Farmaceutsko zdravstveni fakultet

Univerzitet u Travniku


Klinika dijagnoza krajesa






DOC.Amela Laevid Ante Starevid
Broj indexa :570/12


Dijagnostika karijesnih lezija

Prepoznavanje i saniranje karijesnih lezija svakodnevni je posao
stomatologa.No, iako naizgled rutinski postupak,nije uvijek lako
postaviti krajnju dijagnozu koja je put do odluke o tretmanu lezije.
Karijes moe biti fijagnosticiran u bilo kojem stadiju razvoja lezije,
kao:
-lezija u caklini bez kavitacije
-kavitirana lezija u caklini
-kavitirana lezija u dentinu
-lezija u dentinu s kavitacijom do pulpe.

Dananji pristup nalae pravovremeno prepoznavanje poetnih
karijesnih lezija te to je mogude odlaganje operativnog tretmana.Pri
tome, treba prepoznati imbenike koji su doveli do nastanka karijesa
te ih nastojati modificirati i sprijeiti daljni gubitak minerala iz zubnih
tkiva.U tu svrhu najuikovitiji je postupak upudivanje u oralnu
higijenu i etkanje zubnim pastama koje sadre floride s ciljem
temeljitog uklanjanja biofilma.

Preduvije za prepoznavanje zubnog karijesa u klinikom rutisnkom
radu je oidena zubna povina bez zubnih naslaga ,dobro osvjetljenje
,dobar vid terapeuta ,uz eventualnu upotrebu povedala



.Suenje mlazom zraka osigurava suho radno polje omoguduje
prepoznavanje prvog kliniki zametljivog znaka demineralizacije u
tkivu , a to je bijela mrlja u caklini.Bijela mrlja koja se vidi u caklini
nakos suenja je lezija koja zahvada pola debljine cakline.
Bijela ili smea mrlja koja je prepoznatljiva i na vlanoj povrini zuba
predstavlja vedi gubitak minerala u zubnim tkivima i protee se
cijelom debljinom cakline, a moe se zahvadati i dentin .
To se obnjanajva razlikom relaktivnim refraktornih indeksa zraka,
voda i cakline.Pri suenju cakline zrak zamjenjuje vodu u poruma tkva
te je lezija prepoznatljiva jer je RI zraka udaljenija od cakline .
Pri propadanju sonde u u tvrdo zubno tkivo potvruje se postojanje
karijosne lezije.Sondu samtraju pomodnim sredstvom koje se koristi
bez pritiska u svrhu ispitivanja kakvode povrine lezije.
Neophodno je znati razluiti zaustavljenu od aktivne lezije .Ako je
prisutna kredasta promjena u caklini uz kliniki indikatnu povrinu
,vano je uoiti radi li se o matili sjajnoj povrini.Boja lezije moe
pomodi, al nije siguran pokazatelj zaustavljenu leziju.Prisustvo plaka
upuduju na aktivnost lezije .Zaustavljena lezija se moe reaktivirati ,pa
dio povrinske lezije postaje mekan.
Karijesne lezije korjena koje su mekane ili koaste i locirane du
caklinsko-cementne granice ili uz gingivalni rub su aktivne .
Mogu biti svijetlo smee boje do crne boje,i pokrivene su plakom
.Zaustavljene karijesne lezije korijena su tvrde , sjajne ,tamnosmee i
uglavnom udaljene od gingivalnog ruba.Kavitacija moe nastati u
aktivnim i inaktivnim lezijama korijena .




Osim vizualnog pregleda,u klinikom prepoznavanjuu karijesa
pomau postupci transiluminacije i radiografska pretraga tehnikom
ugriza u taku





Pri transiluminaciji se reflektirano svijetlo stomatolokog aparata
usmjerava pomodu zubnog ogledala ogledala kroz kontakne toke
prednjnih zubi.Ako postoji karijesna lezija vidjet de se tamna sjena na
tom dijelu zuba jer je demineralizirano podruje ima nii index
transmisije svijetla od zdravog zubnog tkiva .Za ispitivanje
aproksimalnih lezija distalnih zubi sama transluminacija nije bila
dostanta , sve dok nije uvedena fiber-optika transiluminacija .

Tim se postukom ,uz ugaeno svijetlo stomatolokog aparata,rabi
uska zraka svijetla iz tanke sond s izlaznim dijametrom 0,5mm.



Svijetlo se usmjerava s bukane plohe na zub uz promatranje
aproksimalne plohe s okuzalnog aspekta, procjenjujudi postoji li
tamna sjena u caklini.Radiografska bite wing tehnika pomae u
otkrivanje karijesnih lezija koje su nedostupne vizualnom klinikom
ispitivanju .Pogodna je za aproksimalne lezije , ali treba provjeriti i
prisustvo okuzalnog karijesa .


Radijografska snimka pomae odrediti dubinu lezije ,ali ne ukazuje na
njenu na njenu aktivnost.



Elektrina kondukcija (Kao metoda detekcije karijesa temelji se na
mjerenju elektrinog otpora. Caklina je elektrini izolator, a dentin
vodi pa se lezija cakline koje dopiru do dentina mogu detektirati kroz
mala podruja na okuzalnoj povrini. Postupak moe biti koristan pri
detekciji onih lezija koje se ne vide golim okom.)






Dijagnostika ...
Karijes esto napreduje prilino sporo i ne izaziva nikakve simptome.
Tome je razlog obrambena reakcija pulpe koja odlaganjem novog
dentina ograuje i titi pulpu od prodora bakterija, a istovremeno
smanjuje osjetljivost na bol. Tek u vrlo uznapredovalim stadijima
karijes uzrokuje smetnje razliitog intenziteta, zbog kojih se pacijent
javlja doktoru dentalne medicine.

Bijele mrlje na zubu

Daljnjim napredovanjem boja se mijenja u smee-crnu, a pojavljuje
se i defekt povrine zuba razliite veliine. Karijes moe postojati i kad
defekt nije prisutan niti vidljiv. Posebno je teko uoljiv karijes ispod
dodirnih toaka susjednih zubi koji se esto otkrije tek u
uznapredovaloj fazi.











Za dijagnostiku karijesa na ovim mjestima posebno su korisne
rendgenske slike s ugrizom u traku, a na njima je mogude uoiti
demineralizaciju i kad ona okom nije vidljiva. U dijagnosticiranju
karijesa moe pomodi i prosvjetljavanje zuba bijelim svjetlom, pri
emu se karijes uoava kao tamnije podruje smanjene prozirnosti.



Kada se jave simptomi, otedenje zuba je ved relativno veliko.
Bakterijski toksini podrauju pulpu, zbog ega ona postaje osjetljiva
na razliite podraaje koji u zdravom zubu ne uzrokuju bol. Javlja se
bol na toplo, hladno i slatko. Ova bol je kratkotrajna i traje samo za
vrijeme trajanja podraaja. Ako karijes napreduje sporije i pulpa ima
dovoljno vremena da se od bolesnog dijela ogradi slojem
novostvorenog dentina, bol moe u potpunosti izostati.




U sluaju da karijes bre napreduje, bakterije i toksini u velikoj
koliini prodru u pulpu bol to izaziva upalu pulpe koja se manifestira
intenzivnijom boli. Bol zbog pulpitisa se javlja na topli, hladni ili slatki
podraaj, a moe se javiti i spontano. esto traje i dugo nakon to je
podraaj uklonjen te moe biti toliko jaka i neizdriva da ometa
svakodnevno funkcioniranje, zbog ega je potrebna hitna intervencija
doktora dentalne medicine.

Napredovanje karijesa
Ovisno o bakterijskoj aktivnosti, karijes bre ili sporije napreduje.
Bakterijska aktivnost velikim dijelom ovisi o dostupnim hranjivim
tvarima (ederima), odnosno koliini zubnog plaka. To znai da de
karijes bre napredovati ako je na povrini zuba prisutni deblji sloj
zubnog plaka, odnosno ako se esto unose namirnice bogate
ugljikohidratima. Napredovanjem kroz caklinu i dentin, karijes se
pribliava zubnoj pulpi. Bakterije su u velikom broju prisutne unutar
dentinskih kanalida kroz koje svojim toksinima podrauju pulpu i
uzrokuju upalnu reakciju i bol. Kada bakterije ili toksini u vedim
koliinama prodru u pulpu, uzrokuju trajno otedenje pulpe koje
zahtjeva endodontski tretman potpuno odstranjivanje pulpnog
tkiva i ispunjavanje korijenskih kanala umjetnim materijalom.









TERAPIJA KARIJESA
Minimalno invazivna stomatologija je dio preventivno
rekonstruktivne stomatologije koja ukljuuje prevenciju,
remineralizaciju i minimalnu intervenciju kod preparacije tvrdih
zubnih tkiva. Cilj takve terapije je ouvanje prirodne strukture zuba i
odgaanje kirurke intervencije to je dulje mogude, s naglaskom na
procjenu rizika od karijesa, prevenciju, ranu dijagnozu karijesne lezije
i remineralizaciju nekavitiranih caklinskih i dentinskih lezija. Takva
terapija je suprotna klasinim Blackovim naelima preventivne
ekstenzije i opsenom mehanikom oblikovanju kaviteta, to je u
njegovo vrijeme bilo razumljivo jer se tada radilo s materijalima koji
nisu imali adhezijska svojstva.





Tradicionalni pristup terapiji takve lezije dovodi i do zaaranog kruga:
opseno odstranjivanje zubnih struktura kod male lezije, veliki ispun,
neuspjeh tako velikog ispuna koji ubrzo dovodi do njegove zamjene
to opet rezultira dodatnim odstranjenjem zubne strukture i jo
vedim ispunom. Previe se naglaava kiruki pristup lijeenju karijesa
iako je to primarno bakterijska bolest. Minimalno invazivna
preparacija tei minimalnom odstranjenju bolesnog zubnog tkiva, a
maksimalnom ouvanju zdravog zubnog tkiva.
Opdenito je miljenje da se, kada ved doe do kavitacije zbog
uznapredovalog karijesa, treba odluiti na kirurku intervenciju u
tvrde zubne strukture. Inficirano zubno tkivo se odstranjuje i
zamijenjuje prikladnim resturativnim materijalom, iako niti jedan ne
moe zamijeniti zubnu strukturu.



Moderni adhezijski materijali za ispune omoguduju minimalno
invazivnim postupcima uspjenu rekonstrukciju postojedih ispuna,
radije nego potpunu zamjenu s gubitkom zdravog zubnog tkiva
prilikom preparacije.




Odstranjenje tvrdog zubnog tkiva treba biti minimalno i ogranieno
samo na ona podruja inficirana karijesom, kaviteti se rade tamo gdje
nije moguda remineralizacija ili da se olaka pristup leziji. Prilikom
izbora tehnike popravka ispuna, trebala bi se uzeti u obzir procjena
pacijentova rizika za karijes, faktori rizika, i naela mikropreparacije.




















Literatura:

1. Radionov D, Radionov B, Voloder M. Ozon - novo terapijsko
sredstvo u stomatologiji. Medix. 2004;
2. Kneevid A, Tarle Z, Prskalo K. Terapija karijesnih lezija ozonom.
Acta Stomatol Croat. 2004;
3. Kneevid A, Tarle Z, Negovetid Mandid V, Prskalo K, Pandurid V,
Jankovid B. Terapija ozonom inicijalnih karijesnih lezija u fisurama.
Acta Stomatol Croat. 2007;41
4. Dukid W. Minimalno invazina preparacija: 1.dio, temeljna
naela. Sonda. 2005;12/13
5. Koch G, Poulsen S. Pedodoncija kliniki pristup. Hrvatsko
izdanje. Zagreb: Naklada Slap, 2005.
6. Dukid W. Minimalno invazivna preparacija moderan pristup
terapije karijesa. Medix. 2005;
7.Lynch E, editor. Ozone: The Revolution in Dentistry. Surrey:
Quintessence Publishing, 2004.