UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIKIH NAUKA

MAGISTARSKI I SPECIJALISTIKI STUDIJ IZ OBLASTI
SIGURNOSTI-ZATITA I SPAAVANJE
MODUL: METODI PROCJENE, PLANIRANJA I
PROGRAMIRANJA ZATITE I SPAAVANJA
Semi!"#$i "!%:
IZVJETAJ O IZVI&ANJU TERENA NA
ODRE&ENOJ LOKACIJI OP'INE HAD(I'I
S)*%e): Me)+":
e,!- I#!$+,i. /"+01 %"1 J!2+3
D*4+,i.
S!"!4e,+, +,em5!" 67871 2+%ie
S A D R A J

1. Uvod .........................................................2
2. Karakteristike lokacije.......................................3
3. Zapaanja tokom izvianja terena..............................8
4. Zakljuak i preporuke.......................................11
!. Kori"tena priruna sredstva..................................11
#. $okumentacija kori"tena u radu...............................12
%rilo& 'roj 1...................................................12
%rilo& 'roj 2...................................................1#
%rilo& 'roj 3...................................................1#
81 U,+%
Dodatni praktini dio ispita iz IV modula Metodi procjene, planiranja i
proramiranja za!tite i spa!a"anja# o$a"ljao sam u razledanju dijela rada op%ine
&ad'i%i(
Moj zadatak je $io razledanje k"arta sa sljede%im ranicama) *olazna taka
pod"o'n jak za Iman, pruom do no"o stam$eno poslo"no o$jekta, ulicom &amdije
+emerli%a, do mosta na rijeci Miljacki, lije"om o$alom rijeke Miljacke niz"odno ulicom
Aleja ,ipa do ulice Azize -a%ir$eo"i%, ulicom Azize -a%ir$eo"i% do pekare AS#,
ulicom ."ornika /putem kojim se kre%e trolej$us prema radu0 do raskr!%a sa ulicom
&amdije +emerli%a na polaznu taku(
1dlazak na teren i razledanje terena "remenski mi je trajalo 2 sata /od 34,55 sati do
65,55 sati dana 37(58(6559 odine0(
2
61 K!"!$)e"i#)i$e -+$!9i4e
:"art koji sam oda$rao za razledanje teritorijalno za;"ata podruje centralno
dijela rada op%ine &ad'i%i i teritorijalno i administrati"no pripada jedinici lokalne
samoupra"e op%ine &ad'i%i jednoj od de"et op%ina Saraje"sko kantona(
6181 Ge+2"!0#$i /+-+:!4, 2"!i9e i ,e-i;i!
*odruje op%ine &ad'i%i prostire se od 72< i 73= do 72< i 86= s((!, a po eora>skoj
du'ini se prostire od 3?< do 3?<i 66= i((d( @ajju'nije take op%insko podruja su "r;o"i
Ajela!nice) Vuko"o polje, Mali Visin, Ja"orak i :r"a"ac, a najsje"ernije Aatalo"o $rdo i
Bladno polje( @ajistonija taka je Veliko polje na Imanu, a najzapadnija Veliko !ljeme
3872 m nadmorske "isine( @aj"e%u nadmorsku "isinu op%ine ima "r; :r"a"ac 65C6 m, a
3
najni'a taka op%ine je Mostarsko raskr!%e 832 m( 1"o podruje nalazi se juozapadno od
Saraje"a i Saraje"sko polja( Dkupna po"r!ina op%insko podruja &ad'i%i je 64(26C
;ektara ili 642,6C km6, na kome su smje!tena C6 naseljena mjesta( Sa istone i
sje"eroistone strane se ranii sa op%inom Ilid'a, sa sje"erne i sje"erozapadne sa op%inom
:iseljak, sa juozapadne strane sa op%inom :onjic i sa ju'ne strane op%inom Erno"o(
618181 Re-4e0
D relje>nom poledu op%ine &ad'i%i je "eoma ra!lanjen dje preo"lada"aju $rojni
mor>olo!ki o$lici( 1sno"ne karakteristike relje>a ine jasno izd"ojene tri kotline od koji; je
naj"ea &ad'i%ka kotlina ot"orena prema Saraje"skom polju( *azari%ka kotlina je
uok"irena sa sje"erne strane 1rmanjem, sa jua Ajela!nicom, sa zapada 1senikom, a sa
sje"eroistone strane sutjeskom Bradac je od"ojena od &ad'i%ke kotline, kroz koju protie
rijeka .uje"ina( Earinska kotlina sa zapadne strane uok"iruje I"an sedlo, sa ju'ne strane
o$ronci Ajela!nice, sa istone strane pre"oj 1senik i sa sje"erne strane padine Emora i
Se"ida( IzmeFu Emora i Se"ida Ajela rijeka je usjekla du$oki kanjon u pra"cu sje"era
z"anim Eu;elj, dje su u Sasta"cima sastaje sa Grnom rijekom i time nastaje rijeka
,epenica(
618161 K-im!
S o$zirom na relje> i eomor>olo!ke karakteristike, podruje op%ine &ad'i%i izlo'eno
je "eoma razliitim klimatskim uslo"ima( D ni'im dijelo"ima podruja op%ine klima
dolinskoHkotlinska, a na Imanu i Ajela!nici ona je planinska( *rosjena odi!nja
temperatura u &ad'i%ima je oko ?,8<G a na Imanu 7,8<G( *rosjena temperatura "azdu;a
/jula mjeseca0 u &ad'i%ima je 3?<G, a na Imanu 32,4<G( @ajni'e prosjene teperature /u
januaru mjesecu0 u &ad'i%ima H6<G, a na Imanu 7,4<G( Srednji $roj dana sa mraze"ima
je 356, a jesenji mraze"i nastupaju u okto$ru a kasni proljetni traju s"e do aprila, ali u tome
mo'e $iti i znatni; odstupanja( *rosjene odi!nje pada"ine u &ad'i%ima iznosi oko 925 m
dok na "r;o"ima Ajela!nice i Imana iznosi 3678 mm((
:arakteristina je ;ladna i dua zima, topla ljeta, te kratki prelazni period prolje%a i
jeseni( Velike snje'ne pada"ine su esta poja"a na podruju 1p%ine, i upra"o se ja"ljaju
4
kao posljedica na"edeni; klimatski; karakteristika( Snje'ni nanosi esto prerastaju u
prirodnu nesre%u( D posljednje "rijeme to se doodilo u >e$ruaru 39?7(, decem$ru 3999(
odine i poetkom 6558( odine( 1"o podruje nije karakteristino po estim i jakim
"jetro"ima, dok je mala dosta izra'ena, a ja"lja se u s"im s"ojim "ido"ima( @aje!%e
male se ja"ljaju u njenom u'em ur$anom podruju dolinom rijeke .ulje"ine, kao i du'
u"ala( Eeritorija 1p%ine nije uro'ena od "e%i; popla"a( D nekim njenim dijelo"ima, esto
z$o "e%i; pada"ina, po"r!inske "ode ine znatnije !tete i to je esto poja"a u padinskim
dijelo"ima, jer postoje%a kanalizaciona mre'a ne mo'e da primi s"e koliine po"r!inske
"ode(
Iz dosada!nji; iskusta"a mo'e se konstato"ati da na oto"o s"im padinskim
dijelo"ima 1p%ine postoji mou%nost odrona i klizanja zemlji!ta, te na taj nain i
uro'enost odreFeno $roja ljudi i stam$eni; o$jekata( Indikati"no je da se iz odine u
odinu $roj o"i; lokaliteta po"e%a"a, a uzrok tome je nekontrolisano djelo"anje o"jeka
na okolinu /krenje po!umljeni; dijelo"a, izradnja stam$eni; o$jekata $ez pret;odno
osiuranja i sprea"anja od klizanja zemlji!ta, upotre$a sekundarni; sao$ra%ajnica za
promet te!ki; "ozila, neadek"atna drena'a i od"od po"r!inski; "oda i dr(0, kao i poja"a
o$ilni; pada"ina i nalo topljenja snijea(
Aez o$zira !to su se uslo"i 'i"ota, pose$no zadnji; odina po$olj!ali, zarazne $olesti
jo! u"ijek predsta"ljaju, a i dalje %e predsta"ljati zdra"st"eni pro$lem od op%e dru!t"eno
znaaja u miru, a pooto"o u sluaju prirodni; i drui; nesre%a(
S o$zirom na uticaj po'arni; prepreka na opasnost !irenja po'ara ur$ano podruje
1p%ine spada u red malo uro'eni; podruja(
*o sezmikim kartama o"o podruje se nalazi u zoni trusnosti 4
1
po MGS
/Merkalije"e skale0, !to ur$anizirani dio ini znatno osjetlji"im(
6161 U+5i;!4ee ,"#)e e#"e.! * BiH i 4i<+, *)i9!4 ! *$*/+ #)!4e *
=!4e%i9i
@aje!%e prirodne i drue nesre%e koje nanose !tetu materijalnim do$rima i
uro'a"aju ljudske 'i"ote, a koje su do sada reistro"ane na teritoriji Aosne i &erceo"ine,
odnose se na potrese, rudarske nesre%e, olujno ne"rijeme pra%eno pra'njenjem, snje'ne
oluje, ki!e jako intenziteta i kratko trajanja koje uzrokuju $ujine popla"e i popla"e u
za;"atu "odotoka, odroni zemlji!ta i klizi!ta, su!e, te !umski po'ari(
!
*oja"a na"edeni; prirodni; i drui; nesre%a neati"no se odra'a"a na ukupno stanje
dru!t"a ija je spremnost na adek"atan odo"or u datom trenutku izrazito mala( @aime,
razina s"ijesti zajednice o rizicma i jaini >aktora koji mou uzroko"ati e"entualne
prirodne nesre%e izrazito je niska, odnosno krajnje nezado"olja"aju%a(
.$o su!tine i znaaja posljedica koje prirodne i drue nesre%e imaju za 'i"ot,
siurnost i zdra"lje ljudi, nji;o"a analiza opra"dano zaslu'uje punu "a'nost( D oranizaciji
za!tite i spa!a"anja, 1p%insko "ije%e, 1p%inski naelnik i Slu'$e za upra"u 1p%ine
&ad'i%i, o$a"ezni su osiurati za!titu u naj"e%oj mou%oj mjeri za!tite stano"ni!t"a,
materijalni; do$ara i okoli!a od rizika i opasnosti koje prouzrokuju prirodne i drue
nesre%e(
:ljunu ulou u pre"enti"nom djelo"anju u sistemu za!tite i spa!a"anja ima o"jek
koji kao pojedinac mo'e i kroz nain komunikacije sa 'i"otnom sredinom i odnosom
prema prirodi mo'e utjecati na s"ijest s"oji; suraFana( *ose$an akcenat s"akako tre$a
sta"iti na po!ti"anje postoje%e leislati"e u s"im resorima ija primjena ima pre"enti"an
uticaj na za!titu i spa!a"anje i dopuna i dorada i dono!enje nedosaju%i; propisa iji se
nedostatak osjetio u dosada!njoj praksi(
61>1 U,+% * /"im4e* $+"i3)ee me)+%e
.a izradu o"oa iz"je!taja koristio sam metodu razledanja, koja se sastojala od
oso$no uoa"anja i zapa'anja, in>ormati"nim razo"orima sa stano"nicima, "ideo
$ilje'enja speci>inosti odreFene H naznaene lokacije, te izradom karte mou%i; ;azarda,
uz pomo% te;niki; pomaala i raspolo'i"i; iz"ora strune literature i dokumentacije
"ezane za naznaenu lokaciju(
Misljenja sam da je metoda razledanja i uoa"anja i isticanja speci>inosti
promatrano terena no"ina u sistemu za!tite i spa!a"anja i ne $a! speci>ina za o"e
prostore( :ao i da %e tre$ati "remena da putem djelo"anja struktura iz o$lasti za!tite i
spa!a"anja, za primjenu o"e metode i njene primjene na >ormiranju s"ijesti o"jeka u
komunikaciji sa prirodnom sredinom i s"ojom 'i"otnom sredinom !to $i tre$alo nainiti,
nara"no, poziti"ne promjene u tom odnosu, koje $i $ile k"alitetna pre"enti"a u sprea"anju
!tetni; dejsta"a o"jeka prema s"ojoj 'i"otnoj sredini i time izazi"anja ;azarda i rizika i
po$olj!anja k"aliteta 'i"ljenja, te sprea"anja mnoo "e%i; matrijalni; ulaanja na
saniranju !teta prouzroko"ani; od strane djelo"anja o"jeka na sredinu u kojoj 'i"i(
#
.ajednica $i u s"akom smislu i znaenju o"e rijei /dru!t"ena, politika, 'i"otna,
radna0 i na s"im ni"oima s"ako tre$ala podr'ati o"aj metod i uraditi a u koncept izrade
s"i; proramski;, projektni;i i planski; dokumenata kao polaznu kariku iz koje $i se
iz"ele prostije i slo'enije o$"eze s"i; lano"a zajednice(
@a osno"u iskusta"a sa katastro>ama koje su zatekle zajednicu a iji uzrok je
djelo"anje o"jeka na sredinu $ez o$azri"o i doma%insko odnosa prema njoj i
po!to"anja leislati"e koja u !irokom spektru nala'e propisan i pra"ilan odnos prema
'i"otnoj sredini u "i!e resora /prostornom, pri"rednom, raz"ojnom, ekonomskom,
kulturnom, o$razo"nom itd0 tre$alo je iz"u%i pouku i nakon uoa"anja propusta me)+%+m
"!=2-e%!4! s"oje sredine, poraditi na tomu kao jedinka i potruditi se doprinijeti sistemu
za!tite i spa!a"anja ljudi i matrijalni; do$ara koliko je to i na kaka" nain u mou%nosti
s"aki pojedinac o"e zajednice(
Re>leksija pojedinani; uinaka i uinaka zajednice mola $i doprinijeti promjeni
s"jesti odnosa o"jeka prema prirodnoj i 'i"otnoj sredini i o"jeko"i; nemarni; i pore!no
posta"ljeni; antropolo!ki; na"ika, da je o"jek centar s"ijeta i da prirodu kao i sredinu
koristi za se$e, $ez uzajamno k"alitetno odnosa njeo"anja i ou"anja iste za s"oje
potomst"o, kao odo"ora na njenu dare'lji"ost i $ri'lji"o odnosa prema 'i"otnoj sredini
kojim $i je sau"ao od prijete%i; ;azarda i priu!tio si k"alitetniji 'i"ot(
*romjene s"ijesti o"jeka i ja"no mnjene, $i tre$alo uticati na "last iskazuju%i
ranji"osti i opasnosti 'i"otne sredine i tra'e%i odo"ornost kori!tenja ja"ni; do$ara i
tro!enja ja"ni; pri;oda, kroz o$"ezu $rie o ou"anju k"aliteta 'i"ljenja u s"ojoj 'i"otnoj
sredini na s"im razinama "lasti, kao i izradnji i unapreFenju iste( 1"im inom $i se
iz$orili da "last spozna snau i postane s"jesna mo%i s"ako pojedinca kroz izra'a"anje
po"jerenja putem laso"anja i ukazi"anja pri"ileije politiarima kao menad'erima koji
upra"ljaju s"eop%im ja"nim do$rima i ja"nim pri;odima zajednice, iji je lan s"aki
pojedinac i iji doprinos nije zanemari"(
Ikonomski ledano, konaan cilj o"jeko"o rada i ulaanja u zajednicu je st"aranje
u"ijeta za k"alitetniji 'i"ot( Dla'u%i s"oj rad i od"ajaju%i od sopst"ene zarade po!tuju%i
raznu leislati"u koja mu odreFuje izd"ajanje za prikupljanje ja"ni; pri;oda, ija s"r;a je
pra"ilnije ulaanje i rasporeFi"anje isti;, poradi s"eop%e do$ra u kojem $i s"aki
pojedinac k"alitetnije 'i"io( Eo je "elika o$"eza i odo"ornost "lasti politiara za koju su
po"jerenje do$ili od lasaa a to tre$aju opra"dati(
(
S"r;a, iz"iFanja odreFeno terena, kori!tenjem o"e metode je izrada karte ;azarda
naseljeno mjesta, radi k"alitetne analize i procjene rizika i pro"oFenja adek"atni; mjera
pre"encije i pripra"nosti za prirodne i drue nesre%e koje $i je mole zate%i (
Gilj isto je o$ilazak dodijeljene lokacije, e"identiranje lo!i; i do$ri; rje!enja,
razo"or sa stano"nicima, te predlaanje rje!enja za saniranje zateeno stanja, i jaanje
s"jesti zajednice i "lasti o rizicima nesre%e(
@amjena je, o"om metodom podi%i ni"o znanja uesnika iz struktura za!tite i
spa!a"anja i putem iste podi%i znaaj uticaja ja"nosti na "e%u akti"nost "lasti u tretiranju
pro$lema rizika prirodni; i drui; nesre%a(
Mar!uta kretanja prikazana je na prilou $roj 2(
*olazna taka $io je pod"o'njak za Iman(
>1 Z!/!:!4! )+$+m i=,i?!4! )e"e!
Eokom iz"iFanja dodijeljeno terena uoen je dosta lo!i; strana koje $i mole imati
neati"an uticaj na ci"ilno stano"ni!t"o i materijalna do$ra u o"om k"artu( Rezultati
iz"iFanja dati su u prilou $roj 3(
>181 U+;ee -+3e #)"!e

*je!aki prijelaz preko prue neo$ilje'en i neo$ez$jeFen sao$ra%ajnom
sinalizacijom
@epropisno parkiranje u radskoj zoni
1!te%eno auto$usko stajali!te u radskoj zoni
@epostojanje "ertikalne sinalizacije unutar "e%ine ulica(
@epropisno odlaanje otpadnoa materijala u radskoj zoni
Ve%ina o$jekata u radu nije numerirana $rojem(
8
1d"odnja o$orinski; "oda znaajno zaostaje za od"odnjom otpadni;
"oda i po du'inama mre'e i po po"r!inama pokri"enosti(
@erije!ena od"odnja o$orinski; "oda u nekim podrujima ak utie na
nesta$ilnost terena(
D mnoim naseljima su neureFene sao$ra%ajnice(
1dlaanje otpada $lizu iz"ora "ode i spremi!ta "ide(
@a !irem podruju mjesne zajednice &ad'i%i locirane su manje di"lje
deponije sa klasinim otpadom ali su locirane i drue na $lizini
peri>erni; naselja /:asati%i, Vrani%i, Mokrine(((0(
Rizik od naj"i!e stupnja na o"om podruju mou izaz"ati)
*ada"ine
*odzemne "ode
1$orinske "ode
.emljotres
*opla"e
Ipidemije

Vodo"odni sistemi su raFeni prije 65H85 odina, ija je prosjena
starost cca( 28 odina( Ve%ina rezer"oara ima manje zapremine u
odnosu na sada!nje potre$e(
Gje"o"odi na "odo"odnim sistemima su raFeni od razni; "rsta
materijala /cije"i sla$ije k"aliteta kao !to su AGG i *VG cije"i0, !to
znatno ote'a"a normalno odr'a"anje, po"e%a"a u$itke "ode u
sistemima(
*ostoje%i ;idranti ;a"arisani i nekompletni na "e%ini o$jekata raFeni;
!esdeseti; odina pro!lo "ijeka(
Vi!ekatnice raFene !esdesti; i sedamdeseti; odina u radnji nemaju
rije!en proti"po'arni sistem po pitanju e"akuacije u sluaju po'ara(
*rostor uz putne komunikacije je pretrpan motornim "ozilima i
nemou%e je pri%i o$jektima u sluaju opasnosti, te $i e"akuacija $i $ila
usporena ili u potpunosti onemou%ena(
)
@eureFena korita i odlaanje !ljake u "odotoke !to izazi"a zaepljenje i
popla"e(
>161 Re=*-)!)i "!=2+,+"! #! m4e3)!im! i "!%i9im!
*ri realizaciji o"o zadatka u razo"oru sa lokalnim stano"ni!t"om do!li smo do
sljede%i; in>ormacija)
Da su preko rijeke Miljacke instalisani "odo"i struje i "ode
Da je sistem za od"od sa$irni; "oda u Bradaakoj ulici zaepljen
Da se trotoarima nije mou%e kretati ni danju niti no%u z$o parkirani;
"ozila

>1>1 U+;e! %+5"! "i4e3e4!
:orito potoka .ulje"ina je $etonirano, do$ro rije!eno da primi "e%e
koliine "ode, mou%nost popla"a minimalna
Dom zdra"lja &ad'i%i ima ot"oren pristup u sluaju te'i; katastro>a(
Mosto"i ili su reno"irani ili su u >azi reno"iranja
@o"i o$jekti koji su saraFeni omou%a"aju lak!i 'i"ot domicilno
stano"ni!t"a
Veliki $roj elektroHtra>oa se nalazi "an o$jekata, !to omou%a"a lak!i
prekid dotoka elektrine struje
DreFenost zeleni; po"r!ina(

>1@1 O#)!-! =!/!:!4!
.$o ratni; djelo"anja postoji sumnja u postojanje osiroma!eno
uranijuma(
Ve%ina sao$ra%ajnica je as>altirana, ali male propusnosti, tj, uska(
DreFena je tele>onska mre'a u s"im dijelo"ima op%ine(
Ve%ina ulica je os"jetljena radskom ras"jetom
Iz"ode se rado"i na sanaciji i po$olj!a"anju "odo"odne i kanalizacijske
mre'e(
1*

@1 Z!$-4*;!$ i /"e/+"*$e:
@akon o$a"ljeno iz"iFanja i uoa"anja neki; od pro$lema "ezani; za siurnost
raFana u o"ome radu kao mou%nost sprjea"anja nepo'eljni; posljedica te i
sprjea"anje !tete po pitanju materijalni; do$ara za o"o podruje mou%e je slijede%im
akti"nostima)
Saniranje klizi!ta
Deminiranje zemlji!ta
Sprijeiti odlaanje otpada u "odotoke
*o$olj!ati k"alitet "odo"odne mre'e
1siuranje do"oljni; koliina pitke "ode raz"oj sistema uz osiuranje
siurnosti iz"ori!ta
.a!tita i nadzor "odoopskr$ni; o$jekata
.a!tita zona iz"ori!taJ
Sprea"anje popla"a ureFenje korita
Sistemski rije!iti od"oz otpada sa ita"e teritorije 1p%ine
Sanirati di"lje deponije
1ranizo"ati i!%enje korita s"i; "odotoka
@e doz"olit uni!ta"anje zeleni; po"r!ina(
Rije!iti pro$lem prostora za e"akuaciju raFana u sluaju zemljotresa ili po'ara, jer
o"aj rad z$o pretjerane radnje nema do"oljno to prostora(
A1 K+"i3)e! /"i"*;! #"e%#),!
H >otora>ski aparat
H karta op%ine &ad'i%i
11
B1 D+$*me)!9i4! $+"i3)e! * "!%*
&usejn$a!i% Kamil, Gi"ilna za!tita u sistemu siurnosti, L*@, Saraje"o 6554(
;ttp)MM;adzici($aM$sMpd>NdokumentiMAilten36(pd>
;ttp)MMOOO(;adzici($aM$sM
;ttp)MMOOO(judzks($aM*ortalsM5MIz"jestajP65oP65raduP65JDD.:SP656559NI
P65dio(pd>
;ttp)MMOOO(>ucz(o"($aM>uczM*R1GJI@AN$os(pd>
P"i-+2 5"+4 81
,o!i primjeri za siurnost raFana na podruju iz"iFanoa terena na dijelu podruja
op%ine &ad'i%i)
12
Slika $r( 3( *je!aki prijelaz preko prue neo$ilje'en i neo$ez$jeFen sao$ra%ajnom
sinalizacijom
Slika $r( 6( *je!aki prijelaz preko prue neo$ilje'en i neo$ez$jeFen sao$ra%ajnom
sinalizacijom
Slika $r( 2( @epropisno parkiranje u radskoj zoni
13
Slika $r( 7( @epropisno parkiranje u radskoj zoni
Slika $r( 8( 1!te%eno auto$usko stajali!te u radskoj zoni
Slika $r( C( @epropisno odlaanje otpadnoa materijala u radskoj zoni
Do$ri primjeri za siurnost raFana na podruju iz"iFanoa terena na dijelu podruja
op%ine &ad'i%i
Slika $r( 4( Aetonirano korito potoka .ulje"ina
14
Slika $r( ?( Aetonirani poduporni zid kraj puta radi sprijea"anja odranjanja zemlji!ta
Slika $r( ?( DreFen park u radskoj zoni u neposrednoj $lizini auto$uske stanice
Slika $r( 35( DreFen prostor u radskoj zoni
1!
P"i-+2 5"+4 61
P"i-+2 5"+4 >1
Mar!uta kretanja
1#