1

Na osnovu odredbi lana 61. stav (1) Zakona o upravi (Slubeni glasnik BiH br.32/02 i
102/09), te lana 14.,45.,46.,47., i 48. Zakona o zrakoplovstvu BiH (Slubeni glasnik BiH
br. 39/09), generalni direktor Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine, donosi:


PRAVILNIK O AERODROMIMA

DIO PRVI -OSNOVNE ODREDBE


OPENITO

lan 1.
(Predmet i podruje primjene)
(1)Ovim Pravilnikom propisuju se: osnovne odredbe i podaci o aerodromu, fizike
karakteristike aerodroma, ogranienja i uklanjanje prepreka u podruju aerodroma, vizuelna
sredstva za navigaciju na aerodromu, oznaavanje prepreka, vizuelna sredstva za oznaavanje
povrina ograniene upotrebe, elektreni sistem na aerodromu, aerodromske operativne
slube, oprema i instalacije na aerodromu i odravanje aerodroma.
(2) Ovim Pravilnikom utvruju se:
a) minimalni tehniki i drugi standardi koji se primjenjuju tokom projektovanja,
izgradnje, rekonstrukcije i oznaavanja aerodroma, gradnje i postavljanja prepreka na
podruju aerodroma, te
b) posebni uslovi graenja u podruju prilaznih i odletnih povrina.
(3) Minimalni tehniki i drugi standardi iz ovog Pravilnika temelje se na standardima i
preporuenim praksama iz Aneksa 14 Konvencije o meunarodnom civilnom zrakoplovstvu
od 7. decembra 1944. (u daljnjem tekstu ikaka konvencija), te prirunika iz podruja
aerodroma Organizacije meunarodnog civilnog zrakoplovstva (International Civil Aviation
Organization ICAO), kao i propisima Evropske Unije(EU).
(4) Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (u daljnjem tekstu: Direkcija) donosi odluke i
poduzima radnje i mjere na nain propisan Zakonom o zrakoplovstvu BiH i ovim
Pravilnikom, te osigurava njegovu primjenu.
(5) U skladu sa lanom 15. ikake konvencije odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na
sve aerodrome otvorene za javnu upotrebu u civilnom zranom prometu. Odredbe lana od
10. do 21. ovoga Pravilnika primjenjivat e se samo na aerodrome na zemlji.
(6) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjivat e se na helidrome u obimu u kojem su
primjenjive, ali se nee primjenjivati na aerodrome za STOL zrakoplove.
(7) Na aerodromima i pojedinim objektima koji su izgraeni prije stupanja na snagu ovoga
Pravilnika, Direkcija moe dozvoliti odstupanje od propisanih standarda na osnovu
odgovarajue dokumentacije (aeronautike studije, projekti, elaborati i dr.), ukoliko takvo
odstupanje nee utjecati na sigurnost izvoenja operacija na tom aerodromu.

lan 2.
(Pojmovi, skraenice i simboli)
(1) Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedee znaenje:
1) aerodrom (aerodrome): odreeno podruje na zemlji ili vodi (ukljuujui sve objekte,
instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomino za kretanje, polijetanje,
slijetanje i boravak zrakoplova,



2
2) aerodromski svjetlosni far (aerodrome beacon): svjetlosni far namijenjen uoavanju
lokacije aerodroma iz zraka,
3) bljeskalica (capacitor discharge light): arulja punjena plinom u kojoj se putem
elektrinog pranjenja visokog napona prizvodi vrlo kratak bljesak visokog intenziteta,
4) bljuzgavica (slush): vodom natopljeni snijeg koji se pri gaenju petom i prstima na
zemlja raspljuskuje uokolo, sa specifinom teinom: od 0.5 do 0.8,
5) certificirani aerodrom (certified aerodrome): aerodrom ijem operatoru je odobrena
potvrda aerodroma,
6) ciklini redundantni pregled (ciclic redundancy check - CRC): matematiki algoritam
namijenjen zatiti digitalnih podataka od gubitka ili promjene istih,
7) istina (clearway): odreena pravougaona povrina na kopnu ili vodenoj povrini pod
kontrolom Direkcije za civilno zrakoplovstvo, definisana i pripremljena kao prikladna
povrina iznad koje zrakoplov moe obaviti dio svog poetnog uspona do odreene visine,
8) deklinacija stanice (station declination): razlika izmeu nultog radiala VOR-a i
geografskog sjevera, odreenog u trenutku kalibriranja stanice VOR-a,
9) efektivni intenzitet svjetla bljeskalice (effective intensity): efektivni intenzitet svjetla
bljeskalice, koji je adekvatan intenzitetu stalnog izvora svjetla iste boje promatranog s iste
udaljenosti u istim uvijetima,
10) elipsoidna visina (geodetska visina) (ellipsoid height (geodetic height)): podrazumijeva
visinu s obzirom na referentni elipsoid, a predstavlja duinu normale elipsoida od take na
fizikoj povrini Zemlje do njenog probodita kroz plohu elipsoida,
11) geodetski referentni sistem (geodetic datum): najmanji broj parametara potrebnih za
utvrivanje lokacije i orijentacije lokalnog referentnog sistema u odnosu na globalni
referentni sistem/okvir,
12) geoid (geoid): ekvipotencijalna povrina u gravitacijskom polju Zemlje koja se poklapa
sa srednjom nivom mora (MSL) koja se kontinuirano prua ispod kontinenata,
13) geoidna undulacija (geoid undulation): pozitivna (iznad) ili negativna (ispod) udaljenost
geoida od matematikog referentnog elipsoida. Prema definiciji elipsoida u Svjetskom
geodetskom sistemu 1984 (WGS-84), razlika izmeu elipsoidne visine i ortometrijske visine
predstavlja geoidnu undulaciju,
14) glavna poletno-sletna staza (primary runway): poletno-sletna staza koja se u pravilu
koristi prva, uvijek kada to uslovi doputaju,
15) gregorijanski kalendar (Gregorian calendar): kalendar u opoj upotrebi. prvi puta
uveden 1582. radi utvrivanja kalendarske godine koja u odnosu na Julijanski kalendar
preciznije aproksimira tropsku godinu. Po Gregorijanskom kalendaru je uvedeno takozvano
Sekularno pravilo da su godine djeljive sa 100 (sekularne godine) obine, osim ako su djeljive
sa 400, u tom su sluaju prijestupne. To znai da su godine 1700., 1800., 1900., 2100., itd.
obine po Gregorijanskom kalendaru,
16) gustoa prometa na aerodromu (aerodrome traffic density):
a) mala, u sluaju da broj kretanja u srednje prometnom satu nije vei od 15 po jednoj
poletno-sletnoj stazi ili tipino manje od ukupno 20 kretanja na svim poletno-slijetnim
stazama aerodroma,
b) srednja, u sluaju da je broj kretanja u srednje prometnom satu od 16 do 25 po jednoj
poletno-sletnoj stazi ili tipino, izmeu ukupno 20 do 35 kretanja na svim poletno-
slijetnim stazama aerodroma,
c) velika, u sluaju da je broj kretanja u srednje prometnom satu unutar raspona od 26 ili
vie po jednoj poletno-sletnoj stazi, ili tipino vie od ukupno 35 kretanja na svim
poletno-slijetnim stazama aerodroma.



3
Broj kretanja u srednje prometnom satu je aritmetika sredina broja kretanja tokom godine
dnevnog najprometnijeg sata. Jedno kretanje kao pojam sadri jedno slijetanje i jedno
polijetanje,
17) helidrom (heliport): odreena povrina na zemlji ili objektu namijenjena u potpunosti ili
djelomino za dolazak, odlazak i povrinsko kretanje helikoptera,
18) identifikacijski znak aerodroma (aerodrome identification sign): oznaka na aerodromu
postavljena kao pomo u identifikaciji aerodroma iz zraka,
19) instrumentalna poletno-sletna staza (instrument runway): jedan od sljedeih tipova
poletno-sletnih staza namijenjenih operacijama zrakoplova utemeljenim na instrumentalnom
prilazu:
a) poletno-sletna staza za neprecizni prilaz (non-precision approach runway):
instrumentalna poletno-sletna staza opremljena vizualnim i nevizualnim sredstvima
koja omoguavaju voenje zrakoplova, najmanje po pravcu,
b) poletno-sletna staza za precizni prilaz kategorije I (precision approach runway,
category I.): poletno sletna staza, opremljena vizualnim sistemom, sistemom za
instrumentalno slijetanje (ILS) ili mikrovalnim sistemom za slijetanja (MLS), te
namijenjena za operacije s visinom odluke viom od 60 m (200 stopa) pri horizontalnoj
vidljivosti veoj od 800 m, ili vidljivim podrujem poletno-sletne staze duim od
550m,
c) poletno-sletna staza za precizni prilaz kategorije II (precision approach runway,
category II.): Poletno-sletna staza opremljena vizualnim sistemom, sistemom za
instrumentalno slijetanje (ILS), ili mikrovalnim sistemom za slijetanje (MLS), te
namijenjena za operacije s visinom odluke od 60 m (200 stopa) do 30 m (100 stopa),
te vidljivim podrujem poletno-sletne staze duim od 300 m,
d) poletno-sletna staza za precizni prilaz kategorije III (precision approach runway,
category III.): Instrumentalna poletno-sletna staza opremljena vizualnim sistemom,
ILS-om ili MLS-om, do i uzdu povrine poletno-sletne staze i namijenjena za
operacije zrakoplova:
A s visinom odluke niom od 30 m (100 stopa), ili bez visine odluke, ali sa
vidljivim podrujem poletno-sletne staze veim od 175 m,
B s visinom odluke niom od 15 m (50 stopa), ili bez visine odluke , ali sa vidljivim
podrujem poletno-sletne staze od 174,99 m, do 50 m.
C bez visine odluke i bez ogranienja vidljivog podruja poletno-sletne staze,
20) integritet (zrakoplovni podatak) (integrity (aeronautical data)): stepen cjelovitosti
zrakoplovnog podatka koja jami da zrakoplovni podatak i njegova vrijednost nisu izgubljeni
ili izmjenjeni od trenutka njegovog nastanka ili ovlatene nadopune,
21) kalendar (calendar): diskretni vremenski referentni sistem koji slui kao osnova za
definisanje vremenskog poloaja s vremenskom jedinicom jednog dana (ISO 19108),
22) klasifikacijski broj kolnika (pavement classification number - PCN): broj koji izraava
nosivost kolnika za neogranieni broj operacija,
23) klasifikacijski broj zrakoplova (aircraft classification number - ACN): broj koji
izraava relativni utjecaj zrakoplova na kolnik za specifinu standardnu kategoriju posteljice,
24) koeficijent upotrebljivosti (usability factor): procenat vremena za koje koritenje
poletno-sletne staze ili sistema poletno-sletnih staza nije ogranien zbog bone komponente
vjetra,
25) ukrtanje staza za voenje (taxiway intersection): ukrtanje dviju ili vie staza za
voenje,
26) kvaliteta podataka (data quality): stepen ili nivo pouzdanosti da dobiveni podaci
ispunjavaju zahtjeve korisnika glede tanosti, rezolucije i cjelovitosti,
27) lampa: Rasvjetno tijelo u kompletu sa aruljom,



4
28) letjelite (airfield): aerodrom koji se u naelu upotrebljava za letenje jedrilica i motornih
jedrilica koje ne uzlijeu samostalno, a ija se upotreba moe proiriti i za letenje drugih vrsta
zrakoplova koji se upotrebljavaju u nekomercijalnim operacijama,
29) lomljivi objekt (frangible object): objekt male mase oblikovan tako da se pod
pritiskom lomi, izvije ili popusti pod naletom zrakoplova kako bi predstavljao najmanju
opasnost za zrakoplov,
30) manevarska povrina (manoeuvring area): dio aerodroma na zemlji ili vodi (osim
stajanke) odreen za polijetanje, slijetanje ili kretanje zrakoplova,
31) meupozicija za ekanje (intermediate holding position): u cilju kontrole prometa,
posebno oznaeno mjesto na kojem se zrakoplov u vonji i vozila moraju po nalogu
aerodromske kontrole leta zaustaviti i ekati odobrenje za nastav kretanja,
32) mjesto za ekanje na servisnoj prometnici (road-holding position): posebno oznaen
poloaj na servisnoj prometnici na kojem vozila mogu biti zaustavljena da ekaju,
33) naela ljudskih faktora (human factors principles): naela koja se primjenjuju u
zrakoplovnom dizajnu, certificiranju, obuci, operacijama i odravanju u cilju postizanja
sigurnog meuodnosa izmeu ovjeka i drugih dijelova sistema, uzimajui u obzir aspekt
ljudske izvedbe,
34) nadmorska visina aerodroma (aerodrome elevation): nadmorska visina najvie take
povrine za slijetanje,
35) neinstrumentalna poletno-sletna staza (non-instrument runway): poletno-sletna staza
namijenjena za operacije zrakoplova utemeljene na postupcima vizualnog prilaenja (VFR),
36) neovisni paralelni prilazi (independent parallel approaches): istovremeni prilazi po
virtualnim produljenim osima na paralelne ili priblino paralelne instrumentalne sletne staze,
gdje nisu propisani radarski uslovi razdvajanja izmeu zrakoplova,
37) neovisna paralelna polijetanja (independent parallel departures): istovremena
polijetanja s paralelnih ili priblino paralelnih instrumentalnih uzletnih staza,
38) normalno podruje letenja (normal flight zone (NFZ)): podruje izvan zatienog
podruja od laserskog zraenja (LFFZ, LCFZ ili LSFZ), ali koje biti e zatieno od jakog
laserskog zraenja kako bi se sprijeilo bioloko oteenje oka,
39) objavljene duine (declared distances):
a) raspoloiva duina za zalet (take-off run available (TORA)): duina staze objavljena
kao raspoloiva i prikladna za zalet zrakoplova kod polijetanja,
b) raspoloiva duina za polijetanje (take-off distance available (TODA)): rapoloiva
duina za zalet zrakoplova s dodatkom predpolja, ako isto postoji,
c) raspoloiva duinaza ubrzavanje i zaustavljanje (accelerate stop distance available
(ASDA)): raspoloiva duina za zalet zajedno s duinom staze za zaustavljanje, ako
ista postoji,
d) raspoloiva duina za slijetanje (landing distance available (LDA)): duina poletno-
sletne staze koja je iskazana kao raspoloiva i prikladna za kretanje po zemlji
zrakoplova u slijetanju,
40) objekt za odleivanje/zatitu od zaleivanja (de-icing/anti-icing facility): objekt na
kojem se otklanjaju mraz, led ili snijeg sa zrakoplova (odleivanje) kako bi se osigurale iste
povrine i/ili gdje se iste povrine zrakoplova zatiuju od mraza ili leda, nakupljanja snijega
ili bljuzgavice, za odreeno vremensko razdoblje (zatita od zaleivanja),
41) okretite na stazi (runway turn pad): odreena povrina na aerodromu na zemlji
neposredno uz poletno-sletnu stazu namjenjena okretanju (zrakoplova) za 180,
42) operativna povrina (movement area): dio aerodroma odreen za polijetanje, slijetanje i
voenje zrakoplova, koji se sastoji od manevarske povrine i stajanke(i),
43) ortometrijska visina (orthometric height): visina take u odnosu na geoid, odreena kao
visina od srednje nivoa mora,



5
44) osnovna staza poletno-sletne staze (runway strip): odreena povrina oko poletno-
sletne staze i staze za zaustavljanje, ako ista postoji, ukljuujui i povrinu poletno-sletne,
odnosno staze za zaustavljanje, a namijenjena za:
a) smanjenje rizika oteenja zrakoplova u sluaju izlijetanja sa poletno-sletne staze i
b) zatitu zrakoplova u letu iznad poletno-sletne staze i staze za zaustavljanje, ako ista
postoji, tokom operacija slijetanja ili polijetanja,
46) osnovna staza staze za voenje (taxiway strip): povrina uz stazu za voenje,
ukljuujui i stazu za voenje, namijenjena zatiti zrakoplova tokom voenja po toj stazi i
smanjenju rizika od oteenja zrakoplova u sluaju nenamjernog skretanja sa staze za voenje,
47) oznaka (marking): simbol ili grupa simbola izvedena na operativnoj povrini s ciljem
jasnog isticanja zrakoplovnih informacija,
48) oznaiva (marker): oznaka postavljena iznad nivoa zemljeu cilju upozorenja na
prepreku ili oznaavanja granice,
49) paralelne ili priblino paralelne poletno-sletne staze (near parallel runways): Poletno-
sletne staze koje se ne sijeku i ije produene osi imaju ugao konvergencije/divergencije od
15 ili manje,
50) parkiralino mjesto zrakoplova (aircraft stand): oznaena povrina na stajanci
namijenjena za parkiranje zrakoplova,
51) podruje dodira (touchdown zone): dio poletno-sletne staze smijeten iza praga, a kojeg
zrakoplovi u slijetanju najprije dotaknu,
52) podruje letenja slobodno od laserskog zraenja (laser-beam free flight zone (LFFZ)):
zrani prostor u neposrednoj blizini aerodroma gdje je gustoa upadne zrake zraenja
ograniena do nivoa koji nee uzrokovati vizualno ometanje pilota,
53) podruje letenja s ogranienim laserskim zraenjem (laser-beam critical flight zone
(LCFZ)): zrani prostor u neposrednoj blizini aerodroma, ali iznad LFFZ, gdje je gustoa
upadne zrake zraenja ograniena do nivoa kojim se nee zaslijepiti pilota,
54) podruje letenja osjetljivo na lasersko zraenje (laser-beam sensitive flight zone
(LSFZ)): zrani prostor izvan i ne nuno blizu LFFZ i LCFZ, gdje je gustoa upadne zrake
zraenja ograniena do nivoa kojim se nee prouzroiti zasljepljivanje bljeskom ili efektom
refleksije,
55) pomaknuti prag (displaced threshold): prag koji nije na poetku poletno-sletne staze,
56) povrina za ekanje (holding bay): odreena povrina na kojoj zrakoplov moe biti
zadran ili mimoien, kako bi se olakalo kretanje zrakoplova,
57) pozicija za ekanje (runway-holding position): oznaen poloaj namijenjen zatiti
poletno-sletne staze, povrine ogranienja prepreka, ili kritinih/osjetljivih zona ILS-a/MLS-a,
na kojem se zrakoplovi u vonji po zemlji i vozila moraju zaustaviti i ekati, osim ukoliko im
nadlena kontrola zranog prometa nije drukije odobrila,
58) pokaziva pravaca slijetanja (landing direction indicator): vizualni pokaziva
trenutnog pravaca slijetanja i uzletanja,
59) pouzdanost sistema rasvjete (lighting system reliability): vjerovatnost da je cijeli sistem
rasvjete ispravan i funkcionalan u okviru odreenih odstupanja,
60) povrina za odleivanje/zatitu od zaleivanja (de-icing/anti-icing pad): povrina
koja obuhvaa unutarnju povrinu za parkiranje zrakoplova i vanjsku povrinu predvienu za
kretanje dvije ili vie mobilnih jedinica s opremom za odleivanje/zatitu od zaleivanja, a
namijenjena postupku odleivanja / zatite od zaleivanja ,
61) povrina za slijetanje (landing area): dio operativne povrine namijenjen za slijetanje ili
polijetanje zrakoplova,
62) povrina za postavljanje znakova (signal area): povrina na aerodromu namijenjena za
postavljanje povrinskih znakova,
63) prag (threshold): poetak dijela poletno-sletne staze upotrebljiv za slijetanje,



6
64) preka (barrette): tri ili vie jedininih izvora svjetlapopreno rasporenih na maloj
udaljenosti, tako da iz daljine daju sliku kratke svjetlosne preke,
65) prepreka (obstacle): svi nepokretni (privremeni ili stalni) i pokretni objekti, ili njihovi
dijelovi, koji:
a) su smijeteni na povrini namijenjenoj za kretanje zrakoplova po zemlji, ili
b) probijaju povrinu koja zbog sigurnosti zrakoplova u letu biti e slobodna od
prepreka,
66) rame (shoulder): povrina uz ivicu kolnika izraena tako da omoguava prijelaz s
kolnika na povrinu okolnog terena,
67) razdvojene paralelne operacije (segregated parallel operations): istovremene operacije
na paralelnim ili priblino paralelnim instrumentalnim poletno-sletnim stazama kada se jedna
koristi iskljuivo za slijetanje, a druga iskljuivo za polijetanje,
68) referentna duina povrine za zrakoplov (aeroplane reference field length): najmanja
duina povrine potrebne za polijetanje pri najveoj propisanoj teini polijetanja, na nivou
mora, u uvjetima standardne atmosfere, u mirnom zraku, na povrini bez nagiba, kao to je to
prikazano u odgovarajuem letakom priruniku zrakoplova na temelju:
a) propisanog certifikata odgovarajuih vlasti ili
b) odgovarajuih podataka proizvoaa zrakoplova,
Pojam duina povrine podrazumijeva balansiranu duinu povrine za zrakoplove, ako je
primjenjivo, ili udaljenost potrebna za polijetanje u drugim sluajevima,
69) referentna taka aerodroma (aerodrome reference point): geografski poloaj
geometrijskog sredita nekog aerodroma,
70) referentni sistem (datum): sistem koji se moe upotrijebiti kao referenca ili osnova za
proraun drugih podataka (ISO 19104),
71) servisna prometnica (road): utvrena ruta na operativnoj povrini, namijenjena
iskljuivo za kretanje vozila,
72) sigurnosna povrina kraja poletno-sletne staze (runway end safety area (RESA)):
povrina iza zatinog podruja poletno sletne staze, namijenjena smanjenju rizika oteenja
zrakoplova u sluaju da sleti ispred ili se zaustavi iza povrine poletno sletne staze,
73) sluba za upravljanje stajankom (apron management service): sluba koja upravlja
aktivnostima i kretanjem zrakoplova i vozila na stajanki,
74) snijeg (na zemlji) (snow (on the ground)):
a) suhi snijeg (dry snow): snijeg koji vjetar moe otpuhati. Ako je stisnut rukom, on e se
po isputanju raspriti. Specifina teina je < 0.35,
b) mokri snijeg (wet snow): snijeg koji e se, ako je stisnut rukom, slijepiti formirajui
snijenu grudu. Specifina teina je od 0.35 do 0,49,
c) zbijeni snijeg (compacted snow): snijeg koji se zbijen u vrstu masu opire daljnjem
sabijanju i drati e se zajedno ili lomiti na komade ako se podigne. Specifina teina
je 0.50,
75) sposobnosti ovjeka (human performance): psihofizike mogunosti i ogranienja
ovjeka koje imaju utjecaj na sigurnost i uinkovitost zrakoplovnih operacija,
76) stajanka (apron): odreena povrina na aerodromu na zemlji, namijenjena smijetaju
zrakoplova u cilju ukrcaja i iskrcaja putnika, utovara i istovara tereta ili pote, opskrbe
gorivom, te parkiranja ili odravanja zrakoplova,
77) stalno svjetlo (fixed light): svjetlo stalnog inteziteta promatrano s odreene
take,



7
78) potvrda aerodroma (aerodrome certificate): dokument to ga operatoru aerodroma
izdaje Direkcija za civilno zrakoplovstvo kojim se potvruje sukladnost zahtjevima
definisanim u Pravilniku o uvjetima kojima mora udovoljavati operator aerodroma za
izdavanje te nain izdavanja svjedodbe o sposobnosti certifikata aerodroma,
79) svjetlosni far (aeronautical beacon): svjetlosni far s kontinuiranim ili intermitirajuim
svjetlom, vidljiv iz svih pravaca, sa svrhom oznaavanja odreene take na zemlji,
80) svjetlosni far za oznaku opasnosti (hazard beacon): svjetlosni far koji se koristi za
oznaavanje opasnosti za zranu plovidbu,
81) svjetlosni identifikacijski far (identification beacon): zrakoplovni svjetlosni far koji
odailje kodirani signal u cilju identifikacije odreene referentne take,
82) staza za polijetanje (take-off runway): staza namijenjena samo za polijetanje,
83) staza za voenje (taxiway): odreena povrina na aerodromu na zemlji, namijenjena za
voenje zrakoplova, povezivanje poletno-sletne staze sa stajankom, kao i meusobno
povezivanje drugih dijelova aerodroma, ukljuujui:
a) stazu za voenje do parkiralinog mjesta (aircraft stand taxilane): dio stajanke
oznaen kao staza za voenje, iskljuivo namijenjena za prilaz zrakoplova
parkiralinim mjestima,
b) stazu za voenje na stajanci (apron taxiway): dio sistema staza za voenje na stajanci,
namijenjena osiguranju vozne rute preko stajanke,
c) brzu izlaznu stazu za voenje (rapid exit taxiway): staza za voenje povezana sa
poletno-slijetnom stazom pod otrim uglom i projektovana da omogui zrakoplovu
koji je sletio skretanje brzinom veom od one koja se postie na drugim izlaznim
stazama za voenje, u cilju maksimalnog skraivanja zauzetosti poletno-sletne staze,
84) staza za zaustavljanje (stopway): odreena povrina pravougaonog oblika na kraju
raspoloivog dijela uzletne staze namijenjena za zaustavljanje zrakoplova u sluaju
odustajanja od polijetanja,
85) tanost (accuracy): stepen sukladnosti izmeu procijenjene ili izmjerene vrijednosti i
stvarne vrijednosti,
86) undulacija geoida (geoid undulation): udaljenost geoida iznad (pozitivna) ili ispod
(negativna) matematiki referentnog elipsoida,
87) poletno-sletna staza (runway): utvrena pravougaona povrina na aerodromu na zemlji,
namijenjena za polijetanje i slijetanje zrakoplova,
88) vidljivo podruje poletno-sletne staze (runway visual range - RVR): udaljenost do koje
pilot zrakoplova moe vidjeti oznake na povrini iste ili svijezemlje koja oznaavaju poletno-
sletnu stazu ili svjetla sredinje linije poletno-sletne staze,
89) vrijeme prekapanja rasvjete (switch-over time (light)): vrijeme potrebno za preklop
kod promjene izvora napajanja, pri emu se jaina svjetla, mjerena u odreenom pravcu,
umanji za 50% i zatim opet povea za 50%, uz uvjet da je prethodno intenzitet svjetlabio
25% ili vie,
90) vrijeme zatite (holdover time): oekivani vremenski interval u kojem e povrine
zrakoplova, tretirane sredstvom protiv zamrzavanja, biti zatiene od nastajanje leda ili mraza
i nakupljanja snijega,
91) zatiene zone leta (protected flight zones): posebno utvren zrani prostor u cilju
umanjenja opasnih uinaka laserskog isijavanja,
92) zatitna svjetlapoletno-sletne staze (Runway guard lights): sistem rasvjete kojim se
piloti ili vozai vozila obavjetavaju da su pred ulazom na aktivnu poletno-sletnu stazu,
93) zavisni paralelni prilazi (dependent parallel approaches): istovremeni prilazi na
paralelne ili priblino paralelne instrumentalne poletno-sletne staze, gdje su propisani radarski
minimumi razdvajanja izmeu zrakoplova na produljenim osima sletnih staza,
94) znak (sign):



8
a) znak sa nepromjenjivom informacijom (fixed message sign): znak koji daje samo
jednu trajno postavljenu informaciju,
b) znak sa promijenljivim informacijama (variable message sign): znak koji moe
prikazivati nekoliko prethodno utvrenih informacija ili biti bez informacije,
95) zona bez prepreka (obstacle free zone): zrani prostor iznad unutranje prilazne
povrine, unutranjih prijelaznih povrina i povrine prekinutog slijetanja, te dijela zatitnog
podruja poletno-sletne staze ogranienog tim povrinama, koji nije probijen nikakvom
nepokretnom preprekom osim lakog i lomljivog ureaja namijenjenog sigurnosti zrane
plovidbe,
96) zrana luka (airport): aerodrom posebno prilagoen za usluge u zranom prijevozu,
97) zrakoplovna rasvjeta na zemlji (aeronautical ground light): svaki sistem rasvjete
posebno namijenjen za pomo u zranoj plovidbi, osim svjetlana samom zrakoplovu,


(2) Skraenice koje se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedee znaenje:

1. ACN - aircraft classification number (klasifikacijski broj zrakoplova)
2. ASDA - accelerate-stop distance available (raspoloiva duina za ubrzavanje i
zaustavljanje)
3. ATS - air traffic services (sluba kontrole zranog prometa)
4. cd - candela (kandela, oznaka mjerne jedinice za svjetlosnu jakost)
5. C - degree Celsius (Celzijev stepen, oznaka mjerne jedinice za Celzijevu temperaturu)
6. CBR - California bearing ratio (kalifornijski indeks nosivosti)
7. CIE - Commission Internationale de l'Eclairage (Meunarodna komisija za rasvjetu)
8. cm - centimetre (centimetar)
9. DME -distance measuring equipment (daljinomjer, navigacijska oprema za mjerenje
udaljenosti)
10. ft - foot (oznaka mjerne jedinice za vertikalnu udaljenost)
11. IBN - identification beacon (identifikacijski far)
12. IFR - instrument flight rules (pravila instrumentalnog letenja)
13. ILS - instrument landing system (sistem za instrumentalno slijetanje)
14. IMC - Instrument meteorological conditions (meteoroloki usloviza instrumentalni
let)
15. K - degree Kelvin (stepen Kelvina, oznaka mjerne jedinice za termodinamiku
temperaturu)
16. kg - kilogram (kilogram, oznaka mjerne jedinice za masu)
17. km - kilometre (kilometar)
18. km/h - Kilometres per hour (kilometara na sat)
19. kt - knot (vor, oznaka mjerne jedinice za brzinu)
20. L litre (litra, oznaka mjerne jedinice za zapreminu)
21. LDA - landing distance available (raspoloiva duina za slijetanje)
22. LCFZ Laser-beam critical flight zone (Zona letenja kritina od laserskih zraka)
23. LFFZ Laser-beam free flight zone (Zona letenja slobodna od laserskih zraka)
24. LOC - Localizer (usmjeriva)
25. LSFZ Laser-beam sensitive flight zone (Zona letenja osjetljiva zbog laserskih zraka)
26. m - metre (metar, oznaka mjerne jedinice za duinu)
27. max - Maximum (najvei, najvei)
28. MLS Microwave Landing System (Mikrovalni sistem za instrumentalno slijetanje)
29. mm - Milimetre (milimetar)
30. MM - Middle marker (srednji marker)



9
31. min - Minimum (minimum, najmanji)
32. MN - Meganewton (Meganewton)
33. NM - Nautical mile (nautika milja, oznaka mjerne jedinice za duinu
34. NR - Number (broj)
35. NU - Not usable (van upotrebe)
36. OCA/H - Obstacle clearance altitude/height (visina nadvienja prepreka/visina)
37. OFZ - Obstacle free zone (zona bez prepreka)
38. OM - Outer marker (vanjski marker)
39. PAPI - Precision approach path indicator (pokaziva letne putanje preciznog
prilaenja
40. PCN Pavement classification number (klasifikacijski broj kolnika)
41. RCLL - Runway centre line light (svjetla sredinje linije poletno-sletne staze)
42. REDL - Runway edge light (svjetla ivica poletno-sletne staze)
43. RENL - Runway end light (svjetlakraja poletno-sletne staze)
44. RESA - Runway end safety area (sigurnosna povrina kraja poletno-sletne staze)
45. RVR - Runway visual range (vidljivost uzdu poletno-sletne staze)
46. STOL Short Take-off and Landing (kratko polijetanje i slijetanje)
47. TODA - Take-off distance available (raspoloiva duina za polijetanje)
48. TORA - Take-off run available (raspoloiva duina za zalet)
49. TDZ - Touchdown zone (zona dodira)
50. THR - Threshold (prag)
51. TWR - Aerodrome control tower (aerodromski kontrolni toranj)
52. TWY - Taxiway (staza za voenje)
53. VFR - Visual flight rules (pravila vizualnog letenja)
54. VMC - Visual meteorological conditions (vizualni vremenski uvjeti)
55. VOR - Very high frequency omnidirectional radio range (VHF svepravacni radiofar)

(3) Simboli koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedee znaenje:

Stepen (Degree)

= Jednako (Equals)

Luna minuta (Minute of arc)

Koeficijent trenja (Friction coefficient)

> Vie od (Greater than)

< Manje od (Less than)

% Procenat (Percentage)

Plus ili minus (Plus or minus)



10
Odjeljak 2.
ZAJEDNIKI REFERENTNI SISTEM

lan 3.
(Horizontalni-poloajni referentni sistem)
(1) Svjetski geodetski sistem -1984 (World Geodetic System -1984 (u daljnjem tekstu:
WGS-84) koristiti e se kao horizontalni-poloajni (geodetski) referentni sistem.
(2) Sve geografske koordinate (irine i duine) biti e izraene u WGS-84.

lan 4.
(Vertikalni-visinski referentni sistem)
Srednja nivo mora (MSL) kojom se izraava odnos gravitacijske visine (nivoa) u odnosu na
povrinu poznatu kao geoid, koristiti e se kao vertikalni-visinski referentni sistem.

lan 5.
(Vremenski referentni sistem)
(1) Gregorijanski kalendar i koordinirano (univerzalno) svjetsko vrijeme (UTC) koristit e se
kao vremenski referentni sistem.
(2) Ako se koristi neki drugi vremenski referentni sistem (na primjer lokalno vrijeme), to e
biti naznaeno u taki 2.1.2 poglavlja GEN (GEN 2.1.2) Zbornika zrakoplovnih informacija
(u daljnjem tekstu AIP).

Odjeljak 3.
CERTIFICIRANJE AERODROMA

lan 6.
(1)Svi aerodromi namjenjeni za prihvat i otpremu zrakoplova najvee doputene uzletne mase
vee od 2.730 kg kao i zrakoplova najvee doputene uzletne mase manje od 2.730 kg kojima
se obavljaju usluge zranog prijevoza ili se koriste za kolovanje letakog osoblja, moraju biti
certificirani.
(2) Kriteriji i postupak utvrivanja uslova za: izdavanje, produenje, izmjene, dopune i
otkazivanje potvrde o koritenju aerodroma propisani su posebnih Pravilnikom za ovu
namjenu.
Odjeljak 4.
UPRAVLJANJE SIGURNOU

lan 7.
(Sistem upravljanja sigurnou)
(1) U cilju postizanja prihvatljivog nivoa sigurnosti aerodromskih operacija, sistem
upravljanja sigurnou na aerodromu biti e usklaen sa nacionalnim programom sigurnosti .
(2) Prihvatljiv nivo sigurnosti na aerodromu utvrena je u nacionalnom programu sigurnosti.
(3) Pored ostalog, sistem upravljanja sigurnou aerodroma mora sadravati:
a) adekvatnu procijenu sigurnosnog rizika radnih procesa kojih su nosioci zaposlenici
aerodroma,
b) periodinu redefiniciju procjene sigurnosnog rizika, te
c) nain provedbe i uestalost nadzora sigurnosti radnih procesa kojih su nosioci drugi
pruatelji zemaljskih usluga i korisnici koji samostalno obavljaju usluge.
(4) Svi objekti, operativna povrina, instalacije, ureaji, sredstva i druga oprema aerodroma,
moraju biti odravani i koriteni na nain kojim e se osigurati kontinuirano:
a) odravanje prihvatljivog nivoa sigurnosti, te



11
b) unapreenje postignutog (prihvatljivog) nivoa sigurnosti.
(5) Operator aerodroma e definisati temeljna naela sigurnosti, te osigurati njihovu primjenu:
a) od strane svih zaposlenika aerodroma, drugih pruaoca zemaljskih usluga i korisnika
koji samostalno obavljaju zemaljske usluge,
b) u svim procesima rada.
(6) U cilju obavljanja svakodnevnih poslova na maksimalno siguran nain, operator
aerodroma e osigurati adekvatnu obuku i kontinuiranu uvjebanost svih zaposlenika
aerodroma, te nadzirati obuenost i kontinuiranu uvjebanost zaposlenika drugih pruaoca i
zemaljskih usluga i korisnika koji samostalno obavljaju zemaljske usluge.
(7) Operator aerodroma e procijeniti postignutu prihvatljivu nivo sigurnosti, te u skladu sa
rezultatima procjene, definisati:
a) pokazatelje postignute prihvatljive nivoa sigurnosti (safety indicators), te
b) planiranu viu nivo sigurnosti, postavljenu kao cilj u odreenom vremenskom
razdoblju (safety target).
(8) U cilju unapreenja sigurnosti svakog aktualnog radnog procesa, operator aerodroma e
osigurati pravovremenu primjenu adekvatnih mjera kojima e se ukloniti uoeni nedostaci, a
na osnovukontinuirane analize:
a) kvalitete organizacije, primjenjene tehnologije i praktine provedbe svakog aktualnog
radnog procesa, te
b) predloenih promjena, nadopuna i zamjena koje se odnose na pojedini radni proces.
(9) Operator aerodroma e na odgovarajui nain dokumentovati kontinuirano odravanje
prihvatljivog nivoa sigurnosti u procesima odravanja i koritenja svih objekata, operativne
povrine, instalacija, ureaja, sredstava i druge opreme bitne za sigurnost zranog prometa.
Dokumenti koji se odnose na kontinuirano odravanje prihvatljive nivoa sigurnosti uvati e
se u arhivi aerodroma najmanje 3 godine.
(10) Operator aerodroma osigurati e da zaposlenik zaduen za organizaciju i upravljanje
sistemom sigurnosti (senior safety manager):
a) direktno odgovoran generalnom direktoru za kvalitetu sistema sigurnosti, te
b) da nije u sukobu interesa, odnosno da istovremeno nije zaduen za organizaciju ili
provedbu procesa sigurnost kojih se nadzire, odrava i unapreuje.
(11) Sistem upravljanja sigurnou na aerodromu sadravati e kvalitetan sistem
kontinuiranog nadzora kako bi svaki nedostatak u radnim procesima bio prepoznat (uoen) i
adekvatnim mjerama uklonjen. U tom smislu operator aerodroma e:
a) organizovati i provoditi kvalitetan sistem izvjetavanja o svakoj nesrei, nezgodi ili
incidentnom dogaaju,
b) istraiti svaku nesreu, nezgodu i dogaaj koji ugroava sigurnost u cilju otkrivanja i
primjenom adekvatnih mjera, uklanjanja svih njihovih uzroka, posebno kada je rije o
organizaciji, tehnologiji i praktinoj provedbi pojedinih procesa,
c) kopiju svakog izvjetaja o nesrei, nezgodi i dogaaju koji ugroava sigurnost, te
kopiju cjelokupne dokumentacije o rezultatima provedene istrage i primjenjenim
mjerama u cilju uklanjanja uzroka nesree, nezgode ili dogaaja koji ugroava
sigurnost, dostaviti Direkciji.
(12) Operator aerodroma je obavezan organizovati i provoditi nadzor sigurnosti radnih
procesa (safety audits) kako bi utvrdio postignutu nivo sigurnosti i osigurao definisanu
prihvatljivu nivo sigurnosti. Uestalost nadzora sigurnosti biti e definisana u aerodromskom
priruniku. Zaposlenici operatora aerodroma koji nadziru sigurnost radnih procesa ne smiju
biti u sukobu interesa, odnosno ne smiju biti zadueni za organizaciju ili provedbu u praksi
radnih procesa sigurnost kojih nadziru.




12
(13) Operator aerodroma e interno distribuirati izvjetaje o svim nesreama, nezgodama i
dogaajima koji ugroava sigurnost, te mjerama poduzetim u cilju njihovog sprjeavanja,
svim zainteresiranim pravnim i fizikim osobama, titei pri tome tajnost identiteta pravnih i
fizikih osoba koje su sudjelovale u nesrei, nezgodi i dogaaju koji ugroava sigurnost.
(14) Kako bi se pravovremeno iz upotrebe uklonili svi dokumenti koji vie ne vrijede, te
sprijeila svaka nenamjerna upotreba takvih dokumenata, operator aerodroma e organizovati
i primjeniti odgovarajui sistem kvalitete u cilju izrade, distribucije i pravovremenog
auriranja svih dokumenata koji se odnose na sistem upravljanja sigurnou (safety assurance
documentation).

Odjeljak 5.
PROJEKTOVANJE AERODROMA

lan 8.
(Opi zahtjevi)
(1) Graevinski i infrastrukturni zahtjevi, usmjereni na optimalno provoenje sigurnosnih i
zatitnih mjera u meunarodnom civilnom zrakoplovstvu, biti e implementirani tokom:
a) projektovanja i izgradnje novih objekata, te
b) rekonstrukcije postojeih objekata i operativne povrine na aerodromu.
(2) Tokom projektovanja aerodroma takoer e se uzeti u obzir, tamo gdje je to mogue:
a) prostorni planovi kojima je definie namjena terena u neposrednoj okolini
aerodroma i
b) mjere zatite okolia.
Odjeljak 6.
REFERENTNI KOD AERODROMA

lan 9.
(Utvrivanje referentnog koda)
(1) Referentni kod aerodroma, koji je odabran u svrhu planiranja aerodroma, utvruje se u
skladu s karakteristikama zrakoplova kojima je aerodrom namijenjen (u daljnjem tekstu:
referentni zrakoplov).
(2) Referentni kod aerodroma ine dva elementa, broj i slovo, kojima se definiu tehnike
karakteristike referentnog zrakoplova i dimenzije aerodroma:
a) element 1., broj koda, utemeljen je na potrebnoj duini poletno-sletne staze (terena)
za referentni zrakoplov, a
b) element 2., slovo koda, utemeljen je na rasponu krila i razmaku izmeu vanjskih
ivica tokova glavnog stajnog trapa referentnog zrakoplova .
(3) Broj i slovo referentnog koda aerodroma utvruju se na osnovuvrijednosti prikazanih u
tabeli 1 -1

Tabela 1-1. Referentni kod aerodroma
Kodni element 1 Kodni element 2
Kodni
broj

(1)
Potrebna duina poletno-
sletne staze (terena)
za referentni zrakoplov
(2)
Kodno
slovo

(3)

Raspon krila

(4)
Razmak izmeu vanjskih
ivica tokova glavnog
stajnog trapa
a

(5)
1 manje od 800 m A manje od 15 m manje od 4,5 m
2 od 800 m do 1.199,99 m B od 15 m do 23,99 m od 4,5 m do 5,99 m
3 od 1200 m do 1.799,99 m C od 24 m do 35,99 m od 6 m do 8,99 m
4 1.800 m i vie D od 36 m do 51,99 m od 9 m do 13,99 m



13
E od 52 m do 64,99 m od 9 m do 13,99 m
F od 65 m do 79,99 m od 14 m do 15,99 m

a
Udaljenost izmeu vanjskih ivica tokova glavnog stajnog trapa.

(4) Referentni zrakoplov, na osnovutehnikih karakteristika kojeg se definiu i elementi 1 i 2
referentnog koda aerodroma, biti e onaj koji:
a) zahtijeva najveu duinu poletno-sletne staze (terena), te
b) ima najvei raspon krila i najvei razmak izmeu vanjskih ivica tokova glavnog
stajnog trapa.
(5) U sluaju kada referentni zrakoplov po rasponu krila pripada jednom kodnom elementu,
a po razmaku izmeu vanjskih ivica tokova glavnog stajnog trapa drugom (viem ili niem)
kodnom elementu, obvezno je za referentni kod aerodroma odabrati vii kodni element.

DIO DRUGI- PODACI O AERODROMU

lan 10.
(Aeronautiki podaci)
(1) Utvrivanje i iskazivanje aeronautikih podataka koji se odnose na aerodrom biti e
usklaeni sa zahtjevima u pogledu tanosti i cjelovitosti, utvrenim u tablicama od A5-1 do
A5-2 koje su sadrane u Dodatku 5. ovoga Pravilnika. Pri tome valja uzeti u obzir
uspostavljene postupke sistema kvalitete. Tanost aeronautikih podataka mora biti 95%
pouzdana, te se u skladu sa tim razlikuju tri vrste poloajnih podataka:
a) izmjerene take (na terenu): npr. prag poletno-sletne staze,
b) proraunate take (matematiki): na osnov upoznatih podataka izmjerenih na terenu,
c) objavljene take (declared): npr. podruje letnih informacija.
(2) Operator aerodroma osigurati e odravanje cjelovitosti aeronautikih podataka tokom
itavog postupka njihove obrade, od istraivanja/izvora do sljedeeg korisnika kojem su isti
namijenjeni. S obzirom na namjenu aeronautikih podataka, zahtjev za njihovom cjelovitou
utemeljen je na potencijalnom riziku uzrokovanom njihovim oteivanjem. U skladu s tim,
primjenjuje se sljedea klasifikacija nivoa cjelovitosti aeronautikih podataka:
a) kritini podaci, nivo cjelovitosti 1x10
-8
: ako se koriste oteeni (necjeloviti ili
pogreni) kritini podaci, velika je vjerovatnost da e sigurnost leta i slijetanje
zrakoplova biti ozbiljno ugroeni uz mogunost katastrofe,
b) bitni podaci, nivo cjelovitosti 1x10
-5
: ako se koriste oteeni (necjeloviti ili pogreni)
bitni podaci, mala je vjerovatnost da e sigurnost leta i slijetanje zrakoplova biti
ozbiljno ugroeni uz mogunost katastrofe,
c) rutinski podaci, nivo cjelovitosti 1x10
-3
: ako se koriste oteeni (necjeloviti ili
pogreni) rutinski podaci, vrlo je mala vjerovatnost da e sigurnost leta i slijetanje
zrakoplova biti ozbiljno ugroeni uz mogunost katastrofe.
(3) Zatita elektronikih aeronautikih podataka dok su pohranjeni ili se prenose, biti e
utemeljena na sistemu provjere ciklike zalihosti (cyclic redundancy check - CRC). Pri tome,
u zatiti cjelovitosti:
a) kritinih i bitnih podataka, primjenjuje se 32-bitni, ili 24-bitni algoritam CRC-a,
b) rutinskih podataka, primjenjuje se 16-bitni algoritam CRC-a.
(4) Operator aerodroma e odrediti i u AIP-u objaviti geografske koordinate koje oznaavaju
geografsku irinu i duinu u odnosu na WGS-84. U sluaju kada nije mogue geodetskim
mjerenjem odrediti geografske koordinate u WGS-84, dozvoljeno je uz posebnu napomenu
pravougaone koordinate izmjerene u Gau-Krger (Gauss-Kruger) koordinantnom sistemu,
objaviti u sistemu WGS-84 na osnovu transformacije istih, putem matematikih prorauna.



14
Kada se tanost transformacijom dobivenih geografskih koordinata ne moe sa sigurnou
utvrditi, dozvoljeno je iste objaviti uz posebnu napomenu u kojoj e se istaknuti postignuta
tanost mjerenja.
(5) Za aeronautike podatke aerodroma koji se objavljuju u AIP-u, operator aerodroma e:
a) izmjeriti i nadmorsku visinu (u odnosu na srednju nivo mora) te
b) utvrditi geoidnu undulaciju (u odnosu na WGS 84 elipsoid).

lan 11.
(Referentna taka aerodroma)
(1) Operator aerodroma je obavezan izmjeriti geografske koordinate, te postaviti i odravati
ispravnom referentnu taku aerodroma. Geografske koordinate referentne take aerodroma se
objavljuju i u AIP-u izraavaju u stepenima (
0
), minutama (') i stotinkama sekunde (1/100'').
(2) Referentna taka aerodroma biti e postavljena u blizini izvorne ili planirane geometrijske
sredine aerodroma. U pravilu, njen poloaj jednom definisan, ostati e nepromijenjen.

lan 12.
(Nadmorska visina aerodroma i poletno-sletnih staza)
(1) Operator aerodroma je obavezan izmjeriti i u AIP-u objaviti sa tanou od 0,5m:
a) nadmorsku visinu aerodroma, i
b) geoidnu undulaciju za poloaj nadmorske visine aerodroma.
(2) Za sve poletno-sletne staze, opremljene navigacijskim sistemom za instrumentalni
neprecizni prilaz, obvezno je izmjeriti sa tanou od 0,5m i u AIP-u objaviti nadmorsku
visinu i geoidnu undulaciju za svaki:
a) prag poletno-sletne staze (threshold),
b) kraj poletno-sletne staze (runway end), te za
c) sve bitne visoke i niske meutake promjene nagiba uzdu poletno-sletne staze.
(3) Za sve poletno- sletne staze, opremljene navigacijskim sistemom za instrumentalni
precizni prilaz, obvezno je izmjeriti sa tanou od 0,25m i u AIP-u objaviti nadmorsku
visinu i geoidnu undulaciju za svaki:
a) prag poletno-sletne staze (threshold),
b) kraj poletno-sletne staze (runway end),
c) sve bitne visoke i niske meutake promjene nagiba uzdu poletno-sletne staze, te
d) take dodira (aiming point) ili
e) najviu nadmorsku visinu podruja dodira (touchdown zone).

lan 13.
(Referentna temperatura aerodroma)
(1) Operator aerodroma je obavezan izmjeriti i u AIP-u objaviti referentnu temperaturu na
aerodromu u stepenima Celzijusa.
(2) Referentna temperatura aerodroma podrazumijeva mjesenu srednju vrijednost najviih
dnevnih temperatura najtoplijeg mjeseca u godini. Najtopliji mjesec u godini jest onaj koji u
razdoblju od 5 (pet) godina ima najviu srednju vrijednost temperature.

lan 14.
(Dimenzije aerodroma i pripadajue informacije)
(1) Operator aerodroma je obavezan izmjeriti ili opisati, kako je prikladno, te u Zborniku
zrakoplovnih informacija (AIP) objaviti sljedee podatke o aerodromu:

1. poletno-sletna staza:
- poloaj istaknut u geografskim koordinatama do stotinke stepena,



15
- broj oznake,
- duina,
- irina,
- poloaj pomaknutog praga izraen u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost biti e
ona koja je najblia izmjerenoj),
- nagib,
- vrsta povrine,
- tip poletno-sletne staze, te
- podruje bez prepreka za poletno-sletnu stazu opremljenu navigacijskim sistemom za
instrumentalan precizan prilaz kategorije I (CAT I), ako je isto definisano i
uspostavljeno,
2. zatitno podruje poletno-sletne staze (prostor uz poletno-sletnu i stazu za voenje):
- duina i irina izraene u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost biti e ona koja je
najblia izmjerenoj)
- vrsta povrine,
3. sigurnosno podruje neposredno iza kraja poletno-sletne staze:
- duina i irina izraene u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost biti e ona koja je
najblia izmjerenoj)
- vrsta povrine,
4. staza za zaustavljanje:
- duina i irina izraene u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost biti e ona koja je
najblia izmjerenoj)
- vrsta povrine,
5) staza za voenje:
- poloaj,
- oznaka,
- irina,
- vrsta povrine,
6. stajanka :
- vrsta povrine,
- parkiralinog mjesta zrakoplova,
7. granice nadlenosti slube za kontrolu zranog prometa (manevarska povrina).
8. istina:
- duina izraena u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost biti e ona koja je najblia
izmjerenoj),
- uzduni profil zemlje,
9. vizualna pomagala za postupke prilaza,
10. oznake i rasvjetu poletno-sletne staze, staze za voenje i stajanke,
11. sve druge vizualne upustva i pomagala namijenjena kontroli kretanja zrakoplova na
stazama za voenje i stajanci, ukljuujui pozicije za ekanje i preke za zaustavljanje, te
lokaciju i vrstu sistema za vizualno navoenje zrakoplova na avio-mostove,
12. lokacija i radio-frekvencija kontrolne take VOR-a na aerodromu,
13. udaljenost usmjerivaa (localizer) i drugih elemenata ureaja koji odreuje ugao
poniranja, a koji sadri sistem za instrumentalno slijetanje (ILS): udaljenost e biti izraena u
cijelim metrima - istaknuta vrijednost biti e ona koja je najblia izmjerenoj,
14. azimut i antenu mikrovalnog sistema za slijetanje (MLS) u odnosu na povezane krajnje
dijelove poletno-sletne staze.

(2) Operator aerodroma je obavezan izmjeriti geografske koordinate, izraene u stepenima,
minutama, sekundama i stotinkama sekundi, te iste objaviti u AIP-u za:



16
a) svaki prag poletno- sletne staze,
b) odgovarajue take sredinjice staze za voenje,
c) svako parkiralino mjesto zrakoplova.
(3) Operator aerodroma je obavezan izmjeriti najveu nadmorsku visinu i geografske
koordinate, izraene u stepenima, minutama, sekundama i desetinkama sekunde, te iste
objaviti u AIP-u za:
a) prepreke u prostoru u zoni 2 (podruje unutar granica aerodroma),
b) prepreke u prostoru u zoni 3 (podruje izvan granica aerodroma prilazna i odletna
zona oko aerodroma.
Ako su prepreke u prostoru (u zonama 2 i 3) oznaene, obvezno je u AIP-u objaviti vrstu
oznaka i tip rasvjete tih prepreka.

lan 15.
(Nosivost kolnika)
(1) Operator aerodroma je obavezan odrediti i u Zborniku zrakoplovnih informacija (AIP)
objaviti podatke o nosivosti kolnika.
(2) Nosivost kolnika na stajanci, namijenjenog za zrakoplov mase vee od 5.700 kg mora se:
a) odrediti koritenjem ACN-PCN metode: klasifikacijski broj zrakoplova (Aircraft
Classification Number) - klasifikacijski broj kolnika (Pavement Classification Number), i
b) prikazati na nain da sadri sljedee podatke:
- klasifikacijski broj kolnika (PCN).
- tip kolnika za odreivanje klasifikacijskog broja zrakoplova (ACN) i
klasifikacijskog broja kolnika (PCN),
- kategoriju vrstoe posteljice kolnika,
- najveu dozvoljenu kategoriju pritisaka u gumama ili najveu dozvoljenu vrijednost
pritisaka u gumama. te
- metodu procjene.
(3) Klasifikacijski broj kolnika (PCN) izraava se sa tanou od jedne desetine cijelog broja,
a podrazumijeva da je na kolniku potpuno sigurno kretanje onog zrakoplova kojem je
vrijednost (njegovog) klasifikacijskog broja (ACN) jednaka ili manja od vrijednosti
klasifikacijskog broja kolnika (PCN), bez obzira na:
a) ogranienja pritisaka u gumama, ili
b) ukupnu masu (s putnicima i teretom) zrakoplova tog klasifikacijskog broja (ACN) .
(4) Ako vrstoa kolnika podlijee znaajnim promjenama s obzirom na godinja doba (ljeto
zima), operator aerodroma je obavezan izmjeriti i objaviti vrijednost klasifikacijskog broja
kolnika (PCN) posebno za:
a) ljetno razdoblje, te (posebno za)
b) zimsko razdoblje.
(5) U postupku definisanja klasifikacijskog broja zrakoplova i klasifikacijskog broja
kolnika (ACN - PCN) utemeljenog na:
a) vrstoi posteljice kolnika , i
b) najveoj dozvoljenoj kategoriji pritisaka u gumama (tokova zrakoplova), pri emu se
razlikuju dva tipa kolnika:
a) kruti kolnik, i
b) fleksibilni kolnik,








17
Obvezno je koritenje sljedeih kodova:

a) Tip kolnika Kod
Kruti kolnik R
Fleksibilni kolnik F

Ako je konstrukcija kolnika sloena ili nestandardna , obvezno je tu karakteristiku posebno
istaknuti i objaviti.

a) Nosivost posteljice Kod
Visoka nosivost:
Kruti kolnici sa karakteristikom K = 150 MN/m
3
, gdje
K predstavlja sve vrijednosti iznad 120 MN/m
3
.
Fleksibilni kolnici sa karakteristikom CBR =15, gdje
CBR predstavlja sve vrijednosti iznad 13.


A
Srednja vrstoa:
Kruti kolnici sa karakteristikom K = 80 MN/m
3
, gdje K
predstavlja sve vrijednosti od 60 MN/m
3
do 120 MN/m
3
.
Fleksibilni kolnici sa karakteristikom CBR =10, gdje
CBR predstavlja sve vrijednosti od 8 do 13.


B

b) Nosivost posteljice Kod
Niska nosivost:
Kruti kolnici sa karakteristikom K = 40 MN/m
3
, gdje K
predstavlja sve vrijednosti od 25 MN/m
3
do 60 MN/m
3
.
Fleksibilni kolnici sa karakteristikom CBR =6, gdje
CBR predstavlja sve vrijednosti od 4 do 8.


C
Krajnje niska nosivost:
Kruti kolnici sa karakteristikom K = 20 MN/m
3
, gdje K
predstavlja sve vrijednosti nie od 25 MN/m
3

Fleksibilni kolnici sa karakteristikom CBR =3, gdje
CBR predstavlja sve vrijednosti nie od 4.


D

c) Najvea dozvoljena kategorija pritisak u gumama
tokova zrakoplova
Kod
Visoka: bez ogranienja pritisaka W
Srednja: pritisak ogranien na 1,50 Mpa X
Niska: pritisak ogranien na 1,00 Y
Vrlo niska: pritisak ogranien na 0,50 Mpa Z

d) Metoda procjene Kod
Tehnika procjena: podrazumijeva posebno ispitivanje
i izradu elaborata o karakteristikama kolnika i
primjenjenoj tehnologiji ponaanja kolnika.

T
Iskustvena procjena: podrazumijeva znanje utemeljeno
na iskustvu o dostatnoj nosivosti kolnika, s obzirom na
karakteristike zrakoplova za koje je isti namijenjen.

U





18
(6) Ispravan nain prikazivanja izmjerenih vrijednosti vrstoe kolnika, koritenjem kodova
opisanih u stavu 5. ovog lana, dan je u sljedea etiri primjera:

a) primjer 1.
Kruti kolnik na posteljici srednje vrstoe, metodom
tehnike procjene izmjeren PCN = 80. Nema ogranienja
pritisaka u gumama tokova zrakoplova.

PCN 80/R/B/W/ T

b) primjer 2.
Fleksibilni kolnik na posteljici visoke vrstoe, metodom
tehnike procjene izmjeren PCN = 50. Najvei dozvoljeni
pritisak u gumama tokova zrakoplova iznosi 1,00 MPa.
PCN 50/F/A/Y/U
Napomena: Sloena
konstrukcija kolnika

c) primjer 3.
Fleksibilni kolnik na posteljici srednje vrstoe, metodom
tehnike procjene izmjeren PCN = 40. Najvei dozvoljeni
pritisak u gumama tokova zrakoplova iznosi 0,80 MPa.

PCN 40/F/B/0,80Mpa/T


d) primjer 4.
Fleksibilni kolnik na posteljici srednje vrstoe, metodom
tehnike procjene izmjeren PCN = 40. Najvei dozvoljeni
pritisak u gumama tokova zrakoplova iznosi 0,80 Mpa. Pored
toga, kolnik podlijee ogranienju ukupne mase B747-400 od
390. 000 kg.
PCN 40/F/B/0,80Mpa/T
Napomena:Najvea
doputena masa B747-400
iznosi 390.000 kg

(7) U sluaju kada je pod odreenim uvjetima dozvoljena upotreba kolnika za zrakoplove
kojih je klasifikacijski broj (ACN) vei od klasifikacijskog broja kolnika (PCN), operator
aerodroma je obavezan definisati i objaviti:
a) uvjete pod kojima je doputeno preoptereenje kolnika , te
b) najvei klasifikacijski broj zrakoplova (ACN) za koji je doputeno preoptereenje.
(8) Nosivost kolnika namijenjenog za zrakoplove s masom na stajanci jednakom ili manjom
od 5. 700 kg, biti e izraena i objavljena na nain da sadri sljedee podatke:
a) najvea dozvoljena masa zrakoplova i
b) najvei dozvoljeni pritisak u gumama tokova zrakoplova.
Primjer: 4. 000 kg/0,50 Mpa.

lan 16.
(Lokacija za kontrolu visinomjera prije leta)
(1) Operator aerodroma je obavezan definisati najmanje jednu lokaciju za kontrolu
visinomjera prije leta.
(2) Lokacija za kontrolu visinomjera prije leta biti e postavljena na stajanci za zrakoplove.
(3) Nadmorska visina lokacije za kontrolu visinomjera prije leta iskazuje se kao prosjena
nadmorska visina podruja na kojem je postavljena, zaokruena na najblii (cijeli) metar.
Najvea doputena razlika izmeu:
a) nadmorske visine bilo kojeg (pojedinog) dijela povrine lokacije za kontrolu
visinomjera prije leta, i
b) prosjene nadmorske visine izmjerene za cijelu povrinu lokacije iznosi 3 m.







19
lan 17.
(Objavljene duine)
Za sve poletno-sletne staze koje se koriste za slijetanje i polijetanje zrakoplova u
meunarodnom komercijalnom zranom prometu, sljedee duine biti e izmjerene i
objavljene u AIP-u:
a) raspoloiva duina za zalet (TORA Take- Off Run Available),
b) raspoloiva duina za polijetanje (TODA Take- Off Distance Available),
c) raspoloiva duina za ubrzavanje i zaustavljanje (ASDA Accelerate Stop Distance
Available), i
d) raspoloiva duina za slijetanje (LDA Landing Distance Available).

lan 18.
(Uslovina povrinama za kretanje zrakoplova i povezanim sadrajima)
(1) Operator aerodroma je obavezan kontinuirano prikupljati sve informacije o:
a) uvjetima za kretanje zrakoplova na manevarskoj povrini i stajanci za zrakoplove, i
b) operativnom statusu pojedinih objekata bitnih za sigurnost kretanja zrakoplova,
te ih dostavljati nadlenoj jedinici pruaoca usluga u zranoj plovidbi koja prua
usluge zrakoplovnog informiranja (u daljnjem tekstu AIS), u cilju njihovog
objavljivanja.
(2) Sve informacije iz stava 1. ovog lana aurirati e se na nain da se pravovremeno utvrdi i
dokumentira svaka promjena uslovai operativnog statusa pojedinog objekta bitnog za
sigurnost kretanja zrakoplova.
(3) Uslovi na prostoru za kretanje i operativni status pojedinih objekata bitnih za sigurnost
kretanja zrakoplova podrazumijevaju sve to moe utjecati na performanse zrakoplova, a
posebno:
a) graevinske i druge radove na odravanju,
b) neravnine, pukotine i druga oteenja kolnika poletno-sletne staze, staze za voenje i
stajanke za zrakoplove,
c) snijeg, bljuzgavicu ili led na poletno-sletnoj stazi, stazi za voenje ili stajanci za
zrakoplove,
d) vodu na poletno-sletnoj stazi, stazi za voenje ili stajanci za zrakoplove,
e) snjene nanose ili smetove u blizini poletno-sletne staze, staze za voenje ili stajanke
za zrakoplove,
f) kemijska sredstva za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda na poletno-sletnoj stazi ili
stazi za voenje,
g) sve druge privremene opasnosti, ukljuujui i parkirani zrakoplov na:
- manevarskoj povrini, ili
- stajanci za zrakoplove na prostoru izvan oznaenih i objavljenih parkiralinih
mjesta,
h) kvar ili nepropisan rad jednog dijela ili svih vizualnih pomagala na operativnoj
povrini aerodroma, te u podruju prilaza i odleta ,
i) kvar primarnog ili sekundarnog napajanja elektrinom energijom.
(4) U cilju provedbe odredbi stava 1.,2. i 3. ovog lana, operator aerodroma je obavezan
organizovati pregled:
a) kolnika manevarske povrine i stajanke za zrakoplove, te
b) svih pripadajuih sistema namijenjenih za dnevno i nono obiljeavanje manevarske
povrine i stajanke za zrakoplove, najmanje jednom dnevno na aerodromu sa poletno-
slijetnom stazom kodnog broja 1 i 2, odnosno najmanje dva puta dnevno na
aerodromima sa poletno-slijetnom stazom kodnog broja 3 i 4.



20
(5) Uvijek kada se na poletno-sletnoj stazi ili jednom od njenih dijelova nalazi voda, operator
aerodroma je to obavezan, procjenjujui dubinu vode tamo gdje je to primjenjivo,
dokumentovati koritenjem sljedeih izraza:


Opis pojave
Izraz za
oznaavanje pojave
a) Zbog prisutnosti vlage, na dijelu ili cijeloj kolnikoj
povrini promijenjena boja

Vlano (Damp)
b) Kolnika povrina namoena (natopljena), ali nema stajae
vode

Mokro (Wet)
c) Na kolnikoj povrini se nalaze vee lokve stajae vode Vodene lokve (Water
Patches)
Opis pojave Izraz za
oznaavanje pojave
d) Na kolnikoj povrini se nalaze velike povrine stajae
vode
Poplavljeno
(Flooded)

(6) Kada je dio ili cijeli kolnik poletno-sletne staze mokar, ili se na dijelu ili cijeloj kolnikoj
povrini poletno-sletne staze nalazi voda, operator aerodroma e AIS-u dostaviti o tome
informaciju uz napomenu da je zbog toga na dijelu ili cijeloj kolnikoj povrini poletno-sletne
staze moda smanjen koeficijent trenja.
(7) Kada postoji opravdana sumnja da je zbog prisutnosti vode na kolnikoj povrini poletno-
sletne staze koeficijent trenja nii od 0,30, operator aerodroma je obavezan:
a) provesti dodatna mjerenja koeficijenta trenja i
b) izmjerene vrijednosti objaviti uvijek kada rezultati mjerenja pokau da je koeficijent
trenja nii od 0,30.
(8) Uvijek kada se na dijelu ili cijeloj poletno-sletnoj stazi nalazi snijeg, bljuzgavica ili led,
operator aerodroma je obavezan:
a) procijeniti stanje kolnike povrine s obzirom na sigurnost operacija zrakoplova,
b) izmjeriti koeficijent trenja na kolnikoj povrini i srednju visinu naslaga suhog ili
mokrog snijega, ili bljuzgavice na svakoj treini poletno-sletne staze do tanosti od
priblino:
- 2 cm za suhi snijeg,
- 1 cm za mokri snijeg i
- 0,3 cm za bljuzgavicu, te
c) AIS-u dostaviti popunjeni dokument SNOWTAM sa podacima o procijenjenom stanju
kolnike povrine i izmjerenim vrijednostima (aktualnog) koeficijenta trenja.

lan 19.
(Uklanjanje nepokretnog zrakoplova)
Operator aerodroma je obavezan u AIP-u objaviti:
a) broj(eve) telefona/telefaksa ureda koordinatora aerodroma nadlenog za operacije
uklanjanja neispravnog zrakoplova koji se nalazi na operativnoj povrini ili u njezinoj
neposrednoj blizini,
b) vrstu opreme koju posjeduje u cilju uklanjanja oteenog zrakoplova sa operativne
povrine,
c) najvei zrakoplov za kojeg je aerodrom opremljen u cilju njegovog uklanjanja kada
je oteen.





21
lan 20.
(Sistemi vizualnog pokazatelja prilaznog nagiba)
(1) Operator aerodroma je obavezan u AIP-u objaviti informaciju o postavljenom sistemu
vizualnog pokazatelja prilaznog nagiba na nain da ista sadri sljedee podatke:
a) broj oznake poletno-sletne staze i strana na kojoj je sistem postavljen (lijevo ili
desno),
b) tip sistema koji je postavljen: AT-VASIS, PAPI ili APAPI,
c) ugao pomaka i pravac pomaka (lijevo ili desno) osovine sistema u sluaju kada
osovina sistema nije paralelna sa sredinjom linijom poletno-sletne staze,
d) nominalni ugao(vi) prilaznog nagiba:
- Za T-VASIS ili AT-VASIS to je ugao q prema formuli na slici 5-18, a za
- PAPI i APAPI to je ugao (B+C) 2, odnosno (A+B) 2, kako je prikazano na
slici 5-20,
e) najmanja visina(e) vidljivosti signala za oznaavanje poloaja unutar nagiba iznad
praga:
- za T-VASIS ili AT-VASIS to je najmanja visina na kojoj je vidljiva samo krilna
svjetlosna preka(e), za
- PAPI to je ugao postavljanja tree jedinice od poletno-sletne staze minus 2',
odnosno ugao B minus 2', a za
- APAPI to je ugao postavljanja jedinice dalje od poletno-sletne staze minus 2',
odnosno ugao A minus 2'.

lan 21.
(Koordinacija izmeu slube za aeronautike informacije i uprave aerodroma)
(1) U cilju pravovremenog objavljivanja svih informacija bitnih za kvalitetnu pripremu leta,
kao i siguran let zrakoplova, operator aerodroma je obavezan posebnim sporazumom sa
pruaocem usluga u zranoj plovidbi definisati nain dostave, te broj telefona/telefaksa
radnog mjesta operatora aerodroma na kojem je zaposlenik odgovoran za prikupljanje,
auriranje i pravovremeno objavljivanje aeronautikih informacija o:
a) statusu certifikacije aerodroma,
b) stanju kolnika operativne povrine, te sistema horizontalnog, vertikalnog i
svjetlosnog obiljeavanja ,
c) operativnom statusu pridruenih objekata, slubi i pomagala za navigaciju za
odravanje kojih je odgovoran operator aerodroma, kao i
d) sve druge informacije za koje se smatra da su od operativnog znaaja.


DIO TREI FIZIKE KARAKTERISTIKE

Glava 1
POLETNO-SLETNA STAZA

lan 22.
(Broj i orijentacija poletno-sletnih staza)
(1) U postupku odreivanja lokacije za novu instrumentalnu poletno-sletnu stazu, operator
aerodroma osigurati e da na podrujima iznad kojih e zrakoplov letjeti tokom:
a) instrumentalnog prilaza poletno-sletnoj stazi, ili
b) odustajanja od slijetanja i ponavljanja postupaka prilaza (missed approach),
nema prepreka i drugih nepovoljnih faktora koji bi ograniavali operacije
zrakoplova za koje je poletno-sletna staza namijenjena.



22
(2) Ukupni broj i orijentacija poletno-sletnih staza na aerodromu biti e definisani na nain
da faktor iskoristivosti aerodroma namijenjenog za javni promet bude 95% ili vie od toga.
U postupku odreivanja poloaja i orijentacije nove instrumentalne poletno-sletne staze,
operator aerodroma osigurati e tamo gdje je to mogue da negativni utjecaj buke zrakoplova
u prilazu i odletu iznad naseljenih podruja bude minimalan.

lan 23.
(Dozvoljene maksimalne komponente bonog vjetra)
(1) U postupku odreivanja poloaja i orijentacije poletno-sletne staze, dozvoljene
maksimalne komponente bonog vjetra su kako slijedi:
a) 37 km/h (20 kt) za zrakoplove kojima je referentna duina poletno-sletne staze 1.500
m ili vie, osim u sluaju relativno este pojave slabog trenja na kolniku poletno-sletne
staze zbog nedostatnog uzdunog koeficijenta trenja, kada je najvea dozvoljena
komponenta bonog vjetra 24 km/h (13 kt),
b) 24 km/h (13 kt) za zrakoplove kojima je referentna duina poletno-sletne staze od
1.200 m do 1.499,99 m. te
c) 19 km/h (10 kt) za zrakoplove kojima je referentna duina poletno-sletne staze do
1.200 m.
(2) Analiza i odabir podataka koji se koriste za izradu rue vjetrova u cilju prorauna faktora
upotrebljivosti poletno-sletne staze, biti e utemeljeni na pouzdanim statistikama pokrivenosti
vjetrova, izraenim na osnovuopaanja organiziranog i provedenog:
a) svakodnevno u najduem moguem vremenskom razdoblju, ali ne kraem od pet
godina,
b) minimalno osam puta dnevno u jednakim vremenskim razmacima.

lan 24.
(Lokacija praga)
(1) Prag e biti postavljen na krajnjem dijelu poletno-sletne staze.
(2) U sluaju kada prag nije mogue postaviti na krajnjem dijelu poletno-sletne staze zbog
bilo kojeg operativnog ogranienja, dozvoljeno ga je pomaknuti trajno ili privremeno, na
osnovuaeronautike studije, uz suglasnost Direkcije. Aeronautika studija mora sadravati sve
elemente bitne za sigurnost operacija zrakoplova, kako je opisano u Dodatku 7 ovog
Pravilnika.
(3) Ako je nunost pomicanja praga rezultat oteenja kolnike povrine, ili neupotrebljivosti
dijela poletno-sletne staze zbog nekog drugog razloga, operator aerodroma e:
a) izmeu podruja koje se ne koristi i pomaknutog praga osigurati ravnu povrinu
najmanje duine 60 m, koja je stabilizirana i bez prepreka, te
b) dodatnu sigurnosnu povrinu kraja poletno-sletne staze (RESA).

lan 25.
(Stvarna duinapoletno-sletne staze)
(1) Stvarna duina glavne poletno-sletne staze biti e jednaka ili vea od najvee duine
dobivene korekcijom osnovne duine poletno-sletne staze referentnog zrakoplova, a s
obzirom na:
a) stvarnu nadmorsku visinu lokacije,
b) temperaturu,
c) vlanost zraka,
d) nagib poletno-sletne staze i
e) karakteristike kolnike povrine poletno-sletne staze.
(2) Osnovna duina poletno-sletne staze referentnog zrakoplova biti e jednaka:



23
a) duini potrebnoj za sigurno slijetanje i polijetanje referentnog zrakoplova sa najveom
dozvoljenom masom za slijetanje (MLW) i najveom dozvoljenom masom za
polijetanje (MTOW), u uvjetima
b) standardnog atmosferskog pritisak na nivou mora i pri temperaturi od +15
0
C.
(3) Korekcija osnovne duine glavne poletno-sletne staze, a s obzirom na stvarnu nadmorsku
visinu, temperaturu lokacije te nagib poletno-sletne staze, podrazumijeva produavanje
osnovne duine poletno-sletne staze:
a) za 7% (osnovne duine) na svakih dodatnih 300 m stvarne nadmorske visine lokacije,
b) za 1% (osnovne duine) na svaki dodatni 1
0
C temperature lokacije, te
c) za 10% (osnovne duine) na svaki dodatni 1% nagiba poletno-sletne staze kojoj je
duina900 m i vie od 900 m.
(4) Stvarna duina druge (sekundarne) poletno-sletne staze odreuje se na nain propisan u
stavcima 1., 2. i 3. ovog lana, pri emu referentni zrakoplov, za koji se projektira sekundarna
poletno sletna staza, moe biti razliit od referentnog zrakoplova za kojeg je projektovana
glavna poletno-sletna staza.
(5) U sluaju kada je poletno-sletna staza:
a) duinom kraa od one definisane u stavcima 1., 2. i 3. ovog lana, ali je
b) povezana sa stazom za zaustavljanje i/ili istinom,
ukupnoj duini poletno-sletne staze je dozvoljeno dodati duinu staze za zaustavljanje i/ili
istine, ako su karakteristike kolnika zaustavne staza i/ili istine u skladu sa operativnim
karakteristikama zrakoplova koji slijee ili uzlijee.

lan 26.
(irina poletno-sletne staze)
irina poletno-sletne staze definisana je na osnovureferentnog koda aerodroma i ne smije biti
manja od vrijednosti istaknutih u sljedeoj tabeli (3-1):

Tabela 3-1. irina poletno-sletne staze

Kodno slovo poletno-sletne staze
Kodni broj A B C D E F
1
a
18 m 18 m 23 m - - -
2
a
23 m 23 m 30 m - - -
3 30 m 30 m 30 m 45 m - -
4 - - 45 m 45 m 45 m 60 m

a
- irina poletno-sletne staze za instrumentalni precizni prilaz ne smije biti manja od 30 m

lan 27.
(Najmanja dozvoljena udaljenost izmeu paralelnih poletno- sletnih staza)
(1) Najmanja dozvoljena udaljenost izmeu uzdunih sredinjih osi dvije paralelne
neinstrumentalne poletno-sletne staze, namijenjene za istovremenu upotrebu, definisana je
kako slijedi:

Kodni broj poletno sletne
staze
Najmanja dozvoljena udaljenost izmeu dvije
uzdune sredinje osi paralelnih poletno-sletnih staza
1 120 m
2 150 m
3 210 m
4 210 m



24
(2) Najmanja dozvoljena udaljenost izmeu uzdunih sredinjih osi dvije paralelne
instrumentalne poletno-sletne staze, namijenjene za istovremenu upotrebu, definisana je kako
slijedi:


Vrsta paralelnih operacija

Najmanja dozvoljena udaljenost izmeu
dvije uzdune sredinje osi paralelnih
poletno-sletnih staza
Nezavisni paralelni prilazi (slijetanja) 1.035 m
Zavisni paralelni prilazi (slijetanja) 915 m
Nezavisni paralelni odlasci (polijetanja) 760 m
Odvojene paralelne operacije
a
760 m

a
- za odvojene paralelne operacije, najmanju udaljenost je dozvoljeno:
1) umanjiti za 30 m na svakih 150 m za kojih je dolazna poletno-sletna staza
pomaknuta prema nadolazeem zrakoplovu, do najmanje duine od 300 m,
odnosno
2) poveati za 30 m na svakih 150 m za kojih je dolazna poletno-sletna staza
pomaknuta od nadolazeeg zrakoplova.

lan 28.
(Uzduni nagibi)
(1) Najvei dozvoljeni uzduni nagib poletno-sletne staze definisan je kao razlika izmeu
najvie i najnie take na uzdunoj sredinjoj osi poletno-sletne staze i ne smije biti vei od
sljedeih vrijednosti:

Kodni broj poletno sletne
staze
Najvei dozvoljeni uzduni nagib poletno-sletne
staze
1 2%
2 2%
3
a
1%
4
b
1%

a
- za prvu i posljednju etvrtinu poletno-sletne staze kodnog broja 3, opremljene za
instrumentalni precizni prilaz kategorije II i III, uzduni nagib ne smije biti vei
od 0,8 %,
b
- za prvu i posljednju etvrtinu poletno-sletne staze kodnog broja 4, uzduni nagib
ne smije biti vei od 0,8 %.

(2) U sluaju kada uzduni nagib nije jednak cijelom duinom sredinje osi poletno-sletne
staze, najvea dozvoljena razlika izmeu dva uzastopna uzduna nagiba iznosi kako slijedi:

Kodni broj poletno sletne
staze
Najvea dozvoljena razlika izmeu dva uzastopna
uzduna nagiba poletno-sletne staze
1 2%
2 2%
3

1,5%
4 1,5%
(3) U sluaju iz stava 2. ovog lana, prijelaz sa jednog uzdunog nagiba na drugi uzduni
nagib biti e izveden primjenom zakrivljene povrine, na nain kako slijedi:




25



Kodni broj poletno
sletne staze
Uestalost promjene

Najmanji radijus
zakrivljenosti
1 0,4% po 30 m 7.500 m
2 0,4% po 30 m 7.500 m
3 0,2% po 30 m 15.000 m
4 0,1% po 30 m 30.000 m

(4) U sluaju iz stava 2. i 3. ovog lana, uzduni nagibi biti e izvedeni na nain da se bez
bilo kakvih ometanja moe vidjeti:
a) svaka taka poloena 3 m iznad poletno-sletne staze, posmatrana sa bilo koje take
poloene 3 m iznad poletno-sletne staze, na najmanjoj udaljenosti jednakoj polovici
duine poletno-sletne staze kodnog slova C, D, E i F,
b) svaka taka poloena 2 m iznad poletno-sletne staze, posmatrana sa bilo koje take
poloene 2 m iznad poletno-sletne staze, na najmanjoj udaljenosti jednakoj polovici
duine poletno-sletne staze kodnog slova B, te
c) svaka taka poloena 1,5 m iznad poletno-sletne staze, posmatrana sa bilo koje take
poloene 1,5 m iznad poletno-sletne staze, na najmanjoj udaljenosti jednakoj polovici
duine poletno-sletne staze kodnog slova A.
(5) U sluaju kada ne postoji staza za voenje paralelna sa poletno-sletnom stazom cijelom
duinom poletno-sletne staze, operator aerodroma osigurati e nesmetanu vidljivost (svake
take promatrane sa svake take) cijelom duinom poletno-sletne staze.
(6) U sluaju kada se projektuju i grade poletno-sletne staze koje se meusobno sijeku, u cilju
maksimalne operativne sigurnosti operator aerodroma primjeniti e dodatne kriterije u vezi
maksimalne raspoloive duine vidljivosti u podruju ukrtanja, opisane u ICAO Priruniku
za projektovanje aerodroma (Doc 9157), dio 1.
(7) U sluaju iz stava 2., 3. i 4. ovog lana, nisu dozvoljene undulacije ili znatne promjene u
uzdunim nagibima postavljenima blizu jedan drugom na poletno-sletnoj stazi. U skladu sa
tim, najmanja udaljenost izmeu taaka presijecanja dviju uzastopnih krivulja uzdunih
nagiba biti e:
a) 45 m ili,
b) ako je dobivena vrijednost vea od 45 m, jednaka sumi apsolutnih brojanih
vrijednosti uzastopnih promjena nagiba, pomnoenoj s odgovarajuom vrijednosti na
nain kako slijedi:


Kodni broj poletno sletne staze

Vrijednost sa kojom treba pomnoiti sumu
apsolutnih brojanih vrijednosti uzastopnih
promjena nagiba
1 5.000 m
2 5.000 m
3 15.000 m
4 30.000 m

lan 29.
(Popreni nagibi)
(1) Kako bi se omoguila odvodnja oborinskih voda sa kolnike povrine, poletno-sletna
staza mora imati popreani nagib projektovan i izveden na nain kako slijedi:




26



Kodno slovo poletno-
sletne staze
Najmanji popreni nagib
poletno-sletne staze
Najvei popreni nagib
poletno-sletne staze
A, B 1% 2%
C, D, E, F 1% 1,5%

(2) U cilju izjednaavanja vrijednosti razliitih poprenih nagiba, primjenjenih na razliitim
povrinama, odstupanje od vrijednosti poprenog nagiba poletno-sletne staze, istaknutih u
stavu 1. ovog lana, dozvoljeno je na ukrtanjima:
a) dvije ili vie poletno-sletnih staza, te
b) poletno-sletne staze i staze za voenje.
(3) Popreni nagib iz stava 1. ovog lana biti e projektovan i izveden na nain da povrina
poletno-sletne staze bude zaobljena, a popreni nagibi na objema stranama sredinjice
simetrini.
(4) Odstupanje od odredaba stava 3. ovog lana, dozvoljeno je u sluaju:
a) kada projektovanje i izvedba poprenog nagiba na opisani nain nije mogua zbog
posebnih objektivnih razloga, ili
b) kada se primjenom jedinstvenog poprenog nagiba (od vieg prema niem u samo
jednom pravcu), usklaenog sa pravcem puhanja vjetra uz koji je esta pojava kie,
postie bra odvodnja oborinskih voda .

lan 30.
(Nosivost kolnika poletno-sletne staze)
Nosivost kolnike povrine poletno-sletne staze biti e takva da sigurno podnosi optereenja u
prometu zrakoplova za koje je namijenjena.

lan 31.
(Povrina poletno-sletne staze)
(1) Kolnika povrina poletno-sletne staze biti e bez nepravilnosti koje bi za posljedicu
mogle imati gubitak svojstva trenja ili na drugi nain negativno utjecati na operacije
polijetanja i slijetanja zrakoplova.
(2) Asfaltna kolnika povrina poletno-sletne staze biti e izvedena na takav nain da
osigurava dobra svojstva trenja u uvjetima mokre poletno-sletne staze.
(3) Mjerenje svojstva trenja nove poletno-sletne staze ili poletno-sletne staze s obnovljenom
kolnikom povrinom biti e izvedeno s ureajem za kontinuirano mjerenje trenja na suhoj i
mokroj povrini u cilju osiguranja dobrog svojstva trenja. U nedostatku kinog vremena,
potrebno je kolniku povrinu poletno-sletne staze polijevati vodom.
(4) Prosjena dubina povrinske teksture nove povrine poletno-sletne staze ne smije biti
manja od 1,0 mm .
(5) Ako je kolnika povrina poletno-sletne staze izbrazdana ili zarezana, brazde ili rezovi
moraju biti:
a) poloeni okomito u odnosu na sredinjicu poletno-sletne staze, ili
b) paralelni s neokomitim poprenim spojevima, gdje je to primjenjivo.

lan 32.
(Ramena poletno-sletne staze)
(1) Poletno-sletna staza kodnog slova F trebalo bi da ima ramena.



27
(2) Poletno-sletna staza kodnog slova D ili E, koje je irina manja od 60 m, trebalo bi da ima
ramena.
(3) Ramena poletno-sletne staze moraju biti simetrina na obje strane poletno-sletne staze,
izvedena na nain da ukupna irina poletno-sletne staze i njezinih ramena iznosi minimalno:
a) 75 m gdje je kodno slovo F , te
b) 60 m gdje je kodno slovo D ili E.
(4) Povrina ramena neposredno uz ivicu poletno-sletne staze biti e potpuno u ravnini s
povrinom poletno-sletne staze, a njezin popreni nagib ne smije biti vei od 2,5%.
(5) Ramena poletno-sletne staze biti e projektovana i izvedena na nain da:
a) podnesu masu zrakoplova ne uzrokujui na njemu strukturna oteenja, u sluaju
izlijetanja zrakoplova s poletno-sletne staze, te
b) podnesu masu vozila i sredstava koja se mogu kretati povrinom ramena.

Glava 2
OKRETITA

lan 33.
(1) Ako se na kraju poletno-sletne staze ne nalazi staza za voenje ili okretite na stazi za
voenje, i gdje je kodnog slova D, E ili F, operator aerodroma mora osigurati okretite na
poletno-sletnoj stazi kako bi se omoguilo polukruno okretanje zrakoplova za 180
0
.
(2) Okretite moe biti:
a) izvedeno s lijeve ili s desne strane poletno-sletne staze, te
b) povezano s kolnikom poletno-sletne staze na oba kraja, kao i nekim lokacijama gdje
se to smatra nunim.
(3) Najvei dozvoljeni ugao presijecanja okretita s poletno-sletnom stazom iznosi 30
0
.
Najvei dozvoljeni ugao zakretanja nosnim tokom na osnovukojeg se projektuje okretite,
iznosi 45
0
.
Okretite e biti projektovano i izgraeno na nain da zrakoplov, koji se polukruno okree
za 180
0
, slijedi liniju horizontalnu signalizaciju, jasno vidljivu iz pilotske kabine. Pri tome,
geometrija okretita biti e takva da najmanji slobodni prostor izmeu ivica vanjskog
tokova glavnog stajnog trapa zrakoplova i ivica okretita, za zrakoplov koji se nalazi
neposredno iznad oznaka na okretitu, bude u skladu sa vrijednostima navedenim u tabeli (3-
2):

Tabela 3-2. Najmanja sigurnosna udaljenost izmeu ivica vanjskih tokova glavnog stajnog
trapa zrakoplova i ivica okretita, za zrakoplov koji se nalazi neposredno iznad oznaka na
okretitu

Kodno slovo poletno-sletne staze
A B C D E F
Najmanja
udaljenost
1,5 m 2,25 m 3 m
a
ili
4,5 m
b

4,5 m 4,5 m
c
4,5 m
c


a
- za poletno-sletnu stazu kodnog slova C, najmanja dozvoljena udaljenost stajnog trapa
zrakoplova od ivica okretita iznosi 3m za zrakoplove kojima je razmak izmeu tokova
(udaljenost od nosnog stajnog trapa do geometrijskog sredita glavnog stajnog trapa) manji
od 18 m.
b
- za poletno-sletnu stazu kodnog slova C, najmanja dozvoljena udaljenost stajnog trapa
zrakoplova od ivica okretita iznosi 4,5m za zrakoplove kojima je razmak izmeu tokova



28
(udaljenost od nosnog stajnog trapa do geometrijskog sredita glavnog stajnog trapa) jednak
ili vei od 18 m.
c
- za poletno-sletnu stazu kodnog slova E ili F, u podruju gdje su relativno esti nepovoljni
vremenski uslovizbog kojih se sniava koeficijent trenja na kolniku, najmanja dozvoljena
udaljenost stajnog trapa zrakoplova od ivica okretita iznosi 6 m.

(6) Uzduni i popreni nagibi: Uzduni i popreni nagib na okretitu biti e jednaki
uzdunom i poprenom nagibu dijela kolnike povrine poletno-sletne staze, koji svojim
ivicom dodiruje ivica povrine okretita.
(7) Nosivost povrine: S obzirom da je kretanje zrakoplova u polukrunom okretu vrlo
polagano, zbog ega su optereenja kolnike povrine vea, nosivost kolnike povrine
okretita biti e jednaka ili vea od vrstoe kolnike povrine poletno-sletne staze. Ako je
kolnik okretita izraen od asfalta, nosivost povrine biti e projektovana i izvedena na nain
da podnosi horizontalna poprena optereenja (sile smicanja) koju stvaraju gume tokova
glavnog stajnog trapa pri manevrima zaokretanja.
(8) Povrina okretita: Povrina okretita biti e:
a) bez (povrinskih) nepravilnosti koje mogu uzrokovati oteenja na zrakoplovu, te
b) izgraena tako da osigura dobra svojstva trenja i u uvjetima kada je povrina mokra.
(9) Ramena okretita: Okretita moraju imati ramena. irina ramena biti e dovoljna da
sprijei:
a) eroziju uzrokovanu ispunim mlazom najzahtjevnijeg zrakoplova kojem je okretite
namijenjeno, te
b) sva mogua oteenja motora zrakoplova uzrokovana stranim predmetima (FOD).
(10) Nosivost povrine ramena okretita biti e izvedena na nain da sigurno podnese
povremeni prijelaz zrakoplova ili vozila, bez uzrokovanja bilo kakvih strukturnih oteenja
zrakoplova ili vozila.

Slika 3-1. Tipian tlocrt okretita
Glava 3
OSNOVNA STAZA POLETNO-SLETNE STAZE

lan 34.
(1) Poletno-sletna staza i pridruene staze za zaustavljanje ukljuene su u osnovnu stazu.
(2) Duina osnovne staze poletno-sletne staze: Osnovna staza poletno-sletne staze se prua
ispred praga i iza kraja poletno-sletne staze ili staze za zaustavljanje u duini od najmanje:



29

Kodni broj poletno-sletne staze
1 2 3 4
Najmanja udaljenost ispred
praga i iza kraja poletno-
sletne staze
30 m
a
ili
60 m
b

60 m 60 m


60 m

a
- neinstrumentalna poletno-sletna staza kodnog broja 1 .
b
- instrumentalna poletno-sletna staza kodnog broja 1.


(3) irina osnovne staze poletno-sletne staze: Osnovna staza poletno-sletne staze se irinom
prua na obje strane poletno-sletne staze, simetrino od sredinje linije i njene produene osi,
pri emu je njena najmanja irina, gdje god je to mogue, sa svake strane poletno-sletne staze
pojedinano definisana na nain kako slijedi:

Kodni broj poletno-sletne staze
Najmanja irina osnovne staze sa
svake strane uzdune sredinje osi
poletno-sletne staze opremljene
sistemom za:

1

2

3

4
Instrumentalni-precizni prilaz 75 m 75 m 150 m 150 m
Instrumentalni-neprecizni prilaz 75 m 75 m 150 m 150 m
Neinstrumentalni prilaz 30 m 40 m 75 m 75 m

(4) Nepokretni objekti na osnovnoj stazi poletno-sletne staze: Osim znakova vertikalne
signalizacije izraenih na nain da ispunjavaju relevantne zahtjeve lomljivosti definisane u
poglavlju 5. ovog Pravilnika, na osnovnoj stazi poletno-sletne staze nisu dozvoljeni nikakvi
nepokretni objekti na povrini koje se irina mjeri od sredinje linije poletno sletne staze na
nain kako slijedi:

Kodni broj poletno-sletne staze
Najmanja irina polovine
osnovne staze bez nepokretnih
objekata:

1

2

3

4
Instrumentalni-precizni prilaz
kategorije (CAT) I, II i III za
poletno-sletne staze kodnog
slova F

-

-

-

77,5 m
Instrumentalni-precizni prilaz
kategorije (CAT) I, II i III
45 m 45 m 60 m 60 m

(5) Pokretni objekti na osnovnoj stazi poletno-sletne staze: Tokom slijetanja ili polijetanja
zrakoplova, na osnovnoj stazi poletno-sletne staze nisu dozvoljeni nikakvi pokretni objekti na
povrini koje se irina mjeri od sredinje linije poletno-sletne staze na nain kako slijedi:

Kodni broj poletno-sletne staze
Najmanja irina polovine
osnovne staze bez pokretnih
objekata za vrijeme slijetanja ili


1


2


3


4



30
polijetanja zrakoplova:
Instrumentalni-precizni prilaz
kategorije (CAT) I, II i III za
poletno-sletne staze kodnog
slova F

-

-

-

77,5 m
Instrumentalni-precizni prilaz
kategorije (CAT) I, II i III
45 m 45 m 60 m 60 m

(6) Ureeni pojas osnovne staze poletno-sletne staze:Zbog mogueg izlijetanja zrakoplova sa
poletno-sletne staze, povrina osnovne staze biti e poravnata i u ravnini sa kolnikom:
a) poletno-sletne staze, ili
b) ramena poletno sletne staze, ili
c) staze za zaustavljanje,
pri emu e njena najmanja irina mjerena od sredinje linije sa svake strane poletno-sletne
staze, biti:

Kodni broj poletno-sletne staze
Najmanja irina polovine
ureenog pojasa osnovne staze
poletno-sletne staze:

1

2

3

4
Instrumentalni-precizni prilaz 40 m 40 m 75 m 75 m
Neinstrumentalni prilaz 30 m 40 m 75 m 75 m

(7) Dio povrine osnovne staze, koji se prua minimalno 30 m od praga poletno-sletne staze,
biti e zatien od erozije uzrokovane ispusnim mlazom pogonskih motora zrakoplova.
(8) Uzduni nagib osnovne staze poletno-sletne staze: Najvei dozvoljeni uzduni nagib
osnovne staze poletno-sletne staze je kako slijedi:

Kodni broj poletno-sletne staze
1 2 3 4
Najvei dozvoljeni uzduni
nagib osnovne staze poletno-
sletne staze:

2%

2%

1,75%

1,5%

Nagle promjene nagiba ureenog pojasa osnovne staze nisu dozvoljene. Postupne promjene
nagiba ureenog pojasa osnovne staze dozvoljene su u podruju gdje ih nije mogue potuno
izbjei.
(9) Popreni nagib osnovne staze poletno-sletne staze: Popreni nagib osnovne staze biti e
izveden na nain da sprijei zadravanje vode na povrini. U skladu sa namjenom, popreni
nagib dijela povrine osnovne staze, duine 3m, poetak kojeg se mjeri od ivica kolnika:
a) poletno-sletne staze, ili
b) ramena poletno-sletne staze, ili
c) staze za zaustavljanje,
biti e negativan, mjereno u pravcu od poletno-sletne staze, i ne smije biti vei od 5%.
(10) Najvei dozvoljeni popreni nagib preostalog dijela osnovne staze poletno-sletne staze,
poetak kojeg se mjeri na udaljenosti od 3 m od ivica kolnika:
a) poletno-sletne staze, ili
b) ramena poletno-sletne staze, ili
c) staze za zaustavljanje, je kako slijedi:




31
Kodni broj poletno-sletne staze
1 2 3 4
Najvei dozvoljeni popreni
nagib osnovne staze poletno-
sletne staze:

3%

3%

2,5%

2,5%

(11) Nosivost povrine osnove staze poletno-sletne staze: Razlika u nosivosti dijela povrine
osnovne staze i nosivosti kolnika poletno-sletne staze biti e takva da opasnost od oteenja
zrakoplova, uzrokovana tom razlikom u nosivosti, bude najmanja. Najmanja dozvoljena irina
tog dijela povrine osnovne staze, mjereno od sredinje linije poletno-sletne staze, definisana
je na nain kako slijedi:

Kodni broj poletno-sletne staze
Najmanja irina sredinjeg
dijela osnovne staze, koje
nosivost ne smije biti uzrokom
veih oteenja zrakoplova:


1


2


3


4
Instrumentalni prilaz 40 m 40 m 75 m 75 m
Neinstrumentalni prilaz 30 m 40 m 75 m 75 m


Glava 4
SIGURNOSNA POVRINA KRAJA POLETNO-SLETNE STAZE

lan 35.
(1) Sigurnosna povrina kraja poletno-sletne staze biti e osigurana na svakom kraju
osnovne staze poletno-sletne staze gdje je kodni broj:
a) 3 ili 4, za neinstrumentalne i instrumentalne poletno-sletne staze, te
b) 1 ili 2, za instrumentalne poletno-sletne staze.
(2) Duina sigurnosne povrine na kraju poletno-sletne staze: Najmanja duina sigurnosne
povrine kraja poletno-sletne staze, mjereno od kraja osnovne staze treba se pruati 90 m, a
gdje god je mogue biti e:

Kodni broj poletno-sletne staze
Najmanja duina sigurnosnog
podruja na kraju poletno-sletne
staze, mjereno od kraja osnovne
staze:


1


2


3


4
Instrumentalni prilaz 120 m 120 m 240 m 240 m
Neinstrumentalni prilaz 90 m 90 m 90 m 90 m

(3) irina sigurnosne povrine kraja poletno-sletne staze: Najmanja dozvoljena irina
sigurnosne povrine kraja poletno-sletne staze biti e:
a) jednaka irini pridruene poletno-sletne staze pomnoenoj sa 2, za sve poletno-sletne
staze irine 45 m i vie, odnosno,
b) 75 m za sve poletno sletne staze kojih je irina 30 m i manje.
(4) Objekti na sigurnosnoj povrini kraja poletno-sletne staze: Na sigurnosnoj povrini kraja
poletno-sletne staze nisu dozvoljeni objekti koji mogu ugroziti sigurnost zrakoplova.



32
(5) Raiavanje i poravnavanje sigurnosne povrine kraja poletno-sletne staze: Sigurnosna
povrina kraja poletno-sletne staze biti e ravna i bez objekata ili stranih tijela koji bi mogli
uzrokovati oteenje zrakoplova koji podbaci ili prebaci poletno sletnu stazu.
(6) Nagib sigurnosne povrine kraja poletno-sletne staze: Nagib sigurnosne povrine kraja
poletno-sletne staze biti e izveden na nain da povrina terena na kojem se sigurnosna
povrina kraja poletno-sletne staze nalazi, niti jednim dijelom ne probija prilaznu ili odletnu
ravan.
(7) Uzduni nagib sigurnosne povrine kraja poletno-sletne staze: Uzduni nagib sigurnosne
povrine kraja poletno-sletne staze ne smije prelaziti silazni nagib od 5%. Promjene u
uzdunom nagibu sigurnosne povrine kraja poletno-sletne staze moraju biti postupne. Nagle
promjene u uzdunom nagibu povrine nisu dozvoljene.
(8) Popreni nagib sigurnosne povrine kraja poletno-sletne staze: Popreni nagib sigurnosne
povrine kraja poletno-sletne staze ne smije prelaziti uzlazni ili silazni nagib od 5%. Promjene
u poprenom nagibu sigurnosne povrine kraja poletno-sletne staze moraju biti postupne.
Nagle promjene u poprenom nagibu povrine nisu dozvoljene.
(9) Nosivost sigurnosne povrine kraja poletno-sletne staze: Nosivost sigurnosne povrine
kraja poletno-sletne staze biti e izvedena na nain da:
a) ne uzrokuje oteenja zrakoplova koji podbaci ili prebaci poletno sletnu stazu,
b) omogui bre zaustavljanje zrakoplova, a
c) kretanje vozila i sredstava spasilako-vatrogasne slube bude lake.

Glava 5
ISTINA

lan 36.
(1) Lokacija istine: istina je zamiljena povrina u prostoru koja se uzlaznim nagibom od
1,25% nastavlja na poletno-sletnu stazu u pravcu polijetanja zrakoplova. Poetak istine se
mjeri od kraja raspoloive duine za zalet (TORA).
(2) Duinaistine: Najvea duinaistine jednaka je polovici raspoloive duine za zalet
(TORA).
(3) irina istine: Najmanja irina istine iznosi 75 m sa svake strane poletno-sletne staze,
mjereno od produene sredinje linije poletno-sletne staze.
(4) Nagib povrine u podruju istine: Povrina zemljita u podruju istine ne smije
nadvisivati ravninu koja ima uzlazni nagib od 1,25%, pri emu je donja granica te ravnine
horizontalna linija koja je:
a) okomito poloena na vertikalnu plohu sredinje linije poletno-sletne staze i
b) prolazi kroz taku na sredinjoj liniji poletno-sletne staze koja oznaava poetak
istine na kraju raspoloive duine za zalet (TORA).
(5) Objekti na podruju istine: Zemljite u podruju istine biti e bez prirodnih i umjetnih
prepreka koje nadvisuju ravninu istine i ugroavaju sigurnost zrakoplova u letu. U skladu sa
tim, svaki objekt postavljen na podruju istine koji moe ugroziti sigurnost zrakoplova u letu
biti e uklonjen.
(6) Navigacijski ureaji na podruju istine: Na zemljitu u podruju istine je dozvoljeno
postaviti navigacijske ureaje koji moraju biti najmanje visine i mase, na lomljivoj nosivoj
konstrukciji, kako bi opasnost od oteenja zrakoplova bila najmanja.

Glava 6
STAZA ZA ZAUSTAVLJANJE

lan 37.



33
(1) U uvjetima kada duina poletno-sletne staze nije dovoljna za zalijetanje i potom
zaustavljanje u sluaju prekinutog polijetanja, u produetku poletno-sletne staze biti e
osigurana staza za zaustavljanje.
(2) irina staze za zaustavljanje: irina staze za zaustavljanje biti e jednaka irini poletno-
sletne staze.
(3) Nagib kolnike povrine staze za zaustavljanje: Osim ogranienja od 0,8% uzdunog
nagiba na prvoj i posljednjoj etvrtini kolnike povrine poletno-sletne staze kodnog broja 3 i
4 iz lana 28. stava 1. ovog Pravilnika koje se ne primjenjuje na kolnikoj povrini staze za
zaustavljanje, uzduni i popreni nagib kolnike povrine staze za zaustavljanje moraju biti
jednaki uzdunom i poprenom nagibu kolnike povrine poletno-sletne staze.
(4) Promjene nagiba kolnike povrine staze za zaustavljanje: Na spoju staze za zaustavljanje
i poletno-sletne staze kodnog broja 3 i 4, te uz stazu za zaustavljanje, najvea dozvoljena
promjena nagiba kolnike povrine iznosi 0,3% na 30 m (najmanji polumjer zakrivljenosti od
10 000 m).
(5) Nosivost kolnike povrine staze za zaustavljanje:Nosivost kolnike povrine staze za
zaustavljanje biti e izvedena na nain da sigurno podnese optereenje referentnog zrakoplova
u sluaju prekinutog polijetanja, bez strukturalnih oteenja zrakoplova i kolnike povrine.
(6) Povrina staze za zaustavljanje: Povrina staze za zaustavljanje s konstruktivnim
(poploanim ili asfaltiranim) kolnikom, kao i povrina staze za zaustavljanje bez
konstruktivnog kolnika, biti e izvedena na nain koji e osigurat dobar koeficijent trenja i u
uvjetima mokrog kolnika.

Glava 7
PODRUJE RADA RADIO-VISINOMJERA

lan 38.
(1) Podruje rada radio-visinomjera biti e odreeno na dijelu prostora ispred praga poletno-
sletne staze opremljene sistemom za instrumentalni precizni prilaz.
(2) Duina podruja rada radio-visinomjera: Mjerena od praga poletno-sletne staze, najmanja
udaljenost na koju se mora pruati podruje rada radio-visinomjera iznosi 300 m.
(3) irina podruja rada radio-visinomjera: Podruje rada radio-visinomjera prua se bono,
sa svake strane produene sredinje linije poletno-sletne staze, do udaljenosti od 60 m. U
posebnim okolnostima je dozvoljeno irinu podruja umanjiti sa svake strane produene
sredinje linije poletno-sletne staze do udaljenosti od 30 m, ako je aeronautikom studijom i
uz suglasnost Direkcije utvreno da smanjena irina podruja rada radio-visinomjera ne utjee
negativno na sigurnost operacija zrakoplova.
(4) Promjene uzdunog nagiba podruja rada radio-visinomjera: Na podruju rada radio-
visinomjera nisu dozvoljene promjene nagiba. U sluaju kada promjene nagiba nije mogue
potpuno izbjei, iste moraju biti izvedene postupno na nain da najvea stopa promjene
nagiba bude 2% na 30 m.

Glava 8
STAZA ZA VOENJE

lan 39.
(1) U cilju omoguavanja sigurnog i optimalnog kretanja zrakoplova manevarskom
povrinom, posebno u uvjetima pojaanog prometa, operator aerodroma mora osigurati
dovoljan broj ulaznih i izlaznih staza za voenje.
(2) Projektovanje staze za voenje biti e izvedeno na nain da najmanja sigurnosna
udaljenost izmeu vanjskog tokova glavnog stajnog trapa zrakoplova i ivica staze za



34
voenje, u uvjetima kada je pilotska kabina iznad oznake sredinje linije staze za voenje,
bude u skladu sa vrijednostima kako slijedi u tabeli 3-3:

Tabela 3-3. Najmanja sigurnosna udaljenost izmeu vanjskog tokova glavnog stajnog trapa
zrakoplova i ivica staze za voenje

Kodno slovo staze za voenje
A B C D E F
Najmanja
udaljenost
1,5 m 2,25 m 3 m
a
ili
4,5 m
b

4,5 m 4,5 m 4,5 m
c


a
- za stazu za voenje kodnog slova C, najmanja dozvoljena udaljenost vanjskog tokova
glavnog stajnog trapa zrakoplova od njenog ivica iznosi 3m za zrakoplove kojima je razmak
izmeu tokova (udaljenost od nosnog stajnog trapa do geometrijskog sredita glavnog
stajnog trapa) manji od 18 m.
b
- za stazu za voenje kodnog slova C, najmanja dozvoljena udaljenost vanjskog tokova
glavnog stajnog trapa zrakoplova odnjenog ivica iznosi 4,5m za zrakoplove kojima je
razmak izmeu tokova (udaljenost od nosnog stajnog trapa do geometrijskog sredita
glavnog stajnog trapa) jednak ili vei od 18 m.
c
- za stazu za voenje kodnog slova F, gdje je velika gustoa prometa, najmanja dozvoljena
udaljenost vanjskog tokova glavnog stajnog trapa zrakoplova od njenog ivica iznosi 7,5m.

(3) irina staze za voenje: Na dijelu staze za voenje koji se prua pravolinijsko, najmanja
irina staze za voenje definisana je na nain kako slijedi u tabeli 3-4:

Tabela 3-4. Najmanja irina staze za voenje na dijelu staze koji se prua pravolinijski

Kodno slovo staze za voenje
A B C D E F
Najmanja
irina staze za
voenje
7,5 m 10,5 m 15 m
a
ili
18 m
b

18 m
c

ili
23 m
d

23 m 25 m

a
- najmanja irina staze za voenje kodnog slova C iznosi 15 m za zrakoplove kojima je razmak
izmeu tokova (udaljenost od nosnog stajnog trapa do geometrijskog sredita glavnog
stajnog trapa) manji od 18 m.
b
- najmanja irina staze za voenje kodnog slova C iznosi 18 m za zrakoplove kojima je razmak
izmeu tokova (udaljenost od nosnog stajnog trapa do geometrijskog sredita glavnog
stajnog trapa) jednak ili vei od 18 m.
c
- najmanja irina staze za voenje kodnog slova D iznosi 18 m za zrakoplove kojima je razmak
izmeu vanjskih tokova glavnog stajnog trapa manji od 9 m.
d
- najmanja irina staze za voenje kodnog slova D iznosi 23 m za zrakoplove kojima je razmak
izmeu vanjskih tokova glavnog stajnog trapa jednak ili vei od 9 m.

(4) Zavoji na stazi za voenje: Promjene u pravcu pruanja staze za voenje moraju biti
minimalne. Tamo gdje ih nije mogue izbjei, polumjeri zavoja moraju biti projektovani u
skladu sa manevarskim karakteristikama referentnog zrakoplova, na nain da najmanja
sigurnosna udaljenost izmeu vanjskih tokova glavnog stajnog trapa zrakoplova i ivica staze
za voenje bude u skladu sa odredbama stava 2. ovog lana.



35
(5) Spojevi i raskrija staza za voenje: Kako bi se olakalo kretanje zrakoplova, obvezno je
kolniku povrinu staze za voenje proiriti na spojevima i raskrijima staza za voenje s
poletno-sletnim stazama, stajankama ili drugim stazama za voenje. Projektovanje proirenja
kolnika staze za voenje biti e izvedeno na nain da najmanja sigurnosna udaljenost izmeu
vanjskih tokova glavnog stajnog trapa zrakoplova i ivica staze za voenje bude u skladu sa
odredbama stava 2. ovog lana.


Slika 3 2. Zavoj na stazi za voenje

(6) Najmanje udaljenosti pri razdvajanju staza za voenje: Najmanja udaljenost izmeu
sredinje linije staze za voenje i:
a) sredinje linije poletno-sletne staze, ili
b) sredinje linije (druge) paralelne staze za voenje, ili
c) drugog objekta,
biti e u skladu sa vrijednostima prikazanim u tabeli 3-5 iz stava 7. ovog lana.
Udaljenosti kojih su vrijednosti manje od onih prikazanih u tabeli 3-5, dozvoljene su u
posebnim sluajevima, uz uvjet da se aeronautikom studijom i uz suglasnost Direkcije,
dokae kako predloena udaljenost, manja od one definisane u tabeli 35, nee imati
negativan utjecaj na sigurnost i redovitost operacija zrakoplova.
(7) Najvei uzduni nagib kolnika staze za voenje: Najvei uzduni nagib kolnika staze za
voenje definisan je na nain kako slijedi:

Kodno slovo staze za voenje
A B C D E F
Najvei uzduni nagib
kolnika staze za
voenje:

3%

3%

1,5%

1,5%

1,5%

1,5%

Oznaka ose staze za voenje i
poloaj svjetala staze za voenje
irina staze
za voenje
;

Minimalni slobodni prostor, |
do tokova (gl. stajnog. trapa)
Proirenje staze za
voenje
S
t
a
z
a

z
a

z
a

v
o

e
n
j
e


Slika prikazuje primjer poirenja staze za voenje kako
bi se postigao odreeni slobodni prostor na krivinama
staze za voenje



36


Tabela 3-5. Najmanje udaljenosti razdvajanja staza za voenje

Udaljenost od sredinje linije staze za voenje
do sredinje linije poletno-sletne staze (m)

Udaljenost
izmeu
sredinjih
linija dvije
staze za
voenje

Udaljenost
od
sredinje
linije staze za
voenje do
objekta

Udaljenost
od sredinje
linije staze
za voenje
do pozicije i
objekta

Instrumentalne poletno-sletne
staze

Neinstrumentalne poletno-
sletne staze

Kodni broj


Kodni broj
Kodno
slovo
1 2 3 4 1 2 3 4 (m) (m) (m)

(1)


(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(8)

(9)

(10)

(11)

(12)

A

82,5

82,5

-

-

37,5

47,5

-

-

23,75

16,25

12

B

87

87

-

-

42

52

-

-

33,5

21,5

16,5

C

-

-

168

-

-

-

93

-

44

26

24,5

D

-

-

176

176

-

-

101

101

66,5

40,5

36

E

-

-

-

182,5

-

-

-

107,5

80

47,5

42,5

F

-

-

-

190

-

-

-

115

97,5

57,5

50,5

(8) Promjene uzdunih nagiba: Ako nije mogue izbjei promjene uzdunog nagiba na
kolniku staze za voenje, prijelaz e biti izveden zakrivljenim povrinama uz najveu
dozvoljenu stopu promjene kako slijedi:

Kodno slovo staze za voenje
A B C D E F
Najvea
promjena
uzdunog
nagiba :

1% na 25 m


1% na 25 m

1% na 30 m

1% na 30 m

1% na 30 m

1% na 30 m
Najmanji
polumjer
zakrivljenosti:

2.500 m

2.500 m

3.000 m

3.000 m

3.000 m

3.000 m

(9) Duinavidljivosti: U sluaju iz stava 8. ovog lana, uzduni nagibi moraju biti izvedeni na
nain da se bez bilo kakvih ometanja moe vidjeti:
a) svaka taka poloena 3 m iznad staze za voenje, posmatrana sa bilo koje take
poloene 3 m iznad staze za voenje, na najmanjoj udaljenosti od 300 m za vozne
staze kodnog slova C, D, E i F,
b) svaka taka poloena 2 m iznad staze za voenje, posmatrana sa bilo koje take
poloene 2 m iznad vozne staze, na najmanjoj udaljenosti od 200 m za staze za
voenje kodnog slova B, te
c) svaka taka poloena 1,5 m iznad staze za voenje, posmatrana sa bilo koje take
poloene 1,5 m iznad staze za voenje, na najmanjoj udaljenosti od 150 m za staze za



37
voenje kodnog slova A.
(10) Popreni nagibi: Kako bi se omoguila odvodnja oborinskih voda sa kolnike
povrine, staza za voenje mora imati poprean nagib projektovan i izveden na nain kako
slijedi:
Kodno slovo staze za
voenje
Najvei popreni nagib
kolnika staze za voenje
A, B 2%
C, D, E, F 1,5%
(11) Nosivost kolnika staze za voenje: Najmanja dozvoljena nosivost kolnike povrine staze
za voenje biti e jednaka vrstoi kolnike povrine poletno-sletne staze koju ta staza za
voenje posluuje.
(12) Povrina staze za voenje: Na kolnikoj povrini staze za voenje ne smije biti
nepravilnosti koje mogu uzrokovati strukturna oteenja zrakoplova. Konstruktivna
(poploana ili asfaltna) povrina staze za voenje biti e izvedena na nain da svojstva trenja
budu dobra i onda kada je povrina mokra.

lan 40.
(Brze izlazne staze za voenje)
(1) Brza izlazna staza za voenje biti e projektovana i izvedena na nain da:
a) najmanji polumjer zaokretanja u zavoju i
b) brzina kretanja zrakoplova na mokroj kolnikoj povrini, budu kako slijedi:

Kodni broj poletno-sletne staze
1 2 3 4
Najmanji polumjer zaokretanja
u zavoju za brzu izlaznu stazu
za voenje:

275 m

275 m

550 m

550 m
Brzina voenja zrakoplova na
mokroj kolnikoj povrini:

65 km/h

65 km/h

93 km/h

93 km/h

(2) Polumjer proirenja kolnike konstrukcije na unutarnjoj strani zavoja brze izlazne staze za
voenje biti e izveden na nain da se osigura proirenje kolnika staze za voenje, kako bi se
omoguilo rano prepoznavanje take skretanja sa poletno-sletne staze i ulaska na brzu izlaznu
stazu za voenje.
(3) Najmanja duina brze izlazne staze u dijelu kolnike povrine koja se:
a) prua pravolinijsko (bez zavoja) i
b) ne kria ni sa jednom drugom stazom za voenje ili poletno-sletnom stazom,
biti e dovoljna za sigurno i potpuno zaustavljanje referentnog tipa zrakoplova.




38

Slika 3-3. Brza izlazna staza za voenje

(4) Ugao presijecanja brze izlazne staze staze za voenje i poletno-sletne staze definisan je na
nain kako slijedi:
a) najvei dozvoljeni ugao iznosi 45
b) najmanji dozvoljeni ugao iznosi 25,
c) preporueni idealni ugao iznosi 30.

lan 41.
(Staza za voenje na mostovima)
(1) Najmanja irina dijela mosta koji se koristi kao staza za voenje, biti e jednaka ili vea
od ureenog podruja osnovne staze koji se odnosi na tu stazu za voenje.
(2) Najmanja nosivost mosta biti e jednaka ili vea od nosivosti potrebne da konstrukcija
mosta sigurno podnese masu referentnog zrakoplova.
(3) Na mostu koji se koristi kao staza za voenje, mora se u oba pravca osigurati prilaz
vozilima i sredstvima spasilako-vatrogasne slube, na nain da intervencija spasilako-
vatrogasne slube bude u skladu sa:
a) objavljenom spasilako-vatrogasnom kategorijom aerodroma, te
b) vremenom reagiranja definisanim u Pravilniku o spasilako-vatrogasnoj zatiti na
aerodromu.
(4) U cilju lakeg poravnanja zrakoplova koji prilazi stazi za voenje na mostu, kolnika
povrina mosta se mora pruati pravolinijsko na oba kraja mosta.

lan 42.
(Ramena staze za voenje)
(1) Staze za voenje kodnog slova C, D, E i F, trebalo bi da ima ramena simetrina na obje
strane kolnike konstrukcije staze za voenje. Na dijelu kolnika koji se prua pravolinijski,
najvea dozvoljena irina kolnike konstrukcije staze za voenje i ramena, definisana je na
nain kako slijedi:
Kodno slovo staze za voenje
A B C D E F

Radijus
zavoja
PSS
Ugao ukrtanja



39
Najvea irina kolnike
konstrukcije staze za
voenje i ramena:

-


-

25 m

38 m

44 m

60 m
(2) Na zavojima, spojevima i ukrtanjima staza za voenje kodnog slova C, D, E i F, najmanja
irina ramena biti e jednaka irini ramena izgraenih uz dio kolnike konstrukcije koja se
prua pravolinijski.
(3) Staze za voenje koje se koriste za kretanje mlaznih zrakoplova moraju imati ramena
izvedena na nain da se sprijei:
a) erozija zemljei
b) usisavanje predmeta (FOD) sa povrine.

Glava 9
OSNOVNA STAZA STAZE ZA VOENJE

lan 43.
(1) Staza za voenje, s izuzetkom linije za navoenje zrakoplova do parkiralinog mjesta
(aircraft stand taxilane), dio je pripadajue osnovne staze.
(2) irina osnovne staze staze za voenje: Osnovna staza staze za voenje mora se pruati
simetrino s obje strane sredinje linije staze za voenje, cijelom njenom duinom. Najmanja
irina osnovne staze staze za voenje definisana je u tabeli 3-5, stupcu 11.
(3) Objekti na osnovnoj stazi staze za voenje:U prostoru osnovne staze definisane za stazu za
voenje, nisu dozvoljeni objekti koji mogu ugroziti sigurnost kretanja zrakoplova.
(4) Ureeni dio osnovne staze staze za voenje:Najmanja irina ureenog dijela osnovne
staze, definisane za stazu za voenje, mjereno od sredinje linije staze za voenje sa svake
strane posebno, iznosi:

Kodno slovo staze za voenje
A B C D E F
Najmanja irina ureenog dijela
osnovne staze staze za voenje:

11 m


12,5 m

12,5 m

19 m

22 m

30 m

(5) Nagibi na osnovnoj stazi definisanoj za stazu za voenje : povrina osnovne staze
definisane za stazu za voenje biti e u ravnini s:
a) ivicom ramena staze za voenje , ili ako nema ramena
b) ivicom kolnike povrine staze za voenje.
Najvei popreni nagib prema gore na ureenom (poravnatom) dijelu osnovne staze, izmjeren
u odnosu na popreni nagib susjedne povrine staze za voenje (ne u odnosu na horizontalnu
povrinu) iznosi kako slijedi:

Kodno slovo staze za
voenje

Najvei popreni nagib
osnovne staze definisane
za stazu za voenje
A, B 3%
C, D, E, F 2,5%

Najvei popreni nagib prema dolje na ureenom dijelu osnovne staze definisane za stazu za
voenje, izmjeren u odnosu na horizontalnu povrinu, iznosi 5%.



40
(6) Najvei popreni nagib prema gore ili prema dolje, izmjereno u pravcu od staze za
voenje prema van na bilo kojem dijelu izvan ureene povrine osnovne staze definisane za
stazu za voenje, iznosi 5%.

Glava 10
POVRINA ZA EKANJE, POZICIJA ZA EKANJE, MEUPOZICIJA ZA
EKANJE, MEUPOZICIJA ZA EKANJE I POZICIJA ZA EKANJE NA CESTI

lan 44.
(1) Na aerodromu na kojoj je najvei broj operacija zrakoplova u jednom najprometnijem
danu najprometnijeg mjeseca prethodne kalendarske godine, vei od 200 (dvije stotine), biti
e osigurana povrina za ekanje.
(2) Minimalno jedna pozicija za ekanje pred izlazak zrakoplova, vozila ili drugog sredstva
na poletno-sletnu stazu, biti e odreena:
a) na stazi za voenje ispred ukrtanja sa poletno-sletnom stazom,
b) na stazi za voenje ispred ukrtanja sa (drugom) stazom za voenje, u sluaju kada se
staza za voenje koristi kao prilaz stazi za voenje sa kojom se kria,
c) na poletno-sletnoj stazi ispred ukrtanja sa drugom poletno-sletnom stazom, u sluaju
kada se poletno-sletna staza koristi za kretanje zrakoplova po zemlji,
d) na servisnoj prometnici ispred ukrtanja sa poletno-sletnom stazom,
e) na cesti kojom prometuju cestovna vozila, ispred ukrtanja sa poletno-sletnom
stazom,
f) na cesti kojom prometuju cestovna vozila, ispred ukrtanja sa stazom za voenje.
(3) Taan poloaj pozicije za ekanje treba biti odreen na nain da sprijei ulaz zrakoplova,
vozila ili drugog sredstva, u prostor:
a) koji mora biti slobodan od prepreka ili
b) u kojem se moe dogoditi ometanje radionavigacijskih ureaja.
(4) Meupoziciju za ekanje operator aerodroma moe odrediti na stazi za voenje na bilo
kojoj taki osim na poziciji za ekanje.
(5) Udaljenost izmeu sredinje linije poletno-sletne staze i:
a) povrine za ekanje, ili
b) pozicije za ekanje na stazi za voenje ispred ukrtanja sa poletno-sletnom stazom, ili
c) pozicije za ekanje na servisnoj prometnici ispred ukrtanja sa poletno-sletnom
stazom, ili
d) pozicije za ekanja na cesti ispred ukrtanja sa poletno-sletnom stazom,
biti e u skladu s vrijednostima istaknutim u tabeli 3-6 iz stava 6. ovoga lana.
(6) U sluaju kada je rije o poletno-sletnoj stazi opremljenoj sistemom za instrumentalni
precizni prilaz, udaljenost izmeu sredinje linije poletno-sletne staze i:
a) povrine za ekanje, ili
b) pozicije za ekanje na stazi za voenje ispred ukrtanja sa poletno-sletnom stazom, ili
c) pozicije za ekanje na servisnoj prometnici ispred ukrtanja sa poletno-sletnom
stazom, ili
d) pozicije za ekanja na cesti ispred ukrtanja sa poletno-sletnom stazom,
biti e takva da zrakoplov ili vozilo zaustavljeni na poziciji za ekanje ne ometaju ispravno
funkcioniranje radionavigacijskih ureaja.

Tabela 3-6. Najmanja udaljenost od sredinje linije poletno-sletne staze do povrine za
ekanje, ili pozicije ekanja na poletno-sletnoj stazi, ili pozicije ekanja na cesti

Kodni broj



41
Prilaz
poletno-sletnoj stazi 1 2 3 4
neinstrumentalni 30 m 40 m 75 m 75 m
Instrumentalni
neprecizan prilaz


40 m

40 m

75 m

75 m
Instrumentalni
precizni prilaz
kategorije I


60 m
b

60 m
b


90 m
a,b


90 m
a,b,c

Instrumentalni
precizni prilaz
kategorija II i III


-

-

90 m
a,b


90 m
a,b,c

poletno-sletna staza za
polijetanje
30 m 40 m 75 m 75 m

a
Ako je povrina za ekanje, pozicija za ekanje ili pozicija za ekanje na cesti
postavljena na nioj nadmorskoj visini u odnosu na nadmorsku visinu praga,
udaljenost od sredinje linije poletno-sletne staze moe biti manja za 5 m na svaki
metar za koji je povrina ili pozicija za ekanje na nioj nadmorskoj visini od
praga, uz uvjet da ne zadire u unutarnju prijelaznu povrinu.

b
Ako je zbog tehnikih karakteristika postavljenih navigacijskih ureaja ova
udaljenost nedovoljna, nuno ju je poveati u cilju onemoguavanja ometanja
radionavigacijskih ureaja, posebno ureaja za putanju slijetanja (glide path) i
lociranje (localizer).
c
Za poletno-sletne staze kodnog slova F, najmanja udaljenost biti e 107,5 m.


(7) Na nadmorskim visinama veim od 700 m udaljenost od 90 m, istaknuta u tabeli 3-6 za
poletno-sletnu stazu sa instrumentalnim preciznim prilazom kodnog broja 4, mora biti
poveana kako slijedi:


Nadmorska visina
Poveanje udaljenosti od sredinje linije
poletno-sletne staze kodnog broja 4 sa
instrumentalnim preciznim prilazom
od 700 m do 2.000 m Na svakih 100m visine poveanje
udaljenosti za 1 m

Od 2.000 m do 4.000 m
Poveanje udaljenosti za 13 m, te jo na
svakih 100m visine poveanje udaljenosti
za 1,5 m

Od 4.000 m do 5.000 m
Poveanje udaljenosti za 43 m, te jo na
svakih 100m visine poveanje udaljenosti
za 2 m


(8) Ako se povrina za ekanje, pozicija za ekanje ili pozicija za ekanje na cesti nalaze na
veoj nadmorskoj visini od nadmorske visine praga poletno-sletne staze kodnog broja 4 s
instrumentalnim preciznim prilazom, udaljenosti od 90 m i 107,5 m istaknute u tabeli 3-6,



42
moraju se dodatno poveati za 5 m na svaki metar visine za koji je povrina ili pozicija za
ekanje via od praga.

Glava 11
STAJANKA

lan 45.
(1) Kako bi promet zrakoplova bio siguran i bez ometanja, na zranoj luci biti e izgraena
stajanka namijenjena za prihvat i otpremu zrakoplova, iskrcaj i ukrcaj putnika, istovar i
utovar robe i pote, parkiranje i odravanje zrakoplova.
(2) (dimenzije povrine) Povrina stajanke biti e dovoljno velika za siguran promet, prihvat
i otpremu zrakoplova, kao i iskrcaj i ukrcaj putnika, istovar i utovar robe i pote, parkiranje i
odravanje zrakoplova, planiranim u prometno najoptereenijem satu reda letenja kojeg je
odobrio operator aerodroma.
(3) (nosivost povrine) Svaki dio kolnike konstrukcije stajanke biti e projektovan i
izgraen na nain da sigurno podnese zrakoplov za opsluivanje kojeg je namijenjena.
(4) Nagib kolnike konstrukcije stajanke biti e izveden na nain da:
a) na svakom dijelu kolnike konstrukcije osim onog na kojem je parkiralino mjesto,
nagib povrine bude dostatan da sprijei nakupljanje oborinskih voda,
b) na dijelu kolnike povrine na kojem je parkiralino mjesto, najvei dozvoljeni nagib
iznosi 1%.
Pri tome, izvedeni nagibi povrine kolnike konstrukcije moraju biti na svim dijelovima
maksimalno ujednaeni, ne sprjeavajui pri tome uinkovitu odvodnju oborinskih voda.
(5) Parkiralina mjesta zrakoplova moraju biti razdvojena na nain da udaljenost izmeu:
a) najisturenijih dijelova parkiranog zrakoplova i svih drugih zrakoplova, te
b) najisturenijih dijelova parkiranog zrakoplova i svih drugih objekata, bude u skladu sa
sljedeim vrijednostima:

Kodno slovo zrakoplova za
kojeg je dizajnirano
parkiralino mjesto
Najmanja sigurnosna
udaljenost

A 3 m
B 3 m
C 4,5 m
D 7,5 m
E 7,5 m
F 7,5 m

(6) Na parkiralinim mjestima zrakoplova definisanim kao nosom u (nose- in aircraft
stand), u posebnim okolnostima sigurnosne udaljenosti iz stava 5. ovog lana, mogu biti
umanjene za zrakoplove kodnog slova D, E ili F:
a) izmeu terminala i nosa zrakoplova,
b) izmeu nepominog mosta za putnike i nosa zrakoplova, te
c) izmeu objekta i nosa zrakoplova iznad onog dijela pozicije na kojem je osigurano
navoenje po azimutu koritenjem sistema za vizualno navoenje zrakoplova na
aviomost.
(7) Operator aerodroma mora:
a) odrediti parkiralino mjesto izoliranog zrakoplova, ili kada to zbog objektivnih
okolnosti nije mogue, uz suglasnost Direkcije,
b) pismenim putem upoznati odgovorne u aerodromskom kontrolnom tornju s



43
podrujem ili podrujima koja su prikladna za parkiranje zrakoplova za koji je:
- poznato ili se vjeruje da je predmet nezakonitog ometanja, ili
- koji iz drugih razloga treba izolirati od uobiajenih aktivnosti na aerodromu.

(8) Izolirano parkiralino mjesto za zrakoplov biti e smijeteno na najveoj moguoj
udaljenosti, ali nikada manjoj od 100 m od drugih parkiralinih mjesta, zgrada i drugih
objekata, ili javnih povrina itd.
(9) Izolirano parkiralino mjesto ne smije biti postavljeno iznad podzemnih instalacija kao
to su plin, gorivo za zrakoplove, te koliko je mogue iznad elektrinih ili
telekomunikacijskih kablova i antena.

lan 46.
(Povrina za odleivanje/zatitu od zaleivanja zrakoplova)
(1) Povrina za odleivanje/zatitu od zaleivanja zrakoplova biti e osigurana na zranim
lukama gdje se oekuje nastajanje uslovazaleivanja. Povrinu za odleivanje/zatitu od
zaleivanja zrakoplova ini:
a) unutranji prostor za parkiranje zrakoplova u cilju podvrgavanja tretmanu
odleivanja i zatite od zaleivanja, te
b) vanjski prostor za kretanje dviju ili vie mobilnih jedinica s opremom za uklanjanje i
sprjeavanje stvaranja leda.
(2) Dimenzije povrine za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda na zrakoplovu biti e
jednake parkirnom prostoru potrebnom za zrakoplov koji zahtijeva najvie prostora u danoj
kategoriji, s dodanih najmanje 3,8 m slobodnog kolnika oko zrakoplova (namijenjenog
kretanju vozila za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda).
(3) Pri izboru i opremanju lokacije povrine za odleivanje, operator zrane luke uzeti e u
obzir:
a) uestalost i broj planiranih operacija zrakoplova, te
b) vrijeme djelovanja sredstva za sprjeavanje stvaranja leda, kako bi sredstvo za
sprjeavanje leda bilo (jo uvijek) djelotvorno na kraju vonje zrakoplova po zemlji,
u vrijeme zalijetanja i polijetanja.
(4) Povrina za odleivanje/zatitu od zaleivanja zrakoplova iz stava 3. biti e osigurane na:
a) parkiralinim mjestima zrakoplova, ili
b) odreenim udaljenim podrujima uzdu staze za voenje do poletno-sletne staze
namijenjene za polijetanje,
pod uvjetom da je na raspolaganju odgovarajui sistem zatite podzemnih voda od
zagaivanja kojim se prikuplja i sigurno uklanja viak tekuine koja se koristi za uklanjanje i
sprjeavanje stvaranja leda na zrakoplovu.
(5) U uvjetima kada:
a) nije sigurno da li e primjenjeno sredstvo za odleivanje biti djelotvorno i za vrijeme
polijetanja zrakoplova, ili
b) u sluaju promjenjivih vremenskih uvjeta, kada se uzdu rute za voenje zrakoplova
po zemlji do poletno-sletne staze za polijetanje oekuje smrzavanje ili zapusi snijega,
operator aerodroma odrediti e kao nadomjesnu udaljenu povrinu za odleivanje/zatitu od
zaleivanja zrakoplova na stazi za voenje, u dijelu koji je dovoljno blizu pragu poletno-
sletne staze.
(6) Kako bi se sprijeilo ometanje radio navigacijskih ureaja, udaljena povrina za
odleivanje/zatitu od zaleivanja zrakoplova ne smije probijati povrine ogranienja
prepreka, definisanim u dijelu etvrtom ovog Pravilnika. Pri tome, udaljena povrina za
odleivanje/zatitu od zaleivanja zrakoplova biti e jasno vidljiva iz aerodromskog



44
kontrolnog tornja kako bi se tretiranom zrakoplovu mogla dati na vrijeme dozvola za
polijetanje.
(7) Broj potrebnih povrina za odleivanje/zatitu od zaleivanja zrakoplova, operator
aerodroma odrediti e na osnovu:
a) meteorolokih uvjeta,
b) tipova zrakoplova koje je potrebno tretirati,
c) metode nanoenja tekuine za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda,
d) tipa i zapremine opreme za nanoenje koja se koristi, te
e) uestalosti operacija polijetanja.
(8) Na kolnikoj konstrukciji povrine za odleivanje/zatitu od zaleivanja zrakoplova biti
e predvien odgovarajui nagib u cilju:
a) osiguranja zadovoljavajue odvodnje s povrine, te
b) prikupljanja sve preostale koliine tekuine za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja
leda, koja se slijeva sa zrakoplova.
Najvei uzduni nagib kolnike konstrukcije povrine za odleivanje/zatitu od zaleivanja
zrakoplova biti e to je mogue manji, a najvei dozvoljeni popreni nagib iznosi 1 %.
(9) Svaki dio kolnike konstrukcije povrine za odleivanje biti e projektovan i izgraen na
nain da sigurno podnese zrakoplov za odleivanje kojeg je namijenjena.
(10) Sigurnosne udaljenosti povrine za odleivanje zrakoplova odreene su u skladu sa
stavkom 6. ovoga lana. Gdje je udaljena povrina za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda
na zrakoplovu smijetena na ili uz stazu za voenje, operator zrane luke osigurati e
najmanju udaljenost definisanu u stupcu 11 tabele 3-5 iz lana 39. ovog Pravilnika.
(11) U cilju:
a) sprjeavanja mijeanja oborinskih voda i sredstva za odleivanje, te u skladu sa tim
b) zagaivanja podzemnih voda, tamo gdje se provode aktivnosti uklanjanja i
sprjeavanja stvaranja leda na zrakoplovu, operator aerodroma planirati e
povrinsku odvodnju na nain da se odvojeno prikuplja sredstvo za odleivanje koje
otjee.



Slika 3-4. Najmanja sigurnosna udaljenost povrine za odleivanje zrakoplova




Staza za voenje
Minimalna udaljenost razdvajanja
(vidi 3.15.10 i tablica 3-1, stubac 11)
Oznaka prijelazne pozicije za
ekanje
Stajanka za uklanjanje i spreavanje leda



45





DIO ETVRTI - OGRANIENJE I UKLANJANJE PREPREKA

lan 47.
(Povrine ogranienja prepreka)
(1) Kako bi se osigurao najvei stepen sigurnosti zranog prometa te sprijeilo zatvaranje
aerodroma zbog prisutnosti prepreka opasnih po sigurnost zranog prometa, zrani prostor
oko aerodroma biti e slobodan od prepreka.
(2) Povrine ogranienja prepreka iz stava 1. ovog lana kojima je odreena najvea visina
prirodnih i umjetnih prepreka u prostoru oko aerodroma, definisane su kako slijedi:
a) vanjska horizontalna povrina,
b) konusna povrina,
c) unutranja horizontalna povrina,
d) prilazna povrina,
e) unutranja prilazna povrina,
f) prijelazne povrine,
g) unutranje prijelazne povrine,
h) povrina prekinutog slijetanja,
i) uzletna povrina.
lan 48.
(Vanjska horizontalna povrina)
(1) Vanjska horizontalna povrina prua se od vanjske ivice konusne povrine prema van u
radijusu od 10.000 m.
(2) Vanjski ivica vanjske horizontalne povrine protee se u radijusu od 15.000 m od
geometrijskog sredita poletno-sletne staze.
(3) Visina vanjske horizontalne povrine je 150 m iznad zemlje.

lan 49.
(Konusna povrina)
(1) Konusna povrina ima nagib prema gore i prema van, u odnosu na ivicu unutranje
horizontalne povrine.
(2) Granice konusne povrine su:
a) donja ivica koji se poklapa s ivicom unutranje horizontalne povrine, te
b) gornja ivica koja je postavljena na odreenoj visini iznad unutranje horizontalne
povrine.
(3) Nagib konusne povrine mjeri se u vertikalnoj ravnini okomitoj na ivicu unutranje
horizontalne povrine.

lan 50.
(Unutranja horizontalna povrina)
(1) Unutranja horizontalna povrina je dio horizontalne ravnine iznad aerodroma i sadraja
koji ga okruuju. Oblik unutranje horizontalne povrine ne mora nuno biti kruni.
(2) Polumjer vanjskih granica unutranje horizontalne povrine mjeri se od referentne take
aerodroma, ili od veeg broja taaka definisanih kao referentne.
(3) Visina unutranje horizontalne povrine mjeri se iznad referentne visine utvrene za tu
namjenu.



46





lan 51.
(Prilazna povrina)
(1) Prilazna povrina je:
a) dio kose ravnine s padom prema pragu poletno-sletne staze, ili je
b) kombinacija ravnina koje prethode pragu.
(2) Granice prilazne povrine su:
a) unutranja ivica odreene duine, vodoravan i okomit na produenu os poletno-sletne
staze, postavljen na odreenoj udaljenosti ispred praga,
b) dvije bone strane koje poinju na krajevima unutranje ivice i koje linerarno
divergiraju od produene osi poletno-sletne staze, te
c) vanjskih ivica koji je paralelan s unutranjim ivicom.
(3) Gornje prilazne povrine su razliite kada se koristi bono poravnanje, poravnanje ili
zakrivljeni prilaz, naroito kada je rije o dvije strane koje kreu iz krajeva unutranje ivice i
koje se jednakomjerno granaju u odreenom stepenu od produene osi bonog poravnanja,
poravnanja ili zakrivljene prilazne staze.
(4) Visina unutranjeg ivica biti e jednaka visini sredinje take praga poletno-sletne staze.
(5) Nagib(i) na prilaznoj povrini mjere se u vertikalnoj ravnini koja sadri os poletno-sletne
staze.

lan 52.
(Unutranja prilazna povrina)
1) Unutranja prilazna povrina je pravougaoni dio prilazne povrine postavljen neposredno
ispred praga.
(2) Granice unutranje prilazne povrine su:
a) unutranja ivica koji se poklapa s poloajem unutranjeg ivica prilazne povrine, ali
koji ima svoju odreenu duinu,
b) dvije strane koje poinju na kraju unutranjeg ivica i koje se pruaju paralelno s
vertikalnom ravninom kroz produljenu os poletno-sletne staze i
c) vanjski ivica koji je paralelan s unutranjim ivicom.

lan 53.
(Prijelazne povrine)
(1) Prijelazne povrine su sloene povrine uz bone ivicaove osnovne staze i uz dio stranice
prilazne povrine, koje imaju nagib prema gore i prema van do unutranje horizontalne
povrine.




47

Slika 4-1 Povrine ogranienja prepreka

Konusna
Prijelazna
Prilazna
Prilazna Odletna
Unutarnja prilazna Osnovna staza
Unutarnja horizontalna
Konusna
Odletna
Prilazna
Unutarnja horizontalna,
Konusna
Prijelazna
Prijelazna
Prilazna
Unutarnja horizontalna
Konusna
Unutarnja prilazna



48

Slika 4-2 Povrine ogranienja prepreka: unutranja prilazna, unutranja prijelazna i
povrina prekinutog slijetanja

(2) Granice prijelaznih povrina su:
a) donji ivica koji poinje na spoju stranice prilaznih povrina s unutarnjom
horizontalnom povrinom i koji se prua uz ivica prilaznih povrina do unutranjeg
ivica tih povrina i od tog mjesta uzdu ivica osnovne staze poletno-sletne staze,
paralelno sa osi poletno-sletne staze, te
b) gornji ivica koji je postavljen u ravnini unutranje horizontalne povrine.
(3) Visina donjeg ivica prijelaznih povrina biti e:
a) uzdu ivica prilaznih povrina jednaka visini prilaznih povrina u toj taki i
b) uzdu osnovne staze jednako visini najblie take osi poletno-sletne staze ili
njezinog produetka.
(4) Ako je visina donjeg ivica prijelaznih povrina uzdu osnovne staze jednaka visini
najblie take osi poletno sletne staze ili njenog produetka, tada e prijelazne povrine uz
osnovnu stazu biti :
a) zakrivljene ukoliko je profil poletno-sletne staze zakrivljen, odnosno
b) ravne ukoliko je profil poletno-sletne staze pravolinijski.
Ukrtanje prijelaznih povrina s unutarnjom horizontalnom povrinom biti e takoer
zakrivljeno ili pravolinijsko ovisno o profilu poletno-sletne staze.

B
A Povrina
prekinutog,
slijetanja
Unutarnja prilazna
Unutarnja prijelazna
B
Povrina
prekinutog
slijetanja Unutarnja prijelazna
Presjek A-A
Unutarnja horizontalna Unutarnja prijelazna
Povrina
prekinutog
slijetanja /
Presjek B-B



49
(5) Nagib prijelaznih povrina mjeri se u vertikalnoj ravnini pod pravim uglom na os poletno-
sletne staze.

lan 54.
(Unutranje prijelazne povrine)
(1) Unutranje prijelazne povrine su sline prijelaznim povrinama, ali su postavljene blie
poletno-sletnoj stazi. Unutranje prijelazne povrine su kontrolne povrine ogranienja
prepreka za zgrade, navigacijske ureaje, zrakoplove i druga vozila koja moraju biti blizu
poletno-sletne staze. U skladu sa tim, unutranje prijelazne povrine ne smije naruavati nita
osim lomljivih objekata.
(2) Granice unutranjih prijelaznih povrina su:
a) donja granica koja poinje na zavretku unutranjih prilaznih povrina i prua se dolje
uzdu ivica unutranjih prilaznih povrina do unutranjeg ivica tih povrina, uzdu
osnovne staze paralelno sa osi poletno-sletne staze do unutranjeg ivica povrine
prekinutog slijetanja, uz ivica povrine prekinutog slijetanja do take gdje se ivica
spaja s unutranjom horizontalnom povrinom, te
b) gornji ivica postavljen u ravnini unutranje horizontalne povrine.
(3) Visina donje ivice se prostire:
a) uzdu strane unutranjih prilaznih povrina i povrine prekinutog slijetanja jednaka
je visini tih povrina i
b) uzdu osnovne staze jednaka je visini najblie take na osi poletno-sletne staze ili
njenog produetka.
(4) Ako je visina donje ivice uzdu osnovne staze jednaka visini najblie take na osi poletno-
sletne staze ili njenog produetka, unutranje prijelazne povrine uz osnovnu stazu su:
a) zakrivljene ukoliko je profil poletno-sletne staze zakrivljen, odnosno
b) ravne ukoliko je profil poletno-sletne staze pravolinijski.
Ukrtanje unutranjih prijelaznih povrina s unutarnjom horizontalnom povrinom takoer je
zakrivljeno ili pravolinijsko ovisno o profilu poletno-sletne staze.
(5) Nagib unutranjih prijelaznih povrina mjeri se u vertikalnoj ravnini pod pravim uglom
do osi poletno-sletne staze.

lan 55.
(Povrina prekinutog slijetanja)
(1) Povrina prekinutog slijetanja je kosa ravnina postavljena na odreenoj udaljenosti iza
praga, a protee se izmeu unutranje prijelazne povrine.
(2) Granice povrine prekinutog slijetanja su:
a) unutranji ivica koji je vodoravan i okomit na os poletno-sletne staze, a nalazi se na
odreenoj udaljenosti iza praga,
b) dva bona ivica koja poinju na krajevima unutranjeg ivica i koji linearno
divergiraju pod odreenim uglom od vertikalne ravnine kroz os poletno-sletne staze
te
c) vanjski ivica koji je paralelan s unutranjim ivicom koji se nalazi u ravnini unutranje
horizontalne povrine.
(3) Visina unutranje ivice jednaka je visini osi poletno-sletne staze na mjestu unutranje
ivice.
(4) Nagib povrine prekinutog slijetanja mjeri se u vertikalnoj ravnini koja sadri os poletno-
sletne staze.

lan 56.
(Odletna povrina)



50
(1) Odletna povrina je kosa ravnina ili druga odreena povrina iza zavretka poletno-sletne
staze ili istine.
(2) Granice odletne povrine su:
a) unutranje ivice koja je vodoravan i okomit na os poletno-sletne staze, postavljen na
odreenoj udaljenosti od kraja poletno-sletne staze ili kraja istine, ukoliko takva
postoji, i ija duinaprelazi utvrenu udaljenost,
b) dve bone ivice koje poinju od krajeva unutranjee ivice, te linearno divergiraju pod
odreenim uglom od putanje polijetanja do postizanja konane irine, te nastavljaju
dalje paralelno do vanjske ivice odletne povrine, te
c) vanjski ivica koji je vodoravan i okomit na putanju polijetanja.
(3) Visina unutranje ivice jednaka je:
a) najvioj taki produene osi poletno-sletne staze izmeu kraja poletno-sletne staze i
unutranjeg ivica, ili
b) najvioj taki na zemlji po osi istine, u uvjetima kada postoji istina.
(4) U sluaju pravolinijske putanje leta prilikom polijetanja, nagib odletne povrine mjeri se
u vertikalnoj ravnini koja prolazi kroz os poletno-sletne staze.
(5) U sluaju putanje sa zaokretom, odletna povrina je sloena povrina koja sadri
horizontalne normale na svoju sredinjicu, a nagib sredinjice je isti kao i kod pravolinijskog
polijetanja.

lan 57.
(Zahtjevi u pogledu ogranienja prepreka prema broju koda i opremljenosti
poletno-sletne staze)
(1) Zahtjevi u pogledu povrina ogranienja prepreka utvreni su na temelju:
a) namjene poletno-sletne staze (polijetanje i/ili slijetanje), te
b) njenom opremljenou sistemima za navoenje zrakoplova u prilazu.
(2) U sluaju kada se operacije slijetanja i polijetanja zrakoplova izvode na oba praga
poletno-sletne staze, mjerodavna je ona povrina ogranienja prepreka koja ima stroe
zahtjeve.

lan 58.
(Poletno-sletne staze za neinstrumentalni prilaz)
(1) Povrine ogranienja prepreka utvrene za neinstrumentalnu poletno-sletnu stazu su kako
slijedi:
a) konusna povrina,
b) unutranja horizontalna povrina,
c) prilazna povrina i
d) prijelazne povrine.
(2) Visine i nagibi povrina ne smiju biti vei, a njihove ostale dimenzije ne smiju biti manje
od onih navedenih u tabeli 4-1.
(3) Novi objekti ili dogradnja postojeih nisu dozvoljeni iznad prilazne i prijelazne povrine,
osim na osnovu aeronautike studije i uz suglasnost Direkcije, kojom se dokazuje da e novi
objekt ili nadogradnja postojeeg objekta biti zaklonjeni drugim postojeim objektom koji se
ne moe ukloniti.
(4) Novi objekti ili dogradnja postojeih objekata nisu dozvoljeni iznad konusne povrine i
unutranje horizontalne povrine, osim na osnovu aeronautike studije, uz suglasnost
Direkcije, kojom se dokazuje da:
a) e novi objekt ili dogradnja biti zaklonjeni drugim postojeim objektom koji se ne
moe ukloniti, ili
b) da objekt nee negativno utjecati na sigurnost i redovitost operacija zrakoplova.



51
(5) Postojei objekti kojih je visina iznad bilo koje od povrina navedenih u stavu 1. ovog
lana, moraju se ukloniti, osim ako se aeronautikom studijom , uz suglasnost Direkcije,
dokae da je:
a) objekt zaklonjen nekim drugim objektom koji se ne moe ukloniti, ili da
b) objekt nee negativno utjecati na sigurnost i redovitost operacija zrakoplova.
(6) Ako je planom razvoja aerodroma planirana izgradnja nove poletno-sletne staze, pri
izgradnji novih ili dogradnji postojeih objekata, operator aerodroma mora u obzir uzeti stroe
zahtjeve koji se odnose na povrine ogranienja prepreka.

lan 59.
(Poletno-sletne staze sa instrumentalnim neprezicnim prilazom)
(1) Povrine ogranienja prepreka za poletno-sletnu stazu sa instrumentalnim nepreciznim
prilazom su kako slijedi:
a) konusna povrina,
b) unutranja horizontalna povrina,
c) prilazna povrina, te
d) prijelazne povrine.
(2) Visine i nagibi povrina ne smiju biti vei, a njihove ostale dimenzije ne smiju biti manje
od onih koje su utvrene u tabeli 4-1, osim u sluaju horizontalnog dijela prilazne povrine iz
stava 3. ovog lana.
(3) Prilazna povrina biti e horizontalna iza take u kojoj 2,5% nagib sijee:
a) horizontalnu ravninu 150 m iznad visine praga, ili
b) horizontalnu ravninu koja prolazi kroz vrh bilo kojeg objekta koji odreuje apsolutnu
visinu nadvisivanja prepreka (OCA/H), ve prema tome koja je via.
(4) Novi objekti ili dogradnja postojeih nisu dozvoljeni iznad prilazne povrine unutar 3 000
m od unutranje ivice, te iznad prijelazne povrine, osim ako se aeronautikom studijom , uz
suglasnost Direkcije, dokae da e novi objekt ili dogradnja postojeeg biti zaklonjeni drugim
postojeim objektom koji se ne moe ukloniti.

Tabela 4-1. Dimenzije i nagibi povrina ogranienja prepreka staze za slijetanje

STAZE ZA SLIJETANJE

KLASIFIKACIJA STAZA

Instr. precizni prilaz kat.

Neinstrumentalne Instr. neprecizni prilaz I II ili III
Povrina i
dimenzije
a

Kodni broj Kodni broj Kodni broj Kodni broj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) (10) (11)
KONUSNA
Nagib 5% 5 % 5% 5% 5% 5% 5% 5% 5 % 5%
Visina 35m 55m 75m 100m 60m 75m 100m 60m 100m 100m

UNUTRANJA
HORIZONTALNA

Visina 45m 45m 45m 45m 45m 45m 45m 45m 45m 45m
Radijus 2000 m 2500m 4000m 4000m 3500m 4000m 4000m 3500m 4000m 4000m

UNUTRANJA
PRILAZNA

irina - - - - - - - 90m 120m
e
120m
e

Udaljenost od praga - - - - - - - 60m 60m 60m
Duina - - - - - - - 900m 900m 900m
Nagib - - - - - - - 2,5 % 2% 2%




52
PRILAZNA
Duinaunutranjeg
ivica
60m 80m 150m 150m 150m 300m 300m 150m 300m 300m
Udaljenost od praga 30m 60m 60m 60m 60m 60m 60m 60m 60m 60m
Divergencija (svaka
strana)
10 % 10 % 10 % 10 % 15 % 15 % 15 % 15 % 15 % 15 %
Prva sekcija
Duina 1600m 2500m 3000m 3000m 2500m 3000m 3000m 3000m 3000m 3000m
Nagib 5 % 4% 3,33 % 2,5 % 3,33 % 2 % 2 % 2,5 % 2 % 2 %
Druga sekcija
Duina - - - - - 3600m
b
3600 m
b
12000m 3600 m
b
3600 m
b

Nagib - - - - - 2,5% 2,5 % 3 % 2,5 % 2,5 %
Horizontalna sekcija
Duina - - - - - 8400 m
b
8400 m
b
8400 m
b
8400 m
b
8400 m
b

Ukupna duina - - - - - 15000m 15000m 15000m 15000m 15000m

PRIJELAZNA
Nagib 20 % 20 % 14,3 % 14,3% 20% 14,3% 14,3 % 14,3 % 14,3 % 14,3 %

UNUTRANJA
PRIJELAZNA

Nagib - - - - - - - 40% 33,3% 33,3%
KLASIFIKACIJA STAZA

Instr. precizni prilaz kat.

Neinstrumentalne Instr. neprecizni prilaz I II ili III
Povrina i
dimenzije
a

Broj koda Broj koda Broj koda Broj koda
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) (10) (11)
POVRINA
PREKINUTOG
SLIJETANJA

Duinaunutranjeg
ivica
- - - - - - - 90m 120m
e
120m
e

Udaljenost od praga

- - - - - - -
c
1800m
d
1800m
d

Divergencija (svaka
strana)
- - - - - - - 10% 10% 10%
Nagib - - - - - - - 4% 3,33% 3,33%

a. Sve dimenzije su mjerene horizontalno osim ukoliko nije drukije utvreno.
b. Varijabilna duina
c. Udaljenost do kraja osnovne staze ili
d. do kraja poletno-sletne staze, ve prema tome to je krae.
e. Gdje je slovo koda F (stupac 3 tabele 1-1), irina se poveava na 155 m. Za informacije o zrakoplovima kodnog slova F, koji su opremljeni
digitalnom avionikom koja omoguuje naredbama za upravljanje odravanje uspostavljenog pravca tokom manevra kruenja, vidi Kruno 301
Novi vei zrakoplovi Povreda zone bez prepreka: Operativne mjere i aeronautika studija.

(5) Novi objekti ili dogradnja postojeih nisu doputeni iznad konusne povrine i unutranje
horizontalne povrine, osim ako se aeronautikom studijom , uz suglasnost Direkcije, dokae
da e novi objekt ili dogradnja postojeeg biti zaklonjeni drugim postojeim objektom koji se
ne moe ukloniti.
(6) Postojei objekti iznad bilo koje od povrina odreenih u stavu 1. ovog lana moraju biti
uklonjeni, osim ako se aeronautikom studijom , uz suglasnost Direkcije, dokae da je:
a) objekt zaklonjen nekim drugim objektom koji se ne moe ukloniti, ili da
b) objekt nee negativno utjecati na sigurnost i redovitost operacija zrakoplova.

lan 60.
(Poletno-sletne staze opremljene sistemom za instrumentalni precizni prilaz)
(1) Povrine ogranienja prepreka za poletno-sletnu stazu opremljenu sistemom za
instrumentalni precizni prilaz kategorije I (ILS CAT I) su kako slijedi:
a) konusna povrina,
b) unutranja horizontalna povrina,



53
c) prilazna povrina,
d) prijelazne povrine,
e) unutranja prilazna povrina,
f) unutranje prijelazne povrine i
g) povrina prekinutog slijetanja.

lan 61.
(Poletno-sletne staze opremljene sistemom za instrumentalni precizni prilaz kategorije II i
III)
(1) Za poletno-sletnu stazu opremljenu sistemom za instrumentalni precizni prilaz kategorije
II i III (ILS CAT II i III), povrine ogranienja prepreka su kako slijedi:
a) konusna povrina,
b) unutranja horizontalna povrina,
c) prilazna povrina,
d) unutranja prilazna povrina,
e) prijelazne povrine,
f) unutranje prijelazne povrine i
g) povrina prekinutog slijetanja.
2) Visine i nagibi povrina ne smiju biti vei, a njihove dimenzije ne smiju biti manje od onih
navedenih u tabeli 4-1, osim u sluaju horizontalnog dijela prilazne povrine (vidi stav 3 ovog
lana).
3) Prilazna povrina biti e horizontalna iza take u kojoj 2,5 % nagib sijee:
a) horizontalnu ravninu 150 m iznad visine praga ili
b) horizontalnu ravninu koja prolazi kroz vrh bilo kojeg objekta koji utjee na
ogranienje povrina bez prepreka, ve prema tome koje je vie.
(4) Nepokretni objekti nisu dozvoljeni iznad unutranje prilazne povrine, unutranje
prijelazne povrine ili povrine prekinutog slijetanja, osim lomljivih objekata koji radi svoje
funkcije moraju biti postavljeni na osnovnoj stazi. Pokretni objekti nisu dozvoljeni iznad tih
povrina za vrijeme koritenja staze za operaciju slijetanja zrakoplova.
(5) Novi objekti ili dogradnja postojeih nisu dozvoljeni iznad prilazne povrine i prijelazne
povrine osim ako se aeronautikom studijom, uz suglasnost Direkcije, dokae da e novi
objekt ili dogradnja postojeeg biti zaklonjeni drugim postojeim objektom koji se ne moe
ukloniti.
(6) Novi objekti ili dogradnja postojeih nisu dozvoljeni iznad konusne povrine i unutranje
horizontalne povrine osim ako se aeronautikom studijom, uz suglasnost Direkcije, dokae
da je:
a) objekt zaklonjen nekim drugim objektom koji se ne moe ukloniti, ili da
b) objekt nee negativno utjecati na sigurnost i redovitost operacija zrakoplova.
(7) Postojei objekti iznad prilazne povrine, prijelazne povrine, konusne povrine i
unutranje horizontalne povrine moraju biti uklonjeni, osim ako se aeronautikom studijom ,
uz suglasnost Direkcije, dokae da je:
a) objekt zaklonjen nekim drugim objektom koji se ne moe ukloniti, ili da
b) objekt nee negativno utjecati na sigurnost i redovitost operacija zrakoplova.

lan 62.
(Staze za polijetanje)
(1) Staza za polijetanje mora imati odletnu povrinu.
(2) Dimenzije odletne povrine ne smiju biti manje od dimenzija utvrenih u tabeli 4-2, osim
u sluaju gdje je takva manja duinausklaena s vaeim procedurama voenja zrakoplova u
odletu, koje je odobrila Direkcija.



54
(3) Ako je nagib naveden u tabeli 4-2 potrebno smanjiti zbog operativnih karakteristika
zrakoplova koji koriste poletno-sletnu stazu, obvezno je provesti odgovarajue prilagodbe u
duini odletne povrine, kako bi se osigurala sigurnost leta zrakoplova do visine od 300 m.
Tabela 4-2 Dimenzije i nagibi povrina ogranienja prepreka

STAZE ZA POLIJETANJE

Povrine i dimenzije
a
Kodni broj

1 2 3 ili 4
(1) (2) (3) (4)
ODLETNA POVRINA
Duina unutranjih ivica 60 m 80 m 180 m
Udaljenost od zavretka poletno-sletne staze
b
30 m 60 m 60 m
Divergencija (svaka strana) 10 % 10% 12,5%
Konana irina 380 m 580 m 1. 200 m
1. 800 m
c
Duina 1. 600 m 2. 500 m 15. 000 m
Nagib 5% 4% 2%
d

a. Sve dimenzije su mjerene horizontalno osim ukoliko nije drukije navedeno.

b. Povrina uspona za polijetanje poinje na kraju istine ukoliko duinaslobodnog podruja prelazi
navedenu udaljenost.

c. 1 800 m kad namijenjena staza ukljuuje promjene pravaca vee od 15 za operacije voene s IMC,
VMC po noi.

d. Vidi stavke (5) i (6) ovog lana

(4) Novi objekti ili dogradnja postojeih nisu dozvoljeni iznad odletne povrine, osim ako se
aeronautikom studijom, uz suglasnost Direkcije, dokae da e novi objekt ili dogradnja
postojeeg biti zaklonjeni drugim postojeim objektom koji se ne moe ukloniti.
(5) Ukoliko postojei objekti ne prodiru kroz odletnu povrinu s nagibom od 2% (1:50), nove
objekte treba ograniiti do nagiba od 1,6% (1:62,5).
(6) Postojei objekti koji se pruaju iznad odletne povrine moraju biti uklonjeni osim ako se
aeronautikom studijom, uz suglasnost Direkcije, dokae da je:
a) objekt zaklonjen nekim drugim objektom koji se ne moe ukloniti, ili da
b) objekt nee negativno utjecati na sigurnost i redovitost operacija zrakoplova.

lan 63.
(Objekti izvan povrina ogranienja prepreka)
(1) Za sve nove objekte koji se planiraju graditi u radijusu od 15 km oko aerodrom, a kojih je
planirana visina:
a) 30 m iznad zemljena kojem se planiraju graditi, i
b) 150 m iznad nadmorske visine aerodroma (u radijusu koje je planirana gradnja),
obvezna je suglasnost Direkcije, utemeljena na upuenom zahtjevu za suglasnost, te
(uz zahtjev) dostaviti slijedeu dokumentaciju:
- memorandum sa adresom, broj predmeta, telefon i kontakt osoba,
- namjena i vrsta objekta,
- geodetska podloga ovjerena od ovlatene geodetske organizacije
- lista krajnih i najviih taaka na objektu sa podacima o koordinatama i nadmorskoj
visini. Koordinate objekta (geografska irina i geografska duina) predstaviti u



55
dravnom geodetskom sistemu (Gauss-Krugerova projekciji) izraene kaopravougle
koordinate (y,x) a nadmorsku visinu (z) krajnih i najznaajnijih najviih
taaka na objektu izraziti u metrima (cifra zaokruena sa dvije decimale) izdata od
ovlatene geodetske organizacije
- ira situacija sa ucrtanom lokacijom objekata,
- izgled objekata i njegov vertikalni presjek sa podacima o relativnoj visini u odnosu
na teren
- drugi podaci u zavisnosti od vrste i namjene objekta neophodni za utvrivanje
uticaja lokacije objekta na sigurnost zranog prometa, kategorija parcele,
katastarska opina, nadlena opina...).
kojom se dokazuje da je:
- objekt zaklonjen nekim drugim objektom koji se ne moe ukloniti, ili da
- objekt nee negativno utjecati na sigurnost i redovitost operacija vazduhoplova.
(2) Objekti moraju biti oznaeni i osvijetljeni, osim ako je objekat osvijetljen svjetlima za
oznaavanje prepreka visokog intenziteta danju.



56





57


lan 64.
(Ostali objekti)
(1) Objekti koji ne probijaju prilaznu ili odletnu povrinu ogranienja prepreka, ali zbog
svojih karakteristika mogu negativno utjecati na optimalni smijetaj ili uinkovitost vizualnih
ili nevizualnih navigacijskih sredstava, moraju se ukloniti, ukoliko je to izvedivo.
(2) Svaki objekt u granicama unutranjih horizontalnih i konusnih povrina, za koji
Direkcija na osnovu priloene dokumentacije procijeni da moe ugroziti sigurnost
zrakoplova:
a) u podruju kretanja na zemlji, ili
b) u prostoru leta u zraku, smatrat e se preprekom i potrebno ga je ukloniti ako je to
mogue.

DIO PETI - VIZUALNA SREDSTVA ZA NAVIGACIJU

Glava 1
Pokazivai i ureaji za signalizaciju

lan 65.
(Pokaziva pravaca vjetra)
(1) Aerodrom e biti opremljen s najmanje jednim pokazivaem pravaca vjetra.
(2) Pokaziva pravaca vjetra e biti postavljen na nain da na njega ne utjeu poremeaji u
zraku, uzrokovani objektima u blizini, te tako da je vidljiv:
a) iz zrakoplova u letu, i
b) na operativnoj povrini za kretanje zrakoplova.
(3) Pokaziva pravaca vjetra e biti sainjen od platna ili drugog materijala jednake vrstoe,
u obliku krnjeg konusa, duine od najmanje 3,6 m i promjera na irem kraju od najmanje 0,9
m. Biti e izveden na nain da daje jasni prikaz pravaca i opi prikaz brzine povrinskog
vjetra. Obavezne boje pokazivaa pravaca povrinskog vjetra su crvena (ili naranasta) i
bijela, rasporeene u pet naizmjenino poredanih traka, uz uvjet da prva i posljednja traka
budu crvene (ili naranaste) boje, tako da isti bude jasno vidljiv u odnosu na pozadinu, s
visine od najmanje 300 m.
(4) Lokacija najmanje jednog pokazivaa pravaca vjetra biti e posebno oznaena krunom
trakom bijele boje, promjera 15 m i irine od minimalno 1,2 m. Sredite krune trake biti e
nosiva konstrukcija pokazivaa pravaca vjetra.
(5) Pokaziva pravaca vjetra biti e osvijetljen, kako bi bio jasno vidljiv u nonim uvjetima.

lan 66.
(Pokaziva pravaca slijetanja)
(1) Pokaziva pravaca slijetanja biti e postavljen na letjelitu tako da bude jasno vidljiv.
(2) Pokaziva pravaca slijetanja biti e u obliku slova T. Njegov oblik i najmanje dimenzije
biti e izvedeni na nain kako je to prikazano na slici 5-1. Boja pokazivaa pravaca slijetanja
biti e bijela ili naranasta, u zavisnosti od toga koja je od te dvije boje u jaem kontrastu u
odnosu na podlogu.
(3) Na letjelitima oinenim za letenje u nonim uvjetima, pokaziva pravaca slijetanja bit
e:
a) osvijetljen bijelim svjetlom, ili
b) omeen bijelim svjetlima.



58

Slika 5-1. Pokaziva pravaca slijetanja

lan 67.
(Signalna svjetiljka)
(1) Signalna svjetiljka biti e osigurana na aerodromskom kontrolnom tornju kontroliranog
aerodroma.
(2) Signalna svjetiljka mora imati mogunost odailjati crveni, zeleni i bijeli svjetlosni signal:
a) prema potrebi runo usmjerena prema bilo kojem cilju, i
b) dajui svjetlosni signal u bilo kojoj pojedinanoj boji, nakon kojeg slijedi signal u
dvije preostale boje.
(3) Signalna svjetiljka mora omoguiti prijenos poruke u bilo kojoj od tri boje, primjenom
Morseovog koda, najmanjom brzinom od etiri rijei po minuti.
(4) Signalna svjetiljka biti e izvedena na nain da irenje snopa svjetlosti ne bude manje od
1, niti vee od 3, sa zanemarivim svjetlom iza 3. Najmanji intenzitet obojenog svjetla biti
e 6.000 cd.

lan 68.
(Signalne ploe i signalno podruje)
(1) Signalno podruje biti e smjeteno tako da bude vidljivo iz svih uglova azimuta iznad
ugla od 10 iznad horizontale kada se promatra s visine od 300 m.
(2) Signalno podruje biti e ravna horizontalna povrina od najmanje 9 m
2
. Boja signalnog
podruja mora biti odabrana tako da bude u jasnom kontrastu s bojama signalnih ploa koje
se koriste, s bijelim ivicom od najmanje 0,3 m irine.

Glava 2
OZNAKE NA KOLNIKU OPERATIVNE POVRINE

lan 69.
(Prekidanje horizontalnih oznaka poletno-sletne staze)
(1) Na ukrtanju dvije (ili vie) poletno-sletnih staza horizontalne oznake moraju biti
izvedene na nain kako slijedi:
a) na kolniku glavne poletno-sletne staze, osim oznaka ivica poletno-sletne staze moraju
biti prikazane sve druge horizontalne oznake,
b) na kolniku glavne poletno-sletne staze, oznaka njenog ivica bit e prekinuta na
ukrtanju, a nastavljena neposredno iza ukrtanja,
c) na kolniku jedne ili vie sekundarnih poletno-sletnih staza horizontalne oznake moraju
biti prekinute.




59
(2) Obvezni redoslijed poletno-sletnih staza prema vanosti, a s obzirom na obvezu
postavljanja oznaka, je kako slijedi:
a) poletno-sletna staza opremljena sistemom za instrumentalan precizan prilaz,
b) poletno-sletna staza opremljena sistemom za instrumentalan neprecizan prilaz, te
c) neinstrumentalna poletno-sletna staza.
(3)Na ukrtanju poletno-sletne staze i staze za voenje, horizontalne oznake moraju biti
izvedene na nain kako slijedi:
a) na kolniku poletno-sletne staze, osim oznaka ivica poletno-sletne staze moraju biti
prikazane sve druge horizontalne oznake,
b) na kolniku poletno-sletne staze, oznaka njenog ivica bit e prekinuta na ukrtanju sa
stazom za voenje, a nastavljena neposredno iza ukrtanja,
c) horizontalne oznake staze za voenje moraju biti prekinute na ukrtanju sa poletno-
sletnom stazom.

lan 70.
(Boja i uoljivost)
(1) Sve horizontalne oznake na kolniku poletno-sletne staze moraju biti bijele boje.
(2) Na svijetlijoj zemljanoj kolnikoj povrini poletno-sletne staze, horizontalne oznake
moraju biti uokvirene crnom bojom.
(3) Pri postavljanju horizontalnih oznaka na kolniku poletno-sletne staze, obvezno je
koritenje boja kojih su svojstva takva da nee bitno umanjiti koeficijent trenja kolnike
povrine.
(4) Horizontalne oznake na kolniku staze za voenje, kao i na okretitima zrakoplova, moraju
biti ute boje.
(5) Na stajanci za zrakoplove:
a) linije za navoenje zrakoplova na parkiralino mjesto,
b) linije koje slue za izvoenje zrakoplova sa pozicije, te
c) oznake parkiralinog mjesta, moraju biti ute boje.
(6) Sve druge horizontalne oznake na stajanci, koje se postavljaju u cilju unapreenja
sigurnosti prometa, ne smiju biti ute boje.
(7) U cilju maksimalnog poveanja vidljivosti horizontalnih oznaka, na aerodromu oinenom
za operacije zrakoplova u nonim uvjetima sve horizontalne oznake na kolniku operativne
povrine moraju biti izvedene koritenjem reflektirajuih materijala.
(8) Staze za voenje koje nemaju kolniku konstrukciju moraju biti obiljeene s
horizontalnim oznakama predvienim za staze za voenje s kolnikom konstrukcijom.

lan 71.
(Oznaka poletno-sletne staze)
(1) Oznaka poletno-sletne staze biti e postavljena na pragu poletno-sletne staze sa ili bez
kolnike konstrukcije.
(2) Oznaka poletno-sletne staze biti e postavljena na pragu kako je prikazano na slici 5-2.
(3) Ako je prag poletno-sletne staze pomaknut od kraja poletno-sletne staze, oznaka poletno-
sletne staze biti e postavljena za zrakoplove koji polijeu.
(4) Oznaku poletno-sletne staze ini:
a) dvoznamenkasti broj na pojedinanoj poletno-sletnoj stazi i na onim poletno-sletnim
stazama koje nisu paralelne,
b) dvoznamenkasti broj i slovo na paralelnim poletno-sletnim stazama.
(5) Na pojedinanoj poletno-sletnoj stazi, te u sluaju dvije i tri paralelne poletno-sletne
staze, dvoznamenkasti broj e biti cijeli broj, najblii jednoj desetini magnetskog sjevera



60
(North), promatrano iz pravaca prilaza zrakoplova. Kod etiri ili vie paralelnih poletno-
sletnih staza:
a) jedan par susjednih poletno-sletnih staza biti e numeriran do najblie jedne desetine
magnetskog azimuta,
b) drugi par susjednih poletno-sletnih staza biti e numeriran do sljedee najblie jedne
desetine magnetskog azimuta.
Kada se primjenom navedenog pravila dobije jednoznamenkasti broj, ispred njega se mora
dodati nula. Razlika izmeu brojeva na dva kraja iste staze biti e 18.
(6) U sluaju paralelnih poletno-sletnih staza, kojih oznake ine dvoznamenkasti broj i slovo,
promatrano iz pravca prilaza s lijeva na desno, nain odreivanja slova je kako slijedi:
a) za dvije paralelne poletno-sletne staze: L R,
b) za tri paralelne poletno-sletne staze: L C R,
c) za etiri paralelne poletno-sletne staze : L R L R,
d) za pet paralelnih poletno-sletnih staza: L C R L R ili L R L C
R, te
e) za est paralelnih poletno-sletnih staza: L C R L C R.


Slika 5-2. Oznake poletno-sletne staze, sredinje linije i praga

(7) Oblik i veliina brojki i slova moraju biti u skladu sa onim prikazanim na slici 5-3, osim
u sluaju kada je oznaka poletno-sletne staze ukljuena u oznaku praga (slika 5-2. C): tada
dimenzije brojki i slova moraju biti vee kako bi se na odgovarajui nain popunila praznina
izmeu traka koje ine oznaku praga.




61

Slika 5-3. Oblik i veliina brojki i slova koji ine oznaku poletno-sletne staze









62
lan 72.
(Oznaka sredinje linije poletno-sletne staze)
(1) Oznaka sredinje linije poletno-sletne staze bit e izvedena na poletno-sletnoj stazi s
kolnikom konstrukcijom.
(2) Oznaka sredinje linije poletno-sletne staze bit e izvedena uzdu osi poletno-sletne staze,
izmeu oznaka poletno-sletne staze, kako je to prikazano na slici 5-2.
(3) Oznaku sredinje linije poletno-sletne staze ini isprekidana linija kod koje je duina
pojedine trake i razmaka koji slijedi neposredno poslije trake minimalno 50m, a maksimalno
75m. Pri tome e duina svake trake biti:
a) jednaka duini razmaka, ili
b) 30 m, ve prema tome koja je duinavea.
(4) Najmanja irina trake sredinje linije poletno-sletne staze definisana je na nain kako
slijedi:
a) 0,90 m na poletno-sletnim stazama opremljenim sistemom za instrumentalni precizni
prilaz kategorije II i III,
b) 0,45 m na poletno-sletnim stazama opremljenim sistemom za:
- instrumentalni precizni prilaz kategorije I, te
- instrumentalni neprecizni prilaz gdje je broj koda poletno-sletne staze 3 ili 4,
c) 0,30 m na poletno-sletnim stazama:
- opremljenim sistemom za instrumentalni neprecizni prilaz gdje je kodni broj
poletno-sletne staze 1 ili 2, te na
- neinstrumentalnim poletno-sletnim stazama.

lan 73.
(Oznaka praga poletno-sletne staze)
(1) Oznaka praga biti e izvedena na pragu:
a) asfaltirane poletno-sletne staze opremljene sistemom za instrumentalni precizni
prilaz,
b) neinstrumentalne asfaltirane poletno-sletne staze:
- gdje je broj koda 3 ili 4, te
- kada se poletno-sletna staza koristi za operacije zrakoplova u meunarodnom
komercijalnom zranom prometu.
(2) Tamo gdje je to mogue, oznaka praga biti e izvedena i na poletno-sletnim stazama bez
kolnike konstrukcije.
(3) Poetak traka koje ine oznaku praga biti e na udaljenosti od 6 m od praga.
(4) Oznaku praga poletno-sletne staze ine uzdune trake jednakih dimenzija, postavljene
simetrino oko sredinje linije poletno-sletne staze, kako je prikazano na slici 5-2: (A) i (B),
za poletno-sletnu stazu irine 45 m. Broj traka biti e u skladu sa irinom poletno-sletne
staze, na nain kako slijedi:
irina
poletno-sletne staze
Broj traka
koje ine oznaku praga
18 m 4
23 m 6
30 m 8
45 m 12
60 m 16

(5) Broj traka koje ine oznaku praga nuno je razliit od onog iz stava (4) ovog lana u
sluaju kada je na:
a) poletno-sletnim stazama opremljenim sistemom za instrumentalni precizni prilaz, ili



63
b) neinstrumentalnim poletno-sletnim stazama irine 45 m irine i vie, oznaka praga
izvedena na nain kako je to prikazano na slici 5-2 (C).

(6) Trake koje ine oznaku praga, proteu se bono do:
a) 3 m od ivica poletno-sletne staze ili do
b) udaljenosti od 27 m na obje strane od sredinje linije poletno-sletne staze, ve prema
tome to rezultira manjom bonom udaljenou.
Tamo gdje je oznaka poletno-sletne staze postavljena unutar oznake praga, moraju biti
izvedene najmanje tri trake na svakoj strani od sredinje linije poletno-sletne staze.
Ako je oznaka poletno-sletne staze postavljena iznad oznake praga, trake koje ine oznaku
praga moraju se bez prekida protezati irinom poletno-sletne staze.
(7) Najmanja duinatraka iznosi 30 m, a irina 1,80 m. Meusobni razmak izmeu traka
iznosi 1,80 m, osim u sluaju kada se oznaka praga neprekinuto prua irinom poletno-sletne
staze (oznaka staze iznad oznake praga) pa razmak izmeu dvije trake najblie sredinjoj liniji
(lijevo i desno od sredinje linije) iznosi 3,60 m.
Tamo gdje je oznaka poletno-sletne staze ukljuena u oznaku praga, razmak izmeu dviju
traka najbliih oznaci poletno-sletne staze (lijevo i desno od nje) iznositi e 22,5 m.
(8) Tamo gdje je prag pomaknut od krajnjeg ivica poletno-sletne staze ili tamo gdje ivica
poletno-sletne staze nije poravnat sa sredinjom linijom poletno-sletne staze, oznaci praga
biti e dodana poprena traka na nain prikazan na slici 5-4(B). Najmanja irina poprene
trake iznosi 1,80 m.
(9) Tamo gdje je prag poletno-sletne staze trajno pomaknut, dodat e se strelice na dijelu
poletno-sletne staze ispred praga, promatrano iz pravca prilaza zrakoplova, kako je to
prikazano na slici 5-4 (B).
(10) U sluaju kada je prag poletno-sletne staze privremeno pomaknut s uobiajenog poloaja,
za razdoblje due od 90 dana, prag e biti oznaen na nain kako je prikazano na slici 5-4
(A) ili 5-4 (B). Pri tome:
a) osim oznake sredinje linije poletno-sletne staze, sve druge oznake ispred
pomaknutog praga moraju biti zatamnjene, a
b) trake koje ine sredinju liniju u dijelu poletno-sletne staze ispred privremeno
pomaknutog praga, biti e izmijenjene u oznaku strelica.
(11) U sluaju kada je prag poletno-sletne staze privremeno pomaknut s uobiajenog poloaja
za razdoblje do 90 dana, umjesto bojanja tih oznaka na kolniku poletno-sletne staze dovoljno
je koristiti oznaivae u obliku i boji oznaka pomaknutog praga.
(12) U sluaju kada je dio kolnika poletno-sletne staze ispred pomaknutog praga neprikladan
za kretanje zrakoplova, operator aerodroma e postaviti oznaku zatvorenosti na nain kako je
to opisano lanu 159. ovog Pravilnika.




64

Slika 5-4. Oznake pomaknutog praga

lan 74.
(Oznaka ciljne take na poletno-sletnoj stazi)
(1) Oznaka ciljne take biti e osigurana na svakom kraju prilaza asfaltirane poletno-sletne
staze, opremljene sistemom za instrumentalni precizni prilaz kodnog broja 1, 2, 3 ili 4.
(2) Oznaka ciljne take biti e osigurana na svakom kraju prilaza asfaltirane
neinstrumentalne poletno-sletne staze kodnog broja 3 ili 4.
(3) Najmanja udaljenost poetka oznake ciljne take od praga poletno-sletne staze biti e u
skladu sa vrijednostima istaknutim u tabeli 5-1.
(4) Na poletno-sletnim stazama opremljenim sa vizualnim sistemom pokazatelja prilaznog
nagiba, poetak oznake ciljne take biti e usklaen s poetkom vizualnog prilaznog nagiba.
(5) Oznaka ciljne take sastoji se od dvije uoljive trake. Dimenzije traka i boni razmaci
izmeu unutranjih strana moraju biti u skladu s vrijednostima istaknutim u tabeli 5-1.
(6) Ako je na kolniku poletno-sletne staze ulinijana oznaka zone dodira s kolnikom, boni
razmak izmeu oznaka ciljne take mora biti isti kao i kod oznake zone dodira s kolnikom.

Tabela 5-1 Lokacija i dimenzije oznake ciljne take

Raspoloiva duinaza slijetanje
Lokacija i dimenzije Manje od 800
m
800 m do 1.199,99
m
1 200 m do
2.399,99 m
2 .400 m i vie
(1) (2) (3) (4) (5)
Udaljenost od praga do
poetka oznake
150 m 250 m 300 m 400 m
Duinatrake
a
30-45 m 30-45 m 45-60 m 45-60 m
irina trake 4 m 6 m 6-10 m
b
6-10 m
b


Privremeno
pomaknuti
prag -
m min.
Pomaknuti
prag
Priblino
Veliina strelice
kao na crteu "A"
Poetak.
PSS-a
Poetak
PSS-a
B - Privremeno ili stalno
pomaknuti prag
A- Privremeno pomaknuti prag



65
Boni razmak izmeu
unutranjih strana traka
6 m
c
9 m
c
18-22,5 m 18-22,5 m
a. Vea duinatraka oznake ciljne take primjenjuje se na poletno-sletnim stazama na kojima se zbog lokalnih
uslova(meteorolokih i drugih) zahtijeva poveana uoljivost.
b. Boni razmaci mogu varirati unutar navedenih granica kako bi kontaminacija oznake ostatcima guma bila
najmanja.
c. Ove su vrijednosti izvedene s obzirom na razmak izmeu vanjskih tokova glavnog stajnog trapa, koji je
element 2 referentnog koda aerodroma u dijelu 1, tabeli 1-1.

lan 75.
(Oznaka podruja dodira na poletno-sletnoj stazi)
(Touchdown zone marking)
(1) Oznaka podruja dodira biti e izvedena na poletno-sletnoj stazi s kolnikom
konstrukcijom:
a) kodnog broja 2, 3 i 4, opremljenoj sistemom za instrumentalni precizni prilaz, te
b) kodnog broja 3 i 4 koja je:
- opremljena sistemom za instrumentalni neprecizni prilaz, ili
- namijenjena za neinstrumentalni prilaz.
(2) Oznaka podruja dodira sastoji se od parova pravougaonika simetrino rasporeenih oko
sredinje linije poletno-sletne staze. Obvezni broj parova pravougaonika oznake podruja
dodira prikazan je u tabeli 5-2, a zavisi od:
a) raspoloive udaljenosti za slijetanje, te
b) udaljenosti izmeu pragova poletno-sletne staze u sluaju kada se oznaka podruja
dodira mora izvesti za oba pravca prilaza poletno-sletnoj stazi.

Tabela 5-2 Obvezni broj parova pravougaonika oznake podruja dodira
Raspoloiva udaljenost za slijetanje
ili udaljenost izmeu pragova
Obvezni broj parova
oznake podruja dodira
do 899,99 m 1
od 900 m do 1.199,99 m 2
od 1.200 m do 1.499,99 m 3
od 1.500 m do 2.399,99 m 4
2.400 m ili vie 6
(3) Oznaka podruja dodira odgovarati e bilo kojem od uzoraka prikazanih na slici 5-5.
Najmanje dimenzije pravougaonika oznake podruja dodira su kako slijedi:
a) za oblik prikazan na slici 5-5 (A): duina 22,5 m, a irina 3 m,
b) za oblik prikazan na slici 5-5 (B), duina22,5 m, irina 1,8 m, te s meusobnim
razmakom od 1,5 m.
Boni razmak izmeu unutranjih strana pravougaonika bit e jednak onom na oznaci ciljne
take gdje je oznaka ciljne take raspoloiva. Tamo gdje oznaka ciljne take nije raspoloiva,
boni razmak izmeu unutranjih strana pravougaonika odgovarat e bonom razmaku
utvrenom za oznaku ciljne take u tabeli 5-1 (stupci 2, 3, 4 ili 5, kako je prikladno).




66

Slika 5-5. Oznake ciljne take i podruja dodira na poletno-sletnoj stazi duine 2 400 m

(4) Parovi pravougaonika oznake podruja dodira biti e izvedeni na uzdunim razmacima
od 150 m poevi od praga poletno-sletne staze.
(5) Parovi pravougaonika oznake podruja dodira koji se dijelom ili u cijelosti poklapaju sa
izvedenom oznakom ciljne take ili su postavljeni na udaljenosti od 50 m od oznake ciljne
take, briu se iz uzorka.
(6) Na poletno-sletnoj stazi kodnog broja 2, opremljenoj sistemom za instrumentalni
neprecizni prilaz bit e osiguran dodatni par pravougaonika oznake podruja dodira na
udaljenosti od 150 m iza poetka oznake ciljne take.




67
lan 76.
(Oznaka ivica poletno-sletne staze)
(1) Na poletno-sletnoj stazi s kolnikom konstrukcijom, opremljenoj sistemom za
instrumentalni precizni prilaz, biti e osigurana oznaka ivica poletno-sletne staze.
(2) Na poletno-sletnoj stazi s kolnikom konstrukcijom, koja je:
a) neinstrumentalna, ili
b) opremljena sistemom za instrumentalni neprecizni prilaz,
oznaka ivica poletno-sletne staze biti e osigurana izmeu pragova poletno-sletne staze u
sluaju kada ne postoji kontrast izmeu:
- ivica i ramena poletno-sletne staze ili
- ivica poletno-sletne staze i terena koji je okruuje.
(3) Oznaku ivica poletno-sletne staze ine dvije trake izvedene na nain da se jedna traka
prua duinom svakog ivica poletno-sletne staze, pri emu se:
a) na poletno-sletnoj stazi irine do 60 m, vanjski ivica trake poklapa sa ivicom poletno-
sletne staze, a
b) na poletno-sletnoj stazi irine vee 60 m, trake se pruaju na udaljenosti od 30 m od
sredinje linije poletno-sletne staze.
(4) Na poletno-sletnoj stazi sa izvedenim okretitem, traka koja oznaava ivica poletno-
sletne staze nastavlja se pruati izmeu poletno-sletne staze i okretita.
(5) irina oznake ivica poletno-sletne staze iznosi:
a) 0,9 m za poletno-sletne staze irine 30 m i vie,
b) 0,45 m za poletno-sletne staze irine do 29,99 m.

lan 77.
(Oznaka sredinje linije staze za voenje)
(1) Izvedena na nain da se osigura neprekinuto navoenje zrakoplova od sredinje linije
poletno-sletne staze do parkiralinog mjesta, oznaka sredinje linije staze za voenje biti e
istaknuta na:
a) kolnikoj konstrukciji prilazne staze za voenje,
b) povrini za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda na zrakoplovu, te
c) stajanci kodnog broja 1, 2, 3 i 4.
(2) Oznaka sredinje linije staze za voenje biti e izvedena na kolnikoj konstrukciji
poletno-sletne staze ako je poletno-sletna staza dio standardne rute vonje zrakoplova po
zemlji, te ako:
a) na poletno-sletnoj stazi nema oznake sredinje linije, ili
b) gdje se oznaka sredinje linije staze za voenje ne poklapa sa sredinjom linijom
poletno-sletne staze.
(3) Na svim ukrtanjima staza za voenje i poletno-sletne staze, u neposrednoj blizini oznake
pozicije za ekanje (slika 5-6 oblik A), nuno je dodatno istaknuti oznaku sredinje linije
staze za voenje na nain da se dodaju jo dvije paralelne linije duine:
a) 45 m, ili
b) do sljedee oznake pozicije za ekanje,
mjereno od oznake pozicije za ekanje, u pravcu kretanja od poletno-sletne staze (slika 5-7).
(4) Sredinja linija staze za voenje biti e izvedena po osi staze za voenje na njenom
ravnom dijelu. Na zavoju staze za voenje, oznaka sredinje linije e se nastaviti iz ravnog
dijela na nain da bude na jednakoj udaljenosti od vanjskog ivica zavoja.
(5) Na raskriju staze za voenje s poletno-sletnom stazom, gdje staza za voenje slui kao
izlaz s poletno-sletne staze, oznaka sredinje linije staze za voenje biti e izvedena kao
zakrivljena linija koja se prua sve do oznake sredinje linije poletno-sletne staze, kako je to
prikazano na slikama 5-6 i 5-21. Mjereno od take dodira dviju linija, oznaka sredinje linije



68
staze za voenje prua se paralelno s oznakom sredinje linije poletno-sletne staze na
najmanjoj udaljenosti od:
a) 60 m na poletno-sletnim stazama kodnog broja 3 i 4, te
b) 30 m na poletno-sletnim stazama kodnog broja 1 i 2.
(6) Oznaka sredinje linije staze za voenje izvodi se kao puna linija najmanje irine 0,15 m,
osim na mjestima gdje se kria s:
a) oznakom pozicije za ekanje, ili
b) oznakom meupozicije za ekanje, kako je prikazano na slici 5-6.


Slika 5-6. Oznake staze za voenje (prikazano s osnovnim oznakama poletno-sletne staze)



69

Slika 5-7. Dodatno istaknuta oznaka sredinje linije staze za voenje

lan 78.
(Oznaka okretita)
(1) Na poletno-sletnoj stazi na kojoj je izgraeno okretite, oznaka okretita postavlja se u
cilju kontinuiranog voenja zrakoplova u zaokretu od 180
0
te njegovom poravnanju sa
sredinjom linijom poletno-sletne staze.
(2) Oznaku okretita ini zakrivljena linija koja se prua od sredinje linije poletno-sletne
staze u pravcu okretita. Radijus zakrivljene linije usklaen je s:
a) manevarskim karakteristikama zrakoplova kojem je najvei razmak izmeu nosnog
stajnog trapa i geometrijskog sredita glavnog stajnog trapa, a kojem je okretite
namijenjeno, te
b) uobiajenim brzinama kojima ti zrakoplovi voze po zemlji.
Najvei ugao pod kojim se oznaka okretita kria sa sredinjom linijom poletno-sletne staze
iznosi 30
0
.
(3) Oznaka okretita vodi zrakoplov tako da je, prije take zaokreta od 180
0,
zrakoplovu
osigurana ravna dionica vonje po zemlji. Ravni dio oznake okretita je paralelan s vanjskim
ivicom okretita.
(4) Oblik zakrivljene linije koja zrakoplov vodi u zaokretu od 180
0
usklaena je sa najveim
uglom upravljanja nosnim tokom zrakoplova koji iznosi 45
0
.
(5) Oznaka okretita se prua paralelno sa sredinjom linijom poletno-sletne staze najmanjom
duinom od:
a) 60 m na poletno-sletnim stazama kodnog broja 3 ili 4, te
b) 30 m na poletno-sletnim stazama kodnog broja 1 ili 2.

(6) Oznaka okretita oblikovana je tako da je, u trenutku dok se pilotska kabina zrakoplova
nalazi iznad oznake okretita, najmanji razmak izmeu vanjskog tokova glavnog stajnog



70
trapa zrakoplova i ivica okretita jednak vrijednostima istaknutim u tabeli 3-2 ovog
Pravilnika.
(7) irina linije koja ini oznaku okretita iznosi 0,15 m i izvodi se neprekinutom punom
linijom ute boje.

lan 79.
(Oznaka pozicije za ekanje)
(1) Oznaka pozicije za ekanje izvodi se na stazi za voenje, ispred ukrtanja sa poletno-
sletnom stazom, na mjestu gdje se zrakoplov zaustavlja nosnim kotaem, ekajui na dozvolu
za izlazak na poletno-sletnu stazu.
(2) Na ukrtanju staze za voenje i:
a) neinstrumentalne poletno-sletne staze,
b) poletno-sletne staze opremljene sistemom za instrumentalni neprecizni prilaz, i
c) staze za polijetanje, oznaka pozicije za ekanje izvodi se na nain kako je prikazano
na slici 5-6, oblik A.
(3) Kada je na ukrtanju staze za voenje i poletno-sletne staze opremljene sistemom za
instrumentalni precizni prilaz kategorije I, II ili III izvedena samo jedna pozicija za ekanje,
njen oblik je istovjetan obliku A na slici 5-6.
(4) Kada je ukrtanju staze za voenje i poletno-sletne staze opremljene sistemom za
instrumentalni precizni prilaz kategorije I, II ili III izvedeno vie (dvije ili tri) pozicija za
ekanje, oznaka pozicije za ekanje koja je najblia poletno-sletnoj stazi izvodi se na nain
kako je prikazano na slici 5-6, oblik A, a sve druge oznake pozicija za ekanje koje su
udaljenije od poletno-sletne staze, izvode se na nain kako je prikazano na slici 5-6, oblik B.
(5) Oblik oznake pozicije za ekanje izvedene u skladu sa lankom 44. stavkom 6. ovog
Pravilnika, istovjetan je obliku A prikazanom na slici 5-6.
(6) Tamo gdje je potrebna vea uoljivost pozicije za ekanje, oznaka pozicije za ekanje se
izvodi na nain kako je prikazano na slici 5-8, oblik A ili oblik B, ve prema tome to je
prikladnije.
(7) Ako se oznaka pozicije za ekanje oblika B nalazi na povrini na kojoj bi joj duinabila
vea od 60 m, pojam CAT II ili CAT III, oznaava se na kolnikoj povrini, na krajevima
oznake pozicije za ekanje, te u jednakim razmacima od najvie 45 m izmeu uzastopnih
oznaka. Najmanja veliina slova iznosi 1,8 m, a postavljaju se na najveoj udaljenosti od 0,9
m od oznake pozicije za ekanje.
(8) Oznaka pozicije za ekanje izvedena na ukrtanju poletno-sletnih staza, postavlja se
okomito na sredinju liniju poletno-sletne staze koja ini dio standardne rute za voenje
zrakoplova po zemlji. Oblik te oznake istovjetan je u obliku prikazanom na slici 5-8, oblik A.




71

Slika 5.8. Oznake pozicije za ekanje

lan 80.
(Oznaka meupozicije za ekanje)
(1) Oznaku meupozicije za ekanje treba istaknuti na izlaznoj granici udaljene povrine za
uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda, koja se nalazi uz stazu za voenje.
(2) Ako se oznaka meupozicije za ekanje nalazi na ukrtanju dviju staza za voenje sa
kolnikom konstrukcijom, ta oznaka e biti postavljena na kolniku staze za voenje na nain
da je dovoljno udaljena od bliega ivica staze za voenje s kojom se kria, kako bi se postigao
siguran razmak izmeu zrakoplova koji voze po tim stazama za voenje.
(3) Preka za zaustavljanje ili svjetlameupozicije za ekanje, postavljeni na ili pored staze za
voenje, biti e usklaeni s izvedenom horizontalnom oznakom meupozicije za ekanje.
(4) Najmanja udaljenost izmeu:
a) oznake meupozicije za ekanje izvedene na izlaznoj granici udaljene povrine za
uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda, te
b) sredinje linije pridruene staze za voenje, mora biti u skladu s udaljenostima
istaknutim u tabeli 3-1, stupcu 11 ovog Pravilnika.
(5) Oznaku meupozicije za ekanje ini jedna isprekidana linija, kako je to prikazano na slici
5-6.

lan 81.
(Oznaka kontrolne take aerodroma za ureaj VOR)
(1) Tamo gdje je izvedena, kontrolna taka aerodroma za ureaj VOR oznaena je oznakom
VOR kontrolne take aerodroma.
(2) Oznaka VOR kontrolne take aerodroma mora imati sredite na mjestu na kojemu se
zrakoplov parkira, kako bi se osigurao kvalitetan i kontinuiran prijam VOR signala.
(3) Oznaka VOR kontrolne take aerodroma sastoji se od pune linije irine 0,15 m u obliku
krunice promjera 6 m (slika 5-9 (A)).
(4) Gdje je potrebno da se zrakoplov usmjeri u odreenom pravcu (azimutu), izvodi se linija
sa zavretkom u obliku strelice, koja se prua promjerom, kroz sredite krunice, u traenom



72
pravcu (azimutu), u duini od 6 m, mjereno od vanjskog ivica krunice. irina linije je 0,15 m
(slika 5-9 (B)).
(5) Oznaka VOR kontrolne take aerodroma je bijele boje, omeena crnom bojom kako bi se
postigao maksimalan kontrast u odnosu na kolniku podlogu.


Slika 5-9. Oznaka VOR kontrolne take aerodroma

lan 82.
(Oznaka parkiralinog mjesta zrakoplova)
(1) Oznake parkiralinog mjesta zrakoplova izvode se na stajanci sa kolnikom
konstrukcijom, na:
a) pozicijama odreenim za parkiranje zrakoplova, te
b) povrini za odleivanje/zatitu od zaleivanja zrakoplova.
(2) Oznake parkiralinog mjesta zrakoplova izvedene na:
a) stajanci sa kolnikom konstrukcijom, na parkiralinim mjestima, te
b) povrini za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda,
osigurati e sigurnosne udaljenosti izmeu najisturenijih dijelova zrakoplova na nain
definisan u lanu 45. stavu 5. ovog Pravilnika uz uvjet da tokom ulaska zrakoplova na
poziciju njegov nosni kota slijedi liniju uvoenja zrakoplova na poziciju.
(3) Oznake parkiralinog mjesta zrakoplova sadre sljedee elemente:
a) identifikacijski naziv pozicije,
b) liniju uvoenja,
c) liniju skretanja,
d) oznaku za zaokret,
e) oznaku za poravnanje,
f) liniju zaustavljanja, te
g) liniju izvoenja zrakoplova sa pozicije.
(4) Uz liniju uvoenja se izvodi identifikacijski naziv parkiralinog mjesta zrakoplova (slovo
i/ili broj), na kratkoj udaljenosti od poetka te linije. Veliina identifikacijskog naziva
parkiralinog mjesta biti e dostatna kako bi identifikacijski naziv bio jasno uoljiv iz pilotske
kabine zrakoplova koji ulazi na tu poziciju.
(5) Tamo gdje su u cilju fleksibilnijeg koritenja stajanke izvedena dva ili vie skupova
identifikacijskih naziva parkiralinog mjesta zrakoplova, postavljeni jedan iznad drugog,
zbog ega je:

A. - BEZ STRELICE PRAVCA B. - SA STRELICOM PRAVCA
Napomena. - Strelice za pravac moraju biti stavljene na raspolaganje samo u
sluaju da se zrakoplov mora usmjeriti u odreenom pravcu



73
a) pilotu teko utvrditi koju e oznaku parkiralinog mjesta slijediti, ili je
b) ugroena sigurnost zrakoplova u sluaju kretanja u pravcu pogrenog identifikacijskog
naziva, identifikacijskom nazivu parkiralinog mjesta e se dodati identifikacijski tip
zrakoplova kojima je pojedini skup oznaka namijenjen.
(6) Linije uvoenja, skretanja i izvoenja zrakoplova sa pozicije izvode se punom linijom
najmanje irine 0,15 m. Tamo gdje je iznad oznake pozicije postavljeno dva ili vie skupova
identifikacijskih naziva pozicije, linije uvoenja, skretanja i izvoenja za najzahtjevniji
zrakoplov izvode se punom linijom, a za sve ostale, manje zahtijevne zrakoplove,
isprekidanom linijom.
(7) Zakrivljeni dijelovi linije uvoenja, skretanja i izvoenja imaju polumjere primjerene
najzahtjevnijem tipu zrakoplova, za kojeg su iste namijenjene.
(8) Ako je kretanje zrakoplova predvieno samo u jednom pravcu, na linije uvoenja i
izvoenja zrakoplova sa pozicije dodaju se strelice koje pokazuju obvezni pravac kretanja
zrakoplova.
(9) Oznaka zaokreta (promjene pravaca) mora biti izvedena pod pravim uglom u odnosu na
liniju uvoenja, s lijeve strane (strane pilota) u poetnoj taki obveznog zaokreta.
Najmanja duina oznake zaokreta iznosi 6 m, a najmanja irina 0,15 m. Oznaci zaokreta se
dodaje strelica obveznog pravaca zaokreta.
(10) Tamo gdje je potrebno osigurati vie od jedne oznake za zaokret i/ili vie linija
zaustavljanja, sve oznake zaokreta i sve linije zaustavljanja biti e posebno oznaene
(kodirane).
(11) Oznaka za poravnanje postavlja se na nain da se poklapa s produenom osi zrakoplova
na navedenoj parkiralinom mjestu, te da je vidljiva pilotu tokom zavrnog dijela postupka
parkiranja. Najmanja irina oznake za poravnavanje iznosi 0,15 m.
(12) Linija zaustavljanja postavlja se pod pravim uglom u odnosu na oznaku za poravnanje, s
lijeve strane (strane pilota) na planiranoj taki zaustavljanja. Njena najmanja duinaiznosi 6
m, a najmanja irina 0,15 m.

lan 83.
(Sigurnosne linije na stajanci)
(1) Sigurnosne linije na stajanci izvode se na stajanci s kolnikom konstrukcijom u skladu sa
zahtjevima definisanim u prometno-tehnolokom rjeenju, te sadrajima na zemlji.
(2) Sigurnosne linije na stajanci izvode se na ivici povrina namijenjenih za kretanje i
boravak vozila, te druge opreme koja se koristi za prihvat i otpremu zrakoplova, a u cilju
njihovog sigurnog odvajanja od zrakoplova.
(3) U skladu sa prometno-tehnolokim rjeenjem, sigurnosne linije na stajanci, pored ostalih,
sadre i dodatne elemente kao na primjer:
a) linije za oznaavanje slobodnog prostora do vrha krila,
b) granine linije servisnih prometnica, i slino.
(4) Sigurnosna linija na stajanci izvodi se kao puna linija najmanje irine 0,10 m.

lan 84.
(Oznaka mjesta ekanja na servisnoj prometnici)
(1) Oznaka mjesta ekanja na servisnoj prometnici izvodi se na svim ukrtanjima servisnih
prometnica sa:
a) poletno-sletnom stazom,
b) stazom za voenje, te
c) linijom za voenje zrakoplova u kretanju po zemlji, izvedenom na stajanci za
zrakoplove.



74
(2) Oznaka mjesta ekanja na servisnoj prometnici izvodi se na kolniku servisne prometnice,
na mjestu za ekanje.
(3) Oznaka mjesta ekanja na servisnoj prometnici prikazana je na slici 5-10.


Slika 5-10. Oznaka mjesta ekanja na servisnoj prometnici

lan 85.
(Oznake naredbi)
(1) Na mjestima na kojima nije praktino postaviti vertikalni znak naredbe, kako je to
definisano u lanu 123. stavu 4. ovog Pravilnika, na kolnikoj povrini staze za voenje
izvodi se (horizontalna) oznaka naredbe.
(2) Na stazama za voenje neposredno ispred oznake pozicije za ekanje, u cilju dodatnog
upozorenja, uz oznaku naredbe, kako je to prikazano na slici 5-11, izvest e se i oznaka
naredbe Stop prikazana na slici 5-10 (A).
(3) Oznaka naredbe na stazama za voenje kodnog slova A, B, C ili D izvodi se na kolnikoj
povrini na nain da je jednako rasporeena oko njezine sredinje linije, kako je to prikazano
na slici 5-11 (A). Najmanja udaljenost izmeu najblie ivice te oznake i ivica oznake pozicije
za ekanje, ili ivica oznake sredinje linije staze za voenje, iznosi 1 m.
(4) Oznaka naredbe na stazama za voenje kodnog slova E ili F izvodi se s obje strane
sredinje linije staze za voenje, kako je to prikazano na slici 5-11 (B). Najmanja udaljenost
izmeu najblie ivice te oznake i oznake pozicije za ekanje, ili oznake sredinje linije staze
za voenje, iznosi 1 m.
(5) Osim u sluajevima kada operacije zrakoplova to zahtijevaju, oznake naredbe ne izvode se
na kolnikoj povrini poletno-sletnih staza.
(6) Oznaku naredbe ini natpis bijele boje na crvenoj pozadini. Izuzev kod oznake NO
ENTRY, taj natpis mora sadravati istu informaciju kao i pridrueni znak naredbe.
(7) Oznaka naredbe NO ENTRY sastoji se od natpisa bijele boje s tekstom NO ENTRY
na crvenoj pozadini.
(8) U cilju maksimalnog kontrasta izmeu oznake naredbe i kolnike povrine, oznaka
naredbe ima izveden ivica:
a) bijele boje na asfaltnoj povrini, ili
b) crne boje na betonskoj povrini.
(9) Visina natpisa (pojedinih slova) oznake naredbe iznosi:
a) 4 m na stazama za voenje kodnog slova C, D, E ili F, ili
b) 2 m na stazama za voenje kodnog slova A ili B.
(10) Pozadina oznake naredbe ima oblik pravougaonika i prua se minimalno 0,5 m lateralno i
vertikalno od krajeva natpisa.




75

Slika 5-11. Oznake naredbi

lan 86.
(Oznake obavijesti)
(1) Na mjestima na kojima nije praktino postaviti vertikalni znak obavijesti, kako je to
definisano u lanu 123. stavu 4. ovog Pravilnika), na kolnikoj povrini staze za voenje
izvodi se (horizontalna) oznaka obavijesti.
(2) Na mjestima gdje je postavljen vertikalni informativni znak, u ravnini sa njim, na
kolnikoj povrini se izvodi oznaka obavijesti.
(3) Sve oznake obavijesti (lokacija/pravac) izvode se na mjestima:
a) prije i poslije sloenih ukrtanja staza za voenje, te
b) na mjestima na kojima operativno iskustvo pokazuje da postavljanje oznake lokacije
staze za voenje doprinosi:
- kvalitetnijoj orijentaciji posade zrakoplova, i
- veoj sigurnosti zrakoplova u kretanju po zemlji.
(4) Oznaka obavijesti o lokaciji izvodi se u pravilnim razmacima na kolnikoj povrini staza
za voenje vee duine (na primjer: staze za voenje paralelne s poletno-sletnom stazom).
(5) Oznaka obavijesti izvodi se na mjestima gdje je to potrebno, na kolnikoj povrini:
a) staze za voenje, ili
b) stajanke, na nain da bude jasno vidljiva iz pilotske kabine zrakoplova koji prilazi.
(6) Oznaku obavijesti ini:
a) natpis ute boje na crnoj pozadini, kada zamjenjuje ili nadopunjuje znak za lokaciju,
b) natpis crne boje na utoj pozadini, kada zamjenjuje ili nadopunjuje znak za pravac ili
odredite.
(7) U cilju maksimalnog kontrasta izmeu pozadine oznake i kolnike povrine, oznaka
obavijesti sadri jo :
a) obrub crne boje ako su natpisi crne boje, i
b) obrub ute boje ako su natpisi ute boje.

4m - staze za voenje C.D,E. ili
F ,2m - staze za voenje A ili B
A- Staze za voenje kodnog slova A, B, C ili D B- Staze za vonje kodnog slova E ili F



76

(8) Visina slova oznake obavijesti iznosi 4 m. Oblik i dimenzije natpisa oznake obavijesti
detaljno su opisani u Dodatku 3 ovog Pravilnika.

Glava 3
SVJETLA

lan 87.
(Svjetla koja mogu ugroziti sigurnost zrakoplova)
Neaeronautika svjetla koja nisu u funkciji zrakoplovstva, postavljena u blizini aerodroma na
nain da mogu ugroziti sigurnost zrakoplova, biti e iskljuena, zaklonjena ili na drugi nain
preinaena kako ne bi predstavljala izvor opasnosti.

lan 88.
(Laserske zrake koje mogu ugroziti sigurnost zrakoplova)
Da bi se zrakoplovi zatitili od tetnih uinaka laserskih zraenja, u okolici aerodroma e se
uspostaviti sljedea zatiena podruja letenja:
a) podruje letenja u kojem je zabranjeno lasersko zraenje (LFFZ),
b) podruje letenja s ogranienim laserskim zraenjem (LCFZ),
c) podruje letenja osjetljivo s obzirom na lasersko zraenje (LSFZ).

lan 89.
(Svjetlakoja mogu prouzroiti zabunu)
(1) Neaeronautika svjetlana zemlji koja zbog svojeg intenziteta, konfiguracije ili boje mogu:
a) sprijeiti jasnu interpretaciju , ili
b) prouzroiti zabunu u jasnoj interpretaciji aeronautikih svjetala na zemlji, bit e
ugaena, zaklonjena, ili na drugi nain preinaena u cilju sprjeavanja mogunosti
zabune i pogrene interpretacije. U skladu sa tim, osobita panja se posveuje (ne-
aeronautikim) svjetlima koja nisu u funkciji zrakoplovstva, a nalaze se u podruju:
c) poletno-sletne staze kodnog broja 4, opremljene sistemom za instrumentalni precizni i
neprecizni prilaz, na povrini koja se prua:
- duinom od najmanje 4.500 m ispred praga i iza kraja poletno-sletne staze, te
- bono po 750 m sa svake strane sredinje uzdune osi poletno-sletne staze,
d) poletno-sletne staze kodnog broja 2 i 3, opremljene sistemom za instrumentalni
precizni i neprecizni prilaz, na povrini koja se prua:
- duinom od najmanje 3.000 m ispred praga i iza kraja poletno-sletne staze, te
- bono po 750 m sa svake strane uzdune sredinje osi poletno-sletne staze,
e) poletno-sletne staze kodnog broja 1, opremljene sistemom za instrumentalni precizni i
neprecizni prilaz, te neinstrumentalne poletno-sletne staze, na povrini koja se prostire
u granicama podruja prilaza.
(2) U sluaju kada se aeronautika svjetla na zemlji nalaze u blizini plovnih putova, njihov
intenzitet i konfiguracija e biti izvedeni na nain da ne uzrokuju zabunu kod mornarice.




77

Slika 5-12. Podruje letenja bez utjecaja laserskog zraenja


Slika 5-13. Podruje letenja bez utjecaja laserskog zraenja
na primjeru dviju poletno-sletnih staza




78

Slika 5-14. Zatiena podruja letenja s najviim dozvoljenim vrijednostima isijavanja
vidljivih laserskih zraka
(AGL = iznad nivoa zemlje)

lan 90.
(Stojea prilazna svjetla)
(1) Stojea prilazna svjetlai njihovi nosai moraju biti lomljivi na udaljenosti 300 m od praga
poletno-sletne staze:
a) gdje visina nosaa prelazi 12 m, zahtjev lomljivosti primjenjuje se samo iznad 12 m,
b) gdje je nosa okruen nelomljivim predmetima, lomljiv je samo onaj dio nosaa koji
se protee iznad predmeta koji ga okruuju,
(2) Kada rasvjetno tijelo sistema prilazne rasvjete ili njezin nosa nisu dovoljno uoljivi,
prikladno su (dodatno) oznaeni.

lan 91.
(Ostala stojea svjetla)
Stojea svjetla poletno-sletne staze, staze za zaustavljanje i staze za voenje, lako su lomljiva
kako bi se onemoguilo svako oteenje zrakoplova pri:
a) udaru u njih, ili
b) prijelazu preko njih.
Njihova visina je dovoljno mala kako bi se sauvao sigurnosni razmak od elisa i gondola
motora aviona na mlazni pogon.

lan 92.
(Svjetla ugraena u kolnike konstrukcije)
(1) Rasvjetna tijela ugraena u kolniku konstrukciju:
a) poletno-sletne staze,
b) staze za zaustavljanje,



79
c) staze za voenje, i
d) stajanke,
moraju biti projektovana i postavljena na nain da se, pri prijelazu tokova zrakoplova preko
njih, ne otete ni svjetlani zrakoplov.
(2) Temperatura koja nastane kondukcijom ili isijavanjem, na taki dodira rasvjetnog tijela
ugraenog u kolniku konstrukciju i gume tokova zrakoplova, u sluaju 10-minutnog
zadravanja tokova zrakoplova na ugraenom rasvjetnom tijelu, ne smije prelaziti 160
0
tokom vremena izloenosti.

lan 93.
(Intenzitet i kontrola svjetla)
(1) Intenzitet rasvjete poletno-sletne staze mora biti primjeren:
a) najslabijim uvjetima vidljivosti u kojima se poletno-sletna staza koristi,
b) osvjetljenju okoline neposredno uz aerodrom, te u skladu s
c) intenzitetom najblieg dijela sistema prilazne rasvjete, gdje takav postoji.
(2) Intenzitet svjetla sistema prilazne rasvjete priblino je jednak intenzitetu svjetla sistema
rasvjete poletno-sletne staze, kako bi se sprijeila svaka mogunost zabune pilota i njegovog
pogrenog zakljuivanja da je u tijeku prilaza dolo do promjene vidljivosti.
(3) Ako je veliki intenzitet svjetla sistema rasvjete koji se koristi, obvezna je ugradnja
odgovarajueg sistema kontrole i upravljanja intenzitetom svjetla, kako bi se intenzitet
svjetlasistema rasvjete u svakom trenutku mogao prilagoditi lokalnim uvjetima. U skladu sa
tim, nuno je osigurati:
1. posebne sisteme kontrole i upravljanja intenzitetom svjetla, ili
2. neki drugi prikladan nain usklaivanja intenziteta svjetla, za sljedee sisteme rasvjete:
a) prilazna svjetla,
b) svjetla ivica poletno-sletne staze,
c) svjetla praga poletno-sletne staze,
d) svjetla kraja poletno-sletne staze,
e) svjetla sredinje linije poletno-sletne staze,
f) svjetla podruja dodira na poletno-sletnoj stazi, te
g) svjetla sredinje linije staze za voenje.

(4) Najvei intezitet svjetla u granicama elipse kojom su definisane karakteristike glavnog
snopa svjetla, ne smije biti vei od trostruke vrijednosti minimalnog intenziteta svjetla na
ivici elipse, a sukladno vrijednostima istaknutim na slikama od A2-1 do A2-10, u Dodatku 2
ovog Pravilnika.
(5) Najvei intezitet svjetla u granicama pravougaonika kojim su definisane karakteristike
glavnog snopa svjetla, ne smije biti vei od trostruke vrijednosti minimalnog intenziteta
svjetlana ivici pravougaonika, a sukladno vrijednostima istaknutim u biljeci 2, na slikama od
A2-12 do A2-21, u Dodatku 2 ovog Pravilnika.

lan 94.
(Rasvjeta za sluaj dogaaja koji ugroava sigurnost (emergency lighting)
(1) Na aerodromu na kojem je postavljena rasvjeta poletno-sletne staze, ali bez osiguranog
sekundarnog izvora napajanja elektrine energijom, operator aerodroma e imati na
raspolaganju dovoljan broj mobilnih rasvjetnih tijela kako bi, u sluaju otkazivanja primarnog
izvora napajanja elektrinom energijom, ili nekog drugog dogaaja koji ugroava sigurnost,
mogao osigurati rasvjetu glavne poletno-sletne staze postavljanjem mobilnih rasvjetnih tijela.




80
(2) Kada je to potrebno, mobilna rasvjetna tijela iz stava 1. ovog lana, sa dodanim filterom
odgovarajue boje, operator aerodroma moe koristiti za:
a) oznaavanje prepreka u prostoru, ili za
b) oznaavanje ivica:
- staze za voenje, ili
- stajanke za zrakoplove.
(3) Konfiguracija mobilnih rasvjetnih tijela iz stava 1. ovog lana, postavljenih na poletno-
sletnoj stazi, mora biti u skladu barem s konfiguracijom sistema rasvjete definisanog za
neinstrumentalne poletno-sletne staze.
(4) Boja mobilnih rasvjetnih tijela iz stava 1. ovog lana mora biti u skladu sa bojom svjetla
definisanom za odgovarajui sistem rasvjete pojedinog dijela poletno-sletne staze. U sluaju
kada na pragu i na kraju poletno-sletne staze nije mogue postavljanje mobilnih rasvjetnih
tijela iz stava 1. ovog lana s dodanim odgovarajuim filterima u boji, operator aerodroma e
na pragu i na kraju poletno-sletne staze postaviti mobilna rasvjetna tijela:
a) bijele boje promjenjivog intenziteta, ili
b) boje najslinije bijeloj, s promjenjivim intenzitetom.

lan 95.
(Aerodromski svjetlosni far)
(1) Aerodromski svjetlosni far postavlja se na svakom aerodromu namijenjenom za korienje
tokom noi ako je ispunjen jedan ili vie uslovanavedenih kako slijedi:
a) zrakoplovna navigacija je utemeljena na preteno vizualnim sredstvima,
b) uestala je pojava smanjene vidljivosti,
c) okolna svjetla ili teren oteavaju lociranje aerodroma iz zraka.
(2) Aerodromski svjetlosni far se postavlja na aerodromu ili u njegovoj blizini, na podruju s
niskom nivom okolnog pozadinskog osvjetljenja. Aerodromski svjetlosni far e biti postavljen
na nain da:
a) ne bude zaklonjen objektima u svim najvanijim pravcima prilaza, te da
b) ne ometa pilota zrakoplova u prilazu jakim bljeskom.
(3) Aerodromski svjetlosni far odailje svjetlosne signale kao izmjenine bljeskove svjetla u:
a) zelenoj ili utoj, te bijeloj boji, ili
b) samo bijeloj boji.
Ukupan broj svjetlosnih signala je izmeu 20 i 30 u minuti. Ako aerodromski svjetlosni far
odailje signale u dvjema bojama kako je propisano u taki a ovog stava, obvezno je koristiti:
a) svjetlo zelene boje za svjetlosni far aerodroma na kopnu, a
b) svjetlo ute boje za svjetlosni far aerodroma na vodi.
Kod kombiniranih aerodroma, izgraenih dijelom na kopnu, a dijelom na vodi, u sluaju kada
je postavljen aerodromski svjetlosni far koji odailje svjetlosne signale u dvjema bojama,
izmeu zelene i ute boje e biti odabrana ona koja oznaava prioritetni dio aerodroma.
(4) Aerodromski svjetlosni far horizontalno mora biti vidljiv iz svih uglova azimuta
(horizontalno u krugu od 360
0
). Vertikalna distribucija svjetlapoinje s visine od 1 do visine
koju Direkcija odredi kao dostatnu za navoenje pri najveim visinama, za koje je
aerodromski svjetlosni far namijenjen. Efektivni intenzitet bljeska ne smije biti manji od
2.000 cd. Gdje nije mogue izbjei visoku nivo okolnog pozadinskog osvjetljenja, nuno je
pojaati stvarni intenzitet bljeska do najvie 10 puta.




lan 96.



81
(Svjetlosni identifikacijski far)
(1) Svjetlosni identifikacijski far postavlja se na aerodromu namijenjenom za koritenje nou,
a koji se ne moe lako uoiti iz zraka primjenom drugih sredstava.
(2) Svjetlosni identifikacijski far postavlja se na aerodromu u podruju s niskom nivom
okolnog pozadinskog osvjetljenja, na nain da:
a) ne bude zaklonjen objektima u svim najvanijim pravcima prilaza, te da
b) ne ometa pilota zrakoplova u prilazu jakim bljeskom.
(3) Svjetlosni identifikacijski far na aerodromu na kopnu mora biti vidljiv iz svih uglova
azimuta (horizontalno u krugu od 360
0
). Vertikalna distribucija svjetla poinje s visine od 1
do visine koju Direkcija odredi kao dostatnu za navoenje pri najveim visinama, za koje je
identifikacijski far namijenjen. Efektivni intenzitet bljeska ne smije biti manji od 2.000 cd.
Gdje nije mogue izbjei visoku nivo okolnog pozadinskog osvjetljenja, nuno je pojaati
stvarni intenzitet bljeska do najvie 10 puta.
(4) Svjetlosni identifikacijski far odailje svjetlosne signale:
a) zelene boje na aerodromu na kopnu, te
b) ute boje na aerodromu na vodi.
(5) Identifikacijski znakovi se prenose Morseovom abecedom. Brzina prijenosa iznosi od est
do osam znakova u jednoj minuti, emu odgovara trajanje Morseovih znakova od 0,15 do
0,2 sekunde po jednom znaku.

lan 97.
(Sistemi prilazne rasvjete)
(1) Na neinstrumentalnoj poletno-sletnoj stazi:
Tamo gdje je to fiziki izvedivo, o emu odluuje Direkcija, sistem jednostavne prilazne
rasvjete, kakav je opisan u stavu 6. ovog lana, mora se postaviti ispred svake
neinstrumentalne poletno-sletne staze kodnog broja 3 i 4, namijenjene za operacije zrakoplova
tokom noi.
(2) Na poletno-sletnoj stazi opremljenoj sistemom za instrumentalni neprecizni prilaz:
Gdje je to fiziki izvedivo, o emu odluuje Direkcija, sistem jednostavne prilazne rasvjete,
kakav je opisan u stavu 6. ovog lana, mora se postaviti ispred svake poletno-sletne staze
opremljene sistemom za instrumentalni neprecizni prilaz zrakoplova, namijenjene za
operacije zrakoplova u uvjetima slabe vidljivosti.
(3) Gdje je to fiziki izvedivo, o emu odluuje Direkcija, sistem prilazne rasvjete definisan
za instrumentalni precizni prilaz kategorije I, mora se postaviti ispred svake poletno-sletne
staze opremljene sistemom za instrumentalni neprecizni prilaz zrakoplova, namijenjene za
operacije zrakoplova tokom noi.
(4) Na poletno-sletnoj stazi opremljenoj sistemom za instrumentalni precizni prilaz kategorije
I, gdje je to fiziki izvedivo, o emu odluuje Direkcija, sistem prilazne rasvjete definisan za
instrumentalni precizni prilaz kategorije I, kakav je opisan u stavu 7. ovog lana, mora se
postaviti ispred svake poletno-sletne staze opremljene sistemom za instrumentalni precizni
prilaz kategorije I.
(5) Na poletno-sletnoj stazi opremljenoj sistemom za instrumentalni precizni prilaz kategorija
II i III sistem prilazne rasvjete definisan za instrumentalni precizni prilaz kategorija II i III,
kakav je opisan u stavu 8. ovog lana, mora se postaviti ispred svake poletno-sletne staze
opremljene sistemom za instrumentalni precizni prilaz kategorija II i III.
(6) Sistem jednostavne prilazne rasvjete:
1) Poloaj: Sistem jednostavne prilazne rasvjete sastoji se:
a) od niza rasvjetnih tijela postavljenih u produenoj uzdunoj sredinjoj osi poletno-
sletne staze, na povrini najmanje duine 420 m od praga, gdje je to fiziki mogue, o
emu odluuje Direkcija, te



82
b) s redom rasvjetnih tijela koja na udaljenosti 300 m od praga poletno-sletne staze ine
poprenu preku duine 18 m ili 30 m.
2) Ako je fiziki nemogue rasvjetna tijela jednostavne prilazne rasvjete postaviti u
produetku uzdune sredinje osi poletno-sletne staze u duini do 420 m od praga, rasvjetna
tijela jednostavne prilazne rasvjete e se postaviti u duini do 300 m, kako bi u sistemu bila
ukljuena i poprena preka. Osim toga, na udaljenosti od 150 m od praga e se postaviti
dodatna poprena preka jednake duine kao i preka postavljena na udaljenosti od 300 m od
praga.
3) Ako je fiziki nemogue rasvjetna tijela jednostavne prilazne rasvjete postaviti u
produetku uzdune sredinje osi poletno-sletne staze u duini do 300 m od praga, rasvjetna
tijela jednostavne prilazne rasvjete e se postaviti u duini do koje je to izvedivo, pri emu se
svako pojedino rasvjetno tijelo sastoji od preke najmanje duine 3 m.
4) Preka: Rasvjetna tijela koja ine poprenu preku sistema jednostavne prilazne rasvjete,
postavljena su:
a) u horizontalnoj ili gotovo horizontalnoj ravnini, pod pravim uglom u odnosu na
produenu uzdunu sredinju os poletno-sletne staze,
b) na nain da ih produena uzduna sredinja os poletno-sletne staze dijeli na dva
jednaka dijela.
Rasvjetna tijela poprene preke duine 18 m postavljena su u meusobnom razmaku na
nain da ostvaruju prividnu sliku pravca. Rasvjetna tijela poprene preke duine 30 m
postavljaju se na nain da se ostavi prazan prostor s obje strane produene uzdune sredinje
osi poletno-sletne staze. Ti prazni prostori moraju biti to manji, usklaeni sa lokalnim
uvjetima i pojedinano ne smiju prelaziti 6 m.
Rasvjetna tijela poprene preke postavljaju se u pravilnim meusobnim razmacima duine
od minimalno 1m do maksimalno 4m (odjeljak 11 priloga A ovog Pravilnika).
5) Rasvjetna tijela postavljena u produenoj uzdunoj sredinjoj osi poletno-sletne staze:
Meusobni razmak rasvjetnih tijela sistema jednostavne prilazne rasvjete, postavljenih u
produetku uzdune sredinje osi poletno-sletne staze iznosi:
a) 60 m, ili
b) 30 m, u sluaju kada se eli unaprijediti sistem prilazne rasvjete, u cilju kvalitetnijeg
voenja zrakoplova u prilazu.
6) Prvo rasvjetno tijelo, postavljeno u produetku uzdune sredinje osi poletno-sletne staze
mora biti udaljeno od praga 60 m ili 30 m , ovisno o meusobnom razmaku izmeu
postavljenih rasvjetnih tijela.
7) Sistem jednostavne prilazne rasvjete biti e postavljen u priblinoj horizontalnoj ravnini sa
pragom poletno-sletne staze, uz uvjet da:
a) osim antena sistema ILS ili MLS nema nikakvih drugih objekata koji probijaju
ravninu sistema jednostavne prilazne rasvjete na udaljenosti do 60 m od sredinje osi
sistema, te da se
b) iz zrakoplova u prilazu ne vide nikakva druga svjetla, osim rasvjetnih tijela sistema
jednostavne prilazne rasvjete.
8) Sve antene sistema ILS ili MLS koje probijaju ravninu rasvjetnih tijela sistema jednostavne
prilazne rasvjete smatraju se preprekama te se moraju u skladu sa tim oznaiti i osvijetliti kao
prepreke.
9) Karakteristike: Rasvjetna tijela sistema jednostavne prilazne rasvjete moraju odailjati
stalnu svjetlost u onoj boji koja e osigurati prepoznatljivost sistema u odnosu na:
a) druga aeronautika svjetlau neposrednoj okolini aerodroma, te
b) vanjsku rasvjetu okoline, ako je postavljena.
10) Svako rasvjetno tijelo sistema jednostavne prilazne rasvjete, postavljeno u produenoj
uzdunoj sredinjoj osi poletno-sletne staze, ini:



83
a) jedna svjetiljka, kada je duinasistema do 300 m i vie, ili
b) preka najmanje duine 3m, kada je duinasistema manja od 300 m.
11) Na mjestima gdje je identifikacija sistema jednostavne prilazne rasvjete oteana tokom
noi zbog vanjske rasvjete okoline, na vanjskom dijelu sistema e se postaviti rasvjetna tijela
koja svjetlost odailju sa prekidom u pravilnim vremenskim intervalima (bljeskajui).
12) Sistem jednostavne prilazne rasvjete postavljen ispred neinstrumentalne poletno-sletne
staze, mora biti vidljiv iz svih uglova azimuta (horizontalno u krugu od 360
0
) pilotu
zrakoplova u prilazu.
Intenzitet svjetlosti sistema jednostavne prilazne rasvjete mora biti primjeren:
a) svim lokalnim meteorolokim uvjetima vidljivosti, te
b) okolnoj vanjskoj rasvjeti.
13) Sistem jednostavne prilazne rasvjete postavljen ispred poletno-sletne staze opremljene
sistemom za instrumentalni neprecizni prilaz, mora biti vidljiv iz svih uglova azimuta
(horizontalno u krugu od 360
0
) pilotu zrakoplova u prilazu, koji bitno ne odstupa od putanje
prilaza definisane nevizualnim sredstvima.
Intenzitet svjetlosti sistema jednostavne prilazne rasvjete mora biti primjeren:
a) svim lokalnim meteorolokim uvjetima vidljivosti, te
b) okolnoj vanjskoj rasvjeti.
(7) Sistem prilazne rasvjete definisan za sistem instrumentalnog preciznog prilaza
kategorije I:
1) Poloaj: Sistem prilazne rasvjete za instrumentalni precizni prilaz kategorije I sastoji se
od:
a) niza rasvjetnih tijela postavljenih u produenoj uzdunoj sredinjoj osi poletno-
sletne staze, u duini od 900 m od praga, te
b) niza rasvjetnih tijela koja ine poprenu preku duine 30 m, na udaljenosti od
300 m od praga poletno-sletne staze.
2) Preka: U odnosu prema nizu rasvjetnih tijela, postavljenih u produenoj uzdunoj
sredinjoj osi poletno-sletne staze, niz rasvjetnih tijela koja ine poprenu preku istog
sistema, postavljen je na nain da bude:
a) u horizontalnoj ili gotovo horizontalnoj ravnini sa rasvjetnim tijelima postavljenim u
produenoj uzdunoj sredinjoj osi, zatim
b) pod pravim uglom u odnosu na uzdunu sredinju os poletno-sletne staze, te
c) podijeljen na dva jednaka dijela, koji se pruaju sa svake strane produene sredinje
osi poletno-sletne staze.
3) Rasvjetna tijela postavljena u nizu koji ini poprenu preku, rasporeena su na nain da
pilot zrakoplova u prilazu, promatrajui poprenu preku ima sliku pravca.
4) Rasvjetna tijela poprene preke postavljaju se na nain da se ostavi prazan prostor s obje
strane produene uzdune sredinje osi poletno-sletne staze. Ti prazni prostori moraju biti to
manji, usklaeni sa lokalnim uvjetima i pojedinano ne smiju prelaziti 6 m.
5) Rasvjetna tijela poprene preke postavljaju se u pravilnim meusobnim razmacima duine
od minimalno 1m do maksimalno 4m (Odjeljak 11 Priloga A ovog Pravilnika).
6) Ako se poprene preke sastoje od rasvjetnih tijela koja odailju svjetlost nalik takastim
izvorima, najvei dozvoljeni razmak izmeu postavljenih rasvjetnih tijela iznosi 1,5 m.
7) Uz poprenu preku postavljenu na udaljenosti od 300 m od praga, u sistemu prilazne
rasvjete za instrumentalni precizni prilaz kategorije I, postavljaju se dodatne poprene preke
na udaljenostima od 150 m, 450 m, 600 m i 750 m od praga.
8) Rasvjetna tijela postavljena u produenoj uzdunoj sredinjoj osi poletno-sletne staze:
Meusobni razmak rasvjetnih tijela, postavljenih u produenoj uzdunoj sredinjoj osi
poletno-sletne staze, iznosi 30 m.



84
Prvo rasvjetno tijelo, postavljeno u produetku uzdune sredinje osi poletno-sletne staze
mora biti udaljeno od praga 30 m.
9) Sistem prilazne rasvjete za instrumentalni precizni prilaz kategorije I bit e postavljen u
priblinoj horizontalnoj ravnini sa pragom poletno-sletne staze, uz uvjet da:
a) osim antena sistema ILS ili MLS nema nikakvih drugih objekata koji probijaju
ravninu sistema prilazne rasvjete za instrumentalni precizni prilaz kategorije I na
udaljenosti do 60 m od sredinje osi sistema, te da se
b) iz zrakoplova u prilazu ne vide nikakva druga svjetla, osim rasvjetnih tijela sistema
prilazne rasvjete za instrumentalni precizni prilaz kategorije I.
10) Sve antene sistema ILS ili MLS, koje probijaju ravninu rasvjetnih tijela sistema prilazne
rasvjete za instrumentalni precizni prilaz kategorije I smatraju se preprekama te se moraju u
skladu sa tim oznaiti i osvijetliti kao prepreke.
11) Karakteristike: Rasvjetna tijela sistema prilazne rasvjete za instrumentalni precizni prilaz
kategorije I odailju svjetlost bijele boje:
a) bez prekida, te
b) promjenjivog intenziteta.
12) Svaka pozicija rasvjetnih tijela u nizu postavljenom u produenoj uzdunoj sredinjoj osi
poletno-sletne staze, definisana je na jedan od tri sljedea naina:
a) tako da se na svakoj poziciji postavi:
- po jedno rasvjetno tijelo u prvih 300 m od praga,
- po dva rasvjetna tijela (jedno pored drugog) u sljedeih 300 m od praga,
- po tri rasvjetna tijela (jedno pored drugog) u posljednjih 300 m od praga, ili
b) tako da se na svakoj poziciji postavi preka, koje najmanja duinaiznosi 4 m, ili
c) tako da se na svakoj poziciji postavi samo jedno rasvjetno tijelo.
13) Ako je u nizu postavljenom u produenoj uzdunoj sredinjoj osi poletno-sletne staze na
svakoj poziciji postavljeno samo jedno rasvjetno tijelo ili preka, minimalno 85% svih
rasvjetnih tijela mora biti ispravno u svakom trenutku.
14) Karakteristike rasvjetnih tijela sistema prilazne rasvjete za instrumentalni precizni prilaz
kategorije I opisane su u Dodatku 2 ovog Pravilnika, slika A-21. Putanje leta (Flight path
envelopes) na osnovukojih se projektira sistem prilazne rasvjete opisane su na slici A-4 u
Prilogu A ovog Pravilnika.
(8) Sistem prilazne rasvjete definisan za instrumentalni precizni prilaz kategorije II i III:
1) Poloaj: Sistem prilazne rasvjete, definisan za instrumentalni precizni prilaz kategorije II i
III, sastoji se od:
a) niza rasvjetnih tijela postavljenih u duini od 900 m od praga, u produenoj uzdunoj
sredinjoj osi poletno-sletne staze,
b) dva dodatna bona niza rasvjetnih tijela, postavljeni po jedan sa svake strane niza u
produetku uzdune sredinje osi poletno-sletne staze, u duini od 270 m od praga, te
c) dvije poprene preke, postavljene na udaljenosti od praga poletno-sletne staze:
- 150 m, i
- 300 m.
2) Ako operator aerodroma osigura ispravnost sistema prilazne rasvjete za instrumentalni
precizni prilaz kategorije II i III na nain kako je to definisano u lanu 188. stavu 8. ovog
Pravilnika, tada se dva dodatna bona niza rasvjetnih tijela, postavljeni po jedan sa svake
strane niza u produetku uzdune sredinje osi poletno-sletne staze, mogu projektirati na
nain da:
a) njihova ukupna duinaiznosi 240 m, a
b) uzduni razmak izmeu svakog pojedinog rasvjetnog tijela iznosi 60 m.




85

Slika 5-15. Unutranjih 300 m svjetala prilaza i svjetala poletno-sletne staze kod poletno-
sletnih staza za precizni prilaz kategorije II ili III




86

Slika 5-16. Unutranjih 300 m sistema prilazne rasvjete i sistema rasvjete poletno-sletne staze
za instrumentalni precizni prilaz kategorije II ili III, ukoliko operator aerodroma osigura
ispravnost sistema prilazne rasvjete definisan u lanu 189. stavu 8. ovog Pravilnika

3) Rasvjetna tijela koja ine dva dodatna bona niza, postavljaju se:
a) na meusobnom uzdunom razmaku jednakom onom izmeu rasvjetnih tijela
postavljenih u produenoj uzdunoj sredinjoj osi poletno-sletne staze, pri emu se



87
prvo rasvjetno tijelo u nizu postavlja na udaljenosti od 30 m od praga, ili
b) na meusobnom uzdunom razmaku od 60 m, ako je njihova ukupna duina 240 m,
pri emu se prvo rasvjetno tijelo postavlja na udaljenosti od 60 m od praga.
4) Lateralni razmak izmeu krajnjih unutranjih rasvjetnih tijela dodatnih bonih nizova
iznosi:
a) minimalno 18 m, a
b) maksimalno 22,5 m.
5) Lateralni razmak izmeu krajnjih unutranjih rasvjetnih tijela dodatnih bonih nizova mora
biti jednak lateralnom razmaku izmeu rasvjetnih tijela koja obiljeavaju podruje dodira
poletno-sletne staze.
6) Preporuuje se da lateralni razmak izmeu krajnjih unutranjih rasvjetnih tijela dodatnih
bonih nizova iznosi 18 m.
7) Poprena preka postavljena na udaljenosti od 150 m od praga, mora popuniti prazne
prostore izmeu:
a) rasvjetnih tijela postavljenih u produenoj uzdunoj sredinjoj osi poletno-sletne staze
b) rasvjetnih tijela dodatnih bonih nizova.
8) Poprena preka postavljena na udaljenosti od 300 m od praga, mora se pruati u duini od
15 m, na obje strane niza rasvjetnih tijela postavljenih u produetku uzdune sredinje osi
poletno-sletne staze.
9) Ako se niz rasvjetnih tijela postavljenih u produenoj uzdunoj sredinjoj osi poletno-
sletne staze sastoji od:
a) dva rasvjetna tijela na svakoj poziciji na udaljenosti od 300 m do 600 m od praga, te
tri rasvjetna tijela na svakoj poziciji na udaljenosti od 600 m do 900 m od praga, ili
b) jednog rasvjetnog tijela na svakoj poziciji u duini koja se prua na udaljenosti od
300 m od praga, pa do kraja niza, u sistemu prilazne rasvjete za instrumentalni
precizni prilaz kategorije II i III se postavljaju dodatne poprene preke na
udaljenostima od 450 m, 600 m, i 750 m od praga.
10) Ako su u sistemu prilazne rasvjete za instrumentalni precizni prilaz kategorije II i III
ugraene dodatne poprene preke na udaljenostima od 450 m, 600 m, i 750 m od praga,
vanjski krajevi tih poprenih preki moraju:
a) biti u pravcu paralelnom u odnosu na produenu uzdunu sredinju os poletno-sletne
staze, ili
b) biti u pravcu koji se stapa sa produenom uzdunom sredinjom osi poletno-sletne
staze na udaljenosti od 300 m od praga.
11) Sistem prilazne rasvjete za instrumentalni precizni prilaz kategorije II i III bit e
postavljen u priblinoj horizontalnoj ravnini sa pragom poletno-sletne staze, uz uvjet da:
a) osim antena sistema ILS ili MLS nema nikakvih drugih objekata koji probijaju
ravninu sistema prilazne rasvjete za instrumentalni precizni prilaz kategorije II i III na
udaljenosti do 60 m od sredinje osi sistema, te da se
b) iz zrakoplova u prilazu ne vide nikakva druga svjetla, osim rasvjetnih tijela sistema
prilazne rasvjete za instrumentalni precizni prilaz kategorije II i III.
Sve antene sistema ILS ili MLS, koje probijaju ravninu rasvjetnih tijela sistema prilazne
rasvjete za instrumentalni precizni prilaz kategorije II i III, smatraju se preprekama, te se
moraju u skladu sa tim oznaiti i osvijetliti kao prepreke.



88
12) Svaku poziciju u nizu rasvjetnih tijela postavljenih u produenoj uzdunoj sredinjoj osi
poletno-sletne staze na udaljenosti do 300 od praga, ine:
a) preke koje odailju svjetlost bijele boje promjenjivog intenziteta, ili
b) gdje je prag pomaknut za 300 m ili vie, pojedinana rasvjetna tijela koja odailju
svjetlost bijele boje promjenjivog intenziteta.
13) Ako operator aerodroma osigura ispravnost sistema prilazne rasvjete za instrumentalni
precizni prilaz kategorije II i III na nain kako je to definisano u lanu 188. stavu 8. ovog
Pravilnika, pojedine pozicije u nizu rasvjetnih tijela postavljenih u produenoj uzdunoj
sredinjoj osi poletno-sletne stazena na udaljenosti do 300 m od praga, sastoje se od:
a) preki, ili
b) naizmjenino postavljenih pojedinanih rasvjetnih tijela i preki, ako su u produetku
niza, na udaljenosti od 300 m do 900 m od praga, na svakoj poziciji postavljena
pojedinana rasvjetna tijela, pri emu je:
- prvo pojedinano rasvjetno tijelo u nizu postavljeno na udaljenosti od 30 m od
praga, a
- prva preka u nizu na udaljenosti od 60 m od praga, ili
c) pojedinanih rasvjetnih tijela, ako je prag poletno-sletne staze pomaknut za 300 m ili
vie.
14) U podruju koje se prua na udaljenosti od 300 m od praga i dalje od toga, na svakoj
poziciji niza u produenoj uzdunoj sredinjoj osi poletno-sletne staze, postavljena je:
a) preka jednaka onoj koja je postavljena u duini od prvih 300 m niza, ili
b) dva rasvjetna tijela na udaljenosti od 300 m do 600 m od praga, te tri rasvjetna tijela
postavljena na udaljenosti od 600 m do 900 m od praga.
15) Ako operator aerodroma osigura ispravnost sistema prilazne rasvjete za instrumentalni
precizni prilaz kategorije II i III na nain kako je to definisano u lanu 188. stavu 8. ovog
Pravilnika, pojedine pozicije u nizu rasvjetnih tijela postavljenih u produenoj uzdunoj
sredinjoj osi poletno-sletne stazena na udaljenosti od 300 m do 900 m od praga, mogu se
sastojati od:
a) preke, ili
b) pojedinanog rasvjetnog tijela.
16) Najmanja duinapreke iznosi 4 m.
17) Ako se poprene preke sastoje od rasvjetnih tijela koja odailju svjetlost nalik takastim
izvorima, najvei dozvoljeni razmak izmeu postavljenih rasvjetnih tijela iznosi 1,5 m.
18) Rasvjetna tijela postavljena u produetku uzdune sredinje osi poletno-sletne staze, koja
ne ukljuuju rasvjetna tijela postavljena u dodatnim bonim nizovima, odailju svjetlost bijele
boje promjenjivog intenziteta.
19) Ako su na pozicijama niza rasvjetnih tijela u produetku uzdune sredinje osi poletno-
sletne staze, na udaljenosti od 300 m do 900 m od praga, postavljene preke, tamo gdje su
relativno este pojave slabe vidljivosti obvezno je uz svaku preku postaviti rasvjetno tijelo
koje odailje svjetlost s prekidima u pravilnim vremenskim intervalima-bljeskajui (capacitor
discharge light): dva puta u sekundi, poevi od najudaljenijeg rasvjetnog tijela od praga
prema rasvjetnom tijelu koje je najblie pragu.
Strujni krug na koji su prikljuena rasvjetna tijela koja odailju svjetlost s prekidima u
pravilnim vremenskim intervalimabljeskajui, mora biti projektovan na nain da se tim
rasvjetnim tijelima moe upravljati nezavisno od drugih rasvjetnih tijela sistema prilazne
rasvjete.
20) Dodatni boni nizovi, postavljeni uz niz u produetku uzdune sredinje osi poletno-
sletne staze, sastoje se od preki koje odailju svjetlost crvene boje. Intenzitet crvenog
svjetlamora biti usklaen sa intenzitetom bijelog svjetla. Duinapreke u bonim nizovima, te



89
razmak izmeu njezinih rasvjetnih tijela moraju biti jednaki prekama postavljenim u
podruju dodira na poletno-sletnoj stazi.
21) Rasvjetna tijela postavljena u poprenim prekama sistema prilazne rasvjete za
instrumentalni precizni prilaz kategorije II i III, odailju stalnu svjetlost bijele boje
promjenjivog intenziteta.
22) Najvei razmak izmeu pojedinih rasvjetnih tijela postavljenih u poprenim prekama
sistema, iznosi 2,7 m.
23) Karakteristike rasvjetnih tijela sistema prilazne rasvjete za instrumentalni precizni prilaz
kategorije II i III opisane su u Dodatku 2 ovog Pravilnika, slike A2-1 i A2-2. Putanje leta
(Flight path envelopes) na osnovukojih se projektira sistem prilazne rasvjete opisane su na
slici A-4, u Prilogu A ovog Pravilnika.

lan 98.
(Sistemi svjetlosnih pokazivaa nagiba prilaza
T-VASIS i AT-VASIS)
(1) Sistem svjetlosnog pokazivaa nagiba prilaza primjenjuje se u postupku prilaza i
slijetanja zrakoplova na poletno-sletnu stazu u cilju kontrole nagiba prilaza, a postavlja se
na svakoj poletno-sletnoj stazi, bez obzira na to da li je poletno-sletna staza opremljena
drugim vizualnim ili nevizualnim navigacijskim sredstvima, kada je ispunjen najmanje jedan
od sljedeih uvjeta:
a) ako na poletno-sletnu stazu slijeu avioni na turbo-mlazni pogon, ili drugi zrakoplovi
koji su istih ili slinih tehniko-tehnolokih zahtjeva u postupku voenja u prilazu i
slijetanju,
b) ako pilot bilo kojeg tipa zrakoplova ima potekoe u procjeni prilaza zbog:
- neprimjerenog vizualnog voenja u okolnostima kada je prilaz iznad vodene
povrine, ili iznad jednolinoga terena danju, ili nedostatnog vanjskog osvjetljenja
prilazne povrine tokom noi, ili
- pogrenih informacija uzrokovanih varljivim okolnim terenom ili nagibima
kolnika poletno-sletne staze,
c) ako postoje objekti unutar prilazne povrine koji mogu dovesti u ozbiljnu opasnost
zrakoplov u prilazu, koji leti putanjom niom od definisane prilazne putanje, posebno
u sluaju kada nisu postavljena druga nevizualna ili vizualna navigacijska sredstva,
d) ako fiziki uslovi na bilo kojem kraju poletno-sletne staze predstavljaju ozbiljnu
opasnost u sluaju da zrakoplov sleti prije poletno-sletne staze ili se ne zaustavi na
njezinom kraju, te
e) ukoliko su teren i prevladavajui meteoroloki uslovitakvi da zrakoplov u prilazu
moe biti izloen neuobiajenoj turbulenciji.
(2) Standardni sistemi svjetlosnih pokazivaa nagiba prilaza su kako slijedi:
a) T-VASIS i A-VASIS koji odgovaraju specifikacijama sadranim u stavcima od 6. do
11. ovog lana,
b) PAPI i APAPI koji odgovaraju specifikacijama sadranim u lanu 99. ovog
Pravilnika.




90

Slika 5-17. Sistemi svjetlosnih pokazivaa nagiba prilaza

(3) Sistemi PAPI, T-VASIS ili AT-VASIS postavljaju se za poletno-sletne staze kodnog broja
3 ili 4, u sluaju kada je ispunjen najmanje jedan od uslovanavedenih u stavu (1) ovog lana.
(4) Sistemi PAPI ili APAPI se postavljaju za poletno-sletne staze kodnoga broja 1 ili 2, kada
je ispunjen najmanje jedan od uslovanavedenih u stavu 1. ovog lana.
(5) U sluajevima gdje je:
a) prag poletno-sletne staze privremeno pomaknut, te
c) ispunjen najmanje jedan od uslovanavedenih u stavu 1. ovog lana, postaviti e se:
- sistem PAPI za poletno-sletne staze kodnog broja 3 ili 4, te
- sistem PAPI, ili APAPI, ili T-VASIS, ili AT-VASIS za poletno-sletne staze
kodnog broja 1 ili 2.
(6) Sistem T-VASIS sastoji se od dvadeset jedininih izvora svjetla, podijeljenih u dvije
grupe po deset, a postavljenih simetrino: lijevo i desno od uzdune sredinje osi poletno-
sletne staze, u obliku dviju krilnih preki po sredini podijeljenih uzdunim nizom od est
jedininih izvora svjetla. (slika 5-17 A).
(7) Sistem AT-VASIS sastoji se od deset jedininih izvora svjetla, postavljenih na jednoj
strani poletno-sletne staze, u obliku samostalne krilne preke po sredini podijeljene uzdunim
nizom od est jedininih izvora svjetla(slika 5-17 B).
(8) Jedinini izvori svjetla sistema T-VASIS i AT-VASIS izraeni su i postavljeni na nain da
pilot zrakoplova:
a) kada poletno-sletnoj stazi prilazi putanjom koja je iznad definisanog nagiba prilaza,
vidi krilne preke (krilnu preku) bijele boje, te jedno, dva ili tri bijela svjetla
uzdunog niza, koji krilnu preku dijeli po sredini, a oznaena kao leti na nioj
visini na slici 5-18. to je prilazna putanja zrakoplova vie iznad definisanog nagiba
prilaza, to je vidljivo vie bijelih svjetala uzdunog niza, oznaenih kao leti na nioj
visini na slici 5-18.
b) kada poletno-sletnoj stazi prilazi putanjom koja je potpuno usklaena s definisanim
nagibom prilaza, vidi krilne preke (krilnu preku) bijele boje, i
c) kada poletno-sletnoj stazi prilazi putanjom koja je ispod definisanog nagiba, vidi
krilne preke (krilnu preku) bijele boje, te jedno, dva ili tri bijela svjetlauzdunog
niza, koji krilnu preku dijeli po sredini, a oznaena kao leti na veoj visini na slici
5-18. to je prilazna putanja zrakoplova nie ispod definisanog nagiba prilaza, to je
vidljivo vie bijelih svjetala uzdunog niza, oznaenih kao leti na veoj visini na
slici 5-18. Ako se zrakoplov u prilazu nalazi znatno ispod definisanog nagiba prilaza,
pilot vidi crvena svjetla:
- krilnih preki (krilne preke), i



91
- tri svjetlauzdunog niza, koji krilnu preku dijeli po sredini, a oznaena na slici
5-18 kao leti na veoj visini.
1) Kada je putanja zrakoplova u prilazu:
a) usklaena sa definisanim nagibom prilaza ili
b) iznad definisanog nagiba prilaza, (pilotu) nisu vidljiva svjetlauzdunog niza, koji
krilnu preku dijeli po sredini, a oznaena kao leti na veoj visini.
2) Kada je putanja zrakoplova u prilazu:
a) usklaena sa definisanim nagibom prilaza ili
b) ispod definisanog nagiba prilaza, (pilotu) nisu vidljiva svjetlauzdunog niza, koji
krilnu preku dijeli po sredini, a oznaena kao leti na nioj visini.
(9) Taan poloaj jedininih izvora svjetlasistema T-VASIS i AT-VASIS definisan je na slici
5-18 ovog Pravilnika.
1) Sistem T-VASIS postavlja se na nain da:
a) pri definisanom nagibu prilaza od 3, i
b) nominalnoj visini od 15 m iznad praga poletno-sletne staze, na kojoj se nalaze oi
pilota, mora osigurati da oi pilota budu na (stvarnoj) visini od 13 m do 17 m iznad
praga, u sluaju kada su vidljiva samo svjetlakrilne preke.
2) Ako se u cilju osiguranja najmanje visine tokova zrakoplova, oi pilota moraju nalaziti na
nominalnoj visini veoj od 15 m iznad praga, tada je dozvoljeno da putanja zrakoplova u
prilazu bude definisana na nain da se vide:
a) bijela svjetla preke, te
b) bijela svjetlost jedne ili vie jedininih izvora svjetla uzdunog niza, koji krilnu
preku dijeli po sredini, a oznaena kao leti na nioj visini. Nominalna visina iznad
praga poletno-sletne staze, na kojoj se nalaze oi pilota u tom sluaju, jest kako
slijedi:

Uz preku, broj vidljivih jedininih izvora svjetla uzdunog niza,
koji krilnu preku dijeli po sredini, a oznaena kao leti na nioj
visini
Nominalna visina
iznad praga, na
kojoj se nalaze
oi pilota
Preka + jedno svjetlo uzdunog niza oznaeno kao leti na nioj visini od 17 m do 22 m
Preka + dva svjetla uzdunog niza oznaena kao leti na nioj visini od 22 m do 28 m
Preka + tri svjetla uzdunog niza oznaena kao leti na nioj visini od 28 m do 54 m



DOZVOLJENA ODSTUPANJA PRI
POSTAVLJANJU SISTEMA T-
VASIS I AT-VASIS

Uz suglasnost Direkcije za civilno
zrakoplovstvo, operator aerodroma
moe :
a) Mijenjati nominalnu visinu iznad
praga, na kojoj se nalaze oi pilota,
kod signala prilaza po nagibu u
granicama od 12 m do 16 m, osim u
sluajevima kada je definisana
standardna putanja poniranja u skladu
sa postavljenim ILS-om , ili najmanja
putanja poniranja u skladu sa
postavljenim MLS-om. Drugim
rijeima, visinu iznad praga, na kojoj
se nalaze oi pilota, treba mijenjati
kako bi se izbjegle bilo kakve



92

nepodudarnosti izmeu putanje
prilaza definisane svjetlosnim
pokazateljem nagiba prilaza i
postavljenim sistemom ILS ili MLS,

b) Mijenjati uzduni razmak izmeu
pojedinih svjetlosnih jedinica ili
sveukupnu duinu sistema za najvie
10 posto,

c) Mijenjati lateralni odmak sistema
od ivica poletno-sletne staze za
najvie 3m,

Sistem se mora premjetati simetrino
u odnosu na uzdunu sredinju os
poletno-sletne staze.

d) Korigirati uzdunu udaljenost
pojedinog jedininog izvora svjetla
kako bi se, u sluaju uzdunog nagiba
zemlje, kompenzirala razlika nivoa
na kojoj je postavljen jedinini izvor
svjetlau odnosu na nivo praga,

e) Korigirati poprenu udaljenost
izmeu dvaju jedininih izvora svjetla
krilnih preki, kako bi se
kompenzirala razlika u njihovim
nivoma u sluaju poprenog nagiba
zemlje.

Udaljenost izmeu krilne preke i
praga poletno-sletne staze temelji se
na nagibu prilaza od 3 do ravne
poletno-sletne staze, pri emu
nominalna visina iznad praga, na
kojoj se nalaze oi pilota, iznosi 15
m. U praksi, udaljenost izmeu praga
i krilne preke odreuje se na temelju:
a) definisanog nagiba prilaza,
b) uzdunog nagiba poletno-sletne
staze, te
c) definisane nominalne visine iznad
praga, na kojoj se nalaze oi pilota.
Slika 5-18. Nain postavljanja jedininih izvora svjetlau sistemu T-VASIS

(10) Karakteristike jedininih izvora svjetlasistema T-VASIS i AT-VASIS:
Sistemi T-VASIS i AT-VASIS moraju biti prikladni za dnevne i none operacije zrakoplova.



93
Svjetlosna distribucija snopa svakog jedininog izvora svjetla mora biti u obliku lepeze,
vidljive u irokom luku azimuta prilaznog pravaca. Jedinini izvori svjetla krilne preke
moraju odailjati:
a) snop bijele svjetlosti od 154' do 6 vertikalnog ugla, te
b) snop crvene svjetlosti od 0 do 154' vertikalnog ugla.
Svjetla definisana kao leti na nioj visini moraju odailjati bijeli snop svjetlosti od nagibnog
ugla od 6 prema dolje, priblino do definisanog nagiba prilaza, gdje se naglo prekida snop
svjetlosti, koji se na visini definisanog nagiba prilaza i nie vie ne moe vidjeti.
1) Svjetladefinisana kao leti na veoj visini moraju odailjati:
a) bijeli snop svjetlosti priblino od definisanog nagiba prilaza do 154' vertikalnog ugla,
b) crveni snop svjetlosti nie od vertikalnog ugla od 154'.
2) Gornji ugao crvenoga snopa svjetlosti na jedininim izvorima svjetla:
a) krilnih preki i
b) onima definisanim kao leti na veoj visini, moe se poveati ako je potrebno,
kako bi se osiguralo da pilot zrakoplova u prilazu, koji vidi krilnu preku i tri
jedinina izvora svjetladefinisana kao leti na veoj visini, moe na sigurnoj
udaljenosti preletjeti sve objekte unutar prilazne povrine uz uvjet da nijedno od
jedininih izvora svjetlakoja vidi ne odailje svjetlost crvene boje.
3) Distribucija intenziteta svjetlosti jedininih izvora svjetla:
a) krilnih preki, te onih definisanih kao
b) leti na nioj visini, i
c)leti na veoj visini
mora biti kako je prikazano na slici A2-22 u Dodatku 2 ovog Pravilnika.
4) Prijelaz boje svjetlosti iz crvene u bijelu, u vertikalnoj ravnini mora biti takav da
promatrau, na najmanjoj udaljenosti od 300 m, ostavlja dojam da se prijelaz iz crvene u
bijelu boju dogaa u vertikalnom uglu od najvie 15'.
5) Pri najveem intenzitetu, Y koordinata crvenog svjetlaiznosi maksimalno 0.320.
6) Operator aerodroma je obavezan osigurati:
a) kontinuiranu kontrolu intenziteta svjetlosti , te
b) ako je potrebno njegovo podeavanje, kako bi se sprijeilo zasljepljivanje pilota
zrakoplova u prilazu i slijetanju.
7) Jedinini izvori svjetla koji ine:
a) krilne preke, ili
b) jedinini izvori svjetlakoji ine usklaeni par definisan kao:
- leti na nioj visini ili
- leti na veoj visini,
moraju biti postavljeni na nain da pilotu zrakoplova u prilazu ostavljaju dojam jedininih
izvora svjetla postavljenih u horizontalnom pravcu.
8) Jedinini izvori svjetlasistema T-VASIS i AT-VASIS moraju biti:
a) postavljeni na najmanjoj visini, na nain da se utori ne zatrpaju snijegom ili ledom,
djelomino ili u cijelosti,
b) lomljivi, te
c) projektovani tako da kondenzacija, prljavtina i slino, na njihovim povrinama za
reflektiranje ili odailjanje svjetlosti u najmanjoj moguoj mjeri utjeu na:
- nagib snopova svjetlosti koje odailju,
- kontrast izmeu svjetlosti crvene i bijele boje, te
- ukupnu kvalitetu svjetlosnih signala.
Nagib prilaza, definisan za sisteme T-VASIS i AT-VASIS, mora biti u skladu sa
karakteristikama zrakoplova koji slijeu na poletno-sletnu stazu.
9) Kada je poletno-sletna staza opremljena:



94
a) sistemom T-VASIS ili AT-VASIS, te istovremeno
b) sistemom ILS ili MLS,
poloaj i prilazni nagib definisan za sistem T-VASIS ili AT-VASIS mora biti u skladu sa:
- putanjom i nagibom prilaza definisanim za sistem ILS, ili
- najmanjom putanjom poniranja definisanom za sistem MLS.
10) Nagib snopova svjetlosti koju odailju krilne preke sistema T-VASIS, mora biti jednak s
obje strane poletno-sletne staze. Nagibi vrha dva snopa svjetlosti koju odailju jedinini izvori
postavljeni na pozicijama koje su najblie krilnoj preki, a definisani kao:
a) leti na veoj visini, te
b) leti na nioj visini,
moraju biti jednaki i potpuno usklaeni sa definisanim nagibom prilaza.

11) Ugao u kojem se vie ne vide (cut-in angle) vrhovi snopova svjetlosti koju odailju
jedinini izvori definisani kao leti na veoj visini, smanjuje se za 5' luka prema uglu nagiba
na svakom sljedeem jedininom izvoru, promatrano u pravcu od krilne preke.
12) Ugao u kojem se vie ne vide vrhovi snopova svjetlosti koju odailju jedinini izvori
definisani kao leti na nioj visini, poveava se za 7' luka prema uglu nagiba na svakom
sljedeem jedininom izvoru, promatrano u pravcu od krilne preke (slika 5-19).


Slika 5-19. Snopovi svjetla koje odailju jedinini izvori sistema T-VASIS i AT-VASIS,
te podeavanje nagiba prilaza
(11) Tamo gdje se objekt prua iznad ravnine povrine koja mora biti slobodna od prepreka,
iako je lokacija tog objekta:
a) izvan povrine koja mora biti slobodna od prepreka, ali
b) unutar lateralnih granica snopa svjetlosti (sistema T-VASIS ili AT-VASIS), mora biti
izraena aeronautika studija u cilju analize utjecaja objekta na sigurnost operacija
zrakoplova u prilazu i slijetanju.
Ako se aeronautikom studijom dokae negativan utjecaj objekta na sigurnost operacija
zrakoplova, nuno je primjereno ograniiti azimut irenja snopa svjetlosti sistema T-VASIS i
AT-VASIS, u cilju maksimalne sigurnosti operacija zrakoplova. Razmjer tog ogranienja
mora biti takav da objekt ostane izvan granica snopa svjetlosti sistema svjetlosnog pokazivaa
nagiba.

lan 99.
(Sistemi svjetlosnih pokazivaa nagiba prilaza
PAPI i APAPI)
(1) PAPI sistem ini krilna preka od:
a) 4 ravnomjerno rasporeena jedinina izvora multi-svjetla s intenzivnim, otrim
prijelazom, ili
b) dva para jedininih izvora svjetla.



95
Sistem mora biti smijeten na lijevoj strani od poletno-sletne staze, osim ukoliko je fiziki
nemogue da se tako uradi.
(2) Ukoliko poletno-sletnu stazu koristi zrakoplov kojemu je potrebno vizualno rolo
navoenje (roll guidance), koje nije osigurano drugim vanjskim sredstvima, na suprotnoj
strani poletno-sletne staze (desnoj) e se postaviti druga krilna preka sistema PAPI.
(3) APAPI sistem ini krilna preka od:
a) dva jedinina izvora multi-svjetlas intenzivnim, otrim prijelazom, ili
b) jednog para jedininih izvora svjetla.
Sistem se postavlja na lijevoj strani od poletno-sletne staze, osim ukoliko je fiziki nemogue
da se tako uradi.

(4) Ukoliko poletno-sletnu stazu koristi zrakoplov kojemu je potrebno vizualno kruno
navoenje (roll guidance), koje nije osigurano drugim vanjskim sredstvima, na suprotnoj
strani poletno-sletne staze (desnoj) e se postaviti druga krilna preka sistema APAPI.
(5) Krilna preka sistema PAPI mora biti dizajnirana i postavljena na takav nain da pilot
zrakoplova u prilazu i slijetanju:
a) nalazei se na nagibu prilaza ili u njegovoj neposrednoj blizini, vidi:
- dva poletno-sletnoj stazi najblia jedinina izvora multi-svjetla(svjetla) u crvenoj
boji,
- dva poletno-sletnoj stazi udaljenija jedinina izvora multi-svjetla(svjetla) u bijeloj
boji,
b) nalazei se na visini koja je malo iznad nagiba prilaza, vidi:
- jedan poletno-sletnoj stazi najblii jedinini izvor multi-svjetla(svjetla) u crvenoj
boji,
- tri poletno-sletnoj stazi udaljenija jedinina izvora multi-svjetla(svjetla) u bijeloj
boji,
c) nalazei se na visini koja je znatno iznad nagiba prilaza, vidi:
- sva jedinina izvora multi-svjetla(svjetla) u bijeloj boji ,
d) nalazei se na visini koja je malo ispod nagiba prilaza, vidi:
- tri poletno-sletnoj stazi najblia jedinina izvora multi-svjetla(svjetla) u crvenoj
boji,
- jedan poletno-sletnoj stazi najudaljeniji jedinini izvor multi-svjetla(svjetla) u
bijeloj boji,
e) nalazei se na visini koja je znatno ispod nagiba prilaza, vidi:
- sva jedinina izvora multi-svjetla(svjetla) u crvenoj boji.
(6) Krilna preka sistema APAPI mora biti dizajnirana i postavljena na takav nain da pilot
zrakoplova u prilazu i slijetanju:
a) nalazei se na nagibu prilaza ili u njegovoj neposrednoj blizini, vidi:
- jedan poletno-sletnoj stazi najblii jedinini izvor multi-svjetla(svjetla) u crvenoj
boji, te
- jedan poletno-sletnoj stazi udaljeniji jedinini izvor multi-svjetla(svjetla) u bijeloj
boji,
b) nalazei se na visini koja je iznad nagiba prilaza, vidi:
- oba jedinina izvora multi-svjetla(svjetla) u bijeloj boji,
c) nalazei se na visini koja je ispod nagiba prilaza, vidi:
- oba jedinina izvora multi-svjetla(svjetla) u crvenoj boji.
(7) Jedinini izvori multi-svjetla(svjetla) sistema PAPI i APAPI postavljaju se na nain i u
skladu sa dozvoljenim odstepenima prikazanim u osnovnoj konfiguraciji na slici 5-20.
Jedinini izvori multi-svjetla(svjetla) koji ine krilnu preku sistema PAPI i APAPI moraju se
postaviti na nain da:



96
a) pilotu zrakoplova u prilazu i slijetanju izgledaju kao da su u osnovi u horizontalnoj
liniji, te da su
b) na najnioj moguoj visini i lomljive konstrukcije.
(8) Sistem mora biti prikladan za dnevne i none operacije prilaza i slijetanja zrakoplova.
(9) Promjena boje iz crvene u bijelu u vertikalnoj ravnini mora biti takva da promatrau na
najmanjoj udaljenosti od 300 m izgleda da se promjena pojavljuje u vertikalnom uglu od
maksimalno 3'.
(10) Pri punom intenzitetu, najvea Y koordinata crvenog svjetlaiznosi 0.320.
(11) Distribucija intenziteta svjetlosti mora biti u skladu sa slikom A2-23 u Dodatku 2 ovog
Pravilnika.
(12) Operator aerodroma je obavezan osigurati redovnu kontrolu intenziteta svjetlosti
sistema PAPI i APAPI te po potrebi isti podeavati u skladu s prevladavajuim uvjetima kako
bi se onemoguilo zasljepljivanje pilota zrakoplova u prilazu i slijetanju.
(13) Nagib svakog jedininog izvora multi-svjetla(svjetla) mora biti promjenjiv na nain da
se donja granica snopa bijelog svjetlamoe fiksirati u bilo kojem eljenom uglu nagiba: od
130' do minimalno 430' iznad horizontalne ravnine.
(14) Jedinini izvori multi-svjetla(svjetla) moraju biti projektovani tako da:
a) kondenzacija, snijeg, led, prljavtina, itd. na njihovim povrinama za reflektiranje ili
odailjanje svjetlosti u najmanjoj moguoj mjeri utjeu na kvalitetu svjetlosnih
signala,
b) ne utjeu na kontrast izmeu crvenih i bijelih svjetala, te
c) ne utjeu na nagib prijelaznog sektora.
(15) Nagib prilaza kakav je definisan na slici 5-21 mora biti usklaen sa odgovarajuim
karakteristikama pojedinih tipova zrakoplova koji prilaze i slijeu na tu poletno-sletnu stazu.
(16) Kada je poletno-sletna staza opremljena:
a) sistemom PAPI ili APAPI, te istovremeno
b) sistemom ILS ili MLS,
poloaj i ugao nagiba definisan za jedinine izvore multi-svjetla(svjetla) sistema PAPI ili
APAPI mora biti u skladu sa:
- putanjom i nagibom prilaza definisanim za sistem ILS, ili
- najmanjom putanjom poniranja definisanom za sistem MLS.


Slika 5-20. Tipina krilna preka PAPI sistema/Tipina krilna preka APAPI sistema

(17) Dozvoljena odstupanja pri ugradnji:



97
1) Kada je sistem PAPI ili APAPI ugraen na poletno-sletnoj stazi koja nije opremljena
sistemom za instrumentalni precizni prilaz ILS ili MLS, udaljenost D
1
proraunava se tako da
na najmanjoj visini, na kojoj e pilot zrakoplova u prilazu i slijetanju vidjeti ispravnu naznaku
prilazne putanje (slika 5-21, ugao B za PAPI i ugao A za APAPI), najmanja visina iznad
praga tokova najzahtjevnijih zrakoplova koji redovno slijeu na tu poletno-sletnu stazu, bude
u skladu sa vrijednostima istaknutim u tabeli 5-2.
2) Kada je sistem PAPI ili APAPI ugraen na poletno-sletnoj stazi koja je opremljena
sistemom za instrumentalni precizni prilaz ILS ili MLS, udaljenost D
1
proraunava se tako da
se osigura optimalna usklaenost vizualnih i nevizualnih sistema navoenja zrakoplova u
prilazu i slijetanju, a na osnovupretpostavljenih visina oiju pilota i antene zrakoplova koji
redovito slijeu na tu poletno-sletnu stazu. Ta udaljenost mora biti jednaka onoj izmeu praga
i stvarnog polazita:
- putanjom i nagibom prilaza definisanim za sistem ILS, ili
- najmanjom putanjom poniranja definisanom za sistem MLS,
uzimajui u obzir i korektivni faktor zbog razliite visine na kojoj se nalaze oi pilota i antena
odnosnog zrakoplova. Korektivni faktor dobiva se mnoenjem prosjene visine izmeu oiju
pilota i antene tih zrakoplova, s kotangensom prilaznog ugla. Pri tome, ta udaljenost mora biti
takva da najmanja visina tokova iznad praga ne smije prelaziti vrijednosti istaknute u stupcu
(3) tabele 5-2.
3) Kada je za pojedini zrakoplov potrebna vea najmanja visina tokova od one navedene u
podstavu a) ovog stava 17., nuno je poveati udaljenost D
1
.
4) Udaljenost D
1
se mora prilagoditi u cilju kompenziranja razlike u nagibu izmeu:
- sredita lea jedininih izvora multi-svjetla(svjetla) preke sistema PAPI ili APAPI,
- praga poletno-sletne staze.
5) Kako bi se jedinini izvori multi-svjetla(svjetla) zaista postavili na najmanjoj moguoj
visini od praga poletno-sletne staze, uvaavajui bilo kakav popreni nagib, dozvoljena su
podeavanja po visini do najvie 5 cm izmeu jedininih izvora multi-svjetla(svjetla) . Osim
toga, dozvoljen je i lateralni gradijent od najvie 1,25 % uz uvjet da se na jednak nain
primijeni kod svih jedininih izvora multi-svjetla(svjetla) .
6) Na poletno-sletnim stazama kodnoga broja 1 i 2 nuno je ostaviti razmak od 6 m ( 1m)
izmeu jedininih izvora multi-svjetla(svjetla) PAPI sistema. Pri tome, jedinini izvor multi-
svjetla(svjetla) PAPI sistema, koji je najblii poletno-sletnoj stazi, mora biti postavljen na
udaljenosti od 10 m ( 1m) od ivica poletno-sletne staze.
7) Lateralni razmak izmeu jedininih izvora multi-svjetla(svjetla) sistema APAPI moe se
poveavati do najvie 9 m ( 1m), u sluaju:
- kada je potreban vei razmak, ili
- ako je planirana naknadna dogradnja sistema u PAPI.
8) Ako je razmak izmeu jedininih izvora multi-svjetla(svjetla) sistema APAPI definisan u
skladu sa planiranom namjerom naknadne dogradnje sistema u PAPI , jedinini izvor multi-
svjetla(svjetla) PAPI sistema, koji je najblii poletno-sletnoj stazi, mora biti postavljen na
udaljenosti od 15 m ( 1m) od ivica poletno-sletne staze.
9) Visina iznad putanje zrakoplova u prilazu, definisane za sistem instrumentalnog preciznog
prilaza ILS ili MLS, a na kojoj se nalaze:
- oi pilota zrakoplova i
- antena zrakoplova razliita je s obzirom na tip zrakoplova i stvarni poloaj zrakoplova
u prilazu (u odnosu na definisanu putanju). Usklaivanje signala sistema PAPI sa:
a) putanjom i nagibom prilaza definisanim za sistem ILS, ili
b) najmanjom putanjom poniranja definisanom za sistem MLS, do take koja je blia
pragu, dozvoljeno je na nain da se povea sektor prilaza tono po putanji: sa 20 na
30. U tom sluaju uglovi usklaivanja za nagib prilaza od 3 iznose 225, 245 i



98
315.
10) Podeavanje ugla nagiba jedininih izvora multi-svjetla(svjetla) krilne preke PAPI
sistema mora biti izvedeno na nain da pilot zrakoplova, kojem tokom prilaza signal sistema
PAPI pokazuje tri crvena (jedinini izvori najblii ivici poletno-sletne staze) i jedno bijelo
svjetlo (jedinini izvor najudaljeniji od ivica poletno-sletne staze), kako je to definisano u
stavu 5. podstavu d) ovog lana, moe na sigurnoj udaljenosti preletjeti sve objekte unutar
prilazne povrine (tabela 5-2).
11) Podeavanje ugla nagiba jedininih izvora multi-svjetla(svjetla) krilne preke APAPI
sistema mora biti izvedeno na nain da pilot zrakoplova, kojem tokom prilaza signal sistema
APAPI pokazuje jedno crveno (jedinini izvor najblii ivici poletno-sletne staze) i jedno
bijelo svjetlo (jedinini izvor udaljeniji od ivica poletno-sletne staze), kako je to definisano u
stavu 6. podstavu a) ovog lana, moe na sigurnoj udaljenosti preletjeti sve objekte unutar
prilazne povrine (tabela 5-2).




99

Slika 5-21 Nagib prilaza definisan za sisteme PAPI i APAPI

12) Tamo gdje se objekt prua iznad ravnine povrine koja mora biti slobodna od prepreka,
iako je lokacija tog objekta:
a) izvan povrine koja mora biti slobodna od prepreka, ali
b) unutar lateralnih granica svjetlosnog snopa (sistema PAPI ili APAPI), mora biti
izraena aeronautika studija u cilju analize utjecaja objekta na sigurnost operacija
zrakoplova u prilazu i slijetanju.



100
Ako se aeronautikom studijom dokae negativan utjecaj objekta na sigurnost operacija
zrakoplova, uz suglasnost Direkcije je nuno primjereno ograniiti azimut irenja snopa
svjetlosti sistema PAPI ili APAPI, u cilju maksimalne sigurnosti operacija zrakoplova.
Razmjer tog ogranienja mora biti takav da objekt ostane izvan granica snopa svjetlosti
sistema PAPI ili APAPI.
(18) Tamo gdje su za potrebe roll navoenja (roll guidance) krilne preke sistema PAPI ili
APAPI postavljene s obje strane poletno-sletne staze, odgovarajui se jedinini izvori multi-
svjetla(svjetla) postavljaju pod istim uglom, kako bi se signali svake krilne preke mijenjali
simetrino i istovremeno.

lan 100.
(Povrina koja mora biti slobodna od prepreka
za sisteme T-VASIS, AT-VASIS, PAPI i APAPI)
(1) Kada operator aerodroma planira postaviti sistem svjetlosnih pokazivaa nagiba prilaza,
definisati e i uspostaviti povrinu koja mora biti slobodna od prepreka.
(2) Povrina koja mora biti slobodna od prepreka, odnosno :
a) njen poetak,
b) odstupanje,
c) duina, i
d) nagib moraju biti u skladu sa vrijednostima istaknutim u relevantnom stupcu tabele 5-
3, te na slici 5-22.
(3) Izgradnja novih objekata kao i dogradnja postojeih, nije dozvoljena ako to za posljedicu
ima probijanje povrine koja mora biti slobodna od prepreka.
(4) Izgradnja novih objekata kao i dogradnja postojeih na nain da to za posljedicu ima
probijanje povrine koja mora biti slobodna od prepreka, dozvoljeno je uz suglasnost
Direkcije, ako se aeronautikom studijom dokae da e novi objekt ili nadogradnja
postojeeg biti u sjeni ve izgraenog (postojeeg) nepokretnog objekta.
(5) Postojei, ve izgraeni objekti, koji probijaju povrinu slobodnu od prepreka, moraju se
ukloniti.
(6) Uz prethodnu suglasnost, postojei ve izgraeni objekti, koji probijaju povrinu slobodnu
od prepreka, ne moraju se ukloniti u sluaju:
a) kada su ti objekti u sjeni postojeeg (ve izgraenog) nepokretnog objekta, kojeg iz
objektivnih razloga nije mogue ukloniti, ili
b) kada se aeronautikom studijom dokae da taj objekt nee nepovoljno utjecati na
sigurnost operacija zrakoplova.
(7) Ukoliko aeronautika studija pokae da postojei ve izgraeni objekt, koji probija
povrinu slobodnu od prepreka, moe nepovoljno utjecati na sigurnost operacija zrakoplova,
operator aerodroma je obavezan poduzeti jednu ili vie mjera kako slijedi:
a) promjenu (podizanje) prilaznog nagiba sistema svjetlosnog pokazivaa nagiba prilaza,
b) smanjenje azimuta irenja snopa svjetlosti sistema, kako bi objekt ostao izvan granica
snopa svjetlosti,
c) premjetanje osi sistema i pridruene povrine koja mora biti slobodna od prepreka
za najvie 5,
d) pomicanje praga poletno-sletne staze, i
e) ukoliko je pomicanje praga poletno-sletne staze nemogue, prikladno premjetanje
sistema svjetlosnog pokazivaa nagiba: od praga u pravcu suprotnom od pravaca
vjetra, kako bi se visina prijelaza praga poveala za visinu prodiranja objekta u
povrinu koja mora biti slobodna od prepreka.





101
Tabela 5-2. Najmanja visina tokova iznad praga za sisteme PAPI I APAPI

Visina mjerena od oiju pilota
do tokova za zrakoplov u
prilaznoj konfiguraciji
a
Najmanja poeljna visina
tokova (m)
b,c
Najmanja visina tokova
(m)
d
(1) (2) (3)
Do 2,99 m
6 3
e
Od 3 m do 4,99 m
9 4
Od 5 m do 7,99 m
9 5
Od 8 m do 13,99 m
9 6
a. Izbor visine, mjerene od oiju pilota do tokova zrakoplova, mora biti utemeljen na tipovima zrakoplova koji
redovno slijeu na poletno-sletnu stazu (na kojoj je postavljen sistem svjetlosnog pokazivaa nagiba). Pri tome,
kritini tip zrakoplova po kojem se odreuje visina, mora biti onaj koji je najzahtjevniji u skupini.
b. Gdje je to izvedivo, moraju se osigurati najmanje poeljne visine tokova, navedene u stupcu (2).
c. Visine tokova iz stupca (2) mogu se umanjiti najvie do granice navedene u stupcu (3), ako aeronautika studija
pokae da su takve umanjene visine tokova prihvatljive, s aspekta sigurnosti.
d. Ukoliko je umanjena visina tokova iz stupca (3) definisana za pomaknuti prag, operator aerodroma mora
osigurati da odgovarajue najmanje poeljne visine tokova, navedene u stupcu (2), budu na raspolaganju za
sluajeve u kojima iznad fizikog kraja poletno-sletne staze prelijee najzahtjevniji tip zrakoplova, po kojem je
definisana visina mjerena od oiju pilota do tokova zrakoplova.
e. Ta se visina tokova moe smanjiti na 1,5 m za poletno-sletne staze koje uglavnom koriste lagani zrakoplovi,
bez turbo-mlaznih motora.

Tabela 5-3. Dimenzije i nagibi povrine koja mora biti slobodna od prepreka

Tip poletno-sletne staze/kodni broj

Neinstrumentalna Instrumentalna

Kodni broj Kodni broj
Dimenzije povrine

1 2 3 4 1 2 3 4
Duina unutranjeg ivica

60 m 80 m
a
150 m 150 m 150 m 150 m 300 m 300 m
Udaljenost od praga

30 m 60 m 60 m 60 m 60 m 60 m 60 m 60 m
Odstupanje (sa svake
strane)
10% 10% 10% 10% 15% 15% 15% 15%
Ukupna duina 7500m 7500m
b
15000m 15000m 7500m 7500m
b
15000m 15000m
Nagib
a) T-VASIS I AT-VASIS

-
c
1,9 1,9 1,9 - 1,9 1,9 1,9
b) PAPI
d

- A-0,57 A-0,57 A-0,57 A-0,57 A-0,57 A-0,57 A-0,57
c) APAPI
d

A-0,9 A-0,9 - - A-0,9 A-0,9 - -
a. Ova se duina mora poveati na 150 m kod sistema T-VASIS ili AT-VASIS.
b. Ova se duina mora poveati na 15.000 m kod sistema T-VASIS ili AT-VASIS.
c. Nagib nije naveden ukoliko nije vjerojatno da e se sistem koristiti na poletno-sletnoj stazi navedenog tipa/kodnog
broja.
d. Uglovi kako je naznaeno na slici 5-21.




102

Slika 5-22. Povrina slobodna od prepreka za sisteme svjetlosnih pokazivaa nagiba prilaza

lan 101.
(Sistem svjetala za kruno navoenje)
(1) Sistem svjetala za kruno navoenje postaviti e se u sluaju kada postojei sistemi
prilazne rasvjete i rasvjete poletno-sletne staze ne omoguuju sigurnu identifikaciju poletno-
sletne staze i/ili prilazne povrine za zrakoplove koji krue u prilazu poletno-sletnoj stazi
predvienoj za krune prilaze.
(2) Poloaj i broj svjetala sistema za kruno navoenje moraju biti primjereni kako bi pilotu
zrakoplova u prilazu omoguili da se, prema potrebi:
a) ukljui u krak niz vjetar, ili na potrebnoj udaljenosti od poletno-sletne staze poravna i
prilagodi putanju zrakoplova prema njoj, jasno uoavajui prag poletno-sletne staze u
preletu, te da
b) stalno u vidokrugu ima prag poletno-sletne staze i/ili druge sadraje koji mu
omoguuju da procijeni zaokret na osnovni krak i zavrni prilaz, uzimajui u obzir i
informacije koje mu pruaju drugi sistemi vizualnog navoenja.
(3) Sistem svjetala za kruno navoenje sastoji se od jedininih izvora svjetlakoja oznaavaju:
a) produenu uzdunu sredinju os poletno-sletne staze i/ili dijelove bilo kojeg sistema
prilazne rasvjete, ili
b) poloaj praga poletno-sletne staze, ili
c) pravac i lokaciju poletno-sletne staze, ili
d) kombinaciju sistema rasvjete, ve prema potrebama odgovarajue poletno-sletne staze.

(4) Jedinini izvori svjetlaza kruno navoenje moraju odailjati:



103
a) svjetlost bez prekida (kontinuirano) bijele boje ili svjetlost iz cijevi punjene plinom
(gasseous discharge lights),
b) svjetlost s prekidima u pravilnim vremenskim intervalima (bljeskovi svjetla) bijele
boje, pri emu su intenzitet i irenje snopa svjetlosti primjereni lokalnim uvjetima
vidljivosti i rasvjeti okoline u prostoru u kojem je organiziran vizualni kruni prilaz
zrakoplova.
(5) Jedinini izvori svjetla moraju biti projektovani i postavljeni na nain kojim e se
onemoguiti zasljepljivanje ili zbunjivanje pilota zrakoplova tokom:
a) krunog prilaza,
b) slijetanja,
c) polijetanja, ili
d) vonje po zemlji.

lan 102.
(Svjetlosni sistemi za uvoenje zrakoplova na poletno-sletnu stazu)
(1) Svjetlosni sistem za uvoenje zrakoplova na poletno-sletnu stazu biti e postavljen u
sluaju kada je nuno vizualno uvoenje zrakoplova po odreenoj prilaznoj putanji zbog:
a) izbjegavanja opasnog terena, ili
b) smanjenja nivoa buke.
(2) Svjetlosni sistem za uvoenje zrakoplova na poletno-sletnu stazu sastoji se od vie
jedininih izvora svjetla grupiranih na nain da jasno definiu (poeljnu) prilaznu putanju, uz
uvjet da pilot zrakoplova u prilazu, nadlijeui jednu grupu jedininih izvora svjetla, jasno
vidi prvu sljedeu grupu jedininih izvora svjetla. Najvea udaljenost izmeu dvije susjedne
grupe jedininih izvora svjetlaiznosi 1.600 m.
(3) Svjetlosni sistem za uvoenje zrakoplova na poletno-sletnu stazu moe biti:
a) zakrivljen, ili
b) pravolinijski, ili
c) kombinacija prethodnog.
(4) Svjetlosni sistem za uvoenje zrakoplova na poletno-sletnu stazu mora se pruati:
a) od take definisane odgovarajuom aeronautikom studijom, uz suglasnost Direkcije,
b) do take sa koje je jasno vidljiv:
- sistem prilazne rasvjete, ukoliko takav postoji, ili
- poletno-sletna staza ili
- sistem rasvjete poletno-sletne staze.
(5) Svaka grupa jedininih izvora svjetla sistema za uvoenje zrakoplova na poletno-sletnu
stazu sastoji se od najmanje tri jedinina izvora svjetlau linearnoj ili grupnoj konfiguraciji,
koja odailju snop svjetlosti s prekidima u pravilnim vremenskim intervalima: bljeskajui
jedan za drugim na nain da pokazuju pravac prema poletno-sletnoj stazi. Sistem se moe
nadograditi jedininim izvorima svjetlakoji odailju snop svjetlosti bez prekida (steady
burning lights) u sluaju kada takva svjetla pomau pri identifikaciji sistema.
(6) Jedinini izvori svjetlakoji odailju snop svjetlosti s prekidima u pravilnim vremenskim
intervalima (bljeskajui), moraju biti bijele boje. Jedinini izvori svjetlakoji odailju snop
svjetlosti bez prekida (steady burning lights), dodana kao nadogradnja sistema, moraju
odailjati svjetlost iz cijevi punjenoj plinom (gasseous discharge lights).

lan 103.
(Svjetlosni sistem za identifikaciju praga poletno-sletne staze)
(1) Svjetlosni sistem za identifikaciju praga poletno-sletne staze mora se postaviti:
a) na pragu poletno-sletne staze opremljene sistemom za instrumentalni neprecizni
prilaz, u sluaju kada je:



104
- potrebno dodatno oznaiti prag kako bi bio jasno vidljiv u svim uvjetima, ili
- nepraktino postaviti drugu prilaznu rasvjetu, te kada je
b) prag trajno ili privremeno pomaknut od kraja poletno-sletne staze, a potrebno ga je
dodatno oznaiti kako bi bio jasno vidljiv u svim uvjetima.
(2) Svjetlosni sistem za identifikaciju praga poletno-sletne staze postavlja se simetrino oko
uzdune sredinje osi poletno-sletne staze u ravnini s pragom, priblino 10 m od sistema
ivinih svjetala poletno-sletne staze.
(3) Svjetlosni sistem za identifikaciju praga poletno-sletne staze sastoji se od jedininih izvora
svjetlakoji odailju u pravilnim vremenskim intervalima (bljeskajui):
a) minimalno 60, a
b) maksimalno 120 snopova svjetlosti u jednoj minuti.
(4) Svjetlosni sistem za identifikaciju praga poletno-sletne staze mora biti vidljiv iskljuivo u
pravcu prilaza poletno-sletnoj stazi.

lan 104.
(Sistem ivinih svjetala poletno-sletne staze)
(1) Sistem ivinih svjetala poletno-sletne staze postavlja se na poletno-sletne staze koje su:
a) namijenjene za operacije zrakoplova tokom noi, ili
b) opremljene sistemom za instrumentalni precizni prilaz, a namijenjene su za koritenje
danju ili nou.
(2) Sistem ivinih svjetala poletno-sletne staze postavlja se na poletno-sletne staze
namijenjene za polijetanje zrakoplova s operativnim minimumom vidljivosti uzdu poletno-
sletne staze manjim od 800 m po danu.
(3) Sistem ivinih svjetala poletno-sletne staze postavlja se cijelom duinom poletno-sletne
staze u dva paralelna reda: po jedan sa svake strane poletno-sletne staze, jednako udaljeni od
njene uzdune sredinje osi.
(4) Sistem ivinih svjetala poletno-sletne staze postavlja se:
a) uzdu ivica kolnike povrine definisane kao poletno-sletna staza, to je objavljeno
u AIP-u, ili
b) izvan ivica te povrine na udaljenosti do 3 m.
(5) Ako je irina kolnike povrine, koja se moe definisati i objaviti u AIP-u kao poletno-
sletna staza, vea od 60 m, udaljenost izmeu dva reda sistema ivinih svjetala definisana je
na temelju:
a) prirode operacija,
b) distribucije snopa svjetla jedininih izvora sistema ivinih svjetala, te tehnikih
karakteristika drugih vizualnih sredstava navoenja kojima je opremljena poletno-sletna
staza.
(6) Sistem ivinih svjetala poletno-sletne staze postavlja se na nain da udaljenost izmeu
jedininih izvora svjetlau redu (uzduni razmak) bude jednaka i iznosi:
a) maksimalno 60 m za poletno-sletne staze opremljene sistemom za:
- instrumentalni precizni prilaz, ili
- instrumentalni neprecizni prilaz, te
b) maksimalno 100 m za neinstrumentalne poletno-sletne staze.
Jedinini izvori svjetla sistema ivinih svjetala, postavljeni u dva reda na suprotnim stranama
uzdune sredinje osi poletno-sletne staze, moraju biti postavljeni u ravnini, pod pravim
uglom u odnosu na uzdunu sredinju os poletno-sletne staze.
(7) Na ukrtanjima poletno-sletnih staza pojedini jedinini izvori svjetla mogu biti:
a) postavljeni u nepravilnim uzdunim razmacima, ili ak
b) izostavljeni, pod uvjetom da je pilotu zrakoplova i dalje osigurano adekvatno voenje.



105
(8) Jedinini izvori sistema ivinih svjetala poletno-sletne staze odailju snop svjetla bijele
boje, bez prekida (kontinuirano), te promjenjivog intenziteta, osim:
a) u sluaju pomaknutog praga: tada jedinini izvori svjetla, postavljeni izmeu poetka
poletno-sletne staze i pomaknutog praga, odailju u pravcu prilaza snop svjetla crvene
boje, te
b) u zavrnom dijelu poletno-sletne staze u duini od:
- 600 m ili
- 1/3 ukupne duine poletno-sletne staze,
ve prema tome koja je duina kraa, gdje je dozvoljeno da jedinini izvori svjetla odailju
snop svjetla ute boje u pravcu polijetanja zrakoplova.
(9) Sistem ivinih svjetala poletno-sletne staze mora biti vidljiva iz svih uglova azimuta, kako
bi se omoguilo voenje pilota zrakoplova u slijetanju ili uzlijetanju, u oba pravaca.
(10) Ako je sistem ivinih svjetala poletno-sletne staze namijenjen i za kruno navoenje
zrakoplova, snopovi svjetla koje odailju jedinini izvori sistema moraju biti vidljivi u svim
uglovima azimuta.
(11) U svim uglovima azimuta, snopovi svjetlakoje odailju jedinini izvori sistema ivinih
svjetala poletno-sletne staze, moraju biti vidljivi pod uglovima do 15 iznad horizontalne
ravnine, a njihov intenzitet mora biti primjeren:
a) lokalnim uvjetima vidljivosti, u kojima se poletno-sletna staza namjerava koristiti za
operacije polijetanja i slijetanja, te
b) rasvjeti okoline.
(12) U svakom sluaju, najmanji intenzitet snopova svjetlasistema ivinih svjetala poletno-
sletne staze mora iznositi:
a) 50 cd, ili
b) 25 cd iskljuivo na aerodromu bez vanjske rasvjete okoline, kako bi se izbjeglo
zasljepljivanje pilota.
(13) Sistem ivinih svjetala, postavljen za stazu opremljenu sistemom za instrumentalni
precizni prilaz mora biti u skladu sa karakteristikama prikazanim na slikama A2-9 ili A2-10 u
Dodatku 2 ovog Pravilnika.
lan 105.
(Sistemi svjetala praga poletno-sletne staze i krilnih preki)
(1) Sistem svjetala praga postavlja se na poletno-sletne staze koje su opremljene sistemom
ivinih svjetala, osim kada je rije o:
a) neinstrumentalnim poletno-sletnim stazama, ili
b) poletno-sletnim stazama opremljenim sistemom za instrumentalni neprecizni prilaz,
gdje je:
- prag pomaknuti i
- postavljena svjetlakrilne preke.
(2) Kada je prag smijeten na fizikom poetku poletno-sletne staze, sistem svjetala praga
postavlja se u nizu poloenom pod pravim uglom na uzdunu sredinju os poletno-sletne
staze, to je blie mogue fizikom poetku poletno-sletne staze, odnosno na udaljenosti od
maksimalno 3 m od fizikog poetka poletno-sletne staze.
(3) Kad je prag pomaknut od fizikog poetka poletno-sletne staze, sistem svjetala praga
postavlja se u ravnini sa pomaknutim pragom, u nizu poloenom pod pravim uglom u odnosu
na uzdunu sredinju os poletno-sletne staze.
(4) Sistem svjetala praga sastoji se od:
a) minimalno 6 jedininih izvora svjetlana:
- neistrumentalnim poletno-sletnim stazama, te
- poletno-sletnim stazama opremljenim sistemom za instrumentalni neprecizni
prilaz,



106
b) minimalno toliko jedininih izvora svjetla, koliko je potrebno da se ravnomjerno
postave na meusobnoj udaljenosti od 3 m, u nizu postavljenom izmeu dva reda
sistema ivinih svjetala na poletno-sletnim stazama opremljenim sistemom za
instrumentalni precizni prilaz kategorije I,
c) ravnomjerno rasporeenih jedininih izvora svjetla sistema postavljenih na
meusobnoj udaljenosti od maksimalno 3 m, u nizu postavljenom izmeu dva reda sistema
ivinih svjetala na poletno-sletnim stazama opremljenim sistemom za instrumentalni precizni
prilaz kategorije II ili III.
(5) Jedinini izvori svjetla sistem svjetala praga opisanog u stavu 4., podstavcima a) i b) ovog
lana, moraju biti:
a) jednoliko rasporeeni u nizu postavljenom izmeu dva reda sistema ivinih svjetala
poletno-sletne staze, ili
b) simetrino postavljeni oko uzdune sredinje osi poletno-sletne staze, projektovani u
dvije grupe, u kojima su jedinini izvori svjetlameusobno ravnomjerno rasporeeni.
Izmeu te dvije grupe jedininih izvora svjetla je razmak jednak onom izmeu:
- oznaka, ili
- sistema rasvjete podruja dodira, gdje takvi postoje.
(6) Ako sistem rasvjete podruja dodira na kolniku poletno-sletne staze nije postavljen,
razmak izmeu dvije grupe jedininih izvora svjetlane smije biti vei od udaljenosti izmeu
2 reda sistema ivinih svjetala poletno-sletne staze.
(7) Primjena svjetala krilne preke:
Sistem svjetala krilne preke mora se postaviti na poletno-sletne staze opremljene sistemom
za instrumentalni precizni prilaz u sluaju kada je nuno dodatno istaknuti poziciju praga
zbog lokalnih uslova vidljivosti i vanjske rasvjete okoline.
(8) Sistem svjetala krilne preke postavlja se na:
a) neinstrumentalne poletno-sletne staze, ili
b) poletno-sletne staze opremljene sistemom za instrumentalan neprecizan prilaz, gdje je:
- prag pomaknut, i
- svjetla praga iako potrebna, nisu postavljena.
(9) Poloaj sistema svjetala krilnih preki:
Sistem svjetala krilnih preki postavlja se simetrino u odnosu na uzdunu sredinju os
poletno-sletne staze, na nain da se sa svake strane postavi jedna krilna preka. Svaka krilna
preka sastoji se od minimalno pet jedininih izvora svjetlapostavljenih:
- u duini od minimalno 10 m prema van u odnosu na postavljeni red sistema ivinih
svjetala poletno-sletne staze, te
- pod pravim uglom u odnosu na postavljeni red sistema ivinih svjetala, pri emu
se
- jedinini izvor svjetla svake preke, poloajem najblii postavljenom redu sistema
ivinih svjetala, mora nalaziti u ravnini sa redom sistema ivinih svjetala poletno-
sletne staze.
(10) Jedinini izvori sistema svjetala praga i krilne preke odailju u pravcu prilaza poletno-
sletnoj stazi jednosmjerne snopove svjetla bez prekida (kontinuirano), zelene boje. Intenzitet
i irenje snopa svjetla moraju biti primjereni lokalnim uvjetima vidljivosti i vanjskoj rasvjeti
okoline.
(11) Sistem svjetala praga postavljen na poletno-sletnoj stazi opremljenoj za instrumentalni
precizni prilaz, mora biti u skladu sa vrijednostima istaknutim na slici A-23 iz Dodatka 2
ovog Pravilnika.
(12) Sistem svjetala krilne preke praga postavljen na poletno-sletnoj stazi opremljenoj
sistemom za instrumentalni precizni prilaz, mora biti u skladu sa vrijednostima istaknutim na
slici A-24 iz Dodatka 2 ovog Pravilnika.



107


Slika 5-23. Raspored jedininih izvora sistema svjetala praga poletno-sletne staze i svjetala kraja poletno-sletne staze




Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
108
lan 106.
(Svjetlakraja poletno-sletne staze)
(1) Svjetla kraja postavljaju se na poletno-sletnim stazama opremljenim sistemom ivinih
svjetala.
(2) Kada je prag smijeten na fizikom poetku poletno-sletne staze, jedinini izvori svjetla
sistema kojim je oznaen prag, mogu se koristiti i kao svjetla kraja poletno-sletne staze (slika
5-23).
(3) Svjetla kraja poletno-sletne staze postavljaju se pod pravim uglom u odnosu na uzdunu
sredinju os poletno-sletne staze, u najblioj moguoj ravnini kraja poletno-sletne staze,
odnosno na udaljenosti od maksimalno 3 m od kraja.
(4) Svjetla kraja poletno-sletne staze ini minimalno est jedininih izvora svjetla. Ti
jedinini izvori svjetla moraju biti:
a) ravnomjerno rasporeeni u nizu poloenom izmeu dva reda sistema ivinih svjetala
poletno-sletne staze, ili
b) simetrino postavljeni oko uzdune sredinje osi poletno-sletne staz, projektovani u
dvije grupe ravnomjerno rasporeenih jedininih izvora svjetla. Najvei dozvoljeni
razmak izmeu dvije grupe jedininih izvora svjetlakraja poletno-sletne staze iznosi
/2 udaljenosti izmeu dva reda sistema ivinih svjetala poletno-sletne staze.
(5) Na poletno-sletnim stazama opremljenim sistemom za instrumentalni precizni prilaz
kategorije III, najvei dozvoljeni razmak izmeu jedininih izvora svjetla kraja poletno-sletne
iznosi 6 m, osim izmeu dvaju jedininih izvora svjetla najbliih uzdunoj sredinjoj osi
poletno-sletne staze, kada je osiguran razmak izmeu dvije grupe svjetala.
(6) Jedinini izvori svjetla kraja poletno-sletne staze odailju jednosmjerne snopove svjetla
crvene boje, bez prekida (kontinuirano), vidljive iz pravaca poletno-sletne staze. Intenzitet i
irenje snopa svjetla moraju biti primjereni lokalnim uvjetima vidljivosti i vanjskoj rasvjeti
okoline.
(7) Svjetla kraja poletno-sletne staze opremljene sistemom za instrumentalni precizni prilaz
moraju biti u skladu sa vrijednostima istaknutim na slici A2-8 iz Dodatka 2 ovog Pravilnika.

lan 107.
(Sistem svjetala sredinje linije poletno-sletne staze)
(1) Sistem svjetala sredinje linije postavlja se na poletno-sletne staze opremljene sistemom
za instrumentalni precizni prilaz kategorije II ili III.
(2) Sistem svjetala sredinje linije poletno-sletne staze postavlja se i na poletno-sletne staze
opremljene sistemom za instrumentalni precizni prilaz kategorije I, posebno u sluaju kada:
a) takve poletno-sletne staze koriste zrakoplovi s velikim brzinama pri slijetanju, ili kada
je
b) meusobni razmak postavljenih jedininih izvora ivinih svjetala vei od 50 m.
(3) Sistem svjetala sredinje linije postavlja se na poletno-sletne staze predviene za
polijetanje s operativnim minimumom vidljivosti uzdu poletno-sletne staze manjim od 400
m.
(4) Sistem svjetala sredinje linije postavlja se na poletno-sletnim stazama namijenjenim za
polijetanje s operativnim minimumom vidljivosti uzdu poletno-sletne staze staze jednakim ili
veim od 400 m u sluaju kada:
a) ih koriste zrakoplovi s vrlo velikom brzinom polijetanja, te posebno kada je
b) meusobni razmak postavljenih jedininih izvora ivinih svjetala vei od 50 m.
(5) Sistem svjetala sredinje linije postavlja se:
a) uzdu sredinje osi poletno-sletne staze, ili
b) ravnomjerno pomaknuti na istu stranu od sredinje osi poletno-sletne staze za najvie
0,60 m, u sluaju kada nije praktino da ih se postavi uzdu sredinje osi.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
109
Sistem svjetala sredinje linije prua se od praga do kraja poletno-sletne staze, pri emu
meusobni razmak pojedinih izvora svjetla, od kojih se sistem sastoji, iznosi priblino 15 m.
(6) U sluaju kada je:
a) osigurana funkcionalnost sistema svjetala sredinje linije poletno-sletne staze
navedena kao kriterij u lanu 188. stavu 8. ovog Pravilnika, ili
b) kada je poletno-sletna staza namijenjena za koritenje u uvjetima vidljivosti uzdu
poletno-sletne staze od 350 m ili vie,
ve prema tome kako odgovara, najvei dozvoljeni meusobni razmak jedininih izvora
svjetla sistema iznosi 30 m.
(7) Ako meusobni razmak jedininih izvora svjetlave postavljenog sistema iznosi 7,5 m,
isti se ne mora zamijeniti.
(8) Kvalitetno navoenje po sredinjoj liniji pilota zrakoplova tokom polijetanja, cijelom
duinom poletno-sletne staze od njenog fizikog poetka do pomaknutoga praga, mora se
osigurati pomou:
a) sistema prilazne rasvjete, ukoliko njegove karakteristike i podeavanja intenziteta
omoguuju voenje kakvo je potrebno tokom polijetanja, a ne zasljepljuje pilota
zrakoplova u uzlijetanju, ili
b) sistema svjetala sredinje linije poletno-sletne staze, ili
c) preki najmanje duine od 3 m, rasporeenih u ravnomjernim meusobnim
razmacima od 30 m, kako je prikazano na slici 5-24, a koje su projektovane tako da
njihove fotometrike karakteristike i podeenje intenziteta svjetla:
- omoguuju adekvatno voenje pilota zrakoplova tokom polijetanja, te
istovremeno
- sprjeavaju zasljepljivanje pilota zrakoplova tokom polijetanja.
(9) U sluaju kada je pilot zrakoplova zasljepljen svjetlou sistema sredinje linije poletno-
sletne staze, operator aerodroma mora omoguiti:
a) iskljuivanje sistema svjetala sredinje linije poletno-sletne staze, ili
b) podeavanje intenziteta svjetlasistema prilazne rasvjete i/ili preki za pilote
zrakoplova koji su u prilazu i slijetanju.
(10) Kada se poletno-sletna staza koristi za slijetanje, ni u jednom sluaju nije dozvoljeno da
se vide samo svjetla pojedinanih izvora sredinje linije poletno-sletne staze, cijelom njenom
duinom od poetka do pomaknutog praga.
(11) Jedinini izvori sistema svjetala sredinje linije poletno-sletne staze odailju snop svjetla
bez prekida (kontinuirano), promjenjivog intenziteta, pri emu je boja pojedinog svjetla
definisana na nain kako slijedi:
a) poletno-sletne staze duine 1.800 m i vie:
- bijela boja u duini od praga do 900 m prije kraja poletno-sletne staze,
- crvena i bijela boja izmjenino u duini od 900 m do 300 m prije kraja poletno-
sletne staze, te
- crvena boja od 300 m prije kraja pa sve do kraja poletno-sletne staze,
b) poletno-sletne staze duine do 1.799,99 m:
- bijela boja u duini od praga do sredine poletno-sletne staze prikladne za
slijetanje,
- crvena i bijela boja izmjenino u duini od sredine poletno-sletne staze prikladne
za slijetanje do 300 m prije kraja poletno-sletne staze, te
- crvena boja od 300 m prije kraja pa sve do kraja poletno-sletne staze.
(12) Sistem svjetala sredinje linije poletno-sletne staze mora biti projektovan na nain kojim
e se osigurati da sluajni kvar dijela sistema ne uzrokuje pogrene naznake preostale
udaljenosti.



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
110
(13) Sistem svjetala sredinje linije poletno-sletne staze mora biti u skladu sa vrijednostima
istaknutim na slikama A2-6 ili A2-7 u Dodatku 2 ovog Pravilnika.

lan 108.
(Sistem svjetala podruja dodira)
(1) Sistem svjetala podruja dodira kolnike povrine postavlja se u ravnini podruja dodira
na kolnikoj povrini poletno-sletne staze opremljene sistemom za instrumentalni precizni
prilaz kategorije II ili III.
(2) Sistem svjetala podruja dodira kolnike povrine prua se:
a) cijelom duinom od praga do udaljenosti od 900 m za poletno-sletne staze duine
1.800 m i vie, ili
b) do sredine poletno-sletne staze duine do 1799,99 m.
(3) Sistem svjetala podruja dodira kolnike povrine sastoji se od parova preki postavljenih
simetrino oko sredinje linije poletno-sletne staze. Lateralni razmak izmeu krajnjih
unutranjih jedininih izvora svjetlakoji ine par preki, mora biti jednak lateralnom razmaku
horizontalne oznake podruja dodira. Uzduni razmak izmeu parova preki iznosi:
a) 30 m, ili
b) 60 m.
(4) Preka sistema svjetala podruja dodira sastoji se od minimalno tri jedinina izvora
svjetla s najveim meusobnim razmakom od 1,5 m.
(5) Najmanja duina preke sistema svjetala podruja dodira iznosi 3m, a najvea 4,5 m.
(6) Jedinini izvori svjetla sistema podruja dodira odailju jednosmjerni snop svjetla bez
prekida, bijele boje, promjenjivog intenziteta.
(7) Sistem svjetala podruja dodira kolnike povrine mora biti u skladu sa vrijednostima
istaknutim na slici A2-5 u Dodatku 2 ovog Pravilnika.



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
111

Slika 5-24. Primjer prilazne rasvjete i rasvjete poletno-sletne staze s pomaknutim pragom

lan 109.
(Svjetlosni pokazivai brzih izlaznih staza za voenje)
(1) Svjetlosni pokazivai brzih izlaznih staza za voenje (RETIL) daju informaciju pilotu
zrakoplova o udaljenosti do najblie brze izlazne staze za voenje, posebno u uvjetima slabe
vidljivosti, omoguujui im kvalitetniju procjenu poloaja u prostoru, te pravovremenu
primjenu postupka koenja, kako bi postigli optimalnu brzinu za skretanje i izlaz sa poletno-
sletne staze.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
112

(2) Svjetlosni pokazivai brzih izlaznih staza za voenje postavljaju se na poletno-sletnim
stazama:
a) namijenjenim za upotrebu u uvjetima kada je vidljivost manja od 350 m uzdu
poletno-sletne staze, i/ili
b) u sluaju velike gustoe prometa.
(3) Svjetlosne pokazivae brzih izlaznih staza za voenje nije dozvoljeno ukljuiti u sluaju
kvara bilo kojeg jedininog izvora svjetla, ili nekog drugog kvara zbog kojeg nije mogue
prikazati u cijelosti svjetlosni uzorak opisan na slici 5-25.
(4) Skup svjetlosnih pokazivaa brzih izlaznih staza za voenje postavlja se na poletno-sletnu
stazu, na istoj strani uzdune sredinje linije na kojoj se nalazi i pridruena brza izlazna staza
za voenje, u konfiguraciji opisanoj na slici 5-25. Jedinini izvori svjetlosnih pokazivaa se
postavljaju na meusobnom razmaku od 2 m, a jedinini izvor svjetlanajblii sredinjoj liniji
poletno-sletne staze, udaljen je od sredinje linije 2 m.
(5) Ako je izgraeno vie brzih izlaznih staza za voenje, sistemi svjetlosnih pokazivaa
svake pojedine brze izlazne staze za voenje ne smiju se meusobno preklapati na bilo koji
nain, kada su ukljuena.


Slika 5-25. Svjetlosni pokazivai brzih izlaznih staza za voenje

lan 110.
(Sistem svjetala staze za zaustavljanje)
(1) Sistem svjetala staze za zaustavljanje postavlja se na stazama za zaustavljanje
namijenjenim za koritenje tokom noi.
(2) Sistem svjetala staze za zaustavljanje postavlja se cijelom duinom staze za zaustavljanje
u dva paralelna reda koji su :
a) jednako udaljeni od uzdune sredinje osi,
b) postavljeni u produetku sistema ivinih svjetala poletno-sletne staze.
Jedinini izvori svjetlasta ze za zaustavljanje postavljaju se i na kraju staze za zaustavljanje,
pod pravim uglom u odnosu na uzdunu sredinju os staze za zaustavljanje, to je blie
mogue fizikom kraju staze za zaustavljanje, pri emu najvea dozvoljena udaljenost
jedininih izvora svjetlasta ze za zaustavljanje od njezinog fizikog kraja iznosi 3 m.
(3) Jedinini izvori svjetla sistema staze za zaustavljanje odailju jednosmjerne snopove
svjetla crvene boje, bez prekida (kontinuirano), vidljive iz pravaca poletno-sletne staze.

Taka
tangente
RETIL lateralni
razmak
Uzduna sredinja linija


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
113

lan 111.
(Sistem svjetala sredinje linije staze za voenje)
(1) Sistem svjetala sredinje linije staze za voenje postavlja se u uvjetima vidljivosti uzdu
poletno-sletne staze manjoj od 350 m, na sljedeim objektima:
a) izlaznoj stazi za voenje,
b) stazi za voenje,
c) povrini za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda, te
d) stajanci za zrakoplove gdje je:
- velika gustoa prometa, a
- sistem ivinih svjetala i horizontalne oznake sredinje linije staze za voenje nisu
dovoljni za kvalitetno voenje pilota zrakoplova.
(2) Sistem svjetala sredinje linije staze za voenje postavlja se na stajanci u uvjetima
opisanim u stavu 1. podstavu d) ovog lana na nain kojim e se osigurati kontinuirano
voenje pilota zrakoplova od sredinje linije poletno-sletne staze do parkiralinog mjesta
zrakoplova.
(3) Ako je gustoa prometa velika, a sistem ivinih svjetala i horizontalna oznaka sredinje
linije staze za voenje nisu dovoljni za kvalitetno voenje pilota zrakoplova, sistem svjetala
sredinje linije postavlja se i na:
a) stazi za voenje namijenjenoj za koritenje tokom noi u uvjetima vidljivosti od
350m ili vie uzdu poletno-sletne staze, te na
b) sloenim ukrtanjima staza za voenje i izlaznih staza za voenje.
(4) Sistem svjetala sredinje linije staze za voenje, projektovan na nain da omogui
kontinuirano voenje zrakoplova od sredinje linije poletno-sletne staze do parkiralinog
mjesta, postavlja se u svim uvjetima vidljivosti na sljedeim objektima:
a) izlaznoj stazi za voenje,
b) stazi za voenje,
c) povrini za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda, te
d) stajanci za zrakoplove,
u sluaju kada ini sastavni dio naprednog sistema voenja i kontrole povrinskog kretanja
zrakoplova.
(5) U uvjetima velike gustoe prometa, gdje sistem ivinih svjetala i oznake sredinje linije
staze za voenje nisu dovoljni za kvalitetno voenje pilota zrakoplova, sistem svjetala
sredinje linije staze za voenje postavlja se i na poletno-sletnim stazama koje su:
a) dio standardnih ruta za voenje zrakoplova po zemlji, te
b) namijenjene za voenje zrakoplova po zemlji u uvjetima vidljivosti uzdu poletno-
sletne staze manjoj od 350 m.
(6) Sistem svjetala sredinje linije staze za voenje postavlja se u svim uvjetima vidljivosti na
poletno-sletnoj stazi, koja se koristi i kao dio standardne rute za kretanje zrakoplova po
zemlji, u sluaju kada ini sastavni dio naprednog sistema za voenja i kontrolu povrinskog
kretanja zrakoplova.
(7) Jedinini izvori svjetlasistema svjetala sredinje linije staze za voenje, postavljeni na:
a) stazama za voenje koje nisu izlazne, te na
b) poletno-sletnim stazama koje ine dio standardne rute za voenje zrakoplova po
zemlji, odailju snopove svjetlazelene boje, bez prekida (kontinuirano), koja su
vidljiva samo iz zrakoplova koji se nalazi:
- na toj stazi za voenje, ili u
- u njenoj neposrednoj blizini.
(8) Jedinini izvori svjetla sistema svjetala sredinje linije izlazne staze za voenje odailju
snopove svjetla bez prekida (kontinuirano). Boja svjetla sistema je:


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
114
a) zelene i ute boje izmjenino, u duini od:
- polazita sistema u neposrednoj blizini sredinje linije poletno-sletne staze, pa do
- perimetra kritinog/osjetljivog podruja sistema za instrumentalni precizni prilaz
ILS/MLS, ili donjeg ivica unutranje prijelazne povrine, ve prema tome to je
najdalje od poletno-sletne staze, a nakon te take
b) sva su svjetla zelene boje (slika 5-26).
(9) Svjetlo jedininog izvora sistema svjetala postavljeno najblie perimetru
kritinog/osjetljivog podruja sistema za instrumentalni precizni prilaz ILS/MLS, ili donjeg
ivica unutranje prijelazne povrine, mora biti ute boje. U sluaju kada se izlazna staza za
voenje ponekad koristi i kao ulazna na poletno-sletnu stazu, svi jedinini izvori svjetla
sistema sredinje linije odailju snopove svjetla zelene boje prema pilotu zrakoplova koji
prilazi poletno-sletnoj stazi.
(10) Distribucija snopova svjetla zelene boje, koje odailju jedinini izvori sistema svjetala
sredinje linije staze za voenje, postavljeni na poletno-sletnoj stazi ili u njenoj neposrednoj
blizini, mora se ograniiti na nain kojim e se onemoguiti zabuna pilota i mogua zamjena
svjetala sredinje linije staze za voenje sa svjetlima praga poletno-sletne staze.



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
115

Slika 5-26 Sistemi svjetala staze za voenje



UKRTANJE STAZA ZA VOENJE
Maks.
"DRUGE" IZLAZNE
STAZE ZA VOENJE
BRZA IZLAZNA
STAZA ZA VOENJE
RAVNA STAZA
ZA VOENJE '
LEGENDA:
Svjetla sredinje linije i ivice poletno sletne staze
(bijela)
Svjetla ivice staze za voenje
(plava)
Svjetla sredinje linije izlaznih i staza za voenje
(zelena)
Svjetla sredinje linije izlaznih staza za voenje
(zeleno-uta)
Sredstva zaustavne preke
(crvena)
Svjetla zaustavne preke
(crvena - svjetle jednosmjerno)
Svjetla preke odobrenja
(uta - svjetle jednosmjerno )



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
116
(11) Jedinini izvori svjetla sredinje linije staze za voenje moraju biti u skladu sa
vrijednostima istaknutim na:
a) slikama A2-12, A2-13, ili A2-14 u Dodatku 2 ovog Pravilnika, za staze za voenje
namijenjene za upotrebu u uvjetima vidljivosti uzdu poletno-sletne staze manjoj od
350 m, te
b) slikama A2-15 ili A2-16 u Dodatku 2 ovog Pravilnika, za sve druge uvjete
vidljivosti.
(12) Kada je zbog operativnih razloga nuno osigurati vei intenzitet svjetla sistema svjetala
sredinje linije brze izlazne staze za voenje, namijenjene za koritenje u uvjetima vidljivosti
manjoj od 350 m uzdu poletno-sletne staze , moraju se primijeniti vrijednosti istaknute na
slici A2-12 u Dodatku 2 ovog Pravilnika.
Broj razliitih nivo intenziteta svjetla sistema sredinje linije brze izlazne staze za voenje
mora biti jednak broju nivo intenziteta svjetla sistema sredinje linije poletno-sletne staze.
(13) Kada je sistem svjetala sredinje linije staze za voenje sastavni dio naprednog sistema
voenja i kontrole povrinskog kretanja zrakoplova, te u uvjetima.
a) izrazito niske vidljivosti, ili
b) jakoga svjetla danju,
karakteristike svjetla sredinje linije staze za voenje moraju biti u skladu sa vrijednostima
istaknutim na slikama A2-17, A2-18 ili A2-19 u Dodatku 2 ovog Pravilnika.
(14) Najvei intenzitet svjetla sistema svjetala sredinje linije staze za voenje dozvoljen je
samo onda kada je to apsolutno nuno i na osnovu prethodno provedene posebne studije.
(15) Jedinini izvori svjetla sistema svjetala sredinje linije staze za voenje postavljaju se
na:
a) horizontalnu oznaku sredinje linije staze za voenje, ili
b) maksimalno 30 cm od horizontalne oznake sredinje linije staze za voenje, u sluaju
kada njihovo postavljanje na horizontalnu oznaku nije izvedivo.
(16) Sistem svjetala sredinje linije staze za voenje na stazi za voenje - poloaj:
Najvei meusobni uzduni razmak jedininih izvora svjetla sistema svjetala sredinje linije
staze za voenje, postavljenih na ravnome dijelu staze za voenje, iznosi:
a) 30 m, ili
b) 60 m, u uvjetima kada zbog prevladavajuih meteorolokih uslovatakvi razmaci
omoguuju kvalitetno i sigurno voenje, ili
c) 15 m, u uvjetima vidljivosti uzdu poletno-sletne staze manjoj od 350 m.
(17) Na kratkim ravnim dionicama staze za voenje, najvei dozvoljeni uzduni razmak
izmeu jedininih izvora svjetla sredinje linije iznosi 30 m.
(18) Na zakrivljenom dijelu staze za voenje, jedinini izvori svjetla sistema svjetala sredinje
linije postavljaju se na nain da se od ravnog dijela staze za voenje nastave pruati na
(uvijek) jednakoj udaljenosti od vanjskoga ivica zakrivljenog dijela staze za voenje, pri emu
njihov meusobni razmak mora jasno ukazivati na krivinu.
(19) Na zakrivljenom dijelu staze za voenje namijenjene za upotrebu u uvjetima vidljivosti
manjoj od 350 m uzdu poletno-sletne staze, jedinini izvori svjetla sistema svjetala sredinje
linije postavljaju se na meusobnom razmaku od maksimalno:
a) 15 m, ili
b) 7,5 m u krivinama kojih je radijus manji od 400 m.
(20) Meusobni razmak jedininih izvora svjetla sistema svjetala sredinje linije staze za
voenje, postavljenih u zakrivljenom dijelu staze za voenje, mora biti primijenjen i 60 m
prije i nakon krivine.
(21) Meusobni razmak jedininih izvora svjetla sistema svjetala sredinje linije staze za
voenje, postavljenih u zakrivljenom dijelu staze za voenje namijenjene za upotrebu u
uvjetima vidljivosti 350 m i vie uzdu poletno-sletne staze, iznosi:


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
117

Radijus krivine Meusobni razmak jedininih izvora
svjetlasistema sredinje linije staze za
voenje
Do 400 m 7,5 m
Od 401 m do 899 m 15 m
Od 900 m i vie 30 m

(22) Najmanja udaljenost poetne take sistema svjetala sredinje linije brze izlazne staze za
voenje, na kojoj se postavlja prvi jedinini izvor svjetla, iznosi 60 m od poetka krivine
sredinje linije brze izlazne staze za voenje. Posljednji jedinini izvor svjetla sistema svjetala
sredinje linije brze izlazne staze za voenje, postavlja se na taki na kojoj se oekuje da e
zrakoplov postii normalnu brzinu kretanja po zemlji. Jedinini izvori svjetla sistema svjetala
sredinje linije brze izlazne staze za voenje, postavljeni paralelno sa sredinjom linijom
poletno-sletne staze, uvijek moraju biti udaljeni minimalno 60 cm od bilo kojega niza
jedininih izvora svjetla sistema sredinje linije poletno-sletne staze, kako je prikazano na
slici 5-27.
(23) Najvei meusobni uzduni razmak jedininih izvora svjetla sistema svjetala sredinje
linije brze izlazne staze za voenje, iznosi:
a) 15 m, ili
b) 30 m u uvjetima kada nije postavljen sistem svjetala sredinje linije poletno-sletne
staze.
(24) Sistem svjetala sredinje linije na drugim izlaznim stazama za voenje poloaj:
Prvi jedinini izvor svjetla sistema svjetala sredinje linije izlazne staze za voenje (koja nije
brza) postavlja se:
a) na taki gdje sredinja linija izlazne staze za voenje ulazi u krivinu u odnosu na
sredinju liniju poletno-sletne staze,
b) na najmanjoj udaljenosti od 60 cm od bilo kojeg niza jedininih izvora svjetla sistema
sredinje linije poletno-sletne staze, kako je prikazano na slici 5-27.
(25) Najvei meusobni uzduni razmak jedininih izvora svjetla sistema svjetala sredinje
linije izlazne staze za voenje (koja nije brza), iznosi 7,5 m.
(26) Najvei meusobni uzduni razmak jedininih izvora svjetla sistema svjetala sredinje
linije staze za voenje, postavljenih na poletno-sletnoj stazi koja se koristi i kao dio
standardne rute za voenje zrakoplova po zemlji u uvjetima vidljivosti manjoj od 350 m
uzdu poletno-sletne staze, iznosi 15 m.



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
118

Slika 5-27.Odmaknuti jedinini izvori svjetla sistema svjetala sredinje linije poletno-sletne
staze i staze za voenje

lan 112.
(Sistem ivinih svjetala staze za voenje)
(1) Sistem ivinih svjetala staze za voenje postavlja se na ivicama objekata namijenjenih za
koritenje nou kako slijedi:
a) okretita poletno-sletne staze,
b) povrine za ekanje,
c) povrine za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda,
d) stajanke, namijenjenih za upotrebu nou, te na
e) stazama za voenje na kojima nije postavljen sistem svjetala sredinje linije.
(2) Sistem ivinih svjetala staze za voenje ne postavlja se tamo gdje se, s obzirom na
prirodu operacija, odgovarajue voenje moe postii i povrinskim osvjetljenjem ili drugim
sredstvima.
(3) Sistem ivinih svjetala staze za voenje postavlja se na poletno-sletnoj stazi koja se koristi
tokom noi kao dio standardne rute za voenje zrakoplova po zemlji, kada na poletno-sletnoj
stazi nije postavljen sistem svjetala sredinje linije.
(4) Najvei meusobni uzduni razmak jedininih izvora sistema ivinih svjetala, postavljenih
na stazi za voenje i poletno-sletnoj stazi koja se koristi kao dio standardne rute za voenje
zrakoplova po zemlji, iznosi:
a) 60 m na ravnim dionicama, te
b) manje od 60 m na zakrivljenim dijelovima kako bi se jasno identificirala krivina.
(5) Najvei meusobni uzduni razmak jedininih izvora svjetla sistema ivinih svjetala staze
za voenje, postavljenih na:
a) povrini za ekanje,
b) povrini za odleivanje/zatitu od zaleivanja,
c) stajanci i drugim dijelovima operativne povrine, iznosi 60 m.

Jedinini izvor svjetla sistema sredinje
linije izlazne staze za voenje
oznaka sredinje linije izlazne staze za vozenje-
oznaka sredinje linije poletno-sletne staze
za instrumentalni precizni prilaz kategorije
II i III
sredinja linija poletno-sletne staze-
Jedinini izvor svjetla sredinje
linije poletno-sletne staze
oznaka sredinje linije izlazne staze za voenje-
Jedinini izvor svjetla sistema sredinje
linije izlazne staze za voenje
Dozvoljena odstupanja za odmaknute jedinine izvore svjetla sistema
sredinje linije poletno-sletne staze i staze za voenje, kako bi se
postigao razmak od 60 cm.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
119

(6) Najvei meusobni uzduni razmak jedininih izvora sistema ivinih svjetala staze za
voenje, postavljenih na okretitu poletno-sletne staze, iznosi 30 m.
(7) Jedinini izvori sistema ivinih svjetala staze za voenje postavljaju se to je blie mogue
ivicama ili na najveoj udaljenosti do 3 m od ivica sljedeih objekata :
a) staze za voenje,
b) okretita poletno-sletne staze,
c) prostora za ekanje,
d) povrine za odleivanje/zatitu od zaleivanja,
e) stajanke i drugih dijelova operativne povrine, ili izvan njihovih ivica na udaljenosti
ne veoj od 3 m.
(8) Jedinini izvori sistema ivinih svjetala staze za voenje odailju snopove svjetla bez
prekida (kontinuirano), plave boje. Ti snopovi svjetla moraju:
a) dosezati minimalno do 75 iznad horizontalne ravnine, te
b) biti vidljiva u svim uglovima azimuta, potrebnim za voenje pilota koji se
zrakoplovom kree po zemlji u bilo kojem od dva pravaca.
Na ukrtanju, izlazu ili zavoju staze za voenje, ta svjetla moraju biti maksimalno zaklonjena
na nain da se ne vide iz svih uglova azimuta, kako bi se onemoguila svaka zabuna i
zamjena sistema ivinih svjetala staze za voenje sa nekim drugim sistemom svjetala.
(9) Intenzitet snopova svjetla sistema ivinih svjetala staze za voenje iznosi minimalno:
a) 2 c za uglove od 0 do 6 vertikalno, te
b) 0.2 cd za sve vertikalne uglove od 6 do 75.

lan 113.
(Sistem svjetala okretita poletno-sletne staze)
(1) Sistem svjetala okretita poletno-sletne staze postavlja se u cilju kontinuiranog voenja
pilota zrakoplova koji mora izvesti okret od 180
0
i poravnati se sa sredinjom linijom na
okretitu poletno-sletne staze koje se koristi u uvjetima vidljivosti manjoj od 350 m uzdu
poletno-sletne staze.
(2) Sistem svjetala okretita poletno-sletne staze postavlja se na okretitu poletno-sletne staze
koje se koristi tokom noi.
(3) Jedinini izvori svjetlasistema okretita na poletno-sletnoj stazi postavljaju se na:
a) horizontalnoj oznaci okretita poletno-sletne staze, ili
b) na najveoj udaljenosti od 30 cm od horizontalne oznake okretita, tamo gdje njihovo
postavljanje nije izvedivo na samoj horizontalnoj oznaci.
(4) Najvei uzduni razmak izmeu jedininih izvora svjetla sistema svjetala okretita na
poletno-sletnoj stazi, postavljenih na ravnoj dionici okretita, iznosi 15 m.
(5) Najvei uzduni razmak izmeu jedininih izvora svjetlasistema svjetala okretita na
poletno-sletnoj stazi, postavljenih na zakrivljenoj dionici okretita, iznosi 7,5 m.
(6) Jedinini izvori svjetla sistema svjetala okretita na poletno-sletnoj stazi odailju
jednosmjerne snopove svjetla bez prekida (kontinuirano), zelene boje na nain da je njihova
svjetlost vidljiva samo iz zrakoplova koji se nalazi:
a) na samom okretitu poletno-sletne staze, ili
b) u prilazu okretitu.
(7) Jedinini izvori svjetla sistema svjetala okretita na poletno-sletnoj stazi moraju biti u
skladu sa vrijednostima istaknutim na slikama A2-13, A2-14 ili A2-15, ve prema tome to
odgovara, a koje se nalaze u Dodatku 2 ovog Pravilnika.





Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
120

lan 114.
(Sistem svjetala zaustavne preke)
(1) Tamo gdje je postavljen sistem svjetala zaustavne preke, mora se osigurati runo ili
automatsko upravljanje njihovim radom.
(2) Sistem svjetala zaustavne preke se postavlja na svakoj poziciji za ekanje pred ulaz na
poletno-sletnu stazu koja se koristi u uvjetima vidljivosti manjoj od 350 m, osim kada su u
primjeni:
a) odgovarajua sredstva i postupci za pomo u sprjeavanju nehotinog upada
zrakoplova i vozila na poletno-sletnu stazu, ili
b) operativni postupci kojima se u uvjetima vidljivosti manjoj od 550 m uzdu poletno-
sletne staze ograniava broj:
- zrakoplova na manevarskoj povrini na samo jedan istovremeno, te
- vozila na manevarskoj povrini na nuan minimum.
(3) Sistem svjetala zaustavne preke postavlja se na svakoj poziciji za ekanje pred ulaz na
poletno-sletnu stazu koja se koristi u uvjetima vidljivosti od 350 m do 550 m, osim kada su u
primjeni:
a) odgovarajua sredstva i postupci za pomo u sprjeavanju nehotinog upada
zrakoplova i vozila na poletno-sletnu stazu, ili
b) operativni postupci kojima se u uvjetima vidljivosti manjoj od 550 m uzdu poletno-
sletne staze ograniava broj:
- zrakoplova na manevarskoj povrini na samo jedan istovremeno, te
- vozila na manevarskoj povrini na nuan minimum.
(4) Sistem svjetala zaustavne preke postavlja se na svakoj poziciji za ekanje pred ulaz na
poletno-sletnu stazu koja se koristi tokom noi, u uvjetima vidljivosti veoj od 550 m, osim
kada su u primjeni:
a) odgovarajua sredstva i postupci za pomo u sprjeavanju nehotinog upada
zrakoplova i vozila na poletno-sletnu stazu, ili
b) operativni postupci kojima se u uvjetima vidljivosti manjoj od 550 m uzdu poletno-
sletne staze ograniava broj:
- zrakoplova na manevarskoj povrini na samo jedan istovremeno, te
- vozila na manevarskoj povrini na nuan minimum.
(5) Sistem svjetala zaustavne preke postavlja se na meupoziciji za ekanje u cilju:
a) nadopune horizontalne oznake meupozicije za ekanje i
b) kontrole prometa koritenjem vizualnih sredstava.
(6) Kada su svjetla zaustavne preke zaklonjena (od pogleda pilota), na primjer: snijegom ili
kiom, ili kada pilot mora zaustaviti zrakoplov u poziciji koja je tako blizu tim svjetlima da ih
konstrukcija zrakoplova zaklanja, na oba kraja zaustavne preke postavljaju se dva dodatna
nadzemna jedinina izvora svjetlana najmanjoj udaljenosti od 3 m od ivica staze za voenje.
(7) Sistem svjetala zaustavne preke postavlja se u kolnikoj povrini staze za voenje, na
taki na kojoj se zaustavlja promet.
(8) Jedinini izvori svjetla zaustavne preke postavljaju se u kolnikoj povrini staze za
voenje na meusobnoj udaljenosti od 3m. Boja snopova svjetlakoje odailju jedinini izvori
zaustavne preke je crvene boje, a vidljivi su u pravcu/pravcima prilaza ukrtanju ili poziciji
za ekanje.
(9) Sistem svjetala zaustavne preke postavljen na poziciji za ekanje odailje jednosmjerne
snopove svjetla crvene boje, vidljive u pravcu prilaza poletno-sletnoj stazi.
(10) Kada su postavljeni dodatni stojei jedinini izvori svjetlaiz stava 7. ovog lana, ta
svjetla imaju iste karakteristike kao i jedinini izvori svjetla same zaustavne preke, i moraju
biti vidljiva iz prilazeega zrakoplova do pozicije zaustavne preke.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
121
(11) Sistem svjetala zaustavne preke s mogunou pojedinanog ukljuenja, kao i
minimalno tri jedinina izvora svjetla sredinje linije staze za voenje koji se pruaju na
udaljenosti od najmanje 90 m od zaustavne preke, postavljaju se u pravcu u kojemu e se
zrakoplov nastaviti kretati od sistema svjetala zaustavne preke.
(12) Intenzitet crvenog svjetla, kao i irenje snopova svjetla jedininih izvora zaustavne
preke moraju biti u skladu sa vrijednostima istaknutim na slikama od A2-12 do A2-16, ve
prema tome to odgovara, u Dodatku 2 ovog Pravilnika.
(13) Ako je sistem svjetala zaustavne preke sastavni dio naprednog sistema za voenje i
kontrolu povrinskog kretanja zrakoplova, te kada je s operativnoga stajalita nuno osigurati
vei intenzitet svjetla, kako bi se odrala odreena brzina povrinskog kretanja u uvjetima:
a) vrlo male vidljivosti ili
b) izrazite dnevne svjetlosti,
intenzitet crvenoga svjetla, kao i raspon snopova svjetlaz austavne preke mora biti u skladu
sa vrijednostima istaknutim na slikama A2-17, A2-18 ili A2-19 u Dodatku 2 ovog Pravilnika.
(14) Visoki intenzitet svjetla jedininih izvora zaustavne preke dozvoljeno je koristiti samo
u sluajevima kada je to apsolutno nuno, te na osnovu prethodno provedene posebne studije.
(15) Kada je potreban iroki svjetlosni snop sistema zaustavne preke, intenzitet crvenoga
svjetlai irenja snopova svjetlazaustavne preke mora biti u skladu sa vrijednostima
istaknutim na slikama A2-17 ili A2-19 u Dodatku 2 ovog Pravilnika.
(16) Elektrini strujni krugovi zaustavnih preki projektuju se na nain da se:
a) sistem svjetala zaustavne preke postavljene na kolnikoj povrini ulaznih staza za
voenje moe paliti pojedinano,
b) sistem svjetala zaustavne preke postavljene na kolnikoj povrini (iskljuivo)
izlaznih staza za voenje, moe ukljuivati pojedinano ili u grupama, svjetla,
c) iskljue svi jedinini izvori svjetla sistema sredinje linije staze za voenje,
postavljeni iza sistema svjetala zaustavne preke u duini od minimalno 90 m od
zaustavne preke, te da
d) sistem svjetala zaustavne preke bude povezan sa sistemom svjetala sredinje linije
staze za voenje tako da, kada su ukljueni jedinini izvori svjetla sredinje linije staze
za voenje, postavljeni iza sistema svjetala zaustavne preke, sistem svjetala zaustavne
preke mora biti iskljuen i obrnuto.
(17) Elektrini strujni krugovi zaustavnih preki moraju se projektirati na nain kojim e se
sprijeiti istovremeno ispadanje svih jedininih izvora svjetla zaustavne preke.
(18) Sistem svjetala zaustavne preke ukljuuje se u trenutku kada se promet zaustavlja, a
iskljuuje u trenutku kada se promet nastavlja.

lan 115.
(Sistem svjetala meupozicije za ekanje)
(1) Osim u sluajevima kada je postavljena zaustavna preka, na meupoziciji za ekanje
namijenjenoj za koritenje u uvjetima vidljivosti manjoj od 350 m uzdu poletno-sletne staze,
postavlja se sistem svjetala meupozicije za ekanje.
(2) Sistem svjetala meupozicije za ekanje postavlja se na meupoziciji za ekanje gdje nije
potrebna zaustavna preka sa oznakama stani i idi.
(3) Sistem svjetala meupozicije za ekanje postavlja se uzdu oznake meupozicije za
ekanje, na udaljenosti od 0,3 m ispred oznake.
(4) Sistem svjetala meupozicije za ekanje sastoji se od tri jedinina izvora koji odailju
snopove svjetla bez prekida (kontinuirano), ute boje, vidljiva u pravcu prilaza meupoziciji
za ekanje, pri emu je distribucija svjetlaslina distribuciji svjetlasistema sredinje linije
staze za voenje, ukoliko takva postoje.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
122
(5) Jedinini izvori svjetla sistema meupozicije za ekanje postavljaju se simetrino, pod
pravim uglom u odnosu na sredinju liniju staze za voenje, s meusobnim razmakom od 1,5
m.

lan 116.
(Sistem svjetala izlaska s povrine za uklanjanje i sprijeavanje stvaranja leda)
(1) Sistem svjetala izlaska s povrine za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda postavlja se
na izlaznoj granici udaljene povrine za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda, smijetene uz
stazu za voenje.
(2) Sistem svjetala izlaska s povrine za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda postavlja se
na udaljenosti od 0,3 m ispred horizontalne oznake meupozicije za ekanje, obiljeene na
izlaznoj granici udaljene povrine za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda.
(3) Sistem svjetala izlaska s povrine za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda sastoji se od
jedininih izvora koji odailju jednosmjerne snopove svjetla bez prekida (kontinuirano), ute
boje, postavljenih u kolnikoj konstrukciji s meusobnim razmakom od 6 m. Njihova
svjetlost je vidljiva u pravcu prilaza izlaznoj granici, pri emu je distribucija svjetlaslina onoj
sistema svjetala sredinje linije staze za voenje (slika 5-28).


Slika 5-28. Tipina udaljena povrina za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda

lan 117.
(Sistem sigurnosnih svjetala poletno-sletne staze)
(1) Sistem sigurnosnih svjetala poletno-sletne staze postavlja se u cilju upozoravanja pilota
zrakoplova i vozaa vozila, koji se kreu stazama za voenje, da se pribliavaju ulasku na
aktivnu poletno-sletnu stazu. Dvije su standardne konfiguracije sistema sigurnosnih svjetala
poletno-sletne staze, prikazane na slici 5-29.
(2) Sistem sigurnosnih svjetala poletno-sletne staze konfiguracije A, postavlja se na svakom
ukrtanju staze za voenje i poletno-sletne staze, kada se poletno-sletna staza koristi u
uvjetima:
a) vidljivosti manjoj od 550 m uzdu poletno-sletne staze, kada nije postavljena
zaustavna preka, te
b) vidljivosti od 550 m do 1.200 m uzdu poletno-sletne staze, pri velikoj gustoi
prometa.
(3) Sistem sigurnosnih svjetala poletno-sletne staze konfiguracije A, postavlja se na svakom
ukrtanju staze za voenje i poletno-sletne staze, kada se poletno-sletna staza koristi u
uvjetima:

Staza za voenje
Minimalna udaljenost
razdvajanja
(tabela 3-11, stupac 11)
Oznaka mjesta ekanja
Sistem svjetala izlaska s udaljene povrine za
uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
123
a) vidljivosti manjoj od 550 m uzdu poletno-sletne staze, kada je postavljena zaustavna
preka, te
b) vidljivosti od 550 m do 1.200 m uzdu poletno-sletne staze, pri srednjoj i maloj
gustoi prometa.
(4) Sistem sigurnosnih svjetala poletno-sletne staze konfiguracije A ili B, ili oboje, postavlja
se na svakom ukrtanju staze za voenje i poletno-sletne staze, u uvjetima kada je potrebno
osigurati kvalitetnije uoavanje ukrtanja staze za voenje i poletno-sletne staze, kao na
primjer na veoma irokim izlaznim povrinama staze za voenje, pri emu se sistem
sigurnosnih svjetala poletno-sletne staze konfiguracije B, ne postavlja na istome mjestu gdje
je zaustavna preka.
(5) Sistem sigurnosnih svjetala poletno-sletne staze konfiguracije A postavlja se sa svake
strane staze za voenje, na najmanjoj udaljenosti od sredinje linije poletno-sletne staze
istaknute za stazu za polijetanje u tabeli 3-2 ovog Pravilnika.
(6) Sistem sigurnosnih svjetala poletno-sletne staze konfiguracije B postavlja se u kolnikoj
konstrukciji staze za voenje, na najmanjoj udaljenosti od sredinje linije poletno-sletne staze
istaknute za stazu za polijetanje u tabeli 3-2 ovog Pravilnika.
(7) Sistem sigurnosnih svjetala poletno-sletne staze konfiguracije A sastoji se od dva para
jedininih izvora koji odailju svjetlost ute boje.
(8) Ako je potrebno poveati kontrast izmeu ukljuenih i iskljuenih sistema sigurnosnih
svjetala poletno-sletne staze konfiguracije A, namijenjenih za koritenje danju, mora se:
a) iznad svakog jedininog izvora svjetlapostaviti vizir dovoljno velik da moe
sprijeiti ulazak suneve svjetlosti u optiku leu, a da pritom ne ometa funkciju
jedininog izvora svjetla, ili
b) umjesto vizira upotrijebiti neku drugu napravu ili oblik, npr. posebno oblikovanu
optiku.
(9) Jedinini izvori sistema sigurnosnih svjetala poletno-sletne staze konfiguracije B, koji
odailju svjetlost ute boje, postavljaju se u kolnikoj konstrukciji staze za voenje s
meusobnim razmakom od 3 m.
(10) Snop svjetlosti koji odailju jedinini izvori sistema sigurnosnih svjetala poletno-sletne
staze, mora biti jednopravacan i poravnat, kako bi bio vidljiv pilotu zrakoplova u vonji po
zemlji do pozicije za ekanje.
(11) Intenzitet utoga svjetlai irenje snopova svjetala iz konfiguracije A sistema sigurnosnih
svjetala poletno-sletne staze, moraju biti u skladu sa vrijednostima istaknutim na slici A2-24
u Dodatku 2 ovog Pravilnika.
(12) Kada je sistem sigurnosnog svjetlapoletno-sletne staze namijenjen za upotrebu danju,
intenzitet utoga svjetlai irenje snopova svjetlakoje odailju jedinini izvori sistema
konfiguracije A moraju biti u skladu sa vrijednostima istaknutim na slici A2-25 u Dodatku 2
ovog Pravilnika.
(13) Kada je sistem sigurnosnog svjetlapoletno-sletne staze sastavni dio naprednog sistema za
voenje i kontrolu povrinskog kretanja zrakoplova, primjenjenog u uvjetima koji zahtijevaju
vei intenzitet svjetlosti, tada intenzitet utog svjetlai irenje snopova svjetlakoje odailju
jedinini izvori sistema konfiguracije A moraju biti u skladu sa vrijednostima istaknutim na
slici A2-25 u Dodatku 2 ovog Pravilnika.
(14) Intenzitet utoga svjetlai irenje snopova svjetlakoje odailju jedinini izvori sistema
konfiguracije B moraju biti u skladu sa specifikacijama vrijednostima istaknutim na slici A2-
12 u Dodatku 2 ovog Pravilnika.
(15) Kada je sistem sigurnosnog svjetlapoletno-sletne staze namijenjen za upotrebu danju,
intenzitet utoga svjetlai irenje snopova svjetlakoje odailju jedinini izvori sistema
konfiguracije B moraju biti u skladu sa vrijednostima istaknutim na slici A2-20 u Dodatku 2
ovog Pravilnika.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
124
(16) Kada je sistem sigurnosnog svjetlapoletno-sletne staze sastavni dio naprednog sistema za
voenje i kontrolu povrinskog kretanja zrakoplova, primjenjenog u uvjetima koji zahtijevaju
vei intenzitet svjetlosti, tada intenzitet utog svjetlai irenje snopova svjetlakoje odailju
jedinini izvori sistema konfiguracije B moraju biti u skladu sa vrijednostima istaknutim na
slici A2-20 u Dodatku 2 ovog Pravilnika.
(17) Jedinini izvori svjetlasistema sigurnosnog svjetlapoletno-sletne staze konfiguracije A
odailju svjetlost naizmjenino.
(18) U sistema sigurnosnog svjetlapoletno-sletne staze konfiguracije B:
a) susjedni jedinini izvori svjetlaodailju svjetlost naizmjenino, a
b) alternativni jedinini izvori odailju snopove svjetlaistovremeno.
(19) Jedinini izvori svjetlasistema sigurnosnog svjetlapoletno-sletne staze odailju snopove
svjetlau 30 do 60 ciklusa u minuti. Pri tome je duina trajanja vremenskih intervala u kojima
jedinini izvori ne odailju snopove svjetla, jednaka vremenskim intervalima u kojima
odailju snopove svjetla. Izmjena intervala, u kojima jedinini izvori sistema odailju,
odnosno ne odailju svjetlost, obrnutog je redoslijeda za svaki pojedinani izvor.
(20) Preporuena optimalna uestalost bljeskanja jedininih izvora sistema sigurnosnog
svjetlapoletno-sletne staze konfiguracije A, prikljuenih u serijski strujni krug jakosti 6.6
ampera, iznosi 45 do 50 puta u minuti po po jednom jedininom izvoru.
(21) Preporuena optimalna uestalost bljeskanja jedininih izvora sistema sigurnosnog
svjetlapoletno-sletne staze konfiguracije B, prikljuenih u serijski strujni krug jakosti 6.6
ampera, iznosi 30 do 32 puta u minuti po po jednom jedininom izvoru.


Slika 5-29. Sistem sigurnosnih svjetala poletno-sletne staze

lan 118.
(Rasvjeta stajanke reflektorima)
(1) Rasvjeta stajanke reflektorima postavlja se na:
a) stajanci,
b) povrini za uklanjanje i sprjeavanje stvaranje leda, te
c) obiljeenim izdvojenim parkirnim pozicijama koje su namijenjene za upotrebu nou.
(2) Kada je povrina za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda smijetena u blizini poletno-
sletne staze, te bi trajno postavljanje reflektora moglo zbunjivati pilote zrakoplova, dozvoljena
je primjena drugih sredstava za rasvjetu te povrine, na nain koji e sprijeiti zasljepljivanje
ili zbunjivanje pilota.
(3) Reflektori stajanke postavljaju se tako da na odgovarajui nain osvijetle sve servisne
povrine stajanke, uzrokujui pritom minimalno zasljepljivanje:
a) pilota zrakoplova u letu ili na zemlji,
b) kontrolora aerodromske kontrole zranog prometa,

vidi lan 116.
stav 5. i 6.
Par jedininih izvora
svjetla koji odailju
jednosmjerno uto
svjetlo s prekidima
Par jedininih izvora svjetla koji odailju
jednosmjerno uto svjetlo s prekidima, a
postavljeni u razmaku od 3 m
Konfiguracija B
Konfiguracija A


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
125
c) kontrolora i koordinatora stajanke, te
d) ostalog osoblja na stajanci.
Raspored i upravacenost reflektora moraju biti takvi da pozicija zrakoplova bude osvijetljena
iz dva ili vie pravaca, kako bi sjene bile minimalne.
(4) Distribucija spektra boja reflektora stajanke je takva da se boje:
a) za identifikaciju zrakoplova,
b) horizontalnih i vertikalnih oznaka, te
c) oznaka prepreka
mogu lako i tono identificirati.
(5) Najmanja prosjena osvijetljenost stajanke reflektorima je kako slijedi:
a) parkiralino mjesto zrakoplova:
- horizontalna osvijetljenost od 20 luxa s najveom ravnomjernou osvijetljenosti
(prosjena u odnosu na najmanju) u odnosu 4 : 1, i
- vertikalna osvijetljenost od 20 luxa na visini 2 m iznad povrine stajanke u bitnim
pravcima,
b) ostale povrine stajanke:
- horizontalna osvijetljenost 50% prosjene osvijetljenosti na parkiralinim
mjestima zrakoplova s najveom ravnomjernou osvijetljenosti (prosjena u odnosu na
najmanju) u odnosu 4 : 1.

lan 119.
(Svjetlosni sistem za navoenje zrakoplova na poziciju s aviomostom)
(1) Svjetlosni sistem za navoenje zrakoplova na poziciju s aviomostom postavlja se u cilju
preciznog pozicioniranja zrakoplova na poziciju s aviomostom uz pomo vizualnih sredstava,
kada primjena drugih sredstava ili postupaka, kao na primjer voenje zrakoplova od strane
parkera-startera, nije mogua.
(2) Postavljeni svjetlosni sistem za navoenje zrakoplova na poziciju s aviomostom mora biti
prilagoen:
a) broju i tipovima zrakoplova za koje je parkiralinomjesto projektovano,
b) vremenskim uvjetima,
c) raspoloivom prostoru na stajanci,
d) potrebnoj preciznosti za manevar ulaska zrakoplova na parkiralino mjesto, posebno s
obzirom na instalacije i sredstva za prihvat i otpremu zrakoplova,
e) tipu i tehnikim karakteristikama aviomostova, i slino.
(3) Svjetlosni sistem za navoenje zrakoplova na poziciju s aviomostom osigurava:
a) voenje zrakoplova po azimutu, i
b) voenje do pozicije za zaustavljanje.
(4) Jedinica svjetlosnog sistema za navoenje zrakoplova po azimutu, i pokazatelj pozicije za
zaustavljanje, moraju biti primjereni za upotrebu danju i nou u:
a) svim vremenskim uvjetima,
b) svim uvjetima vidljivosti,
c) svim uvjetima pozadinskog osvjetljenja, te
d) svim kolnikim uvjetima za koje je sistem namijenjen.
(5) Jedinica svjetlosnog sistema za navoenje zrakoplova po azimutu ne smije zasljepljivati
pilota zrakoplova.
(6) Pri projektovanju i ugradnji svjetlosnog sistema za navoenje zrakoplova na poziciju s
aviomostom mora se voditi rauna o tome da odsjaj sunca ili drugog svjetlau blizini ne
umanjuje jasnou i uoljivost vizualnih signala sistema.
(7) Jedinica svjetlosnog sistema za navoenje zrakoplova po azimutu i pokazatelj
parkiralinog mjesta moraju biti projektovani tako da:


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
126
a) pilotu zrakoplova daju jasnu naznaku o neispravnosti bilo kojeg ili oba sistema, te da
se
b) mogu iskljuiti.
(7) Jedinica svjetlosnog sistema za navoenje zrakoplova po azimutu i pokazatelj
parkiralinog mjesta postavljaju se na nain da omogue kontinuirano navoenje izmeu:
a) oznaka pozicije zrakoplova,
b) svjetala za navoenje zrakoplova na poziciju, ukoliko takva postoje, i
c) svjetlosnog sistema za navoenje zrakoplova na poziciju s aviomostom.
(8) Preciznost sistema mora biti primjerena tipu aviomostova i stalnih instalacija za prihvat i
otpremu zrakoplova, za koje e se sistem primjenjivati.
(9) Svjetlosni sistem za navoenje zrakoplova na poziciju s aviomostom mora biti
projektovan i ugraen na nain da ga mogu koristiti svi tipovi zrakoplova za koje je
parkiralino mjesto zrakoplova namijenjena, po mogunosti bez potrebe za selektivnim
operacijama.
(10) Ukoliko je potrebno provesti selektivne operacije, kako bi se svjetlosni sistem za
navoenje pripremio za odreeni tip zrakoplova, sistem mora pilotu zrakoplova i operatoru
sistema dati jasnu identifikaciju odabranog tipa zrakoplova u cilju pravilnog i pravovremenog
podeavanja sistema.
(11) Jedinica svjetlosnog sistema za navoenje zrakoplova po azimutu - poloaj:
a) postavlja se na produetku sredinje take pozicije ili u njezinoj blizini, ispred
zrakoplova, kako bi njeni signali bili vidljivi iz pilotske kabine zrakoplova, tokom
trajanja cijelog manevra dovoenja zrakoplova u poziciju s aviomostom, i
b) centrira se tako da je mogu koristiti:
- pilot na lijevom i pilot na desnom sjedalu, ili:
- samo pilot na lijevom sjedalu, ako nije mogue drugaije, uz suglasnost Direkcije
na osnovuaeronautike studije.
(12) Jedinica svjetlosnog sistema za navoenje zrakoplova po azimutu mora biti projektovana
i ugraena na nain da omogui jednoznano voenje zrakoplova u pravcu lijevo-desno, kako
bi se pilot mogao poravnati i pratiti liniju uvoenja na parkiralino mjesto, bez prekomjernog
otklona komandi.
(13) Kada se navoenje zrakoplova po azimutu signalizira promjenom boje, tada:
a) zelena boja znai da zrakoplov slijedi liniju voenja pri vonji kolnikom povrinom,
a
b) crvena boja znai odstupanje od linije voenja: skretanje zrakoplova lijevo ili desno
(od
linije voenja).
(14) Pokazatelj parkiralinog mjesta (zaustavljanje) poloaj:
Postavlja se:
a) zajedno s jedinicom za voenje zrakoplova po azimutu, ili
b) dovoljno blizu toj jedinici, kako bi pilot mogao vidjeti istovremeno:
- signal za voenje po azimutu i
- signal za zaustavljanje,
a da pritom ne mora okretati glavu.
(15) Pokazatelj pozicije za zaustavljanje svjetlosnog sistema za navoenje zrakoplova na
poziciju s aviomostom mora biti postavljen tako da ga mogu koristiti:
a) pilot na lijevom i pilot na desnom sjedalu, ili:
b) (samo) pilot na lijevom sjedalu, ako nije mogue drugaije, uz suglasnost Direkcije
na osnovuaeronautike studije.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
127
(16) Informacije koje pokazatelji svjetlosnog sistema za navoenje zrakoplova na poziciju s
aviomostom pruaju o poziciji za zaustavljanje odreenih tipova zrakoplova, moraju, s
obzirom na razliite tipove zrakoplova za koje je pozicija projektovana, uvaavati i:
a) razliite visine na kojima se nalaze oi pilota, te
b) njihove razliite vidne uglove .
(17) Pokazatelj parkiralinog mjesta (zaustavljanje) ukazuje na parkiralino mjesto
(zaustavljanje) zrakoplova koji ulazi na poziciju, te prua informacije o zaustavnim brzinama
(closing rate) kako bi se pilotima omoguilo da postupno smanjuju brzinu zrakoplova do
potpunog zaustavljanja na planiranoj parkiralinom mjestu (zaustavljanje).
(18) Pokazatelj parkiralinog mjesta (zaustavljanje) svjetlosnog sistema za navoenje
zrakoplova na poziciju s aviomostom prua informacije o zaustavnim brzinama na najmanjoj
udaljenosti od 10 m od parkiralinog mjesta (zaustavljanje), i blie od toga.
(19) Kada se voenje zrakoplova do parkiralinog mjesta (zaustavljanje) istie promjenom
boje, tada:
a) zelena boja znai da zrakoplov moe sigurno produiti,
b) crvena boja znai da je zrakoplov dosegnuo taku zaustavljanja.
Pri tome je dozvoljeno i koritenje tree boje kojom se pilot upozorava da se zrakoplov nalazi
neposredno ispred take zaustavljanja.

lan 120.
(Napredni svjetlosni sistem za navoenje zrakoplova na poziciju s aviomostom)
(1) Napredni svjetlosni sistem za navoenje zrakoplova na poziciju s aviomostom (A-VDGS)
podrazumijeva one sisteme koji, uz osnovne i pasivne informacije o azimutu i parkiralinom
mjestu (zaustavljanje), pilotima pruaju i aktivne informacije koje se odnose na navoenje
(obino utemeljene na ugraenim senzorima), kao to su:
a) tip zrakoplova (u skladu s ICAO Doc 8643 oznake tipa zrakoplova),
b) preostala udaljenost od parkiralinog mjesta (zaustavljanje), te
c) aktualna brzina kretanja/zaustavljanja.
Informacije za navoenje na poziciju s aviomostom prikazuju se na jednom zaslonu.
(2) Sistem A-VDGS prua informacije u vezi navoenje na poziciju s aviomostom u tri faze:
a) prijam zrakoplova u sistem,
b) poravnanje zrakoplova po azimutu, te
c) informacije o parkiralinom mjestu (zaustavljanje).
(3) Sistem A-VDGS postavlja se tamo gdje je iz operativnih razloga nuno da se:
a) potvrdi tip zrakoplova koji se navodi,
b) i/ili da se naznai aktualna linija uvoenja zrakoplova u planiranu parkiralino mjesto
(zaustavljanje), ako ih ima vie.
(4) Sistem A-VDGS mora odgovarati svim tipovima zrakoplova za koje je parkiralino mjesto
zrakoplova namijenjena.
(5) Sistem A-VDGS koristi se samo u operativnim uvjetima za koje je projektovan.
(6) Prilikom projektovanja i ugradnje sistema A-VDGS mora se voditi rauna o tome da
blijetanje svjetla, ili refleksija suneve svjetlosti, ili druga svjetlau neposrednoj blizini, ne
umanjuju jasnou i uoljivost vizualnih uputa sistema.
(7) Informacije koje na parkiralinom mjestu zrakoplova prua sistem A-VDGS tokom
navoenja zrakoplova na poziciju s aviomostom, ne smiju biti proturjene informacijama koje
prua konvencionalni svjetlosni sistem navoenja na poziciju s aviomostom, ukoliko su oba
sistema ugraena i u uporabi.
(8) U sluaju kada je sistem A-VDGS izvan upotrebe, mora se osigurati metoda kojom se
naznauje da sistem A-VDGS nije u uporabi ili da je neupotrebljiv.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
128
(9) Sistem A-VDGS postavlja se tako da osobi koja je odgovorna za navoenje zrakoplova,
tokom manevra navoenja zrakoplova na poziciju s aviomostom, kao i osobi koja pri tome
pomae, prua nesmetano i jednoznano voenje.
(10) Najmanji broj informacija koje sistem A-VDGS prua u odgovarajuim fazama manevra
navoenja zrakoplova na poziciju s aviomostom, su kako slijedi:
a) znak za hitno zaustavljanje,
b) tip i model zrakoplova koji se navodi,
c) naznaka o lateralnom odmaku zrakoplova od linije navoenja/uvoenja na
parkiralino mjesto (zaustavljanje),
d) pravac ispravke azimuta za vraanje zrakoplova na liniju navoenja/uvoenja na
parkiralino mjesto (zaustavljanje),
e) naznaka o udaljenosti od parkiralinog mjesta (zaustavljanje),
f) znak o tome da je zrakoplov dosegnuo tono parkiralino mjesto (zaustavljanje), i
g) znak upozorenja ukoliko zrakoplov promai odgovarajue parkiralino mjesto
(zaustavljanje).
(11) Sistem A-VDGS mora pruati informaciju za navoenje na poziciju pri svim brzinama
kretanja zrakoplova po zemlji, koje se biljee tokom manevra navoenja zrakoplova na
parkiralino mjesto s aviomostom.
(12) Tokom vremena koje protekne:
a) od trenutka utvrivanja lateralnog odmaka zrakoplova od linije navoenja/uvoenja,
b) do prikazivanja tog odmaka na zaslonu sistema,
maksimalno dozvoljeno odstupanje zrakoplova od linije navoenja/uvoenja u parkiralino
mjesto, u normalnim (uobiajenim) uvjetima navoenja, iznosi 1 m.
(13) U trenutku kada su prikazane, stepen preciznosti (tanosti) informacija o:
a) odmaku zrakoplova od linije navoenja/uvoenja u parkiralino mjesto
(zaustavljanje), te
b) udaljenosti zrakoplova od parkiralinog mjesta (zaustavljanje),
mora biti u skladu sa vrijednostima prikazanim u tabeli 5-4.
(14) Simboli i grafiki prikazi koji se koriste u opisu sadraja informacija o navoenju
zrakoplova, moraju pruati jasne informacije.
(15) Pri uporabi boja obvezno je voditi rauna o njihovoj prikladnosti i usklaenosti sa
signalnom konvencijom, tj.:
a) crvena boja oznaava opasnost,
b) uta boja oznaava oprez, a
c) zelena boja oznaava usklaenost s uobiajenim postupkom kakav je planiran i
poeljan.
Kontrast izmeu boja mora biti u skladu sa lokalnim uvjetima i okolnom rasvjetom, kako bi u
svakom trenutku boje bile jasne i prepoznatljive.

Tabela 5-4. Najmanja preciznost (tanost) informacija o odmaku zrakoplova po sistemu
A-VDGS
INFORMACIJE O NAVOENJU

AZIMUT

UDALJENOST
Maksimalno odstupanje na parkiralinom mjestu
(zaustavljanje)

250 mm

500 mm
Maksimalno odstupanje na udaljenosti od 9 m od
parkiralinog mjesta (zaustavljanje)

340 mm

1.000 mm
Maksimalno odstupanje na udaljenosti od 15 m od
parkiralinog mjesta (zaustavljanje)

400 mm

1.300 mm
Maksimalno odstupanje na udaljenosti od 25 m od


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
129
parkiralinog mjesta (zaustavljanje) 500 mm Nije definisano

(16) Informacije o lateralnom odmaku zrakoplova u odnosu na liniju navoenja/uvoenja na
poziciju, pruaju se na najmanjoj udaljenosti od 25 m od parkiralinog mjesta (zaustavljanje),
i blie od toga.
(17) Informacija o udaljenosti zrakoplova od parkiralinog mjesta (zaustavljanje) moe biti
kodirana bojom, te prikazana brzinom i na udaljenosti koje su razmjerne stvarnoj zaustavnoj
brzini i udaljenosti zrakoplova koji se pribliava taki za parkiranje (zaustavljanje).
(18) Na najmanjoj udaljenosti od 15 m od parkiralinog mjesta (zaustavljanje), a i blie od
toga, kontinuirano se daju informacije o:
a) udaljenosti zrakoplova od parkiralinog mjesta (zaustavljanje), te
b) (zaustavnoj) brzini kretanja.
(19) Ako su informacije o udaljenosti zrakoplova od parkiralinog mjesta (zaustavljanje)
izraene brojem, tada to mora biti:
a) cijeli broj izraen u metrima do parkiralinog mjesta (zaustavljanje), te
b) decimalni broj s jednim decimalnim mjestom, na najmanjoj udaljenosti 3 m od
parkiralinog mjesta (zaustavljanje).
(20) Sistem A-VDGS mora imati ugraenu funkcionalnost kojom se, u bilo kojem trenutku
tokom manevra navoenja zrakoplova na poziciju s aviomostom, daje znak pilotu da
zrakoplov mora odmah zaustaviti. U takvim se sluajevima, koji ukljuuju i kvar na sistemu
A-VDGS, ne prikazuju nikakve druge informacije.
(21) Osoblju odgovornom za operativnu sigurnost na stajanci mora biti omogueno
pokretanje hitnog prekida postupka navoenja zrakoplova na poziciju s aviomostom.
(22) U sluaju kada se pokree hitni prekid postupka navoenja zrakoplova na poziciju s
aviomostom, na zaslonu sistema A-VDGS mora biti istaknuta rije stop, napisana crvenim
slovima .

lan 121.
(Sistem svjetala za navoenje zrakoplova na poziciju)
(1) U uvjetima slabe vidljivosti, kada voenje zrakoplova nije osigurano primjenom drugih
sredstava, sistem svjetala za navoenje zrakoplova na poziciju postavlja se u cilju lakeg
voenja zrakoplova na:
a) stajanci s kolnikom konstrukcijom, te
b) povrini za uklanjanje i sprjeavanje stvaranja leda.
(2) Sistem svjetala za navoenje zrakoplova na poziciju postavlja se na istom mjestu kao i
oznake parkiralinog mjesta zrakoplova.
(3) Jedinini izvori sistema svjetala za navoenje zrakoplova na poziciju, osim onih koja
upozoravaju na taku zaustavljanja, odailju snopove svjetlabez prekida, ute boje, koji su
vidljivi tokom svih postupaka navoenja i parkiranja (zaustavljanja) zrakoplova.
(4) Najvei razmak izmeu jedininih izvora sistema svjetala za navoenje zrakoplova na
poziciju, postavljenih na liniji uvoenja, skretanja i liniji izvoenja, iznosi:
a) 7,5 m na krivinama, te
b) 15 m na ravnim dijelovima (pravcu).
(5) Jedinini izvori sistema svjetala za navoenje zrakoplova na poziciju, koji oznaavaju
taku za parkiranje (zaustavljanje) zrakoplova, odailju snopove svjetlabez prekida, crvene
boje.
(6) Intenzitet svjetlasistema za navoenje zrakoplova na poziciju mora biti u skladu s
lokalnim uvjetima vidljivosti i okolne rasvjete.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
130
(7) Strujni krug za sistem svjetala za navoenje zrakoplova na poziciju mora biti projektovan
tako da jedinini izvori svjetlapostavljeni na linije za navoenje/uvoenje u poziciju, kao i
same (pojedine) pozicije budu:
a) ukljueni kada se pozicija koristi, a
b) iskljueni kada se pozicija ne koristi.

lan 122.
(Svjetlo mjesta ekanja na cesti)
(1) Svjetlo mjesta ekanja na cesti postavlja se na svakom mjestu odreenom za ekanje, na
cesti koja se kria s poletno-sletnom stazom, u uvjetima vidljivosti manjoj od 350 m uzdu
poletno-sletne staze.
(2) Svjetlo mjesta ekanja na cesti postavlja se na svakom mjestu odreenom za ekanje, na
cesti koja se kria sa poletno-sletnom stazom, u uvjetima vidljivosti od 350 m do 550 m
uzdu poletno-sletne staze.
(3) Svjetlo mjesta ekanja na cesti postavlja se uz vertikalnu oznaku mjesta ekanja, na
udaljenosti od 1,5 m (0,5 m) od ivica ceste, lijevoga ili desnog, ve prema tome to je
prikladno s obzirom na lokalna prometna pravila.
(4) Svjetlo mjesta ekanja na cesti mora biti izvedeno na nain da se njim moe upravljati, a
sastoji se od:
a) dva jedinina izvora svjetlaod kojih:
- jedan odailje upravaceni snop svjetlabez prekida, crvene boje, a znai (zaustavi
se Stop), a
- drugi odailje upravaceni snop svjetlabez prekida, zelene boje, a znai (nastavi se
kretati produi), ili
b) jednog jedininog izvora koji odailje upravaceni snop svjetlacrvene boje, s
prekidima u pravilnim vremenskim intervalima. Uestalost bljeskanja iznosi od 30
do 60 bljeskova u jednoj minuti.
(5) Intenzitet snopa svjetlamora biti:
a) vidljiv vozau u prilazu,
b) primjeren lokalnim uvjetima vidljivosti i okolnoj rasvjeti, te
c) ne smije zasljepljivati vozaa.

Glava 4
ZNAKOVI

lan 123.
(Karakteristike znakova)
(1) Znakovi mogu sadravati naredbe, uputstva, informacije ili druge poruke, koje mogu biti:
a) stalne (koje se ne mijenjaju), ili
b) promjenjive
(2) Znakovi se postavljaju s ciljem da se pilotu zrakoplova prenese:
a) odgovarajua naredba, ili
b) informacije o pojedinim lokacijama i odreditima na operativnoj povrini, ili
c) bilo kakve druge informacije bitne za voenje i kontrolu prometa na operativnoj
povrini.
(3) Znakovi s promjenjivim porukama postavljaju se u sluaju kada:
a) je naredba, uputstvo ili informacija, prikazana na znaku, relevantna samo tokom
odreenog vremenskog razdoblja, i/ili
b) postoji potreba da se promjenjiva, ali prethodno odreena informacija, prikae na
znaku u cilju voenja i kontrole prometa na operativnoj povrini.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
131
(4) Znakovi moraju biti lomljivi. Znakovi postavljeni blizu poletno-sletne staze ili staze za
voenje moraju biti dovoljno niski kako bi se postigao sigurnosni razmak do elise motora ili
gondole motora zrakoplova na mlazni pogon. Najvea dozvoljena visina postavljenih znakova
istaknuta je u odgovarajuim stupcima tabele 5-5.
(5) Znakovi su pravougaoni, kako je prikazano na slikama 5-30 i 5-31, s duom
horizontalnom stranicom.
(6) Jedini znakovi na operativnoj povrini, za koje se koristi crvena boja, su znakovi naredbi.
(7) Natpisi na znakovima moraju biti u skladu s odredbama Dodatka 4 ovog Pravilnika.
(8) Znakovi moraju biti osvijetljeni u skladu s odredbama Dodatka 4 ovog Pravilnika u
sluaju kada su namijenjeni za upotrebu:
a) u uvjetima vidljivosti manjoj od 800 m uzdu poletno-sletne staze, ili
b) nou ako su postavljeni uz poletno-sletnu stazu, opremljenu sistemom za
instrumentalni neprecizni ili precizni prilaz, ili
c) nou ako su postavljeni uz neinstrumentalnu poletno-sletnu stazu kodnog broja 3 ili 4.
(9) Znakovi namijenjeni za upotrebu nou i postavljeni uz neinstrumentalnu poletno-sletnu
stazu kodnog broja 1 ili 2, izraeni su od retroreflektivnih materijala ili osvijetljeni u skladu s
odredbama iz Dodatka 4 ovog Pravilnika.
(10) Kada znakovi s promjenjivim naredbama, uputstvima, informacijama ili porukama, nisu
u uporabi, njihova je ploa prazna.
(11) U sluaju kvara, znak s promjenjivom porukom ne smije prikazivati naredbu, uputstvo,
informaciju ili poruku, koja bi pilota zrakoplova ili vozaa vozila mogla navesti na pogrean
ili po sigurnost opasan postupak.
(12) Vrijeme potrebno za izmjenu naredbe, uputstva, informacije ili poruke, prikazane na
znaku s promjenjivim porukama mora biti to je krae mogue i ne smije trajati due od 5
sekundi.

Tabela 5-5. Udaljenost postavljenih znakova namijenjenih navoenju zrakoplova u vonji po
zemlji, ukljuujui i znakove izlaza sa poletno-sletne staze

Visina

Znaka (mm)
Okomita
udaljenost od
Okomita udaljenost
od

Kodni
broj

Legenda

Ploa
(min.)
Visina
postavljenog
znaka (maks.)
ivica kolnika staze
za voenje do
blieg ivica znaka
ivica kolnika
poletno-sletne staze
do blieg ivica znaka
1 ili 2 200 400 700 5 11 m 3 10 m
1 ili 2 300 600 900 5 11 m 3 10 m
3 ili 4 300 600 900 11 21 m 8 15 m
3 ili 4 400 800 1.100 11 21 m 8 15 m




Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
132

Slika 5-30. Znaci naredbi


ZNACI NAREDBI
LIJEVA STRANA DESNASTRANA
ZNAK POLETNO-SLETNE STAZE/POZICIJA POZICIJA/ZNAK POLETNO-SLETNE STAZE
ZNAK POLETNO-SLETNE STAZE/
POZICIJA ZA EKANJE KATEGORIJE II
POZICIJA ZA EKANJE
POZICIJA/ZNAK POLETNO-SLETNE STAZE ZNAK POLETNO-SLETNE STAZE/POZICIJA
ZABRANA ULASKA


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
133

Slika 5-31. Informativni znaci

lan 124.
(Znakovi naredbi)
(1) Znakovi naredbi postavljaju se u cilju jasnog isticanja pozicije, poloaja ili mjesta, iza
kojeg zrakoplov koji se kree po zemlji ili vozilo, ne smiju nastaviti kretanje bez odobrenja
aerodromskog kontrolnog tornja.
(2) Grupi znakova naredbi pripadaju:

INFORMATIVNIZNACI
LIJEVA STRANA DESNA STRANA
PRAVAC/POZICIJA/PRAVAC
POZICIJA/PRAVAC ODREDITE
POZICIJA/POLETNO-SLETNA STAZA SLOBODNA POLETNO-SLETNA STAZA SLOBODNA /POZICIJA
IZLAZAK S POLETNO-SLETNE STAZE IZLAZAK S POLETNO-SLETNE STAZE
POZICIJA PRAVAC/POZICIJA/PRAVAC/PRAVAC
PRAVAC/PRAVAC/PRAVAC/POZICIJA/PRAVAC/PRAVAC/PRAVAC


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
134
a) znakovi s oznakom poletno-sletne staze,
b) znakovi pozicije za ekanje kod poletno-sletnih staza opremljenih sistemom za
instrumentalni precizni prilaz kategorije I, II ili III,
c) znakovi pozicije za ekanje,
d) znakovi mjesta ekanja na cesti, te
e) znakovi zabrane ulaza.
(3) Uz znak pozicije za ekanje, na ukrtanjima staza za voenje i poletno-sletnih staza, ili na
ukrtanjima dvije ili vie poletno-sletnih staza, postavlja se i znak poletno-sletne staze.
(4) Uz horizontalnu oznaku pozicije za ekanje oblika A (slika 5-6), na ukrtanjima staza za
voenje i poletno-sletnih staza, ili na ukrtanjima dvije ili vie poletno-sletnih staza, postavlja
se i znak poletno-sletne staze.
(5) Uz horizontalnu oznaku pozicije za ekanje oblika B (slika 5-6), postavlja se i znak
pozicije za ekanje kod poletno-sletnih staza opremljenih sistemom za instrumentalni precizni
prilaz kategorije I, II ili III .
(6) Uz horizontalnu oznaku pozicije za ekanje oblika A (slika 5-6), postavljenu na poziciji
za ekanje uspostavljenoj u skladu s lankom 44. stavkom 6. ovog Pravilnika, postavlja se i
znak pozicije za ekanje.
(7) Na vanjskom dijelu znaka poletno-sletne staze (koji je udaljeniji od ivica kolnika),
postavljenog na ukrtanju staze za voenje i poletno-sletne staze, mora se dodati i znak
pozicije.
(8) Znak zabrane ulaza postavlja se u sluaju kada je ulazak na odreenu povrinu zabranjen.
(9) Znak poletno-sletne staze na ukrtanju staze za voenje i poletno-sletne staze, ili na
ukrtanju dvije ili vie poletno-sletnih staza, postavlja se s obje strane horizontalne oznake
pozicije za ekanje, licem u pravcu prilaza poletno-sletnoj stazi.
(10) Znak pozicije za ekanje kod poletno-sletnih staza opremljenih sistemom za
instrumentalni precizni prilaz kategorije I, II ili III postavlja se s obje strane horizontalne
oznake pozicije za ekanje, licem u pravcu prilaza kritinoj povrini.
(11) Znak zabrane ulaza postavlja se na poetku povrine na koju je zabranjen ulazak, i to s
obje strane staze za voenje, u pravcu pogleda pilota zrakoplova.
(12) Znak pozicije za ekanje postavlja se s obje strane pozicije za ekanje uspostavljene u
skladu s lankom 44. stavkom 6. ovog Pravilnika, licem u pravcu prilaza povrini ogranienja
prepreka ili kritinom/osjetljivom podruju ILS/MLS sistema, ve prema tome to je
prikladno.
(13) Znak naredbe sastoji se od bijelog natpisa na crvenoj podlozi.
(14) Kada je zbog uslovau neposrednoj okolini ili drugih faktora potrebno pojaati uoljivost
natpisa na znakovima naredbi, uz vanjski ivica bijeloga natpisa mora se dodati crni ivica:
a) irine 10 mm na poletno-sletnoj stazi kodnog broja 1 ili 2, te
b) irine 20 mm na poletno-sletnoj stazi kodnog broja 3 ili 4.



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
135

Udaljenost X mora biti u skladu s tabelom 3-2. Udaljenost Y definisana je ivicom
kritinog/osjetljivog podruja sistema ILS/MLS
Slika 5-32. Primjeri poloaja znakova na ukrtanjima staze za voenje i poletno-sletne staze

(15) Natpis na znaku poletno-sletne staze sastoji se od oznaka poletno-sletne staze s kojom se
kria objekt uz koji je znak postavljen:
a) staza za voenje ili
b) druga poletno-sletna staza.
Oznake poletno-sletne staze, sadrane u natpisu znaka, moraju biti primjereno orijentirane s
obzirom na pravac iz kojeg e se znak gledati.

neinstrumentalne PSS, instrumentalne neprecizne PSS i PSS za uzlijetanje
PSS za instrumentalni precizni prilaz
kategorija I
kategorija II
kategorija III


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
136
(16) Znak poletno-sletne staze postavljen u neposrednoj blizini fizikoga kraja poletno-sletne
staze, moe prikazivati samo oznaku koja se odnosi na taj (dotini) fiziki kraj poletno-sletne
staze.
(17) Natpis na znaku pozicije za ekanje kod poletno-sletne staze opremljene sistemom za:
a) instrumentalni precizni prilaz kategorije I ili II ili III, ili
b) kombinirano kategorije II i III,
sastoji se od oznake poletno-sletne staze dopunjene simbolom:
a) CAT I ili CAT II ili CAT III, ili
b) CAT II/III,
ve prema tome kako je prikladno.
(18) Natpis na znaku zabrane ulaza mora biti u skladu sa slikom 5-30.
(19) Natpis na znaku pozicije za ekanje postavljen kod pozicije za ekanje, uspostavljene u
skladu s lankom 44. stavkom 6. ovog Pravilnika, sastoji se od oznake staze za voenje i
oznake poletno-sletne staze.
(20) Kada je to primjereno, koriste se sljedei natpisi/simboli:

Natpis/simbol Primjena
Znak poletno-sletne staze na kojem je
prikazana oznaka jednog kraja poletno-sletne
staze
Oznaiti poziciju za ekanje na (na jednom)
fizikom kraju poletno-sletne staze
ili
Znak poletno-sletne staze na kojem su
prikazane oznake oba kraja poletno-sletne
staze
Oznaiti poziciju za ekanje smijetenu na
drugim ukrtanjima staze za voenje i
poletno-sletne staze, ili drugim ukrtanjima
dvije ili vie poletno-sletnih staza


25 CAT I (primjer)
Oznaiti poziciju za ekanje kod poletno-
sletne staze opremljene sistemom za
istrumentalni precizni prilaz kategorije I, na
pragu poletno-sletne staze 25

25 CAT II (primjer)
Oznaiti poziciju za ekanje kod poletno-
sletne staze za istrumentalni precizni prilaz
kategorije II, na pragu poletno-sletne staze 25

25 CAT III (primjer)
Oznaiti poziciju za ekanje kod poletno-
sletne staze za istrumentalni precizni prilaz
kategorije III, na pragu poletno-sletne staze
25

25 CAT II/III (primjer)
Oznaiti poziciju za ekanje kod poletno-
sletne staze za istrumentalni precizni prilaz
kategorija II / III, na pragu poletno-sletne
staze 25
Simbol NO ENTRY Oznaiti da je ulazak na odreeno podruje
zabranjen
B2 (primjer) Oznaiti poziciju za ekanje uspostavljenu u
skladu s lankom 44. Stavkom 6.

lan 125.
(Informativni znakovi)
(1) Informativni znakovi postavljaju se u sluaju operativne potrebe da se znakom upozori na
odreenu lokaciju ili rutu (odredite ili pravac).
(2) Grupi informativnih znakova pripadaju:


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
137
a) znak pravaca,
b) znak lokacije,
c) znak odredita,
d) znak izlaza s poletno-sletne staze,
e) znak slobodne poletno-sletne staze, te
f) znak polijetanja s ukrtanja staze za voenje i poletno-sletne staze.
(3) Znak izlaza s poletno-sletne staze postavlja se u sluaju operativne potrebe da se znakom
upozori na izlazak s poletno-sletne staze.
(4) Znak slobodne poletno-sletne staze postavlja se kada izlazna staza za voenje nije
opremljena svjetlima sredinje linije staze za voenje, a postoji potreba da se pilotu koji izlazi
s poletno-sletne staze osigura informacija o perimetru kritinog/osjetljivog podruja sistema
ILS/MLS, ili donjem ivici unutranje prijelazne povrine, ve prema tome to je dalje od
sredinje linije poletno-sletne staze.
(5) Znak polijetanja s ukrtanja staze za voenje i poletno-sletne staze postavlja se u sluaju
operativne potrebe da se znakom upozori na raspoloivu duinu za zalet (TORA) pri
uzlijetanju s ukrtanja staze za voenje i poletno-sletne staze.
(6) Kada je to potrebno, postavlja se znak odredita u cilju upuivanja na pravac do
odreenih odredita na aerodromu, kao to je podruje za prihvat i otpremu tereta, ope
zrakoplovstvo itd.
(7) Kombinirani znak lokacije i pravaca postavlja se prije ukrtanja s stazom za voenje u
cilju pruanja informacije o ruti.
(8) Znak pravaca postavlja se u sluaju operativne potrebe da se znakom prui informacija o
oznakama i pravcu staza za voenje na ukrtanju.
(9) Znak lokacije postavlja se na meupoziciji za ekanje.
(10) Znak lokacije postavlja se zajedno sa znakom poletno-sletne staze, osim na ukrtanju
poletno-sletnih staza.
(11) Znak lokacije postavlja se zajedno sa znakom pravaca, osim u sluaju kada se
aeronautikom studijom pokae da taj znak nije potreban.
(12) Znak lokacije postavlja se u cilju davanja informacije o stazama za voenje koje izlaze sa
stajanke ili o stazama za voenje iza ukrtanja.
(13) Kada staza za voenje zavrava na ukrtanju u obliku slova T, a potrebno je o tome
dati informaciju, nuno je prikazati prepreku, znak pravaca i/ili druga odgovarajua vizualna
sredstva.
(14) Osim kako je navedeno u stavcima 16., 17. i 25. ovog lana, informativni znakovi se
postavljaju, gdje je to izvedivo, na lijevoj strani staze za voenje u skladu s tabelom 5-5.
(15) Na ukrtanju s stazom za voenje, informativni znakovi postavljaju se neposredno prije
ukrtanja te u liniji s oznakom ukrtanja s stazom za voenje. Tamo gdje nije postavljena
horizontalna oznaka ukrtanja s stazom za voenje, znakovi se postavljaju:
a) minimalno 60 m od sredinje linije staze za voenje, s kojom dolazi do ukrtanja za
poletno-sletne staze kodnoga broja 3 i 4, te
b) minimalno 40 m za poletno-sletne staze kodnog broja 1 i 2.
(16) Znak lokacije, postavljen iza ukrtanja sa stazom za voenje, moe biti s bilo koje strane
staze za voenje.
(17) Znak izlaza s poletno-sletne staze postavlja se na onoj strani poletno-sletne staze, na
kojoj je smijeten izlaz (tj. lijevo ili desno), a njegova udaljenost od ivica kolnike povrine
mora biti u skladu s tabelom 5-5.
(18) Znak izlaza sa poletno-sletne staze postavlja se prije take izlaza s poletno-sletne staze u
liniji s pozicijom koja se nalazi ispred take tangencije:
a) minimalno 60 m za poletno-sletne staze kodnoga broja 3 ili 4, ili
b) minimalno 30 m za poletno-sletne staze kodnog broja 1 ili 2.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
138
(19) Znak slobodne poletno-sletne staze postavlja se barem s jedne strane staze za voenje.
Najmanja udaljenost tog znaka od sredinje linije poletno-sletne staze ne smije biti manja od
nie navedene vee udaljenosti:
a) udaljenosti izmeu sredinje linije poletno-sletne staze i perimetra
kritinog/osjetljivog podruja sistema ILS/MLS, ili
b) udaljenosti izmeu sredinje linije poletno-sletne staze i donjega ivica unutranje
prijelazne povrine.
(20) Kada uz znak slobodne poletno-sletne staze postoji i znak lokacije staze za voenje,
potonji se pozicionira s vanjske strane znaka slobodne poletno-sletne staze.
(21) Znak polijetanja s ukrtanja poletno-sletne staze i staze za voenje postavlja se na lijevoj
strani ulazne staze za voenje. Najmanja udaljenost izmeu znaka i sredinje linije poletno-
sletne staze iznosi:
a) 60 m za poletno-sletne staze kodnoga broja 3 i 4, ili
b) 45 m za poletno-sletne staze kodnoga broja 1 i 2.
(22) Znak lokacije staze za voenje postavljen zajedno sa znakom poletno-sletne staze mora
biti s vanjske strane znaka poletno-sletne staze.
(23) Znak odredita ne smije biti postavljen na istome mjestu na kojem je postavljen znak
lokacije ili pravaca.
(24) Informativni znak koji nije znak lokacije, ne smije biti postavljen na istome mjestu kao i
znak naredbe.
(25) Znak pravaca, prepreka i/ili druga odgovarajua vizualna sredstva koja se koriste za
oznaavanje ukrtanja u obliku slova T, postavljaju se na suprotnoj strani ukrtanja licem
okrenuti prema stazi za voenje.
(26) Informativni znakovi, osim znaka lokacije, sastoje se od crnoga natpisa na utoj
pozadini.
(27) Znak lokacije sastoji se od utoga natpisa na crnoj pozadini, a kada je samostojei, ovaj
znak ima uti ivica.
(28) Natpis na znaku izlaza s poletno-sletne staze sastoji se od oznake izlazne staze za voenje
i strelice koja ukazuje na pravac, koji treba slijediti.
(29) Natpis na znaku slobodne poletno-sletne staze opisuje oznaku pozicije za ekanje uzorka
A, kako je prikazano na slici 5-31.
(30) Natpis na znaku polijetanja s ukrtanja staze za voenje i poletno-sletne staze sastoji se
od:
a) brojane vrijednosti koja u metrima naznauje preostao raspoloiv zalet za
polijetanje, te
b) primjereno prikazane strelice koja ukazuje na pravac polijetanja, kako je prikazano
na slici 5-31.
(31) Natpis na znaku odredita sastoji se od:
a) slovne (alpha), alfanumerike ili numerike informacije, koja naznauje odredite, te
b) strelice koja pokazuje pravac u kojemu treba ii, kako je prikazano na slici 5-31.
(32) Natpis na znaku pravaca sastoji se od slovne ili alfanumerike informacije o stazi za
voenje i od primjereno upravacene strelice ili strelica, kako je prikazano na slici 5-31.
(33) Natpis na znaku lokacije ne sadri strelice, a sastoji se od lokacijske oznake staze za
voenje, ili poletno-sletne staze, ili druge povrine na kojoj se zrakoplov nalazi, ili na koji
ulazi.
(34) Kada je potrebno dati informaciju o svakoj meupoziciji za ekanje, postavljenih u nizu
na istoj stazi za voenje, znak lokacije mora sadravati oznaku staze za voenje i (redni) broj.
(35) Kada se znak lokacije i znak pravaca koriste u kombinaciji, svi znakovi pravaca koji se
odnose na skretanje:
a) u lijevu stranu, postavljaju se na lijevoj strani znaka lokacije, ili


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
139
b) u desnu stranu, postavljaju se s desne strane znaka lokacije,
osim to se kod ukrtanja sa (samo) jednom stazom za voenje, znak lokacije moe postaviti i
na lijevoj strani.
Znakovi pravaca postavljaju se tako da pravac strelica pokazuje sve vei otklon od vertikale
to je vea devijacija odgovarajue staze za voenje.
Odgovarajui znak pravaca postavlja se uz znak lokacije uvijek kada se pravac staze za
voenje znaajno mijenja nakon ukrtanja.
(36) Znakovi pravaca koji se nalaze jedan uz drugi, odvajaju se okomitom crnom linijom,
kako je to prikazano na slici 5-31.
(37) Informativni znak staze za voenje sastoji se od:
a) jednog ili vie slova, ili
b) kombinacije jednog ili vie slova i odgovarajueg broja.
(38) Pri oznaavanja staza za voenje, uvijek kada je to mogue, izbjegava se:
a) upotrebaslova I, O ili X, kao i
b) upotrebarijei poput unutranji i vanjski,
kako bi se izbjegla njihova zamjena s brojkama 1, 0 i oznakama zatvoreno.
(39) Na manevarskoj povrini upotrebaznakova koji sadre samo broj, dozvoljena je
iskljuivo za oznaavanje poletno-sletne staze.

lan 126.
(Znak VOR kontrolne take aerodroma)
(1) Ukoliko je uspostavljena VOR kontrolna taka aerodroma, ona mora biti oznaena
oznakom ili znakom VOR kontrolne take aerodroma.
(2) Znak VOR kontrolne take aerodroma postavlja se to je blie mogue kontrolnoj taki
VOR, tako da su natpisi vidljivi iz pilotske kabine zrakoplova, koji je pravilno pozicioniran na
oznaci VOR kontrolne take aerodroma.
(3) Znak VOR kontrolne take aerodroma sastoji se od natpisa crne boje na utoj pozadini.
(4) Natpisi na znaku VOR kontrolne take moraju biti u skladu s jednom od mogunosti
prikazanih na slici 5-33, gdje je:
a) VOR kratica koja dotino mjesto identificira kao VOR kontrolnu taku,
b) 116,3 je primjer radio frekvencije dotinoga VOR-a,
c) 147 je primjer radijala VOR-a, do najbliega stepena, koji bi trebao biti naznaen na
dotinoj VOR kontrolnoj taki, te
d) 4,3 NM je primjer udaljenosti u nautikim miljama do daljinomjera smjetenog na
istome mjestu kao i dotini VOR.
(5) U cilju pravilnog koritenja VOR kontrolne take aerodroma, dozvoljeno ju je operativno
koristiti samo u sluaju kada je njena tanost u granicama od 2
0
od navedenih radijala, to
se osigurava obveznim redovnim ispitivanjima, koja se moraju dokumentovati.

lan 127.
(Aerodromski identifikacijski znak)
(1) Aerodromski identifikacijski znak postavlja se na one aerdorome na kojima ne postoji
dovoljno alternativnih vizualnih sredstava identifikacije.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
140

Slika 5-33. Znak VOR kontrolne take aerodroma

(2) Aerodromski identifikacijski znak se na aerodromu postavlja na nain da bude itljiv iz
svih uglova iznad horizontalne ravnine, koliko god je to mogue.
(3) Aerodromski identifikacijski znak sadri ime aerodroma.
(4) Boja aerodromskog identifikacijskog znaka mora biti u jasnom i otrom kontrastu sa
pozadinom, kako bi se postigla zadovoljavajua uoljivost znaka.
(5) Najmanja visina slova sadranih u aerodromskom identifikacijskom znaku iznosi 3 m.

lan 128.
(Identifikacijski znak parkiralinog mjesta zrakoplova)
(1) Uz identifikacijske (horizontalne) oznake parkiralinog mjesta zrakoplova postavlja se
identifikacijski znak tipa zrakoplova svugdje gdje je to izvedivo.
(2) Identifikacijski znak tipa zrakoplova postavlja se na nain da je jasno vidljiv iz pilotske
kabine zrakoplova, prije ulaska zrakoplova na poziciju.
(3) Identifikacijski znak tipa zrakoplova sastoji od natpisa crne boje na utoj pozadini.

lan 129.
(Znak mjesta ekanja na cesti)
(1) Na svim ukrtanjima ceste sa poletno-sletnom stazom postavlja se znak mjesta ekanja na
cesti.
(2) Znak mjesta ekanja na cesti postavlja se na mjestu ekanja, 1,5 m od lijevog ili desnog
ivica ceste, ve kako je prikladno s obzirom na lokalna prometna pravila.
(3) Znak mjesta ekanja na cesti sastoji se od bijelog natpisa na crvenoj pozadini.
(4) Natpis na znaku mjesta ekanja na cesti sastavljen je na hrvatskom jeziku i u skladu s
lokalnim prometnim pravilima, a ukljuuje sljedee:
a) naredbu za zaustavljanje, te
b) kada je to primjereno:
- zahtjev za ishoenjem odobrenja kontrole letenja, i
- oznaku lokacije.
(5) Znak mjesta ekanja na cesti, namijenjen za upotrebu nou:
a) izrauje se od retroreflektivnog materijala, ili
b) mora biti osvijetljen.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
141
lan 130.
(Oznaivai)
(1) Oznaivai moraju biti lomljivi. Oni koji su postavljeni blizu poletno-sletne staze ili staze
za voenje moraju biti dovoljno niski kako bi se osigurao slobodan prostor za elise motora te
gondole motora zrakoplova na mlazni pogon.
(2) U cilju sprjeavanja da oteeni (slomljeni) oznaivai odlete sa svojih postolja, takvi
oznaivai se moraju uvrstiti koritenjem ankera ili lanaca.

lan 131.
(Oznaiva ivica poletno-sletne staze bez konstruktivnog kolnika)
(1) U sluaju kada se granice povrine poletno-sletne staze bez konstruktivnog kolnika ne
mogu jasno razluiti od okolnoga terena samo na osnovuizgleda njegove povrine, postavlja
se oznaiva ivica poletno-sletne staze bez konstruktivnog kolnika.
(2) Tamo gdje je postavljen sistem ivinih svjetala poletno-sletne staze, oznaivai ivica
poletno-sletne staze moraju biti ugraeni u jedininim izvorima svjetla. Ako sistem ivinih
svjetala poletno-sletne staze nije postavljen, oznaivai ivica poletno-sletne staze moraju biti:
a) plosnati pravougaonog oblika, ili
b) konusastog oblika,
kako bi se jasno oznaile granice poletno-sletne staze.
(3) Najmanje dimenzije plosnatih oznaivaa pravougaonog oblika iznose 1 m x 3 m, a
postavljaju se tako da im je dua stranica paralelna sa uzdunom sredinjom linijom poletno-
sletne staze.
Najvea visina konusnih oznaivaa iznosi 50 cm.

lan 132.
(Oznaivai ivica staze za zaustavljanje)
(1) Gdje se granice staze za zaustavljanje ne mogu jasno razluiti od okolnog terena, samo na
osnovuizgleda njene povrine, postavljaju se oznaivai ivica staze za zaustavljanje.
(2) Oznaivai ivica staze za zaustavljanje moraju se jasno razlikovati od svih oznaivaa
ivica poletno-sletne staze, kako ne bi dolo do zamjene dviju razliitih vrsta oznaivaa i
zabune pilota zrakoplova.
(3) Oznaivai ivica staze za zaustavljanje sastoje se od malih okomitih ploa skrivenih s
lene strane iz pravca poletno-sletne staze.

lan 133.
(Oznaivai ivica poletno-sletne staze pokrivene snijegom)
(1) U sluaju kada na poletno-sletnim stazama pokrivenim snijegom nisu jasno istaknute
fizike granice iskoristivoga dijela kolnike povrine, postavljaju se oznaivai ivica poletno-
sletne staze pokrivene snijegom.
(2) Za obiljeavanje fizike granice iskoristivoga dijela kolnike povrine poletno-sletne staze
pokrivene snijegom moe se koristiti i sistem svjetala poletno-sletne staze.
(3) Oznaivai ivica poletno-sletne staze pokrivene snijegom postavljaju se:
a) uzdu ivica poletno-sletne staze sa najveim uzdunim meusobnim razmakom od
100 m,
b) simetrino u odnosu na sredinju liniju poletno-sletne staze,
c) na takvoj udaljenosti od sredinje linije poletno-sletne staze da postoji dovoljno
slobodnog prostora za vrhove krila zrakoplova i energetske objekte, te
d) u dostatnom broju preko praga i kraja poletno-sletne staze.
(4) Oznaivae ivica poletno-sletne staze pokrivene snijegom ini:
a) zimzeleno drvee maksimalne visine do 1,5 m, ili


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
142
b) oznaivai najmanje mase.

lan 134.
(Oznaivai ivica staze za voenje)
(1) Oznaivai ivica staze za voenje postavljaju se za poletno-sletne staze kodnog broja 1 ili
2, u sluaju kada na stazi za voenje nisu postavljeni :
a) sistem svjetala sredinje linije, ili
b) sistem ivinih svjetala, ili
c) oznake sredinje linije.
(2) Oznaivai ivica staze za voenje postavljaju se na istim onim mjestima na kojima bi bio
postavljen sistem ivinih svjetala staze za voenje, da je takav sistem u primjeni.
(3) Oznaivai ivica staze za voenje su plave boje, izraeni od retroreflektivnog materijala.
(4) Oznaena povrina koju pilot vidi, mora biti pravougaonik najmanje povrine od 150 cm
2
.
(5) Oznaivai ivica staze za voenje moraju biti lomljivi i dovoljno niski kako bi se osigurao
slobodan prostor za elise motora i gondole motora zrakoplova na mlazni pogon.

lan 135.
(Oznaivai sredinje linije staze za voenje)
(1) Oznaivai sredinje linije staze za voenje postavljaju se za poletno-sletne staze kodnog
broja 1 ili 2, u sluaju kada na stazi za voenje nisu postavljeni :
a) sistem svjetala sredinje linije, ili
b) sistem ivinih svjetala, ili
c) oznake ivica staze za voenje.
(2) Oznaivai ivica staze za voenje postavljaju se za poletno-sletne staze kodnog broja 3 ili
4, u sluaju kada na stazi za voenje nije postavljen sistem svjetala sredinje linije, a postoji
operativna potreba za unapreenjem voenja zrakoplova.
(3) Oznaivai sredinje linije staze za voenje postavljaju se na istim onim mjestima na
kojima bi bio postavljen sistem svjetala sredinje linije staze za voenje, da je isti u primjeni.
(4) Oznaivai sredinje linije staze za voenje postavljaju se:
a) na horizontalnoj oznaci sredinje linije staze za voenje, ili
b) maksimalno 30 cm od horizontalne oznake u sluaju kada njihovo postavljanje na
horizontalnoj oznaci nije izvedivo.
(5) Oznaiva sredinje linije staze za voenje je zelene boje i izraen od retroreflektivnog
materijala.
(6) Oznaena povrina koju pilot vidi, mora biti pravougaonik najmanje povrine 20 cm
2
.
(7) Oznaivai sredinje linije staze za voenje moraju biti projektovani i ugraeni tako da ne
budu oteeni ni kotai zrakoplova, ni (sami) oznaivai,u sluaju kada kotai zrakoplova
prijeu preko njih.

lan 136.
(Oznaivai ivica staze za voenje bez konstruktivnog kolnika)
(1) Oznaivai ivica staze za voenje bez konstruktivnog kolnika postavljaju se tamo gdje se
granice staze za voenje ne mogu jasno razluiti od okolnog terena samo na osnovuizgleda
njene povrine.
(2) Ako je postavljen sistem svjetala staze za voenje, oznaivai ivica staze za voenje bez
konstruktivnog kolnika moraju biti ugraeni u jedininim izvorima sistema svjetala. Ako
sistem svjetala nije postavljen, moraju se postaviti oznaivai ivica staze za voenje bez
konstruktivnog kolnika konusastog oblika, kako bi se jasno naznaio ivica staze za voenje.




Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
143
lan 137.
(Oznaivai granice)
(1) Kada na povrini za slijetanje nekog aerodroma ne postoji poletno-sletna staza, postavljaju
se oznaivai granice povrine za slijetanje.
(2) Oznaivai granice postavljaju se uzdu granice povrine za slijetanje s najveim
meusobnim razmakom od:
a) 200 m, ako se koristi tip oznaivaa prikazan na slici 5-34, ili
b) priblino 90 m, ako se koristi konusasti tip oznaivaa, s oznaivaem u svim
uglovima.
(3) Oznaivai granice povrine za slijetanje moraju biti u obliku slinom obliku prikazanom
na slici 5-34 ili u obliku konusa, najmanje visine 50 cm, sa najmanjim promjerom baze od 75
cm. Ti oznaivai moraju biti kontrastno obojani u odnosu na pozadinu kako bi se to bolje
vidjeli. Dozvoljena je upotreba:
a) samo jedne boje: naranaste ili crvene, ili
b) dvije kontrastne boje: naranaste i bijele, ili crvene i bijele,
osim u sluaju kada bi se takve boje stapale s okolinom.


Slika 5-34. Oznaiva granice


DIO ESTI- OZNAAVANJE PREPREKA

lan 138.
(Objekti koji se moraju oznaavati)
Nepokretni objekt koji prodire kroz odletnu povrinu unutar 3000 m od unutranjeg ivica,
mora biti oznaen i osvijetljen ako se poletno-sletna staza koristi nou, osim u sluajevima:
a) kada je objekt zaklonjen drugim nepokretnom objektom,
b) kada je prepreka osvijetljena svjetlima za oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta,
tipa A danju, i ukoliko visina iste iznad nivoa okolnog terena ne prelazi 150 m,
a) kada je prepreka osvijetljena svjetlima za oznaavanje prepreka visokog intenziteta
danju,
b) kada je prepreka svjetionik i kada se aeronautikom studijom dokae da je svjetlo
svjetionika dostatno.



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
144

lan 139.
(Nepokretni objekt koji nije prepreka)
(1) Nepokretni objekt, koji nije prepreka, a koji se nalazi u blizini odletne povrine, mora biti
oznaen i osvijetljen:
a) ako se poletno-sletna staza koristi nou, te
b) ako se takva oznaka i osvjetljenje smatraju nunim za izbjegavanje tog objekta.
(2) Oznaavanje iz stava 1. Ovog lana nije potrebno kada je:
a)objekt osvijetljen svjetlima za oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta, tipa A
danju,te ako visina objekta ne prelazi 150 m iznad nivoa okolnog terena, ili ako je
b) objekt osvijetljen svjetlima za oznaavanje prepreka visokog intenziteta danju.

lan 140.
(Nepokretni objekt koji prodire prilaznu ili prijelaznu povrinu)
Nepokretni objekt koji prodire kroz prilaznu ili prijelaznu povrinu unutar 3000 m od
unutranjeg ivica, mora biti oznaen i osvijetljen ukoliko se poletno-sletna staza koristi nou,
osim u sluajevima:
a) kada je objekt zaklonjen drugim nepokretnim objektom,
b) kada je objekt osvijetljen svjetlima za oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta, tipa
A danju, te ukoliko visina objekta ne prelazi 150 m iznad nivoa okolnog terena,
c) kada je objekt osvijetljen svjetlima za oznaavanje prepreka visokog intenziteta
danju,
d) kada je objekt svjetionik i ukoliko se aeronautikom studijom pokae da je svjetlo
svjetionika dostatno.

lan 141.
(Nepokretni objekt koji prodire horizontalnu povrinu)
Nepokretni objekt koji prodire kroz horizontalnu povrinu mora biti oznaen i osvijetljen ako
se aerodrom koristi nou, osim u sluajevima kada se oznaavanje i osvjetljavanje moe se
izostaviti ukoliko:
a) je objekt zaklonjen drugim nepokretnim objektom, ili
b) kruni let ometaju nepokretni objekti ili teren, a propisane procedure osiguravaju
sigurno nadvienje prepreka, ili
c) aeronautika studija pokae da ti objekti ne utjeu na sigurnost operacija, zatim
d) ako je objekt osvijetljen svjetlima za oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta, tipa
A danju i ukoliko visina objekta ne prelazi 150 m iznad nivoa okolnog terena,
e) ukoliko je objekt osvijetljen svjetlima za oznaavanje prepreka visokog intenziteta
danju,
f) ukoliko je prepreka svjetionik i ukoliko se aeronautikom studijom pokae da je
svjetlo svjetionika dostatno.

lan 142.
(Nepokretni objekt koji prodire kroz povrine ogranienja prepreka)
(1) Nepokretni objekt koji prodire kroz povrine ogranienja prepreka mora biti oznaen, te
osvijetljen ukoliko se poletno-sletna staza koristi nou.
(2) Vozila i drugi pokretni objekti na operativnoj povrini, osim zrakoplova, predstavljaju
prepreku i moraju se oznaiti, te osvijetliti ukoliko se vozila i aerodrom koriste:
a) nou, ili
b) u uvjetima loe vidljivosti.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
145
Iz toga je dozvoljeno izuzeti opremu za prihvat i otpremu zrakoplova, te vozila koja se koriste
samo na stajanci.
(3) Poviena zrakoplovna svjetlana operativnoj povrini moraju biti oznaena kako bi bila
uoljiva danju. Svjetlaza oznaavanje prepreka se ne postavljaju na povienim svjetlima na
zemlji, ili na znakovima postavljenim na manevarskoj povrini.
(4) Svi objekti kojih je udaljenost od:
a) sredinje linije staze za voenje,
b) staze za voenje na stajanci, ili
c) staze za voenje do parkiralinog mjesta,
u skladu sa vrijednostima istaknutim u tabeli 3-1, stupcu 11 ili 12, moraju biti:
- oznaeni, te
- osvijetljeni ukoliko se staza za voenje, staza za voenje na stajanci ili staza za
voenje do parkiralinog mjesta, koriste nou.
(5) Objekti iz lana 63. ovog Pravinika moraju biti oznaeni i osvijetljeni, osim ako je objekt
osvijetljen svjetlima za oznaavanje prepreka visokog intenziteta danju.
(6) Elektrini vodovi (dalekovodi) koji se pruaju iznad zemlje, ice i kablovi koji prelaze
rijeke, doline ili autoceste, moraju biti oznaeni, a njihovi nosai - stupovi moraju biti
oznaeni i osvijetljeni ako se aeronautikom studijom pokae da bi takve ice ili kablovi
mogli predstavljati opasnost za zrakoplove. Nosae-stupove nije obvezno oznaiti ukoliko su
oni osvijetljeni svjetlima za oznaavanje prepreka visokog intenziteta danju.
(7) Ako se utvrdi da je potrebno oznaiti elektrine vodove koji se pruaju iznad zemlje, ice i
kablove, a postavljanje oznaivaa na iste nije tehniki izvedivo, tada se na njihovim
nosaima trebaju postaviti svjetlaza oznaavanje prepreka visokog intenziteta, tipa B.

lan 143.
(Oznaavanje objekata)
(1) Svi nepokretni objekti koji se moraju oznaiti, gdje god je to izvedivo, oznaavaju se
bojom. Ako to nije izvedivo, na njima ili iznad njih postavljaju se oznaivai ili zastavice.
(2) Objekti koji su dovoljno uoljivi svojim oblikom, veliinom ili bojom, ne moraju biti
drukije oznaeni.
(3) Svi pokretni objekti koji moraju biti oznaeni, oznaavaju se bojom ili zastavicama.

lan 144.
(Nain oznaavanja objekata)
(1) Objekt mora biti obojen u kvadratnom uzorku ukoliko se sastoji od neprekinutih povrina,
te ako mu je projekcija na bilo koju okomitu ravninu jednaka ili vea od 4,5 m u obje
dimenzije. Uzorak mora biti pravougaonog oblika, sa uglovima u tamnijoj boji, te sa bonim
stranicama dimenzija kako slijedi:
a) najmanja 1,5 m, a
b) najvea 3 m.
(2) Boje uzorka iz stava 1. ovog lana moraju biti u meusobnom kontrastu i u kontrastu s
okolinom. Za bojanje se moraju u kombinaciji koristiti:
a) naranasta i bijela boja, ili
b) crvena i bijela boja,
osim u sluaju kada se te boje stapaju s okolinom (vidi sliku 6-1).
(3) Objekt mora biti obojen u naizmjeninim meusobno kontrastnim trakama ukoliko:
a) se sastoji od neprekinutih povrina, pri emu je:
- jedna njegova dimenzija (vodoravna ili okomita) vea od 1,5 m, a
- druga dimenzija (vodoravna ili okomita), manja od 4,5 m, ili
b) je reetkastog tipa s okomitom ili vodoravnom dimenzijom veom od 1,5 m.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
146

(4) Trake moraju biti okomite na najduu dimenziju i imati irinu oko 1/7 najdue dimenzije,
ili 30 m, ve prema tome to je manje. Boje traka moraju biti u kontrastu s podlogom. U
kombinaciji se moraju koristiti:
a) naranasta i bijela, ili
b) crvena i bijela boja,
osim kada se takve boje stapaju s okolinom. Trake na krajnjim ivicama objekata moraju biti
tamnije boje (Vidi slike 6-1 i 6-2).
(5) U tabeli 6-1 je istaknuta formula koja se koristi za:
a) odreivanje irine traka, te
b) za postizanje neparnog broja traka,
ime se omoguuje da krajnje gornje i donje trake budu tamnije boje.
(6) Objekt se mora obojiti jednom uoljivom bojom, ukoliko njegova projekcija u bilo kojoj
vertikalnoj ravnini ima obje dimenzije manje od 1,5 m. Za bojanje se mora koristiti
naranasta ili crvena boja, osim u sluaju kada se te boje stapaju s okolinom.


Slika 6-1. Osnovni uzorci oznaavanja



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
147

Slika 6-2. Primjeri oznaavanja i osvjetljavanja visokih objekata

Tabela 6-1. irina traka oznaka
Najdua dimenzija
Vea od Ne vea od irina trake
1,5 m 210 m 1/7 najdue dimenzije
210 m 270 m 1/9 " "
270 m 330 m 1/11 " "
330 m 390 m 1/13 " "
390 m 450 m 1/15 " "
450 m 510 m 1/17 " "
510 m 570 m 1/19 " "
570 m 630 m 1/21 " "


(7) Kada su pokretni objekti oznaeni bojom, mora se koristiti jedna od uoljivih boja:


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
148
a) crvena ili uto-zelena za vozila za izvanredne situacije, te
b) uta za servisna vozila.

lan 145.
(Upotreba oznaivaa)
(1) Oznaivai na objektima ili uz objekte moraju:
a) biti postavljeni na uoljivim mjestima tako da se zadri opa kontura objekta, te
b)biti prepoznatljivi za vedrog vremena s udaljenosti od minimalno
- 1.000 m, kada se objekt gleda iz zraka, i
- 300 m, kada se objekt gleda sa zemlje, u svim pravcima iz kojih bi zrakoplov
mogao prilaziti objektu.
(2) Oblik oznaivaa mora biti:
a) karakteristian u onoj mjeri u kojoj je to nuno, kako se oni ne bi zamijenili za
oznaivae koji pruaju druge informacije, te
b) mora biti takav da ne poveava opasnost koju predstavlja objekt kojeg oznaava.
(3) Oznaivai na elektrinim vodovima nad zemljam, icama i kablovima, moraju biti
okruglog oblika i minimalnog promjera 60 cm.
(4) Razmak izmeu dva susjedna oznaivaa, ili izmeu oznaivaa i nosaa stupova, mora
biti primjeren promjeru oznaivaa, ali ni u kom sluaju ne smije biti vei od:
a) 30 m, kada promjer oznaivaa iznosi 60 cm, progresivno se poveavajui s
poveanjem promjera oznaivaa do
b) 35 m, kada promjer oznaivaa iznosi 80 cm i nadalje se progresivno poveavajui do
najvie
c) 40 m, kada promjer oznaivaa iznosi najmanje 130 cm.
(5) Kada postoji vie ica i kablova, oznaiva se mora postaviti na nivou koja nije nia od
nivoa najvie ice, na taki koja se oznaava.
(6) Oznaiva mora biti jednobojan. Kada su postavljeni oznaivai bijele i crvene, ili bijele i
naranaste boje, takvi oznaivai moraju biti postavljeni naizmjenino. Odabrana boja mora
biti u kontrastu s okolinom.

lan 146.
(Upotreba zastavica)
(1) Zastavice koje se koriste za obiljeavanje prepreka, postavljaju se oko i na vrhu objekta, ili
oko najvieg ivica objekta. Kada se koriste za oznaavanje irokih objekata ili skupine usko
rasporeenih objekata, zastavice se postavljaju na razmacima do 15 m. Zastavice ne smiju
poveavati opasnost, koju predstavlja objekt koji oznaavaju.
(2) Najmanja povrina zastavica koje se koriste za oznaavanje stalnih objekata iznosi 0,6 m
2
.
Najmanja povrina zastavica koje se koriste za oznaavanje pokretnih objekata, iznosi 0,9 m
2
.
(3) Zastavice koje se koriste za oznaavanje nepokretnih objekata, moraju biti:
a) jednobojne u naranastoj boji, ili
b) u kombinaciji dvaju trougla: naranastog i bijelog, ili crvenog i bijelog.
Ondje gdje se te boje stapaju s okolinom, moraju se upotrijebiti druge uoljive boje.
(4) Zastavice koje se koriste za oznaavanje pokretnih objekata su kvadratnog uzorka, s time
da je stranica svakog kvadrata najmanje 0,3 m. Boje uzorka moraju biti u meusobnom
kontrastu, te u kontrastu s okolinom. Moraju se koristiti naranasta i bijela, ili crvena i bijela
boja, osim u sluajevima kada se te boje stapaju s okolinom.






Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
149
lan 147.
(Osvjetljavanje objekata upotreba jedininih izvora svjetlaza oznaavanje prepreka)
(1) Objekti koji se moraju osvijetliti, kako je navedeno u lancima od 138. do 142. ovog
Pravilnika, oznaavaju se pomou jedininih izvora svjetlaza oznaavanje prepreka slabog,
srednjeg ili visokog intenziteta ili njihovom kombinacijom.
(2) Jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka niskog intenziteta tipa A ili B koriste se
kada objekt nije osobito irok i kada je njegova visina iznad nivoa okolnog zemljenia od 45
m.
(3) Ako bi upotrebajedininih izvora svjetlaza oznaavanje prepreka niskog intenziteta tipa A
ili B bila nedostatna, ili je potrebno ranije upozorenje na prepreku, moraju se upotrijebiti
svjetlaza oznaavanje prepreka srednjeg ili visokog intenziteta.
(4) Jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka niskog intenziteta, tipa C, postavljaju se na
vozilima i drugim pokretnim objektima, osim na zrakoplovima.
(5) Jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka niskog intenziteta, tipa D, postavljaju se na
vozilima za voenje zrakoplova po zemlji (follow me).
(6) Jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka niskog intenziteta, tipa B, koriste se sama
ili u kombinaciji sa svjetlima za oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa B, u skladu sa
stavkom 2. ovog lana.
(7) Jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa A, B ili C koriste
se za objekte velike irine, ili objekata koji su od nivoa okolnog zemljevii od 45 m. Jedinini
izvori svjetlaza oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa A i C koriste se samostalno,
dok se oni namijenjeni za oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa B, koriste
samostalno ili u kombinaciji sa svjetlima za oznaavanje prepreka niskog intenziteta, tipa B.
(8) Jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka visokog intenziteta, tipa A, koriste se:
a) kada je potrebno oznaiti objekte, kojih je visina iznad nivoa okolnog zemljevia od
150 m, te
b) ukoliko se aeronautikom studijom pokae da su takva svjetlanuna za uoavanje tog
objekta po danu.
(9) Jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka visokog intenziteta tipa B koriste se za
oznaavanje nosaa elektrinih vodova iznad zemlje, ica i kablova ukoliko se:
a) aeronautikom studijom pokae da su takva svjetlanuna za njihovo uoavanje, ili
b) se utvrdi da je postavljanje oznaivaa na ice i kablove neizvedivo.
(10) Ukoliko upotreba jedininih izvora svjetlaza oznaavanje prepreka visokog intenziteta
tipa A ili B, ili jedininih izvora svjetlaza oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa A,
moe:
a) nou zaslijepiti pilota u blizini aerodroma (unutar radijusa od priblino 10.000 m), ili
b) moe uzrokovati vee ekoloke probleme, mora se uspostaviti dvostruki sistem
rasvjete. Taj sistem ine jedinini izvori svjetlaza:
- oznaavanje prepreka visokog intenziteta tipa A ili B, ili
- oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa A, u zavisnosti od toga to vie
odgovara za upotrebu danju, i u sumrak, te
- oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa B ili C za upotrebu nou.

lan 148.
(Poloaj jedininih izvora svjetlaza oznaavanje prepreka)
(1) Jedno ili vie jedininih izvora svjetlaza oznaavanje prepreka niskog, srednjeg ili
visokog intenziteta, postavljaju se to je blie mogue vrhu objekta. Jedinini izvori svjetla
postavljeni na, ili najblie vrhu objekta, moraju biti postavljeni na nain da istaknu take ili
ivicaove objekta koji su najvii u odnosu na povrine ogranienja prepreka.



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
150
(2) U sluaju dimnjaka ili drugih graevina sa slinom funkcijom, jedinini izvori
svjetlapostavljeni na ili najblie vrhu objekta, moraju biti onoliko ispod njihovog vrha koliko
je potrebno da se prljanje dimom svede na najmanju moguu mjeru (vidi slike 6-2 i 6-3).
(3) Kada se radi o tornju ili antenskoj konstrukciji oznaenoj svjetlima za oznaavanje
prepreka visokog intenziteta po danu, koji ukljuuju dodatke (kao to su stup ili antena) vie
od 12 m, pri emu se jedinini izvor svjetlaza oznaavanje prepreke visokog intenziteta ne
moe postaviti na vrh toga dodatka, tada se jedinini izvor svjetlapostavlja na najvioj taki na
kojoj je to izvedivo. Na vrhu se, ako je to izvedivo, postavlja jedinini izvor svjetlaza
oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa A.


Slika 6-3. Osvjetljavanje zgrada

(4) Ukoliko se radi o irokom objektu ili skupini objekata na vrlo malim razmacima, jedinini
izvori svjetlapostavljeni na, ili najblie vrhu objekta, postavljaju se na takama ili ivicama
objekata koji su najvii u odnosu na povrinu ogranienja prepreka, kako bi se naznaila opa
kontura i irina tih objekata. Ukoliko su dva ili vie ivica iste visine, oznaava se ivica koji je
najblii povrini za slijetanje. Ukoliko se koriste jedinini izvori svjetlaniskog intenziteta, oni
se rasporeuju u najveim uzdunim razmacima od 45 m. Ukoliko se koriste jedinini izvori
svjetlasrednjeg intenziteta, oni se rasporeuju u najveim uzdunim razmacima od 90 m.
(5) Ukoliko povrina ogranienja prepreka ima nagib, a najvia taka iznad povrine
ogranienja prepreka nije najvia taka objekta, na najvioj taki objekta postavljaju se
dodatni jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka.
(6) Ukoliko je objekt obiljeen jedininim izvorima svjetlaza oznaavanje prepreka srednjeg
intenziteta tipa A, a vrh objekta se nalazi:
a) na visini veoj od 105 m iznad nivoa okolnog zemlje, ili
b) nadvisuje vrhove oblinjih zgrada (ukoliko je objekt koji je potrebno oznaiti
okruen zgradama), moraju se postaviti dodatni jedinini izvori svjetlana
meunivoma.
Ti dodatni jedinini izvori svjetlamoraju biti rasporeeni maksimalno ravnomjerno izmeu:
a) jedininih izvora svjetlapostavljenih na, ili najblie vrhu objekta, i
b) nivoa zemljeili nivoa vrhova oblinjih zgrada, na razmacima koji ne prelaze 105 m, u
skladu sa lanom 146. stavkom 7. Ovog Pravilnika.
(7) Ukoliko je objekt obiljeen jedininim izvorima svjetlaza oznaavanje prepreka srednjeg
intenziteta tipa B, a vrh objekta se nalazi na visini veoj od 45 m iznad nivoa okolnog zemlje,
ili nadvisuje vrhove oblinjih zgrada (ukoliko je objekt koji je potrebno oznaiti okruen
zgradama) moraju se postaviti dodatni jedinini izvori svjetlana meunivoma. Kao dodatna
svjetlana meunivoma koriste se naizmjenino jedinini izvori svjetlaza:


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
151
a) oznaavanje prepreka niskog intenziteta tipa B i
b) oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa B, koji moraju biti rasporeeni u
razmacima koji ne prelaze 52 m, maksimalno jednakomjerno izmeu:
- jedininih izvora svjetlapostavljenih na, ili najblie vrhu objekta, i
- nivoa zemljeili nivoa vrhova oblinjih zgrada, na razmacima.
(8) Ukoliko je objekt obiljeen jedininim izvorima svjetlaza oznaavanje prepreka srednjeg
intenziteta tipa C, a vrh se objekta nalazi na visini veoj od 45 m iznad nivoa okolnog zemlje,
ili nadvisuje vrhove oblinjih zgrada (ukoliko je objekt koji je potrebno oznaiti okruen
zgradama), moraju se postaviti dodatni jedinini izvori svjetlana meunivoma. Ti dodatni
jedinini izvori svjetlamoraju biti rasporeeni u razmacima koji ne prelaze 52 m, maksimalno
jednakomjerno izmeu:
a) jedininih izvora svjetlapostavljenih na, ili najblie vrhu objekta, i
b) nivoa zemljeili nivoa vrhova oblinjih zgrada, u razmacima.
(9) Ukoliko se koriste jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka visokog intenziteta tipa
A, moraju se postaviti u jednakim razmacima koji ne prelaze 105 m izmeu nivoa zemljei
jedininih izvora svjetlapostavljenih na, ili najblie vrhu objekta, navedenih u stavu 1. ovog
lana. Ukoliko je objekt koji se mora oznaiti okruen zgradama, kao ekvivalent nivou
zemljemoe se koristiti visina vrha zgrada kojima je objekt okruen.
(10) Ukoliko se koriste jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka visokog intenziteta
tipa B, postavljaju se na tri nivoa:
(a) na vrhu stupa,
(b) na najnioj nivou progiba ice ili kabela zranog voda, i
(c) na sredini izmeu dviju navedenih nivo.
(11) Ugao postavljanja instalacije jedininih izvora svjetlaza oznaavanje prepreka visokog
intenziteta tipa A i B moraju biti u skladu s tabelom 6-2.
(12) Broj i raspored jedininih izvora svjetlaza oznaavanje prepreka niskog, srednjeg i
visokog intenziteta na svakoj nivou koju je potrebno oznaiti, mora biti takav da upozoravaju
na objekt iz svih pravaca. Ukoliko je jedinini izvor svjetlau bilo kojem pravcu zaklonjen
drugim dijelom objekta ili nekim drugim objektom, postavljaju se na tom objektu dodatni
jedinini izvori svjetlana nain da se sauva opa kontura objekta koji se osvjetljava. Ukoliko
zaklonjeni jedinini izvor svjetlane doprinosi konturi objekta koji se mora osvijetliti, moe se
izostaviti.

lan 149.
(Jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka niskog intenziteta)
(1) Jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka niskog intenziteta na stalnim objektima,
tipa A i B, odailju svjetlost bez prekida crvene boje.

Tabela 6-2. Uglovi postavljanja instalacija za svjetlanamijenjena oznaavanju prepreka
visokog intenziteta
Visina jedininih izvora svjetla
iznad nivoa zemlje
Ugao vrha snopa svjetla
iznad horizontalne ravnine
vei od 151 m IRT* 0
122 m do 151 m IRT 1
92 m do 122 m IRT 2
manje od 92 m IRT 3
*IRT-iznad nivoa zemlje

(2) Jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka niskog intenziteta tipa A i B moraju biti u
skladu sa vrijednostima istaknutim u tabeli 6-3.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
152

(3) Jedinini izvori svjetlanamijenjeni za oznaavanje prepreka niskog intenziteta tipa C,
postavljeni na vozilima koja se koriste:
a) u izvanrednim situacijama ili u sigurnosne svrhe, odailju svjetlost s prekidom
(bljeskajuu) plave boje, te
b) u druge svrhe, odailju svjetlost s prekidom (bljeskajuu) ute boje.
(4) Jedinini izvori svjetlanamijenjeni za oznaavanje prepreka niskog intenziteta, tipa D,
postavljena na vozilima za voenje zrakoplova po zemlji, odailju svjetlost s prekidom
(bljeskajuu) ute boje.
(5) Jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka niskog intenziteta tipa C i D moraju biti u
skladu sa vrijednostima istaknutim u tabeli 6-3.
(6) Jedinini izvori svjetlanamijenjeni za oznaavanje prepreka niskog intenziteta, postavljeni
na objektima s ogranienom pokretljivou, npr. aviomostu, odailju svjetlost bez prekida
crvene boje. Intenzitet svjetlamora biti dostatan da se osigura uoljivost, uzimajui u obzir
intenzitet susjednih svjetala i opu nivo osvjetljenosti.
(7) Jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka niskog intenziteta na objektima ograniene
pokretljivosti moraju biti u skladu sa vrijednostima istaknutim za jedinine izvore
svjetlanamijenjene za oznaavanje prepreka niskog intenziteta tipa A iz tabele 6-3.

lan 150.
(Jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta)
(1) Jedinini izvori svjetlanamijenjeni za oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta:
a) tipa A, odailju svjetlost s prekidima (bljeskajuu) bijele boje,
b) tipa B, odailju svjetlost s prekidima (bljeskajuu) crvene boje,
c) tipa C odailju svjetlost bez prekida crvene boje.
(2) Jedinini izvori svjetlanamijenjeni za oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa A, B i
C moraju biti u skladu sa vrijednostima istaknutim u tabeli 6-3.
(3) Jedinini izvori svjetlanamijenjeni za oznaavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa A i B
postavljena na objektu moraju odailjati svjetlost s prekidima (bljeskati) istovremeno.

lan 151.
(Jedinini izvori svjetlaza oznaavanje prepreka visokog intenziteta)
(1) Jedinini izvori svjetlanamijenjeni za oznaavanje prepreka visokog intenziteta tipa A i B
odailju svjetlost s prekidima (bljeskajuu) bijele boje.
(2) Jedinini izvori svjetlanamijenjeni za oznaavanje prepreka visokog intenziteta tipa A i B
moraju biti u skladu sa vrijednostima istaknutim u tabeli 6-3.
(3) Jedinini izvori svjetlanamijenjeni za oznaavanje prepreka visokog intenziteta tipa A
postavljeni na objektu moraju odailjati svjetlost s prekidima (bljeskajui) istovremeno.





Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
153
Tabela 6-3. Karakteristike svjetala za oznaavanje prepreka
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12


Tip svjetla


Boja

Nain odailjanja
svjetlosti/
(brzina bljeska)
Najvei Intenzitet
(cd)
pri danoj
osvijetljenosti
pozadine

Vertikalno
irenje

Intenzitet
kad je


(cd) na
svjetlosna

navedenim
jedinica u

elevacijskim
ravnini

uglovima
(d)
Iznad
500
cd/m
2

50 -500 cd/m
2
Ispod 50
cd/m
2

snopa
(c)

- 10
0
(e)

- 1
0
(f)

0
0
(f)

+ 6
0


+10
0

Niski intenzitet tip A
(stalna prepreka)

Crvena

Bez prekida

N/A

10 mnm

10 mnm

10
0


-

-

-

10 mnm (g)

10 mnm
(g)
Niski intenzitet, tip B,
(stalna prepreka)

Crvena

Bez prekida

N/A

32 mnm

32 mnm

10
0


-

-

-
32 mnm (g) 32 mnm
(g)
Niski intenzitet, tip C
(pokretna prepreka)
uta/Plava
(a)
S prekidima-bljeskajui
(60-90 bpm)

N/A
40 mnm (b)
400 maksimalno
40 mnm
(b)
400 max.

12
0
(h)

-

-

-

-

-
Niski intenzitet, tip D
(vozilo za voenje
zrakoplova po zemlji)

uta

S prekidima-bljeskajui
(60-90 bpm)

N/A

200 mnm (b)
400 maksimalno

200 mnm
(b)
400 max.


12
0
(i)

-

-

-

-

-

Srednji intenzitet, tip A

Bijela
S prekidima-bljeskajui
(20-60 bpm)
20.000
(b)
25%
20.000 (b)
25%
20.000 (b)
25%

3
0
mnm

3% max.
50% mnm
75% max.
100% mnm
-

-

Srednji intenzitet, tip B

Crvena
S prekidima-bljeskajui
(20-60 bpm)

N/A

N/A
20.000 (b)
25%

3
0
mnm

-
50% mnm
75% max.
100% mnm
-

-
Srednji intenzitet, tip C Crvena Bez prekida N/A N/A 20.000 (b)
25%

3
0
mnm

-
50% mnm
75% max.
100% mnm
-

-

Visoki intenzitet, tip A

Bijela
S prekidima-bljeskajui
(40-60 bpm)
20.000
(b)
25%
20.000 (b)
25%
20.000 (b)
25%

3
0
- 7
0


3% max.
50% mnm
75% max.
100% mnm
-

-

Visoki intenzitet, tip B

Bijela
S prekidima-bljeskajui
(40-60 bpm)
10.000
(b)
25%
20.000 (b)
25%
20.000 (b)
25%

3
0
- 7
0


3% max.
50% mnm
75% max.
100% mnm
-

-
Napomena: Ova tabela ne sadri preporueno horizontalno irenje snopa. Prema lanu 148. stavu 12. potrebno je osigurati pokrivenost od 360oko prepreke. Stoga e broj jedininih izvora svjetlakoja su potrebna kako bi se udovoljilo ovom zahtjevu
ovisiti o horizontalnim irenjima snopa svakog pojedinog jedininog izvora svjetlakao i od oblika prepreke. To znai da e kod uih svjetlosnih snopova biti potreban vei broj jedininih izvora svjetla.
a) Vidi lan 149. stav 3.
b) Stvarni intenzitet, kako je utvreno u skladu s Prirunikom za projektovanje aerodroma, (ICAO Doc 9157), dijelom 4.
c) irenje snopa definira se kao ugao izmeu dva pravca u ravnini za koji je intenzitet jednak 50% nie vrijednosti odstupanja od intenziteta iz stupaca 4, 5 i 6. Uzorak snopa nije nuno simetrian oko elevacijskog ugla na kojemu je intenzitet najvii.
d) Elevacijski (vertikalni) uglovi navedeni su u odnosu na horizontalnu ravninu.
e) Intenzitet u bilo kojem navedenom horizontalnom radijalu kao procenat stvarnog najvieg intenziteta na istom radijalu kad radi pri svakom od intenziteta navedenom u stupcima 4, 5 i 6.
f) Intenzitet na bilo kojem navedenom horizontalnom radijalu kao procenat nie vrijednosti odstupanja od intenziteta navedenih u stupcima 4, 5 i 6.
g) Osim navedenih vrijednosti, svjetlamoraju biti dovoljnog intenziteta kako bi osigurala dostatnu uoljivost pri elevacijskim uglovima izmeu 0 i 50.
h) Najvii intenzitet treba biti na oko 2,5 vertikalno.
i) Najvii intenzitet treba biti na oko 17 vertikalno.
Bpm- bljeskova po minuti, N/P- ne primjenjuje se


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
154
(4) jedinini izvori svjetlanamijenjeni za oznaavanje prepreka visokog intenziteta tipa B,
koja oznaavaju elektrine vodove iznad zemlje (ice, kablove itd.) odailju svjetlost s
prekidima (bljeskajui) u pravilnim vremenskim intervalima:
a) najprije srednji jedinini izvor svjetla,
b) zatim jedinini izvor svjetlana/pri vrhu, i na kraju
c) jedinini izvor svjetla postavljen na dnu.
Vremenski intervali izmeu bljeskova jedininih izvora svjetla moraju odgovarati sljedeim
omjerima:

Vremenski interval izmeu bljeska Omjer trajanja ciklusa
Srednjeg i jedininog izvora svjetlana/pri vrhu 1/13
Jedininog izvora svjetlana/pri vrhu i donjeg 2/13
Donjeg i srednjeg jedininog izvora svjetla 10/13

lan 152.
(Oznaavanja vjetroagregata)
(1) Vjetroagregat se oznaava i/ili osvjetljava ako se utvrdi da predstavlja prepreku.
(2) Lopatice rotora, kuite i gornje dvije treine noseeg stupa vjetroagregata moraju biti
obojeni bijelom bojom, osim ukoliko se aeronautikom studijom utvrdi drugije.

lan 153.
(Osvjetljenje vjetroagregata)
(1) Za osvjetljenje vjetroagregata moraju se upotrijebiti jedinini izvori svjetla za oznaavanje
prepreka srednjega intenziteta. U sluaju da se radi o vjetroelektrani tj. skupini od dva ili vie
vjetroagregata, vjetroelektrana se smatra irokim objektom te se jedinini izvori
svjetlapostavljaju:
a) tako da se njima naznai perimetar polja vjetroagregata,
b) drei se najveeg razmaka, u skladu s lankom 148. stavkom 4. ovog Pravilnika,
izmeu jedininih izvora svjetlana perimetru, osim ako posebna procjena ukae na
mogunost primjene veega razmaka,
c) tako da, kada su postavljeni jedinini izvori svjetla koji odailju svjetlost s prekidima
(bljeskajui) njihovo odailjanje snopova svjetlas prekidima (bljeskanje) mora biti
istovremeno, te
d) tako da, ukoliko u vjetroelektrani postoje pojedini vjetroagregati koji su postavljeni na
znatno veoj visini od ostalih, takvi vjetroagregati moraju biti obiljeeni bez obzira na
njihov poloaj.
(2) Jedinini izvori svjetla namijenjeni za oznaavanje prepreka postavljaju se na kuite tako
da omoguavaju neometano uoavanje iz zrakoplova, koji prilazi iz bilo kojeg pravaca.


DIO SEDMI- VIZUALNA SREDSTVA ZA OZNAAVANJE POVRINA OGRANIENE
UPOTREBE

lan 154.
(Oznaka zatvoreno)
Na poletno-sletnu stazu ili stazu za voenje, ili na njihove dijelove koji su trajno zatvoreni za
upotrebu svih zrakoplova, mora se postaviti oznaka zatvoreno.





Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
155
lan 155.
(Zatvorene poletno-sletne staze i staze za voenje)
Oznaka zatvoreno mora se postaviti na privremeno zatvorenoj:
a) poletno-sletnoj stazi, ili
b) stazi za voenje, ili
c) njihovim dijelovima.
Takva oznaka moe se izostaviti ukoliko se poletno-sletna staza, ili staza za voenje, ili
njihovi dijelovi, zatvaraju na kratko vrijeme, a slube kontrole zranog prometa su osigurale
adekvatno upozorenje.

lan 156.
(Zatvoreni dijelovi poletno-sletne staze i staze za voenje)
Oznaka zatvoreno na poletno-sletnoj stazi mora se postaviti na svakom kraju:
a) poletno-sletne staze, ili
b) dijela poletno-sletne staze koji je proglaen zatvorenim, a dodatne oznake se moraju
postaviti tako da najvei razmak izmeu oznaka iznosi 300 m. Na stazama za voenje
oznaka zatvoreno postavlja se na svakom kraju zatvorene staze za voenje ili
njezinog zatvorenog dijela.

lan 157.
(Karakteristike oznake zatvoreno)
(1)Oznaka zatvoreno koja se postavlja na:
a) poletno-sletnu stazu, mora biti oblika i dimenzija opisanih na slici 7-1, prikaz a), te
b) stazi za voenje, mora biti oblika i dimenzija opisanih na slici 7-1, prikaz b).
(2) Oznaka zatvoreno mora biti:
a) bijele boje kada je postavljena na poletno-sletnoj stazi, te
b) ute boje kada je postavljena na stazi za voenje,.
(3) U sluaju kada je odreeni dio manevarske povrine privremeno zatvoren, za
obiljeavanje zatvorene povrine mogu se koristiti:
a) lomljive prepreke, ili
b) oznake od drugih materijala osim boje, te
c) druga prikladna sredstva.

lan 158.
(Trajno zatvorene poletno-sletne staze i staze za voenje, ili njihovi dijelovi)
Ukoliko je poletno-sletna staza ili staza za voenje ili njihov dio trajno zatvoren, moraju se
ukloniti uobiajene oznake poletno-sletne staze i staze za voenje.

lan 159.
(Sistemi rasvjete na zatvorenoj poletno-sletnoj stazi i stazi za voenje)
Na zatvorenoj poletno-sletnoj stazi, stazi za voenje ili njihovom zatvorenom dijelu, sistemi
rasvjete moraju biti iskljueni, osim kada je to potrebno radi odravanja.

lan 160.
(Ukrtanje zatvorenih poletno-sletnih staza ili staza za voenje sa poletno-sletnom stazom ili
stazom za voenje koje su u upotrebi)
Ukoliko zatvorenu poletno-sletnu, stazu za voenje, ili njihov zatvoreni dio, sijee poletno-
sletna staza ili staza za voenje koja je u funkciji i koristi se nou, osim oznaka zatvoreno,
preko ulaza na zatvorenu povrinu moraju se rasporediti jedinini izvori svjetlaza oznaavanje


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
156
statusa izvan upotrebe, s najveim meusobnim razmakom od 3 m sukladno lanu 170.
ovog Pravilnika.


Slika 7-1. Oznake zatvorene poletno-sletne staze i zatvorene staze za voenje

lan 161.
(Povrine sa nedovoljnom nosivou)
Sljedee povrine, koje se ne mogu razlikovati od nosivih povrina i koje, ukoliko ih koriste
zrakoplovi, mogu uzrokovati tetu na zrakoplovu, moraju se oznaiti:
a) ramena staza za voenje,
b) okretita na stazama za voenje,
c) povrine za ekanje,
d) stajanke, te
e) druge povrine sa nedovoljnom nosivou
Granica izmeu povrina sa nedovoljnom nosivou i nosivih povrina oznaava se oznakom
bone strane vozne povrine u obliku traka.

lan 162.
(Oznaka bone strane vozne povrine)
Oznaka bone strane vozne povrine u obliku traka postavlja se uz ivica nosivog kolnika, tako
da se vanjski ivica oznake nalazi na ivici nosivog kolnika.

lan 163.
(Karakteristike oznake bone strane vozne povrine)
Oznaka bone strane vozne povrine u obliku traka sastoji se od dvije pune linije, od kojih je
svaka irine 15 cm, postavljenih na meusobnom razmaku od 15 cm, i iste boje kao oznaka
sredinje linije staze za voenje.

lan 164.
(Povrina ispred praga)

Os staze za voenje
Os PSS-e
a) Oznaka zatvorene PSS-e B) Oznaka zatvorene staze za voenje


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
157
Kada je povrina ispred praga poploena i prelazi duinu od 60 m, a nije prikladna za sigurne
operacije zrakoplova, tada se ista u cijeloj duini prije praga mora oznaiti oznakom u obliku
slova V postavljenog naopake (chevron).

lan 165.
(Oznaka u obliku slova V postavljenog naopake)
Oznaka u obliku slova V postavljenog naopake (chevron) mora pokazivati u pravcu
poletno-sletne staze i biti postavljena kako je prikazano na slici 7-2.

lan 166.
(Karakteristike oznake u obliku slova V postavljenog naopake)
Oznaka u obliku slova V postavljenog naopake (chevron) mora biti uoljiva i u kontrastu s
bojom oznaka poletno-sletne staze. ute je boje, a njena ukupna najmanja irina iznosi 0,9 m.

Slika 7-2. Oznaka povrine ispred praga

lan 167.
(Povrine izvan upotrebe)
(1) Oznaivai i jedinini izvori svjetlaza oznaavanje povrina izvan upotrebe koriste se u
svrhe kao to su:
a) upozoravanje pilota na rupu na stazi za voenje ili kolniku stajanke, ili
b) obiljeavanje dijela kolnika, kao npr. Na stajanci, koji se popravlja.
(2) Oznaivai i jedinini izvori svjetlaiz stava 1. ovog lana ne mogu se koristiti za
oznaavanje dijela:
a) poletno-sletne staze koji je (postao) neprimjeren za upotrebu, niti
b) staze za voenje u sluaju da je vei dio irine te staze neprimjeren za upotrebu.
U takvim se sluajevima poletno-sletna staza ili staza za voenje obino zatvaraju.
(3) Oznaivai povrina izvan upotrebe moraju biti postavljeni na svim dijelovima staze za
voenje, stajanke ili povrine za ekanje, ije je stanje takvo da nisu primjereni za kretanje i
boravak zrakoplova, a zrakoplovu je mogue sigurno zaobii te povrine. Na povrini za
kretanje koja se koristi nou, za oznaavanje podruja izvan upotrebe moraju se koristiti
jedinini izvori svjetla.

lan 168.
(Razmak izmeu oznaivaa podruja izvan upotrebe)
Oznaivai i jedinini izvori svjetlaza oznaavanje podruja izvan upotrebe moraju se
postaviti u dovoljno malim razmacima, kako bi jasno olinijali povrinu izvan upotrebe.


Prag
Povrina
ispred praga
m
a
x


Os PSS-e
max


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
158



lan 169.
(Karakteristike oznaivaa za oznaavanje povrina izvan upotrebe)
Oznaivai za oznaavanje povrina izvan upotrebe moraju se sastojati od uoljivih uspravnih
naprava kao to su zastavice, stoci ili oznaivai u obliku ploa.

lan 170.
(Karakteristike jedininih izvora svjetlaza oznaavanje povrina izvan upotrebe)
Jedinini izvor svjetlaza oznaavanje povrina izvan upotrebe odailje svjetlost bez prekida
crvene boje. Intenzitet snopa svjetlamora biti dostatan da osigura uoljivost s obzirom na
intenzitet okolne rasvjete i opu nivo osvijetljenosti, ali minimalno 10 cd.

lan 171.
(Karakteristike konusaca za oznaavanje povrina izvan upotrebe)
Najmanja visina konusa za oznaavanje povrina izvan upotrebe iznosi 0,5 m. Boja konusa je
kako slijedi:
a) crvena, ili
b) naranasta, ili
c) uta, ili
d) bilo koja od prethodne tri boje u kombinaciji sa bijelom bojom.

lan 172.
(Karakteristike zastavica za oznaavanje povrina izvan upotrebe)
Najmanja povrina zastavice za oznaavanje povrina izvan upotrebe iznosi 0,5 m
2
. Boja
zastavice je kako slijedi:
a) crvena, ili
b) naranasta, ili
c) uta, ili
d) bilo koja od prethodne tri boje u kombinaciji sa bijelom bojom.

lan 173.
(Karakteristike oznaivaa za oznaavanje povrina izvan upotrebe u obliku ploe)
Najmanja visina oznaivaa povrina izvan upotrebe u obliku ploe iznosi 0,5 m, a najmanja
duina 0,9 m. Obojen je naizmjenino s:
a) crvenim i bijelim okomitim trakama, ili
b) naranastim i bijelim okomitim trakama.



DIO OSMI ELEKTRINI SISTEMI

lan 174.
(Sistemi elektrinog napajanja za sisteme zrakoplovne navigacije)
(1) Cjelokupan sistem elektrinog napajanja aerodroma je putem distribucijske mree, koja
ukljuuje transformatore i razvodne ureaje, prikljuen na:
a) jedan ili vie vanjskih izvora elektrinog napajanja,
b) jedan ili vie lokalnih generatora.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
159
(2) Za sigurno funkcioniranje sistema zrakoplovne navigacije na aerodromima se mora
osigurati adekvatan primarni izvor elektrinog napajanja.
(3) Sistemi elektrinog napajanja za vizualna i radio-navigacijska sredstva aerodroma moraju
biti projektovani i izvedeni na nain da u sluaju kvara na sistemu:
a) pilot zrakoplova u prilazu ili uzlijetanju ne prima pogrene informacije, ili
b) vizualno i nevizualno navoenje pilota zrakoplova ne bude neadekvatno.
(4) Pri projektovanju i instaliranju elektrinih sistema u obzir se moraju uzeti imbenici koji
mogu uzrokovati nepravilnosti u radu sistema kao na primjer:
a) elektromagnetske smetnje,
b) gubitak vodova,
c) kvalitetu napajanja itd.
(5) Veze sistema elektrinog napajanja s onim sadrajima za koje su potrebni sekundarni
sistemi napajanja trebaju biti postavljene tako da ti sadraji, u sluaju kvara primarnog izvora
napajanja, automatski budu prikljueni na sekundarne izvore napajanja.
(6) Vremenski interval izmeu ispada primarnog izvora napajanja i potpune ponovne
uspostave rada sistema mora biti najkrai mogui.
(7) Najvea duina vremenskog intervala izmeu ispada primarnog izvora napajanja i
potpune ponovne uspostave rada sistema vizualne navigacije koji su postavljeni na:
a) poletno-sletnim stazama opremljenim sistemom za:
- instrumentalni neprecizni prilaz,
- instrumentalni precizni prilaz, ili
b) stazama za polijetanje, mora biti u skladu sa vrijednostima istaknutim u tabeli 8-1.
(8) Najvea duina vremenskog intervala izmeu ispada primarnog izvora napajanja i
potpune ponovne uspostave rada sistema, prikljuenih na sekundarni izvor elektrinog
napajanja instaliran nakon 4. studenog 1999., mora biti u skladu sa vrijednostima istaknutim
u tabeli 8-1.

lan 175.
(Vizualna sredstva)
(1) Za poletno-sletne staze opremljene sistemom za instrumentalni precizni prilaz kategorije
I, II ili III, mora se osigurati sekundarni izvor napajanja kojeg su tehnike karakteristike u
skladu s odgovarajuim vrijednostima istaknutim u tabeli 8-1. Veze sistema elektrinog
napajanja sa sadrajima za koje je potreban sekundaran izvor napajanja, uspostavljaju se tako
da ti sadraji, u sluaju ispada primarnog izvora napajanja, automatski budu prikljueni na
sekundarne izvore napajanja.
(2) Za poletno-sletne staze namijenjene za polijetanje u uvjetima vidljivosti manjoj od 800 m
uzdu poletno-sletne staze, mora se osigurati sekundarni izvor napajanja kojeg su tehnike
karakteristike u skladu s odgovarajuim vrijednostima istaknutim u tabeli 8-1.
(3) Na aerodromu na kojem je glavna poletno-sletna staza opremljena sistemom za
instrumentalni neprecizni prilaz mora se osigurati sekundarni izvor napajanja kojeg su
tehnike karakteristike u skladu s odgovarajuim vrijednostima istaknutim u tabeli 8-1.
Sekundarni izvor napajanja elektrinom energijom, na koji su prikljueni sistemi za vizualnu
navigaciju postavljeni na ostalim poletno-sletnim stazama istog aerodroma, takoer
opremljenim sistemom za instrumentalni neprecizni prilaz, ne moraju biti osigurani.
(4) Na aerodromu na kojem je glavna poletno-sletna staza neinstrumentalna, mora se osigurati
sekundarni izvor napajanja kojeg su tehnike karakteristike u skladu s odgovarajuim
vrijednostima istaknutim u tabeli 8-1, osim u sluaju kada je, u skladu s lankom 94. ovog
Pravilnika, na aerodromu postavljena rasvjeta za sluaj dogaaja koji ugroava sigurnost
(emergency lighting) koja se moe aktivirati u roku od 15 minuta.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
160
(5) Za sluaj ispada primarnog izvora napajanja, sekundarni se izvor napajanja mora osigurati
za sljedee aerodromske sadraje:
a) jedinini izvor signalnog svjetlai najmanju rasvjetu, potrebnu operativnom osoblju
zranoga prometa za obavljanje radnih zadataka,
b) sve jedinine izvore svjetlaza oznaavanje prepreka koji su, na osnovumiljenja
Direkcije, nuni za sigurnost operacija zrakoplova,
c) sistem prilazne rasvjete, sisteme rasvjete poletno-sletne staze i staze za voenje, kako
je navedeno u stavcima od 1. do 4. ovog lana,
d) sistemi i ureaji meteoroloke slube,
e) nuna sigurnosna rasvjeta, ukoliko takva postoji,
f) nuna oprema i sadraji aerodromskih slubi i drugih slubi koje se aktiviraju u
izvanrednim situacijama,
g) reflektorska rasvjeta na oznaenim izdvojenim parkiralinim mjestima zrakoplova u
izvanrednim situacijama , te
h) rasvjeta onih povrina stajanki po kojima je dozvoljeno kretanje putnika.
(6) Zahtjevi za sekundarnim izvorima napajanja moraju biti ispunjeni na jedan od sljedeih
naina:
a) putem nezavisne javne mree koja predstavlja izvor napajanja za aerodromske slube:
- preko sekundarne transformatorske stanice, te
- putem prijenosnog voda koji slijedi drugu rutu od uobiajene rute napajanja na
nain da je mogunost istovremenog ispada redovnog i nezavisnog napajanja iz
javnih izvora krajnje nevjerojatna; ili
b) rezervnih jedinica elektrinog napajanja, kao to su motorni generatori, akumulatori,
itd. iz kojih se moe dobiti elektrina energija.

lan 176.
(Projektovanje sistema)
(1) Za poletno-sletne staze namijenjene za upotrebu u uvjetima vidljivosti manjoj od 550 m
uzdu poletno-sletne staze, elektrini sistemi za napajanje, rasvjetu i kontrolu sistema
rasvjete, navedeni u tablici 8-1, moraju biti projektovani tako da u sluaju kvara na sistemu:
a) pilot zrakoplova u prilazu ili uzlijetanju ne prima pogrene informacije, ili
b) vizualno i nevizualno navoenje pilota zrakoplova bude neadekvatno.
(2) Ukoliko je sekundarni izvor napajanja aerodroma osiguran uporabom dvostrukih izvora
napajanja, oni moraju biti meusobno fiziki i elektriki odvojeni kako bi se osigurala
potrebna nivo raspoloivosti i nezavisnosti.
(3) Ukoliko je poletno-sletna staza koja se koristi kao dio standardne rute za kretanje
zrakoplova po zemlji opremljena sistemima rasvjete poletno-sletne staze i staze za voenje, ti
sistemi rasvjete moraju biti meusobno povezani na nain da se unaprijed iskljui mogunost
istovremenog rada oba sistema rasvjete.

lan 177.
(Nadzor)
(1) Operator aerodroma mora osigurati sistem nadzora putem kojeg se dobiva informacija o
operativnom statusu sistema rasvjete.
(2) Ukoliko se sistemi rasvjete koriste u svrhu kontrole zrakoplova, takvi sistemi moraju biti
pod automatskim nadzorom kako bi se osigurala informacija o bilo kakvoj greki koja bi
mogla utjecati na kontrolne funkcije.Ta se informacija automatski prenosi nadlenoj slubi
kontrole zranog prometa.
(3) Ukoliko doe do promjene u operativnom statusu sistema rasvjete, informacija o tome
mora biti dostupna u roku od:


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
161
a) 2 (dvije) sekunde za preku za zaustavljanje na poziciji za ekanje, te
b) 5 (pet) sekundi za sve druge tipove sistema vizualne navigacije.
(4) Za poletno-sletnu stazu namijenjenu za upotrebu u uvjetima vidljivosti manjoj od 550 m
uzdu poletno-sletne staze, sistemi rasvjete navedeni u tabeli 8-1 moraju biti pod automatskim
nadzorom kako bi se osigurala informacija o tome da je nivo upotrebljivosti bilo kojeg od
elemenata sistema pala ispod najmanje nivoa upotrebljivosti navedene u lanu 189. stavcima
od 8. do 13., ve prema tome to je prikladno. Ova se informacija mora automatski prenijeti
nadlenoj slubi odravanja aerodroma.
(5) Za poletno-sletnu stazu namijenjenu za upotrebu u uvjetima vidljivosti manjoj od 550 m
uzdu poletno-sletne staze, sistemi rasvjete navedeni u tabeli 8-1 moraju biti pod automatskim
nadzorom kako bi se osigurala informacija o tome da je nivo upotrebljivosti bilo kojeg od
elemenata sistema pala ispod najmanje nivoa upotrebljivosti koje je odredila Direkcija, a
ispod koje se operacije zrakoplova ne smiju nastaviti. Ova se informacija mora automatski
prenijeti aerodromskoj kontroli letenja i nadlenoj slubi odravanja aerodroma, te prikazati
na uoljivom mjestu.

Tabela 8-1. Zahtjevi za sekundarne izvore napajanja


Poletno-sletna staza

Sistemi rasvjete prikljueni na
sekundarni izvor elektrine energije
Najvei vremenski
interval u kojem se
sistemi moraju ukljuiti
Neinstrumentalna poletno-sletna staza
Svjetlosni pokazivai nagiba prilaza
a


Ivica poletno-sletne staze
b

Vidi 8.1.4 i 8.1.9
Prag poletno-sletne staze
b


Kraj poletno-sletne staze
b


Prepreke
a


Poletno-sletna staza za instrumentalni neprecizni prilaz Sistem prilazne rasvjete 15 sekundi
Svjetlosni pokazivai nagiba prilaza
a,d

15 sekundi
Ivica poletno-sletne staze
d

15 sekundi
Prag poletno-sletne staze
d

15 sekundi
Kraj poletno-sletne staze 15 sekundi
Prepreke
a

15 sekundi
Poletno-sletna staza za instrumentalni precizni prilaz kat. I Sistem prilazne rasvjete 15 sekundi
Ivica poletno-sletne staze
d

15 sekundi
Svjetlosni pokazivai nagiba prilaza
a,d

15 sekundi
Svjetlosni pokazivai nagiba prilaza
a,d

15 sekundi
Prag poletno-sletne staze
d

15 sekundi
Kraj poletno-sletne staze 15 sekundi
Nuna staza za voenje
a

15 sekundi
Prepreke
a

15 sekundi

Tabela 8-1. Zahtjevi za sekundarne izvore napajanja (nastav)

Poletno-sletna staza
Sistemi rasvjete prikljueni
na sekundarni izvor
elektrine energije
Najvei
vremenski
interval u kojem
se sistemi moraju


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
162
ukljuiti
Poletno-sletna staza za instrumentalni
precizni prilaz kat. II/III
Unutranjih 300 m sistema
prilazne rasvjete
1 sekunda
Drugi dijelovi sistema
prilazne rasvjete
15 sekundi

Prepreke
a

15 sekundi
Ivica poletno-sletne staze 15 sekundi
Prag poletno-sletne staze 1 sekunda
Kraj poletno-sletne staze 1 sekunda
Sredinja linija poletno-
sletne staze
1 sekunda
Podruje dodira poletno-
sletne staze
1 sekunda
Sve zaustavne preke 1 sekunda
Nuna staza za voenje 15 sekundi
Staza za polijetanje u uvjetima
vidljivosti manjoj od 800 m
Ivica poletno-sletne staze
15sekundi
c
uzdu poletno sletne staze Kraj poletno-sletne staze 1 sekunda
Sredinja linija poletno-
sletne staze
1 sekunda
Sve preke za zaustavljanje 1 sekunda

Nuna staza za voenje
a

15 sekundi

Prepreke
a

15 sekundi

a. Opskrbljeno sekundarnim napajanjem kad je njihov rad nuan za sigurnost operacija
zrakoplova.
b. Vidi lan 94. Ovog Pravilnika u pogledu koritenja rasvjete za sluaj dogaaja koji
ugroava sigurnost (emergency lighting).
c. 1 (jedna) sekunda gdje nije osiguran sistem rasvjete sredinje linije poletno-sletne staze.
d. 1 (jedna) sekunda gdje su prilazne putanje zrakoplova iznad opasnog i vrlo strmog terena.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
163
DIO DEVETI- AERODROMSKE OPERATIVNE SLUBE, OPREMA I INSTALACIJE

lan 178.
(Planiranje za sluajeve izvanrednih dogaaja na aerodromu)
(1) U cilju pripreme i provedbe odgovarajueg postepena u sluaju izvanrednih dogaaja na
aerodromu ili u njegovoj blizini, operator aerodroma mora planirati te aktivnosti. Cilj
planiranja aktivnosti za sluajeve izvanrednih dogaaja na aerodromu podrazumijeva
svoenje posljedica na najmanju moguu mjeru, posebno u pogledu spaavanja ivota i
materijalnih dobara, te nastava redovnih operacija zrakoplova. U planu aerodroma za sluaj
izvanrednih dogaaja (Emergency plan) navode se postupci za koordinaciju aktivnosti:
a) razliitih aerodromskih i drugih slubi kojih je podruje rada na aerodromu, te
b) drugih organizacija i slubi, javnih i zdravstvenih ustanova u neposrednoj okolini
aerodroma koje bi mogle pomoi u:
- sprjeavanju veih posljedica, kao i
- sanaciji nastalih teta.
(2) Plan aerodroma za sluaj izvanrednog dogaaja izrauje se i primjenjuje na pojedinom
aerodromu u skladu s:
a) organizacijskim, tehnikim i tehnolokim karakteristikama aerodroma,
b) operacijama karakteristinih tipova zrakoplova koji slijeu na aerodrom
c) vrsti prometa na aerodromu, te
d) svim drugim aktivnostima koje se provode na aerodromu.
(3) Plan aerodroma za sluaj izvanrednih dogaaja mora osigurati usklaenost svih
aktivnosti koje se poduzimaju tokom izvanrednog dogaaja na aerodromu ili u njegovoj
blizini.
(4) Plan aerodroma za sluaj izvanrednog dogaaja mora definisati: podruje djelovanja,
organizaciju, nadlena tijela i sudionike mjera i postupaka, te nain uzbunjivanja za sljedee
vrste izvanrednog dogaaja:
a) nesrea zrakoplova u podruju zrane luke,
b) nesrea zrakoplova izvan zrane luke,
c) u neposrednoj blizini zrane luke,
d) na veoj udaljenosti od zrane luke:
- na kopnu
- na vodi
e) nezgoda zrakoplova,
f) potpuna pripravnost,
g) pripravnost,
h) nezakonito ometanje zranog prometa,
i) prijetnja eksplozivnom napravom,
j) otmica zrakoplova,
k) poar u zranoj luci,
l) u objektu u zatvorenom prostoru, ili
m) izvan objekta-na oinenom prostoru,
n) dogaaj u vezi sa opasnom robom,
o) dogaaj opasan po javno zdravlje (na primjer: epidemija zaraznih bolesti) i
p) prirodna katastrofa.
(5) Plan aerodroma za sluaj izvanrednog dogaaja mora uskladiti aktivnosti svih sudionika:
a) razliitih aerodromskih i drugih integralnih slubi, te
b) drugih organizacija i slubi, te javnih i zdravstvenih ustanova u neposrednoj okolini
aerodroma koje pomau u:
- sprjeavanju veih posljedica, kao i


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
164
- sanaciji nastalih teta.
(6) Plan aerodroma za sluaj izvanrednog dogaaja mora sadravati odredbe o suradnji i
koordinaciji s Dravnom upravom zatite i spaavanja.
(7) Plan aerodroma za sluaj izvanrednog dogaaja mora sadravati:
a) odgovornosti i ulogu svake:
- aerodromske i druge integralne slube, druge organizacije, te javne i zdravstvene
ustanove,
- lokalnog povjerenstva, operativnog zapovjednitva i zapovjednitva na mjestu
dogaaja za svaki planom predvieni izvanredni dogaaj,
b) informacije o imenima i brojevima telefona ureda ili pojedinaca koje treba
kontaktirati u sluaju pojedinog izvanrednog dogaaja, te
c) kartu aerodroma sa prikazom svih vanijih objekata, kao i
d) kartu podruja koje neposredno okruuje aerodrom.
(8) Plan aerodroma za sluaj izvanrednog dogaaja mora slijediti naela koja se odnose na
ovjeka kao temeljnog faktora svake aktivnosti, kako bi se osigurao optimalan rezultat u
reakciji na svaki izvanredni dogaaj.
(9) Operativni centar i zapovjednitvo na mjestu dogaaja: za sluaj izvanrednog dogaaja, na
aerodromu se mora osigurati stalan operativni centar i mobilno zapovjedno mjesto:
a) operativni centar mora biti dijelom aerodromskih sadraja, te mjestom u kojem se
organizira i provodi cjelokupna koordinacija i ope rukovoenje tokom trajanja
izvanrednog dogaaja,
b) mobilno zapovjedno mjesto podrazumijeva takav objekt:
- koji se moe brzo postaviti u blizini mjesta izvanrednog dogaaja, kada je to
potrebno, i
- u kojem se mora osigurati lokalna koordinacija onih slubi, organizacija i
ustanova koje se pozivaju za konkretni izvanredni dogaaj.
(10) Osoba koja je zaduena za voenje operativnog centra, ne moe istovremeno voditi i
zapovjednitvo na mjestu dogaaja.
(11) Komunikacijski sistem: Plan za sluaj izvanrednog dogaaja mora definisati
odgovarajue komunikacijske sisteme kojima e se povezivati mobilno zapovjednitvo na
mjestu dogaaja sa operativnim centrom i Lokalnim povjerenstvom , te svo troje s ukljuenim
slubama, organizacijama, ustanovama i pojedincima koji sudjeluju u izvanrednom dogaaju.
(12) Vjebe za sluaj izvanrednog dogaaja na aerodromu: Plan za sluaj izvanrednog
dogaaja mora sadravati i:
a) postupke za povremenu provjeru (testiranje) primjerenosti plana,
b) metode i nain analize rezultata provjere, kako bi se unaprijedila njegova
uinkovitost.
(13) Provjera (testiranje) plana za sluaj izvanrednog dogaaja provodi se:
a) cjelovitom vjebom izvanrednog dogaaja na aerodromu minimalno jednom u dvije
godine, te
b) djelominom vjebom izvanrednog dogaaja na aerodromu u godini izmeu
provoenja cjelovitih vjebi, kako bi se potvrdilo da su ispravljene sve manjkavosti
utvrene tokom cjelovitih vjebi,
c) dokumentiranjem:
- svih zapaanja tokom vjebe, zatim
- rezultata provedene analize, te
- rokova i naina uklanjanja svih uoenih nedostataka.
(14) U planu aerodroma za sluaj izvanrednog dogaaja moraju biti predviene izvanredne
situacije u zahtjevnim okruenjima. U tom smislu u njemu mora biti:
a) definisan nain koordinacije sa odgovarajuim specijaliziranim spasilakim slubama


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
165
uvjebanim i opremljenim za djelovanje na tekim, nepristupanim podrujima i vodi,
b) sadran popis tih specijaliziranih slubi i aktualni brojevi telefona / mobitela njihovih
odgovornih pripadnika, ovlatenih za pokretanje aktivnosti.

lan 179.
(Uklanjanje neispravnog zrakoplova)
Operator aerodroma je odgovoran za planiranje, organizaciju i provedbu uklanjanja oteenog
zrakoplova sa manevarske povrine. U tom smislu mora osigurati:
a) plan i upustva za uklanjanje neispravnog/oteenog zrakoplova,
b) opremu za njegovo uklanjanje, te
c) koordinatora odgovornog za organizaciju i koordinaciju svih sudionika u provedbi
uklanjanja oteenog zrakoplova.

lan 180.
(Smanjenje opasnosti od kretanja i zadravanja
divljih ivotinja na podruju aerodroma)
(1) Prisutnost divljih ivotinja (ptica i drugih ivotinja) na aerodromu ili u njegovoj
neposrednoj blizini predstavlja ozbiljnu opasnost za sigurnost operacija zrakoplova.
(2) Operator aerodroma je duan u suradnji sa Direkcijom poduzeti aktivnosti kako bi se
uklonilo ili sprijeilo postavljanje smetlita za odlaganje otpada ili bilo kakvih drugih izvora
koji bi mogli privlaiti divlje ivotinje na aerodromu, ili u njegovoj blizini, osim ako
odgovarajua studija o procjeni opasnosti od divljih ivotinja pokae da nije vjerojatno da e
sigurnost zranog prometa biti ugroena pojavom divljih ivotinja.
(3) Tamo gdje nije mogue ukloniti takve postojee izvore, nadleno tijelo lokalne i
regionalne samouprave mora osigurati izradu studije o procjeni rizika koje takvi izvori
predstavljaju za zrakoplove, kao i osigurati da se takvi rizici smanje na minimum.
(4) Sprjeavanje kretanja i boravka divljih ivotinja na podruju aerodroma u nadlenosti je
operatora aerodroma koji mora osigurati:
a) plan i upustva, te mjere i postupke u vezi sa tim,
b) potrebnu opremu, kao i
c) slubu zaduenu za provedbu tih mjera i postupaka.
(5) Operator aerodroma mora dokumentovati provedbu svih mjera i postupaka usmjerenihi na
sprjeavanje kretanja i boravka divljih ivotinja na podruju aerodroma, te Agenciju
obavijestiti o svakoj nesrei, nezgodi ili dogaaju uzrokovanom kolizijom divlje ivotinje sa
zrakoplovom u podruju aerodroma.

lan 181.
(Punjenje zrakoplova gorivom)
Za vrijeme punjenja zrakoplova gorivom moraju biti spremni na raspolaganju:
a) vatrogasna oprema prikladna za poetnu intervenciju u sluaju poara goriva, kao i
b) osoblje obueno za upotrebu te opreme, te
c) sredstva za brzo pozivanje spasilake-vatrogasne slube u sluaju poara ili velikog
izlijevanja goriva.

lan 182.
(Operacije aerodromskih vozila)
(1) Kontrola i koordinacija prometom na manevarskoj povrini aerodroma (poletno-sletna
staza i sve staze za voenje) u nadlenosti su aerodromske kontrole letenja.
(2) Vozilom se upravlja i kree:
a) na manevarskoj povrini samo po odobrenju kontrolnog tornja aerodroma,


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
166
b) na stajanci za zrakoplove samo po odobrenju nadlene slube operatora aerodroma.
(3) Voza koji upravlja vozilom na operativnoj povrini mora potovati sve naredbe
definisane horizontalnim oznakama i znakovima, osim ukoliko drukije ne odredi:
a) aerodromski kontrolni toranj, kada se radi o manevarskoj povrini; ili
b) nadlena sluba operatora aerodroma, kada se radi o stajanci.
(4) Voza koji upravlja vozilom na operativnoj povrini mora potivati sve naredbe koje se
prenose sistemima rasvjete i drugim signalnim svjetlima.
(5) Voza koji upravlja vozilom na operativnoj povrini mora biti primjereno osposobljen za
izvrenje zadataka koje je duan izvravati i mora potivati sve naredbe koje izda:
a) aerodromski kontrolni toranj, kada se radi o manevarskoj povrini; i
b) nadlena sluba operatora aerodroma, kada se radi o stajanci.
(6) Voza koji upravlja vozilom mora biti opremljen radio-ureajem i uspostaviti
odgovarajuu dvopravacnu radiokomunikaciju s:
a) aerodromskim kontrolnim tornjem, prije ulaska na manevarsku povrinu, te
b) nadlenom slubom operatora aerodroma, prije ulaska na stajanku.
Voza takvog vozila mora stalno biti na prijamu na dodijeljenoj frekvenciji, kada se nalazi na
operativnoj povrini.

lan 183.
(Sistemi za voenje i kontrolu povrinskog kretanja)
(1) Na aerodromu mora biti uspostavljen sistem za voenje i kontrolu kretanja na operativnoj
povrini:
a) zrakoplova,
b) vozila,
c) putnika, i
d) osoblja aerodroma i drugih slubi.
(2) Pri projektovanju sistema za voenje i kontrolu povrinskog kretanja u obzir se uzima:
a) gustoa zranog prometa,
b) uslovividjivosti u kojima se namjeravaju provoditi operacije,
c) potreba za orijentacijom pilota zrakoplova,
d) sloenost plana aerodroma, te
e) kretanja vozila.
(3) Vizualna sredstva kao sastavni dio sistema za voenje i kontrolu kretanja operativnom
povrinom npr. Oznake, sistemi rasvjete i znakovi, moraju biti projektovani u skladu sa
dijelom petim ovog Pravilnika.
(4) Sistem za voenje i kontrolu kretanja operativnom povrinom mora biti projektovan tako
da pomae u sprjeavanju nenamjernih upada zrakoplova i vozila na aktivnu poletno-sletnu
stazu.
(5) Sistem mora biti projektovan tako da na svim dijelovima operativne povrine pomae u
sprjeavanju sudara zrakoplova s:
a) drugim zrakoplovom, ili
b) vozilom, ili
c) objektom.
(6) Kada su sastavni dijelovi sistema za voenje i kontrolu kretanja operativnom povrinom:
a) preka za zaustavljanje, te
b) sistem rasvjete sredinje linije staze za voenje koji se selektivno ukljuuju, moraju
biti ispunjeni sljedei zahtjevi:
- rute za voenje zrakoplova po zemlji, koje su naznaene ukljuenim sistemom
rasvjete sredinje linije staze za voenje , moraju se moi iskljuiti
ukljuivanjem preke za zaustavljanje,


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
167
- kontrolni strujni krugovi moraju biti postavljeni tako da, u trenutku kada je
preka za zaustavljanje ispred zrakoplova ukljuena, odgovarajui dio sistema
rasvjete sredinje linije staze za voenje, iza te preke bude iskljuen, i
- sistem rasvjete sredinje linije staze za voenje mora se ukljuiti ispred
zrakoplova u trenutku kada se jedinini izvori svjetlapreke za zaustavljanje
iskljue.
(7) Na manevarskoj povrini aerodroma namijenjenog za koritenje u uvjetima vidljivosti
manjoj od 350 m uzdu poletno-sletne staze, mora se postaviti radar za kontrolu povrinskog
kretanja.
(8) Radar za kontrolu povrinskog kretanja na manevarskoj povrini treba postaviti i na druge
aerodrome osim onog iz stava 7. ovog lana, ukoliko su gustoa prometa i operativni
uslovitakvi da se alternativnim postupcima i ureajima ne moe osigurati redoviti i siguran
promet.

lan 184.
(Postavljanje opreme i instalacija na operativnim povrinama)
(1) Osim kada, zbog svoje funkcije, moraju biti postavljeni na manevarskoj povrini zbog
navigacijskih potreba, nikakva se oprema ili instalacije ne smiju postavljati na:
a) osnovnu stazu poletno-sletne staze,
b) sigurnosnu povrinu kraja poletno-sletne staze,
c) osnovnu stazu staze za voenje,
d) ili unutar udaljenosti navedenih u tabeli 3-1, stupcu 11, ukoliko bi to dovelo zrakoplov
u opasnost; ili
e) na istini, ukoliko bi to dovelo u opasnost zrakoplov u zraku.
(2) Sva oprema ili instalacije, potrebni za navigaciju zrakoplova, koji moraju biti smjeteni:
a) na dijelu osnovne staze poletno-sletne staze unutar:
- 75 m od sredinje linije poletno-sletne staze kodnoga broja 3 ili 4, ili
- 45 m od sredinje linije poletno-sletne staze kodnoga broja 1 ili 2; ili
b) na sigurnosnoj povrini kraja poletno-sletne staze, osnovnoj stazi staze za voenje ili
unutar udaljenosti navedenih u tabeli 3-1; ili
c) na istini, a koji bi doveli u opasnost zrakoplov u zraku,
moraju biti lomljivi i postavljeni to je nie mogue.
(3) Osim kada, zbog svoje funkcije, moraju biti postavljeni na manevarskoj povrini zbog
navigacijskih potreba, nikakva se oprema ili instalacije ne smiju postavljati unutar 240 m od
kraja osnovne staze, niti unutar:
a) 60 m od produene uzdune sredinje osi poletno sletne staze kodnoga broja 3 ili 4,
ili
b) 45 m od produene uzdune sredinje osi poletno sletne staze kodnoga broja 1 ili 2,
svih poletno-sletnih staza opremljenih sistemom za instrumentalni precizni prilaz
kategorija I, II ili III.
(4) Sva oprema ili instalacije potrebni za navigacijske svrhe, koji moraju biti smjeteni na ili
u blizini osnovne staze poletno-sletne staze opremljene sistemom za instrumentalni precizni
prilaz kategorije I, II ili III i koji su postavljeni:
a) na dijelu osnovne staze koji se nalazi unutar 77,5 m od sredinje linije poletno-sletne
staze kodnoga broja 4, kodnoga slova F; ili
b) unutar 240 m od kraja osnovne staze, te unutar:
- 60 m od produene sredinje linije poletno-sletne staze kodnoga broja 3 ili 4, ili
- 45 m od produene sredinje linije poletno-sletne staze kodnoga broja 1 ili 2; ili
koji
c) prodiru u unutarnju prilaznu povrinu, unutarnju prijelaznu povrinu ili povrinu


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
168
prekinutog slijetanja, moraju biti lomljivi i postavljeni to je nie mogue.

lan 185.
(Ograde)
(1) Na aerodromu se postavlja ograda ili druga prikladna prepreka, kako bi se sprijeio ulazak
na operativnu povrinu divljih i drugih ivotinja, dovoljno velikih da predstavljaju opasnost
za zrakoplov.
(2) Na aerodromu se postavlja ograda ili druga prikladna prepreka kako bi se neovlatene
osobe odvratilo od nenamjernog ili planiranog ulaska na one povrine aerodroma koje nisu
dostupne javnosti.
(3)Ograda ili prepreka postavljaju se tako da odvajaju:
a) operativnu povrinu, i druge sadraje ili zone aerodroma od kljune vanosti za
sigurnost operacija zrakoplova , od
b) povrina koje su dostupne za javnost.
(4) U cilju unapreenja sigurnosti, operator aerodroma mora osigurati slobodan prostor, te
servisnu cestu za vozila, s obje strane ograde ili prepreke, kako bi se:
a) olakao nadzor, i
b) oteao neovlaten pristup.


DIO DESETI ODRAVANJE AERODROMA

OPENITO

lan 186.
(1) Na aerodromu se moraju uspostaviti programi odravanja, koji ukljuuju preventivno
odravanje gdje je to prikladno, kako bi se:
a) kolnici operativne povrine,
b) vizualna sredstva,
c) ograda oko aerodroma,
d) sistemi za odvodnju i
e) zgrade
odravali u onom stanju koje nee ugroavati sigurnost, redovitost i uinkovitost zranog
prometa.
(2) Preventivno odravanje podrazumijeva u programu utvrene radove na odravanju kojima
je cilj sprjeavanje kvara ili smanjenja kvalitete sadraja, a koji se izrauju jednom godinje i
dostavljaju Direkciji na suglasnost.

lan 187.
(Kolnici operativne povrine)
(1) Kolnici operativne povrine (poletno-sletnih staza, staza za voenje, stajanki, itd.) i
podruja uz njih, moraju se redovno pregledavati, a njihovo stanje redovito nadzirati u sklopu
programa preventivnog i korektivnog odravanja aerodroma kako ne bi nastajali, i kako bi se
uklonili, bilo kakvi slobodni predmeti koji bi mogli uzrokovati tetu na zrakoplovu ili ometati
rad zrakoplovnih sistema.
(2) Kolniku povrinu poletno-sletne staze mora se odravati u takvom stanju da se unaprijed
iskljui mogunost nastanka tetnih nepravilnosti.
(3) Ako na odreenom aerodromu neki pokazatelji (npr. nedovoljan nagib ili ulegnue)
ukazuju na lou odvodnju na cijeloj, ili dijelu poletno-sletne staze, potrebno je ocijeniti
karakteristike trenja poletno-sletne staze u stvarnim ili simuliranim uvjetima koji su


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
169
reprezentativni za lokalne uvjete kie, te prema potrebi treba poduzeti mjere korektivnog
odravanja.
(4) Kada stazu za voenje koriste zrakoplovi s turbinskim motorima, povrinu ramena staze za
voenje mora se odravati tako da na njima ne bude slobodnog kamenja ili drugih predmeta
koji bi mogli biti usisani u motore zrakoplova.
(5) Kolnika povrina poletno-sletne staze odrava se u takvom stanju koje osigurava dobre
karakteristike trenja i niski otpor kotrljanju. Snijeg, bljuzgavica, led, stajaa voda, blato,
praina, pijesak, ulje, ostaci gume i druge neistoe, moraju se ukloniti to je bre i potpunije
mogue, kako bi se na najmanju moguu mjeru smanjilo njihovo nakupljanje.

lan 188.
(Novi slojevi kolnika poletno-sletne staze)
(1) Sljedee se odredbe odnose na projekte postavljanja novih slojeva kolnika, kada je
poletno-sletnu stazu potrebno vratiti u operativno stanje prije nego to se dovri s
postavljanjem novog sloja na cijeloj poletno-sletnoj stazi, zbog ega je obino nuno postaviti
privremenu rampu izmeu novih i starih povrina poletno-sletne staze.
(2) Uzduni nagib privremene rampe, mjeren u odnosu prema postojeoj povrini poletno-
sletne staze ili pravaca prethodnog sloja, mora biti:
a) 0,5% do 1,0% za nove slojeve debljine do 5 cm; te
b) maksimalno 0,5% za nove slojeve debljine vee od 5 cm.
(3) Novi se sloj mora postavljati poevi na jednom kraju poletno-sletne staze prema drugom
kraju, tako da se s obzirom na koritenje poletno-sletne staze veina operacija zrakoplova
obavlja niz rampu.
(4) Tokom svake radne faze, novim slojem se mora pokriti ukupnu irinu poletno-sletne staze.
(5) Prije nego to se poletno-sletna staza prekrivena novim slojem vrati u privremeno
operativno stanje, mora se postaviti oznaka sredinje linije poletno-sletne staze u skladu sa
lankom 72. ovog Pravilnika. Osim toga, poprenom trakom irine 3,6 m oznaava se mjesto
svakog privremenog praga.

lan 189.
(Vizualna sredstva)
(1) Operator aerodroma obavezan je provoditi uinkovito odravanje vizualnih sredstava
sukladno odredbama ovoga lana.
(2) Smatra se da je jedinini izvor svjetla izvan upotrebe ukoliko je prosjeni intenzitet
glavnog snopa manji od 50% vrijednosti navedene na odgovarajuoj slici u Dodatka 2 ovog
Pravilnika. Za jedinine izvore svjetla kod kojih je projektovani prosjeni intenzitet glavnog
snopa iznad vrijednosti navedene u Dodatku 2 ovog Pravilnika, spomenuta vrijednost od 50%
odnosi se na tu projektovanu vrijednost.
(3) Sistem preventivnog odravanja vizualnih sredstava primjenjuje se u cilju osiguranja
pouzdanosti sistema rasvjete i sistema oznaka.
(4) Sistem preventivnog odravanja, koji se primjenjuje za poletno-sletne staze opremljene
sistemom instrumentalnog preciznog prilaza kategorije II ili III mora sadravati minimalno
sljedee provjere:
a) vizualni pregled i terensko mjerenje intenziteta, irenja snopa i orijentacije jedininih
izvora svjetla sistema prilazne rasvjete i rasvjete poletno-sletne staze;
b) kontrolu i mjerenje elektrinih svojstava u svakom strujnom krugu ugraenom u
sisteme prilazne rasvjete i rasvjete poletno-sletne staze; i
c) kontrolu pravilnog funkcioniranja podeenja intenziteta svjetala u slubi kontrole
zranog prometa.



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
170
(5) Kod terenskih mjerenja intenziteta, irenja snopa i orijentacije jedininih izvora
svjetlasistema prilazne rasvjete i rasvjete poletno-sletne staze opremljene sistemom za
instrumentalni precizni prilaz kategorije II ili III, mjerenju treba podvrgnuti sve jedinine
izvore svjetla, u mjeri u kojoj je to mogue, kako bi se osigurala njihova sukladnost s
primjenjivim vrijednostima iz Dodatka 2 ovog Pravilnika.
(6) Intenzitet, irenje snopa i orijentaciju jedininih izvora svjetlasistema prilazne rasvjete i
rasvjete poletno-sletne staze opremljene sistemom za instrumentalni precizni prilaz kategorije
II i III mora se mjeriti pomou pokretne mjerne jedinice dovoljne preciznosti da se mogu
zasebno mjeriti karakteristike pojedinih izvora svjetla.
(7) Uestalost mjerenja intenziteta, irenje snopa i orijentaciju jedininih izvora svjetlasistema
rasvjete poletno-sletne staze opremljene sistemom za instrumentalni precizni prilaz kategorije
II i III, mora se temeljiti na gustoi prometa, nivou lokalnog zagaenja, pouzdanosti
instalirane rasvjetne opreme i stalnom ocjenjivanju rezultata terenskih mjerenja, ali nikako
rjee od:
a) dva puta godinje za jedinine izvore svjetla ugraene u kolnik, te
b) jednom godinje za sve ostale jedinine izvore svjetla.
(8) Cilj sistema preventivnog odravanja za poletno-sletne staze opremljene sistemom za
instrumentalni precizni prilaz kategorije II i III jest osigurati da tokom bilo kojeg razdoblja
operacija zrakoplova utemeljenih na kategoriji II ili III, svi jedinini izvori svjetla sistema
prilazne rasvjete i rasvjete poletno-sletne staze budu ispravni, te da je u svakom drugom
sluaju minimalno:
1) 95% jedininih izvora svjetlaupotrebljivo na svakom od sljedeih pojedinano bitnih
elemenata:
a) sistem prilazne rasvjete za instrumentalni precizni prilaz kategorije II i III,
unutranjih 450 m,
b) sistem rasvjete sredinje linije poletno-sletne staze,
c) sistem svjetala praga poletno-sletne staze, te
d) sistem ivinih svjetala poletno-sletne staze,
2) u fukciji:
a) 90% jedininih izvora svjetlapodruja dodira poletno-sletne staze;
b) 85% jedininih izvora svjetlau sistemu prilazne rasvjete iza 450 m; te
c) 75% jedininih izvora svjetlakraja poletno-sletne staze.
(9) Kako bi se osigurao kontinuitet voenja zrakoplova, dozvoljeni procenat neispravnih
jedininih izvora svjetlane moe biti takav da promjeni osnovni uzorak sistema rasvjete. Osim
toga, ne smije se dogoditi da su dva susjedna jedinina izvora svjetlaneupotrebljiva, osim u
sluaju preke ili poprene preke, gdje se moe dozvoliti neupotrebljivost dvaju susjednih
jedininih izvora svjetla.
(10) U sluaju preki, poprenih preki i sistema ivinih svjetala poletno-sletne staze, smatra
se da su jedinini izvori svjetlasusjedni ukoliko su postavljeni u nizu i to :
a) lateralno: u istoj preki ili poprenoj preki, ili
b) uzduno: u istom nizu sistema ivicane rasvjete ili preki.
(11) Cilj sistema preventivnog odravanja primjenjenog na preke za zaustavljanje,
postavljene na poziciji za ekanje na izlazak na poletno-sletnu stazu, namijenjenu za upotrebu
u uvjetima vidljivosti manjoj od 350 m uzdu staze, je kako slijedi:
a) ne smije biti vie od dva neispravna jedinina izvora svjetla, i
b) dva susjedna jedinina izvora svjetlane smiju biti neispravna.
(12) Cilj sistema preventivnog odravanja primjenjenog za staze za voenje namijenjene za
upotrebu u uvjetima vidljivosti manjoj od 350 m uzdu poletno-sletne staze, jest osigurati da
dva susjedna jedinina izvora svjetla sredinje linije staze za voenje ne budu neispravna
(izvan funkcije).


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
171
(13) Sistem preventivnog odravanja primjenjen za poletno-sletne staze opremljene sistemom
za instrumentalni precizni prilaz kategorije I mora osigurati da tokom operacija zrakoplova
utemeljenih na kategoriji I, svi jedinini izvori svjetlasistema prilazne rasvjete i rasvjete
poletno-sletne staze budu u funkciji, te da je u svakom drugom sluaju minimalno 85%
jedininih izvora svjetlau funkciji za svaki od sljedeih sistema:
a) sistem prilazne rasvjete za precizni prilaz kategorije I,
b) sistem svjetala praga poletno-sletne staze,
c) sistem ivinih svjetala poletno-sletne staze i
d) sistem svjetala kraja poletno-sletne staze.
(14) Kako bi se osigurao kontinuitet voenja zrakoplova, nije dozvoljeno da neispravna (izvan
funkcije) budu dva susjedna jedinina izvora svjetla.
(15) U prekama i poprenim prekama, voenje zrakoplova nije narueno ukoliko su
neispravna (izvan funkcije) dva susjedna jedinina izvora svjetla.
(16) Sistem preventivnog odravanja primjenjen na poletno-sletnim stazama namijenjenim za
polijetanja u uvjetima vidljivosti manjoj od 550 m uzdu poletno-sletne staze, mora osigurati
da, tokom bilo kojeg razdoblja operacija, svi jedinini izvori svjetla sistema rasvjete poletno-
sletne staze budu u funkciji, te da je u svakom drugom sluaju u funkciji:
a) minimalno 95% jedininih izvora svjetla:
- sistema rasvjete sredinje linije poletno-sletne staze (ako je sistem postavljen) , i
- sistema ivinih svjetala poletno-sletne staze, te
b) minimalno 75% jedininih izvora sistema svjetala kraja poletno-sletne staze.
(17) Sistem preventivnog odravanja primijenjen na poletno-sletnim stazama namijenjenim
za polijetanja u uvjetima vidljivosti od 550 m ili vie uzdu poletno-sletne staze, mora
osigurati da, tokom bilo kojeg razdoblja operacija zrakoplova, svi jedinini izvori
svjetlasistema rasvjete poletno-sletne staze budu u funkciji, te da u svakom drugom sluaju,
minimalno 85% jedininih izvora sistema ivinih svjetala i svjetala kraja poletno-sletne staze
bude u funkciji.
(18) Za vrijeme postupaka definisanih za uvjete smanjene vidljivosti, operator aerodroma
treba ograniiti graevinske aktivnosti, te aktivnosti odravanja u blizini elektrinih sistema
aerodroma.

lan 190.
(Dodaci i prilozi)
(1) Dodaci i prilozi tiskani uz ovaj Pravilnik ine njegov sastavni dio.

(2) Dodaci tiskani uz ovaj Pravilnik su:
a) Dodatak 1.: Boje za aeronautika svjetla na zemlji, oznake, znakove i ploe
b) Dodatak 2.: Karakteristike aeronautikih svjetala na zemlji
c) Dodatak 3.: Obvezne horizontalne oznake i oznake obavijesti
d) Dodatak 4.: Zahtjevi u pogledu projektovanja znakova za navoenje po stazi za voenje
e) Dodatak 5.: Zahtjevi u pogledu kvalitete aeronautikih podataka
f) Dodatak 6.: Lokacija svjetala na preprekama
g) Dodatak 7.: Aeronautika studija

(3) Prilozi uz ovaj Pravilnik su:
a) Prilog A: Biljeke kao dopuna Pravilniku o aerodromima
b) Prilog B: Povrine ogranienja prepreka





Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
172
DIO JEDANESTI PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 191.
(Operativne naredbe Generalnog direktora BHDCA)
(1) Generalni direktor BH DCA moe Operativnim naredbama ograniiti upotrebu ovog
Pravilnika ili odrediti posebne i dopunske uslove u primjeni ovoga Pravilnika ukoliko to
budu zahtjevale odredbe propisa BiH, kao i ukoliko to bude proizlazilo iz zahtjeva
regulative ICAO, EASA i propisa EU sadranih u Multileteralnom sporazumu o
uspostavljanju zajednike evropske zrakoplovne vlasti(ECAA).
(2) Operativne naredbe sadre:
a) razlog izdavanja,
b) primjenjivost i duinu trajanja,
c) radnje i postupke koje treba poduzeti.

lan 192.
(Prelazne odredbe)
(1) Ovim Pravilnikom prestaje da vae odredbe slijedeih pravilnika:
- Pravilnik o projektovanju, izgradnji i rekonstrukciji civilnih aerodrome i njihovoj
klasifikaciji(Sl.list SFRJ, broj 2/66, i ispravka u Sl.list SFRJ, broj 4/66)
- Pravilnika o nainu obeleavanja poletno-sletnih i drugih staza civilnih aerodroma i
postavljanju znakova orijentacije na objekte u zoni civilnih aerodroma (Sl.list SFRJ,
broj 24/66),
- Pravilnik o obeleavanju poletno-sletnih i drugih staza i pristanine platforme na
aerodromu (Sl.list SFRJ, broj 47/79)


lan 193.
(Ostale obaveze)
Za sve pojedinosti koje nisu utvrene ovim Pravilnikom primjenjivati e se standardi i
preporuena praksa ICAO, IATA, EASA i domai regulatorni propisi koje se odnose na ovu
oblast.
lan 194.
(Stupanje na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam (8) dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku
BiH".


Broj:1-3-02-2-58-1/11 Generalni direktor:
Banja Luka, 18. januar 2011.god ore Ratkovica, s.r.











Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
173
DODACI PRAVILNIKU O AERODROMIMA
Dodatak 1

BOJE ZA AERONAUTIKA SVJETLA NA ZEMLJI, OZNAKE, ZNAKOVE I
PLOE

1. Openito
Uvodna biljeka. Sljedee odredbe definiu granice kromatinosti boja koje se koriste za
aeronautika svjetlana zemlji, oznake, znakove i ploe. Odredbe su u skladu sa onim iz 1983.
godine Meunarodnog komisije za rasvjetu (International Commission on Illumination, CIE).
Nije mogue odrediti takve karakteristike boja koje iskljuuju mogunost zabune. Za
razmjerno sigurno prepoznavanje, vano je da:
a) je osvjetljenje povrine, ili prostora, ili objekta kojeg ovjek promatra, znatno iznad
granice percepcije,
b) selektivna atmosferska slabljenja nisu znatno utjecala na promjenu boje, te da
c) promatra na odgovarajui nain vidi boje.
Postoji takoer opasnost zamjene boja na izrazito visokoj nivou osvjetljenja, kao to je ona
dobivena od izvora visoka intenziteta na vrlo maloj udaljenosti. Iz iskustva je poznato da je
mogue postii zadovoljavajue raspoznavanje boja ako se duna panja posveti tim
imbenicima.
Kromatinosti se izraavaju u smislu standarnog promatraa i koordinatnog sistema
usvojenog od strane Meunarodnog povjerenstva za rasvjetu (CIE) na njegovu osmom
zasjedanju u Cambridgeu, Engleskoj, 1931. godine
1
.

2. Boje za aeronautika svjetlana zemlji

2.1. Kromatinosti
2.1.1. Kromatinosti aeronautikih svjetala na zemlji moraju biti unutar sljedeih granica:

Jednadbe CIE (vidi sliku A1-1):

a) Crvena
Ljubiasta granica y = 0.980 x
uta granica y = 0.335
b) uta
Crvena granica y = 0.382
Bijela granica y = 0.790 0.667x
Zelena granica y = x 0.120
c) Zelena
uta granica x = 0.360 0.080y
Bijela granica x = 0.650y
Plava granica y = 0.390 0.171x
d) Plava
Zelena granica y = 0.805x + 0.065
Bijela granica y = 0.400 x
Ljubiasta granica x = 0.600y + 0.133
e) Bijela

1
Vidi CIE Publication No. 15, Colorimetry (1971).


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
174
uta granica x = 0.500
Plava granica x = 0.285
Zelena granica y = 0.440
i y = 0.150 + 0.640x
Ljubiasta granica y = 0.050 + 0.750x
i y = 0.382
f) Varijabilna bijela
uta granica x = 0.255 + 0.750y
i x = 1.185 1.500 y
Plava granica x = 0.285
Zelena granica y = 0.440
i y = 0.150 + 0.640x
Ljubiasta granica y = 0.050 + 0.750x
i y = 0.382

Biljeka. Smjernice o promjenama kromatinosti uslijed temperaturnog uinka na
filtrirajue elemente dana su u Priruniku za projektovanje aerodroma (ICAO Doc. 9157),
dijelu 4.
2.1.2. Kada nije potrebno zamraenje, ili kada promatrai s poremeajem u vienju boja
moraju odrediti boju svjetlosti, zeleni signali moraju biti unutar sljedeih granica:

uta granica y = 0.726 0.726x
Bijela granica x = 0.650y
Plava granica y = 0.390 0.171x

2.1.3. Kada je poveana vjerovatnost prepoznavanja vanija od maksimalnog vizualnog
dometa, zeleni signali moraju biti unutar sljedeih granica:

uta granica y = 0.726 0.726x
Bijela granica x = 0.625y 0.041
Plava granica y = 0.390 0.171x

2.2. Razlikovanje svjetala
2.2.1. Ako postoji zahtjev za razlikovanje ute od bijele boje, potrebno ih je prikazati na
vremenski ili prostorno kratkoj udaljenosti kao, na primjer, sukcesivnim odbljescima iz istoga
fara.
2.2.2. Ako postoji zahtjev za razlikovanje ute od zelene i/ili bijele boje, kao na primjer na
svjetlima na sredinjoj liniji izlazne staze za voenje, y koordinate utog svjetla ne smiju
prekoraiti vrijednost 0.40.

Biljeka. Granice bijele boje temelje se na pretpostavci da e se koristiti u situacijama u
kojima e karakteristike (temperatura boje) izvora svjetlosti biti razmjerno konstantne.

2.2.3. Bijela varijabilna boja namijenjena je samo svjetlima ija jakost varira, npr. kako bi se
izbjeglo zasljepljivanje. Da bi se ta boja razlikovala od ute, svjetla trebaju biti oblikovana i
upravljana na nain da je:
a) x koordinata ute boje barem 0.050 puta vea od x koordinate bijele boje, a
b) raspored svjetala takav da su uta svjetla izloena istovremeno s bijelim svjetlima, te
u njihovoj blizini.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
175
2.2.4. Provjera da li je boja aeronautikih svjetala na zemlji unutar granica navedenih na slici
A1.-1. obavlja se mjerenjem u pet taaka unutar podruja ogranienog najbliom izokandelom
(vidi dijagrame izokandela u Dodatku 2.), radei na izmjerenoj struji ili naponu. U sluaju
eliptinih ili cirkularnih izokandela, boja se mjeri u sredini i na vodoravnim i okomitim
granicama. U sluaju pravougaonih izokandela, boja se mjeri u sredini i na granicama
dijagonala (uglovima). Osim toga, boja svjetlaprovjerava se na najudaljenijoj izokandeli kako
bi se osiguralo da nema promjene boje koja bi pilotu mogla prouzroiti zabunu u signalu.

Biljeka 1. Za najudaljeniju izokandelu potrebno je izmjeriti koordinate boje te ih zabiljeiti
kako bi ih Direkcija za civilno zrakoplovstvo provjerila i procijenila da li su prihvatljive.

Biljeka 2. Neki jedinini izvori svjetla mogu se primjenjivati na nain da ih piloti mogu
vidjeti i koristiti iz pravaca izvan najudaljenije izokandele (npr. svjetlana zaustavnoj preki
kod dovoljno irokih poloaja za ekanje). U takvim situacijama, Direkcija za civilno
zrakoplovstvo mora ocijeniti stvarnu primjenu i, prema potrebi, zatraiti provjeru promjene
boje u ugaonim dometima izvan najudaljenije krivulje.

2.2.5. U sluaju vizualnih pokazatelja nagiba prilazne ravni i drugih jedininih izvora
svjetlakoji imaju sektor tranzicije boja, boja se mjeri u takama u skladu s odlomkom 2.2.4.,
osim to se s podrujima boja postupa odvojeno i niti jedna taka ne smije biti unutar 0.5
stupnjeva tranzicijskog sektora.

3. Boje za oznake, znakove i ploe
Biljeka 1. Nie navedene karakteristike povrinskih boja primjenjuju se jedino na svjee
obojene povrine. Boje koritene za oznake, znakove i ploe obino se s vremenom promijene
i stoga zahtijevaju obnovu.

Biljeka 2. Pravacnica u vezi sa povrinskim bojama nalazi se u dokumentu CIE-a
Preporuke za povrinske boje za vizualnu signalizaciju Publikacija br. 39.-2. (TC-106)
1983.

Biljeka 3. Karakteristike preporuene pod 3.4. za transiluminirane ploe privremene su
prirode i temelje se na specifikacijama CIE-a za transiluminirane znakove. Navedene
specifikacije namjeravaju se preispitati i aurirati kada CIE razvije specifikacije za
transiluminirane ploe.

3.1. Kromatinosti i faktori svjetline obinih boja, boja retroreflektivnih materijala i boja
transiluminiranih (iznutra osvijetljenih) znakova i ploa utvruju se pod sljedeim
standardnim uvjetima:
a) ugao osvjetljenja: 45;
b) pravac gledanja: okomiti na povrinu; i
c) iluminant: CIE standardni iluminant D
65
.

3.2. Kada se odreuju pod standardnim uvjetima, kromatinosti i faktori svjetline obinih boja
za oznake i izvana osvjetljenje znakove i ploe moraju biti unutar sljedeih granica.

Jednadbe CIE (vidi Sliku A1-2):

a) Crvena
Ljubiasta granica y = 0.345 0.051x


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
176
Bijela granica y = 0.910 x
Naranasta granica y = 0.314 + 0.047x
Faktor svjetline = 0.07 (mnm)
b) Naranasta
Crvena granica y = 0.285 + 0.100x
Bijela granica y = 0.940 x
uta granica y = 0.250 + 0.220x
Faktor svjetline = 0.20 (mnm)
c) uta
Naranasta granica y = 0.108 + 0.707x
Bijela granica y = 0.910 x
Zelena granica y = 1.35x 0.093
Faktor svjetline = 0.45 (mnm)
d) Bijela
Ljubiasta granica y = 0.010 + x
Plava granica y = 0.610 x
Zelena granica y = 0.030 + x
uta granica y = 0.710 x
Faktor svjetline = 0.75 (mnm)
e) Crna
Ljubiasta granica y = x 0.030
Plava granica y = 0.570 x
Zelena granica y = 0.050 + x
uta granica y = 0.740 x
Faktor svjetline = 0.03 (maks)
f) uto-zelena
Zelena granica y = 1.317x + 0.4
Bijela granica y = 0.910 x
uta granica y = 0.867x + 0.4
g) Zelena
uta granica x = 0.313
Bijela granica y = 0.243 + 0.670x
Plava granica y = 0.493 0.524x
Faktor svjetline = 0.10 (mnm)

Biljeka. Mala odvojenost povrinske crvene i povrinske naranaste nije dostatna da bi
osigurala razlikovanje tih boja kada se promatraju zasebno.

3.3. Kada se odreuju u standardnim uvjetima, kromatinosti i faktori svjetline boja
retroreflektirajuih materijala za oznake, znakove i ploe moraju biti unutar sljedeih granica.

Jednadbe CIE (vidi sliku A1-3):

a) Crvena
Ljubiasta granica y = 0.345 0.051x
Bijela granica y = 0.910 x
Naranasta granica y = 0.314 + 0.047x
Faktor svjetline = 0.03 (mnm)


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
177
b) Naranasta
Crvena granica y = 0.265 + 0.205x
Bijela granica y = 0.910 x
uta granica y = 0.207 + 0.390x
Faktor svjetline = 0.14 (mnm)
c) uta
Naranasta granica y = 0.160 + 0.540x
Bijela granica y = 0.910 x
Zelena granica y = 1.35x 0.093
Faktor svjetline = 0.16 (mnm)
d) Bijela
Ljubiasta granica y = x
Plava granica y = 0.610 x
Zelena granica y = 0.040 + x
uta granica y = 0.710 x
Faktor svjetline = 0.27 (mnm)
e) Plava
Zelena granica y = 0.118 + 0.675x
Bijela granica y = 0.370 x
Ljubiasta granica y = 1.65x 0.187
Faktor svjetline = 0.01 (mnm)
f) Zelena
uta granica y = 0.711 1.22x
Bijela granica y = 0.243 + 0.670x
Plava granica y = 0.405 0.243x
Faktor svjetline = 0.03 (mnm)

3.4. Kada se odreuju u standardnim uvjetima, kromatinosti i faktori svjetline boja za
svjetlee ili transiluminirane (iznutra osvijetljene) znakove i ploe moraju biti unutar sljedeih
granica.

Jednadbe CIE (vidi sliku A1-4):

a) Crvena
Ljubiasta granica y = 0.345 0.051x
Bijela granica y = 0.910 x
Naranasta granica y = 0.314 + 0.047x
Faktor svjetline dnevno svjetlo = 0.07 (mnm)
Relativna svjetlina
Prema bijeloj (noni uvjeti)
5% (mnm)
20% (maks)
b) uta
Naranasta granica y = 0.108 + 0.707x
Bijela granica y = 0.910 x
Zelena granica y = 1.35x 0.093
Faktor svjetline dnevno svjetlo = 0.45 (mnm)
Relativna svjetlina
Prema bijeloj (noni uvjeti)
30% (mnm)
80% (maks)
c) Bijela


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
178
Ljubiasta granica y = 0.010 + x
Plava granica y = 0.610 x
Zelena granica y = 0.030 + x
uta granica y = 0.710 x
Faktor svjetline dnevno svjetlo = 0.75 (mnm)
Relativna svjetlina
Prema bijeloj (noni uvjeti)
100%
d) Crna
Ljubiasta granica y = x 0.030
Plava granica y = 0.570 x
Zelena granica y = 0.050 + x
uta granica y = 0.740 x
Faktor svjetline dnevno svjetlo = 0.03 (maks)
Relativna svjetlina
Prema bijeloj (noni uvjeti)
0% (mnm)
2% (maks)
e) Zelena
uta granica x = 0.313
Bijela granica y = 0.243 + 0.670x
Plava granica y = 0.493 0.524x
Faktor svjetline dnevno svjetlo = 0.10 minimum (danji uvjeti)
Relativna svjetlina
Prema bijeloj (noni uvjeti)
5% (minimum)
30% (maksimum)



















Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
179

Slika A1-1. Boje za aeronautika svjetla na zemlji
















Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
180

Slika A1-2. Obine boje za oznake i izvana osvijetljene znakove i ploe
















Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
181

Slika A1-3. Boje retroreflektirajuih materijala za oznake, znakove i ploe
















Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
182

Slika A1.-4. Boje svjetleih ili transiluminiranih (iznutra osvijetljenih) znakova i ploa
















Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
183
Dodatak 2

KARAKTERISTIKE AERONAUTIKIH SVJETALA NA ZEMLJI




Biljeke:

1. Krivulje proraunate pomou formule x
2
/a
2
+ y
2
/b
2
= 1
2. Uglovi okomitog rasporeda svjetala moraju biti takvi da zadovoljavaju
sljedeu okomitu pokrivenost glavnoga snopa:

Udaljenost od praga

Okomita pokrivenost glavnog snopa
prag do 315 m 0 11
316 m do 475 m 0.5 11.5
476 m do 640 m 1.5 12.5
641 m i vie 2.5 13.5 (kao to je prethodno prikazano)

3. Svjetlau poprenim prekama na udaljenosti veoj od 22.5 m od sredinje linije uvui e se
za 2 stepena. Svi ostali jedinini izvori svjetlabit e rasporeena usporedno sa sredinjom
linijom piste.
4. Vidi zajednike biljeke za slike A2-1 do A2-11.

a 10 14 15
b 5.5 6.5 8.5
Slika A2-1. Dijagram izokandela za svjetlo produene sredinje linije sistema prilazne
rasvjete i poprene preke (bijelo svjetlo)







Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
184



Biljeke:

1. Krivulje proraunate pomou formule x
2
/a
2
+ y
2
/b
2
= 1

2. Konvergencija 2
0


3. Uglovi okomitog rasporeda svjetala moraju biti takvi da zadovoljavaju sljedeu okomitu
pokrivenost glavnoga snopa:

Udaljenost od praga

Okomita pokrivenost glavnog snopa
prag do 115 m 0.5 10.5
116 m do 215 m 1 11
216 m i vie 1.5 11.5 (kao to je prethodno prikazano)


4. Vidi zajednike biljeke za slike A2-1 do A2-11.

a 7.0 11.5 16.5
b 5.0 6.0 8.0
Slika A2-2. Dijagram izokandela za svjetla bonog reda sistema prilazne rasvjete
(crveno svjetlo)











Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
185




Biljeke:

1. Krivulje proraunate pomou formule x
2
/a
2
+ y
2
/b
2
= 1

2. Konvergencija 3.5
0


3. Vidi zajednike biljeke za slike A2-1 do A2-11.
a 5.5 7.5 9.0
b 4.5 6.0 8.5
Slika A2.-3. Dijagram izokandela za svjetlo praga (zeleno svjetlo)




Biljeke:

1. Krivulje proraunate pomou formule x
2
/a
2
+ y
2
/b
2
= 1
2. Konvergencija 2
0

3. Vidi zajednike biljeke za slike A2-1 do A2-11.
a 7.0 11.5 16.5
b 5.0 6.0 8.0
Slika A2.-4. Dijagram izokandela za svjetlo praga krilne preke (zeleno svjetlo)



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
186



Biljeke:

1. Krivulje proraunate pomou formule x
2
/a
2
+ y
2
/b
2
= 1

2. Konvergencija 4
0


3. Vidi zajednike biljeke za slike A2.-1. do A2.-11.
a 5.0 7.0 8.5
b 3.5 6.0 8.5
Slika A2-5. Dijagram izokandela za svjetlo podruja dodira s kolnikom (bijelo svjetlo)



Biljeke:

1. Krivulje proraunate pomou formule x
2
/a
2
+ y
2
/b
2
= 1
2. Za crveno svjetlo, vrijednosti pomnoite s 0.15.
3. Za uto svjetlo, vrijednosti pomnoite s 0.40.
4. Vidi zajednike biljeke za slike A2.-1. do A2.-11.
a 5.0 7.0 8.5
b 3.5 6.0 8.5
Slika A2.-6. Dijagram izokandela za svjetlo sredinje linije piste longitudinalnog razmaka 30
m (bijelo svjetlo) i kratkog svjetla pokazatelja izlazne rulne staze (uto svjetlo)



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
187


Biljeke:

1. Krivulje proraunate pomou formule x
2
/a
2
+ y
2
/b
2
= 1
2. Za crveno svjetlo, vrijednosti pomnoite s 0.15.
3. Za uto svjetlo, vrijednosti pomnoite s 0.40.
4. Vidi zajednike biljeke za slike A2.-1. do A2.-11.
a 5.0 7.0 8.5
b 4.5 8.5 10
Slika A2.-7. Dijagram izokandela za svjetlo sredinje linije USSe longitudinalnog razmaka 15
m (bijelo svjetlo) i kratkog svjetla pokazatelja izlazne staze za voenje (uto svjetlo)




Biljeke:

1. Krivulje proraunate pomou formule x
2
/a
2
+ y
2
/b
2
= 1

2. Vidi zajednike biljeke za slike A2.-1. do A2.-11.

a 6.0 7.5 9.0
b 2.25 5.0 6.5
Slika A2.-8. Dijagram izokandela za svjetlana kraju poletno-sletne staze (crveno svjetlo)




Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
188



Biljeke:

1. Krivulje proraunate pomou formule x
2
/a
2
+ y
2
/b
2
= 1
2. Konvergencija 3.5
0

3. Za crveno svjetlo, vrijednosti pomnoite s 0.15.
4. Za uto svjetlo, vrijednosti pomnoite s 0.40.
5. Vidi zajednike biljeke za slike A2.-1. do A2.-11.

a 5.5 7.5 9.0
b 3.5 6.0 8.5
Slika A2.-9. Dijagram izokandela za ivicano svjetlo poletno-sletne staze irine 45 m
(bijelo svjetlo)



Biljeke:
1. Krivulje proraunate pomou formule x
2
/a
2
+ y
2
/b
2
= 1
2. Konvergencija 4.5
0

3. Za crveno svjetlo, vrijednosti pomnoite s 0.15.
4. Za uto svjetlo, vrijednosti pomnoite s 0.40.
5. Vidi zajednike biljeke za slike A2.-1. do A2.-11.
a 6.5 8.5 10.0
b 3.5 6.0 8.5
Slika A2.-10. Dijagram izokandela za ivicano svjetlo poletno-sletne staze irine 60 m


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
189
(bijelo svjetlo)



Slika A2.-11. Take mree koje se koriste za proraun prosjene jakosti svjetala sistema
prilazne rasvjete i rasvjete poletno-sletne staze

Zajednike biljeke za slike A2.-1. do A2.-11:

1. Elipse na svakoj od slika simetrine su oko zajednikih vertikalnih i horizontalnih osi.
2. Slike A2.-1. do A2.-10. pokazuju najmanje dozvoljene jakosti svjetla. Prosjena jakost
glavnog snopa rauna se na nain da se utvrde take mree kako je prikazano na slici A2.-11.
te koriste vrijednosti jakosti mjerene u svim takama mree koje se nalaze unutar obodnice
elipse koja predstavlja glavni snop te na njoj. Prosjena vrijednost jednaka je aritmetikoj
sredini jakosti svjetla mjerenoj u svim razmatranim takama mree.
3. Kada je jedinini izvor svjetla ispravno usmjeren, nikakva odstupanja u uzorku glavnoga
snopa nisu prihvatljiva.
4. Prosjeni omjer jakosti. Omjer prosjene jakosti unutar elipse koja definira glavni snop
tipinog novog svjetlai prosjene jakosti svjetla glavnoga snopa novoga jedininog izvora
svjetla sistema ivinih svjetala poletno-sletne staze bit e kako slijedi:

Slika A2.-1. Sredinja linija i poprene preke sistema
prilazne rasvjete
1.5 do 2.0 (bijelo svjetlo)
Slika A2.-2. Ivicani jedinini izvori svjetlasistema prilazne
rasvjete
0.5 do 1.0 (crveno svjetlo)
Slika A2.-3. Prag 1.0 do 1.5 (zeleno svjetlo)
Slika A2.-4. Krilna preka praga 1.0 do 1.5 (zeleno svjetlo)
Slika A2.-5. Podruje dodira s kolnikom USSe 0.5 do 1.0 (bijelo svjetlo)
Slika A2.-6. Sredinja linija poletno-sletne staze
(longitudinalni razmak 30 m)
0.5 do 1.0 (bijelo svjetlo)
Slika A2.-7. Sredinja linija poletno-sletne staze
(longitudinalni razmak 15 m)
0.5 do 1.0 za CAT. III.
(bijelo svjetlo)
0.25 do 0.5 za CAT. I., II
(bijelo svjetlo)
Slika A2.-8. Kraj poletno-sletne staze 0.25 do 0.5 (crveno svjetlo)
Slika A2.-9. Ivica poletno-sletne staze (irina 45 m) 1.0 (bijelo svjetlo)


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
190
Slika A2.-10. Ivica poletno-sletne staze (irina 60 m) 1.0 (bijelo svjetlo)
5. Opsezi snopa na slikama pruaju potrebne upustva za pristupe sve do vizualnog dosega
poletno-sletne staze , na udaljenost od 150 m, te polijetanja sve do vizualnog dosega poletno-
sletne staze na udaljenost od 100 m.
6. Vodoravni uglovi mjere se u odnosu na okomitu povrinu kroz sredinju liniju poletno-
sletne staze. Za sve jedinine izvore svjetlaosim onih sredinje linije, pravac prema sredinjoj
liniji poletno-sletne staze smatra se pozitivnim. Vertikalni uglovi mjere se u odnosu na
horizontalnu povrinu.
7. Kada se za jedinine izvore svjetlasredinje linije i poprene preke sistema prilazne
rasvjete te za ivicane jedinine izvore svjetala sistema prilazne rasvjete koriste ugradbena
svjetlaumjesto nadzemnih svjetala, npr. na poletno-sletnoj stazi s pomaknutim pragom,
usloviglede jakosti mogu se ispuniti postavljanjem dvije ili tri instalacije (slabije jakosti) na
svakoj od lokacija.
8. Vanost odgovarajueg odravanja nikada se ne moe dovoljno naglasiti. Prosjena jakost
nikada ne smije pasti na vrijednost niu od 50% vrijednosti prikazane na slikama, a cilj
operatora zrane luke mora biti odravanje nivoa svjetlosnog outputa blizu navedene
najmanje prosjene jakosti.
9. Jedinini izvor svjetla instalira se na nain da je glavni snop poravnat s jednom polovinom
stepena navedenog uvjeta.



Biljeke:
1. Ovi opsezi snopova omoguuju pomicanje pilotske kabine zrakoplova od sredinjeg niza na
udaljenosti od 12 m te su namijenjeni koritenju prije i nakon krivulja.
2. Vidi zajednike biljeke za slike A2.-12. do A2.-21.
3. Poveani intenziteti za pojaana svjetla sredinje linije brze izlazne staze za voenje etiri
puta su vei od odgovarajuih intenziteta na slici (npr. 800 cd za minimum prosjeka glavnoga
snopa).

Slika A2.-12. Dijagram izokandela za svjetla sredinje linije staze za voenje (razmak 15 m) i
svjetlastop-preke u ravnim sekcijama namijenjena koritenju u uvjetima vizualnog dometa
manje od 350 m, kada moe doi do velikih suprotnih djelovanja i za svjetla branika poletno-
sletne staze slabe jakosti, konfiguracija B









Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
191




Biljeke:
1. Navedene pokrivenosti snopa obino su zadovoljavajue i vode rauna o normalnom
pomicanju pilotske kabine zrakoplova od sredinje linije za priblino 3 m.
2. Vidi zajednike biljeke za slike A2.-12. do A2.-21.

Slika A2.-13. Dijagram izokandela za svjetla sredinje linije staze za voenje (razmak 15 m) i
svjetlastop-preke u ravnim sekcijama namijenjena koritenju u uvjetima vizualnog dometa
poletno-sletne staze vrijednosti manje od 350 m



Biljeke:
1. Svjetlana krivuljama potrebno je zaokrenuti za 15.75
0
u odnosu na tangentu krivulje.
2. Vidi zajednike biljeke za slike A2.-12. do A2.-21.

Slika A2.-14. Dijagram izokandela za svjetla sredinje linije staze za voenje (razmak 7.5 m) i
svjetlastop-preke u zakrivljenim sekcijama namijenjena koritenju u uvjetima vizualnog
dometa poletno-sletne staze vrijednosti manje od 350 m


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
192



Biljeke:
1. Na mjestima gdje je visoka pozadinska rasvjeta uobiajena i gdje pogoranje svjetlosnog
outputa uslijed praine, snijega i lokalne kontaminacije predstavlja znaajan imbenik,
vrijednosti jakosti bljeska potrebno je pomnoiti s 2.5.
2. Kada se koriste svjetlau svim pravacovima, trebaju ispunjavati uvjete vertikalnoga snopa
naznaene u ovoj slici.
3. Vidi zajednike biljeke za slike A2.-12. do A2.-21.
Slika A2.-15. Dijagram izokandela za svjetla sredinje linije staze za voenje (razmak 30 m,
60 m) i svjetlastop-preke u ravnim sekcijama namijenjena koritenju u uvjetima vizualnog
dometa poletno-sletne staze minimalno 350 m



Biljeke:
1. Svjetlana krivuljama potrebno je zaokrenuti za 15.75
0
0 u odnosu na tangentu krivulje.
2. Na mjestima gdje je visoka pozadinska rasvjeta uobiajena i gdje pogoranje svjetlosnog
outputa uslijed praine, snijega i lokalne kontaminacije predstavlja znaajan imbenik,
vrijednosti jakosti potrebno je pomnoiti s 2.5.
3. Navedene pokrivenosti snopa omoguuju pomicanje pilotske kabine zrakoplova od
sredinje linije do udaljenosti od 12 m, kao to bi se moglo dogoditi na krajevima krivulja.
4. Vidi zajednike biljeke za slike A2.-12. do A2.-21.
Slika A2.-16. Dijagram izokandela za svjetla sredinje linije staze za voenje (razmak 7.5 m,
15 m, 30 m) i svjetlastop-preke u zakrivljenim sekcijama namijenjena koritenju u uvjetima
vizualnog dometa poletno-sletne staze minimalno 350 m


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
193



Krivulja a b c d e
Jakost (cd) 8 20 100 450 1 800

Biljeke:
1. Navedene pokrivenosti snopa omoguuju pomicanje pilotske kabine zrakoplova od
sredinje linije do udaljenosti od 12 m te su namijenjene koritenju prije i poslije krivulja.
2. Vidi zajednike biljeke za slike A2.-12. do A2.-21.
Slika A2.-17. Dijagram izokandela za svjetlasredinje linije staze za voenje velike jakosti
(razmak 15 m) i svjetlastop-preke u ravnim sekcijama namijenjena koritenju u naprednom
sistemu za navoenje i kontrolu povrinskog kretanja u sluajevima kada su potrebna
svjetlavee jakosti i kada moe doi do velikih suprotnih djelovanja




Krivulja a b c d e
Jakost (cd) 8 20 100 450 1 800
Biljeke:
1. Navedene pokrivenosti snopa obino su zadovoljavajue i vode rauna o normalnom
pomicanju pilotske kabine zrakoplova koje odgovara vanjskom kotau glavnog stajnog trapa
na ivici rulne staze.
2. Vidi zajednike biljeke za slike A2.-12. do A2.-21.
Slika A2.-18. Dijagram izokandela za svjetla sredinje linije staze za voenje velike jakosti
(razmak 15 m) i svjetlastop-preke u ravnim sekcijama namijenjena koritenju u naprednom
sistemu za navoenje i kontrolu povrinskog kretanja u sluajevima kada su potrebna svjetla
vee jakosti


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
194



Krivulja a b c d
Jakost (cd) 8 100 200 400
Biljeke:
1. Svjetlana krivuljama potrebno je zaokrenuti/usmjeriti za 17
0
u odnosu na tangentu krivulje.
2. Vidi zajednike biljeke za slike A2.-12. do A2.-21.
Slika A2.-19. Dijagram izokandela za svjetla sredinje linije staze za voenje velike jakosti
(razmak 7.5 m) i svjetlastop-preke u zakrivljenim sekcijama namijenjena koritenju u
naprednom sistemu za navoenje i kontrolu povrinskog kretanja u sluajevima kada su
potrebna svjetla vee jakosti





Biljeke:
1. Iako svjetlabljeskaju pri normalnom radu, jakost svjetlosti navedena je kao da je utvrena
za inkandescentne svjetiljke.
2. Vidi zajednike biljeke za slike A2.-12. do A2.-21.
Slika A2.-20. Dijagram izokandela za sigurnosna svjetla poletno-sletne staze velike jakosti,
konfiguracija B


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
195



Slika A2.-21. Take mree koje se koriste za proraun prosjene jakosti svjetala sredinje
linije staze za voenje i svjetala stop-preke

Zajednike biljeke za slike A2.-12. do A2.-21:

1. Jakosti navedene na slikama A2.-12. do A2-.20. su za:
a) zelena i uta svjetla sredinje linije staze za voenje,
b) uta sigurnosna svjetla poletno-sletne staze, te
c) crvena svjetlastop preke.
2. Slike A2.-12. do A2.-20. prikazuju najmanje dozvoljene jakosti svjetala. Prosjena jakost
glavnog snopa rauna se na nain da se utvrde take mree kako je prikazano na slici A2.-21.,
te koriste vrijednosti jakosti mjerene u svim takama mree koje se nalaze:
a) unutar obodnice pravougaonika koji predstavlja glavni snop, te
b) na njoj.
Prosjena vrijednost jednaka je aritmetikoj sredini jakosti svjetla mjerenima u svim
razmatranim takama mree.
3. Kada je jedinini izvor svjetla ispravno upravacen, nikakva odstupanja u glavnome snopu
ili u najunutranjijem snopu, ovisno o sluaju, nisu dozvoljena.
4. Vodoravni uglovi mjere se u odnosu na okomitu povrinu kroz sredinju liniju staze za
voenje, osim na krivuljama kada se mjere u odnosu na tangentu krivulje.
5. Okomiti uglovi mjere se od longitudinalnog nagiba povrine staze za voenje.
6. Vanost odgovarajueg odravanja nikada se ne moe dovoljno naglasiti. Jakost, bilo da je
rije o prosjenoj ili onoj navedenoj na odgovarajuim krivuljama izokandela, ovisno o
sluaju, nikada se ne smije smanjiti na vrijednost niu od 50% vrijednosti prikazane na
slikama, a cilj operatora zrane luke mora biti odravanje nivoa svjetlosnog outputa blizu
navedene najmanje prosjene jakosti.
7. Jedinini izvor svjetlainstalira se na nain da je glavni snop ili najunutranjiji snop, ovisno
o sluaju, poravnat s jednom polovinom stepena navedenog uvjeta.



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
196

Slika A2.-22. Distribucija jakosti svjetlosti sistema T-VASIS i AT-VASIS






Biljeka:
1. Navedene krivulje odnose se na najmanje jakosti crvenoga svjetla.
2. Vrijednost jakosti u bijelom sektoru snopa iznosi najmanje 2 i moe biti ak 6.5 puta vea
od odgovarajue jakosti u crvenom sektoru.
3. Vrijednosti jakosti prikazane u zagradama odnose se na APAPI.
Slika A2.-23. Distribucija jakosti svjetla PAPI-a i APAPI-a








Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
197




Biljeke:
1. Iako svjetla bljeskaju pri normalnom radu, jakost svjetlosti navedena je kao da su svjetlosti
utvrene za inkandescentne svjetiljke.
2. Navedene jakosti ute su svjetlosti.
Slika A2.-24. Dijagram izokandela za svaki jedinini izvor u sistemu sigurnosnih svjetala
poletno-sletne staze male jakosti, konfiguracija A




Biljeke:
1. Iako svjetla bljeskaju pri normalnom radu, jakost svjetlosti navedena je kao da je utvrena
za inkandescentne svjetiljke.
2. Navedene jakosti ute su svjetlosti.

Slika A2.-25. Dijagram izokandela za svaki jedinini izvor u sistemu sigurnosnih svjetala
poletno-sletne staze velike jakosti, konfiguracija A




Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
198
Dodatak 3.

OBVEZNE HORIZONTALNE OZNAKE I OZNAKE OBAVIJESTI

Biljeka 1. Vidi dio peti ovog Pravilnika, lanke od 69. do 84., za odredbe o primjeni,
mjestu i karakteristikama obveznih horizontalnih oznaka i oznaka obavijesti.

Biljeka 2. Ovaj dodatak podrobno prikazuje oblik i proporcije slova, brojki i simbola
obveznih horizontalnih oznaka i oznaka obavijesti na dvadesetocentimetarskoj mrei.





Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
199










Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
200










Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
201










Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
202










Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
203
Dodatak 4.

ZAHTJEVI U POGLEDU PROJEKTOVANJA ZNAKOVA ZA NAVOENJE
PO STAZI ZA VOENJE

Biljeka. Vidi dio peti ovog Prirunika, lanak od 122. do 124., za odredbe o primjeni,
mjestu i karakteristikama znakova.

1. Visine upisivanja moraju biti u skladu sa sljedeom tabelom.

Kodni broj poletno-
sletne staze
Najmanja visina znakova
Znak naredbe
Znak obavijesti
Znakovi izlaza sa
USS-e i slobodne
USS-e Drugi znakovi
1 ili 2 300 mm 300 mm 200 mm
3 ili 4 400 mm 400 mm 300 mm

Biljeka. U sluajevima kada se znak lokacije staze za voenje postavlja zajedno sa znakom
oznake poletno-sletne staze (vidi lan 124.ovog Pravilnika), veliina znakova (slova) mora
odgovarati veliini definisanoj za znakove naredbe.

2. Dimenzije strelica moraju biti sljedee:

Visina legende Potez
200 mm 32 mm
300 mm 48 mm
400 mm 64 mm

3.irina poteza za jedno slovo mora biti kako slijedi:

Visina legende Potez
200 mm 32 mm
300 mm 48 mm
400 mm 64 mm

4. Svjetlina znakova mora biti kako slijedi:
a) Kada se operacije zrakoplova odvijaju u uvjetima vizualnog dometa poletno-sletne
staze na udaljenosti manjoj od 800 m, prosjena svjetlina znakova mora iznositi
barem:

Crvena 30 cd/m
2

uta 150 cd/m
2

Bijela 300 cd/m
2



b) Kada se operacije odvijaju u skladu s odredbama lana 119. ovog Pravilnika
prosjena svjetlina znakova mora iznositi barem:



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
204
Crvena 10 cd/m
2

uta 50 cd/m
2

Bijela 100 cd/m
2



Biljeka. U uvjetima vizualnog dometa poletno-sletne staze na udaljenosti manjoj od 400 m,
dolazi do odreenog pogoranja u djelotvornosti znakova.

5. Omjer svjetline izmeu crvenih i bijelih elemenata obveznog znaka mora iznositi izmeu
1:5 i 1:10.
6. Prosjena svjetlina znaka rauna se na nain da se utvrde take mree, kako je prikazano na
slici A4.-1., te koriste vrijednosti svjetline proraunate u svim takama mree koje se nalaze
unutar pravougaonika koji predstavlja znak.
7. Prosjena vrijednost jednaka je aritmetikoj sredini vrijednosti svjetline mjerenoj u svim
razmatranim takama mree.

Biljeka. Smjernice za mjerenje prosjene svjetline znaka nalaze se u Priruniku za
projektovanje zrane luke (Dok. 9157), dijelu 4.

8. Omjer vrijednosti svjetline susjednih taaka mree ne smije biti vei od 1.5:1. Za podruja
na prednjoj strani znaka gdje su susjedne take mree meusobno udaljene 7.5 cm, omjer
vrijednosti svjetline susjednih taaka mree ne smije biti vei od 1.25:1. Omjer maksimalne i
najmanje vrijednosti svjetline na cijeloj povrini prednje strane znaka ne smije biti vei od
5:1.
9. Oblici znakova, tj. slova, brojki, strelica i simbola, moraju biti u skladu s onima
navedenima na slici A4.-2. irina znakova i razmak izmeu pojedinih znakova odreuje se na
nain prikazan u tabeli A4.-1.
10. Visina prednje strane znaka bit e sljedea:

Visina legende Visina prednje strane znaka
(min)
200 mm 400 mm
300 mm 600 mm
400 mm 800 mm

11. irina prednje strane znakova odreuje se pomou slike A4.-3. osim to, u sluajevima
kada se znak naredbe nalazi samo na jednoj strani staze za voenje, irina prednje strane mora
iznositi barem:
a) 1.94 m za kodni broj 3 ili 4; i
b) 1.46 m kodni broj 1 ili 2.

Biljeka. Dodatne smjernice za odreivanje irine prednje strane znaka nalaze se u
Priruniku za projektovanje aerodroma (Dok. 9157), dijelu 4.

12. Granice
a) Crni okomiti delineator izmeu susjednih znakova koji oznaavaju pravac mora biti
irok priblino 0.7 irine poteza.
b) uta granica na znaku za mjesto stoji sam trebala bi iznositi priblino 0.5 irine
poteza.
13. Boje znakova moraju biti u skladu s odgovarajuim vrijednostima u Dodatku 1.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
205




Biljeka 1. Prosjena svjetlina znaka rauna se tako da se utvrde take mree na prednjoj
strani znaka koja prikazuje tipine inskripcije i pozadinu odgovarajue boje (crvena za
znakove naredbe i uta za informativne znakove koji prikazuju pravac i oznaavaju odredita)
na sljedei nain:
a) Poevi od gornjeg lijevog ugla prednje strane znaka, odredite referentnu taku mree
udaljenu 7.5 cm od lijevog ivica i gornjeg ivica prednje strane znaka,
b) Stvorite mreu taaka meusobnog razmaka 15 cm vodoravno i okomito od referentne
take mree. Take mree unutar 7.5 cm od ivica prednje strane znaka bit e izuzete,
c) Kada se posljednja taka u redu/stupcu taaka mree nalazi izmeu 22.5 cm i 15 cm od
ivica prednje strane znaka (ali ne ukljuujui navedene udaljenosti), dodatna taka biti e
dodana na udaljenosti 7.5 cm od te take,
d) Kada taka mree pada na granicu znaka i pozadine, taka mree neznatno e biti
pomaknuta kako bi u potpunosti bila izvan znaka.

Biljeka 2. Mogue je da e biti potrebne dodatne take mree kako bi se osiguralo da svaki
znak ukljuuje barem pet podjednako razmaknutih taaka mree.

Biljeka 3. Kada jedna jedinica ukljuuje dvije vrste znakova, za svaku vrstu uspostavit e
se zasebna mrea.
Slika A4.-1. Take mree za proraun prosjene svjetline znaka




Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
206

Slika A4.-2. Oblici slova (characters)








Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
207

Slika A4-2 (nastav)








Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
208

Slika A4-2 (nastav)



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
209

Slika A4-2 (nastav)








Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
210


Znak za slobodnu poletno-sletnu stazu




Znak zabrane ulaza

Biljeka. Postojei
znakovi zabrane ulaza
koji ne udovoljavaju
ovim dimenzijama
moraju se zamijeniti
najkasnije do 1. januara
2012.



Taka, strelica i linija

Biljeka 1. irina
poteza strelice, promjer
take te irina i duina
linije moraju biti
razmjerni irinama
poteza znakova.

Biljeka 2. Dimenzije
strelice moraju ostati
konstantne za odreenu
veliinu znaka, bez
obzira na orijentaciju.

Slika A4-2


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
211

Slika A4.-3. Dimenzije znakova


Tabela A4.-1. irine slova i brojki, te razmak izmeu slova ili brojki

a) Slovo do slova broj koda
Prethodno
slovo
Sljedee slovo
B, D, E, F,
H, I, K, L,
M, N, P,
R, U
C, G, O,
Q, S, X, Z
A, J, T,
V, W, Y
Broj koda
A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
2
1
2
1
2
2
1
1
1
1
2
2
1
1
1
1
1
1
1
2
1
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
1
1
1
2
2
1
1
2
2
2
2
2
2
1
2
2
2
2
2
4
2
3
2
3
3
2
2
2
2
3
4
2
2
2
2
2
2
2
4
2
4
4
3
4
3






Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
212
b) Brojka do brojke broj koda
Prethodna
brojka
Sljedea brojka
1, 5
2, 3, 6,
8, 9, 0 4, 7
Broj koda
1
2
3
4
5
6
7
8
9
0

1
1
1
2
1
1
2
1
1
1

1
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
4
2
2
4
2
2
2

c) Razmak izmeu znakova
Broj koda
Visina slova (mm)
200 300 400
Razmak (mm)
1
2
3
4
48
38
25
13
71
57
38
19
96
76
50
26


d) irina slova
Slovo
Visina slova (mm)
200 300 400
irina (mm)
A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
T
U
V
W
X
Y
Z
170
137
137
137
124
124
137
137
32
127
140
124
157
137
143
137
143
137
137
124
137
152
178
137
171
137
255
205
205
205
186
186
205
205
48
190
210
186
236
205
214
205
214
205
205
186
205
229
267
205
257
205

340
274
274
274
248
248
274
274
64
254
280
248
314
274
286
274
286
274
274
248
274
304
356
274
342
274



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
213
e) irina brojke
Brojka
Visina brojke (mm)
200 300 400
irina (mm)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
0
50
137
137
149
137
137
137
137
137
143
74
205
205
224
205
205
205
205
205
214
98
274
274
298
274
274
274
274
274
286


UPUSTVA:

1. Kako biste utvrdili ispravan RAZMAK izmeu slova i brojki, pribavite brojeve koda iz
tabele a) ili b) i unesite tabelu c) za taj broj koda u eljenu visinu slova ili brojke.
2. Razmak izmeu rijei ili skupina znakova koji ine kraticu ili simbol treba iznositi od 0.5
do 0.75 visine koritenih znamenki osim to, kada se strelica nalazi uz jednu znamenku poput
A , razmak se moe smanjiti na ne manje od jedne etvrtine visine znamenke, kako bi se
osigurala dobra vizualna ravnotea.
3. Kada brojka slijedi slovo ili obratno, koristite kod 1.
4. Kada spojnica, taka ili dijagonalna linija slijedi znamenku ili obratno, koristite kod 1.




























Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
214
Dodatak 5.

ZAHTJEVI U POGLEDU KVALITETE AERONAUTIKIH PODATAKA

Tabela A5.-1. Geografska irina i duina


Geografska irina i duina
Tanost
Vrsta podatka
Cjelovitost
Klasifikacija
Referentna taka aerodroma 30 m
izmjereno/proraunato
1 10
-3

rutinska
Navigacijska pomagala koja se nalaze na
aerodromu
3 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
Prepreke u podruju 3 0.5 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
Prepreke u podruju 2 (dio unutar granice
aerodroma)
5 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
Pragovi poletno-sletne staze 1 m
izmjereno
1 10
-8

kritina
Kraj poletno-sletne staze (taka poravnanja staze
leta)
1 m
izmjereno
1 10
-8

kritina
Take sredinje linije poletno-sletne staze 1 m
izmjereno
1 10
-8

kritina
Poloaj ekanja na poletno-sletnoj stazi 0.5 m
izmjereno
1 10
-8

kritina
Take sredinje linije staze za voenje /linije za
navoenje na poziciju za parkiranja
0.5 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
Linija oznake ukrtanja staze za voenje 0.5 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
Linija za navoenje izlaza 0.5 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
Granice stajanke (poligon) 1 m
izmjereno
1 10
-3

rutinska
Postrojenje za odmrzavanje/protiv zamrzavanja
(poligon)
1 m
izmjereno
1 10
-3

rutinska
Take stajanja zrakoplova/INS kontrolne take
Staze za voenje
0.5 m
izmjereno
1 10
-3

rutinska

Biljeka 1. Vidi prilog 15, dodatak 8, za grafike prikaze povrina za prikupljanje podataka
o preprekama i kriterije koji se koriste za identifikaciju prepreka u definisanim podrujima.

Biljeka 2. Provedba priloga 15, odredbe 10.6.1.2., o raspoloivosti, od 18. studenog 2010.,
podataka o preprekama prema specifikacijama za podruje 2 i podruje 3 bila bi olakana
odgovarajuim planiranjem unaprijed prikupljanja i obrade takvih podataka.









Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
215
Tabela A5.-2. Elevacija/nadmorska visina/visina


Elevacija/nadmorska visina/visina
Tanost
Vrsta podatka
Cjelovitost
Klasifikacija
Elevacija aerodroma 0.5 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
WGS-84 geoidna undulacija na poloaju elevacije
aerodroma
0.5 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
Prag poletno-sletne staze, instrumentalna
neprecizna prilaenja
0.5 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
WGS-84 geoidna undulacija na pragu poletno-
sletne staze, instrumentalna neprecizna prilaenja
0.5 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
Prag poletno-sletne staze, instrumentalna precizna
prilaenja
0.25 m
izmjereno
1 10
-8

kritina
WGS-84 geoidna undulacija na pragu poletno-
sletne staze, instrumentalna precizna prilaenja
0.25 m
izmjereno
1 10
-8

kritina
Take sredinje linije poletno-sletne staze 0.25 m
izmjereno
1 10
-8

kritina
Take sredinje linije staze za voenje /linije za
navoenje na poziciju parkiranja
1 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
Prepreke u podruju 2 (dio unutar granice
aerodroma)
3 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
Prepreke u podruju 3 0.5 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
Oprema za mjerenje udaljenosti/preciznosti
(DME/P)
3 m
izmjereno

1 10
-5

kljuna



Biljeka 1. Vidi prilog 15, dodatak 8, za grafike prikaze povrina za prikupljanje podataka
o preprekama i kriterije koji se koriste za identifikaciju prepreka u definisanim podrujima.

Biljeka 2. Provedba priloga 15, odredbe 10.6.1.2., o raspoloivosti, od 18. studenog 2010.,
podataka o preprekama prema specifikacijama za podruje 2 i podruje 3, bila bi olakana
odgovarajuim planiranjem unaprijed prikupljanja i obrade takvih podataka.

Tabela A5.-3. Deklinacija i magnetska varijacija


Deklinacija/varijacija
Tanost
Vrsta podatka
Cjelovitost
Klasifikacija
Magnetska varijacija aerodroma 1 stepen
izmjerena
1 10
-5

kljuna
Antena ILS odailjaa pravca slijetanja magnetska
varijacija
1 stepen
izmjereno
1 10
-5

kljuna
Antena MLS azimuta magnetska varijacija 1 stepen
izmjereno
1 10
-5

kljuna






Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
216
Tabela A5.-4. Navigacijski pravac


Navigacijski pravac
Tanost
Vrsta podatka
Cjelovitost
Klasifikacija
Poravnanje ILS odailjaa pravca slijetanja 1/100 stepen
izmjerena
1 10
-5

kljuna
Poravnanje MLS nultog azimuta 1/100 stepen
izmjereno
1 10
-5

kljuna
Navigacijski pravac poletno-sletne staze (stvarni) 1/100 stepen
izmjereno
1 10
-3

kljuna

Tabela A5.-5. Duina/udaljenost/dimenzija


Duina/udaljenost/dimenzija
Tanost
Vrsta podatka
Cjelovitost
Klasifikacija
Duina poletno-sletne staze 1 m
izmjerena
1 10
-8

kritina
irina poletno-sletne staze 1 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
Udaljenost pomaknutog praga 1 m
izmjereno
1 10
-3

rutinska
Duina i irina produetka za zaustavljanje (stopway) 1 m
izmjereno
1 10
-8

kritina
Duina i irina oienog prostora 1 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
Raspoloiva duina staze za slijetanje 1 m
izmjereno
1 10
-8

kritina
Raspoloiva duina staze za zalet 1 m
izmjereno
1 10
-8

kritina
Raspoloiva duina poletno-sletne staze za polijetanje 0.5 m
izmjereno
1 10
-8

kritina
Raspoloiva duina za ubrzanje i zaustavljanje 1 m
izmjereno
1 10
-8

kritina
irina ramena poletno-sletne staze 1 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
irina staze za voenje 1 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
irina ramena staze za voenje 1 m
izmjereno
1 10
-5

kljuna
Antena ILS odailja pravca slijetanja-kraj poletno-
sletne staze, udaljenost
3 m
proraunato
1 10
-3

rutinska
Antena ILS klizne ravnine-prag, udaljenost du
sredinje linije
3 m
proraunato
1 10
-3

rutinska








Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
217



Duina/udaljenost/dimenzija
Tanost
Vrsta podatka
Cjelovitost
Klasifikacija
ILS oznaiva-udaljenost praga 3 m
proraunato
1 10
-5

kljuna
Antena ILS DME-prag, udaljenost du sredinje linije 3 m
proraunato
1 10
-5

kljuna
Antena MLS azimuta-kraj poletno-sletne staze,
udaljenost
3 m
proraunato
1 10
-3

rutinska
Antena MLS elevacije-prag, udaljenost du sredinje
linije
3 m
proraunato
1 10
-3

rutinska
Antena MLS DME/P-prag, udaljenost du sredinje
linije
3 m
proraunato
1 10
-5

kljuna






































Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
218
Dodatak 6.

LOKACIJA SVJETALA NA PREPREKAMA




Biljeka. Jedinini izvori svjetlavisokog intenziteta na preprekama preporueni su na
strukturama visine vee od 150 m iznad nivoa zemlje. Ako se koriste jedinini izvori svjetla
srednjeg intenziteta, potrebne su takoer oznake.

Slika A6.-1. Sistem bijelih treptajuih svjetala srednjeg intenziteta, tipa A, na preprekama




Biljeka. Samo za koritenje nou.

Slika A6.-2. Sistem crvenih treptajuih svjetala srednjeg intenziteta, tipa B, na preprekama


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
219



Biljeka. Samo za koritenje nou.

Slika A6.-3. Sistem jedininih izvora svjetla koji odailju svjetlost bez prekida, srednjeg
intenziteta, crvene boje, tipa C, na preprekama




Biljeka. Svjetla visokog intenziteta na preprekama preporuena su na strukturama visine
vee od 150 m iznad nivoa zemlje. Ako se koriste svjetla srednjeg intenziteta, potrebne su
takoer oznake.

Slika A6.-4. Dualni sistem rasvjete prepreka srednjeg intenziteta, tipa A/tipa B





Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
220



Biljeka. Svjetla visokog intenziteta na preprekama preporuena su na strukturama visine
vee od 150 m iznad nivoa zemlje. Ako se koriste svjetla srednjeg intenziteta, potrebne su
takoer oznake.

Slika A6.-5. Dualni sistem svjetala srednjeg intenziteta, tipa A/tipa C, na preprekama





Slika A6.-6. Sistem bijelih treptajuih svjetala visokog intenziteta, tipa A, na prepreci



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
221



Slika A6.-7. Dualni sistem rasvjete prepreka visokog/srednjeg intenziteta, tipa A/tipa B




Slika A6.-8. Dualni sistem rasvjete prepreka visokog/srednjeg intenziteta, tipa A/tipa C




Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
222
Dodatak 7

AERONAUTIKA STUDIJA

SVRHA
Aeronautika studija se izrauje u cilju:
a) dokazivanja da su ve izgraeni ili planirani (novi) objekti na aerodromu i u njegovoj
neposrednoj okolini, te prepreke u prostoru, u skladu sa vaeim zakonskim
propisima, ili
b) utvrivanja da li, u kojem stepenu i na koji nain, odgovarajue odstupanje od vaeih
zakonskih propisa utjee na sigurnost operacija zrakoplova, te ako utjee
c) definisanja moguih alternativnih mjera i postupaka u cilju osiguranja maksimalne
sigurnosti operacija zrakoplova, kao i
d) detaljne procjene uinkovitosti svake od predloenih mjera i postupaka, usmjerenihi
na manjivanje utjecaja na sigurnost, uzrokovanog odgovarajuim odstupanjem.

PRIMJENJIVOST
Aeronautika studija se izrauje uvijek kada:
a) se planira izgradnja novog, ili nadogradnja, ili rekonstrukciji postojeeg objekta na
aerodromu i u njegovoj blizini, te kada
b) zbog odreenih objektivnih injenica, nije mogue potovati vaee zakonske
propise, a u cilju dobivanja od Direkcije sljedeih
dokumenata:
1. Odobrenja za upotrebu aerodroma,
2. Svjedodbe aerodroma,
3. osebnog odobrenja za projektovanje, gradnju ili oznaavanje aerodroma i drugih
objekata koji mogu utjecati na sigurnost zrakoplova,
4. Prethodne suglasnosti za izgradnju i postavljanje zrakoplovnih prepreka izvan
podruja aerodroma koje prelaze propisanu visinu,
5. Suglasnosti na predloene korektivne mjere u cilju otklanjanja nesukladnosti
utvrenih tokom redovnih i izvanrednih nadzora operatora aerodroma.

DEFINICIJA
Aeronautika studija jest pisani dokument u kojem se na osnovu vaeih zakonskih propisa, te
znanstvenih i strunih prirunika, primjenom jedne ili vie odgovarajuih znanstvenih metoda
od strane ovlatenog inenjera tehnologije zranog prometa i transporta utvruje:
a) da li, u kojem stepenu i na koji nain, odgovarajue odstupanje od vaeih zakonskih
propisa utjee na sigurnost operacija zrakoplova, te ako utjee
b) mogue alternativne mjere i postupke u cilju osiguranja maksimalne sigurnosti
operacija zrakoplova, kao i
c) stepen uinkovitosti svake od predloenih mjera i postupaka, usmjerenih na
umanjivanje utjecaja na sigurnost, uzrokovanog analiziranim odstupanjem od vaeih
propisa.

ODOBRENJE ZA ODSTUPANJE OD VAEIH ZAKONSKIH PROPISA
Odobrenje za odstupanje od vaeih propisa donosi Direkcija za civilno zrakoplovstvo na
osnovuizraene aeronautike studije, potpisane od ovlatenog inenjera tehnologije zranog
prometa i transporta, u sluaju kada je predloenim alternativnim mjerama i/ili postupcima
osigurana najvea sigurnost operacija zrakoplova. Odobrenje za odstupanje od vaeih
propisa Direkcija moe izdati:


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
223
a) za odreeno vremensko razdoblje, s ogranienim rokom trajanja, ili
b) trajno.

OBJAVLJIVANJE ODSTUPANJA OD VAEIH PROPISA
Na osnovu izdanog odobrenja kojim operatoru aerodroma Direkcija doputa odstupanje od
vaeih zakonskih propisa, operator aerodroma je obavezan u Zborniku zrakoplovnih
informacija AIP objaviti Savjet za pojaani oprez koji sadri:
a) saeti opis odstupanja od propisa za koje je izdano odobrenje,
b) vremenski rok u kojem je odstupanje od zakonskih propisa odobreno,
c) mjere i postupke, kojih je primjena obvezna u cilju otklanjanja posljedica, koje po
sigurnost operacija zrakoplova moe imati odobreno odstupanje,
d) sve eventualne opasnosti po sigurnost operacija zrakoplova, a koje mogu nastati
primjenom odobrenih alternativnih mjera i postupaka, odobrenih u cilju otklanjanja
opasnosti uzrokovane odobrenim odstupanjem od vaeih zakonskih propisa.






































Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
224
Prilog A

BILJEKE KAO
DOPUNA PRAVILNIKU O AERODROMIMA

1. Broj, poloaj i orijentacija poletno-sletnih staza

Poloaj i orijentacija poletno-sletnih staza

1.1. Potrebno je uzeti u obzir mnogo faktora prilikom utvrenja poloaja i orijentacije
poletno-sletnih staza. Ne pokuavajui pruiti konaan popis tih faktora ili analizu njihovih
uinaka, ini se korisnim navesti one faktore koji se najee trebaju razmotriti. Ti se faktori
mogu razvrstati u etiri kategorije:
1.1.1. Vrsta operacije. Osobito je potrebno voditi rauna o tome hoe li se aerodrom koristiti u
svim meteorolokim uvjetima ili samo u vizualnim meteorolokim uvjetima te da li je
namijenjen koritenju danju i nou ili samo danju.
1.1.2. Klimatoloki uvjeti. Potrebno je provesti studiju distribucije vjetra kako bi se utvrdio
faktor iskoristivosti. U tom pogledu, potrebno je voditi rauna o sljedeem:
a) statistiki podaci o vjetru koji se koriste za proraun faktora iskoristivosti obino su
dostupni u rasponima brzine i pravaca, a tanost dobivenih rezultata u velikoj mjeri
ovisi o pretpostavljenoj distribuciji opaanja unutar tih raspona. U nedostatku bilo
kakvih sigurnih informacija o tonoj distribuciji, uobiajeno je pretpostaviti
ujednaenu distribuciju budui da, u odnosu na najpovoljnije orijentacije uzlazno-
sletnih staza, to obino ima za posljedicu blago konzervativni faktor iskoristivosti.
b) maksimalne srednje komponente bonog vjetra dane u dijelu 3. ovog Pravilnika,
odnose se na normalne okolnosti. Postoje odreeni imbenici koji mogu nalagati da se
na odreenom aerodromu u obzir uzme smanjenje tih najveih vrijednosti. Oni
ukljuuju:
1) velike varijacije koje mogu postojati meu razliitim tipovima zrakoplova
(ukljuujui budue tipove) unutar svake od triju skupina navedenih u dijelu 3., s
obzirom na karakteristike rukovanja i maksimalne dozvoljene komponente
bonog vjetra,
2) prevalencija i prirodu naleta vjetra,
3) prevalencija i prirodu turbulencija,
4) raspoloivost druge poletno-sletne staze,
5) irina poletno-sletnih staza,
6) povrinski uslovipoletno-sletne staze voda, snijeg i led na poletno-sletnoj stazi
bitno smanjuju najveu dozvoljenu komponentu bonog vjetra, i
7) jaina vjetra povezana s ograniavajuom komponentom bonog vjetra.
Potrebno je takoer provesti studiju o pojavi slabe vidljivosti i/ili niske podnice. Potrebno je
voditi rauna o njihovoj uestalosti kao i o prateem pravcu i brzini vjetra.
1.1.3. Topografija lokacije aerodroma, pristupi aerodromu i njegova okolica, osobito:
a) usklaenost s povrinama ogranienja prepreka;
b) sadanje i budue koritenje zemljita. Orijentacija i raspored moraju se odabrati na
nain da se u to je mogue veoj mjeri zatite osobito osjetljiva podruja, kao to su
stambene zone i podruja kola i bolnica, od neugodnosti nastalih uslijed buke
zrakoplova. Podrobne informacije o toj temi nalaze se u Priruniku za planiranje
aerodroma (ICAO Doc. 9184.), dijelu 2., te u Pravilnicima za uravnoteen pristup
upravljanju bukom zrakoplova (ICAO DoC. 9829.),
c) sadanje i budue duine poletno-sletnih staza koje e biti osigurane,


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
225
d) trokovi gradnje, i
e) mogunost ugraivanja odgovarajuih nevizualnih i vizualnih pomagala za prilaenje
radi slijetanja.
1.1.4. Zrani promet u blizini aerodroma, osobito:
a) blizina drugih aerodroma ili ATS ruta,
b) gustoa prometa, i
c) kontrola zranog prometa i postupci neuspjelog prilaenja.

Broj poletno-sletnih staza u svakom pravcu

1.2. Broj potrebnih poletno-sletnih staza u svakom pravcu ovisi o broju operacija
polijetanja/slijetanja zrakoplova koje je potrebno osigurati.

2. Predpolja i produeci poletno-sletne staze za zaustavljanje

2.1. Odluka o osiguranju produetka za zaustavljanje i/ili predpolja kao alternativi produenoj
poletno-sletnoj stazi ovisi o fizikim karakteristikama podruja u produetku kraja poletno-
sletne staze i o zahtjevima vezanima uz operativne performanse buduih zrakoplova. Duine
poletno-sletnih staza, produetaka za zaustavljanje i predpolja koja je potrebno osigurati
odreuju se na osnovu performansi polijetanja zrakoplova, no treba provjeriti i duinu
poletno-sletne staze za slijetanje koja je potrebna zrakoplovima koji koriste poletno-sletnu
stazu kako bi se osigurala odgovarajua duina poletno-sletne staze namijenjena slijetanju.
Meutim, duina predpolja ne smije biti vea od pola duine staze za zalet.

2.2. Operativna ogranienja performansi zrakoplova uvjetuju duinu dostatnu da osigura da se
zrakoplov, jednom kada zapone polijetanje, moe sigurno zaustaviti ili sigurno dovriti
polijetanje. U svrhu rasprave, pretpostavlja se da su duine poletno-sletnih staza, produetaka
za zaustavljanje i predpolja na aerodromu upravo dostatne za zrakoplov koji treba najvee
duine za polijetanje i duine poletno-sletne staze za prekinuto polijetanje, vodei pritom
rauna o njegovoj poletnoj masi, karakteristikama poletno-sletne staze i atmosferskim
uvjetima u okolini. U tim okolnostima, za svako polijetanje postoji brzina nazvana brzinom
na kojoj se donosi odluka; ako motor zataji na brzinama niima od navedene, od polijetanja se
mora odustati, a ako zataji na brzinama veima od nje, polijetanje se mora dovriti. Kad bi
motor zatajio prije postizanja brzine na kojoj se donosi odluka, zbog nedostatne brzine i
smanjene raspoloive snage, potrebne duine staze za zalet i poletno-sletne staze za
polijetanje trebale bi biti vrlo velike. Kad bi se smjesta poduzele odgovarajue radnje, ne bi
bilo teko zaustaviti se na preostaloj raspoloivoj duini poletno-sletne staze za prekinuto
polijetanje. U navedenim okolnostima ispravno bi bilo odustati od polijetanja.

2.3. S druge strane, ako motor zataji nakon to se postigla brzina na kojoj se donosi odluka,
zrakoplov e imati na raspolaganju dostatnu brzinu i snagu da na siguran nain dovri
polijetanje na preostaloj raspoloivoj duini poletno-sletne staze za polijetanje. Meutim,
zbog velike brzine, bilo bi teko zaustaviti zrakoplov na preostaloj raspoloivoj duini
poletno-sletne staze za prekinuto polijetanje.

2.4. Brzina na kojoj se donosi odluka nije utvrena za svaki zrakoplov, nego je pilot moe
odabrati unutar odreenih granica kako bi odgovarala raspoloivoj duini poletno-sletne staze
za prekinuto polijetanje i raspoloivoj duini poletno-sletne staze za polijetanje, poletnoj masi
zrakoplova, karakteristikama poletno-sletne staze i atmosferskim uvjetima na aerodromu.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
226
Uobiajeno je odabrati to veu brzinu na kojoj se donosi odluka, kako se raspoloiva
duinapoletno-sletne staze za prekinuto polijetanje poveava.

2.5. Kako bi se udovoljilo karakteristikama odreenog zrakoplova, mogue je postii razne
kombinacije potrebnih duina poletno-sletnih staza za prekinuto polijetanje i potrebnih
raspoloivih duinapoletno-sletnih staza za polijetanje, vodei pritom rauna o poletnoj masi
zrakoplova, karakteristikama poletno-sletne staze i atmosferskim uvjetima. Svaka
kombinacija zahtijeva tono odreenu duinu staze za zalet.

2.6. Najuobiajeniji sluaj jest onaj kada je brzina na kojoj se donosi odluka takva da je
potrebna duina poletno-sletne staze za polijetanje jednaka potrebnoj duini poletno-sletne
staze za prekinuto polijetanje; ta je vrijednost poznata kao uravnoteena duina polja. Kada ne
postoji produetak za zaustavljanje i predpolje, obje te udaljenosti jednake su duini poletno-
sletne staze. Meutim, ako na trenutak zanemarimo duinu poletno-sletne staze za slijetanje,
poletno-sletna staza nije bitna za cijelu uravnoteenu duinu polja budui da je potrebna
duinastaze za zalet, priroduno, manja od uravnoteene duine polja. Mogue je, dakle,
osigurati uravnoteenu duinu polja tako da se poletno-sletna staza nadomjesti jednakom
duinom produetka za zaustavljanje i predpolja, umjesto da je u cijelosti sainjava poletno-
sletna staza. Ako se poletno-sletna staza koristi za polijetanje u oba pravaca, na oba kraja
poletno-sletne staze mora se osigurati jednaka duina produetka za zaustavljanje i predpolja.
Stoga se uteda u duini poletno-sletne staze postie na tetu vee ukupne duine.

2.7. U sluaju da ekonomska razmatranja onemoguuju osiguranje produetka za
zaustavljanje te da je uslijed toga mogue osigurati samo poletno-sletnu stazu i predpolje,
duina poletno-sletne staze (ne uzimajui u obzir zahtjeve u pogledu slijetanja) mora biti
jednaka potrebnoj duini poletno-sletne staze za prekinuto polijetanje ili potrebnoj duini
staze za zalet, ovisno o tome koja je vea. Raspoloiva duinapoletno-sletne staze za
polijetanje bit e jednaka zbroju duine poletno-sletne staze i duine predpolja.

2.8. Najmanja duina poletno-sletne staze i najvea duina produetka za zaustavljanje ili
predpolja koje je potrebno osigurati mogu se proraunati na sljedei nain, pomou podataka
u priruniku za let zrakoplova koji se smatra kritinim iz aspekta zahtjeva glede duine
poletno-sletne staze:
a) ako je produetak za zaustavljanje mogu u ekonomskom smislu, duine koje je
potrebno osigurati jednake su onima za uravnoteenu duinu polja. Duina poletno-
sletne staze jednaka je potrebnoj duini staze za zalet ili potrebnoj duini poletno-
sletne staze za slijetanje, ovisno o tome koja je vea. Ako je potrebna duina poletno-
sletne staze za prekinuto polijetanje vea od na taj nain utvrene duine poletno-
sletne staze, viak se moe smatrati produetkom za zaustavljanje, obino na oba
kraja poletno-sletne staze. Osim toga, potrebno je osigurati i predpolje jednake duine
kao i produetak za zaustavljanje,
b) ako se produetak za zaustavljanje nee osigurati, duina poletno-sletne staze
jednaka je potrebnoj duini poletno-sletne staze za slijetanje, ili ako je potonja vea,
potrebnoj duini poletno-sletne staze za prekinuto polijetanje, to odgovara najnioj
praktinoj vrijednosti brzine na kojoj se donosi odluka. Onaj dio potrebne poletno-
sletne staze za polijetanje koji prekorauje duinu poletno-sletne staze moe se
dodijeliti predpolju, obino na oba kraja poletno-sletne staze.
2.9. Osim prethodno navedenog razmatranja, pojam predpolja moe se u odreenim
okolnostima primijeniti na situaciju u kojoj duinapoletno-sletne staze za polijetanje koja je
potrebna svim motorima u pogonu prekorauje duinu potrebnu u sluaju zatajenja motora.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
227
2.10. Ekonominost produetka za zaustavljanje moe se u potpunosti izgubiti ako se, nakon
svake upotrebe, produetak mora preklasificirati i skratiti. Stoga ga je potrebno oblikovati
tako da moe izdrati barem odreen broj utovara zrakoplova kojemu je produetak za
polijetanje namijenjen, a da pritom ne prouzroi strukturalnu tetu zrakoplovu.

3. Proraun prijavljenih duina

3.1. Prijavljene udaljenosti koje je potrebno proraunati za svaki pravac poletno-sletne staze
obuhvaaju: raspoloiva duinastaze za zalet (TORA), raspoloiva duina poletno-sletne staze
za polijetanje (TODA), raspoloiva poletno-sletna staza za prekinuto polijetanje (ASDA) i
raspoloiva duina poletno-sletne staze za slijetanje (LDA).
3.2. Kada poletno-sletna staza nema produetak za zaustavljanje ili predpolje, a prag se nalazi
na samom kraju poletno-sletne staze, etiri prijavljene duine obino moraju biti jednake
duini poletno-sletne staze, kako je prikazano na slici A-1. (A).
3.3. Kada poletno-sletna staza ima predpolje (CWY), tada TODA ukljuuje duinu predpolja,
kako je prikazano na slici A-1. (B).
3.4. Kada poletno-sletna staza ima produetak za zaustavljanje (SWY), tada ASDA ukljuuje
duinu produetka za zaustavljanje, kako je prikazano na slici A-1. (C).
3.5. Kada poletno-sletna staza ima pomaknut prag, tada e LDA biti smanjena za duinu za
koju je pomaknut prag, kako je prikazano na slici A-1. (D). Pomaknuti prag utjee jedino na
LDA za prilaenja tom pragu; sve prijavljene duine za operacije u recipronom pravcu ostaju
nepromijenjene.
3.6. Slike A-1. (B) do A-1. (D) prikazuju poletno-sletnu stazu s predpoljem ili produetkom
za zaustavljanje ili pomaknutim pragom. im postoje barem dvije navedene karakteristike,
tada e barem dvije prijavljene duine biti modificirane ali modifikacija e slijediti isto
prikazano naelo. Primjer situacije u kojoj postoje sve te karakteristike prikazan je na slici A-
1. (E).
3.7. Predloeni format za pruanje informacija o prijavljenim duinama dan je na slici A-1.
(F). Ako se pravac poletno-sletne staze ne moe koristiti za polijetanje ili slijetanje, ili za
polijetanje i slijetanje, zato to je operativno zabranjen, tada je to potrebno prijaviti i navesti
rijei nije upotrebljivo ili kraticu NU.

4. Nagibi na poletno-sletnoj stazi

4.1. Udaljenost izmeu promjena nagiba

Sljedei primjer prikazuje kako se udaljenost izmeu promjena nagiba utvruje
(vidi sliku A-2.):

D za poletno-sletnu stazu gdje je broj koda 3 treba iznositi barem:

15 000 (|x y| + |y z|) m
gdje je |x y| apsolutna numerika vrijednost x y
gdje je |y z| apsolutna numerika vrijednost y z

Ako pretpostavimo x = +0.01
y = 0.005
z = +0.005
tada |x y| = 0.015
|y z| = 0.01


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
228

Kako bi se udovoljilo specifikacijama, D treba iznositi barem:

15 000 (0.015 + 0.01) m,
to jest, 15 000 0.025 = 375 m


4.2. Razmatranje longitudinalnih i transverzalnih nagiba

Kada se planira poletno-sletna staza koja e kombinirati ekstremne vrijednosti nagiba i
promjene u nagibu dozvoljene na osnovudijela 3. ovog Pravilnika potrebno je provesti
aeronautiku studiju kako bi se osiguralo da rezultirajui profil povrine ne ometa operacije
zrakoplova.



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
229
Slika A-1. Prikaz prijavljenih duina


Slika A-2. Profil na sredinjoj liniji poletno-sletne staze

4.3. Operativno podruje radio visinomjera
Kako bi se udovoljilo potrebama zrakoplova koji automatski prilaze i automatski slijeu (bez
obzira na vremenske prilike), poeljno je izbjegavati promjene nagiba ili svesti ih na
minimum, na pravougaonom podruju dugom barem 300 m ispred praga poletno-sletne staze
s ugraenim radarom za precizno prilaenje. Podruje mora biti simetrino oko produene
sredinje linije, irine 120 m. Kada to opravdavaju posebne okolnosti, irina se moe smanjiti
na minimalno 60 m ako aeronautika studija pokae da takvo smanjenje ne bi utjecalo na
sigurnost operacija zrakoplova. To je poeljno stoga to su ti zrakoplovi opremljeni radio
visinomjerom za konano navoenje po visini (leta) i poravnanja prije slijetanja. Kad je
zrakoplov iznad terena netom prije praga, radio visinomjer zapoet e pruati informacije
automatskom pilotu za automatsko poravnanje prije slijetanja. Kada se promjene nagiba ne
mogu izbjei, stopa promjene izmeu dva uzastopna nagiba ne smije prijei 2% na svakih 30
m.

5. Glatkoa povrine poletno-sletne staze

5.1. Prilikom usvajanja doputenih odstupanja za nepravilnosti povrine poletno-sletne staze,
mogue je postii sljedei standard izgradnje za kratke duine od 3 m, koji je u skladu s
dobrom inenjerskom praksom:
Osim preko krune zaobljenosti sredine ili preko odvodnih kanala, zavrna povrina habajueg
sloja mora biti takve pravilnosti da, kada se testira pomou trometarskog okomitog ugla
poloenog na bilo kojem mjestu, u bilo kojem pravcu, na povrini, nema otklona veeg od 3
mm izmeu dna okomitog ugla i povrine kolnika na bilo kojem mjestu du okomitog ugla.
5.2. Takoer je potrebno primijeniti mjere opreza prilikom ugraivanja svjetala za poletno-
sletne staze ili reetaka na odvodnim kanalima u povrine poletno-sletnih staza, kako bi se
osiguralo odravanje odgovarajue glatkoe povrine.
5.3. Operacije zrakoplova i diferencijalna sputanja povrinskih temelja u konanici e
dovesti do poveanja povrinskih nepravilnosti. Mali otkloni u gore navedenim doputenim
odstepenima nee ozbiljno omesti operacije zrakoplova. Openito, izolirane nepravilnosti reda
veliine 2.5 cm do 3 cm du duine od 45 m mogu se tolerirati. Iako najvei dozvoljeni
otkloni variraju ovisno o tipu i brzini zrakoplova, granice prihvatljivih povrinskih
nepravilnosti mogu se procijeniti u razumnoj mjeri. Sljedea tablica opisuje maksimalne i
privremeno prihvatljive granice. U sluaju prekoraenja najveih granica, moraju se poduzeti
korektivne mjere im je to razumno mogue kako bi se poboljala kvaliteta vonje. U sluaju
prekoraenja privremeno prihvatljivih granica, na dijelovima poletno-sletne staze na kojima


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
230
se pojavila takva hrapavost moraju se smjesta poduzeti korektivne mjere ako se s operacijama
zrakoplova eli nastaviti.

Povrinska nepravilnost
Najmanja prihvatljiva duinanepravilnosti (m)
3 6 9 12 15 20 30 45 60
Najvea visina (ili dubina)
povrinske nepravilnosti (cm) 3 3.5 4 5 5.5 6 6.5 8 10
Visina (ili dubina) privremeno
prihvatljive povrinske
nepravilnosti (cm) 3.5 5.5 6.5 7.5 8 9 11 13 15

U ovom je tekstu povrinska nepravilnost definisana kao otkloni izoliranih povrinskih
uzdignua koja ne lee du jednolinog nagiba kroz bilo koji odsjeak poletno-sletne staze. U
svrhu ovih razmatranja, odsjeak poletno-sletne staze u ovome je tekstu definisan kao
segment poletno-sletne staze du ije cijele duine prevladava openito nagib uzbrdo, nizbrdo
ili ravan teren. Duinatog odsjeka obino je izmeu 30 i 60 m, a moe biti i vea, ovisno o
longitudinalnom profilu i stanju kolnika.
5.4. Slika A-3. prikazuje usporedbu kriterija povrinske hrapavosti s onima koje je razvila
Savezna Zrakoplovna Uprava Sjedinjenih Amerikih Drava.
5.5. Deformacija poletno-sletne staze s vremenom takoer moe poveati vjerovatnost
stvaranja lokvi vode. Lokve dubine tek 3 mm mogu, osobito ako se nalaze na mjestima na
kojima bi na njih vjerojatno mogli naii velikom brzinom zrakoplovi koji slijeu, mogu
dovesti do pojave vodenog klina ispod gume (aquaplaning), odranju kojega na mokroj
poletno-sletnoj stazi potom moe pogodovati mnogo tanji sloj vode. Bolje smjernice glede
signifikantne duine i dubine lokvi u odnosu na vodeni klin ispod gume predmet su daljnjeg
istraivanja. Priroduno, osobito je nuno sprijeiti nastanak lokvi kad god postoji mogunost
stvaranja poledice.

6. Odreivanje i izraavanje svojstava trenja asfaltiranih povrina prekrivenih snijegom i
ledom
6.1. Postoji operativna potreba za pouzdanim i usklaenim informacijama o svojstvima trenja
poletno-sletnih povrina prekrivenih ledom i snijegom. Toni i pouzdani pokazatelji svojstava
trenja povrina mogu se dobiti pomou ureaja za mjerenje trenja; meutim, potrebno je
dodatno iskustvo kako bi se utvrdila korelacija izmeu rezultata dobivenih pomou takvih
ureaja i performansa zrakoplova, zbog mnogih varijabli koje se moraju uzeti u obzir, kao na
primjer: masa zrakoplova, brzina, koni mehanizam, svojstva guma i stajnog trapa.
6.2. Koeficijent trenja mora se mjeriti ako je poletno-sletna staza posve ili djelomino
prekrivena snijegom ili ledom te iznova mjeriti kako se uslovimijenjaju. Mjerenja trenja i/ili
procjene uinaka koenja na povrinama koje nisu poletno-sletne staze moraju se izvriti kada
se na takvim povrinama moe oekivati nezadovoljavajue stanje u pogledu trenja.
6.3. Mjerenje koeficijenta trenja prua najbolju osnovu za utvrenje stanja povrinskog trenja.
Vrijednost povrinskog trenja mora biti jednaka najveoj vrijednosti koja se javlja kada kota
proklizuje ali se jo uvijek kotrlja. Razni ureaji mogu se koristiti za mjerenje trenja. Budui
da postoji operativna potreba za ujednaenou u metodi procjene stanja poletno-sletne staze
u pogledu trenja i izvjeivanja o njemu, prednost bi se trebala dati mjerenjima pomou
opreme koja omoguuje kontinuirano mjerenje maksimalnog trenja du cijele poletno-sletne
staze. Mjerne tehnike i informacije o ogranienjima raznih ureaja za mjerenje trenja i


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
231
mjerama predostronosti koje se moraju poduzeti dane su u Priruniku o slubama na
aerodromu (ICAO Doc. 9137), dijelu 2.

6.4. Tablica temeljena na rezultatima ispitivanja provedenih na odabranim povrinama
prekrivenima ledom ili snijegom, koja prikazuje korelaciju izmeu odreenih ureaja za
mjerenje trenja na povrinama prekrivenima ledom ili snijegom, predoena je u Priruniku o
slubama na aerodromu (ICAO Doc. 9137), dijelu 2.

Slika A-3. Usporedba kriterija hrapavosti

Biljeka. Ovi kriteriji odnose se na hrapavost uslijed pojedinog dogaaja, ne harmonine
uinke duge valne duine ili uinke povrinskih valovitih gibanja koja se ponavljaju.

6.5. Svojstva trenja poletno-sletne staze moraju se iskazati kao informacije o uinku
koenja u smislu izmjerenog koeficijenta trenja ili procijenjenog uinka koenja.
Specifine numerike vrijednosti nuno su povezane s oblijem i konstrukcijom svakog
pojedinog ureaja za mjerenje trenja kao i s povrinom koja se mjeri i koritenom brzinom.
6.6. Nie prikazana tablica s pripadajuim opisnim terminima izraena je na osnovupodataka
o trenju prikupljenih samo u uvjetima skrutnutog snijega i leda te se stoga ne smiju smatrati
apsolutnim vrijednostima koje su primjenjive u svim prilikama. Ako je povrina pod
utjecajem snijega ili leda, a uinak koenja se ocijeni dobrim, piloti ne smiju oekivati
uvjete koji su jednako dobri kao i oni na istoj suhoj poletno-sletnoj stazi (na kojoj dostupno
trenje moe biti znatno vee od onog potrebnog u svakom sluaju). Vrijednost dobar


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
232
predstavlja komparativnu vrijednost i njome se eli oznaiti da zrakoplovi ne bi trebali imati
potekoe glede kontrole pravaca ili koenja, osobito prilikom slijetanja.



Izmjereni
koeficijent
Procijenjeni
uinak koenja
Kod
0.40 i vii Dobar 5
0.39 do 0.36 Srednji do dobar 4
0.35 do 0.30 Srednji 3
0.29 do 0.26 Srednji do slabi 2
0.25 i nii Slabi 1

6.7. Nuno je pruiti informacije o povrinskom trenju za svaku treinu poletno-sletne staze.
Treine se nazivaju A, B i C. U svrhu izvjeivanja jedinica aeronautikih usluga, odsjeak A
uvijek predstavlja odsjeak povezan s niom brojanom oznakom poletno-sletne staze.
Meutim, kada se pilotu pruaju informacije o slijetanju prije slijetanja, odsjeci se nazivaju
prvim, drugim ili treim dijelom poletno-sletne staze. Prvi dio uvijek oznaava prvu treinu
poletno-sletne staze gledane u pravcu slijetanja. Trenje se mjeri du dvije linije paralelne s
poletno-sletnom stazom, tj. du linija udaljenih priblino 3 m od sredinje linije s obje njezine
strane ili na onoj udaljenosti od sredinje linije na kojoj se veina operacija odvija. Cilj
ispitivanja jest utvrditi srednju vrijednost trenja za odsjeke A, B i C. U sluajevima kada se
koristi ureaj za kontinuirano mjerenje trenja, srednje vrijednosti se dobiju iz vrijednosti
trenja zabiljeenih za svaki odsjeak. Udaljenost izmeu svake take ispitivanja mora iznositi
priblino 10% iskoristive duine poletno-sletne staze. Ako se odlui da samo jedna linija
ispitivanja s jedne strane sredinje linije poletno-sletne staze omoguuje dostatan pregled
poletno-sletne staze, tada iz toga proizlazi da se na svakoj treini poletno-sletne staze moraju
provesti tri ispitivanja. Rezultati ispitivanja i proraunate srednje vrijednosti trenja unose se u
posebnom obliku (vidi u Priruniku o slubama na aerodromu (ICAO Doc. 9137), dijelu 2.).

Biljeka. Prema potrebi, vrijednosti trenja na produecima za zaustavljanje takoer se
moraju uiniti dostupnima na zahtjev.

6.8. Ureaj za kontinuirano mjerenje trenja (npr. Skiddometer, Surface Friction Tester, Mu-
meter, Runway Friction Tester ili GripTester) moe se koristiti za mjerenje vrijednosti trenja
poletno-sletnih staza prekrivenih skrutnutim snijegom i ledom. Deceleratomjer (npr. Tapley
Meter ili Brakemeter Dynometer) moe se koristiti u odreenim povrinskim uvjetima, npr.
skrutnutom snijegu, ledu i vrlo tankim slojevima suhog snijega. Mogu se koristiti i drugi
ureaji za mjerenje trenja pod uvjetom da koreliraju s barem jednim od gore navedenih
tipova. Deceleratomjer se ne smije koristiti u rahlom snijegu ili bljuzgi budui da moe
izmjeriti pogrene vrijednosti trenja. I drugi ureaju za mjerenje trenja mogu izmjeriti
pogrene vrijednosti trenja u odreenim kombinacijama kontaminanata i temperature
zraka/asfalta.
6.9. Prirunik o slubama na aerodromu (ICAO Doc. 9137.), dio 2., prua smjernice o
jednoobraznom koritenju ispitne opreme kako bi rezultati ispitivanja bili kompatibilni te
druge informacije o uklanjanju povrinske kontaminacije i o poboljanju uslovatrenja.

7. Odreivanje svojstava trenja mokrih asfaltiranih poletno-sletnih staza

7.1. Trenje na mokroj asfaltiranoj poletno-sletnoj stazi mora se mjeriti kako bi se:


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
233
a) provjerila svojstva trenja novih asfaltiranih poletno-sletnih staza ili asfaltiranih
poletno-sletnih staza kojima se obnovila povrina, kada su mokre (dio 3. ovog
Pravilnika),
b) periodino procijenila klizavost asfaltiranih poletno-sletnih staza kada su mokre,
c) utvrdio uinak na trenje kada je odvodnja slaba, i
d) utvrdilo trenje na asfaltiranim poletno-sletnim stazama koje postaju klizavima u
neuobiajenim uvjetima (dio 2. ovog Pravilnika).
7.2. Poletno-sletne staze evaluirat e se kada se izgrade ili nakon to im se obnovi povrina
kako bi se utvrdila svojstva trenja na povrini mokre poletno-sletne staze. Iako je poznato da
koritenjem trenje opada, ta e vrijednost predstavljati trenje na razmjerno dugom sredinjem
dijelu poletno-sletne staze nekontaminiranom nataloenom gumom uslijed operacija
zrakoplova i stoga predstavlja operativnu vrijednost. Evaluacijska ispitivanja moraju se
provesti na istim povrinama. Ako povrinu nije mogue oistiti prije ispitivanja, tada je u
svrhu izrade inicijalnog izvjea potrebno provesti ispitivanje na dijelu iste povrine u
sredinjem dijelu poletno-sletne staze.
7.3. Ispitivanja trenja u postojeim povrinskim uvjetima moraju se redovito provoditi kako bi
se utvrdile poletno-sletne staze koje imaju nisko trenje kada su mokre. Drava mora definisati
koju najmanju nivo trenja smatra prihvatljivom prije nego to se poletno-sletna staza
klasificira kao klizava kada je mokra i objaviti tu vrijednost u dravnom Zborniku
zrakoplovnih informacija (Aeronautical information publication, AIP). Kada se utvrdi da je
vrijednost trenja na poletno-sletnoj stazi nia od te objavljene vrijednosti, tada se takve
informacije moraju objaviti u NOTAM-u. Drava takoer mora odrediti i nivo planiranja
odravanja ispod koje nivoa se moraju pokrenuti odgovarajue korektivne radnje odravanja
radi poboljanja trenja. Meutim, kada su karakteristike trenja ili za cijelu poletno-sletnu
stazu ili za jedan njezin dio ispod najmanje nivoa trenja, smjesta je potrebno poduzeti
korektivne radnje odravanja. Mjerenja trenja moraju se obavljati u vremenskim razmacima
koji omoguuju utvrenje poletno-sletnih staza koje potrebuju odravanje ili posebnu
povrinsku obradu prije nego to stanje postane ozbiljno. Vremenski razmak izmeu mjerenja
ovisi o imbenicima kao to su: tip zrakoplova i uestalost koritenja, klimatski uvjeti, vrsta
kolnika i zahtjevi u pogledu servisiranja i odravanja kolnika.
7.4. Radi jednoobraznosti te kako bi se omoguila usporedba s drugim poletno-sletnim
stazama, ispitivanja trenja na postojeim ili novim poletno-sletnim stazama ili poletno-sletnim
stazama s obnovljenom povrinom, moraju se provoditi pomou ureaja za kontinuirano
mjerenje trenja, opremljenog gumom glatke dodirne povrine. Ureaj mora imati sposobnost
koritenja samoprskajuih karakteristika kako bi se mjerenja svojstava trenja povrine mogla
provoditi na dubini vode od barem 1 mm.
7.5. Kada se sumnja da su svojstva trenja poletno-sletne staze moda smanjena zbog slabog
otjecanja uslijed neodgovarajuih nagiba ili depresija, potrebno je provesti dodatno
ispitivanje, no tada u prirodnim uvjetima tipinima za lokalnu kiu. Navedeno ispitivanje
razlikuje se od prethodnoga po tome to su u uvjetima lokalne kie dubine voda u slabo
oienim podrujima obino vee. Stoga su rezultati ispitivanja prikladniji za utvrenje
problematinih podruja niskih vrijednosti trenja koje bi mogle prouzroiti pojavu vodenog
klina ispod gume (aquaplaning) nego prethodno ispitivanje. Ako okolnosti ne doputaju
provedbu ispitivanja u prirodnim uvjetima tipinima za kiu, tada se ti uslovimogu simulirati.
7.6. ak i kada se utvrdi da je trenje iznad nivoa koju je drava odredila u svrhu definisanja
klizave poletno-sletne staze, mogue je da u neuobiajenim uvjetima, poput onih nakon
dugotrajnog suhog razdoblja, poletno-sletna staza postane klizavom. Kada se zna za
postojanje takvih prilika, mjerenje trenja mora se provesti im se posumnja da je poletno-
sletna staza mogla postati klizavom.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
234
7.7. Kada rezultati bilo kojeg mjerenja utvrenog u dijelu 7. ovog Pravilnika pokau da je
samo odreeni dio poletno-sletne staze klizav, tada je podjednako vano javno obznaniti tu
informaciju i, prema potrebi, poduzeti korektivne mjere.

7.8. Kada se provode ispitivanja trenja na mokrim poletno-sletnim stazama, vano je voditi
rauna o tome da, za razliku od uslovaskrutnutog snijega i leda u kojima su varijacije
koeficijenta trenja ovisno o brzini vrlo ograniene, mokra poletno-sletna staza uzrokuje pad
vrijednosti trenja kako se brzina poveava. Meutim, kako se brzina poveava, stopa po kojoj
trenje opada sniava se. Meu imbenicima koji utjeu na koeficijent trenja izmeu gume i
povrine poletno-sletne staze, osobito je vana tekstura. Ako je poletno-sletna staza dobre
makroteksture koja omoguuje isklizavanje vode ispod gume, tada e brzina manje utjecati na
vrijednost trenja. Suprotno, povrina niske makroteksture proizvest e vei pad vrijednosti
trenja kako se brzina poveava. U skladu s navedenim, prilikom ispitivanja poletno-sletnih
staza radi utvrenja njihovih svojstava trenja te potrebe za mjerama odravanja u svrhu
poboljanja trenja, potrebno je upotrijebiti dovoljno visoku brzinu kako bi se otkrile navedene
varijacije u trenju/brzini.
7.9. Na osnovu ICAO Annex-a 14., svesku I., svakom operatoru aerodroma u RH se nalae
navoenje sljedeih dviju nivo trenja:
a) nivoa odravanja trenja ispod koje treba zapoeti provoditi korektivne mjere
odravanja, i
b) najmanje nivoa trenja ispod koje se mora uiniti dostupnom informacija da poletno-
sletna staza moe biti kliska kada je mokra.
Nadalje, svaki operator aerodroma u RH mora uspostaviti kriterije u pogledu svojstava trenja
novih ili obnovljenih povrina poletno-sletnih staza. Tablica A-1. prua smjernice u smislu
odreivanja cilja projektovanja novih povrina poletno-sletnih staza i planiranja odravanja i
najmanje nivoa trenja za povrine poletno-sletnih staza koje se koriste.
7.10. Gore prikazane vrijednosti trenja predstavljaju apsolutne vrijednosti i one se
namjeravaju primjenjivati bez ikakvog dozvoljenog odstupanja. Te je vrijednosti iznjedrilo
istraivanje provedeno u jednoj dravi. Dvije gume za mjerenje trenja postavljene na Mu-
metar imale su glatku dodirnu povrinu i posebnu gumenu formulaciju, tj. tip A. Gume su bile
ispitivane pod ukljuenim uglom poravnanja od 15
0
du longitudinalne osi prikolice.
Pojedinane gume za mjerenje trenja postavljene na Skiddometar, Surface Friction Tester,
Runway Friction Tester i TATRA-u imale su glatku dodirnu povrinu i koristile su istu
gumenu formulaciju, tj. tip B. GripTester bio je testiran pomou jedne gume glatke dodirne
povrine iste gumene formulacije kao tip B, ali je veliina bila manja, tj. tip C. Specifikacije
tih guma (tj. tipova A, B i C) nalaze se u Priruniku o slubama na aerodromu (ICAO Doc.
9137), dijelu 2. Ureaji za mjerenje trenja koji koriste gumenu formulaciju, uzorci dodirne
povrine gume/ripna na gumi, dubina vode, pritisakovi u gumama ili ispitne brzine razliite
od onih koritenih u prethodno opisanom programu ne mogu se izravno izjednaiti s
vrijednostima trenja prikazanima u tablici. Vrijednosti u stupcima (5), (6) i (7) prosjene su
vrijednosti tipine za poletno-sletnu stazu ili znaajni dio poletno-sletne staze. Smatra se
poeljnim ispitati svojstva trenja asfaltirane poletno-sletne staze na vie od jedne brzine.
7.11. Mogu se koristiti i drugi ureaji za mjerenje trenja pod uvjetom da koreliraju s barem
jednom prethodno spomenutom ispitnom opremom. Prirunik o slubama na aerodromu
(ICAO Doc. 9137), dio 2., prua smjernice o metodologiji utvrivanja vrijednosti trenja koje
odgovaraju cilju projektovanja, nivou planiranja odravanja i najmanjoj nivou trenja za
ispitiva trenja koji nije naveden u tablici A-1.





Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
235
8. Osnovne staze

8.1. Ramena

8.1.1. Rame poletno-sletne staze ili produetka za zaustavljanje treba biti pripremljeno ili
izgraeno na nain da se minimizira svaka opasnost da zrakoplov izleti s poletno-sletne staze
ili produetka za zaustavljanje. U sljedeim odlomcima dane su neke smjernice o odreenim
posebnim problemima koji se mogu pojaviti i o dodatnom pitanju mjera iji je cilj izbjei da
mlazni motori usiu kamenje ili druge objekte.

Tabela A-1. Nivoa trenja novih i postojeih povrina poletno-sletnih staza

Ispitna guma

Ispitna
oprema

Tip

Pritisak
(kPa)

Ispitna
brzina
(km/h)
Ispitna
dubina
vode
(mm)
Cilj
projektovanja
novih
povrina

Planirani
nivo
odravanja

Najmanji
koeficijent
trenja
(1) (2) (2) (3) (4) (5) (6) (7)
Mu-meter A 70 65 1.0 0.72 0.52 0.42
A 70 95 1.0 0.66 0.38 0.26
Skiddometer B 210 65 1.0 0.82 0.60 0.50
B 210 95 1.0 0.74 0.47 0.34
Vozilo za
ispitivanje
povrinskog
trenja

B

210

65

1.0

0.82

0.60

0.50
B 210 95 1.0 0.74 0.47 0.34
Vozilo za
ispitivanje
trenja na
PSS i

B

210

65

1.0

0.82

0.60

0.50
B 210 95 1.0 0.74 0.54 0.41
Vozilo za
ispitivanje
trenja
TATRA

B

210

65

1.0

0.76

0.57

0.48
B 210 95 1.0 0.67 0.52 0.42
Grip tester C 140 65 1.0 0.74 0.53 0.43
C 140 95 1.0 0.64 0.36 0.24


8.1.2. U nekim sluajevima nosivost prirodnog zemljeu osnovnoj stazi moe biti dovoljna da
ispuni, bez posebnih priprema, uvjete za ramena. Kada su potrebne posebne pripreme,
koritena metoda ovisit e o lokalnim uvjetima zemljei teini zrakoplova kojima je
namijenjena poletno-sletna staza. Ispitivanja zemlje pomoi e u odreivanju najbolje metode
poboljanja (npr. drenaa, stabilizacija, ureivanje povrina, lagano asfaltiranje).
8.1.3. Prilikom projektovanja ramena takoer je potrebno voditi rauna o tome kako sprijeiti
da mlazni motori usiu kamenje ili druge objekte. Na tu problematiku mogu se primijeniti
razmatranja slina onima o kojima se raspravlja vezano uz margine staza za voenje u
Priruniku za projektovanje aerodroma (ICAO Doc. 9157), dijelu 2., kako u pogledu posebnih
mjera koje mogu biti potrebne, tako i u pogledu udaljenosti du kojih se takve posebne mjere,
ako su potrebne, moraju primijeniti.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
236
8.1.4. Ako su ramena bila obraena na poseban nain, bilo radi osiguranja potrebne nosivosti,
bilo kako bi se sprijeilo prisustvo kamenja ili krhotina, moe doi do potekoa zbog
nepostojanja vizualnog kontrasta izmeu povrina poletno-sletne staze i susjedne osnovne
staze. Ta se potekoa moe svladati ili tako da se osigura dobar vizualni kontrast u
povrinskom sloju poletno-sletne staze ili traka ili tako da se osigura oznaka bone linije
poletno-sletne staze.

8.2. Objekti u osnovnoj stazi

Unutar podruja osnovne staze koji granii s poletno-sletnom stazom potrebno je poduzeti
mjere radi sprjeavanja da kota zrakoplova, prilikom sputanja na zemlja, udari u tvrdu
vertikalnu plohu. Moe doi do posebnih problema vezanih uz svjetlapoletno-sletne staze ili
druge objekte postavljene u osnovnoj stazi ili na ukrtanju s stazom za voenje ili drugom
poletno-sletnom stazom. U sluaju gradnje, na primjer poletno-sletnih staza ili staza za
voenje, kada povrina takoer mora biti u istoj nivou s povrinom trake, mogue je
eliminirati vertikalnu plohu tako da se od vrha konstrukcije do minimalno 30 cm ispod nivoa
povrine osnovne staze napravi uska ravna ploha pod uglom od 45
0
. Ostali objekti ije
funkcije ne zahtijevaju da ih se postavi na nivo povrine, moraju se zakopati na dubinu od
minimalno 30 cm.

8.3. Poravnanje osnovne staze poletno-sletne staze za precizno prilaenje

U dijelu 3. ovog Pravilnika je definisana obveza da se dio osnovne staze poletno-sletne staze
opremljene sistemom za instrumentalni prilaz poravna unutar barem 75 m od sredinje linije
kada je broj koda 3 ili 4. U sluaju poletno-sletne staze za instrumentalno precizno prilaenje,
moe biti poeljno opredijeliti se za veu irinu kada je broj koda 3 ili 4. Slika A-4. prikazuje
oblik i dimenzije ire osnovne staze koji se mogu razmatrati za takvu poletno-sletnu stazu. Ta
je osnovna staza oblikovana na osnovuinformacija o izlijetanju zrakoplova s poletno-sletnih
staza. Dio koji treba biti poravnat protee se do udaljenosti 105 m od sredinje linije, osim to
se ta duinapostepeno smanjuje na 75 m od sredinje linije na oba kraja osnovne staze, du
150 m od kraja poletno-sletne staze.

9. Sigurnosna podruja na kraju poletno-sletne staze

9.1. Kada u skladu s dijelom 3. ovog Pravilnika postoji sigurnosno podruje na kraju poletno-
sletne staze, potrebno je razmotriti je li potrebno osigurati podruje koje bi bilo dovoljno dugo
da obuhvati izlaske zrakoplova preko kraja poletno-sletne staze prilikom:
a) slijetanja,
b) slijetanja zrakoplova prije oznake na poletno-sletnoj stazi, ili
c) prije same poletno-sletne staze,
koji su posljedica razmjerno vjerojatne kombinacije nepogodnih operativnih faktora. Na
poletno-sletnoj stazi za instrumentalno precizno prilaenje, ILS odailja pravca slijetanja
obino je prva uspravno stojea prepreka i sigurnosno podruje na kraju poletno-sletne staze
mora se protezati do tog objekta. U drugim prilikama te na poletno-sletnoj stazi za
instrumentalno neprecizno prilaenje ili poletno-sletnoj stazi bez instrumentalnog navoenja,
prva uspravno stojea prepreka moe biti cesta, eljeznika pruga ili neki drugi izgraeni ili
prirodni objekt. U takvim sluajevima, sigurnosno podruje na kraju poletno-sletne staze
mora se protezati sve do prepreke.
9.2. U sluaju da osiguranje sigurnosnog podruja na kraju poletno-sletne staze
podrazumijeva zadiranje u podruja u kojima bi to bilo zabranjeno, a Direkcija za civilno


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
237
zrakoplovstvo smatra da je sigurnosno podruje na kraju poletno-sletne staze nuno, trebalo bi
razmotriti mogunost smanjenja nekih prijavljenih udaljenosti.


Slika A-4. Poravnati dio osnovne staze, ukljuujui poletno-sletnu stazu za instrumentalno
precizno prilaenje poletno-sletnoj stazi kodnog broja 3 ili 4


10. Poloaj praga

10.1. Openito

10.1.1. Ako se objekt protee preko prilazne povrine i ne moe se premjestiti, potrebno je
razmisliti o trajnom pomicanju praga.
10.2.2. Kako bi se ispunili ciljevi glede ogranienja prepreka navedeni u dijelu 4. ovog
Pravilnika, u idealnom sluaju prag se mora premjestiti niz poletno-sletnu stazu za udaljenost
potrebnu da bi se osigurala prilazna povrina osloboena prepreka.
10.2.3. Meutim, premjetanje praga od kraja poletno-sletne staze nuno e prouzroiti
smanjenje raspoloive duine za slijetanje i to moe biti od veeg operativnog znaaja nego
ulaenje oznaenih ili osvijetljenih prepreka u prilaznu povrinu. Stoga se odlukom o
pomicanju praga i mjeri u kojoj e prag biti pomaknut mora voditi rauna o optimalnoj
ravnotei izmeu razmatranja vezanih uz slobodne prilazne povrine i onih vezanih uz
odgovarajue duine za slijetanje. Prilikom odluivanja o tom pitanju potrebno je voditi
rauna o tipovima zrakoplova kojima je poletno-sletna staza namijenjena, uvjetima
ograniene vidljivosti i podnice u kojima e se koristiti poletno-sletna staza, poloaju
prepreka u odnosu na prag i produenu sredinju liniju i, u sluaju poletno-sletne staze za
precizno prilaenje, znaaj prepreka za utvrenje najmanje visine leta iznad neke prepreke.
10.2.4. Bez obzira na razmatranja raspoloive duine za slijetanje, odabrani poloaj praga ne
smije biti takav da je povrina osloboena prepreka do praga veeg nagiba od 3.3%, kada je
broj koda 4, ili strmija od 5% kada je broj koda 3.
10.2.5. U sluaju da je poloaj praga u skladu s kriterijima za povrine osloboene prepreka
navedenima u prethodnom odlomku, zahtjevi glede oznaavanja prepreka iz dijela 6. ovog
Pravilnika moraju i dalje biti ispunjeni u odnosu na pomaknuti prag.
10.2.6. Ovisno o duini za koju je prag pomaknut, vidljivost du poletno-sletne staze na pragu
mogla bi se razlikovati od one na poetku poletno-sletne staze za polijetanja. Upotrebacrvenih
svjetala na ivicama poletno-sletne staze fotometrike jakosti nie od nominalne vrijednosti od
10.000 cd za bijela svjetlapoveava taj fenomen. Direkcija za civilno zrakoplovstvo mora
ocijeniti uinak pomaknutog praga na minimume polijetanja.




Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
238
11. Sistemi prilazne rasvjete

11.1. Tipovi i karakteristike

11.1.1. Karakteristike navedene u ovom Pravilniku odnose se na osnovne karakteristike
sistema rasvjete za jednostavni i instrumentalni precizni prilaz. Za odreene aspekte tih
sistema doputena je odreena sloboda, na primjer, u pogledu razmaka izmeu svjetala
sredinje linije i poprene preke. Rasporedi prilaznih svjetala koji su openito prihvaeni
prikazani su na slikama A-6. i A-7. Dijagram unutranjih 300 m sistema svjetala za
instrumentalni precizni prilaz kategorija II i III prikazan je na slici 5.-14.
11.1.2. Konfiguracija prilaznih svjetala mora biti osigurana bez obzira na poloaj praga, tj. je
li prag na samome kraju poletno-sletne staze ili je pomaknut s kraja poletno-sletne staze. U
oba sluaja, sistem prilaznih svjetala mora se protezati do praga. Meutim, u sluaju
pomaknutoga praga, ugraena svjetlakoriste se od kraja poletno-sletne staze do praga kako bi
se dobila navedena konfiguracija. Svrha tih ugraenih svjetala jest zadovoljiti strukturalne
zahtjeve navedene u dijelu 5. ovog Pravilnika, te fotometrike zahtjeve navedene u dodatku
2., slici A2.-1. ili A2.-2.
11.1.3. Dijagrami putanje leta koji se moraju koristiti prilikom projektovanja sistema rasvjete
prikazani su na slici A-5.

11.2. Doputena odstupanja prilikom ugradnje

Vodoravno

11.2.1. Doputena odstupanja dimenzija prikazana su na slici A-7.
11.2.2. Sredinja linija sistema prilaznih svjetala mora se to je mogue vie podudarati s
produenom sredinjom linijom poletno-sletne staze uz maksimalno dozvoljeno odstupanje
od 15.
11.2.3. Longitudinalni razmak izmeu jedininih izvora svjetlasredinje linije mora biti takav
da se jedan izvor svjetla(ili skupina jedininih izvora svjetla) nalazi u sredini svake poprene
preke, a svjetlasredinje linije izmeu njih razmaknuta to je ravnomjernije mogue izmeu
dvije poprene preke ili poprene preke i praga.
11.2.4. Poprene preke i barete moraju biti pod pravim uglovima u odnosu na sredinju liniju
sistema prilazne rasvjete, uz doputeno odstupanje od 30 ako se usvoji raspored na slici A-
7. (A) ili od 2 ako se usvoji raspored na slici A-7. (B).



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
239

Slika A-5. Dijagrami putanje leta koji se moraju koristiti za projektovanje sistema rasvjete za
poletno-sletne staze sa CAT I, II i III


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
240

Slika A-6. Sistemi prilazne rasvjete definisani za jednostavni prilaz

11.2.5. Kada se poprena preka mora pomaknuti iz njezina uobiajena poloaja, svaka
susjedna poprena preka, ako je to mogue, mora biti pomaknuta za odgovarajui iznos kako
bi se smanjile razlike u razmacima izmeu poprenih preki.
11.2.6. Kada se poprena preka u sistemu prikazanom na slici A-7. (A) pomakne iz njezina
uobiajena poloaja, njezina ukupna duinamora se prilagoditi kako bi i dalje iznosila jednu
dvadesetinu stvarne udaljenosti poprene preke od ishodine take. Nije, meutim, potrebno
prilagoditi standardni razmak od 2.7. m izmeu svjetala poprenih preki, no poprene preke
moraju ostati simetrine oko sredinje linije prilazne rasvjete.





Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
241
Okomito

11.2.7. Idealni raspored jest da se sistem prilazne rasvjete postavi u vodoravnu ravan koja
prolazi kroz prag (vidi sliku A-8.) i to bi trebao biti openiti cilj u onoj mjeri u kojoj to
doputaju lokalni uvjeti. Meutim, zgrade, stabla, itd., ne smiju zaklanjati jedinine izvore
svjetlaiz vidnog polja pilota za kojeg se pretpostavlja da se nalazi 1 ispod nagiba prilazne
putanje slijetanja definisane sistemom ILS (glide path) u blizini vanjskog oznaivaa (outer
marker).
11.2.8. Unutar produetka za zaustavljanje ili predpolja te unutar 150 m od kraja poletno-
sletne staze, jedinini izvori svjetlase moraju postaviti to blie zemlji s obzirom na lokalne
uvjete kako bi se rizik oteenja zrakoplova u sluaju:
a) izlijetanja zrakoplova preko kraja poletno-sletne staze tokom slijetanja, ili
b) slijetanja zrakoplova prije oznake na poletno-sletnoj stazi, ili
c) slijetanja prije same poletno-sletne staze,
sveo na najmanju moguu mjeru. Iza produetka za zaustavljanje ili predpolja nije u toj mjeri
nuno svjetla postaviti blizu zemljete se stoga valovitosti kontura zemljemogu neutralizirati
postavljanjem jedininih izvora svjetlana stupove odgovarajue visine.
11.2.9. Poeljno je jedinine izvore svjetla postaviti tako da, u mjeri u kojoj je to mogue, niti
jedan objekt do udaljenosti od 60 m s obje strane sredinje linije ne ulazi u ravan sistema
prilazne rasvjete. Kada se visoki objekt nalazi na udaljenosti:
a) do 60 m od sredinje linije,
b) te do 1 350 m od praga
za sistem prilazne rasvjete za instrumentalni precizan prilaz, ili 900 m za sistem prilazne
rasvjete za jednostavni prilaz, uputno je jedinine izvore svjetla postaviti tako da ravnina
vanjske polovice rasporeda jedininih izvora svjetla osvjetljava gornji dio objekta.
11.2.10. Kako bi se izbjeglo stvaranje obmanjujueg dojma ravnine zemlje, jedinini izvori
svjetlase ne smiju postaviti ispod gradijenta od 1 u 66 prema dolje, od praga do take 300 m
prema van te ispod gradijenta od 1 u 40 iza take koja obiljeava 300 m. Za sistem prilaznih
svjetala za instrumentalni precizni prilaz kategorija II i III mogu biti potrebni stroi kriteriji,
npr. negativni nagibi zabranjeni na udaljenosti do 450 m od praga.
11.2.11. Sredinja linija. Gradijenti sredinje linije u bilo kojem odsjeku (ukljuujui
produetak za zaustavljanje ili predpolje) moraju biti to je mogue manji, a promjene u
gradijentima moraju biti to je mogue malobrojnije i manje, te ne smiju prelaziti 1 u 60. Iz
iskustva je poznato da kako se kree prema van uzlazno-sletnom stazom, rastui gradijenti u
bilo kojem odsjeku do 1 u 66, i padajui gradijenti do 1 u 40, prihvatljivi su.
11.2.12. Poprene preke. Jedinini izvori svjetla poprene preke moraju biti tako
rasporeeni da lee na ravnoj liniji koja prolazi kroz pridruene jedinine izvore svjetla
sredinje linije i gdje god je to mogue, ta linija mora biti vodoravna. Dozvoljeno je,
meutim, da se jedinini izvori svjetla postave na transverzalni gradijent ne vei od 1 u 80 ako
to omoguuje da se jedinini izvori svjetla poprene preke unutar produetka za
zaustavljanje ili predpolja postave blie zemlji na mjesta gdje postoji popreni pad.

11.3. Uklanjanje prepreka

11.3.1. Podruje, u daljnjem tekstu nazvano ravnina svjetla, uspostavljeno je radi uklanjanja
prepreka i sva svjetlasistema nalaze se u toj ravnini. Ta je ravnina pravougaona oblika i
simetrino poloena oko sredinje linije sistema prilaznih svjetala. Poinje na pragu i protee
se 60 m iza kraja prilaza sistema te je iroka 120 m.



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
242
11.3.2. Nikakvi objekti koji su vii od ravnine svjetlane smiju se nalaziti unutar granica
ravnine svjetlaosim ako drukije nije predvieno u ovome Pravilniku. Sve ceste i autoceste
smatraju se preprekama koje se diu 4.8 m iznad krune ceste, osim cesta koje opsluuju
aerodrom, na kojima je sav kolni promet pod nadzorom operatora aerodroma i koordiniran s
aerodromskim kontrolnim tornjem za zrani promet. eljeznike pruge, bez obzira na
intenzitet prometa, smatraju se preprekama koje se diu 5.4 m iznad gornjeg dijela
eljeznikih tranica.
11.3.3. Poznato je da se neke komponente sistema elektronikih pomagala za slijetanje, kao
to su reflektori, antene, monitori, itd., moraju instalirati iznad ravnine svjetla. Potrebno je
uloiti najvei napor da se takve komponente premjeste izvan granica ravnine svjetla. U
sluaju reflektora i monitora, to se moe uiniti u mnogo sluajeva.
11.3.4. Kada je ILS odailja pravca slijetanja instaliran unutar granica ravnine svjetla,
poznato je da se odailja pravca slijetanja, ili zaslon ako se koristi, mora protezati iznad
ravnine svjetla. U tim sluajevima visina tih struktura mora biti svedena na minimum, a one
se moraju nalaziti to je mogue dalje od praga. Openito, pravilo glede doputenih visina jest
15 cm na svakih 30 m udaljenosti strukture od praga. Kao primjer, ako se odailja pravca
slijetanja nalazi na udaljenosti 300 m od praga, zaslon se smije protezati maksimalno 10 15
= 150 cm iznad ravnine sistema prilaznih svjetala, no prije svega treba biti to je mogue nii
u skladu s ispravnim funkcioniranjem ILS-a.
11.3.5. Antena MLS azimuta moe se postaviti unutar granica ravnine svjetlakada nije
mogue ili praktino postaviti je iza vanjskog kraja prilazne rasvjete za suprotni pravac
prilaza. Ako se antena MLS azimuta nalazi na produenoj sredinjoj liniji poletno-sletne
staze, treba biti to je dalje mogue od poloaja svjetlanajblieg anteni MLS azimuta u pravcu
kraja poletno-sletne staze. Nadalje, fazno sredite antene MLS azimuta mora se nalaziti barem
0.3 m iznad sredita svjetla poloaja svjetla najblieg anteni MLS azimuta u pravcu kraja
poletno-sletne staze. (To se moe smanjiti na 0.15 m ako na toj lokaciji inae nema znaajnih
viestaznih problema.) Ispunjenje tog zahtjeva, kojemu je cilj osigurati da na kvalitetu signala
MLS ne utjee sistem prilazne rasvjete, moglo bi imati za posljedicu djelominu opstrukciju
sistema svjetala od strane antene MLS azimuta. Kako bi se osiguralo da rezultirajua
opstrukcija ne degradira vizualno navoenje ispod prihvatljive nivoa, antena MLS azimuta ne
smije biti postavljena na udaljenosti manjoj od 300 m od kraja poletno-sletne staze, a poloaj
kojemu se daje prednost jest 25 m iza poprene preke koja obiljeava 300 m (na taj bi se
nain antena postavila 5 m iza poloaja svjetla, 330 m od kraja poletno-sletne staze). Kada se
antena MLS azimuta tako postavi, jedino bi sredinji dio poprene preke postavljene na
udaljenosti 300 m, sistema prilaznih svjetala bio djelomino opstruiran. Ipak, vano je
osigurati da neopstruirana svjetla poprene preke ostanu u upotrebi cijelo vrijeme.
11.3.6. Objekti koji se nalaze unutar granica ravnine svjetla, koji nalau podizanje ravnine
svjetla kako bi se ispunili ovdje navedeni kriteriji, moraju se ukloniti, sniziti ili premjestiti
kada se to moe postii na ekonominiji nain nego podizanje ravnine svjetla.
11.3.7. U nekim sluajevima mogu postojati objekti koje nije mogue maknuti, sniziti ili
premjestiti na ekonomian nain. Ti se objekti mogu nalaziti toliko blizu praga da ih nije
mogue osvijetliti pomou nagiba od 2%. Kada takvi uslovi postoje i nikakva alternativa nije
mogua, mogue je prekoraiti nagib od 2% ili pribjei stepenici kako bi prilazna svjetla
ostala iznad objekta. Takvoj stepenici ili poveanim gradijentima treba pribjei jedino kada
primjena standardnih kriterija nagiba nije izvediva i oni se moraju zadrati na apsolutnom
minimumu. Prema tom kriteriju u najudaljenijem dijelu sistema nikakav negativni nagib nije
doputen.





Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
243
11.4. Razmatranje uinaka smanjenih duina

11.4.1. Nije mogue dovoljno naglasiti potrebu za odgovarajuim sistemom prilazne rasvjete
kako bi se pruila potpora preciznim prilazima kada pilot, prije slijetanja, mora prikupiti
vizualne reference. Sigurnost i redovitost takvih operacija ovisi o tom vizualnom prikupljanju.
Visina iznad praga poletno-sletne staze na kojoj pilot odluuje da postoji dovoljno vizualnih
uputa za nastav preciznog prilaza i slijetanje razlikuje se ovisno o tipu prilaza i drugim
imbenicima, kao to su meteoroloke prilike, zemaljska i letaka oprema, itd. Potrebna
duinasistema prilaznih svjetala koja e podnijeti sve varijacije takvih prilaza iznosi 900 m i
to e uvijek, kad god je to mogue, biti osigurano.

11.4.2. Meutim, postoje neke lokacije poletno-sletnih staza gdje je nemogue osigurati 900
m duine sistema prilazne rasvjete kao potporu preciznim prilazima.
























Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
244

Slika A-7. Sistemi prilazne rasvjete za instrumentalni precizni prilaz kategorije I




Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
245

Slika A-8. Okomito dozvoljeno odstupanje instaliranja



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
246
11.4.3. U takvim sluajevima, potrebno je uloiti najvei napor da se osigura to je mogue vie sistema prilazne rasvjete. Odgovarajua tijela
mogu poletno-sletnim stazama opremljenima smanjenim duinama svjetala nametnuti ogranienja u vidu operacija zrakoplova. Postoji mnogo
faktora koji odreuju na kojoj visini pilot mora odluiti da nastavlja prilaenje za slijetanje ili da izvrava neuspjelo prilaenje. Potrebno je
shvatiti da pilot ne donosi trenutanu prosudbu kada postigne odreenu visinu. Stvarna odluka o nastavljanju slijeda prilaenja i slijetanja jest
kumulativni proces koji se samo zavrava na definisanoj visini. Ako svjetlanisu dostupna prije dolaska u taku donoenja odluke, proces vizualne
ocjene je otean i vjerovatnost neuspjelog prilaenja zrakoplova pri slijetanju znatno e porasti. Postoje mnoga operativna razmatranja, koja
relevantna tijela moraju uzeti u obzir kada odluuju jesu li potrebna bilo kakva ogranienja preciznog prilaenja.

12. Prednost postavljanja sistema vizualnih pokazatelja nagiba prilazne ravni

12.1. Utvreno je da je neizvedivo razviti smjernice koje bi omoguile potpuno objektivnu analizu toga koja poletno-sletna staza mora dobiti
prednost prilikom ugradnje sistema vizualnih pokazatelja nagiba prilazne ravni. Meutim, imbenici koji se moraju razmotriti kada se donosi
takva odluka jesu sljedei:
a) broj i uestalost operacija zrakoplova, i
b) mogunost nesree;
c) postojanje drugih vizualnih i nevizualnih pomagala;
d) tip zrakoplova koji koriste poletno-sletnu stazu; i
e) uestalost i vrsta nepovoljnih vremenskih prilika u kojima e se koristiti poletno-sletna
staza.
12.2. Glede ozbiljnosti nesree, odredbe definisane za primjenu sistema vizualnog pokazatelja nagiba prilazne ravni, dijelu 5. ovog Pravilnika,
mogu saeti na sljedei nain:
a) neodgovarajue vizualno navoenje zbog:
1) prilaenja iznad vodenih povrina ili jednolinog terena, ili nedostatak dostatnog
vanjskog svjetlana prilaznoj povrini nou,
2) varavog okolnog terena,
b) ozbiljna nesrea prilikom prilaenja,
c) ozbiljna nesrea ako zrakoplovi slete prije oznake na poletno-sletnoj stazi ili prije
same poletno-sletne staze ili iziu preko kraja poletno-sletne staze tokom slijetanja, i
d) neobina turbulencija.
12.3. Postojanje drugih vizualnih ili nevizualnih pomagala vrlo je bitan imbenik. Poletno-sletnim stazama opremljenima ILS-om ili MLS-om
obino se pridaje najnii stepen prednosti u pogledu ugradnje sistema vizualnih pokazatelja nagiba prilazne ravni. Potrebno je, meutim, imati na
umu da su sistemi vizualnih pokazatelja nagiba prilazne ravni i sami vizualna pomagala za prilaenje, te mogu nadomjestiti elektronika


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
247
pomagala. Kada postoji ozbiljna opasnost i/ili znaajan broj zrakoplova neopremljenih za ILS ili MLS koriste poletno-sletnu stazu, prednost se
mora dati ugradnji vizualnih pokazatelja nagiba prilazne ravni na toj poletno-sletnoj stazi.
12.4. Prednost se mora dati poletno-sletnim stazama koje koriste turbomlazni zrakoplovi.

13. Rasvjeta povrina izvan upotrebe

Povrine privremeno izvan upotrebe mogu biti obiljeene stalnim crvenim svjetlima. Ta svjetlamoraju obiljeavati potencijalno najopasnije
krajeve te povrine. Potrebno je koristiti najmanje etiri takva svjetla, osim u sluaju povrina trouglastog oblika kada se mogu koristiti najmanje
tri svjetla. Broj svjetala mora se poveati kada je povrina velika ili je neobine konfiguracije. Potrebno je instalirati barem jedno svjetlo na
svakih 7.5 m periferne udaljenosti povrine. Ako je rije o upravacenim svjetlima, potrebno ih je usmjeriti tako da su njihovi snopovi to je
mogue vie poravnati sa pravcem iz kojega prilaze zrakoplovi ili vozila. Ako zrakoplovi ili vozila obino prilaze iz nekoliko pravaca, potrebno
je razmotriti dodavanje dodatnih svjetala ili koritenje svepravacnih svjetala kako bi se povrina osvijetlila iz tih pravaca. Svjetlapovrine izvan
upotrebe moraju biti lomna. Njihova visina mora biti dostatno niska kako ne bi ula u prostor propelera i viseih spremnika za motore mlaznih
zrakoplova.

14. Svjetlapokazivaa brze izlazne staze za voenje

14.1. Svjetlapokazivaa brze izlazne staze za voenje (RETIL) sastoje se od skupine utih jednosmjernih jedininih izvora svjetlaugraenih u
poletno-sletnu stazu pored sredinje linije. Jedinini izvori svjetlase nalaze u slijedu 3-2-1, u razmacima od 100 m, prije take u kojoj je
povuena tangenta sredinje linije brze izlazne staze za voenje. Njihova je namjena da pilotima naznae mjesto sljedee raspoloive brze izlazne
staze za voenje.
14.2. U uvjetima slabe vidljivosti, svjetlaRETIL pruaju korisne orijentire za situacijsko snalaenje istovremeno omoguujui pilotu da se
usredotoi na zadravanje zrakoplova na sredinjoj liniji poletno-sletne staze.
14.3. Nakon slijetanja, vrijeme zauzetosti poletno-sletne staze ima znaajan uinak na ostvariv kapacitet poletno-sletne staze. SvjetlaRETIL
omoguuju pilotima da zadre dobru brzinu vonje po zemlji do trenutka kada je potrebno usporiti na odgovarajuu brzinu radi zaokreta u brzu
izlaznu stazu za voenje. Brzina vonje po zemlji od 60 vorova do prvog svjetlaRETIL (bareta od tri svjetla) smatra se optimumom.

15. Kontrola jakosti prilazne rasvjete i sistema rasvjete poletno-sletne staze

15.1. Uoljivost svjetlaovisi o steenom dojmu kontrasta izmeu svjetlai njegove pozadine. Da bi svjetlo bilo korisno pilotu danju kada prilazi,
mora imati jakost od barem 2 000 ili 3 000 cd, a u sluaju prilaznih svjetala poeljna je jakost reda veliine 20 000 cd. U uvjetima magle po vrlo
bljetavom dnevnom svjezemlji moe biti nemogue osigurati svjetla dovoljne jakosti da bi bila uinkovita. S druge strane, pri vedrom vremenu


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
248
u mranoj noi, mogue je utvrditi da su jakosti prilaznih svjetala i svjetala ivica poletno-sletne staze reda veliine 100 cd, odnosno 50 cd
odgovarajua. ak i tada, zbog manje udaljenosti na kojoj se promatraju, piloti su se znali poaliti da se svjetlaivica poletno-sletne staze doimaju
nepotrebno bljetavima.
15.2. U magli koliina rasprenog svjetlaje visoka. Nou to raspreno svjetlo poveava bljetavost magle iznad prilazne povrine i poletno-sletne
staze do te mjere da je poveanjem jakosti svjetala iznad 2 000 ili 3 000 cd mogue postii neznatno poveanje vizualnog dosega svjetala. U
nastojanju da se povea doseg pri kojem e se svjetlaprvi put ugledati po noi, njihova se jakost ne smije poveati do one mjere koja bi za pilota
mogla biti pretjerano bljetava na smanjenoj udaljenosti.
15.3. Iz prethodno reenoga oita je vanost prilagodbe jakosti svjetala sistema rasvjete aerodroma u skladu s uvjetima koji prevladavaju kako bi
se dobili najbolji rezultati bez pretjerane bljetavosti koja bi zbunila pilota. Odgovarajua postava jakosti u bilo kojoj pojedinanoj prilici ovisit
e i o uvjetima pozadinskog bljetavila i o vidljivosti. Podrobne smjernice o izboru odgovarajue postavke jakosti za razliite uvjete dane su u
Priruniku za projektovanje aerodroma (ICAO Doc. 9157), dijelu 4.

16. Signalna povrina

Potrebno je osigurati signalnu povrinu jedino kada se namjeravaju koristiti vizualni signali na zemlji da bi se komuniciralo sa zrakoplovima u
letu. Takvi signali mogu biti potrebni kada aerodrom nema kontrolni toranj ili slubu za informacije o letu ili kada aerodrom koriste zrakoplovi
koji nisu opremljeni radijem. Vizualni signali na zemlji takoer mogu biti korisni u sluaju zakazanja dvopravacne radio komunikacije sa
zrakoplovom. Potrebno je, meutim, imati na umu da tip informacija koje se mogu prenijeti vizualnim signalima na zemlji mora obino biti
raspoloiv u AIP-ovima ili NOTAM-ima. Stoga je prije donoenja odluke o osiguranju signalne povrine potrebno procijeniti potencijalnu
potrebu za vizualnim signalima na zemlji.

17. Spasilake i vatrogasne slube

17.1. Uprava

17.1.1. Spasilaka i vatrogasna sluba u zranoj luci mora biti pod upravnim nadzorom uprave zrane luke, koja je takoer odgovorna osigurati
pruanje usluge koja je organizirana, opremljena, ima dovoljan broj osoblja, obuena i upravljana na nain da ispunjava svoje propisane funkcije.
17.1.2. Prilikom izrade podrobnog plana provedbe operacija potrage i spaavanja, uprava zrane luke mora koordinirati svoje planove s
relevantnim centrima za koordinaciju spaavanja kako bi osigurala jasno razgranienje izmeu svoje i njihovih odgovornosti za zrakoplovne
nesree u okolici zrane luke.
17.1.3. Prethodnim dogovorom o pruanju pomoi u sluaju zrakoplovne nesree potrebno je postii koordinaciju izmeu spasilake i vatrogasne
slube i javnih Direkcija za zatitu, poput lokalne vatrogasne slube, policije, obalne strae i bolnica.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
249
17.1.4. Relevantnim slubama zrane luke potrebno je osigurati za koritenje kartu s mreom koordinatnog sistema zrane luke i njezine najblie
okolice. Potrebno je naznaiti informacije o topografiji, prilaznim cestama i mjestima za opskrbu vodom. Navedenu je kartu potrebno postaviti
na vidljivo mjesto u kontrolnom tornju i vatrogasnoj postaji te osigurati njezinu dostupnost na svim vozilima za spaavanje, vatrogasnim
vozilima i svim ostalim vozilima podrke koja trebaju reagirati na zrakoplovnu nesreu ili incident. Preslike se takoer moraju podijeliti, prema
vlastitom nahoenju, odreenim javnim Direkcijama za zatitu.
17.1.5. Potrebno je izraditi koordinirane upustva u kojima su podrobno opisane odgovornosti svih relevantnih sudionika te radnje koje se moraju
poduzeti u sluaju nude. Odgovarajue tijelo mora osigurati donoenje i pridravanje navedenih uputa.

17.2. Obuka

Program obuke mora sadravati inicijalnu i redovitu poduku iz barem sljedeih podruja:
a) upoznavanje sa aerodromom,
b) upoznavanje sa zrakoplovom,
c) sigurnost osoblja za spaavanje i gaenje poara,
d) komunikacijski sistemi u sluaju nude u zranoj luci, ukljuujui alarme za poar u
zrakoplovu,
e) koritenje cijevi za gaenje poara, trcala cijevi i drugih ureaja potrebnih radi
usklaenosti sa zahtjevima dijela 9. ovog Pravilnika,
f) primjena onih tipova sredstava za gaenje poara potrebnih radi usklaenosti sa
zahtjevima dijela 9. ovog Pravilnika,
g) pomo u evakuaciji zrakoplova u sluaju nude,
h) operacije gaenja poara,
i) prilagodba i koritenje strukturalne opreme za spaavanje i gaenje poara u svrhu
spaavanja zrakoplova i gaenja poara u zrakoplovu,
j) opasna roba,
k) upoznavanje sa zadaama vatrogasaca prema planu za nudu aerodrom, i
l) zatitna odjea i respiratorna zatita.

17.3. Potrebna nivo zatite

17.3.1. U skladu sa zahtjevima dijela 9. ovog Pravilnika, aerodroma moraju se kategorizirati u svrhu spaavanja i gaenja poara, a osigurana
nivo zatite mora odgovarati kategoriji zrane luke.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
250
17.4. Oprema za spaavanje za nepristupana okolna podruja
17.4.1. Odgovarajua oprema i spasilake slube moraju biti raspoloive u zranoj luci kada podruje za koje je sluba nadlena ukljuuje
vodene povrine, movarne povrine ili druga nepristupana okolna podruja koja ne mogu u potpunosti opsluivati konvencionalna vozila na
tokovima. To je od osobite vanosti kada se znaajan udio operacija prilaenja/odlaska odvija preko tih povrina.
17.4.2. Oprema za spaavanje mora se prevoziti na amcima ili drugim vozilima, poput helikoptera i amfibijskih vozila ili vozila na zranom
jastuku, koja mogu manevrirati u dotinom podruju. Vozila moraju biti smjetena na nain da se mogu brzo staviti u djelovanje kako bi
reagirala na podrujima za koja je sluba nadlena.
17.4.3. U zranoj luci koja granii s vodenom povrinom amci ili druga vozila moraju se, po mogunosti, nalaziti u zranoj luci te se moraju
osigurati odgovarajua mjesta za porinue ili pristajanje. Ako se ta vozila nalaze izvan zrane luke, ona moraju, po mogunosti, biti pod
nadzorom spasilake i vatrogasne slube zrane luke ili, ako to nije izvedivo, pod nadzorom neke druge nadlene javne ili privatne organizacije
koja usko surauje sa spasilakom i vatrogasnom slubom zrane luke (kao to su policija, vojne slube, luka ophodnja ili obalna straa).
17.4.4. amci ili druga vozila moraju moi postii to je mogue veu brzinu kako bi stigli do mjesta nesree u najkraem moguem vremenu.
Kako bi se smanjila vjerovatnost zadobivanja ozljeda tokom operacija spaavanja, amci na vodomlazni pogon imaju prednost pred amcima
pogonjenima brodskim vijkom, osim ako su vijci ovih potonjih ducted. Ako su vodene povrine za koje je sluba nadlena zamrznute tokom
znaajno dugog razdoblja u godini, u skladu s time mora se birati i oprema. Vozila koja se koriste u toj slubi moraju biti opremljena splavovima
za spaavanje i pojasevima/prslucima za spaavanje sukladno zahtjevima veih zrakoplova koji obino koriste zranu luku, te imati dvopravacnu
radio komunikaciju i reflektore za none operacije. Ako se tokom razdoblja slabe vidljivosti oekuju operacije zrakoplova, moglo bi biti potrebno
osigurati navoenje vozilima koja pritjeu u pomo u sluaju nude.
17.4.5. Osoblje imenovano za upravljanje opremom mora biti primjereno obueno i izvjebano za operacije spaavanja u odgovarajuem
okruenju.

17.5. Sadraji

17.5.1. Poeljno je spasilakoj i vatrogasnoj slubi osigurati poseban telefon, dvopravacnu radio komunikaciju i opi sistem uzbune kako bi
prijenos kljunih informacija u sluaju opasnosti i rutinskih informacija bio pouzdan. Sukladno zasebnim zahtjevima svake pojedine zrane luke,
navedeni sadraji koriste se u sljedee svrhe:

a) izravna komunikacija izmeu tijela koje podie uzbunu i vatrogasne postrojbe zrane
luke kako bi se osiguralo pravovremeno uzbunjivanje i slanje vozila i osoblja za
spaavanje i gaenje poara u sluaju zrakoplovne nesree ili incidenta,
b) izravna komunikacija izmeu spasilake i vatrogasne slube i letake posade
zrakoplova u opasnosti,


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
251
c) signali za sluaj opasnosti kako bi se omoguilo brzo pozivanje imenovanog osoblja
koje nije u stanju pripravnosti,
d) prema potrebi, pozivanje bitnih povezanih slubi u zranoj luci ili izvan nje, i
e) odravanje komunikacije pomou dvopravacnog radija s vozilima za spaavanje i
gaenje poara pristiglih na mjesto zrakoplovne nesree ili incidenta.
17.5.2. Nadleno tijelo mora pomno razmotriti raspoloivost vozila hitne pomoi i lijenike opreme namijenjenih premjetanju i naknadnoj
skrbi osoba unesreenih u zrakoplovnoj nesrei te svoje zakljuke unijeti u cjeloviti plan za sluaj opasnosti, izraen za takve opasnosti.

18. Operateri vozila

18.1. Tijela odgovorna za kretanje vozila po povrini za kretanje (operativnoj povrini) moraju osigurati valjanost kvalifikacija operatera. To
moe podrazumijevati, ovisno o vozaevoj funkciji, znanja iz:
a) zemljopisa zrane luke,
b) znakova, oznaka i svjetala zrane luke,
c) radiotelefonskih operativnih postupaka,
d) termina i fraza koji se koriste u aerodromskoj kontroli, ukljuujui slova ICAO
abecede,
e) pravila operativnih usluga u zranome prometu u mjeri u kojoj se ona odnose na
zemaljske operacije,
f) aerodromskih pravila i postupaka, i
g) specijaliziranih funkcija, ovisno o potrebi, na primjer, za spaavanje i gaenje poara.
18.2. Operater mora moi dokazati da je sposoban, prema potrebi,:
a) upravljati opremom za odailjanje/prijam u vozilu ili je koristiti;
b) razumjeti postupke kontrole zranog prometa i lokalne postupke te postupati u skladu
s njima,
c) upravljati vozilom u zranoj luci; i
d) koristiti posebne vjetine potrebne za odreenu funkciju.
Osim toga, kao to je potrebno za bilo koju specijaliziranu funkciju, operater mora imati dravnu vozaku dozvolu, dravnu dozvolu za
obavljanje djelatnosti radio-operatera ili druge dozvole.
18.3. Prethodno navedeno mora se primjenjivati ovisno o funkciji koju e operater obavljati te nije potrebno da se svi operateri osposobe do iste
nivoa, na primjer, operateri ije su funkcije ograniene na stajanku.


Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
252
18.4. Ako se na operacije u uvjetima slabe vidljivosti primjenjuju posebni postupci, poeljno je redovitim kontrolama provjeriti operaterovo
znanje postupaka.

19. Metoda za izvjetavanje o vrstoi kolnika ACN-PCN

19.1. Operacije preoptereenja
19.1.1. Do preoptereenja kolnika moe doi zbog prevelikih tereta i/ili zbog znatno poveane stope primjene. Tereti vei od definisanog
(dizajniranog ili procijenjenog) tereta skrauju ivotni vijek, dok ga manji tereti produuju. Izuzevi golema preoptereenja, prema svojem
strukturalnom ponaanju kolnici nisu podloni odreenom graninom teretu iznad kojega iznenada ili katastrofino popuste. Ponaanje je takvo
da kolnik moe podnijeti odreeni definisani teret oekivani broj puta tokom svojega ivotnog vijeka. Shodno tome, povremeno manje
preoptereenje je prihvatljivo kada je svrsishodno, te ima za posljedicu samo ogranieno smanjenje oekivanog ivotnog vijeka kolnika i
relativno malo ubrzanje propadanja kolnika. Za one operacije u kojima nivo preoptereenja i/ili uestalost koritenja ne opravdavaju provedbu
podrobne analize, predlau se sljedei kriteriji:

a) za savitljive kolnike, povremena kretanja zrakoplova ACN-a koji ne prelazi 10% iznad
prijavljenog PCN-a ne bi trebala nepovoljno utjecati na kolnik,
b) za krute ili kompozitne kolnike u kojima kruti sloj kolnika predstavlja glavni element
strukture, povremena kretanja zrakoplova ACN-a koji ne prelazi 5% iznad
prijavljenog PCN-a ne bi trebala nepovoljno utjecati na kolnik,
c) ako struktura kolnika nije poznata, primjenjivo je ogranienje od 5%, i
d) godinji broj kretanja uz preoptereenje ne bi trebao premaiti priblino 5% ukupnih
godinjih kretanja zrakoplova.

19.1.2. Takva kretanja uz preoptereenje nisu obino dozvoljena na kolnicima koji pokazuju znakove naprezanja ili poputanja. Nadalje,
preoptereenja treba izbjegavati tokom svakog razdoblja otapanja nakon penetracije mraza ili kada bi voda mogla oslabjeti vrstou kolnika ili
njegove posteljice. Ako se provode operacije preoptereenja, operator aerodroma mora redovito preispitati relevantno stanje kolnika kao i
kriterije za operacije preoptereenja jer prekomjerno ponavljanje preoptereenja moe prouzroiti znaajno skraenje ivotnoga vijeka kolnika ili
zahtijevati dubinsku sanaciju kolnika.






Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
253
19.2. ACN-ovi za nekoliko tipova zrakoplova

Iz praktinih razloga, nekoliko tipova zrakoplova trenutno u uporabi evaluirani su na krutim i savitljivim kolnicima temeljenima na etiri
kategorije vrstoe posteljice u dijelu 3. Ovog Pravilnika, a rezultati su tabelarno prikazani u Priruniku za projektovanje zranih luka (ICAO
Doc. 9157), dijelu 3.





























Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
254


Prilog B.

POVRINE OGRANIENJA PREPREKA



Slubeni glasnik BiH broj 09/11 od 07.02.2011.
255

Slika B-1