Argentina - od propale zemlje do gospodarskog uda

Argentini je uspjelo nemogue. Prije deset godina bila je to propala zemlja. Danas njeno gospodarstvo cvate. Moe li Argentina posluiti Grkoj kao primjer?

Argentina tono prije deset godina. emlja proivljava najteu krizu u svojoj dvjestogodi!noj povijesti. "upajui loncima i poklopcima# ljudi su iza!li na ulice prosvjedujui protiv stanja u zemlji# protiv politara koji su za njega odgovorini. Prosvjednici su pjevali pjesmu $%ue se va&an$ '(eka odu). *ni# politiari koji su sve to prouzroili+ Do!lo je do sukoba. , nemirima je poginulo skoro -. ljudi. Ponovno od nule

*vako je to izgledalo na ulicama /uenos Airesa 0..1.

Argenitna je bankrotirala. ,ni!tili su ju korumpirani i nesposobni politiari. emlja je nagomilala ogromne dugove u visini od 12. milijardi dolara. Gotovo da ni za koga nema posla# djeca umiru od gladi u nekad bogatoj Argentini. 3oberto "avagna jo! ni danas ne moe vjerovati koliko je duboko njegova zemlja tada bila pala. $4tanje je bilo jako lo!e. Mnogi povjesniari tvrde da je to bila najgora kriza od 156.. nai# u zadnji7 11. godina. 4ocijalni uvijeti u kojima su ljudi ivjeli su bili stra!ni. 80 posto stanovni!tva# znai vi!e od polovice# ivjelo je ispod granice siroma!tva$# prisjea se "avagna. 3oberto "avagna je 0..0. postao argentinski ministar gospodarstva. ajedno s kasnijim# a danas pokojnim# predsjednikom (estorom 9irc7nerom 'koji je po majci 7rvatskog porijekla# s otoka /raa) poku!ava izvesti zemlju iz krize. 9irc7ner progla!ava nelikvidnost drave# postie dogovor s Me:unarodnim monetarnim ;ondom# jednostavno bri!e iz knjiga velik dio inozemni7 dugova# ignorira strane ulagae kojima Argenitna duguje novac a nacionalnu valutu peso zadrava podcijenjenom. <ako Argentina polako ponovno postaje konkurentna na tri!tu. $, tom je procesu bilo nekoliko vani7 stvari= 9ao prvo# smatrali smo da potro!nja mora predstavljati motor svega# ono !to e pokretati ozdravljenje gospodarstva. , Argenitni se vi!e od 0. godina vanost polagala samo u izvoz ili vrijednost investicija. Potro!nja je bila samo nuno zlo. Druga odluujua stvar= Argenitna je morala ostvariti trgovinski su;icit. 9ao tree# morali smo sami sebi priznati da je koliina na!e zaduenosti dostigla razinu kod koje dugove vi!e nismo mogli otplaivati. 3estrukturiranje dugova je neizbjeno. 9ao i znaajan oprost dugova. <rebalo nam je >!i!anje>$# prisjea se "avagna. Krizi ni traga

4ada!nja predsjednica ?ristina @ernandez i njen pret7odnik i suprug# pokojni predsjednik (estor 9irc7ner tijekom posjeta /erlinu 0..8.

Deset godina nakon dravnog bankrota u /uenos Airesu# ba! kao ni u mnogim drugim argnetinskim gradovima# krizi nema ni traga. "judi u novanicima imaju puno vi!e pesosa# koje i tro!e. *d globalne se krize ovdje ni!ta ne moe osjetiti. Ponosna je i sada!nja predsjednica drave# udovica pokojnog predsjednika 9irc7nera# ?7ristina @ernandez# na razvoj svoje zemlje. 3azvoj koji je krenuo od bankrota i stigao do gospodarskog uda. AMi smo u jednoj novoj Argentini. emlja je nainila velik skok# ako se prisjetite da je to bila Argentina koja je imala nezaposlenost od 08 posto. 4vaki etvrti Argentinac bio je nezaposlen. <o je bila Argentina koja je bila zaduena s vi!e od 1-. posto bruto nacionalnog proizvoda# u kojoj je svaki drugi ovjek ivio u siroma!tvu. Danas mi vidimo zemlju koja doivljava nadulji rast u svojoj 0..Bgodi!njoj povijesti$# istie argentinska predsjednica. /rojni Argentinci s nelagodom gledaju na globalnu ;inancijsku krizu koja upravo ozbiljno potresa neke europske zemlje. /oljna sjeanja brzo naviru. Argentinci znaju kako je to kad zemlja bankrotira. (o Argentini je uspjelo izvui se iz zamke. , svakom sluaju ovoga puta# jer# kriza e i opet doi# tvrde $Portenos$# kako nazivaju stanovnike glavnog grada /uenos Airesa. Potpuno samouvjereni i bez stra7a ipak nisu.