriva smjese. U obrnutom sluaju
transformator obavlja transformaciju na nie (step-down), npr. sniavanje
mrenog napona potrebnog za ispravljaki stupanj punjaa akumulatora.
Nain izrade i materijal jezgri transformatora ovisi o njihovoj namjeni. Tako
se za niskofrekvencijske (NF) transformatore jezgre izrauju slaganjem lamela
od tzv. transformatorskog lima, koje mogu biti, ovisno o tipu i namjeni
transformatora, u obliku E, U, I ili L. Uobiajeni materijal za lim je eljezo s
dodatkom silicija ili nikla. Za visokofrekvencijske (VF) transformatore koriste se
kompaktni sintetizirani feromagnetski materijali (feriti), oblikovani bruenjem
prema potreba i zahtjevima aplikacije.

Transformatori

2.2. Vrste transformatora prema namjeni

2.2.1. Naponski transformatori
Ova vrsta transformatora poznata je pod nazivom transformator snage i
najee se koristi, a namijenjena je energetskoj AC/AC pretvorbi naponskostrujnih parametara mree prema potrebama pojedinih potroaa. Karakteristike i
naelo rada ve su detaljno opisane u prethodnom poglavlju.
Naponski transformatori se ponekad koriste samo za galvansko izoliranje
pojedinih strujnih krugova, a u tom sluaju prijenosni odnos je 1:1.

2.2.2. Strujni transformatori

Strujni transformatori spadaju u skupinu mjernih transformatora i koriste
se uglavnom u AC krugovima regulacije, zatite i nadzora. Graeni su tako da im
je sekundar obino namotan na prstenasto tijelo od feromagnetskog materijala,
kroz koje prolazi vodi iju struju je potrebno mjeriti ili nadzirati. Vodi pritom
ustvari predstavlja primarni namotaj, a naelo rada istovjetno je naelu rada
transformatora snage. Na sekundar je mogue spojiti npr. ampermetar ili neki
funkcionalni sklop regulacije ili zatite.

Slika 1 - Strujni transformatori koriteni kao dio mjerne opreme za trofaznu 400Amp opskrbu
elektrine energije

Transformatori

2.2.3. Autotransformatori
Autotransformatori su transformatori kojima primar i sekundar ine
jedinstvenu zavojnicu s odgovarajuim izvodima, namotanu na zajedniku jezgru.
Koriste se kao jeftinije i jednostavnije rjeenje od klasinih transformatora u
aplikacijama gdje su potrebna (uobiajeno) manja povienja ili snienja
standardnih AC napona. Kako primar i sekundar nisu galvanski odijeljeni, ve su
ustvari spojeni serijski, u aplikacijama gdje je mogu strujni udar, npr. za
sniavanje mrenog napona, autrotransformatori se koriste uz odgovarajue
mjere opreza i zatite.
Na zrakoplovima se autotransformatori obino koriste za sniavanje 115 V
na 26 V za potrebe niskonaponskih AC potroaa.

Transformatori
Slika 2 - 50-300KVA trofazni suhi autotransformator

2.3. Naini spajanja transformatora na mreu

Spajanje transformatora na mreu ovisi o tipu i namjeni transformatora, ali
i zahtjevima potroaa. Kod jednofaznih transformatora spajanje na mreu je
jednostavno primar se prikljuuje paralelno s izvorom napajanja, a potroai
paralelno sa sekundarom.

Slika 3 - Izvedba jednofaznog transformatora

10

Transformatori
Kod trofaznih transformatora mogue su obje kombinacije osnovnih
naina spajanja primara na izvor (u zvijezdu ili trokut), dok spajanje potroaa na
sekundar ovisi o tipu potroaa. Ukoliko su potroai trofazni, mogue je
prikljuenje u trokut ili u zvijezdu bez neutralnog vodia, no ako su potroai
jednofazni, u spoju zvijezda potreban je neutralan vodi zbog teko ostvarive
izbalansiranosti optereenja mree. Neutralni vodii spoja u zvijezdu se
uobiajeno ne spajaju meusobno, kako struje izjednaavanja ne bi, zbog
generiranja viih harmonika, uzrokovale interferencije s avionikom. U tom sluaju
se probjegava kombinaciji spajanja primara i sekundara, npr. ukoliko je
transformator nebalansirano optereen, primar je spojen u zvijezdu, a sekundar u
trokut.

Slika 4 - Naini spajanja zavojnica trofaznog transformatora

11

Transformatori

2.4. Transformatorsko-ispravljake jedinice

Transformatorsko-ispravljake jedinice (T.R.U. Transformer-Rectifying
Unit) su kombinacija trofaznog transformatora i ispravljaa. Koriste se uglavnom
kao osnovni DC izvori u zrakoplovnim elektro-sustavima s primarnom AC
mreom.
Sastoje se od trofaznog transformatora s jednim primarom i dva
sekundara, dvostrukim trofaznim ispravljaem, zatitnim termo-sklopkama, te
shunt-otpornikom za vanjski ampermetar. Primar se uobiajeno spaja u zvijezdu,
a sekundari kombinirano (zvijezda/trokut). Na svaki od sekundara spojen je
diodni ispravlja, iji se izlazi spajaju paralelno.

Slika 5 - Elektrina shema transformatorsko-ispravljake jedinice

12

Transformatori
T.R.U. ureaji pretvaraju trofazni AC napon 115 V 400 Hz u 28 V DC, a
istosmjerne struje mogu biti i do 200 A po jedinici. U sluaju potrebe za veim
strujama, mogue ih je spajati paralelno poput DC generatora.

Slika 6 - Transformatorsko ispravljaka jedinica

13

Transformatori

2.5. DC konverteri
DC konverteri najee su izvedeni kao DC/DC pretvarai s, uvjetno
reeno, AC meufazom i svoj rad temelje na akumulaciji energije u zavojnici
serijski spojenoj s tranzistorskom sklopkom, te kondenzatoru paralelno spojenom
s potroaem.

Slika 7 - Naelna elektrina shema DC konvertera

Tijekom faze voenja tranzistora T, struja izvora, poluvalno ispravljena

diodom D1 i filtrirana kondenzatorom C1, napaja potroa RT preko zavojnice L i
ujedno puni kondenzator C2. Dostizanjem odreenog napona upravljaki sklop
zatvara tranzistor, dioda D2 postaje propusno polarizirana i zatvara strujni krug
potroaa sa zavojnicom, pri emu smjer struje ostaje isti. Ujedno se i energija
akumulirana u kondenzatoru C2 takoer prazni preko potroaa. Regulacijom
duljine trajanja faze otvaranja tranzistora mogue je kontrolirati izlazni napon
(tzv. pulsno-irinska regulacija).
Ovi pretvarai nali su iroku primjenu u sustavima stabiliziranog mrenog
napajanja razliitih elektronikih ureaja (tzv. Switching Power Supply), gdje se
mreni napon bez transformacije na nie direktno poluvalno ispravlja i vodi na
pulsno-irinski regulator izlaznog napona. S obzirom da ovako izveden ispravlja
koristi VF zavojnicu s feritnom jezgrom umjesto klasinog step-down NF
transformatora snage za eljeznom jezgrom, teina i obujam manji su do 80%, a
korisnost im je do 90%. Nedostatak im je to je zbog razmjerno visoke
frekvencije uklapanja tranzistora (12-50 kHz) mogue ometanje instrumentacije i
avionike.

14

Transformatori

3. Zakljuak
Transformatori su temeljni i najrasprostranjeniji elementi elektrotehnikog
sustava, a od posebne vanosti je njihova uloga u elektroenergetskom sustavu.
to se tie avijacije, najee su koritene transformatorsko-ispravljake jedinice
(115/200 V 400 Hz). Poto su transformatori postali temeljni dio dananjeg
elektrotehnikog sustava, njihov nestanak bi ostavio veliki trag na cijelom
sustavu, a posebno na podruju avijacije. Naime, zamjena transformatora, kao
elementa, bila bi jako komplicirana u avijaciji, jer bi se trebao promjeniti gotovo
kompletni elektrini sustav to bi dovelo do promjene unutranjosti zrakoplova i
manje mjesta u zrakoplovu, a sve bi to doprinosilo naruavanju jednostavnosti
kojoj avijacija tei, i po emu je poznata.

15

Transformatori

4. Literatura
1.

Bucak, T., Zrakoplovni elektro-sustavi, Fakultet prometnih znanosti,

Zagreb, 2001.

2.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Transformator,10.12.2013.

3.

Nada Brkovi, Elektricitet, Zagreb 1996.

16