1.

UVOD
Tema moga seminarskog rada iz kolegija Uvod u teoriju knjievnosti jest Sofoklova
Antigona. Sama sam izarala ovo djelo ne zog toga !to sam "esimist# tragi$ar ili zato !to
volim tragedije# nego zog toga !to me jako odu!evila %rarost jedne oi$ne djevojke. &o!to
ova tragedija s"ada u djela anti$ke klasi$ne gr$ke knjievnosti "isat 'u "rvo o tim
razdoljima. O svakome "o ne!to# nji%ove karakteristike i "o $emu su itna za daljni razvoj
knjievnosti. (atim 'u "isati ne!to o "redivnom i veli$anstvenom gr$kom tragi$aru Sofoklu#
kratak rezime njega ivota i njegova djela. (atim 'u se osvrnuti na defini)iju tragedije kao
knjievne vrste u koju s"ada Antigona# njezini% o"'i% karakteristika te 'u zavr!iti s kratkim
o"isom "ojma katarze odnosno "ro$i!'enja gledatelja za koje su# Aristotel smatra# najvi!e
zasluni stra% i saaljenje koje treaju izazvati tragedije u o$ima gledatelja. &otom slijede
kratke karakteristike Sofoklove drame. (atim slijedi meni najzanimljiviji dio seminara# a to je
sama inter"reta)ija gr$ke tragedije Antigona. *akon toga slijedi moj osoni kratki osvrt na
sve ono !to sam na"isala te "o"is literature koja mi je ila jako vana# !tovi!e# "resudna u
"isanju ovog seminarskog rada.
1
+. A*T,-A
Sofoklova tragedija Antigona je djelo koje s"ada u razdolje antike# to$nije# u gr$ku
klasi$nu knjievnost te 'u zog toga na"isati ne!to o anti)i kao razdolju i te neke njezine
karakteristike. Antika je naziv "rve i temeljne e"o%e euro"ske knjievnosti# za koju se $esto
rae i nazivi anti$ka knjievnost i klasi$na knjievnost. Ou%va'a dvije velike knjievnosti#
gr$ku i rimsku# od koji% je svaka "ro!la dugotrajni razvitak. Antika nam je najvanija "o tome
!to je u"ravo u njezino vrijeme za"ravo nastala knjievnost u dana!njem smislu rije$i# jer se
knjievna djelatnost "ostu"no odijelila od mita s jedne# te od filozofije i znanosti s druge
strane# "reuzev!i tek tada onu temeljnu funk)iju "rema kojoj je i danas "re"oznajemo kao
u"ravo i jedino umjetni$ku knjievnosti. Antika je utemeljila i is)r"no razvila svijest o
knjievnosti kao osoitoj jezi$noj djelatnosti# zasnovala jej i danas klju$ne knjievne vrste i
"ostavila osnovi)e za do danas vae'e knjievne konven)ije. U anti)i# osim toga# nastaju
knjievna djela koja ne samo da i danas mogu "ruiti $itateljima uitak# nego "o mnogim
osoinama $ine ne"rema!ene uzore u na$inima kako se u"ravo knjievnim sredstvima
izraavanja moe iskazati sva sloenost i zagonetnost ljudske sudine. Anti$ka je knjievnost
tako velikim dijelom odredila "rava) razvitka svi% euro"ski% knjievnosti. njezin se "resudni
utje)aj moe us"ore/ivati s 0ilijom. Ona jej tako izrazito %umansti$ki orijentirana1 zanima je
"rije svega $ovjek i njegov ovozemaljski ivot# "a i kada koristi mitsko iskustvo# i kada
govori o ogovima i mitskim i'ima# ona se "onaj"rije zanima ljudima i nji%ovim ivotnim
sudinama# a njezini ogovi i %eroji jednostavno su uve'ani ljudi. Ona je# nadalje# u velikoj
mjeri ra)ionalna i logi$na. 2ak i kada se "re"u!ta ma!ti i osje'ajima# i tada se njezina
ra)ionalnost i smisao za logiku o$ituju u kom"ozi)ji# u "si%olo!koj motiviranosti likova i
nji%ovi% "ostu"aka# te u na$inu "ri"ovijedanja koji "o!tuje zakonitosti takvog izlaganja kakvo
se zasniva na razumu i na iskustvu. Antika ne samo da u"orno us"ostavlja nego i u"orno
njeguje ono !to se danas naziva estetskom dimenzijom# "a $ak i tadakada je dio mita ili
rituala# ili kada je duoko i istinski religiozna# ili kada svjesno i namjerno eli "ou$avati# i
tada uvijek zadrava ono !to je sama odredila nazvala lje"otom# a !to je s%vatila kao jednu
od itni% ljudski% vrijednosti.
2
3. STA4A 542-A -*6,78V*OST
*akon !to sam na"isala ne!to o anti)i kao razdolju u kojem je nastala Antigona# na"isati
'u i ne!to o razdolju unutar antike koja se naziva gr$ka knjievnost# jer navedeno djelo s"ada
i u to knjievno razdolje.
9to za za"adnu tradi)iju zna$i klasi$no naslije/e 5r$ke# uvjerljivo nam "okazuju gr$ke
"osu/eni)e u na!em stru$nom nazivlju. 8"ika# lirika# drama# komedija# tragedija knjievni su
rodovi ili vrste koje su nastale u 5r$koj ili su na gr$kom tlu stekle kona$an olik. Da ismo i%
"rimjerenije mogli razumjeti# moramo ne!to "ozornosti "osvetiti nji%ovom "ovijesnom
okoli!u. Stara gr$ka knjievnost ou%va'a golem ras"on od gotovo tisu'lje'a i "ol# a
stru$nja)i je radi "reglednosti oi$no dijele u $etiri razdolja1
1. Ar%ajsko :ot"rilike ;<=.>?<=. god. "r. -r.@
Ovo "rvo razdolje oiljeeno je u jezi$nom "ogledu raznoliko!'u narje$ja# a u zemljo"isnom
mnoinom knjievni% sredi!ta. ,ako je alfaet ve' "oznat# knjievnost je toga razdolja u
golemu dijelu usmena. Usmenost "riu tome trea razumijeti trojako1 kao usmenost
sastavljanja# usmenost izvo/enja i usmenost "reno!enja# to 'e re'i da se "ri nastajanju djelo ne
za"isuje# nego "amti. da ga "ulika ne $ita# nego slu!a. da se s koljena na koljeno "renosi ez
"omo'i "isma. 4azumljivo je da takva umjetnina nema stalan olik nego se mijenja od
izvede do izvede. Sredi!nje mjesto u knjievnosti ovog razdolja "ri"ada e"u i lirskim
vrstama. *a "ozadini mitski% "ri$a is"ri"ovjedani% u ,lijadi i Odiseji zr)ali se narasla
samosvijest zajedni)e koja istrauje svoje "ovijesne# kulturne i vjerske korjene. , u lirskom
"jesni!tvu o$ituje se srodno zanimanje za temeljna "itanja kolektiva# no do izraaja
dos"ijevaju i "ojedina$an "ogled ili osono ras"oloenje. U formalnom "ogledu lirsko je
"jesni!tvo oiljeeno dvjema itnim odredni)ama1 izvodi se "jevaju'i i "o"ra'eno je
glazom. Od njegovi% triju odvjetaka# elegija i jam zarana su izguili glazenu "ratnju# a
"jevanje se u njima svelo na re)itiranje. Tre'a je vrsta A lirika u uem smislu# odnosno melika#
kako su je izvorno zvali 5r)i A zadrala iskonske zna$ajke te se ovezatno "jevala uz "ratnju
lire.
3
+. -lasi$no :oko ?<=. A 3+3. god. "r. -r.@
-lasi$no razdolje ome/eno je dvjema vanim "oliti$kim $injeni)ama1 "ro)vatom atenske
demokra)ije i smr'u Aleksandra Velikog. Atena "ostaje ne"rije"orno kulturno i knjievno
sredi!te gr$kog svijeta# a kazali!te glavno mjesto knjievnog ivota. &ovla!teni "oloaj e"a
"reuzimaju dramske vrste. U sukou likova na tragi$koj "ozorni)i doti$u se klju$na "itanja
svekolika $ovjekova "ostojanja1 smisao ivota i smisao "atnje# odnos oanskog i ljudskoga#
narav i svr%ovitost s"oznaje. Dok 8s%ilovi# Sofoklovi ili 8uri"idovi sti%ovi uvijek iznova
su$eljavaju gledatelja s takvim temeljnim dvojama# Aristofanova komedija najizravnije
nada%nu'e nalazi u suvremenom "oliti$kom ivotu# koriste'i se raznolikim smje%otvornim
"ostu")ima. U ovom razdolju "unu zrelost dosee i umjetni$ka "roza. &ovjesni$ari# "o"ut
Berodota i Tukidida# sastavljaju ou%vatne "rikaze o"'e odnosno na)ionalne "ovijesti.
govorni)i# "o"ut Demostena# ogledaju se u razli$itim oli)ima javni% istu"a. filozofi# "o"ut
&latona i Aristotela# izlau vlastito razumijevanje $ovjekova "oloaja u svijetu. U ovom
razdolju nastala je Sofoklova tragedija Antigona.
3. Belenisti$ko :3+3. A 3=. god. &r. -r.@
4azdolje %elenizma oasee tri stolje'a# od smrti Aleksandra Velikog do "ro"asti 8gi"ta#
"osljednje drave A nasljedni)e njegova velikoga )arstva koja je "ot"ala "od rimsku vlast.
Aleksandrovim osvajanjimma gr$ka je uljuda vi!estruko "rekora$ila svoje "rvoitne grani)e.
-njievni ivot vi!e nije vezan za razmjerno malenu gradsku zajedni)u nego se odvija na
golemu "rostoru# a u njemu nerijetko sudjeluju osoe kojima gr$ki nije materinski jezik.
So)ijalna i na)ionalna slojevitost o$ituju se i u knjievnosti1 ukus diktira visoko orazovana
manjina# koja "onekad i nametljivo "okazuje svoj u$enost. *a osoitoj su )ijeni kratki oli)i.
Cjesto negdanjega e"a zauzima kra'i e"ilij# "ojavljuje se kratka "astirska "jesma# a
naj"o"ularnija knjievna vrsta za)ijelo je e"igram.
?. 4imsko :oko 3=. god. "r. -r. A V. st. "osl. -r.@
U "osljednjem# rimskom :)arskomo@ razdolju# gr$ka se knjievnost razvija u "oliti$kom
okruju rimske drave. *a)ionalna nesamostalnost "oja$ava zanimanje za slavna razdolja
kulturne "ovijesti# za knjievne i jezi$ne olike koji su "osve'eni starinom. Takva
nesus"regnuta ljuav "rema a!tini ne ostavlja mnogo "rostora za knjievno
eks"erimentiranje. 6edina je kru"na novina u "o"isu knjievni% vrsta roman# koji je# dodu!e#
naslije/en iz "ret%odnog razdolja# ali je u ovome dosegnuo vr%una) svoje $itanosti.
4
?. SODO-EO
Sofoklo# Sofilov sin i gr$ki tragi$ar# ro/en je godine ?F;. "r. -r. u anti$kom selu -olonu
nadomak Atene. 4o/en u imu'noj oitelji vlasnika radioni)e oruja "ri"ada# dakle# onim
slojevima atenskog dru!tva koje 'e najsnanije u"iti odu!evljenje "ojednom nad
&erzijan)ima i u najve'oj mjeri iskoristiti nevi/en "olet Atene nastao nakon gr$ko"erzijski%
ratova. -ao i drugi sinovi imu'ni% gra/ana i Sofoklo je doio doro orazovanje koje je# uz
nuna znanja gramatike i matematike# sadravalo i tjelovjeu i glazu. &a iako 'e u"ravo u
tom umjetni$kom dijelu svoji% sklonosti i svoje naoraze "rona'i i svoj ivotni "ut# kao
doar Atenjanin ona!a on i "oliti$ke dunosti. Sofoklo se isti)ao "o svojoj "ristojnosti i
ljuaznosti# odijanju da ma o kome kae runu rije$i# "o!tivanju ljudi# a osoito "jesnika. U
svom ivotu je na"isao oko 13= djela :1+3@# a sa$uvano je samo ; tragedija1 Ajant# 8lektra#
-ralj 8di"# Antigona# Tra%injanke# Diloktet i 8di" na -olonu. Sofoklo je u svojim dramama
"osvetio mnogo vi!e )rtanju karaktera svoji% likova i nastojao im dati !to vi!e ljudski%
osoina. Sofoklo je usavr!io dramsku umjetnost "i!u'i takve tragedije#koje svaka za se $ini
umjetni$ku )jelinu.
<. T4A58D,6A
Tragedija je dramska vrsta u sti%ovima koja se razvila u staroj 5r$koj# "ostigav!i najve'i
"ro)vat u <. st. "rije -rista. &rema Aristotelovom mi!ljenju nastala je iz oreda "osve'eni%
ogu Dioni)u na taj na$in !to se korovo/a u korskim "jesmama odvojio od kora# "o$eo
govoriti samostalne sti%ove i voditi razgovor s korom. Osniva$ je tragedije "rema gr$koj
tradi)iji Te"is# a najve'i gr$ki tragi$ari su 8s%i# Sofoklo i 8uri"id. *aziv tragedija "otje$e
od rije$i tragos# jara) i ode. &jesma# a do njega je do!lo vjerojatno zog toga !to su u najstarije
vrijeme $lanovi kora ili zaogrnuti jar$jom koom# "redstavljaju'i tako mitske "ratio)e oga
Dioniza.
Starogr$ka tragedija imala je oredni smisao. *jezina je tematika uzeta iz mitova# a u izvedi
kor igra vanu ulogu. ,zvodili su je "oseno odjeveni glum)i koji su nosili maske. *jezini su
glavni dijelovi ili "rolog A "redgovoro# govor na "o$etku. e"izodij A naknadni ulazak
gluma)a ka koru koji je ozna$avao dijalo!ki dio izme/u korski% "jesama. stasim tj. korska
"jesma izme/u dijalo!ki% dijelova te eksod koji ozna$ava izlaznu "jesmu kora na kraju
tragedije. Dijalozi su se u tragediji )itirali# a "jesme su se "jevale uz "les i glazenu "ratnju
koju je kom"onirao sam "jesnik.
5
U razvoju dramske knjievnosti tragedija je izguila oredni smisao# uloga kora s vremenom
je manja ili je kor "ot"uno na"u!ten# kom"ozi)ija je "ostala sloodnija# a iskljiu$ivo mitsku
tematiku zamjenjuje "ovijesna tematika ili tematika aktualni% dru!tveni% sukoa.
<.1. O&GA O0,E6876A T4A58D,68
O"'a oiljeja tragedije na temelju koji% se moe govoriti o tragediji kao "osenoj dramskoj
vrsti u svim knjievnijm razdoljima su1
Tragi$ki junak A je rtva vlastite nesretne sudine. One se sukoljava s drugim karakterima ili
sa svojom okolinom zog ideala koje su"rostavlja zilji# zog vlastite "lemenitosti# vjernosti
nekim moralnim na$elima ili zog osoita stje)anja ivotno vani% okolnosti.
Tragi$ka krivnja A nije namjerna "ogre!ka ili kr!enje zakona# nego rezultat sudinske
zalude# neminovnog sukoa ideala i zilje ili "ak "rimjeri)e# junakove nutarnje moralne
nadmo'i nad drugima koji oi$no zastu"aju jedno mogu'e etiko stajali!te koje se odnosi na
"ro!lost# dok tragi$ni junak zastu"a na$ela novog morala udu'nosti.
Tragi$ki zavr!etak A kona$na )ijena koju junak "la'a za vlastitu dosljednost# a njegova je
rtva najve'a rtva koju $ovjek moe dati# vlastiti ivot.
Uzvi!eni stil A izor jezi$ni% sredstava izraza u kojem "revladavaju elementi sve$anoga#
dostojanstvenoga govora# i to kako s ozirom na ono o $emu moe iti rije$i# tako i na izor
u"oraljeni% rije$i i izraza.
<.+. -ATA4(A
Aristotel# "rvi teoreti$ar tragedije# smatrao je da tragedija mora izazvati stra% i saaljenje te
tako "ro$i!'ivati osje'aje gledatelja. To "ro$i!'enje osje'aja zove on katarzom. *a temelju
Aristotelova mi!ljenja o katarzi razvile su se "oslije mnoge teorije o katarzi$nom djelovanju
tragedije ili drame u )jelini# "a i takve teorije koje svr%u )jeloku"ne knjievnosti tuma$e u
smislu "ro$i!'enja odnosno o"lemenjivanja osje'ajnosti. U novije vrijeme osoito je
"si%oanaliza katarzi dala novi smisao jer je Sigmun Dreud smatrao kako "ro)es u kojem
"ostajemo sjvesni "odsvjesni% elja i "oti)aja ima "ovoljan tera"eutski u$inak# "a u tom
smislu i knjievnost moe iti vano sredstvo "ostizanja "si%i$ke ravnotee.
6
H. O0,E6876A SODO-EOV,B D4ACA
*astavljaju'i 8s%ilova dostignu'a# Sofoklo "oja$ava dramu radnju i ulogu dijaloga# uvodi
tre'eg gluma# smanjuje "artije kora i "ove'ava roj njegovi% $lanova na 1<# "i!e "rve
anorganske ili sadrajno ne"ovezane trilogije te svim time stvara uglavnom definitnvu formu
gr$ke drame. 6una)i njegovi% tragedija nisu vi!e titanske li$nosti kojima u"ravljaju usud i
volja ogova# ve' stvarni ljudi koji sam odlu$uju o svojoj sudini te svoj veli$inu za%valjuju
jedino $vrsto'i svoga zna$aja. Barmoni$na kom"ozi)ija# jasno o)rtani karakteri# visoki eti$ki
"rin)i"i i duoka %umanost !to izija iz njegovi% tragedija# osigurali su Sofoklu mjesto
najve'eg i najsavr!enijeg anti$kog tragi$ara# a duoko ljudski odnosi koje ora/uje nisu ni
danas izguili n a svojoj aktualnosti# o $emu svjedo$e i nji%ove orade u modernom ru%u.
;. A*T,5O*A
-*6,78V*A V4STA1 Antigona je tragedija na"isana u sedam $inova.
C68STO 4AD*681 grad Tea
V4,68C8 4AD*68 1 vrijeme -reontove vladavine odnosno H. st. "r. -r.
T8CA 1 tragi$na sudina %rare i moralne djevojke Antigone koja kr!i zakon kako i
dostojanstveno "oko"ala ostatke svoga voljenog rata
-OC&O(,I,6A 1
-om"ozi)ija JAntigoneJ "o$inje "rologom u ana"esti$koj sto"i koji je na"isan u oliku
dijaloga. *akon "rologa slijedi "aroda odnosno korska nastu"na "jesma koja se na "ozorni)i
izvodi "jevanjem kora uz "ratnju istrumenata. (atim slijede $inovi koji su sa$injeni od
dijaloga. *akon $inova slijede stasimone ili staja'e "jesme ez ana"esta i tro%eja koje se "o
tome razlikuju od "aroda. (adnji dio kom"ozi)ije je eksod koji dolazi nakon "oslijednje
stasimone i zavr!ni je dio svake tragedije# "a tako i JAntigoneJ. Antigona se sastoji od
sedam $inova i "et staja'i% "jesama.
7
DA0UEA 1
4adnja ovog djela temeljena je na mitu o 8di"u. 8di"ov je ota) Eaj zog jedne otimi)e
navukao na see "rokletstvo koje je trealo "ratiti njega i sav njegov rod do tre'ega koljena.
Eaju je ilo su/eno umrijeti od ruke vlastitoga sina# a taj se sin zatim oeni svojom majkom i
izrodi s njome dje)u koja 'e tako/er iti "rokleta. Antigona# ,zmena# 8teoklo i &olnik dje)a su
koju je 8di" imao s 6okastom# svojom majkom i svojom enom.
4adnja tragedije je usko vezena sa dramom J-ralj 8di"J u kojem se o"siuje suko 8di"ovi%
sinova 8teokla i &olinika. *aime# &olnik je odlu$io oti'i iz Tee jer mu njegov rat 8teoklo
nakon godine dana vladavine nije %tio "re"ustiti vlasti iako su se dogovorili. *akon nekog
vremena &olnik se odlu$i vratiti u Teu kako i je "okorio. Tada dolazi do sukoa dvoji)e
ra'e u kojem ooji)a u isti trenutak# jedan drugome# "roadaju tijelo ma$em# te ooji)a
umiru. &o!to Tea vi!e nije imala vladara# za novog vladara izaran je rat 8di"ove ene
-reont. -reont je naredio da se 8teoklov tijelo dostojno "oko"a# a &olnikov tijelo zog
njegove izdaje domovine# ostavi ez orednog "oko"a. U ovom trenutku "o$inje radnja
tragedije Antigona. ,stoimena djevojka# 8di"ova k'i# eli "oko"ati ostatke voljenoga rata
kako i dostojanstveno "o$ivao u miru te svoj "lan govori sestri ,zmeni koja se ne slae s tim.
,zmena je odila sudjelovati u tom $inu jer se on "rotivi naredi vladara -reonta. Ce/utim#
Antigona ne odustaje. Unato$ sestrinoj zarinutosti i "oku!ajima odgovaranja# odlazi do
mjesta gdje su se nalazili osta)i voljenog rata &olnika te tako da ju nitko ne vidi "osi"a ne!to
"ra%a "o ratovu tijelu te izvr!ava uoi$ajeni ored "oka"anja. Straari su "rimjetili da je
izdajnik "oko"an dostojanstveno te ujedno i "rotiv kraljeve narede te mu javljaju za "o$injen
zlo$in. -reon sav uznemiren odlu$uje i nare/uje straarima da na/u kriv)a ili 'e u su"rotnom
za taj $in o"tuiti u"ravo nji%. U me/uvremenu# straari su maknuli "ra% sa &olnikovog tijela#
a Antigona vidjev!i to stane "lakati nad njim. Straari su to uo$ili te zaklju$iti da je ona
"o$initelj tog kaznenog djela. Odveli su je -reontu koji ju je osudio na smrt. Antigona se nije
"oku!ala raniti ve' je svjesno stala iza svog djela. Ojasnila je da voli svoju mrtvu ra'u
jednako te da misli da se "rvenstveno treaju "o!tovati 0oji zakoni o "oka"anju mrtvog
$ovjeka. -reont joj svejedno ne eli o"rostiti te ju osu/uju da se "oko"a iva u oiteljskoj
groni)i. Bemon# -reontov sin i Antigonin zaru$nik# odlazi kod o)a i moli ga za milost nad
Antigonom. *aalost# ni Bemon nije us"io odgovoriti tiranina od svog nauma. U Tei nakon
toga dolazi slije"i "rorok u "ratnji dje$aka. ,me mu je ilo Tiresija. On govori -reontu da 'e
ga sna'i gorka sudina ukoliko ne osloodi Antigonu i smjesta ne "oko"a mrtvo tijelo ne'aka.
8
Tiranin se u"la!io ti% rije$i te nare/uje da se smjesta krene i tajno "oko"a &olnikovo tijelo i da
se osloodi Antigona. Tada glasnik izvjesti Tean)e i -reontovu enu kako je -reont oti!ao
sa slugama oslooditi Antigonu i tamo zatekao svoga sina kraj oje!ene djevojke. Bemon#
ogor$en i o$ajan na"ada svoga o)a# ali on us"jeva "oje'i. &un ijesa Bemon "resu/uje sam
sei. *akon !to je glasnik to ojavio u Teu dolazi ogor$en -reont i $uje vijest da mu se i
ena malo"rije uila. Vidjev!i kakva ga je sudina sna!la# -reont se "okaje. &okajanje je
stiglo kasno jer je oskvrnu'e oanskog na$ela strmoglavilo u "ro"ast i grad i dinastiju.
Osim navedeni% likova u djelu sudjeluje i lik zorovo/e koji nas u"oznaje sa doga/ajima u
djelu te sami zog koji nekada ima ulogu komentatora# a nekad "utem zorovo/e i izravno
sudjeluje u djelu.
E,-OV, 1
a@ glavni likovi1 Antigona# -reont
@ s"oredni likovi1 ,zmena# 8uridika# Bemon# Tiresija# dje$ak# zog# "ratnja# zorovo/a#
straar# "rvi glasnik# drugi glasnik
-A4A-T84,(AI,6A E,-OVA1
A*T,5O*A 1 k'i 8di"ova# %rara djevojka i vrlo odlu$na kada su u "itanju njezine odluke.
Samostalna je i ezkom"romisna. U svojem ivotu uvijek slijedi svoje sr)e# a ne zakone iako
je svjesna da je nji%ovo ne"o!tivanje moe dovesti u "ro"ast. Ona je "ozitivan lik vo/en
ljuavlju# ali i"ak na kraju zavr!ava tragi$no. Svjesna je da je ljuav uvijek is"ravna odluka i
da je vrijedna rtvovanja $ak i svog ivota.
-48O*T 1 Antigonin ujak koji se domogao vladarske stoli)e nakon !to su mu ne'a)i
tragi$no "oginuli. O%olost i okrutnost njegove su karakteristike. -reontovo sr)e je
ezosje'ajno# %ladno i kruto. ,ako su mu &olnik i Antigona u rodu odnosno iako nji%ovim
venama te$e ista kriv ne eli "o"ustiti u svojim naumima da &olnikovo tijelo ne sa%rani
dostojno i da Antigonu s"asi smrti. 2ak ni za sinovljevu ljuav ne eli oslooditi Antigonu
krivnje# jer je ona naime ila Bemonova zaru$ni)a. Coglo i se re'i da je -reont za"ravo
9
jedna velika kukavi)a i "raznovjernik jer tek na u"ozorenje "roroka odlu$uje "romjeniti svoje
mi!ljenje# no to iva "rekasno. *a kraju ostaje sam# "ro"ao kao vladar# su"rug i ota).
ST,E , 68(,- 1
Antigona ima glavne karakteristike svake tragedije. Odlikuje ju uzvi!eni na$in govora koji
je "o"ra'en rojnim molozima i dijalozima. Uz nji% Sofoklo "ovremeno u"otreljava i kratke
didaskalije koje "redstavljaju u"ute glum)ima ili kojima najavljuje odlazak jednog# a dolazak
drugog lika. Osim ovi% karakteristika djelo sadri i ostala oiljeja tragedije kao !to su
tragi$an lik A Antigona# tragi$na krivnja A nesei$no# ali dostojanstveno "oka"anje ratovi%
ostataka te tragi$an zavr!etak A smrt Antigone# Bemona i 8uridike. Tragedija sadri i rojna
stilska izraajna sredstva kao !to su metafore i e"iteti te mnoga druga.

10
K. (A-E6U2A-
&i!u'i ovaj seminarski rad saznala sam "uno zanimljivi% $injeni)a koje "rije nisam znala# a
sada mi je jako drago !to i% znam. Coram "riznati da na "o$etku "isanja seminarskog rada i
nisam ila a! o"timisti$na jer sam uglavnom "isala o razdolju u kojemu je nastalo djelo.
Calo mi se sve to $inilo su%o"arno# no kada sam do!la do inter"reta)ije samoga djela# stvari
su se uvelike "romjenile. *ajzanimljiviji dio seminara definitivno mi je ila sama analiza
djela Antigona. Djelo sam $itala jo! u srednjoj !koli# no "onovno ga $itaju'i kao da sam
otkrila neke dijelove koji tada nisu "ostojali. Uvjerila sam se u duinu svake rije$i koje
Sofoklo "i!e. &rije sam mislila da je Antigona samo djevojka s "uno morala i koja
jednostavno voli $initi ono !to je doro. *o# s%vatila sam da se ovdje radi o djevoj)i koja ne
gleda o$ima i koja ne slu!a "amet# nego samo svoje sr)e. *jezino sr)e vodi je kroz ivot# a na
kraju je odvodi i u smrt. Eije"o je kada imamo sr)e tako doro i veliko da nas moe voditi
kroz ivot# na svakakako se slaem da je nekad tome sr)u "otrena i "omo' "ameti i to iz
jednog jedinog razloga1 da ne i ili "ovrije/eni. Antigona je rtvovala svoj ivot kako i
omogu'ila dostojanstven "oko" svom voljenom ratu. &o meni je to moda ilo malo "revi!e
eks)entri$no# s ozirom da se ona uila ne doznav!i kona$nu odluku -reontovu te si je
za"ravo uzalud uskratila ivot. Iijenim to da je ona djevojka koja ne ustru$ava ni "red $im#
"a tako ni "red jednim tiraninom i vladarom koji je ujedno i njezin ujak# a i zakon Tee.
Smatram da i svaka djevojka treala imati %rarost i odlu$nost kakvu je imala Antigona u
izvr!avanju svoji% odluka. Uvijek trea iti u"oran u svom naumu# jer oni naju"orniji dolaze
do svoga )ilja# a ne oni naj"ametniji.
11
F. E,T84ATU4A
1. Aristotel :+==<@# O "jesni$kom umije'u# (agre1 9kolska knjiga
+. Dukat# (deslav :1FFH.@# 5r$ka tragedija# (agre1 Demetra A Dilosofska ilioteka
Dimitrija Savi'a
3. Sku"ina autora :1FFH.@# 2itanka 1# udenik za 1. razred gimnazije# (agre1 9kolska
knjiga
?. Sofoklo :1FFK.@# Antigona# (agre1 Cati)a Brvatska
<. Solar# Cilivoj :+==H@# 4je$nik knjievnog nazivlja# (agre1 5olden marketing A
Te%ni$ka knjiga
H. Solar# Cilivoj :+==<.@# Teorija knjievnosti# (agre1 9kolska knjiga
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
12