Tvari: Homogene i Heterogene.

Homogene u svakom svom dijelu imaju jednak sastav i jednaka svojstva( eljezo,aluminij,vodena Otopina,otopina CuSo4,H2O,benzin .!alje se dijele na iste tvari ("e,#l,$n i Otopine(smjese %isti tvari : otopina &aCl,CuSo4, Otopina srebro u zlatu,zrak &2,O2,CO2. Heterogene:smjese 'om tvari, %vrsto(%vrsto npr mramor, %vrsto( teku)e npr.pijesak i voda, *vrsto(plinovito npr.dim %vrste %esti+e i plinovi itd. *iste tvari( kem.reak+ijama ne mogu se dalje rastaviti niti i' kem.rek. moemo !obiti iz neki' drugi' tvari.!ijele se na ,lemente("e,#l,$n i Spojevi(&aCl,"e2Cl2,CuSo4 . Atom(najsitnija %esti+a nekog ele., -oja zadrava svojstva tog ele.Spojevi(su %iste tvari dobivene kem.rek.spajanjem dvaju ili vi.e elemenata.Sinteza(rek.kojom se iz ele.dobiva spoj.Molekula(je najsitnija %esti+a nekog spoja i on zadrava sva svojstva doti%nog spoja.Valencija- sposobnost vezivanja nekog ele sa drugim elementima je razli%ita, tu sposobnost vezivanja nazivamo valen+ija.Zakon kem.spajanja po masama kae da ukupna masa svi' tvari koje sudjeluju u nekoj kemijskoj reak. je konstantna.Zakon stalnih omjera masa-omjer mase jednog elementa koji stupa u reak sa mekom drugim ele. u odre/enom spoju je stalan.(0roustov zakon . Zakon viekratni omjera masa-ako dva ele.reagiraju tako da %ine vi.e od jednog spoja,masa jednog elementa koja se spaja sa masom drugog elementa je u jednostavnim vi.ekratnim omjerima. Atom-su sitne %esti+a koje se kem.reak.ne mogu dijeliti na jednostavnije.#tom jednog te istog elementa imaju ista svojstva i istu masu. Borova teorija atoma- je kasnije modi1i+irana i koja daje realniju sliku atoma.ma23 (24 g. Sva masa atoma skon+entrirana je u jezgri, masa protona je jednaka masi elektrona. 4roj protona i neutrona u jezgri ne mora biti jednak. lementi u perio!nom sus.-dijelimo i' na glavne, prijelazne, plemenite plinove i unutarnje prijelazne elemente."lavni ele.su oni koji normalno popunjavaju svoje orbitale a prijela#ni su oni koji prije s i p podorbitale popunjavaju d orbitalu iz pret'odnog energetskog nivoa.$nutarnji prijela#ni ele. su oni koji prije popunjavaju d i 1 orbitalu. lektronski o%lak-& ,lektroni u el. omota%u kre)u se izuzetno velikom brzinom pa se ne moe odrediti poloaj elektrona u odre/enom trenutku pa stoga govorimo o vjerojatnosti nalaenja elektrona u odre/enom prostoru oko jezgre, tu vjerojatnost nalaenja nazivamo elektronski oblak. 'emijske ve#e-me/usobna spajanja dva ili vi.e atoma odvija Se pomo)u elektrona u vanjskim ljuskama.#tomi svi' elemenata &isu jednako postojani,razlozi razli%ite postojanosti atoma lee 5 elk.kon1igura+iji vanjske ljuske.&aro%itu stabilnost pokazuju #tomi plemeniti' plinova koji se ne spajaju sami sa sobom a s &ekim drugim vrstama atoma grade vrlo nepostojane spojeve. 0ostojanost atoma plemeniti' plinova temelji se na stabilnosti &ji'ovi' ele.kon1igura+ija. 6z toga proizlazi da atomi bilo kojeg ,le.mogu posti)i stabilnost ukoliko poprime ele.kon1igura+iju 0lemeniti' plinova tj.da im broj elek.u vanjskoj ljus+i bude 7, i to 8e tzv.(e)isova teorija valencije.

*onska ve#a-pozitivno nabijene ione nazivamo kationi a neg nabijene anioni. 6oni se privuku elektrostatskim privla%nim silama i nastaje spj &aCl. -em veza oja nastaje izmjenom elektrona me/u vezanim ,lektronima naziva se 6onska ili 'eteropolarna veza. -em.spojeve u kojima su me/usobno povezani ioni nazivamo spojevi s ionskom s ionskom vezom ili ionski spojevi.