Vous êtes sur la page 1sur 113

M R Xrji

Jatjo
Leamos en mazahua
M R Xrji
Jatjo
Leamos en mazahua

Mazahua del estado de Mxico
Publicado por el
Instituto Lingstico de Verano, A.C.
Apartado postal 22067
14000 Tlalpan, D.F., Mxico
Tel. 5573-2024
2012
Segunda edicin
(versin electrnica)
2012 por el Instituto Lingstico de Verano, A.C.
Derechos reservados conforme a la ley.
Esta obra puede reproducirse para fines no lucrativos.


http://www.sil.org/mexico/otopame/mazahua/L202-LeamosMazahua-maz.htm



Primera edicin 1985 1C
Segunda impresin 1986 5C
Segunda edicin 2012 (versin electrnica)

Leamos en mazahua
Mazahua del estado de Mxico y espaol (maz)
Narradores y escritores: gente de habla mazahua de las siguientes pobla-
ciones: La Concepcin de los Baos, Jalpa de los Baos, San Cristbal
de los Baos y San Pedro de los Baos, del municipio de Ixtlahuaca,
Mx.; de Santa Mara Citendej, del municipio de Jocotitln, Mx.
Dibujantes: cinco jvenes y seoritas mazahuas de San Cristbal,
Mpio. de Ixtlahuaca, Mx.
Investigadores lingsticos: Donald Stewart S.

y Shirley Gamble
de Stewart


Introduccin a la segunda edicin
La primera edicin de este libro se agot debido a la
demanda popular, y ahora se pone al alcance del pblico una
segunda edicin. La ortografa que se usa no ha sido actualizada
desde que se hizo la primera impresin, que fue hace ms de
veinte aos. El valor de este libro se encuentra en los textos que
contiene, algunos de los cuales fueron recopilados hace ms de
cuarenta aos y reflejan las costumbres, pensamientos, creencias
y cuentos tradicionales de la gente mazahua en aquel entonces.
Tambin hay que reconocer que cuando este libro fue publicado
por primera vez, todava haba muy pocas personas intentando
escribir el mazahua. La forma de escribir las palabras puede
servir a los lingistas y educadores contemporneos a analizar la
lengua mazahua y observar los cambios que ha sufrido sobre el
paso del tiempo.
i
Contenido
Aclaraciones sobre el alfabeto mazahua ............................ii
Glosario de palabras que varan de un pueblo a otro ..........v
Historia
Cu j va tsaa o tjjmi e o ch mi jingu ............. 3
Leyendas
C e ndix c o mbzhi na animale ...........................9
C e teje a Nguemar .................................................. 10
Experiencias de la vida real
Co rmi cjjji ma cj rmi tsiqug ............................. 13
Co rmi cjjjig ma ra yr o dyebe .......................... 14
Cu j va cjaa ma vi mbr o zinzgji a Bond ...... 15
Elementos de la cultura
J ga ee yo tii yo jatjo ............................................ 21
Co mi mbee co ntee co mi cr mi jingu ............ 25
Co yeje ndix co mi mama j ma cjaa co o tivi .... 41
Cu j ga mama co ntee c ne ra mama yo tj ..... 54
Cu j ga tsaa o chjnt cja yo jatjo ...................... 57
Cuentos
Cu j va mbtji c e Licenciado ........................ 77
C e bzo c ma soo ................................................ 79
C e burru e c e cjuaa .......................................... 83
C e cjuaa e c e ardilla ......................................... 86
C e dyoo e c e ngi ........................................... 88
E Xuhua Maa ................................................................ 90
Na ardilla c me mi clo ............................................ 93
Na bzo e c o burru ............................................... 97
Na bzo e na mio ................................................... 99
ii
Aclaraciones sobre el alfabeto mazahua
El mazahua tiene una gran variedad de sonidos; muchos de
los cuales no existen en el espaol. Por eso, en la escritura mazahua,
se usan muchas letras que no forman parte del alfabeto del espaol.
En seguida se presenta cada una de las letras y
combinaciones de letras o smbolos que se usa al escribir el
mazahua junto con una palabra que contenga dicha(s) letra(s) o
smbolo(s) y su traduccin al espaol, para que de esa manera el
lector mazahua puede darse cuenta de la pronunciacin que tiene
cada grafa.
Grafa(s) Mazahua Espaol
a para para que
pr lo conoce
pr le pega
e o mbee lo teji
o mb ladrones
Pj ni mbj? Qu es?
i tii hay (ej. libros)
t se emborracha
o or est tirado
r l prende la lumbre
r lo pide
u suu esposa
s tiene miedo
s (dye) mastica (ej. caa)
n na sn puntiagudo
m mj o m vmonos (los tres)
b o b fue vendido
mb o mb lo vendi
b bb se para
b bb lo para
b yebe lo voltea
v yeve recae
n nee lo quiere
nd ndee mitad
d o dag fue segado (ej. el trigo)
iii
Grafa(s) Mazahua Espaol
nd o ndag lo seg
d chd se quiebran (ej. trastes)
d chjd! Ven!
g o jog se alivi
ng jong me busca
nng jonng lo busca para m
ng ngndo granizo
c pc vndemelo
cj pcj gracias!
c pc te vende
c pc te lo vende
jcj pcji o pjcji me lo venden
cj pcji o pcji te lo venden
nc jonc te busca
nnc jonnc lo busca para ti
ch bche nieto
chj bechje chiquihuite
ch pchi hace tortillas
ch peche lo lava
jchj pchiji o pjchji lo recogen
chj pecheji o pechji lo lavan
p tp lo vence
pj tpj arado
p o tp fue sacado para l
jpj tpiji o tjpji siguen el camino
pj tpiji o tpji ordean (ej. vacas) para l
s sog lo deja
sj sjog llave
s o sog fue dejado
s o xos lo levant
s o xos lo destap
t na jt lo est amamantando
nt na jonte persona amable
tj na jotjo est bien
t na jt (ne ndeje) est fra (ej. el agua)
t na jt lo est enfriando
iv
Grafa(s) Mazahua Espaol
jtj na jtji o na jjtji los estn amamantando
tj na jtji o na jtji lo estn enfriando
ts xitsi me dice
tsj xitsji nieve
ts na stsi sientes fro
ts xitsi te dice
jtsj xitsiji o xijtsji me dicen
tsj xitsiji o xitsji te dicen
m mr l lo prohibe
m o mr se conoci
m muu calabaza
jm jmuu amo, dueo, autoridad
m jm l le da una cosa al buey
jm tjm (ndchj) siembra (ej. maz)
jjm tjjm lo amarra
o n comi
o r l prendi la lumbre
ii cabeza
j jii tres
jj pejje lo enva
y yoo cera, vela
dy dyoo perro
jy jyoo pierde el conocimiento
hu na hu est llorando
hu na hu una rana
hu hujma barbecha
ju jujma terreno barbechado
x mexe araa
z o meze se endureci
zh o mezhe se dilat
nzh menzhe el espritu del agua
nz xenze l pizca las mazorcas
nzm mi casa
i nzm tu casa
r maa me voy
ra maa l se va
v
Glosario de palabras que varan de un pueblo a otro
En la regin mazahua de un pueblo a otro hay diferencias en
algunas palabras que tienen el mismo significado. Por ejemplo, en
algunos pueblos para decir otros se dice a o aja; y en otros
pueblos se dice dya o dyaja. Para decir otras personas en un pueblo
se dice co a ntee, y en otro pueblo se dice co dyaja ntee.
En seguida incluimos un ndice de algunas de esas palabras
que se encuentran en este libro, con el propsito de ayudar al lector
cuando encuentre una palabra que no conozca por no ser usada en su
propio pueblo.
En el glosario, primero se escribe la palabra que se encuentra en
este libro, luego las variantes (entre parntesis) y por ltimo el
significado en espaol.
a cjav (a cjanu) as
bemeria trabajo de tejer medias
bezhe historia o cuento
Bond (Xoji) Mxico, D.F.
busu mujer no indgena
buta hombre no indgena
Concio La Concepcin de los Baos, mpio. de Ixtlahuaca, Mx.
cumba compadre
cja c e (c nu) en, a [O maa cja c e ngum.; Jo maa
c nu ngum. - Se fue a la casa.]
cj n (mbo vo; da go) luego (hizo otra cosa)
cjjji (mbee; zn; pnsago) piensa
cjns (nr) se sube
cjii lo visita
cjudi (cjuai; hug; pjongua diji; diji; t diji;
carra) corre
cjurjma (t) hermano
co (co yo; c yo) esos, esas [co xunti - esas muchachas]
**********
vi
c (c) que [c e bzo c na nd - ese hombre que
es alto]
c dya joo (c dya ga joo; c e mbante; c na jmt)
espritu malo
c e (ce; c nu) ese, esa [c e bzo - ese hombre]
chzhi (tt) se acerca
ch (xo) palabra usada para saludar a un muchacho
[Cjimi, ch. - Hola, muchacho.]
Chxte (Texitsji) Nevado de Toluca
dezhe escalera
dya cj (dya ca) ya no [Dya cj j dyebe. - Ya no llueve.]
(na) dy (una) barranca
dyoo (dyuu) perro
(co) dyte personas que hacen la pedida (para un casamiento)
hule tule, una especie de junco
i (gui; vi) indicador de segunda persona en tiempo pretrito
[i mague - t fuiste]
i (gui) indicador de segunda persona en tiempo presente [i
pague - t vas]
J? (J ngue?) A dnde?
j (j co; j ngo; j ngu) donde
J nz? (J ngu nz?) Cunto(s)?
jmtjo especialmente
Jingu? (Jingu?) Cundo? [Jingu r
mague? - Cundo te vas?]
janguistia (janguicha; jabuta) idioma espaol
jatjo (jacuaro) idioma mazahua
Jyapj Ixtlahuaca, Edo. de Mxico
mgrena (pla) madrina
mquina (tzi) tren
mrjtoma (bchjjn) mayordomo de la fiesta
vii
mj (mg) est contento
(ra) mbrzji [(ra) mbcji; (ra) mbrgzji] Nos van a
pegar.
mbjm (mbjm) lodo
me (mi) mucho, muy
me r, mi t [Me r jod. - Lo voy a buscar bien.]
mejme (na cjuana) Es la verdad.
ma o (ma mo; mu o; ya mo; yam) cuando l (hizo algo)
[Ma o maa - Cuando l se fue]
mota (moca) cuernos
n (da go) posiblemente [N ra j pj co ra ne xitsi. -
Posiblemente vendr a decirte algo.]
na nziyo (na nguiyo; ni nguiyo) cuarto (nmero ordinal)
na yeje (ni yeje) otra vez, segunda vez
nana (n; mama; ne) mam, madre
na ngue (da ngue; nanc) porque
ndadyo (ndaxidyo) cobija
ndare (ndrrareje) ro
(a) nd [(mi) nzh] ayer
ndnsi (lulu) fruta
ndeze (ndrrizi; nzeze) desde
ndnchjr (ndnchj) oveja
ndix (ndrrix; ndrrixo; bjja) mujer
ne (nu e; nu) este [ne tii - este muchacho]
nguane (ngune; nguine) comadre
ngue cu (ngue co) para, para que
nguecu (ngueco; nguec) por eso
nguejme (nguijeme; nguime; ndtcijeme) enfermedad
Nguemar Jocotitln, Edo. de Mxico
nguexjtjo (nguechjo) slo, solamente
ntee (tee) gente
nita (male; ande; gande; tsina) abuela
viii
Nucu (Na nga) Y luego...
nuzg (nutsc) yo
nz (nz g) los [nz jii; nz g jii - los tres]
na (naja; daja) uno, una
nao (nandyo; dandyo) diferente
(ra) nmb [(ra) ndmbji.] Se lo van a comprar.
a (aja; dyaja) otros, otras
eje (siji) tiene (uno o dos, hijos o animales)
echj medicina
o (jo; vo) indicador de tercera persona en tiempo pretrito
[o maa - se fue]
pgrenu (pla) padrino
Pare cuatro pueblos en el municipio de Iztlahuaca, Edo. de
Mxico, que se llaman los Baos y son: La Concepcin,
Jalpa, San Pedro y San Cristbal.
(r) prts. [(r) pc.] Te voy a pegar.
pere (pe; mbero) pero
pnngtjo (perdonaoz) perdneme, disclpeme
pjee pensamiento, idea
Pj? (F cu?; Mb?) Qu?
Pjenga? (Jinga?; Mbe cja?; Fe cja?; Fe cu cja?) Por
qu?
pjio (pjindyo) hierba
pjjm (cuchi; zacjua) marrano
quentjo (quenchjo; dy) se sorprende, se admira
quera (ptjo; ptcjua; ptc) ojal que
r (r) indicador de primera persona en tiempo pretrito [r
mag - me fui]
rv (r) indicador de primera persona en tiempo
pluscuamperfecto [Ya rv mag. - Ya me haba ido.]
scuela (scola) escuela
smila mula
ix
sii (bzhi) pierde [Nutsc r tg; angueze o zii. - Yo
gan, l perdi.]
(ro) sizgjme [(ro) sitscjjme] nos traeran
sufre (sufrego; szhi) sufre
suu (musu) esposa
(ri) sopj [(ri) zofji] le hablaran
tata (taa; jyo; papa) pap, padre
tj (tg) lo enva
texe (ndexe; ndrrexe) todo, todos, todas
tita (pale; ande; gande; tsita) abuelo
tjezhe (tjee) se re
(ni) tjong [(ni) jyong; nestaoz; ni stago] yo necesito
tjj (nj) canto, cancin
(o ) tjr manera de vivir o hacer algo
tapj (tsjeme) pulque
topj (merio; mchi) dinero
tun ngnda (un ngnda) se da cuenta
tsjaa a (toca a) pertenece (a lugar)
tsj (ts; tsj) solo [o matsj - se fue solo]
ts (tsiqu; chiqu) un poco [O ppji ts. - l trabaj un
poco.]
tsill (tsimbane) nene, beb
tsita imagen que se adora
xe (xi) todava [Xe bbtjo. - Todava vive.]
xe nda (xi ndrra) ms que [E Xuva, xe nda na nd que
na ngueje e Pegro. - Juan es ms alto que Pedro.]
xipjad (curo) cuero, piel
xiscma (scuama; scma) papel o libro
xo e (xo i eje) tambin
xpte (xpinte) maestro o maestra de la escuela
ya (a) ya [Ya nguar. - Ya se termin.]
x
ya ngue (ya i tsjatjo) ya est para [Ya mi tsjatjo ro
mbedye. - Ya estaba para salir.]
yo (ya) estos, estas [yo tii; ya tii - estos muchachos]
(o) zogz [(o) zozg] me dej, me abandon
z (anque) aunque
(o) zb [(jo) pama] se baj
Zmi Toluca, Mx.
Historia
3
Cu j va tsaa o tjjmi,
e o ch mi jingu
En esta pequea historia se cuenta acerca de un temblor
ocurrido entre los aos de 1912 y 1917. Tambin narra las
consecuencias que dej una fuerte helada, obligando al to del
narrador a unirse al ejrcito.
. . . . .
R mang dya na tsi historia. Bueno, dya r
nug, pero o xitsi c junto mi to, na ngue anguezeji
xe ot o teji; nutsc cj r teg.
Mama co paa co o teji, de 1912 o cjog na
ijjm c ma zzhi, anguezeji mi ppjiji cja c e
cinda a Bizhe. Nucu ma o zji ma mi cjog c e
ijjm, mi sji ro tunji anguezeji, na ngueje ma
zzhi. O ndcji c e ndeje mi bb co o ola, ma
pjat cja squina. Xo jandaji co mbaro co mi
chjizhi ma nanga, dya cj mi nanga na joo.
C mi tatag, ma ppji a ma a Oro. Angueze
mama o janda co nte, aja co mi ndijm, aja
co mi xr, aja co mi hu. Na ngue mi sajjn na
puncj co ndojo ma zb cja teje. Nucu cj n o
mamaji: Pj pjzhi c tsaa?, eeji.
Nucu xe mezhtjo, nu mi 1917 mamaji mi j o
tj, ma joo co tj. Pero o j na nu paa c e
zana nu julio, o v na trrandjma c mi eje ga
ma a norte. Nucu ma zzhi c e trrandjma ma
v. Nu c jyans, o jyr na s c na nojo; go
4
mbaa texe co tj co ma joo. Nucu c e jyans,
go poc texe co tj, y c na ji nu paa, go
mbr go tun a jm.
Nucu o sj cu na necesidad, c ma nojo
na tjjmi. C junto mi to, mi ojtjo pj ro zii, y
angueze mama o ma cjog cja tropa, na ngueje mi
cjtji na mbxo napa. Co pa co, mi nzhodtjoji,
nd centago ma ndmji pj co mi ne ra ndmji.
Nguecu angueze mi un ngnda c na mizhi c
mi tj. Mi tatag, dya maa c, na ngue sido ma
ppji ga ma a Oro.
Nu c junto mi to mama o mji a Zmi. Nu
ma o mbedyeji nu, cj n o mji a ma a Chxte;
nunu o ma zji nu co zapata. Mama na nu paa o
mbedyeji anguezeji na nueve ciento, y ma o
nzhogji, ya mi ochocientotjoji, na ngue vi nd
na cien.
Nucu, mama na vez o zji, y co zapata o
dyobji na trratara sanja c ma nojo. Nucu cj
n nanbji o zaa, cj n jyspji o jm. Nucu
ma o zii cu co carranza, o nzhogji, mi cja ro
mbedyeji nu j vi cjogji. Pero dya cj s, na
ngueje vi dybji c e trrasanja. Nu co o cierta o
mbese, o mbese co; nu co dya cierta, cjachi o
nguejmeji a mboo. Nucu o mbtji, cj n
nguinbiji co arjma co mi psiji. Je va cjanu va
tsaa c e tsi historia.
5
Angueze mama, nd c mi un vusto y nd c
mi s ma ra zji. Na ngueje dya cj mi dyi
seguro majx xe ro vencio cja c e ch.
Nucu, mama na ocasin o mji a ma a Valle
de Bravo; nunu o ma jyodji co aja zapata.
Nucu co guardia co, o zogji cja c e cuarte c
mi bb a Chxte. Ma o nzhogji, ya vi mbtji
co guardia y ya vi tsospji texe o bituji, ya vi
satji cja na sanja, y ya vi nguar vi ndji. C e
cuarte, ya vi sji o gasolina, ya vi ndtji; dya
cj mi jr.
Bueno, na puncj o jaa co o mama, pero dya
cj r mbee co aja. Pero yo r mbee r mang
dya.
Leyendas
9
C e ndix c mbzhi na animale
sta es una leyenda que se cuenta entre algunos mazahuas.
Se dice que haba una mujer que se convirti en animal cuando
estaba en el cerro de Jocotitln. Entrese por qu le sucedi esto.
. . . . .
Bb na jaa c mama ga cjava: Na nu paa,
na ndix o mbt c o tata, cj n o mbedye go
maa na j, dya cj nzhog cja o ngum. O maa
cja c e teje c xijji a Tita c bb a ma a xese
cja c e jii a Nguemar.
Ma o zt c e ndix cja c e teje, o jyod
n pj co ro cht c ro zii. Pero dya pj go
cht. Nucu c e ndix o mbzhi na animale c
mi cjaa na puncj o xii. Mamaji, c vi mbzhi ga
cjanu, ngueje c vi mbt c n tata, na ngue o
zb o cjimi.
Nguecu yo ntee mamji c ngueje o soc c
e ndix, nguecu dya ga eje o dyebe. Nguecu me
jodji ra mbtji c e ndix. Ma jodji, ngueje ma
xm, na ngueje ma ndempa, dya s ra jyodji, na
ngueje c e ndix tsjj ma ndempa. Ma ya v
bb cja c e teje co jod ra mbt c e ndix,
nucu nanga cjtjo c, cj na bb cja o xoi co
bzo, ya ra pizhitjoji. Dya cj pj xe ra tsjapji c e
ndix, ya ra jyzitjoji ra maa, dya ra ztji na ngue
ya ra ztjoji, na ngue xe nda na zzhitjo c e ndix
que co bzo co jod.
Nguejxtjo dya ne tsibezhe nu.
10
C e teje a Nguemar
Les invitamos a leer este relato acerca de un cerro que es
muy conocido entre los mazahuas, del que se dice que una vez
brot mucha agua y eso trajo varias consecuencias.
. . . . .
Ya mezhe na puncj o cj ma ndji que c e
teje c xijji e Tita, o xt cja c o ximatj. Nucu
go mbedye na puncj o ndeje, c go ngt texe co
zaa e co ngum, co mi j j co vi cjudi c e
trrareje.
C na yeje nu paa, o jandaji co vi ngueche
c e ndeje, ya je ma pjt cja na jii c bjxtjo
mi bb. Xo mi jandaji co ngi, e co ndnchjr,
e co cuchi co vi ndun c e ndeje j co vi eje.
Co jii co bjxtjo mi bb, dya pj go tsjaa co, na
ngueje bb na ct j co o s vi maa c e
ndeje. Ndji cu que go j na puncj o bzo co o
ngotb c o ximatj c e teje, nguecu dya cj go
mbedye c e ndeje. C e teje c, xijji e Tita, na
ngueje ya mezhe na puncj o cj.
Experiencias
de la
vida real
13
Co rmi cjjji ma cj rmi tsiqug
Esta narracin trata de las cosas que me imaginaba en mi
niez y cmo, con el paso de los aos, me he dado cuenta de que
no se pueden realizar porque eran fantasas.
. . . . .
R xitsiji dya, co rmi mbeeg ma cj rmi
tsiqu, n xo bb j nztsceji co xo mi cjjji nza
cjazg. Ma cj rmi tsiqug, rmi psi na puncj o
pjee, pero bb naja c xe nda r mbee.
O j na nu paa ma r cjjjig c mi s ro
cjnsg a jns nu j co bb e Disi. Nguecu r
cjjji que ma ya rv nozg, ro t na dezhe c
rva cjnsg a jns. Xo r mbee que c e dezhe
mi nestao ro tg me rv nd c, nguecu ro s
ro cjnsg, z ri nguejxtjo cja co ngm. e xo rmi
ne ro cjnsg, nguecu ro s ro cc j nzi tanse
co je ro e tjnt cja n nzumg, nguecu ro
jets me rv z.
Nudya ya r teeg, dya r t c e dezhe, n
dya r huanta r bb, nguejxtjo dya ne bezhe nu.
14
Co rmi cjjjig ma ra yr o dyebe
En este relato se cuenta lo que un hombre mazahua pensaba
cuando era nio. Cuando llova, l crea que haba personas en el
cielo y que cuando ellos jugaban
Bueno, mejor te invito a que leas este relato para que
conozcas los pensamientos que tena ese hombre en su niez. Y
t, qu pensabas cuando eras nio?
. . . . .
Co rmi mbeeg ma cj rmi tsiqu, je ga cjav
co: Ma mi yr a jense, mi cjjjig cj co mi bb
nu. N mi ppjiji, mi cjudiji o pj co mi cjaji,
nguecu ma yr a jense.
Nd xo rmi mbeeg, bn ma cj co mi ee o
mb

lota, nguecu ma mi pjecheji o mb

lota, me mi
yr a jense, nguecu nd xo ma eje o dyebe.
Xo rmi cjjjig bn ma cj co xo mi bb a
jense co mi ch, nguecu me xo mi yr. Xo mi
mamg ya ndo ra mbr co to co bb a xese ra
chji, nguecu ma ra chji, me mi yr o nguaji ma
mi cjudiji.
Xo e ma mi j c e dyebe, rmi mamg que
mi ee co nte co mi cs a xese cja ne jense. Bn
ma mi eeji co o ndeje c me mi pjtji ma xaji,
nguecu mi pjt c e ndeje, nguecu xo ma eje
c e dyebe.
Nudya ya r pr c dya mejme co rmi
mbeeg ma cj xe rmi tsiqug.
15
Cu j va cjaa ma vi mbr
o zinzgji a Bond
Amigos, en esta ocasin conocern la historia de un
muchacho, hurfano de madre, que va a Mxico por primera vez
acompaado por unos amigos. Al llegar a la ciudad, se sorprende
por la multitud de personas y coches que ve.
Pero mejor les invito para que ustedes lean este relato y
se enteren por s mismos de lo que sucede. Se darn cuenta de que
es una experiencia de la vida real.
. . . . .
R mamag dya na jaa, j ma cjaa ma cj mi
tsiqugo, ma r pjr r mag a Bond.
Mi dyig na once cj ma r mag a Bond;
dya be mi prg co calli. Dya xo mi pr j je ro
ox. O zinzi na bzo r mbe, mi pgbe o chleco
e o meria.
Nu cu na nu ndomgo, o xitsi ro pedyebe ro
mbe cja paseo. Ma r pedyebe, mi nzhodg cja
calli y dya r pjtp ngnda, ts rv xg. Nu ma
r xg, dya cj mi pr j je rva maa. Nucu r
pjr r hu, na ngue mi sg co carro, xo mi
cjjji c n ro bzhi. Pero nucu, jo nu j cu
c e bzo c mi dyobe, r chjbe na yeje, cj n
dynng pjenga rv cuee. Cj rr xipji:
Dya r janda j je vi mague, ma r xgvi.
Pero nucu cj n xitsi ro mbe na yeje nu j
mi oxbe. Nucu, texe co paa co r mimibe a
16
Bond, r pjr r un ngnda cja o calli nu j mi
oxbe.
Nucu ma o mezhe j nz paa, o gujstaz cja
c e Bond, dya cj mi nee ro j n nzum. Na
ngueje, cja n nzum, ya vi nd mi nana, mi ojtjo
cj ro ngmpcjjme. Nguecu mi yetsjbe mi tata y
mi sufrebe na puncj. Na ngue a Bond ya vi
gustaz, porque dya pj mi btsi, mi sii na joo
xdyi, xo mi bb texe co mi jyong. Pero cja n
nzum, jiy nu. Nguecu o mezhe j nz paa c
dya cj ma g cja n nzum. Ma mi paa co n
dyocjjme, mi xitsiji pjenga dya cj ma g r ne
cjii mi tata. Nucu mi xic: Pe r maa ra xr o
ra mn, mi embeg, pero ra cjogtjo co paa y
dya r j, je ma cjatjonu.
O j na nu paa, o maa na bzo c mi pa
jong. Dya xo nguextjozg; mi nzhodjme na
tsicha tii co mi dyojme, mi pjme cja cine, mi
nzhodjme cja calli, j co nd mi dyojjme. Nucu
ngueje na o cjuarma co tii co, c mi maa ro ma
jyod, pero xo mi maa ro ma sizi r texejme,
nguecu ro cjjme cja n nzumjme; ma jiy, ya vi
metsejme j nz paa.
Anguezeji mi sji, mi pzhiji n pj co ro
cjajme o n ro yngjme o carro, porque cja c e
Bond, nzhod na puncj o carro. Nguecu
anguezeji mi cjjjiji c bb na puncj peligro para
yo tii yo dya be nda pr, nguecu mi maa ro ma
17
sizgjme. Pero nucu, ma r jandgjme ya mi paa
cja calli ya mi tsja ro zt, r pedyegjme, cj rr
cjudijme r cuenbejme, nguecu dya chcjme.
Nucu ma o zt, o dyn co ma oxjme
junto, j rv mcjojme. Cj n xipjiji:
Cj mi pedye co embe. Ma r chebe,
xma dya ra mezhe ra ji embe.
Nucu o ndebe o ndebe; nutscjme mi
bbtjogjme na lado, mi jandajme j hora ro
mbedye. Y como dya mi pedye, nguecu dya r ma
cjgjme nu j ma bb. R jzijme hasta c o
mbedye cja calli, cj rr mcjjme r ma njme c
ma bb nu, pj vi xipji. Cj n o mama:
Ngueje ni cjurjma va jonc; mama c r
mji a nzum, na ngueje ya metseji. Pe ya i chezeji
in chopjji co mi jnji ee.
Nucu cj rr xipjijme:
Dya r mcjjme n nzumjme, xe r
mintjojme j nz paa ne Bond, cj rr mcjjme
r embejme.
Nucu ma o mbedye c e bzo, mi paa cja
calli mi pa jongjme, pero nutscjme, dya r
tebejme. Cj rr mangjme:
Pe na jo r m a cine, ngue cu dya ra
chcji r eejme.
Y r mcjjme a cine y r tinpijme, dya go
chcjme.
18
Ma o mezhe j nz paa, cj ndo n maa c
ndo naja, xo o ma jyod o cjurjma. Nucu, cj rr
mangjme:
Pe ya r m cja ngum; ma jiy, ra d ra
mbrzji, ma r chjji r eejme.
Nucu mi maa c y r chjtjojme a Zmi, dya
cj zt a Bond. Pero ma r jandajme ma j cja
calli a Zmi, dya r tebe ro chjjme, r cuenbejme;
je rv mcjjme c na lado.
Ma r st cja n nzum, o hunchquiji, na
ngueje dya mi jng o topj, na ngue n chopj, ya
rv teze. Cj n xitsiji, pjenga rv cjag a cjanu,
pjenga vi metse na puncj y r teze co n chopj.
Nguecu r cjjji, nza cja na ntee ma dya
un ngnda, ga z na joo c cjaa, pero iy, na
ngueje gasto o topj y ra ndeze. Nucu ma va
nzhog cja o ngum, dya va jn o topj. Bueno,
dya nda joo a cjanu. Nguecu r mang, xe na joo,
ma ra tsjaa na ntee ra jns o topj, ra sido ra
ppji; bueno, na joo ma.
Nguejxtjo ne jaa nu r mang nu.
Elementos
de la
cultura
21
J ga ee yo tii yo jatjo
Querido lector, en esta pequea narracin usted se dar
cuenta de cmo se divierten los nios. Aunque algunos de los
padres de estos nios no pueden comprarles juguetes, ellos usan su
imaginacin y, utilizando diferentes materiales, hacen sus propios
juguetes que, aunque son rsticos, los divierten.
. . . . .
Ma cj mi tsiqug, xo mi gujstaz r ee. Mi
eeg o cnica, xo mi eeg o trumpo, xo mi ee o
valero e o mb

lota, na ngue na jo ma s co tee.


C nda mi eebe ms, ngue na n primo
hermano c mi eebe. Pama pama mi eebe, mi
pjchc r ee na jo, xo e angueze. Ma r eebe, a
vece mi tj c, a vece mi tpg. Pero ma ra bzhi
angueze, mi d. Ma xo r bzhig, mi ngg.
Nguecu a vece mi pedyebe td co tee. Pero
siempre mi gujstazbe r eebe pama.
Nudya yo pa dya yo, na puncj o tsiti co xo
ee. Anguezeji xo eeji o cnica, e o trumpo, e o
ngndo co xijji o mazatena. Xo e o pjicha co
tji y cjapji o vrr. Xo e o sapjad co ni
dytji o tsicarro e o zndjma; xo bb ma tji
o nzhn, o pj co nd ne ra dytji.
22
Na ngue ma cj tsiqu na, gujsta ra ee na
puncj. Nguecu na joo ga mj, na jo ga alegrao.
Nguecu xo r mang, bb na puncj o tee co
eeji, y pj co nd ma tee.
Yo cnica
Yo cnica, je ga cjav ga eeji: pintaji o tiro,
jtji o loyo, cj na eeji segn j nz crji. Ma
cr na jiji, numa, naja c xijji man, naja c
xijji tras, naja c xijji cola. Nu ma cr nziyoji,
numa, xijji naja c man, naja c tras, naja c
cola, naja c tras cola. Ma bbtjo yetjui, numa,
naja c man, naja c tras.
Bueno, ra mbr ra eevi cj ngueje c ot ra
zoo cja c e loyo. Nucu, jo rr pjat c naja c
dya be soo. Nu ma ra cierta ra pjat, numa, ya
mbt ma; tj ma c ot soo cja loyo.
Xo bb ma eeji co xijji ero; quiji yeje
cnica nzi na tsiti, nguecu jyzi ga mbs co ye
cnica. Je ga cjanu ga eeji co cnica.
Yo trumpo
Yo trumpo, je ga cjav ga eeji; cnxji o
tjnjm, tpji o scuerda c
xo xijji o sr. Nucu cj rr
mbansaji cja c e trumpo, cj
rr tsjapji ra neme a jm.
Nu ma jiy, bb ma
ra neme, jo rr ngc. Numa,
xijji ngue o cctrumpo.
23
Ma jiy, bb ma eeji co xijji o pjong. Ra
jumji na veinte centavo o na cinco, jo rr ma
pintaji na tiro nza cja o tiro o cnica. Numa, jo rr
nemeji c e trumpo, cj rr pjatji cja c e cinco.
Nu c ra cierta ra pjong cja c e tiro, ngue c ra
ndj c; nu c jiy, ra bzhi c.
Xo bb ma eeji o sstrumpo, co nd jyzi
ga zsiji co trumpo; sji cj ngue c ra ndj, cj
ngue c xe pjchi ra ee na jo. Je ga cjanu ga eeji
yo trumpo.
Yo valero
Yo valero, dya nda r pr na joo
j ga eeji, na ngue dya mezhe paa r
eeg; tstjo paa c r ee. Pero r
un ngnda psi o punto, de tsicha,
bb de dycha, bb de veinte, de
cincuenta, y de cien o punto, hasta mil.
Nguecu ma eeji, sji cj ngue
c ot ra junt j nz punto. Nu c
ot jt co punto co xe na nojo,
ngueje c tj c. Je ga cjanu ga eeji
yo valero.
Yo vrr
Co pjicha co cjapji o vrr, tji co, tjocji
co tsiclavo, cj na ngnxji co ilansa o sea o
tjnjm. Nucu cj na pjotji co ilansa, cj na
mbansaji, cj na juantaji, cj na un vuelta cu c
e tsipjicha.
24
Nu ma ra ne ra eevi c naja, ra zvi cj ngue
c ot ra jyaspji o tjnjm, cj ngue c xe nda na
mbee o vrr, cj ngue c pjchi ra dyt o vrr,
c xe pjchi ra dyt na jo. Nguecu, c ot ra
cg o tjnjm, ngue c ra zii c. Je ga cjanu ga
eeji c e tsitee c.
Yo sapjad
Xo bb ma ngue o sapjad, xspji co na
mee. Nucu cj na ngpji c o mboo, cj na
dytji o tsicarro. Bb ma tji o nzhn. Bueno,
co tsicarro, tjopcji na xdye c na maja, cj na
chjopcji c e reda, cj na pjotpji, cj na nzhonji.
Na jo ga jandaji ma ya nzhod.
Nu co nzhn, s ra chjopctjo co mismo co
na mee, cj na ndtpji o mota. Nucu cj na bb.
Nguecu na jo ga nuji y me mpji.
Yo mbjm
Ma znto ma j o dyebe, nu ma ya c o
mbjm, bn ma pji nu j co c o mbjm, cj na
ngmaji co mbjm, cj na dytji o tsicarro. Bn
ma tji o pjad, bn ma tji o cuchi, bn ma
tji o ngum. Pj co nd ne ra dytji, cj na
eeji.
Bb ma ra dytji, cj rr ndtji a sivi ra
meze. Nucu cj rr pintaji. Na joo ga nguejme y na
jo ga nuji.
Ngue yo tee yo, yo xe nda ee co tsiti ga ma
n nzungjme.
25
Co mi mbee co ntee co
mi cr mi jingu
En este relato usted conocer algunas de las creencias de los
mazahuas. Primero, se dar cuenta de por qu cazaban coyotes y
cmo utilizaban algunas de sus partes como medicinas; lo mismo
suceda con los zorrillos y las vboras de cascabel.
Tambin se enterar por qu se dice que un coyote llega a
alguna casa, y por qu se encuentra uno con una vbora de
cascabel. Lea este relato y se enterar del por qu de estas cosas.
. . . . .
Nu ma na pchiji ma xr, o ngue ma nzh,
nu ma ra chot c e xdyi c na jt c e
mbchi, numa, ngue ma cjjjiji bb ma cj co ra
sj, c ra e zngua anguezeji.
C e animale c ni chj njm
Bb na tsi animale c ni chj njm. Nu c
e tsi animale c, srji, cj na mbtji, ma j co
oo cja tjoc. Nu c e xipjad, mamaji na joo cja yo
tsiti yo cj tsill. Nguecu c e xipjad c, ra
xpji c e tsill j co ra dyob, nu ma me hu
hu na puncj. Cjjjiji c dya cj ra j c dya joo
xe ra e tsjap ra hu c e tsill. C e xipjad
c, ra pizhi c dya joo, o ra pizhi c pj ma
socjimi c cjap ra
hu. Mamaji, dya cj ra
hu ma, ya ra mj
ma c e tsill.
26
C e animale c ni chj ndcu
Xo bb na tsi animale c ni chj ndcu; a
ma cja co jii textjo j co aji jatjo, je nda c
nu co. Xo e c e animale c ni chj njm.
Pero nu c r xitsiji dya, ngue c e animale nu c
ni chj ndcu. Nu ma ra zrji c, ra mbtji
ra zaji c o tsingue. aja yo gusta ra zaa, aja yo
jiy.
Nu c e animale c, mamaji na jo c o xevo
ra ngosji nu j co ra pjotji na bidyi, o ra
ndchji ma nzhodji. Dya cj ra jyzi ra nguibi a
mboo cja c e tsingue. C e ntee c o ndch
c e bidyi c, co nu c e xevo c, mamaji ra
tsos c e bidyi, o ra pjong a tjii.
Na ngueje ma mo mimi e Jess ngueje na
bezhe c mamaji a cjanu mamaji c e animale
c, ngue c o ma ma mbs e Mara ma ro zdy.
Nguecu, xo na joo ma unji yo nzhn, o ma
unji pj co ma animale c ra unji c ra zii. Ra
jog ma c e ntee o c e nzhn c ri s c e
ndtcijeme, c xo xijji nguejme.
27
Co mixi
e yo mixi. Nujyo, xo ngue na animale c
cjap ra pizhiji a manu cja co jii co a jatjo.
Mamaji, nu ma ra j c e mixi ra e cuchi, o ma
ra e hu na puncj cja na ngum, ngue ma dya ra
mezhe ra nd c e nte c ri bb cja c e ngum
c, o ngue ma dya ra mezhe ra j na ndtcijeme, o
xo ngue ma dya ra mezhe pj ra tsja c e nte, o z
pj ri pjzhi. Pero ngue na ndjm c ra zoo cja c
e ngum c, na ngue c e mixi c o e hu, na
ngue o e tsjap a cjanu, nguecu ra sj c e
ndjm c.
Pj ni yuu co nzhn ma xm
Xo na ja c xo s r mama, na ngue mama
na puncj ntee a ma cja co jatjo. Nguecu ra s
r mama. Nu c r r, ra s r xitsiji. Na ngue ma
dya ri rg, dya ro s ro mama. Xo r nuu. Nu ne
ja nu, ngue nza cjaa nu ma hui na puncj yo
nzhn, o me yuu na puncj yo nzhn ma xm.
Nza cjaa ma zn nzincho o jnincho o dycha ma
nzh, o ma xm, ngue ma mamaji cjog c dya
joo ma. e xo mamaji, dya ra mezhe c ra eje
dyebe, o dya ra mezhe ra eje o s, o dya ra mezhe
pj pjzhi c ra sj ma.
C e tsins c xijji ngrillo
Xo bb na tsins c tsiqu c xijji ngrillo.
Nu c e tsins c, nu ma ra sj cja na ngum me
ra e cuchi ra e cuchi, o me ra e hu, e
ma me ra e neme a xese ngum, o cja na tsiza c
28
ri nee cja ngum o pj ri pjzhi, mamaji ma a cjanu,
ngue ma va j va e cjap na so c e ntee c ri
bb cja c e ngum c. Dya ra mezhe pj pjzhi c
ra tsjaa, o dya ra mezhe ra sj na ndtcijeme, o cj
co ra chji, o ra mbrji, o ra nd c e ntee, o pj
pjzhi c ra tsa ma.
Co trrabzo co mi cr mi jingu
Xo bb na pjee c cjjji a manu co ntee, o
c r cjinncjji a ev texe cja yo jii. Ma ot, ma
mo mbr nu xoijm, cjjjiji c Mizhocjimi ot o
ngama co ntee co dya ma nd. Nuco, nd mi
tsimbebzo, dya ma ndji. Anguezeji, dya nda mezhe
va ngrji, na ngueje mi tsiquji. Dya ne e Mizhocjimi
a cjanu c ri tsiqu co ntee co.
Cj n ngijji e Mizhocjimi c ro dyt na na
nd ntee, o c ro ngama xe rr ndrr co ntee.
Bueno, o ngama cu e Mizhocjimi co ntee co ma
nd, co mi xijji huma. Nuco, ma mo j c e
trrareje, ma mo chjot e Mizhocjimi co ndeje v cja ne
xoijm, o ngob co, o chjot anguezeji. Nguecu r
nuji yo pa dya, xe quitjo co o ndodye anguezeji, o co
o trrandodye anguezeji. Nuco, o dyg cja jm, o
dyg cja jm, nu j na puncj xijm, nguecu j
29
co nd quii co ndodye co. Me na mee na puncj
co ndodye co.
Bueno, pe cjjjiji c me ma zzhi co ntee co.
Na ngueje cjjjiji c ijx mi cs na xijj, cj rr
ngs o jyj co; dya xi mi s cjo ma jy c e
xijj. Anguezeji me ma zzhiji.
Nu c e pjee c cjjji dya yo ntee, nu co o
ndodye co ntee co, ni jog anguezeji, ma sji na ,
ma sji ndtcijeme nza cjaa o rriuma, o ma nza cjaa
texe ne ndtcijeme nu ngueje s. Ra ngnjnji. Pr,
pj nd ma pjio co nd chjanbaji? Bueno, ya prji
anguezeji; pr, j ga tsjapji? Cj rr ngosji j ngue
cu bb c e ndtcijeme c sap cja o ngua na
ntee c ri s rriuma. Cjjjiji a cjanu c jogji ma.
Ah!, e ya xo ma jyombeetjo ro mama. Co
ntee co, me ma trrand co. Nu ma ra v ndrrjma,
z ri tsindjma, jmtjo ma ri trrandrrjma, me mi
s co ntee co. Nguecu ixj mi obji a jm, ngue
cu dya ra ncji c e trrandrrjma, o ngue cu dya
ra chunji. Na ngueje ma ra v ndjma, ra yabji a
jm o ra zichi, o dya r pr. Pero je a cjanu ga
ngijjiji.
Xo e co o ndodye co ntee co, cjjjiji c xo
ni jog o mbizhi.
Bb na bzo c je tsja a ma a San Pablo. Nu
c e bzo c, o mama, a manu cja o jiiji o chtji
nu na ntee c ijxi ntero na ntee, tsizhi texe o
curpo, ndeze cja o ii hasta cja o ngua. Nuc, mi
ngueje co ntee co.
30
C e mio
Xo bb na animale c ni chj mio. C e
animale c, texe cja yo jii a ev, r prgji c.
Nuc, nu ma ra sj cja in nzungue, ra e mbtc
texe in jn, in nzi, o pj co ma animale c ra
ndetsce c i egue, ra chjotc texe. Ngue ma mi
tgue mixa ma, na ngueje dya i tsjacjuana, dya i ma
tsjt, dya i ma sog. O mi tgue bee, o pj co
pjzhi c mandaji cja nintsjimi. Ngueco va tsjaa c
e tsita c i jmegue, o xipji c e mio. O tsjaa c
o cjimi c e tsita c, o ndj c e mio ro ro e
tsjac a cjanu ro mbt yo animale, ngue cu r
mbeegue c dya ra s r dyonptjo c e tsita c i
jmegue, c dya r ma r ma sopc c o mixa
angueze, o c o bee.
Nu c e mio, nu ma srji, ra mbtji.
Bueno, mamaji echj texe co o tsingue c e mio, y
xo e co o xipjad. Nu ma ra ji ra e zrji cja
ct, o ngue cja batj, ijx ta xnsji nu j ra
mbtji. Bueno, texe ra mbecheji na jo. Cj rr
jnji a ma a Bond, ra ma ra ma mbji.
Bueno, mi mamaji a cjanu mi jingu, pero dya r
pr yo pa dya, cjo xe pji c e mio o jiy. Mamaji
na tsi p

raso ms o menos de cinco por cinco


centmetro, ni muvi na puncj merio, nu c o cola c
e mio, cj n e co o ng. Bueno, nguejxtjo co xe
nda ni muvi co. Nu c o xipjad, texetjo cja pjeme,
cja xtj, dya nda ni muvi nza j c ni muvi c o
cola, eeji a cjanu.
31
Pero dya ne tiempo dya, o yo pa dya, dya cj r
rg cjo xe ra mamaji a cjanu c pa pji mio a ma
a Bond. Nguecu nguejxtjo c e jaa c ra s r
xitsiji j ga cja c e mio.
Ah! Pero ya rv cjuar r aa, pero xe bzhtjo
xe na ja c xe ra s r xitsiji.
Bueno, c e mio c ma mang, nu ma ra sj
cja ngum, nu ma ra janda c cs na jense co
jn, o ngue ngi c dya s j rg zr, dya s j
rg pjong ra mbtji, mamaji ra jyt o j. Nu c
e j, me na zzhi, pero dya zzhi nza cja ndjma,
jiy; sinu que cjap como nza cja na socjimi c dya
joo. Y ra tsjapji ra ndrrg co jn, ra ndrrg co
ngi. Angueze cu, ya ra s ra dydyi ra mbt co.
Ma ngue ndnchjr, ra tsjaa c e mio ra
xopc cja ngum y ra dydyi; na jo rg ngt a ii
co tsi animale co. Mamaji na jo ga mtji c dya pj
pizhi nada co ndnchjr; chjntjui cj co ri dyi co
animale co. Je a cjanu ga tsjaa c.
Pr, j je ga cjaa c e animale c? R cjjjiji
n ri ngueje c cjap o dyoo c dya jo, o n ri
dyojjui socjimi c e animale c.
Xo eje, nu ma mi srji mi jingu, dya mi
bb zpj, o dya pj mi bb c ri pjjjn, c ro
cht c e mio c ro ndu. Mi jyod c ro pjsbji
na puncj como na dieciocho o na veinte bzo.
Nguecu ro ma zrji c e mio c, ri jnji o trraza
e o tsiza, bueno xo e o tjnjm. Y ma ra chjji,
32
ya ra mburji co zaa. Ya je nguejnu je ra zrji nu,
ra mbtji.
Pero dya yo pa dya, dya cj je a cjanu. Yo pa
dya, ya ngue co zpj yo pjjjn yo ni pjatji. Ya na
cjuana, j, ptji dya. Pero nu ma cj vi ujsatjoji yo
zpj, mamaji que c e mio me mi pjchi j rv
tsjap, ngue cu dya ro pjjjn co zpj; mi cot co
o j angueze, y dya mi pjjjn c e zpj. Mamaji
mi cjjjiji a cjanu. Pero nudya, ya iy dya. Na
ngueje ya xe nda na zzhi e plvora dya, ya xe ra s
ra tsjap ra pjjjn.
Je a cjanu ga tsjapji c e mio.
C e cjmi c ni chj poz
e xo bb na cjmi c ni chj poz. Bueno,
r textjoji a ev cja yo jii, xo r prgji c.
Nu c e cjmi c, nu ma j co rgui chjvi cja
jujma, o ngue cja batj, y nu ma i tgue mixa,
chjnjui nza cja c e mio c. Xo e ma i tgue
bee, o dya i pague a mixa, dya i pague cja
nintsjimi cja c in tsita r maa r ma dyt c ra
mbxc, o r ma sopc yoo, o r ma sopc ndjn, o
pj co ri pjzhi, ma dya i mbeegue c in tsita.
Nu c e tsita, ngue c ra tsjap c e poz ra
maa, ra ma zc, o r ma chjvi cja batj, o j co
ra s ra zc. Bueno, dya ra mbedye c e tsita cja
c e nintsjimi, iy. Pero cjjjiji c ngue c o cjimi
c e tsita c ra tsjap ra tsaxc c e tracjmi c,
y ra zac. Xo mamaji c ijx ta jy in tsji c dya
33
cj ri tjmbeegue. Nu ma dya tsi rgui nuceji, numa,
mamaji ra tsjac ra pjnt in cuaa c o zac. Y ra
tsjac me ra zr in mb c me ri s dya r schi;
je a cjanu rg mbtc. Pero nu ma ra nuc na ntee
c pr pj ma echj c ra dyac, dya r chgue
ma. Pero ya yo pa dya, ngueje cja doctor ra s ra ma
nuceji, y ra s ra jots.
Nu c e cjmi c xijji poz, ngue na cjmi c
me xo pjchi na jo, o pr na jo pjee j cja rg tsjap
na ntee. Nu c o xipjad c e cjmi c, e c o
tsingue c, mamaji, mi jingu xo mi b cja btica o
cja farmacia, me mi pji na puncj merio. Pero yo pa
dya, dya cj cjaji a cjanu; yo pa dya, ya nao ts.
Nguecu dya cj ni jyod a cjanu c ra zrji o cjmi
ra ma mbji, o pj xo ma animale yo; dya ni jyod.
Co ntee co na soo o cjimi
Xo bb c cjjjiji nu ma cj ni mintjo na tsiti
o na tsixuti, ma cj tsiqu c e tsill. Nu ma cj
co ijx ta nuu, ra mamaji: Ah, me na joo ne tsiti!
Ah, me ztjo! Bueno, me ra mpji me ra ndrrsiji, o
pj co nd me ra tsjapji. Dya ra mezhe pj co ra
tsjaa c e tsiti. Mamaji ma na zzhi o cjimi c e
34
ntee c ra mama a cjanu, o na so o cjimi c e ntee
c ra mama a cjanu, ngue cu rg zdy c e tsiti
c, o c e tsill.
Pero ma dya zzhi o cjimi c e nte c, ma na
jonte c e nte c, o ma dya cjjji c pj ra tsjap
c e tsill, numa, dya ra tsjaa c e tsiti ma. Pero
ma na zzhi, ya r xitsiji que j, ra tsjap na soo
ma. Bueno, ra hu y ra ndt o jnee. Y ra hu,
me xo ra chana. Bb ma ra zdy c e tsiti, y dya
ra chtji echj. Nu ma dya tsi rgu dytji, ra
nd c e tsiti, o c e tsill.
Je xo a cjatjonu na puncj tsingi, o ngue tsi
jn ma cj tsiquji, ma cj ntjo napa o yepa, o
hasta cj dyi na zana. Nza j c e tsill, ma cj o
mimi, hasta ma cj ra z na cj, xe ra s ra
tsjapji a cjanu ma. Pero ma ya ra cjog na cj, iy
ma. Je a cjanu co tsi jn e co tsingi; ma ra
z como na zana, dya cj ra s ra ndt o jneche
ma, e dya cj xo ra nd ma co.
Je xo ga cjanu nza cja yo zanoria, o coliflor, o
aselga, o pj co pjzhi yo cjna yo dya nda ga zzhi a
ev. Nu ma cj co ra ndjm yo, ra mbeseji, me ri
jotjoji, ya rr tsinoji. Pero ma cj co ra nuu naja o
yeje ji ntee c ra mamaji: Ah!, me na joo yo i
podgue. J je vi tsigue yo? Cj dyac yo? o J
vi pnnce yo? Nuyo, me na z, me r neg na
puncj yo, Hunu, bb ma dya ra xitsi a cjanu;
bb ma ra jaxtjo co cjog, ra mantsj a mbo o
mb anguezeji, ra mamaji: Ah!, c e bzo c o
35
ndjm yo, o c e ndix c o ndjm yo, me na jo ga
ngujji; chj j va tsjaa, o Me r neg yo planta o
Me r neg yo cjna yo; quera ri nguezg. Bueno, ra
jyc a cjanu. Y dya ra mezhe co cjna co; nu ma ra
z como nanzo, ya ra mbr ra sodji, ya ra mbr
ra catji, dya cj ne ra teji, bb ma hasta ra ndji.
Bb ma dya ra tee ne ri na; bb ma como natjo
yetjo ra tee. Je a cjanu ga tsjaji ga ev. Pero r
cjinncj pe na zzhi o cjimi c e ntee; je ga cjanu ga
ngujjiji a ev, nguecu ga mamaji ra sod a cjanu
co cjna, y ra ndu texe co.
C cjjji co ntee ma cj co yab o bitu
Xo bb na bezhe c cjjjiji, z ji ri mejme.
Pero nuc, na ri tstjo ntee c ri pr c e ja c.
Cjjjiji, nu ma ri prgue ndjx, o sea, ri jtgue co
zaa, o ngue co lambre c ri jt co in nzhjx, pero
ma r tsos in blusa o in pjjna, cj rr tsama cja na
lado, o r tss j co s r tss, ma j co rga
jyoc r ma yabgue a xese cja in blusa o c in
pjjna c i tsmague nu, numa, ngue ma mamaji, dya
ra mezhe ma r pur na puncj ni suu, o r xotp o
cji, o me ra zichi na puncj. Je ga cjanu ga s ga
ngujjiji. Pero dya r pr cjo mejme o jiy.
C e sirena
Ma ya mezhe a Concio cja c n jiig, mamaji,
ma oo na sirena c je vi eje a ma cja c e
trrazapj a Lerma. Y ma ma oo c, me go nizhi na
puncj trrareje cja c e trrazapj a Concio. Me mi
quentjo co ntee, na ngue mi mamaji: Ah!, ya j
36
na sirena; ya bb na jo ndeje dya, xo j na jo
dyebe, mi ee anguezeji. Bueno, texe co ntee mi
cjjjiji c mi cjapji na joo c e sirena c mi unji
tiempo me na jo, mi unji cj na jo, mi unji dyebe,
mi unji ndeje, bueno, texe.
Nu ma xm, me mi tj na puncj c e
sirena, me me z ma t. Nguecu nz texe co
ntee, me mi quentjoji mi mamaji: Ah!, ne sirena,
me na z ga t. Me r nee r janda j ga cja c
xijji sirena. Pero ma ndempa, dya mi jandaji; mi
nguejxtjo ma xm mi s ro dyrji c j ma cja ma
tj angueze. Co tsja a Nguemar, mamaji o jandaji
ndeze a Nguemar hasta cja c e zapj c, o
jandaji co nu yo aparato yo t ingeniero. O unji
ngnda c na cjuana; j, ma oo. Texe co me
Nguemar mi prji c ma oo sirena a ma cja c e
zapj a Concio, mi cjjjiji: Ah!, yo menzum a
Concio, o chunji na jo na suerte, o chunji na jo,
na ngue v bb na sirena a manu cja o jiiji. Dya
pj ra bzhiji, dya ra ndji tjjmi, y me na jo. Pe ra
rico yo ntee yo, ra mbsiji na puncj que na
nguezgji, mi ee anguezeji.
Bueno, xo r unnc ngnda na nu pa ma cj
mi tsiqug, ms o menos mi dyig como na
dycha o once cj, ms o menos ngueje mi mil
novecientos cuarenta y siete c e cj c. Ma nzh,
ma r penncjme cja jneme, mi rgjme me ma
z ma tj a ndee cja c e zapj j co ma cjaa
co hule. Me ma jo ma t, y me ma z. Me mi
37
quentjojme puncj, cj rr nngjme co to nu co mi
jtscjme j cja ma nemegjme, r xicjme: Pr,
pj pjzhi c nzhm nzhm r rgjme a jeche
cja ne zapj, nu ma r pedyegjme ts a tji? Me na
t, y me na z ga t. Cj n mama anguezeji:
j!, chema, r pedyexji r jandaxji, y r rxji.
Cj n mbedye co to co, o dyrji, r rjme r
texejme. Cj n mamaji: J, na cjuana ngue c e
sirena c mamaji a oo v cja ne zapj. Ngue c na
tj c me na z ga t, ee co to co. Nguecu
nguejxtjo c ra s r xitscji ne ja nu, na ngue r
rtsjg. Dya cj ra s cj ra xitsc c cj xo
xitsc, jiy; nguezg r rtsjg.
C e cjmi c xijji socdy
e xo mamaji bb na cjmi c xijji socdy.
Bueno, a ma cja c e jii a ma a Concio mamaji,
pero dya r pr cja yo a jii cja yo jatjo.
Mamaji c e cjmi c, ra s ra nguichi a mboo cja
na ngum j co ri bb na tsill. C e cjmi c,
ra ma ra ma zipi c o chichi nu c ri sii c e
tsill. Bueno, ra nguichi y dya cj ra s ra un
ngnda j rg nguichi, na ngue, ngue na socjmi.
Bueno, mama yo ntee c pe dya joo c e cjmi y
pe ngue c o cjaa c dya jo. Na cjuana pe cjjjiji
bn ma nguetsj c dya joo c e cjmi c xijji
socdy. Na ngueje ra ma ra ma zipi c o chichi c
e ndix c ri sii c e tsill, ra dyoo a mbo cja
pjeme c e ndix, y dya ra z. Me rr j rr j
c e ndix, dya ra z, z cj ra aa.
38
Pero c e cjmi ra tsjap na soo c e tsill,
ra ngtp cja o tsixiu c e tsill c o ipjixi c
e cjmi, nguecu ra tsjap nza cja ma ri venenu.
Bb ma ra nd c e tsill como nanzo o yenzo,
o ma jiy, ya me rgu pichpi o cjimi c e tsill.
Mamaji ra mbr ra zdy, ra mbr ra pizhi hasta
que ra espe o nguejme, dya ra tee c e tsill.
Pero ma cj ra bb na ntee c ra ndebe c e
cjmi, ma ya un ngnda c me na hu na hu c
e tsill, xm xm me hu, na ngue ma go j c
e socdy va e sipi c o chichi c ri sii c e
tsill, bueno, nu ma a cjanu, ya ra un ngnda nza
cja cj co chngumji, ra dynji: Bueno, pj cja
nin tsill nu xm xm hu, xm xm hu, y ya
me t ga hu? Pj i cjapqueji nu? Dya pj r
cjapcjme nada. Dya xo r sgjme cjo hu cjo iy.
J, hu nu. Entonces, bn ma ra tsja c e ntee
c ri chngumji nu c e ndix c ri siji c e
tsill; nu c e ntee c, ra j ra e ndebe cja
ngum o cja ngojxtji, ra dyr ma ya na pjr na
hu ra jyzitjo. Nu ma ya na hu na hu na puncj,
ma ya tantia c e ntee c, ya na sipi, cj rr cjog
na zzhi. Bn ma mamaji ttji c e socdy, cj rr
mbtji.
Pero dya r pr cjo mejme; dya r nuu, dya j
r nug a cjanu. Pero bb yo mama je a cjanu ga
tsaa.
Bb ma dya ra mbtji c e cjmi; bn ma
je c cja mbquii, o c cja huar, o j co c
39
cja yo trramundo jm. Numa, ma cj co xo ri
xme cja nejm, o cj ri xme cja c e jm, cj
co nee ra ndtsi co cartilla c e jm, ra jyt a
ma j co ri chii cja jujma, bn ma ra chtji na
cjmi c me ri nizhi o lechi cja pjeme. Nguecu
cjjjiji, ngue naja co socdy c e cjmi c.
Nguecu nguejxtjo c e pjee c ra s r
xitscji c r rg a manu, pero dya r pr cjo
mejme o jiy.
C e llorona
Bb na ndix c hu ma xm. C e
ndix c, ngue c xijji e llorona. Ma nzh,
como ma ra zn jincho o nzincho hasta como
las tres o cuatro ma xr, o ma ya ndaxr, cj
ra bb c, dya cj ra hu, ndeze ma ra zn
doce. Bueno, nu c e ndix c, ngue c xijji
llorona, pero dya jo c. Nu ma ra sj cja in
nzungue c, ra e hu. Ra e sibi a tj ma
na j na tsill, o ma na j na tsiti c na
tsinojo, ra zinbi o tsicjimi co, ra pnb y ra
mbt. Nutsce dya r sgue, me rr rr gue,
dya r unnce ngnda. Nu ma r s, bn ma
ya ni tsja a cjanu c e llorona, ya ni zinnci c
o cjimi c in tsiti, ra mbt.
e xo bb ma j co r chjvi, nza cja nu
ma nzhnt hu angueze a ma cja batj, o cja
jii. Nu ma ra pomvi na bzo o ngue na
ndix, o na tsiti, o na tsixunti, ra pnb o
iji. Bueno, ri cjjji c e tsiti c je ra zt
40
cja o ngum, o ri cjjji c bzo o c e ndix je
ra zt cja o ngum, pero embe c ijx ti
nguetjo c o iji nu j ri paa c, pero dya rg
cjuana, ya ri nao iji. Ra tsjap ra ma zoo cja na
ndare, o ra maa ra ma ndrrg cja na trract, o
cja na dy. Je ngue nu je ra nd nu c e ntee,
na ngue c e llorona o pnb o iji. Mamaji c ijx
mi nguetjo c e iji c mi st cja o ngum, pero
dya mi ngue. Je a cjanu cjaa na puncj bpji c e
llorona. Pero je ngue c dya jo c cja a cjanu.
Nguecu nuzgji ga ev cja yo jatjo, r
cjjjiji c dya ijxi joo c e ndix c. Na ngue
mamaji que ma hu c, ngueje ma hupi c o
tii c o mbttsj angueze. Na ngue bb o
ntee co mama que ma hu c e llorona, je
mama a cjav: Aaay!, c n chig, jujme c,
ee ga hu angueze. Xo mamaji c ni tsjaa a
cjanu c, ngueje c o zb o cjimi na ngue vi
mbt c o tii. Je ga cjanu ga mamaji c
cjaa c e llorona.
Nguejxtjo dya texe yo jaa yo r xitscji, na
ngue je ga cjanu ga mbee yo ntee, e nuji co
xo tsaa, nguecu ga mamaji. Nutsc, co r nug
tsaa, ngueje co r mamag; co dya r nuu, dya
s r mamag co. Nguecu nguejxtjo dya yo r
xitscji; ya nguartjo ne bezhe.
41
Co yeje ndix co mi mama j
ma cjaa co o tivi
Este dilogo est basado en una grabacin hecha por una
mujer mazahua que aparentaba hablar con otra persona, para que
en la grabacin se oyera como si fuera un dilogo entre dos
personas.
Trata de dos mujeres que hablan de sus respectivas familias.
Una de las mujeres es viuda y el esposo de la otra vive, pero es
borracho y por tal motivo pasan muchas privaciones. Los hijos de
ambas tienen que trabajar o dedicarse al comercio para que ms o
menos la vayan pasando, como dice el dicho.
. . . . .
A: Cjimi sng.
B: Cjimi ta.
A: Pj cjac o xr?
B: Pj jo ri cjaa yo, na jxtjo ga jyas yo paa e
Disi.
A: N co in pjmiliague, pj xo cjaa co?
B: Pj ri cjaa co, nd cxtjoji na joo.
A: So, nu chig, dyojjui dyojjui ne ti nu v cjanu,
j co nd yejui, j co nd yejui, nza cjaa c ri
ngue o dyojui. Jtc ro dyojui, rg xicjme.
Mente o mb j co nd yejui nu, ra mvi a
Bond, pvi, ra vi, va jui, j co nd dyojjui nu,
ni j co ri chuvi. Ndo jyzgui dya, dya sivi o
tapj; nguetjo, pe nguetjo refresco j co sivi, pere
dya mi pjchi pj ro tsja nu chig. Ngueje nu xo
jchi cjo ts nu, o xopc o nd, o zidyi a Bond
o xp.
42
B: Pj cjavi dya?
A: So, pr, mangua ya jch pvi cja zacate, o ya
jch pvi dya yo xijji cojtorina, o ya jch pvi
dya yo xijji respaldo. Dya jo r prg, pero xitsc
nu chi ma va j, ngueje co nd cjavi co.
B: J pa pvi dya co?
A: So, pr co, mangua pvi a Cuerjnavaca, pvi a
Puebla, j co nd xi mi pr dya nu na tii, xi
ni zidyi, sinng ts nu chi.
B: Oh!, pe xi r xic ra zinng ts n chii nu.
A: J, dya cjaa nu, na jonte na tii nu, dya cjaa
nu. Ngueje nu r matpg Cjimi nu. O jchc
ts pj tsjaa nu chig, ma jiy, dya mi pjchi
pj ro tsjaa nu, dya mi pr ro mbedye, j co ra
maa nu. Nguejxtjo dya yo bemeria, yo j co nd
mi c yo tjnjm, ra mimi, mbo trra dyt ra
dyt dya yo. Pero nudya, dya cj nee dya ra
dyt dya, dya cj nee ra tsjaa. Ya mbr dya,
j co xe tg na cinco c tj ni. Dya nda
trvajo ga z ni, pere yo meria, ni d o jyj
yo ni, xitsc nu n chii a cjanu.
B: Oh!, so na jo c pj nin chigue. Pe nu
43
chigbe dya mpo paa nu, dya be pjchi pj ra
tsjaa nu, mintjo cja ngum nu ni.
A: Oh!, na jo r jyod cj co xi r eche ra mvi
a Bond, j co ra zidyi, ra xr pj co ra tsjaa.
Dya joo yo j co nd jr, dya pj pj yo, j co
r chs na ngnda, ojtjo pj co rgui tsjt.
Pe ya ga cjanu, ya i pr ra j, ra jn cu na
centago. Ra ndmpc im bitu, o ra jyeche yo o
dyoji. R chjjn, r jyod cj co r eche ra
mvi. Maco nu n chig ts va xr gua mvi
dya ne ti nu n menzumgjme. Ya sido pvi
dya a Bond nu, dya cj xo ne ra nguejme dya ne
ti, ya xo mbr dya. Ma ra maa dya nu na
tii, ya ra xipji, ya ra mvi a Pare, ya ra xitsc,
ya r pennbeg yo o bitu. Ya ra jyas, nza cjaa
c me xo tjo dya, c ra mbuedye ra maa. R
xicjme, pe ya mbur.
B: Oh!, pero nu n chigbe, dya ijxi nee nu,
nguejxtjo ts yo bemeria yo nd cjaa. Dya jo be
meya j ra maa. Pe cj c nee, ma j ra maa,
pere cj ra zidyi, ojtjo cj ra zidyi.
A: Oh!, jyod, chji ra maa. Cr dya yo bzo yo
j co nd pedye paa. echeji ra maa, ya ra
mbs pj co ra mbvi. Dya pj ra ndtp, dya
pj ra pnb, r zopj.
B: De c pj co ri tjr nu n chig, dya pj tjr
nu. Dya r nug pj ra ndr nu, dya r nug pj
ra jnc nu. Pe ra tsjacjuana ma ra maa. Pere
r tsecj j rga xic yo. N ra tsjaa ra xitsc yo,
44
ma ri jiy yo, dya ro pjchi pj ro mb nu n
chig, dya ro pjchi j rgu jyonng na centago
nu. Ngue co r tsetcj.
A: Pj ra tsjace dya yo? Ma eche. Nu ma jo
xo ra neji, ra zidyiji; ma jiy, leo xo ri cjapque a
jursa ra zidyi dya yo.
B: J, so ngue c r mama. Cj r tebex, cj ra
j dya, ya r tebex ra j c e tii n macu.
Mamaji ra j dya c rgu mbaxua. Pe r ma
chx, n xo ra meya pj co ra mb c ra
jchi ts. Pe nuc, mamaji patjo cja bau c, pa
t o zacate c.
A: So, z ri zacatetjo. N xo ra meya, ts ts rg
xr ra mbedye, hasta que ra mbedye. Jo r
janda ma, ma ya ra meya ya ri patsj, ya rgua
tsj, dya cj xi r prgue j ri nzhod in chii.
B: Pe ngue c r cjapc nu, onde ojtjo pj ra tsjaa
nu. Chj dya, sd co n ngndajme co r
tusjme. Cj r pjme yo n jnjme, cj n na
cuchi c xi mi nzhod, pe rgu cavalao rga pjme
c. Onde ojtjo pj r cjajme, pj rga cjtjme.
R ma sogjme dya yo meria yo r tjme ra
tsjtcjme. Ya nd rg stjojme leo ngue a Boro
r tjme co ngnda. Pe dya cj ra
ndepquegjme co, nza cjaa dya yo r, pe ra
d yo, pe ra xitscjme nguetscjme r cotpjme
o ngojxtji ma dya r cjtgjme co, ma ra
zd.
45
A: J, pero ya na nojo nu in chi, r pjonggue nu.
Ma ri ngueje n chig nu, j xe ri emetjog cja
ngum dya nu. Ya me ri jotjo rg maa a Bond.
Ro trrg ro maa dya nu, ro trrg ro maa dya
nu. Na joo, chj ni mbur cja in jmii, ri e c
cj ra bzo, cjimi r juts pa dya ra cjog trvajo,
pere, j rg chttjo na topj? Ra ne ra
chjntji, ra ne ra siji o suu. Yo ndix, nee o
bitu yo, yo ndix nee pj ni nestao c ra nmb
yo. Dya ra stjo na ndix c ra mimitjo, dya ra
tjo na ndix c ra ppjitjo. Ya dya yo ndix yo
cr dya, dya cj jo nee dya yo, dya cj nee ra
ppji yo, gando que ra cht o xra yo, ya ra
mama vi jyod o bzo ra jyeche, dya vi jyod o
bzo ra ppji.
B: So, je jo ga cjaa dya cu yo; ts pj r xipji dya
na ncj que va que xe ra nee dya yo.
A: Ya dya cj nee yo, ya ijxi dtjo yo, ya ijxi ni
mji cja o ngumji, dya nza cjaa mi jingu ma r
cjagji o ncj, cjo xe ra j cu nu in nzh,
cjo ra zannc in ts? J i pr cu r maa.
Pere nudya, ma r angague dya, ra nanga c e
ncj. Ma jiy, dya ra nanga c e ncj. Dya
cj nee c cj pj ra xipji dya yo ndix. Pr,
pj ma ndix yo.
B: Oh!, so nujnu, dya be r jzigjme ra chjnt nu,
r xicjme pj be ra tsja ra chjnt; de c ra
chjnt, pe dya be ra chjnt.
46
A: Pere na joo c r xitsi, r chjjn a Bond nu in
chii.
B: Ne tii, dya be nee ra maa, pere ne xunti, nee
ra maa nu.
A: Jiy, cojsa yo xunti riezgotjo ra maa a Bond
yo, r jyod in chijju. Pr, j ya sta rgua
nzhod, ya rgua cjaa ncj na j yo? Yo
xunti, dya r jyzigue ra maa yo. Jujm yo, xo
bb yo na joo o cjimi ga bzo j co xo chjnt
na j, siyaji. Pere bb yo xunti yo ra siji yeje
jii tsiti, ya ra nuji na , ya ra ndrrji ra j.
Pj pr c ra tsjaa? Ra jn iji ra j cja o
ngm. Yo xunti, trvajo yo; dya nza cjaa na
tii, o ndrradyo ra ngana, o ndrradyo ra c. S
ra jyod cu ndix. Ma dya ra zt c e ndix,
ra j pj ra tsjaa yo, tiene que ra j cja o
ngum yo. Pere yo xunti, nuyo, trvajo yo.
B: So, nu n xuntig, cjaa ra maa nu. Dya xt
jzg ra maa nu. R zopcj ra mimi, n j co xi
ra jeme o cjimi ra cht o dyojui, nguecu r
xipji ra dyr, xo r xp pj ra tsjaa.
A: Xo nza cjaa nu n xuntig, r xp ra jys o
sjn, r xp ra dyt o tzhi, r xp ra dyt
o, mbnt, nd r jchi, nguecu j co ra zt,
dya ra zxc n sjjn. Dya tanto me ra zsc n
nzhodye c n sjjn rg xitsi: Cj r xpg
pj ro tsjaa nu n cjg, rg enze. Ma ra ne
Cjimi, dya texe yo paa r mimitjogue; ma ra
ojtjotsgue, angueze ya ri pr ra jys texe o
47
sjn, ya ri pr ra xibi texe o traste. Xo r xp
na yeje jii ja c meya yo janguistianu. R
xpgue ra aa, porque yo dya xi mi pjchi, dya
joo yo, dya joo yo, cuando j co ra maa, cuando
ri sopj, dya ri pr pj ra ndnr, ya ri tjezhetjo.
Ma dya pr pj ra ndnr, dya jo psi o culpa
yo, jo nguetscji r zopcjji yo n chiji, nguecu
xo ra jsji na yeje jii jaa co xi ra tendio ra
mama, ra aji. Ma xo i tse gui xp, chjjn cja
scuela, ngue cu ra pjchi, z r na yeje jii
jaa. Je ga cjanu rg cjapc nu yo n chig, r
trrnncj ra maa yo. Anque dya be nda pjchiji
c e letra, pere n quinquita xo ra pjchiji. Jo xo
bb ma va j dya yo presento yo xpji na joo,
xo ra pjchiji. Maco c na n chig, dya mi nee
ro pjuchi c; con travajo o pjchi c ni.
B: Oh! so, n xo r trrj, pe r trrnncjjme nu.
Pero mamaji ma ya tsjaa, dya cj xi mi sj dya
c e ndrrix c na bb.
A: Ma dya r ma sopc c e ndix, ngueje c e bzo
xe xp ts c.
48
B: So, dya r prg j ngue c nda ra xpc yo.
Dya ijx t nug yo. Na ngue ma r teg, dya mi
pcjjme a scuela, dya jo mi tjtscjme, matc
dya c ndo mi tatag, dya mi jtscjme r
mcjjme.
A: Oh!, nutsc r trrnncj yo n chii anque dya
ndrrcj cja scuela c ndo mi tata. Pere yo n
chig, me trr nug yo, na ngue yo pjchi ra
xr, j co nd tt o bpji yo. Me trr nug,
yo pjchi ra xr, j co nd xrji; xo prji
ndrrexe co dya r prgji.
B: So nuc si j, na cjuana, dya bchjine c i
mama, na cjuana.
A: Cjimi jo r jandague yo, pere jo paa cja scuela
yo, pere ma dya jo r chgue dya yo n chii
B: Xo ni tsjaa, dya ni xp ne ndix; ne bzo, dya
xo mezhe, mamaji ra xp yepa, jipa, cj na
matjo; dyvi dyitjo a Pare, pa canta ra xaa yo.
Ms que ma ra nguar ra xaji dya, cj ndo rr
dydyitjoji dya nu a nintsjimi, na c na c dya
nu yo. Tsi na yeje jii letra va jncg pama
nu n chi.
A: Pe ya jo ni mbr dya c. Janda ma i etjo
cja ngum, pj jo i prgue c r xpgue yo?
Dya jo i prgue o xiscma. Nza cjazg, dya xo
r prg, pere r trrcj, r cjapc posible yo n
chi.
B: So, xi r trrg, ndo ni tsjaa dya nu, mangua,
stjo dya c e busu, dya ne ra maa ni,
49
mangua, puera ma dya t co letra ni, na sad
na sad, na trrtjo ra j cja o ngum ni.
A: Oh!, ri cjjjig rgu nzh dya c ra zad, j
ra ma dya c dya ra sad? Poco dya yo j cr,
ma mu xr dya yo, nd mi jotjo ma, nd mi
jotjo o ch. Dya yo nd mi lltjo, ma mu
sjp yo, so, tiene que o tjnchi, para que xo ro
xrji c e letra. J rg xrtjoji dya? Pe xo
nuu dya c e ndix ma dya rji; nguecu xo
ga tjrrnchiji, leo ma dya cjaa c e jmandago
dya yo. Poco dya xo r hunchigue dya yo, nza
cja ma dya nee ra janda o jn, ma dya nee
ra janda o ndnchjr o nzhn? Si r eche a
br, ms nda trvajo ma. Bbtjo o mbr yo
na z o cjimi, na jonte; xo bb o mbr yo cjo
ts na so, ra jyzi o nzhn, ra jyzi na burru.
Me trr jutsg yo tsiti yo r nug a cjanu.
Nutsc z me r xgbe na xdyi n chig, pere
dya r chg a br yo. Ndeze o zogz c
ndo mi xra, j co nd r cjagjme o jmandago,
pere dya pj ra btscjme ne xdyi, solo ne
tsibitu, pe j co btsigjme nu pj co r sipijme
ts n tsixdyijme. Pero ne xdyi, pero ne xdyi,
pe dya ra btsigjme nu. R pucjjme a bepji, jo
xo r stg cja yo cjap na jonteji. Bb yo je
ga cjanu na tsibositjo c dac. R mamag cjo
xo na ngue ya jnji dya c e smilla, j co ga
nee ga tsjaji. Nuyo, dya ijx t teeg yo, xe r
teeg dya yo cjap na tsijonte.
50
B: Oh! so, nutsc j co r sr r ptjogjme a
bpji. Bb ma dya xi r pcjojme a bpji; r
cjatsjjme dya yo n bpjijme. Dya pj ndo xo
rga cjtjme ne ndnbpji, ma r ne r jodjme
dya o mbpji.
A: Pere, so r xitsc, so ya na nojo nu in chigue, r
chcje j co ra maa a Bond o a Zmi nu. Dya
cj r tsjogji trvajo, co ma cjazg cu mi
jingu, ma xe mi tsiqu dya yo yeje n chig, j
co nd mi cjogg trvajo. Nudya, ni ri mama
dya btsi dya, ni ri mama dya sobraz dya. Ya
pjxc Cjimi dya, scjme ne tsibitu, scjme ne
tsindchj dya. Ya r tgjme dya co r jnjme
dya. Ya ra zd o bpji, ya r tmgjme ye
tsimape, ji tsimape abono, ma ya ra zd ne
tjjtj. C r cjagjme, ya r hupgjme, ya r
jtcjme. Xe r nujme xe nzhog n
trvajogjme. Pere ma jiy, j co rg
tjmgjme re, ga maa yo tsitj.
51
B: R nug yo aja; me jt jt o tj yo, pr j
je ga cjazgjme.
A: Hunu, pere r mang xe jtji na puncj yo,
pere xe jo ndo embe ya xe srji c e topj,
ya ni ndmji c e ndchj, jnji. Cuenta que ya
ijxi ot tmji dya ga cja c e ndchj. Pere nu
nu cj i tm nza cjaa dya yo jn, yo ngi,
dya cj nee ra tee dya yo, nza cja c me ni tsja
ni tsja yo. Ya nutsc, ya ijx t mamag, ya
tjisiji nu o nguemeji, ya stjo na yeje no o
ngueme, nza cja c ya me ni mbutctjo ne
tsingueme.
B: Xo r chmb dya yo echj dya yo pj co
mamaji. Nuyo, si j ndo r jng c ndo r
mamag me ndo jotjo ga tee yo n jng. Cja
c me ndo ni nzhnngu ni nzhnngu yo jn o
ngi, ndrrajme tee; cj ra cag, ndrrajme ra
teji. J, ngueje yo rr tmgjme ts n bitujme,
rr tmgjme ts abono yo. Ndo ni tsjaa dya
nu n bzog, t t. Me trr hunchig ra chjisi
yo trrapj yo sii. Dya joo yo; j co ndo ra
tsjntji ra ndrrji pma ra nguar ra ndtjo, cj
52
rg cjatjo cu, nza cjaa ma dya i jn hasta r
chs o ngnda, r chs o ngnda c rgui
dyg. Cjincjo r mama ra tjo c ra ne
nguchptjo a nee dya yo, cj rr zogtjoji rr
mtjoji cja o ngumji. J cojsa nudya ya nd
pantin. Bb o dyoji yo, j co nzhod n
tsinzhng hasta me trra huaczg por o culpa
c dya ijxi r nu n dyocjbe.
A: Oh!, ndaco c ndo mi xrag mi sii c. Pero ya
ra mbee, ra mbedye ra maa, ra maa c, ma mi
pedye mi pjs o Cjimi c. Nguecu xo r
zopjg yo n chii ra tsjaji na joo, ra jyziji yo
t, ra jyziji. Dya ra ndrji cja j co pj jandaji,
cojsa yo pj co ra ndrji; na stjo yo, dya nda
joo yo. Me sa trr huapcgji ga cjanu, dya pj
ra ndrji.
B: J, so c n chig, de c pj co ri tjr, dya pj
tjr. T nu n dyocjbe, pero so ri t, ya ra j
j co ra zt, j co ra ox, pere dya pj ra
ndr, dya cj pj ra reclamaoz nada.
A: So nuc s, pe dya joo nza cja ma j o dyebe,
yo sj yo cmaji, j co ra zoo, ya ra jyas o
Cjimi j co r ma cht ya rgua manatjo. Pj xe
jo i pr c r tsjaji, j co ga cja dya ndo gui
tsrji, dya i jnji na centago, hasta ra ndcji
na ngnda, na nguejetjo c na nzhane na
nzhaneji.
B: So ga cja cu c n dyocjbe, mbenchi ra cht
na topj, hasta ji ra nuu ra ndrreze, cj ra mimi.
53
Ma jiy, cja ndnda cja ndnda ni eje ni maa.
Nguecu dya rg jngbe ne topj; chj dya, ya
ndo r r mamaji, ya ndo ra e zoczji o
mrjtoma ni. Leo dya r jng dya. Dya r prg
cjo r recevidog c e mbaxua cjo jiy; dya r
jng. Ndo ni tsja dya, t t nu n dyocjbe.
A: So, xipji ra chjisi, ra maa a Zmi; nu a Santa
Mara v cjaa o bpji. Chji ra mua, ra ma ppji
nu; ya i pr j co ra cht na topj; mamaji
v tji dycha mbxo nu.
B: Pere c e t c cjaa nu, j co ra ma tschi o
carro nu, nguecu r spgjme nu.
A: Hunu, pe ya r mag sng, na ngue ya
ndempatjo.
B: So, ya xo r mag ta, na ngue v tepquegji cja
n nzum. Dya xo r un ngnda j va ndempa,
nguejxtjo c rma aa rma avi.
A: Znguaji sng.
B: Max ta.
54
Cu j ga mama co ntee c ne ra
mama yo tj
Esta narracin trata de cmo nosotros, la gente indgena,
interpretamos nuestros sueos.
Cuando soamos algo, para nosotros es una premonicin, o
sea, que el sueo nos advierte de algo que va a suceder, ya sea
bueno o malo. Por ejemplo, el pez en el sueo tiene un significado
especfico, as como el aguacate, la vbora y otras cosas.
. . . . .
Ndeze ya mezhe na puncj o cj, co ntee
mamaji c ngueje yo tj yo mama pj pjzhi co cj
ra tsaa; bb ma sd co cjchji, bb ma jiy.
Nudya r xitsiji, cu j ga cja ga mama co ntee c
ne ra mama yo tj.
Ma cj co cjch na mio, ndji c ne ra
mama c ngueje o tjjmi co ra bb. Ma cj co
cjch na jii c dya cj bb, nuc, ne ra mama
na capusanto, o sea, cj co ra ma dygji ga manu.
Ma cj co ra nguch o tjmchi o xo ngueje o
ndns, numa, ne ra mama c ngueje ma cj co
pedye pa p co pj t, dya ra ndj o topj, me
ri dyoxne j ri nzhod, o sea, ri snt o xo ri nee o
ndeje, pero dya ri jn pj rgu ndm co ra zii.
Ma mamaji cj co ra nd, ngueje ma cjchji
v tjmji, o ma tg o sibi, o xo cjch o
pjonzhn, o ngueje o doca, o ma jiy, ngueje o
mbqujni, o xo ri ngueje o ndjn, o ma na
huampji o tj; nz texe yo tj yo, ne ra mama c
ngueje ma cj co ra nd.
55
Ma cjchji o cjmi, mamaji ngueje ma cj co
ra jsp o bchjine c e ntee c ra nguch ga
cjanu. Ma ra nguchji na hu, o xo ngueje na
zambo, numa, mamaji c ngueje o tjee c ra zr
c e ntee c ra nguch ga cjanu. Pero ma cj co
ra nguch na cuchi, numa, mamaji pj co ra
pnbji c e ntee c o nguch ga cjanu. Ma cj
co ra nguch o pjojo o ntee, numa, ngueje ma
mamaji, majx c ot paa, pe vi zadji c e ntee
c o nguch c e tj c.
Ma xo cjchji o quji, o sn o xo ngueje o
tjzh, numa, mamaji, majx pe cj co ra chvi
c e ntee c, co paa co va j. Pero ma ra cjog
nanzo y dya cj ra chvi, numa, dya cj pj ra
tsjaa ma, c e ntee c o mbsi c e tj c.
Pero dya texe co tj ne ra mama co na soo
co ra tsaa, na ngueje ma cj co ra nguch o
jm, numa, mamaji c ra jsji na puncj o
56
tj ma, o ma cj co ra nguch o too, numa,
ngueje o topj co ra ndji o ra chtji.
Nu ma cj co ra nguch c na sii o tapj
c ijx na pjd co o pjg, numa, ne ra mama c
na joo rg ndj o topj ma ra ma mb o guante,
o xo ngueje o meria o pj co nd ri p.
Bb o ntee co mama, ma cjch o tj, ijx ta
zd co ya rgu nguch, pero xo bb co mama,
c dya sd nz texe co tj cu j nz ga
nguchji.
Je ga cjanu ga mama yo ntee, c ne ra mama
yo tj. Natsce, j ga cja gui mamague c ne ra
mama co tj co i cjchgue?
57
Cu j ga tsaa o chjnt cja yo jatjo
Querido lector, en este relato usted se dar cuenta de la
diferencia que hay entre nosotros los jvenes mazahuas de estos
tiempos y los del pasado. Cuando usted lea este relato, sabr
cmo los padres de los jvenes del pasado se oponan o aceptaban
las decisiones de sus hijos para formar su propia vida. Los padres
tenan que seguir ciertos pasos para pedir la mano de la novia del
muchacho. Luego del pedimento se haca la boda, si es que el
muchacho era aceptado, y con el paso de los tiempos se hacan los
bautizos de los hijos.
Si usted lee este relato, se dar cuenta del porqu a veces se
enoja la mam de la muchacha cuando sabe que su hija se va a
casar. Hay algunos pueblos mazahuas que todava siguen esta
tradicin.
Este relato se basa en una grabacin que fue hecha
alrededor del ao 1962.
. . . . .
R xitsiji dya na jaa, cu j ga cjaa ma
jod o suu na tii, o ma jonbji. Pero yo jaa yo,
dya ngue o bchjine, na ngue ijxi mejme tsaa yo, ya
nd r nuu r prg yo r xitsigji, ijxi na cjuana
cjaji ga cjanu.
O tata c e tii, ot janda cj ngueje o tata
c e xunti, cj na mama:
Ne bzo siji na xunti nu. R ne r ma tpg
n chii ra chjntvi c; r ne r cjagbe sjjn nu
ra ee a cjanu o tata c e tii.
Cj na xijji c e tii:
R ma jtc ne ndix r tsjap nin suu, ch
ra ee c o tata.
58
Ra mama cu c e tii:
Nuzg dya be r ne r chjntc. Dya r
jyonngji o ndix; dya be r ne r chjntc dya. Ma
ya r ne r chjntc, jo r jodtsj, ya jo r ma
dytcji c r neg ra ee c e tii.
Pero bb ma ra mama c e tii:
So, na joo ma r ma dytcji, xo r ne r
mincbe c e xunti. Pero nu ma dya ra ndnrji,
dya r tsjap a jursa ra ee a cjanu c e tii.
Ma ra mji cja o tata c e xunti, ra ztji, ra
znguaji j co nz ntee co na c. Ma ra nguar
ra znguateji, ya ra mama dya cu co dyte:
Pnngtjo to, rv g rv t e Mizhocjimi
cj na mboncj ni tcjam, rv e nsc e tata a
jense, cjo dya mi tt o mb nu in pjmilia ro
nee ro chjntvi n pjmiliag ra ee co
menchi.
Ra ndnr c e menchiju ra mama:
Pr, dya r prg. Nu ma ra ndnr n
pjmilia, o ma dya ra ndnr, dya ra s r cjapg
a jursa.
Ra ndnr c e menchi:
Cao j rv g, dya rv jn o zaa, dya xo
rv cg o tjnjm. Nu ma xo ra ndnr ni
pjmilia, xo r cjaa c e jaa. Nu ma dya ra
ndnr, dya s r cjapg a jursa ra ee c e
menchi.
59
Cj rr tsjaa cu co menchiju, ra xcji c e
xunti j co ra ma cjogji ndo na cuarrto, cj rr
dynji cjo ra ndnr ra chjntvi c e ti.
Ma na j j tsjaa c e tii, bb ma ra mama
c e xunti ra xipji c nu nana:
Pj r ma cjag nu? Dya r tjnr, dya r
mag. Nu ma r chjnr, r maa, porque nuzg dya r
mag ra ee c e xunti.
Pero xo bb ma ra tsjaa c e xunti ra mama
ga cjav:
Pr, dya r prg. Nu ma i nee r chjnrji,
pero xipji cjo xo ra siyazji, cjo dya ra siyazji. Dya
natjo ndajme c ra ne zinzgji, cj ndo rr
ndrrcjtjoji. Ma ya ra mezhe o paa, dya cj ndo r
agbe o ti co, dya cj ra scjji ra ee c e xunti.
Cj rr ma xipjiji c o nana c e ti:
Ne pjmilia mama nee ra ndnr, pero dya pr
angueze cjo r siyaji cjo dya r siyaji. N natjo
ndrrajme r sidyiji, ya ra xr mn cu, ya ndo rgua
tnctjo n chijju ra ee c o nana c e xunti.
Ya ra mama cu c o nana c e ti:
Nu ma xo tt o mb nu in pjmiliague, jo
xo r siyajme, dya r cjapjme ra sufre; dya xo cjaa
c n chig, jo r zopj ra ee c o nana c e
tii e c o tata, ra ndnr ga cjanu rg mama co.
Ya ra xijji dya cu co menchi:
60
Dya be r tjntcjme cjo j cjo jiyo, cao
dya ra d nu ngua, jo r eji ra mrrtixi ra embeji
a cjanu.
Ra aa cu c o nana c e tii, ra xipji c o
nana c e xunti, cjo s ra ziji na tsi mitsi c o tji,
c ngue o pare.
Cj rr mama c o nana c e xunti e c o
tata:
Nu ma ngue in vusto r dyb, nu ma jiy;
cao que dya be r cjaji c e jaa, dya be r tjntc,
n pj co ra mbee ne pjmilia, dya cj ra nee ra
ndnr. Ma in vusto r dyb, r siji ra ee co.
Pero nu ma ya ixj ta janda que ra neji, tonce ra
mamaji que j, ra dybji cj rr ziji. Ra nguar ra
ziji c e pare, cj xo rr ziji o xdyi.
Cj rr eje dya cu co menchi, c o tata c e
tii e c o nana. Ma ra sji cja ngum, ya ra xipjiji
c e tii:
Chjtji ra eeji.
Chjtji ra ndnr c e tii.
Cj rr aa cu c o nana c e tii, rg xipji:
O ndntcji dya, mama c e xunti tjnr, xo
dynngjme cjo r siyague c. I tsjac r ma bzhi i
tse n tsjac r st nu. R dyr r mimi r jur, i
bchqui n tse, porque i tsjac r ma bzhi n tse. R
ma jtc dya c e xunti. C e xunti mama que dya
natjo ndajme r egue, que dya natjo ndajme r siya,
61
ya ra ndajme c, ya ndo r chjtjo ra maa cja o
ngum, ra j nz patjo r eje, nd xitsijme a cjanu
ra embeji c e tii.
C e tii, dya ra ndnr, o ma ra ndnr, ra
mama:
Cao que dya r sig ndix, pues dya r mbennc
r cjag co ra ee c e tii.
Cj rr aa cu na yeje c e ndix, ra xipji c
o tii:
So nguecu r xitsi r dyr r jur, nu ma
dya i jn o topj, na joo r xipji r maa a Bond, r
ma jyod o topj. R mag ra mrrtixi r ma tbe
c e ja, ya r psjme jingu r maa, jingu r ma
rji c e xunti. Nza cja dya, dya r jnji o topj, pe
r maa a Bond r ma jyod nu c rga ma cjag c e
tte ra embeji c e tii.
Tonce ya ra mama dya c e tii que ra maa
entro de ye paa o entro de ji paa. Tonce ra maa
c e mrrtixi co tita, ndo tunji o pare o ngueje o
tapj ma ra ma nutjoji c e xunti, entonce ya ra xijji
pj mama c e tii, xo ra xijji que ya mbedye o maa
c e tii o ma jyod o centago.
Ra sido ra aa c o nana c e tii rg mama:
Nza cjazgjme, dya pjxcjme o cjimi, dya r
jnjme ne centago, pero o maa c e tii o ma jyod.
Nu ma ra j, ya r psji dya c e paa jingu,
nguecu r penpejme na jaa ra j r ma chmjme
ra ee c o tata c e tii e c o nana.
62
Cj rr mama cu c o nana c e xunti:
J, pero nuzg r neg na mbxo r jnc,
porque nuzg r cjog trvajo nu n chijjug nu ma
r chezhg mi jingu nu. Dya tetsj nu, dya ndrtsj
nu. J co va sonng n bitu, j co rv penbeg nu,
ni tjong na centago r jutcji cja n dy. Na joo
ma r dyacji na cien mbxo ra ee.
Tonce ra mama c o nana c e tii:
J, jo r nux j rg mbxc e Disi. Nu ma
i tjnr a cjanu, xo ra s r pr r jutc n mb
ra ee c o nana c e tii.
Cj rr mama dya cu c o nana c e xunti:
J. Pero r neg pronto ra chjnt. Nu ora cj
ra chjnt n chijjug, nu ora c r maa. Nu ma
dya r nug ra chjnt n chijjug, dya be r maa
ma. R neg nz ye parte; r nee cja o civil, cj n
eje cja mbcjimi ra chjnt nu n xuntig. Dya cj
rgu mbtc, dya cj rgu eje c cj ra ne jysctjo,
cj rr j ra ne mbtsc n xunti. J co nz ga
nejtscji n chijju nz rg cumpleji, c r mang,
tiene que ra tsjaa n meeg ra ee c o nana c
e xunti.
Ya ra d, porque na ngueje na sinbiji c o
tijju, nguecu ga mama a cjanu.
Nucu cj rr mama dya cu c o tata c e tii
e c o nana:
J, jo xo ra bb co nutsc.
63
Ndo ra mama cu c o nana c e xunti:
Nutsc r necj natjo zana nu c r psc, nu
ma ra chjntvi, r necj pgrenu, r necj ijx ta
mbedyevi cja nintsjimi ra ee c o nana c e xunti.
Cj rr mama c o tata c e tii:
J, na joo. Hunu, ma i nee ijxi tsi rgu
chjntvi cja civil, e ra chjntvi cja mbcjimi, r
psc entro de nziyo zana.
Cj rr mama c o nana c e xunti:
Jiy, dya r neg na puncj o paa ra mezhe,
porque yo jee paa a cjanu, bb yo xe mejme co,
bb co ya jiy, ya ra mantjo rg cjacu; ya mbnchi
ra zidyi rr eche o dy, dya cj xi mi mejme co,
dya cj chjntvi gando que ra zidyi cja o ngum, dya
cj ra ngt ii ra chjntvi. Ya ra xichatjo, cj
ndrro rr j ra ne mbtsctjo n xunti. Iy, dya r
neg a cjanu. Ma i negue j co rg xitsi, cja modo
ma. Nu ma jiy, ijxi ndeze nuv, ijx t casctjovi
ra ee c o nana c e xunti.
Cj rr ndnr cu c o nana c e tii:
Iy, jo r nuu j rga cjag ma. J, mejor ijx
t cjsji r cjuarji ra ee c o nana c e tii.
Cj rr xijji que cj xo ngueje c jandaji de
pgrenu cja nintsjimi, cj ngueje anguezeji ra jyodji,
cjo ngueje c o nana c e xunti ra jyod, o ngueje
c o tata c e tii. Tonce ma nee c o nana c e
tii ya ra mama cj ngueje co jandrra de pgrenu, ya
64
ra nnb o tj cj ngueje. Nucu ra mama c o
nana c e xunti:
Dya r prg, ya pende in ladoji, r jydji cj
co xo janda in mnce, cj co tt in mnce ra
mbzhi pgrenu; c r xitsctjojme, xo r cjatcjjme
ra ee c o nana c e xunti.
Nucu c o tata c e tii ya ra mama cj ngueje
c janda de pgrenu, ra nnb o tj. Tonce cj rr
xipjiji c o tata c e xunti:
Pj xo i mamague? Ngueje ne p

rjsona nu r
jandag nu, ngueje nu r tc nu. Cj xo vustatsce,
ra ngueje nu, o majx ra nao?
Cj rr ndnr cu c o tata c e xunti:
Iy, nu ma xo tt in mnce, dya r vscg
nu; dya r quijtatsc, ma tt in mnce ne p

rjsona
nu ra ee c o tata c e xunti e c o nana.
Nucu co o tata c e tii ra mamaji que ya ms
que ra jtjo c e tii, ra ma tsjaji c e tte, na
ngueje cj ra mbenpeji na jaa, nguecu ra j. Je ga
cjanu ga tsjaji ma dya jnji o topj, tji c e tii ra
ma jyod. Pero ma jntoji o topj, bbtjo c e tii
cja o ngum. Hunu na aa na ji, hasta ma cj ra
chjotji c e tapj o c e pare c o ndun co
menchi, cj ra chitetjoji, cj rr mji dya cu. Pero
ya ni mbsji o paa jingu ra tsaa c e tte.
Nudya cu, ma ya rgu cjog j nzi paa, ya xo
ra sj c e tii, ya ra xijji que ijxi neji pronto ra
65
tsaa c e tte, quince datjo o veinte datjo, o xe
bsptjoji na zana, pero ngue na nu mrrtixi ma ra
mji a tte.
Tonce ya ra mama c e tii:
Na jotjo ra ee.
Ya ra ndmji na varri o tapj, o na ya mbota
yo ts o burru. Ante que ra zd c e mrrtixi, ya
mamaji ra ma zopjji c nzh nnixi, o ma jiy, c
nzh ndomgo. Ra maa dya co menchi ra ma xipji
co menchiju, cjo na joo ga ngrtjoji, cjo dya pj
cjaji nu, porque ya ra zd mrrtixi, ra j c e tte,
ra ee c o tata c e tii, ra ma xipji c o tata c
e xunti.
Cj rr mamaji na jotjo crtjoji, cj ndo rr
dynji co menchi cjo xo crtjoji na joo anguezeji.
Ya ra mamaji que J.
Tonce na jo c r tepcejme ra ee c o
tata c e xunti.
Cj rr maa c o tata c e tii; ngueje c pa
jnji c e rrajso, nguecu xo ra s ra mji, cj rr
eji dya cu.
Tonce ya c jyas nnixi, ra mji a Jyapj, ya ra
ma mbji o ngi, o ngueje o jn, o ngueje o cuchi,
pj co pa pji ma dya ss c e topj. Tonce ya ra
canpa o bitu c e xunti, ra canpaji nu co ra netjo.
Ra canpaji co ra jyee, e co ra nguezhe, nd xo ra
canpaji na mbayo. Cj rr tunpji na bosi o tjmchi,
cj rr ndmji o fruta, pj co nd ma fruta co ra ne
66
ra ndmji co ra ndrrunbji cja o ngum c e xunti.
Nudya cu, ma ya rgu nzhogji a Jyapj c e nzh
nnixi, ya ijx ta mtjoji cja tte, ya ni ndrrunji o
tapj, ni ndrrunji dya co tjmchi, co nd pa tmji.
Ya ni mji dya a ma cja c e xunti, ya sidyiji dya co
o dyoji, cj co nd ngueje co sidyiji, pji tsicha o
nziyoji; a cjanu ya paa dya ma c e tii.
Tonce ra ztji dya cu, ya ra znguateji, nza
cjaa ma ra ztji, ra ot dya cu c o tata c e
tii, o ngueje c o nana. Tonce ra mamaji: Ave Mara
Pursima, ra eeji ma v stji cja c e xunti. Cj
rr mama co menzum nu: Sin pecado concebida, ra
ee; ngueje ma tjnr dya c o nana c e xunti.
Tonce, cj rr xijji ra syaji, ra cjogji a mboo dya
cu, ya trrstjoji co tapj, cj na cjogji.
Ma ra nguar ra nzhji dya co trrunji, ya ra
aji ma ya xta ma chjntji, o cj ra chjn ra nnixi.
Hunu, ya siji trrexe co trrunji, ya na mbeeji ra
mbtji o jn, ra dytji o tjzh, cj rr ziji dya
cu o xdyi. Ma ya ra nguar ra ziji o xdyi, ijxi va
tjo dya c o tata e o nana c e tii; o ma ya ni
tji, ya ra oxtjoji nu.
Nudya cu c e mee, snjmji nanzo cja o
ngum c e xunti, cj ndo ra tsjaa c e tii ra siji
c e xunti cj o ngum angueze. Nudya cu, cj ndo
rr nzhog ra matjo c e xunti cja o ngum.
Ma ya ngue ra zd c e chjnt, ya ra mji a
Jyapj chjma; cjapji nziyo chjn ga mji. C na
67
nziyo chjn, ya ijx ta peeji cja nintsjimi; ngueje dya
ma ya ni nguar ni chjntji dya ma.
Cj na ji dya cu. Bn yo xe chg o pjad, ra
dagji cu a ndb a Boro, o ngueje a Pare; ya v
debeji, sinbiji na jii pjad, naja c chg c e
mgrena, ndo naja c ra chg c e pgrenu y c
naja nzootjo c e xunti co c e tii.
Nudya cu, ya xta ji, ni mbr ra sji cja
nintsjimi, ra e xrji. Ra nguar ra xrji, cj rr
mji ra ma ziji o xdyi cja o ngum c e xunti, ra
oxji nu.
Nu c na jyas, ra ji cja o ngum c e tii.
Bn ma xe oxji nu, o bn ma ya xi cjuartjoji c e
chjnt; cjaji jipa co c ni mbedye ndeze a Jyapj,
cj na jyadji. Trrexeji co co sjjn, co o tata c e
xunti, cj n e co o tata c e tii, ya snjmji c e
xunti cja o ngum c e tii.
Ya patsj c o tata ce xunti, cj n eje c o
nana. Ma xe va j o tita e o nita, ya nguejxtjo co
xe nd ra matjo co, e co o dyoji co xe uuji, nu
co pji zojjnji, ya nguejxtjo co xe ra j co. Pero
c e xunti, dya cj ra j c. J, dya cj ra j; ya ra
nguejmetjo nu c, a cjanu ma ya cjap cjuartjoji dya,
ga cjanu ma.
Hunu, je nd ga cjanu ga tsjaji, pero bb ma
cjaa c e tii jodtsj o suu. Nza cjaa ma ra
jandaji, ya avi na xunti o cj co ngueje na xunti
c ra ndpcji. Nudya cu, ya ra xijji:
68
Nu ma i ne r chjntquevi ne xunti, r
mamague, jo r ma jtcjme. Dya r neg j co nd
r aguevi o xunti ra embeji. R negjme natjo
xunti r avi, dya r neg tanto rgui zopj v, rgui
zopj v o ndix, porque r bchqui n tsejebe ra
embeji.
Ma ra mama c e tii: Dya ijx t cjaa r
mincbe nu, jo r zopjtjog ts nu, ra ee, cj rr
mama c o tata c e tii:
Jiy, pero dya r neg a cjanu, ijx t neg c
na cjuana r tsjaa, dya r neg j co nd ri cjaa in
traviezo ra embeji c e tii.
Cj rr mama c e tii:
Dya be r prg cjo r chjntcbe ne xunti cjo
jiy ra ee a cjanu.
Nu ma ya ra mama: J, ya r ne r chjntcbe
nu; nutsceji ma r ma dyrji, ra ee c e tii rg
xipji c o tata e c o nana, cj rr maa dya cu
co, ndo ra ma dyrji a cjanu.
Pero nu ma ya ra mama c e tii, ra ma dyrji
c e xunti, bb ma cj co t c e xunti,
nguecu dya ra chjntvi c e tii, o ngueje c o
nana c e xunti c dya nee c ra chjnt c e
xunti co c e tii. Numa, z ra mji cja o tte, z
ra mbenpeji na jaa, dya ra ndnrji, ra mamatjoji:
Iy, dya ni jyod ra chjntvi c. O ma cjaptjoji o
dyoji, ijxi mamaji, cjaptjoji o dyoji, nguecu dya ra s
ra chjntvi c, ra jyod xe ndo na xunti.
69
Na ngue bb yo dya cj tun ngnda, nza cjaa
yo n dyocjjme. Bb yo tita yo ni mua ni mua ni te
ni te yo o tiji. Nudya cu, ya ni chjntji cu
nanguar, ni chjntji cu nanguar. Y mamaji n
dyojme, pero dya cj nda r prjme dya cu j ga
cjaa dya, cjo xe mejme o iy. Pero casi ya cjo ts yo
chjntji; j, ya cjo ts yo chjnttsjji a cjanu.
Bb yo mangua cjaptjoji o cjuu, pero ya na
j. Bb yo mangua cjaptjo o ta, bb yo mama
cjaptjo o zizi, a cjanu pt c e jaa, pj nd
mamaji. J, pero ya nd na j ga parienteji, nguecu
dya cj tsi ni tunji ngnda, hasta ma cj xijji yo o
tataji o yo o nanaji, a cjanu yo nd xo r rjme.
Nza cjaa na bzo c ot o chjntvi na ndix
c mi ngueje o ta, cj ndo n mbzitjo cu, o
muezhe cu o paa ma ndo go chjntvi na o
sbrena. Nuyo, j, ngueje yo r xipjigjme cjaptjo o
dyoji, je ga cjanu co nd r nugjme nd cjaji.
Bb yo ya nd o suu yo bzo, o bb yo mi
pr mi pr o suu, cj n ndrrjjn. Ora, dya cj ne
ra tun o ndix cja c o jii, porque ya nutpji o
tjur j ma cjaa c mi cjaa. Nguecu ya jesta pa sii
o suu a Tg o a San Miguel o a Santana, j co dya
be mr. Pero ma xo tsi ni mrtjo, z ya rgu
ndntji, ndo ra nzhopctjoji na litro pare c ya ni
ziji a manu, ra ndm co o menchiju, cj na untjoji,
dya ra ndntji c e bzo.
Hunu, ya ra ndnr rg mamatjo c e ti:
70
Pr, cjo xe ri mejme n dyocjji nu? Poco
dya co ot o ngr, nd mi naozgji dya co? J, n
dyotcjji co ra ee c e tii.
Cj rr mama cu c o tata c e tii:
Iy, pero ngue n dyocjjme yo.
O ma ngueje c o nana, ra mama:
Jiy, ngue n dyocjjme yo.
Hunu, ngueje in dyocjeji, pero mi tatag, dya
pj cjaji yo ndo ra ee c e tii rg mama a cjanu.
Nudya cu, cj rr mama c o nana c e tii:
Jiy, pero dya r neg; jnd, ra zopcji yo
aja ra mamaji, ya r chjnttsjji n dyoji.
Cj rr mama c e tii:
Pero ma mu jyas ne xoijm, ma, poco dya
mi chjnttsj dya co mi cr? Poco j mi eje co
mi chjntji co? Poco ya xi nd mi cr co mi
juajjn co o dyoji co? Nutsc r ne r mincbe ne
xunti nu. Dya r prg cjo ngueje n dyoji cjo jiy,
pero r ne r mincbe nu ra ee a cjanu c e tii.
Cj rr mama cu c o nana c e tii:
Iy, dya r mag nu; ra zang n nana nu, ra
zang n tata nu, ya ra xitsc cjo r dyog cjo r pjad,
r chjnttsjvi ra ee a cjanu.
Cj rr mama cu c e tii:
Hunu, ma dya r ma dytcji r mincbe ne
71
xunti, nutsc jcu ijx t srg r sig a ev, z
dya ri ecjeji; pj r cjapc c o tata eje c o
nana, nu ma dya ne ra ndnrji? ra ee c e tii.
Nudya cu, ra zd c o ja c e tii; bn ma
pa sitsj c e xunti. Nudya cu, ya ra aji ra
chjntji. Ma dya ra ne ra maa, ni ri ngueje c o
tata, ni ri ngueje c o nana c e tii, bb ma ra
maa nguejxtjo co o cjurjma, o xe ra zojjn o tio
c e tii.
Ra mtsjji a Jyapj, ra ma chjnttsjji, cj rr
eji, cj rr tjnpitjoji o xiscma c o tata c e
xunti, cj rr ma zopcji o juesi, cj rr xipjiji ra
maa ra ma zopcji tse c o tata c e xunti, ngue
cu ra mbr que ya o ma chjntvi, que dya cj pj
bb pj xo ra tsjap c e bzo.
Pero nu ma ra maa ra ma sitjo, cj rr etjo
cja o ngum, numa, xo s ra ma pantaji a pjr
c e tii, na ngueje o maa, o ma pn c e xunti,
cj nu etjo cja o ngum. Ra xijji: Cjo dya s r
chjntvi luego?, ra embeji a cjanu. O ya ra mji
a Jyapj, ya ra cijtaji c e tii. Nudya cu, ya ra
tjnchi ra castigaoji, j co nz paa ra dyoo a pjr
ma c e tii.
Pero nu ma nz ga ma siji, nz ga ma chjntvi,
ya ra tjnpiji o xiscma. d c o tata, d c o
nana, pero dya s pj xe ra tsjap ma c e bzo
c o meeji.
Hunu, ra muezhe, cj ndo ra aji, cj ndo ra
72
nzhog ra chjntji cja nintsjimi. Pero bb yo dya
cj chjnt, ya cjapji rtjoji o tapj co unji. A
cjanu c xe cjaji yo, xe nd r nugjme, cjaji a cjanu.
Hunu, ndo ra cjog cu co paa, ma ndo ra
muxti c e ndix, ya tebeji c e paa ma ra ma
jichiji c e ll. Pero co o tata c e tii, dya ra nee
ra zt ra mji a Jyapj, dji na ngue c e tii o
ma sijitsj c n suu. Pero c o tsjaa pgrenu ma
mo chjnt c e tii e c e xunti, nguejxtjo c
ndo ra jichpivi c o ti co. Ra mji ma nnixi a
Jyapj, ra ma jichiji, tuntjoji nd na cnista xdyi.
Bn ma ptji o ngi co jnji ra ziji, bn ma
tmji o jm co v siji a manu.
Ma ya ra ji dya cu, ra ndrrgji o mquina o
ngueje o carro, ra ji ra dagji dya nu j r xicjme a
Vntilia.
Nucu ma ya va ji a ndb a Ct, ya ra
mbr ra pjntji o cueton, ma ya ndo va cjnsji j
co r xicjme a Znitsjimi, pjnttjoji; ma ya ndo ra
sji a Lndero, ndo ra pjnttjoji nu.
Nu ma ra sji, ya ni ttpji o tjzh, ya ndo ni
btpji o jn, o ngueje o ngi, ya ndo ni jmurji
trrexe co o dyoji, oxji cja o ngum c e ll.
Ma ra sji, ma pj ni chj c e tsixuti, o c
e tsiti, nza cjaa ma rgu chj Juana, ya ra mamaji:
Ya sja e Juana, ya nzhtjo, ra eeji; ngueje ma ya
v quibi e jyar va sji.
73
Bb ma je ni eji a Pare; xo ga cjatjnu ga
mamaji. Nudya cu, ya ra mama co menzum: Dya
ndum, syaji ts, ra empji. Ra dyrji dya cu,
ya ra cjogji, ra cjogji cja ngum. Nudya cu, ya ra
mbr ra ziji dya o xdyi, ra mbr ra ziji o tapj
nz texeji. Ra mbuji o bizhi, ra nemeji, mji porque
o jii c e tsixuti.
Nu yo dya be jichiji, dya be jjspji o tj. Nu
ma tsiti, xijtjoji e xorio; nu ma tsixuti, xijtjoji e
xoria. Nudya cu, ra mamaji ra mji a Jyapj, tsi
rgu eje c e nguane, ra e zidyi. Cj rr mji dya
cu, ra ztji a Jyapj, ra mji nu cja nintsjimi. Ya
jo na c dya co nd ra jii o tsiti, ya na cji, ya
na rrdaji. Nudya cu, ya na tebeji c e mbcjimi.
Ma ra j dya c e mbcjimi, ma jjspji o
pjaya yo ll, numa, ra ngc c e mbcjimi, cj na
mbnb, porque xijji, dya ni tjod ra jujspji o
pjaya ma ra ma jii, ra ee c e mbcjimi.
Nudya cu, cj na xtp dya cu, cj na xtp
dya cu, cj na ngojsp tsinguilj c nza cjaa
pomada cja o nd. Dya r pr pj ni chj c
cojsp. Cj na ma yebe dya c e ll nu cja c xijji
pila, cj na xijspi o ndeje ga jichi c e tsiti, cj rr
mbembat co. Nu c o nanacjimi c e tsiti, je
pnchpi cja o tjmi c; c e bzo, je pnchpi cja o
nguaa c e ll, na tsjnbvi, ngueje dya ma ya na
jii c e ll dya.
Ma cj na nguar na jii, ya c na tuaya c e
74
mbcjimi, cj na dyotptjo c o ii. Nudya cu, ya
ra mbsji, ya ndo ra nzhog ra jujsptjoji o pjaya
c e ll, ya ra mbsji. Ra nguar dya cu, cj na
mbedyeji dya cu.
Ma ya ijxi na cjatjo o mixa, ma ijxi paa c o
nana, ya ra unji, cj na ndsi, ya unji na yoo, ya
xijji o sajcamisa, ya xta ndtpji na yoo. Cj na xijji
c e mbcjimi, neji o sajcamisa. Ijx ta xisivi o
nintsjimi ndeje nz yeje, c e nana e c e tsiti, nu
cja o iivi, cj na xtp.
Ra nguar ra xtp, ya pedyeji dya cu, ya ra
ma ziji o xdyi. Ra nguar ra ziji o xdyi, cj na ma
chmji, ma pj co tmji, ma pj co bzhiji cja o
ngumji. Ra nguarji dya cu, ya ra ji, ra xdji ra
jji cja o ngumji. Ma ni eji a Pare, ra dagji cja
ndnda xe ra ziji o tapj, cj na eji dya cu cja o
ngum c e ll.
Nudya cu, ya va j c o tata c e ll, c o
nana, c o nita, c o tita; cj co xe nda ngueje o
dyoji co va dyojji, ra sji dya cu, ra ziji o xdyi. C
na jyans, ya ra oxtjo co cumba, cj na mbtji
dya cu, cj na mji cja o ngumji c na jyas. C
nd xi r nug cjaji, ya ndo pjbiji o bizhi. A cjanu
co nd xi r nuu.
Cuentos
77
Cu j va mbtji c e Licenciado
Le invitamos, amigo lector, a que lea este pequeo cuento,
para que se entere de la vida de alguien a quien se le puso por
sobrenombre El Licenciado. Si usted lee esto, sabr quin era El
Licenciado, y por qu fue llamado as.
. . . . .
Naja dyoo, naja mixi, naja pjjm, naja burru,
mi nziyoji. O mama e burru o xipji co o dyoji:
Nuzg r ppji texe nu paa, r pa t ndeje, r
pa t zaa. Me mbotjo n cu rg ppji. n xtj me
sod, nguejxtjo rg ppji. O mama c n jmuu ra
mbt na licenciado. Nu c e licenciado n na
joo, chun na jo o jn, dya pj cjog trvajo.
O ndnr c e dyoo:
Xo nztjozg, xo r pjcj. Nu ma xm, dya
pj r j, r vela o ngum c n lamu ma cj co ra j
ra pn na cosa cja o ngum. Ngueje ma ndempa
r cj.
78
O mama e mixi:
Xma ra zd ra mbtji c e licenciado, ra
xtscji naja p

raso tsingue, o ngue o ndodye, ra


dyacji n jmuji.
O ndnr e pjjm:
Cj ngue c e licenciado? Nutsceji i
mamaji nd i ppjiji.
Dya cj ndnr nu co o dyoji. O nguejme triste
c e pjjm, o ngujji: Cj ri ngueje c? O yepe o
tsja tn. Nu co o dyoji, mi mji, mi eeji, mi dacji.
Nucu o zd e xm, o mbr o ppji e pjjm,
dya pj xo n c nzh. O triste, o dyb a jm;
nu c ro chjnjui texe, ro nguibi.
Nu ma o jyas, o maa cu co o dyoji, e dyoo
e burru e mixi, o ma nuji c e pjjm. Nu c e
pjjm, dya cj mi jetse o cuerpo, mi nguejxtjo o
pjixi c mi cj.
Dya mezhe o sj cu nu c o jmuu, o nuu ya
vi nguibi a jm c e licenciado. O cjog trvajo o
ngb para ro mbt.
Nu co o dyoji, mi mjji para ro chunji na
p

raso nz naja.
O mama c e dyoo:
Nu e burru, dya r un tsingue. Nu c ro zii
nu, dyacg; nu ne burru, un tsicha juar o ndchj
c ra zii.
Ya nguar.
79
C e bzo c ma soo
Este cuento, escrito por un joven mazahua, trata acerca de
un hombre que, al sufrir una desilusin, desahogaba sus penas
tratando mal a los nios, hasta que un da una nia le hizo ver su
error.
. . . . .
Ya mezhe ma mamaji que mi bb na bzo c
me ma soo. C e bzo c ya mi tita, mi pr texe
co tsiti co mi chzhi a jm, nguecu co tsiti me
mi sji c e bzo c. O j na nu paa, ma o sj
cja c e jii j co ma bb c e bzo, na tsixunti
c ma e cjii co o tita co xo mi bb cja c e
jii c.
C e tsixunti, dya mi pr majx ma soo c e
bzo c mi psi o ngum bjxtjo cja o ngum c
n tita.
Ma o zt c e tsixunti cja o ngum c n
tita, o znguate, cj n un c n nita co ndnsi co
vi ndm. Xe mezhe ts cu ma o xipjiji c e
tsixunti ro mimi ro ziiji o
xdyi. Ma o nguar o ziiji o
xdyi, c e tita o xipji c o
bche:
Jo ri cjacjuan, na
ngueje cja ne ngum nu
bjxtjo bb, bb na bzo
c na soo, me pr yo
tsiti.
80
O mezhe cu j nz paa va mimi c e tsixunti
co co o tita. Na nu nzh, c e tsixunti o mbedye
cja o ngum c n tita, na ngueje mi ne ro mbr
ts c e jii. Ma o cjog c e tsixunti a xoi
cja o ngum c e bzo c ma soo, o janda que
c e bzo ya vi mimitjo a xoi cja c o ngum.
Nucu c e tsixunti o zopj c e bzo va
xipji:
Cjimi tita, pj xo i cja ts?
Nucu c e bzo o ndnr ga cjav:
Pj ni mbtsce dya, c r cjag?
Nucu c e tsixunti o mamatsj: Pj ni
dx ne bzo nu? Na jo r n pj ni d. Nucu
c e tsixunti o chzhi nu j mi jr c e bzo, cj
n xipji:
Pj ni ugue na yo tsiti? O n pj co
o tsjacji?
Nucu c e bzo o ndnr va xipji c e
tsixunti:
Ma dya r cuee cja n jmig, r prts.
Nucu c e tsixunti o ndnr ga cjav:
R maa dya cja o ngum c n titag, pero
ra xr, r e cjnnci na yeje.
C na yeje nu paa, c vi nzh, o maa na
yeje c e tsixunti cja o ngum c e bzo c ma
soo. Ma o zt o xipji:
81
Ya r j dya, j co nz rv xitsi a nd; r
tebe c dya ra nc na ngue rv e cjnnci.
Nucu c e bzo o hu va xipji c e
tsixunti:
Pnngtjo co r xitsi a nd, na ngueje dya
rmi pr c rmi cjag.
C e bzo me ma ma hu, xe mi sido mi
xipji c e tsixunti:
Nutsc rmi nuug na yo tsiti, na ngueje
ma cj rv chjntg, me rmi mjgbe c n
suug, pero ma ya ro ziji na tsill, o nd c n
suug; me r sufreg na puncj. Ma o nd, rmi
mamag que ngueje c e ll c vi mbsi o soc,
nguecu va nd c n suug. Ndeze c e paa
c, r pjr r ng na yo tsiti. Cj ngueje a
nd ma i zoc, ma cj r cjjji que yo tsiti dya
psi o soc c vi nd n suug. Nudya r tc
que r e tsjnngu texe co paa co ra sts.
82
Nucu c e tsixunti o ndap o dyizi c e
bzo, cj n mama:
R mjg na ngueje ya nzhog in mbgue.
Ndeze ne paa dya, xo r netsc nza cja co n
titag.
Nucu c e bzo, xe o hutjo na yeje va
mama:
R hug, na ngueje r mj na puncj, na
ngueje xo r pr que i nezg. Ndeze ne paa dya,
dya cj r n na yo tsiti.
Ndeze c e paa c, c e bzo co ts go siya
co tsiti. Xo e co tsiti go siyaji c e bzo e
c e tsixunti, na ngue, je ngueje c vi mbs c
e bzo nguecu ro nzhog o mb.
83
C e burru e c e cjuaa
Este cuento, escrito por una seorita mazahua, trata acerca de
un conejo y un burro que se hicieron amigos, y para divertirse
hicieron apuestas para ver quin ganaba. Cuando estaban en eso, al
burro le sucedi algo inesperado, y el conejo se ri de l. Despus
fue el burro quien se ri del conejo, y sucedi como dice el dicho:
"El que re al ltimo, re mejor". Pero entrese por qu.
. . . . .
Na nu paa mi nzhod na cjuaa cja na teje j co
mi cjaa o pjio co me mi cangtjo. Me mi mj c e
cjuaa ma nzhod cja co pjio. Xo mi cjaa na puncj
o ndjn co me ma z.
Cj n ma cu cja na ndare c mi bb bjxtjo
cja c e teje j co mi nzhod, ya mi ts ro zt cja
c e ndare ma o chjvi na burru. Cj n mama c e
cjuaa va xipji c e burru:
Pj xo i cjague dya cu, burru? Maco ya i
bntjogue, dya cj xo i n, o pj co i cjaa?
Cj n o ndnr c e burru o mama va cjav:
Dya pj r cjaa. Cjo dya i janda, ojtjo pjio
j co r or? R s rg cjog a mboo, na ngueje r
natsj, ojtjo cj r mbe.
Cj n ndnr c e cjuaa o mama:
Ma i ne r nzhod a mboo j co cjaa yo
pjio yo me cangtjo, chjd r m, na ngueje xo
ojtjo cj r agbe ma r nzhodg nu.
Cj n mvi, mi a ma mvi. Cj n mama c e
cjuaa o xipji c e burru:
84
M r cjavi na tsi puesta cj ot ra nijmi;
c ot ra nijmi ra ndj c.
Ma o ztvi j co mi cjaa co pjio, cj n
mbr o nvi. Na ngueje mi st c e burru, o
zaa na puncj o pjio. Pero c e cjuaa, dya nda go
zaa na puncj o pjio, ts co o zaa. Cj n mama:
Ya r nijmitjog.
Nu c e burru, mi sido mi saatjo co pjio,
nguecu o ndj c e cjuaa. Ma o nijmi c e
burru, o xipji c e cjuaa:
M xe r cjavi na tsipuesta, m r cjudivi
cj ot ra zt cja c e ndare nu j rma og mi
ndajme.
Na ngue o mbee c e burru: Ijx t tp, na
ngue r ng na puncj; ne cjuaa tstjo co o zaa.
85
Xo mbee c e burru, na ngue dya vi nijmi c e
cjuaa, nguecu vi ndp.
Cj n ndnr c e cjuaa:
M.
Me mi mjvi ma eevi c e tsipuesta. Cj n
cjudivi, ya mi ts ro ztvi cja c e ndare, ma o
tun c e burru. C e cjuaa dya go ngtb ii, mi
sido mi cjudi. Ma o zt cja o squina c e ndare, o
jand mi ojtjo c e burru. Ma mo jand, jesta ma
pan, mi cjap ro nang c e burru, pero dya cj mi
s ro nang, na ngue vi n na puncj, vi nd na
puncj o pjeme, ya ma ustjo. C e cjuaa ma o
jand va cjanu, me go tjezhe na puncj, dya un
ngnda que bjxtjo mi bb c e ndare, mi tjezhe, mi
tjezhe. Nang o zoo c e cjuaa cja c e ndare; ma
o mbese ya me vi cag. Ma o janda a cjanu c e
burru, xo tjezhe na puncj, cj n tjezhe nz yejui.
Je va cjan va nguar ne cuento.
86
C e cjuaa e c e ardilla
Este cuento, escrito por una seorita mazahua, trata acerca de
un conejo que le pidi dinero prestado a una ardilla para comprar
una guitarra, y despus ya no se lo quiso pagar.
. . . . .
Na nu paa o mama c e cjuaa:
R ma nzhod a manu cja ne teje.
Nu c e teje c, mi cjaa o pjio e o ndjn
co ma z, nguecu mi mimi ra sya.
Nucu o zt na ardilla j co mi jr c e
cjuaa. Bb o jii co xo xijji miji yo ardilla; a
ev a Pare r xijji ardilla. C e miji o zopj c e
cjuaa, va xipji:
Pj xo i cjague dya cu, cjuaa, ya i mimitjo
cu? O pj xo i mbee, o pj xo i nee?
Cj n mama c e cjuaa:
87
R ne r tm na bizhi, r tj na tjj, na
ngueje r sentio; o zc na ngueme. Ngue co xe r
mj, r tj na tjj.
Cj n mama c e miji:
Ma i ne r chm, jo r pesce c e topj
c rgui chm c e bizhi.
Cj n mama c e cjuaa:
Nu ma r pesque, jo r ma tm, nguecu r
tj na tjj.
Nucu c e miji o pesbe tsicha mil mbxo.
Nucu c e cjuaa o ma ndm c e bizhi c mi nee.
Nucu ma mo nzhog c e cjuaa cja c e teje,
cj n mbbi c o bizhi, xo tj na joo. Nu c e
miji o jand mi tj c e cjuaa, mi tj na joo.
Xo xipji ro pesbe ts c o bizhi, nguecu ro tvi
nz yevi. O sido o tvi.
Ma o nguar o tj c e miji, cj n mama
c e cjuaa:
Dyac nu bizhi; ya r maa cja n nzum, na
ngueje ya nguibi e jyar.
Cj n un c o bizhi c e cjuaa, o tsjaa c e
miji. Nudya cu, o xgvi, o maa nz naja cja n
ngum.
Dya cj go nzhog cu c e cjuaa cja c e
teje, na ngue, dya mi ne ro ngt c e miji c vi
pesbe; nguecu dya cj va nzhog c e cjuaa.
Ya nguar dya ne tsicuento.
88
C e dyoo e c e ngi
Este cuento, escrito por una seorita mazahua, trata acerca de
las obligaciones de un perro como guardin de la casa, y de cmo
una gallina se dio cuenta de su situacin al platicar con l.
. . . . .
Mi bb na ngum j co mi or na dyoo. C e
dyoo cjo ts ma soo, mi saa co ntee ma mi cjogji
cja c e ngum. Cjo ts ya mi s co ntee c e
dyoo, dya cj xo mi neji ra cjogji cja c e ngum nu
j co mi or c e dyoo.
Na nu paa, o cjog na bzo cja c e iji c mi
cjog cja o xoi c e ngum. Ma o janda c e dyoo
mi cjog c e bzo, cj n tsja cu c e dyoo o
ndjjn c e bzo.
Nujnu, xo mi or na ngi, mi pchi o ngndo mi
saa. Ma o cjog c e dyoo j co mi or c e ngi,
me go pjjjua c e ngi, na ngue vi pizhi c e dyoo
ma o cjog. Me mi cjudi c e dyoo mi tjjn c e
to. Ma o janda va cjanu c e ngi, me go mbee:
Pj tsjap dya ne to ne dyoo? Maco me tjjn ra zaa.
Na ngue dya pj r jandag pj ro tsjap, dya xo
mbr; r jandag mi cjogtjo c e bzo cja ne iji j
co xo mi org, me tjjn ra zaa, eetsj c e ngi.
C e dyoo na j o ndjjn c e to, na ngueje c
e to mi cjudi mi cjudi; c e dyoo ya vi mbotjo o
cu. Ma o nuu c dya ro zr c e bzo, o nzhogtjo
cu, o j cja c e ngum. Dya be ma sj c e dyoo
cja c e ngum, ma o chjvi c e ngi. Nucu c e
ngi o xipji c e dyoo:
Pj tsjac dya c e to c mi tjjn ri saa?
89
Cj n ndnr cu c e dyoo:
Pj cj cjog c e bzo c? Pj cj cjog cja
o xoi n ngum n jmug? Na ngue r pjrg ne
ngum, nguecu dya cj ra sj ra ne pn yo na j.
Na ngueje na j na puncj o tj, xo na j o
ndjx, xo na j na puncj o cojsa co cujpaji ma
mbaxua, nza cjaa o cnista, e o beche, e pj nd
ma cojsa co na j. Na ngueje co ndjx, e co
ndchj, xo daceji r saa, ngueje cu ra pitsigue, xo
ra s ra zacji embeji c e ngi.
Ma o dyr va cjanu c e ngi, me go d, mi
ne ro mbr c e dyoo, pero c e dyoo ma sate, mi
ne ro zaatjo c e ngi. Cj n mam c e dyoo o
xipji c e ngi:
Ma dya i ne r sac, jyzigue yo r cjag, na
ngueje r cjag yo, ngueje cu dya ra ndcjji cja ne
ngum.
Cj n mbee cu c e ngi, pe ma joo ro jyzi
c e dyoo ro tsjaa co mi nee, na ngueje xo mi saji
c e ngi. O maa c e ngi, me go mbee que mi
chjntjui c e bzo c mi tjjn c e dyoo, na ngueje
xo mi tjji pa ro zrji ro mbtji, cj rr zaaji.
Ya nguar dya ne cuento.
90
E Xuhua Maa
Este cuento trata acerca de un muchacho muy perezoso, que
se la pasaba todo el da de un lado a otro, sin trabajar. Sin
embargo, a pesar de su pereza, lleg a tener mucho dinero.
Le invitamos a que lea este cuento para que vea cmo Juan
obtuvo dinero sin trabajar.
. . . . .
Mi bb na tii c mi xijji e Xuhua Maa, na
ngueje dya mi gusta ra ppji. Na nu paa e Xuhua
Maa o chjji na yeje tii co mi ngueje o dyoji. Cj
n o aa cu e Xuhua Maa o mama:
Pj xo i cjavi dya?
Co yeje o ndnrvi ga cjava:
Ojtjo. Natsce, pj xo i cjaa? embevi.
Ojtjo, dya pj xo r cjaa ee va ndnr e
Xuhua.
Cj n o aa cu c na tii va dyn e
Xuhua:
J vi e dya?
Cj n o ndnr cu e Xuhua Maa:
Je rv j ga manu.
O sido o mama cu e Xuhua va xipji co yeje tii:
R xitsivi na jaa. R ttg na nziyo
varri o topj co v tg nu v cjanu. R xitsivi,
ngue cu r ma chvi. Ma jiy, cj ra ma t co?
91
Tonce go jysvi cu, cj n o trrvi. Ora mi
sjoctjo co o vndana c e ngum, y e Xuhua Maa
ma ootjo; texe co paa mi obtjo. Nucu nz va
svi, nz va tvi cja c e vndana co mi poo
Dya r ma tg. Nutsc, ma ne ra mbxc e
Disi, que ra e zocz cja n nzum; ma jiy, jiy.
Tonce co yeje o dynvi cu, j ngue cu ma
tg co topj. Cj n o mama cu e Xuhua Maa:
Je ngueje v cjanu ee.
Cj n o jchivi cu, j mi tg co. Cj n o
maa cu co yeje, o ma jyodvi na yeje semila ngue
cu ro jysvi. Ma go dyb dya co yeje, o nguii
co varri; mi s nziyo, pero ma x ma jyr co.
Cj n o mama cu co yeje:
M r jsvi cja yo smila yo varri; r m
r ma xichpivi cja o ngum e Xuhua, nguecu xo
ra mbns, ra quijta c cjaa ga cjanu. Cj jmanda
o dyoncvi!
92
co varri, o dyr cu e Xuhua me na xitjo co topj
ga jyb. Ora co yeje mi pzhivi que mi ngueje o
sucieda.
Nucu e Xuhua Maa o mama:
Chj, maco ijx t mamag, ma ro ne ro
socorrioz e Disi, ro e zocz cja n nzum, y ya
e zocz dya, ya sj ee.
Ya vi dyr dya co topj me mi xitjo ma jyb
a jm.
Pero co yeje tii, dya mbrvi majx ngueje o
topj co mi quiji cja co varri, pe na ngue c dya
mi chun ro jvi co; anguezevi mi pzhivi c pj
co mi poo cja co varri, nguecu ya ma xtjo.
93
Na ardilla c me mi clo
Este cuento, escrito por una seorita mazahua, trata acerca
de dos ardillas que se enamoraron, y lo que pas cuando el novio
pens que su novia lo estaba traicionando.
. . . . .
Na nu paa na ardilla mi nzhod, mi jod pj ro
zii, ma o jand xe ndo na ardilla. O ma zopj o
xipji cjo mi ne ro ma nzhtvi na tsindajme. O
mama c e ardilla que J.
O mvi nz yejui, mi avi c e ardilla c na, o
xipji cjo mi ne ro tsjap o novia. O mama c e
ardilla que J. Ma o dyr c e ardilla c vi
xipji que J, o mj na puncj. Je va cjanu va
mbzhivi novio. O xipji c na ardilla cjo ro ma
dyrji, na ngueje c e ardilla mi nee na puncj.
O maa c e ardilla cja o ngum, o xipji c o
tata, e c n nana que ro ma dyrji c o novia.
C na yeje nu paa, o mji o ma dyrji. Ma o
ztji cja o ngum c o novia, o recivioji na joo; o
mam o tata c e xunti:
Mimiji na tsindajme.
O mimi o tata c e tii, e c n nana. Ma ya
ma jji, o j c o nana c e xunti, ma tj na
beche o xdyi, e o arro co go ziji. Ma mo nguar o
ziji o xdyi, o mam c o tata e c n nana c e
ardilla c mi ne ro chjnt:
Rv cjjme rv e rjme c in chijjuvi, ra
chjntvi n chigbe.
94
O mam o tata c e xunti que J, nguecu
mi s ro chjntvi. Ma o nguar o aji, cj n
chiteji, cj n mji cja o ngumji.
Je va cjanu va cjog co paa. Na nu paa mi
maa c e ardilla ro ma nuu c o novia. Ya vi
nzhod na tsi j ma o jand c o novia mi pvi
nao ardilla. O d cu, mi pzhi mi onptjo c
ro chjntvi. Nguecu o ma mimi j co mi cjaa o
pjio, cj n hu na ngueje mi sentio, c o novia
dya mi nee angueze.
Ma hu ma o cjog na cjuaa, o ndc c e
ardilla ma hu, o dyn va xipji:
Pj ni hu?
O ndnr c e ardilla:
R hu na ngueje n novia, dya nezeg c;
onctjog c. Nguecu r sentio na puncj, r
mbee angueze. R neg na puncj angueze, nguecu
r hu. O xitsi ro chjntbe.
95
O tsja tn c e cjuaa:
Jingu ndeze i avi?
O ndnr c e ardilla:
Ya mezhe r agbe c, ya ma tr. Mi xitsi
mi nez na puncj; mi creog texe co mi xitsi c e
ardilla. Nutsce cjuaa, cjo gui sigue in novia?
O mam cu c e cjuaa:
Jiy, dya r ejeg o novia, r nzhodtsjg.
Dya r nee c ra tsjac r sufre nza cjatsce.
O ndnr c e ardilla:
Na joo c dya i siji novia.
O dynji c e ardilla, o tsjaa c e cjuaa:
Cjo i pr o dyonc?
O mam c e ardilla:
Jiy.
C in noviague, bn ma mi pvi o dyoji; n
ri ngueje o primu.
Nucu c e ardilla, dya pj ndnr. O mam
c e cjuaa:
Ya r mag.
Cj n chite cu c e cjuaa, cj n maa cu
cja o ngum. C e ardilla o nguejme o mbee, cj
n mamtsj: Bn ma j; mejme c o_ xitsi c e
cjuaa, na ngueje o primu c mi pvi c n noviag.
96
Ya mi maa c e ardilla cja o ngum, ma o
chjvi c o novia c mi maa ro ma jyod c o
novio, pero o chjvi cja iji. Nucu c e novio o
dynji c e novia:
Cj ngueje c mi pvi?
O ndnr c o novia o xipji c mi ngueje c
o primu c mi pvi. Ya o mj c e novio.
Nguecu c na yeje nu paa, o ma chjntji cja
nintsjimi. C o tsjap o pgrenuvi, ngueje c e
cjuaa. O mbitaji na puncj co o dyoji; o maa o
tovi nz yejui, xo maa o ng e o s cja c e
chjnt. Ma o nzhogji, o ziiji o xdyi e o
tsingue e o mole e o arro. O ziiji o tapj e o
refresco; co o zii o tapj, o tiji nz texeji.
97
Na bzo e c o burru
Este cuento, escrito por una seorita mazahua, trata acerca
de un hombre y su burro. El burro era muy flojo hasta que el
hombre encontr la manera de hacerlo trabajar.
. . . . .
Na bzo mi eje na burru c ma tsimaa; dya
mi ne ro ndus o fuste, e co pj co mi tt c e
bzo.
Na nu paa c e burru, dya ne ro maa j co
mi dyi c e bzo, na ngue ro ma ppji c e bzo.
Nu c e burru ro nds co ro ndun c e bzo, nu
co ndchj, texe co ro ndjm. C e burru, dya go
ne ro maa ma mi dyi c e bzo. Na ngueje dya vi
un o pjio c e nzh, nguecu dya ne ro maa.
O mbee c e bzo: Pe sido r ung o pjio,
ngue cu ra maa j co r ne r dyi. Ma jiy, na
maa, dya ne ra maa j co r ne r dyi.
98
Nucu c e bzo o un pjio c o burru;
nguecu c e burru ya go ne go maa nu j co mi
dyi c e bzo. Xo mi bbvi cja o ngumvi ma mi
cjuar ra ppjivi nz yevi. Nu c e bzo mi tjm o
ndchj, e o sncj e o ndjx cja c o jujma.
C e bzo xo na jonte, me siya c o burru, xo
mj c e burru ma me siya c e bzo. Me mvi
nz yevi, na ngue ya nguar o ppjivi, nguecu ya
ra syavi dya.
99
Na bzo e na mio
Este cuento, escrito por una seorita mazahua, relata cmo
se salv un hombre que se encontraba entre un coyote y una
vbora.
. . . . .
Na nu paa, na bzo ma ppji cja o jujma c
v bb cja majjyad, mi ppji mi ppji c e bzo.
Nango janda na cjmi o cos j co mi ppji. C
e bzo, dya go ngtp ii c vi janda, o pura o
ppjitjo.
Nango mbedye na mio cja c e dy c
bjxtjo bb cja c e jujma j co mi ppji c e
100
bzo. Cj go pizhi cu c e bzo, ma mo janda
c e mio c vi mbedye cja c e dy. O
mamatsj cu c e bzo: J rga mag dya? Na
ngue bb na yeje animale yo nd na soo, dya ra
s r cueeg. Nango mbee na tsi pjee o
mam: Je rga cjav rga cjap; c e mio r xipji ra
zaa ne cjmi. Ga cjanu n xo ra s r pedye v.
Cj n o xipji c e mio:
Dyr c r xitsi tsimio, dya r sentiogue
majx ojtjo pj r sigue; saa ne cjmi ndesce r
nzhog r ma jnc pj r sii. R ma sinci o
ndnchjr r saa, nguecu nutsce dya r sag. Jo
r nzhog ra ndajme, r jnc c r sii.
Nu c e bzo ma o nzhog, nguejxtjo o ngi
ma sinpi, na ngueje dya vi cht o ndnchjr c
ro sinpi ro zaa c e mio. O mam c e mio va
xipji c e bzo:
I xitsig ri sinqui o ndnchjr, nguecu dya
ro sac. Nudya r sac na ngueje r stg. C e
cjmi, dya s ro sag c; o ma cjogtjo cja o tjoc,
nguecu dya r saa.
C e bzo o ndnr va xipji:
Tsimio, rv sinci na yeje ngi r saa; co
nujyo, dya cj nda r stgue na puncj.
Cj n zaa c e mio co ngi, cj n mj
c e bzo va maa cja o ngum.
Ya nguartjo dya ne tsi bezhe.

Vous aimerez peut-être aussi