SADRAJ

SADRAJ.........................................................................................................1
UVOD.........................................................................................................2
1. GEOGRAFSKI POLOAJ I KLIMA...........................................................3
2. POVIJEST GRADA......................................................................................7
3. KULTURNE I PRIRODNE ZNAMENITOSTI...................................11
4. DUBROVAKA KNJIEVNOST.............................................................15
4. SMJETAJNI KAPACITETI.....................................................................16
5. PROMETNA POVEZANOST....................................................................19
ZAKLJUAK.................................................................................................21
LITERATURA................................................................................................22

UVOD
Dubrovnik je grad koji se moe pohvaliti svojom ljepotom, nainom
ivota i bogatom povijeu. Dubrovnik je smjeten na jugu Hrvatske u
podnoju
planine Sr. Sa 2554 sunana sata u godini Dubrovnik je prema
trajanju insolacije meu prvim gradovima u Europi. "Non bene pro toto
libertas venditur auro" - "Sloboda se ne prodaje ni za sve zlato" - ova reenica
je bila geslo Dubrovake Republike, a nalazi se na ulazu u tvavu Lovrejac.
Libertas - sloboda je pojam koji se namee posvuda u Dubrovniku. U
palaama gdje je vlastela djelovala u slavu Republike. Na zidinama se branio
grad od neprijatelja. U luci gdje su bile usidrene galije koje su brodile
svijetom. Jamstvo te slobode je
jedinstveni spoj diplomatske mudrosti i
odvanosti u kojoj se oduvijek krije snaga dubrovakih stanovnika.
Svako ljeto u Dubrovniku ve 50-tak godina odrava se Dubrovaki
ljetni festival - smotra glazbe, drame, poezije i folkora. To je festival koji
okuplja najvea imena iz kazalinog i glazbenog svijeta. Predstave se odvijaju
na otvorenom, na trgovima staroga grada, a koncerti u crkvama te atrijima
palaa, kao to je atrij Kneeva dvora, iznimnih akustinih svojstava. Sveano
otvaranje Dubrovakog ljetnog hestivala poinje na trgu Lua gdje se na vrh
Orlandovog stupa podie bijela festivalska zastava. Na taj nain ova priredba
predstavlja sastavni dio velike dubrovake kulture i umjetnike tradicije.

1. GEOGRAFSKI POLOAJ I KLIMA

Dubrovnik - grad jedinstvene politike i kulturne povijesti (Dubrovaka
Republika, Gradski statut iz 1272.), svjetski poznate spomenine batine i
ljepote (upisan u UNESCO-ov registar svjetske kulturne batine) - jedan je od
najatraktivnijih i najpoznatijih gradova Sredozemlja. Uz izuzetne prirodne
ljepote i ouvanost batine, Dubrovnik je grad iznimno bogate turistike
ponude. Grad hotela, prelijepe okolice, zavidnoga ekolokog standarda i
turistike doreenosti privlaan je u svako godinje doba. Neku vrstu
geografske izoliranosti premouje visok prometni standard - zrakoplovni
prijevoz, brzi hidrokrilni brodovi.
Dubrovnik je grad, luka i turistiko sredite junoga hrvatskoga
primorja; 49 278 stan. Lei na podnoju vapnenakoga Sra (412 m), u dolini
koju prema jugozapadu zatvara uzvisina Lapada i manji greben s najstarijim
dijelom Dubrovnika. Nasipanjem movarne doline izmeu Grukoga zaljeva
na sjeveru i Staroga Porta na jugu i izgradnjom Place (Straduna) stara gradska
jezgra spojena je s predgraem na drugoj strani doline.
Na taj je nain Stradun postao sredite grada i njegova glavna ulica,
spajajui suprotna gradska vrata: Ploe na istoku i Pile na zapadu. Nakon
izgradnje luke u Grukom zaljevu, Gru postupno s Dubrovnikom postaje
jedinstveno naselje. Poslije se Dubrovnik proirio i na Lapadski poluotok, na
nie dijelove padina Sra i izvan gradskih zidina prema upi.
Klimu Dubrovnika karakteriziraju topla i suha ljeta i blage zime.
Prosjena je temperatura najhladnijeg mjeseca (veljae) 4,6 C, a najtoplijeg
(kolovoza) 26,2 C. Od ukupne godinje koliine oborina na hladnu polovicu
godine otpada 68%, a od 105 kinih dana otpada na proljee 29, ljeto 14,
jesen 26 i na zimu 37. Snijeg pada vrlo rijetko; 2554 sunana sata godinje,
po emu je Dubrovnik meu prvim gradovima u junoj Europi. U srpnju ima
dnevno (kao i Aleksandrija) 12,4 sunana sata.
Vegetacija je suptropska i bujna (maslina, badem, agrumi, rumarin,
lovor, crnika, bor, pinija, empres). Jugoistono od starog dijela grada je
turistiko podruje Ploe (hoteli i plae), zapadno Lapad (sportski tereni,
hoteli, plae, etalita), sjeverozapadno gruka luka i Gru.
Gospodarska je osnova turizam i pomorstvo. U gradu djeluju vane
kulturne ustanove: Via pomorska kola, Via turistika kola, Sveuilini
centar za postdiplomski studij Sveuilita u Zagrebu, Povijesni institut
HAZU, Dubrovake ljetne igre i dr. Dubrovnik ima gradsku luku, luku Gru i
marinu Dubrovnik.
Stara gradska luka zatiena je lukobranom Porporela; u luku mogu
pristati jahte do 3 m gaza; manji brodovi sidre u uvali Gornja Boina. Luka
3

Gru je trgovaka luka, 2,5 km sjeverozapadno od starog Dubrovnika. Marina

Dubrovnik nalazi se u naselju Komolac na unutranjem dijelu Rijeke
dubrovake, oko 4 km od ulaza u luku Gru. Na magistralnoj je prometnici
(M2, E65). Zrana luka nalazi se u ilipima.
Dubrovnik se nalazi na obali Jadranskog mora koje je po istoi i
ivom svijetu u njemu meu najljepima u svijetu.
Jadran ili Adria dobio je ime po istoimenoj nekadanjoj luci. Danas se
grad Adria nalazi na talijanskoj obali, 38 kilometara udaljen od mora, to je
rezultat djelovanja geolokih sila, uslijed ega se sjeverna obala stalno uzdie,
a juna sputa. Jadran obuhvaa prostor izmeu Balkanskog i Apeninskog
poluotoka. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istone obale, koja
se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, ukljuujui sve
otoke, otoie i hridi du obale, te otoje Palagrua (broj otoka, otoia i hridi
je preko 1700), te predstavlja jedinstveno podruje u Europi, kako za
krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali i za uivanje u
podmorskom svijetu.
Podaci o Jadranskom moru: Dubine - najplie je more u Istri. Ondje
dubina mora ne prelazi 50 metara. Od sjevera prema jugu morsko dno se
blago sputa tako da najdublje izmjereno dno kod Junojadranske doline
iznosi oko 1.300 m.
Morske mijene - plima i oseka Jadranskoga mora imaju relativno male
amplitude. U junome dijelu ta razlika rijetko prelazi 40-tak centimetara, dok
je u sjevernome dijelu neto vea i moe iznositi oko 1 m.
Morske struje - morske su struje pod utjecajem vjetrova, razlika u tlaku,
temperaturi i slanosti mora. Jadranske se morske struje tee primjeuju.
Brzina struja mijenja se u odreenim podrujima, no to ovisi i o vremenskim
razdobljima. Prosjena brzina morske struje je oko 0,5 vorova, no one mogu
dosei brzinu i od 4 vora.
Slanost mora - slanost Jadranskoga mora je u prosjeku 38,30 promila, tj.
38.30 grama soli dobije se na 1 kg vode. U sjevernom je dijelu slanost neto
nia nego na srednjem i junom Jadranu zbog utjecaja rijeke Pad.
Temperatura mora - Jadransko more ima vrlo izraenu godinju
promjenu povrinske temperature mora. Prosjena godinja temperatura je
11C. More je najhladnije tijekom zime, a povrinska temperatura mora je
oko 7C. U proljee more postaje sve toplije, pa povrinska temperatura raste
do 18C. Ljeti temperature mora doseu visoke iznose, ak 22-25C, a na
junom Jadranu i u Istri i do 27C.
Valovi na Jadranu - valovi se javljaju uglavnom kao posljedica vjetra.
Visine jadranskih valova uglavnom se kreu izmeu 0,5 i 1,5 m, a vrlo
rijetko prelaze 5 metara.
Osnovni vjetrovi na Jadranskom moru su bura, maestral i jugo. Bura sjeveroistoni (NE) vjetar, koji nastaje pri visokom tlaku zraka nad kopnom i
naglo uz punu snagu pue s kopna prema moru. Bura ljeti obino pue
4

nekoliko sati, a rijetko potraje 1 do 2 dana. Izrazito jake bure puu na

podruju Kvarnera, Velebitskog kanala, oko ibenika, Splita, Peljeca i
Dubrovnika. Maestral - smjera sjeverozapada (NW) i to pri visokom tlaku
zraka. Maestral je znak lijepog vremena, a obino poinje puhati oko 11 h.
Jugo (tal. Scirocco) - vlaan vjetar, koji pue s jugoistoka. Od listopada do
kraja sijenja donosi velike koliine oborina. Mrtvo more (slobodni valovi) i
"olovni" oblaci na jugu znak su polaganog pribliavanja juga, koji uzrokuje
bitno gibanje morskih valova. Razdoblje juga traje esto i po nekoliko dana.
Nevera (W) - je jaki zapadni vjetar, koji donosi nevrijeme. Ljeti zapoinje
velikom estinom, ali uglavnom kratko traje uz brzo i kratko gibanje mora.
Nakon nevremena obino dolazi do ugodnog osvjeenja.
Ouvanje Jadrana
Osim bogate kulturne batine, Jadran se moe podiiti raznolikim
prirodnim vrijednostima i atrakcijama. Priroda, prema Ustavu Republike
Hrvatske uiva posebnu zatitu. Obalno podruje je dio koji zauzima
posebno mjesto, te se stoga vodi sustavna politika zatite prostora, kroz
prostorno planiranje te upravljanje sukladno odrivom razvoju. Kontinuirana
istraivanja Jadrana, s biolokog, ekolokog, kemijskog i fizikalnog stajalita
kontinuirano se provode u Institut za istraivanje mora u Rovinju, Splitu i
Dubrovniku. Posebno mjesto u zatiti Jadrana imaju otoci i nastoji se dati
poticaj kvalitetnijem razvoju naih otoka. Dravna tijela i razne udruge
doprinose ouvanju i zatiti prirodnog bogatstva Jadranskog mora.
Tu su i projekt istraivanja dobrog dupina u suradnji sa Tethy Institutom
iz Milana, Grupa Sredozemna medvjedica koja istrauje stanita na kojima je
nekada ivio ovaj morski sisavac, Pokret prijatelja prirode "Lijepa naa" koji
meu ostalim projektima radi i na projektu Plave zastave, Zelene zastave te
Eko kola, s glavnim ciljem edukacijom mladih narataja. Ovo su samo neke
od udruga koje rade na irenju ekoloke svijesti.
Jadran eko destinacija
Gledano u cjelini kakvoa Jadranskog mora iznimno je dobro sauvana.
Rezultati dobiveni stalnim praenjem kakvoe mora na vie od 800 plaama
odgovaraju najstroim kriterijima. Jedini ugroeni akvatoriji su podruja
neposredno uz velike luke gradove, te dio gradova s neodgovarajuom
kanalizacijom, iako se radi na projektima sanacije i tih podruja. Osim
istoe mora, bitno obiljeje obalnog podruja je bioloka i krajobrazna
osebujnost, to se oituje u broju biljnih i ivotinjskih vrsta, te u visokom
broju endema (npr. ovjeja ribica, guterica...). Da bi se to prirodno
bogatstvo ouvalo i zatitilo, izraen je popis rijetkih i ugroenih vrsta tzv.
Crvena knjiga. U Hrvatskoj se provodi itav niz projekata koje su inicirale
5

vladine ustanove ili udruge graana s ciljem ouvanja prirodne i kulturne

batine, te njenog vrednovanja. Jedan od takvih projekata je Projekt Plave
zastave, program zatite okolia mora i priobalja. Plava zastava simbolizira
ouvan, siguran i ugodan okoli namijenjen odmoru, zabavi i rekreaciji,
dobro razraen sustav gospodarenja obalnim podrujem i odrivi razvoj u
turizmu. Nositi Plavu zastavu za plau i marinu znai vrhunsku turistiku
promidbu, koja se temelji na visokoj kakvoi usluge, istoi mora i obale te
opremljenosti i ureenosti plaa.
Od 2001 se pokree projekt Zelenog kljua kojim se tei unaprijediti
stanje okolia u hotelima i drugim smjetajnim kapacitetima, s ciljem da se
osuvremeni turistika ponuda hotela, motela, hostela, kampova i drugih
objekata koji se koriste za smjetaj. Treba napomenuti da ekoloko gledano
Hrvatska spada u ekoloko nezagaena podruja, bez obzira radilo se o
zraku, slatkim vodama ili moru, te da je Hrvatska sigurno podruje, gdje e
se gost osjeati ugodno i dobrodolo.
ivot u moru
Jadransko more istie se brojnim ivotinjskim i biljnim organizmima.
Moemo izdvojiti razne alge, meu kojima endemsku algu jadranski brai,
crvena moruzgva, vlasulja, koralji, mahovnjaci te razne vrste riba kao to su
komara (kraljica riba), zubatac (kralj riba), lubin, arag, arkaj, pic, fratar,
cipal, par, knez, srdela, trlja i mnoge druge... Od koljaka najpoznatije su:
dagnje, prstaci, Petrovo uho, brbavica, kuica, muula, kamenica...

2. POVIJEST GRADA
Kako je tesko u kratkim crtama opisati tisucljetnu povijest jednog grada
i naroda a mi bi ipak zeljeli pruziti jedan siri pogled povijesnih zbivanja
vezanih za Dubrovnik, smatramo da moramo ukljuciti u ovom prikazu citavo
istocno/jadransko podrucje jer je Dubrovnik sastavni dio tog podrucja i
dijeli povijesnu sudbinu tog kraja U ovom broju govorit cemo o opcem
razvoju istocne obale Jadrana od samog pocetka pa do naseljavanja Hrvata na
istocnu obalu Jadrana. Arheoloska istrazivanja ukazuju da je vec u mladjem
peleolitiku (50,000-10,000 g. pr.n.e.) predhistorijski covjek zivio na istocnoj
obali Jadrana i na otocima.
U srednjem broncanom dobu (1,400 g. pr.n.e.) bila je vec razvijena
trgovina jantara koji su se iz sjeveme Europe vozili na istok odakle se uvozila
po svoj prilici metalna i druga roba. U toj trgovini su sudjelovali Iliri a
posebno Liburni koji su vec koncem drugog tisucljeta sacinjavali siroke
kulturno-etnicke zajednice plemena. Grcki i rimski pisci su taj narod zvali
Ilirima cija su glavna plemena bill: Veneti, na teritoriju Venecije; Histri, na
teritoriju danasnje Istre; Liburni, na sjevernom damatinskom podrucju;
Delinati, na srednjem podrucju; i Plereji, na juznom dalmatinskom podrucju.
(Bilo je Ilirskih plemena i u unutrasnjosti danasnje Hrvatske: Japodi koji se
pretezno speminju kao mjesavina Kelta i Ilira, u zaledju Hrvatskog Primorja,
Jasi oko Varazdina i Kolapiani oko Kupe, i.t.d.).
Sa pojavom zeljeza na istocnoj obali Jadrana, Liburni su postepeno
postali nosioci ove "zeljezne kulture" i glavna politicko-vojnicka sila koja je
prodirala i do otoka Krfa.
Oko 650 g. pr.n.e., po pisanju Herodota, Fokejci iz Male Azije su bili
Grci koji su poceli uplovljavati u Jadransko more. Slijedeca stoljeca
obiljezavaju razvitak grcke trgovine i osnutak grckih kolonija na istocnoj
obali Jadrana sto uzrokuje i sukobe izmedju Ilira/Liburna i Grka ali i
asimilaciju dvaju naroda. U 4. Stoljecu pr.n.e. Kelti se sire iz Sjeverne Europe
prema istoku i jugu te prelaze u Britaniju. Na njihovom pohodu prema jugu
asimiliraju se sa Ilirima.
Oko 300 g. pr.n.e. Rim, nakon sto je zavladao zapadnom obalom
Jadrana, pojavljuje se i na istocnoj obali te pocinje doba ilirsko-rimskih
sukoba za prevlast koji traju sve do pocetka nove ere kad konacno Rimljani
skrse posljednji otpor i zavladaju citavim Jadranom. Zauzimanjem istocne
obale Jadrana Rimljani su uspostavili svoje kolonije i provincije te se
postepeno asimiliraju sa ilirsko-grckim narodom. Rimljani su nazvali citav
prostor jugoistocno od Jadrana do Dunava Illyricum, prema Ilirima, i
podijelili ga na Panonsku provinciju (Pannonia Superior) sa sjedistem u Siscii
(Sisak), i Dalmatinsku provinciju (Provincia Illyricum, poslije Dalmacija) sa
sjedistem u Saloni (Solin). Granica rimske provincije Dalmacije je isla od
7

usca Rase u Istri do Albanije, a u unutrasnjosti paralelno sa Savom preko

Tuzle i Srebrenice u Bosni do rijeke Mate u Albaniji gdje je skretala prema
Jadranu. Sljedeca stoljeca zabiljezuju sirenje i konsolidaciju Rimskog Carstva
koje za vrijeme cara Trajana (98-117) dostize svoj vrhunac. Car Dioklecijan
(243-316) reformirao je carstvo take da je Illyricum postao jedan od cetiri
rimskih prefektura, a Konstantin Veliki ga je kasnije podijelio na tri manje
provincije: Dalmatia, Praevalitana i Epirus Nova. Takva podjela je smanjila
Dalmaciju jer je digla podrucje provincije Praevalis, dio Albanije, i postavila
novu granicu koja je isla od Budve na usce Lima u Drinu, koja je kasnije
postala granica izmedju zapadnog i istocnog Rimskog Carstva. Rim osvaja ali
i kolonizira.
Za vrijeme rimske vladavine razvija se trgovina na istocnoj obali Jadrana.
Plovi se Jadranom i rijekama: Dravom, Dunavom i Savom. Grade se ceste
koje spajaju sve vece gradove, od Emone (Ljubljana) do Siscie (Sisak) i dalje
prema Murse (Osijek), od Akvileje preke Tergesta (Trsta), Senie (Senja),
Salone (Solin) do Epidauruma (Cavtat), i.t.d. Nicu gradovi na podrucjima
starih Ilirskih naselja, Jadera (Zadar), Issa (Vis), Segestica - Siscia (Sisak) i
ostalih, kao i Grckih Tragurion (Trogir), Salona (Solin), Epidaurum kasnije
Civitas vetus (Cavtat) i ostalih. Dalmatinsko, ilirsko/grcko stanovnistvo se
postepeno asimilira sa Rimljanima i stjece Rimsko drzavljanstvo tako da
svaki gradjanin postaje Romanus (civis Ramanus), bez obzira na etnicko i
jezicno porijeklo, i sva prava svojstvena Rimskim drzavljanima: pravo glasa,
pravo nasljedstva, i.t.d. (Pripadnici Istocno-rimskog carstva su se sve do
njegove propasti nazivali Romanima).
Postanak Dubrovnika 614.
Sadasnje podrucje Dubrovnika sa svojom okolicom bilo je naseljeno
Ilirima u 3. stoljecu prije Krista. Oni su takodjer naseljavali sjeverne dijelove
danasnje Grcke(Doris), dospjeli u Palestinu pod imenom Filistijci, a kao
gusari bili su strah starih Grka. Nasuprot tim gusarskim Ilirima, grcke
kolonije na obalnom podrucju i dalmatinskim otocima uz obalu stavili su se
pod zastitu Rima. U 2.stoljecu prije Krista, Rimljani su utemeljili pokrajinu
Illiricum, ali je nisu pokorili sve do 35 - 33. god. prije Krista pod
Oktavijanom Augustom a konacno ju je pokorio Tiberije u 9. god. prije
Krista.
Rimski Illyricum, podijeljen na pokrajine Dalmacija i Pannonia, bio je
rodni kraj nekolicine rimskih careva u 3. i 4. stoljecu poslije Krista (izmedju
ostalih car Dioklecijan, cija se prijestolnica i palaca nalaze u danasnjem
Splitu, glavnom gradu Dalmacije).

Na podrucju danasnjeg Cavtata Rimljani su podigli koloniju Epidaurum a

na vecem poluotoku Laus (na grckom: stijene, hridi) naseobinu Rausium.
U 7. st. poslije Krista prodrli su Avari i Slaveni na Balkanski poluotok i
unistili rimsku koloniju.
Povijest Dubrovnika, grada, a kasnije i male dravice, prema legendama i
kroniarima, poinje od trenutka kad su ga osnovale izbjeglice iz rimskog
grada Epidauruma, dananjeg Cavtata. Bjeei pred provalom Slavena i
Avara oni su na pustoj hridi, zapravo otoiu, osnovali u VII. stoljeu naselje
i nazvali ga Laus, to nagrkom jeziku znai hrid. Od toga i potjeu kasniji
nazivi: Raus - Rausium - Ragusium. Na drugoj obali morskog rukavca, u
podnoju brda nazvanog Sr, prostirale su se bogate i guste hrastove ume.
Kako je hrast nazivan kod Slavena dub, a hrastova uma dubrava, nastao je
slavenski naziv Dubrovnik.Ve u vrlo ranim periodima X. i XI. stoljea dva
su obiljeja koja malo po malo stvaraju dubrovaku dravicu. Prvo je
obiljeje obrambena izgradnja samoga grada, a drugo elja za irenjem svoje
vlasti nad okolnim podrujem, elja za dravnou, pa makar i malom. Raa
se svijest da jedino dobrom diplomacijom, a ne orujem mogu odrati svoju
slobodu.
Tako su Dubrovani svoju dravnost i slobodu znali kroz stoljea
obraniti svojim utvrdama, ali prije svega trijeznom i pametnom politikom
svoje diplomacije. Zlatno doba Dubrovake Republike zapoinje u drugoj
polovini XV. i traje do kraja XVI. stoljea. Dubrovaka je mornarica, s 300
velikih brodova i s oko 5000 mornara, bila trea na svijetu. Tip dubrovakog
broda bio je uzorom i veim pomorskim zemljama. U gradu nestaju i
posljednje drvene kue. Izgrauje se vodovod i kanalizacija, grade se javni
objekti, osnivaju se vie kole, stvaraju se bogate biblioteke. Od potresa 1667.
godine Dubrovnik se dugo oporavljao.
U drugoj polovici XVIII. stoljea dolazi do ekonomske obnove
Dubrovnika, njegove mornarice i trgovine. Poetkom XIX. stoljea Dubrovik
proivljava posljednje dane svoje slobode. Napoleonova vojska 1806. godine
okupirala je Dubrovnik. Bio je to kraj male dravice, njezine aristokratske
vlade i dubrovake vlastele. Ali ostali su pisani dokumenti, kue i palae,
crkve i samostani, trgovi i ulice, a prije svega monumentalni bedemi grada,
branioci slobode i nezavisnosti dubrovake dravnosti.
Ja u ovdje malo opirnije opisati pojedina razdoblja povijesti
Dubrovnika, jer svako je razdoblje ostavljalo dalekosene posljedice za grad
Dubrovnik.
"Epidaurum, id est Ragusium" od 614 -1205 bio je pod vrhovnom vlascu
Bizanta i pokusavao je trgovinom i diplomatskom vjestinom sebi ocuvati mir
i slobodu. U tom razdoblju se mala naseobina razvila u znacajni trgovacki
grad-drzavu. Porast slavenskog elementa u stanovnistvu utjecalo je na
promjenu u nazivu grada, tako da je "Epidaurum, id est Ragusium" (na tal.:

Ragusa), postao grad Dubrovnik. Najstariji spomen slavenskog imena grada

datira iz god. 1189 (Povelja bana Kulina)
Republica Ragusina 1205-1526
Pod duzdem Enricom Dandalom polazi cetvrti Krizarski pohod iz
Venecije 1204. god, koji osvaja sve vazne luke i trgovacka mjesta na svom
putu od Jadranskog mora do Konstantinopola. Dubrovnik tako ostaje pod
venecijanskim utjecajem od 1205 do 1358 god. Venecijanci nisu uspjeli u tom
razdoblju ugroziti ekonomski, politicki i kulturni razvitak Dubrovnika.
Stvarna vlast nalazi se u rukama vlastele, koja je znala izbjeci politicki i druge
utjecaje Venecije putem trgovine.
Nakon Zadarskog Mira 1358 god. (nova prevlast hrvatsko-madjarske
Pacta Conventa, - putem "stogodisnjeg rata" protiv Genove oslabljen polozaj
Venecije) prestaje dominacija Venecije i Dubrovnik ulazi u sastav HrvatskoUgarskog Kraljevsta. Od tog vremena pa sve do 1526 god. Dubrovnik
priznaje suverenitet njezinih vladara. To je doba kada Dubrovnik dostize svoj
vrhunac razvitka i postaje neovisna "Republica Ragusina".
Kraj republike
Sa karijerom jednog mladog francuskog casnika pojavila se 1795 godine
u Francuskoj, posebice medju antirojalistima nada u osnovne politicke
promjene u Europi. Ovaj casnik dao je Francuskoj kao vrhovnik stozera
francuske vojske oreol nepobjedivosti. Nasuprot nadama gradjana Europe
ovaj casnik ne samo da je ogranicio demokratsku podjelu snaga u Francuskoj,
nego se cak 2.prosinca 1804 proglasio imperatorom - francuskim carem. Ime
ovoga casnika bilo je Napolon Bonaparte.
Osvajacka politika Napoleona dovodi 1805 do 2.rata protiv Velike
Britanije kao i protiv Austrougarske u bitci kod Austerlitza gdje
austrougarska vojska trpi poraz. Dalmacija, koja je posle Napoleonova
osvajanje Venecije godine 1797 pripala Austrougarskoj, postaje francuski
protektorat Provincija Illyricum.
Poslije poraza Napoleona u Rusiji 1812/13 i oslobodilackih ratova koje
su vodili vojske Rusije, Pruske i Austrije, dolazi godine 1814 na Beckom
kongresu do Novog poretka u Europi. Dubrovnik koji se nadao povratku
republike postaje u okviru Dalamcije dio Austrougarske, gdje ostaje do 1918
godine. Slobodna Republika Dubrovnik prestala ja postajati zauvijek.
U drugom svjetskom ratu, Dalmaciju su okupirali Talijani, koji su od
1943. dijelom potcinjavali Hrvatsku. Od 1945. godine Dubrovnik je pripadao
SR Hrvatskoj, koja je bila dio Titove federativne Jugoslavije. Nakon Titove
smrti, u Jugoslaviji je nastala borba za prevlast, i 1991. godine Hrvatska, kao i
Slovenija, objavljuje nezavisnost i naputa federaciju. U borbi za slobodu,
10

koja je trajala od listopada 1991. do svibnja 1992. grad je strahovito otecen.

U ovom trenutku vecina otecenja je popravljena, pa se stari grad moe
posjecivati.

3. KULTURNE I PRIRODNE ZNAMENITOSTI

Turistiki se Dubrovnik poeo razvijati prije I. svjetskog rata, da bi ubrzo
zbog svoje neodoljive posebnosti, postao snanim meunarodnim turistikim
sreditem. Za temeljitiji razgled Dubrovnika, njegova blaga i spomenika
potrebno je vie dana. No, ve za etnje Stradunom, uskim ulicama i
trgovima, monumentalnim zidinama i tvravama posjetitelji se susreu s
tisuljetnom ljepotom njegove kao u koljku uvuene urbane jezgre,
stoljeima uenim vjetinama zidanja, klesanja, rezbarenja, te se suouju s
povijeu Kneeva dvora, bibliotenim blagom, najstarijom ljekarnicom na
europskom jugu i dr. Doputajui uitak odabira,
Dubrovnik nudi mnoge muzeje i galerije s draguljima hrvatske batine.
Dubrovaki muzej u Kneevu dvoru u svom kulturno-povijesnom odjelu ima
15 500 predmeta. U autentinim dvoranama postavljena je zbirka namjetaja
XVII.-XIX. st., odore knezova i vijenika, vlastelinske odjee. Pomorski
muzej (tvrava Sveti Ivan) u stalnoj postavi izlae raznovrsnu grau vezanu
uz dubrovako i hrvatsko pomorstvo, s posebnim naglaskom na povijest
Dubrovake Republike.
Muzej franjevakog samostana uva sav inventar stare ljekarnice, radove
starih dubrovakih zlatarskih, vezilakih i slikarskih radionica. U Muzeju
dominikanskog samostana prikazani su vrijedni primjerci dubrovakog
slikarstva XV. i XVI. st., skulpture, zlatarski predmeti, rukopisi, inkunabule i
note. U Riznici dubrovake katedrale uvaju se relikvije sv. Vlaha, zatitnika
Dubrovnika, te mnoge druge umjetnike slike i predmeti.
U Etnografskom muzeju Rupe moe se vidjeti prikaz tradicionalnoga
gospodarstva i ruralne arhitekture dubrovakoga kraja, nonje i tekstilno
rukotvorstvo. Vrlo je atraktivan Akvarij Biolokoga zavoda, smjeten u
tvravi Sveti Ivan, s primjercima morske faune. Dubrovnik je po sebi
posijao crkve, samostane i hotele, a s licem prema moru uresio se nizom
marina, luica te etnica. Zbog velianstvena pogleda na srednjovjekovni
Dubrovnik neizostavna je etnja po njegovim zidinama. U brojnim
dubrovakim restauracijama i konobama moe se uivati u specijalitetima
domae i meunarodne kuhinje, a sportaima i rekreativcima na raspolaganju
su tereni i rekviziti za sve sportove na kopnu i vodi, od tenisa i stolnoga
tenisa do jedrenja. Djeluje i nekoliko fitness-centara s bazenima, saunama,
masaom, aerobikom, solarijima, trenaerima za boks i dr. Dubrovnik je
poznat po vrsnim hotelima, od kojih je veina smjetena na poluotoku Lapadu
te na predjelu Ploa jugoistono od Staroga grada. Hotelsko naselje Dubrava Babin kuk na Lapadu grad je u malome. Ima trgovaki centar, banku,
ambulantu, ugostiteljske lokale, novi Stradun,koji povezuje hotele.
11

Dubrovnik je grad bogatoga kulturno-umjetnikoga ivota. Posebno

mjesto ima Dubrovaki ljetni festival (od 10. srpnja do 25. kolovoza), koji se
tradicionalno odrava od 1950. To je kazalini, glazbeni i folklorni festival,
1956. ukljuen u kalendar svjetskih festivala i jedan je od najpoznatijih u
svijetu. Odrava se na otvorenim pozornicama u gradu (Gundulieva poljana,
Drieva poljana, Lovrijenac, Revelin) ili u prekrasnim ambijentima svojih
graevina (Kneev dvor, klaustri, crkve). Na repertoaru su djela hrvatskih i
svjetskih klasika koje izvode vodea imena domaih i svjetskih glumaca,
redatelja, dirigenata - dosad ih je nastupilo nekoliko stotina. Vaan su dio
festivala folklorne izvedbe domaih (Lino, Lado) i stranih folklornih
skupina. Svake godine 10. srpnja sa Sponze se zauje glas NEKA UU. To je
znak poetka Dubrovakih ljetnih igara koje imaju tradiciju dugi niz godina.
Predstave se odvijaju po cijelom Gradu i gotovo da nema trga koji bar jednom
nije ugostio glumce i njihove gledatelje. Brojne predstave na otvorenom,
koncerti i izlobe stvaraju unutar gradskih zidina poseban ugoaj. Sputanjem
bijelog barjaka s natpisom "Libertas", koji simbolizira slobodu
25.8.,
zavravaju Dubrovake ljetne igre.
U likovnome ivotu Dubrovnika posebnu vanost imaju izlobe koje se
odravaju tijekom cijele godine. Osim renomiranih galerija - Umjetnika
galerija (Put Frana Supila 23), njezin izlobeni prostor Lua Art Centar
(Stradun), Sebastijan - povremene i stalne izlobe odravaju se i u drugim
prostorima. Nadaleko su poznate dubrovake karnevalske fete - Dubrovaki
karnevo, koje se odravaju od ranoga srednjovjekovlja, kada se na dubrovaki
prostor prenose iz susjedne Italije.
Velika je gradska sveanost proslava Blagdana sv. Vlaha, ujedno i Dan
grada Dubrovnika (3. veljae). Proslava traje cijeli tjedan, uz vjerske obrede,
procesiju gradskim ulicama, koncerte, sportske, zabavne i karnevalske
priredbe. Postoje organizirani izleti.
Nikako se ne smije propustiti pogledati Gradske zidine Dubrovnika u
kojem god dijelu upanije boravili, jer bi na taj nain sebi uskratili
jedinstven doivljaj. Sve to stoji izmeu mira Staroga Grada takoer je
vrijedno pogleda.
Arboretum u Trstenom zbirka je stoljetnih biljaka koje su donosili
dubrovaki pomorci iz svih krajeva svijeta.
Otok Lokrum, neposredno pokraj Dubrovnika, omiljeno izletite
Dubrovana na kojemu se nalazi Botaniki vrt. Do njega vozi brodica iz Stare
gradske luke.
Nacionalni park Mljet na otoku Mljetu - jedan od 7 nacionalnih parkova
Hrvatske. U oazi mira i tiine uivajte u ljepoti Velikog i Malog jezera.
Treba posjetiti Ston i stonske zidine i uivati u stonskim kamenicama
koje se uzgajaju u Malostonskom zaljevu.
U Konavle, u Konavoske dvore, i osjetiti pravi domai ambijent i
ukusnu hranu.
12

Provesti bar jedan dan u etnji Cavtatom. Otii na izlet na Elafite, otoje
pokraj Dubrovnika.
U ilipima je nedjeljom ujutro veselo. Narodni plesovi uveseljavaju
mnoge. Posluati neki od koncerata Dubrovakog simfonijskog orkestra
tijekom cijele godine.
Stari grad je okruen monumentalnim zidinama, dugim 1940m, debele
su 2-6m, a visoke su 25m. Uvruju ih tri okrugle i 12 etverouglastih kula,
5 bastiona, dvije ugaone utvrde i velika tvrava Sv. Ivana. Od kula je
najmonumentalnija okrugla kula Mineta, dok je kula Bokar najstarija
sauvana te vrste u Evropi. Dubrovnik brane i dvije samostalne tvrave:
Revelin, te Lovrijenac na 46m visokoj hridi nad morem, a danas je to jedna
od najatraktivnijih ljetnih pozornica. Grad je imao etvora gradska vrata:
dvoja prema luci, a dvoja prema kopnu.
Zidine su sauvane u orginalnom stanju i otvorene za posjet. Sredite
javnog ivota u Dubrovniku jo od najstarijih vremena je trg Lua. Od njega
se prema zapadu prua glavna arterija unutar zidina, Placa - Stradun. Stradun
je glavna gradska ulica i protee se kroz cijeli stari dio Dubrovnika. Na trgu
Lua nalazi se palaa Sponza, Orlandov stup, barokna crkva Sv. Vlaha, Loa
zvonara, zgrada
Glavne strae, Onofrijeva fontana... Izniman prirodni
okoli, ouvana
kultura i arhitektura, turistika ponuda, uinili su
Dubrovnik privlanim turistikim odreditem.
Katedrala, totalno rekonstruirana nakon potresa je dijelom renesansni, a
dijelom barokni stil. Do srpske pravoslavne crkve (1877.) je muzej ikona. U
biskupskoj palaci u blizini Katedrale, nalazi se kolekcija slika s radovima
Rafaela, Tiepola i Tiziana.
Nacionalni park Mljet
Mljet je otok na krajnjem jugu Hrvatske zapadno od najpoznatijeg
hrvatskog ljetovalita Dubrovnika. Istoimeni nacionalni park obuhvaa
zapadni dio ovog po mnogima najljepeg otoka na Jadranu kojeg jo nazivaju
"zeleni otok" zbog izuzetno bujnih uma alepskog bora. Za ovaj su Park
specifina dva duboka zaljeva, koja se zbog vrlo uskih veza s otvorenim
morem nazivaju jezerima, te bujna i raznolika sredozemna vegetacija.
Nacionalni park Mljet i okolno more takoer odlikuje bogat i zanimljiv
ivotinjski svijet, meu kojima moemo izdvojiti vodozemce, gmazove, ptice
i sisavce, a posebno moramo izdvojiti sredozemnu medvjedicu (Monachus
monachus), izuzetno rijetku vrstu hrvatske faune a i cijelog Mediterana. Mljet
se istie i bogatom kulturnom batinom, a u okviru nje najimpozantniji
primjer je kompleks benediktinskog samostana iz 12. stoljea na malom
otoiu usred jezera-zaljeva. Mljet je proglaen nacionalnim parkom 1960.
g.
13

Elafitski otoci
Elafitski otoci nalaze se u neposrednoj blizini Dubrovnika sa zapadne
strane i zapravo su dubrovaki arhipelag, nazvan Elafiti (grki: jelenji otoci),
usko povezani sa
Dubrovnikom i njegovom prolou. Zbog prirodnih
ljepota i klime, Elafitski otoci, su mjesto odmora i uivanja kapetana,
pomoraca, vlastele Dubrovake Republike, a danas turistiki vrlo atraktivno
podruje. U Elefitsku skupinu otoka spadaju otok ipan, otok Lopud, otok
Koloep.
Otok ipan
Otok ipan je najzeleniji od svih otoka. Mnogo raslinja kao sto su
lavanda, mirta, mandarine i limuni, masline, palme, cempresi i lorber
stvaraju boje ovih otoka posumljenih i vjecno zelenih. Otoci su mali te je sve
moguce obaviti pjesice. Ima jos mjesta na ovome svijetu, gdje nema prometa,
i vreve ljudi ( infrastruktura to ne bi ni omogucila ). Zaboravljeni su u
vremenu-srecom ali otoci su takodjer znali jedno drugo vrijeme. Vrijeme je
takodjer promijenilo njihovo lice-u mnogim uvalama elafitskih otoka nalaze
se ljetne rezidencije i vile dubrovackog plemstva.
More uz Elifatske otoke je pravi raj za ronioce.

14

4. DUBROVAKA KNJIEVNOST
Renesansni Dubrovnik, u XV. stoljeu, postaje jako sredite kulturnog
ivota i kolijevka hrvatske knjievnosti. Prvi ljubavni pjesnici - . Meneti,
D. Dri, A. ubranovi i M. Vetranovi, pod utjecajem su talijanskih
renesansnih knjievnika. No nitko do Marina Dria nije dao toliko sonoga,
pravog ivota kao on u svojim komino-realistinim komedijama Novela od
Stanca, Dundo Maroje i Skup. Dri je bio najplodniji kazalini pisac XVI.
stoljea.
itavo XVII. stoljee obiljeio je veliki pjesnik Ivan Gunduli.
Proslavio se rodoljubnom poezijom. On je pjesnik slobode svoga grada.
Najpoznatiji su mu epsko-lirski spjev Suze sina razmetnoga, pastirska igra
Dubravka, veliki ep u 20 pjevanja Osman, kojemu su 2 pjevanja izgubljena, a
dopisao ih je u XIX. stoljeu Ivan Maurani.
Poslije Gundulia znaajniji su pisci bili latinisti J.Palmoti i I.
urevi. Njih zaokuplja ljubav za narodnu prolost i elja da Dubrovnik
priblie Zapadu pa zato piu latinskim jezikom. XVIII. stoljee je doba
isusovakih gimnazija, racionalizma i prosvjeenosti. To doba daje Ruera
Bokovia, znamenitog fiziara, astronoma i filozofa, koji je ivio i razvio se
u Rimu, a srcem ostao u Dubrovniku.Najjaa knjievna linost u Dubrovniku
u prvoj polovini XX. stoljea je modernist Ivo Vojnovi. On je u svojoj
snanoj Dubrovakoj trilogiji naslikao posljednje dane starog Dubrovnika,
smjenu generacija i ulazak grada u novi ivot

15

4. SMJETAJNI KAPACITETI
Dubrovnik je jedan od najljepih hrvatskih gradova na Jadranu. Poznato
svjetsko turistiko odredite postalo je zbog kvalitetne ponude brojnih
restorana, night barova, kockarnica, caffe barova... Smjetaj u Dubrovniku se
sastoji od privatnog smjetaja u vilama i apartmanima ili u mnogim
ekskluzivnim hotelima i kampovima.
Hotel EXCELSIOR *****
Adresa: Frana Supila 12
20000 Dubrovnik,
Hotel PETKA***
Adresa: Obala Stjepana. Radia 38
20000 Dubrovnik,
Hotel SPLENDID*****
Adresa: Masarykov put 10
20000 Dubrovnik,
Hotel VILLA PUCI *****
Adresa: Od Pua 1
20000 Dubrovnik,
Hotel NEPTUN***
Adresa: Kardinala Stepinca 34
20000 Dubrovnik,
Hotel VILLA DUBROVNIK***
Adresa: Vlaha Bukovca 6
20000 Dubrovnik,
Hotel DUBROVNIK PALACE*****
Adresa: Masarykov put 20
20000 Dubrovnik,
Hotel KOMODOR***
Adresa: Masarykov put 5
20000 Dubrovnik,
Grand hotel PARK***
Adresa:
16

etaliste Kralja Zvonimira 39

20000 Dubrovnik,
Hotel ARGENTINA*****
Adresa: Frana Supila 14
20000 Dubrovnik, Hrvatska
Hotel VILLA ORSULA*****
Adresa: Frana Supila 14
20000 Dubrovnik,
Hotel KOMPAS***
Adresa:
Kralja Zvonimira 56
20000 Dubrovnik,
U turistiku ponudu nekog grada obvezno, osim hotela, kulturnih i
prirodnih znamenitosti, spada gastronomska ponuda i irok izbor vina. Tako
e svaki gost u Dubrovniku moi da izabere sa jelovnika ili vinske karte jelo
iz dalmatinske kuhinje ili iz kontinentalnog dijela, a veliki izbor hrvatskih
vina sigurno e ga baciti u slatku brigu oko izbora vina, jer ih ima zaista
dosta, a sva su kvalitetna.
Gastronomija
Hrvatska je kuhinja raznovrsna te je stoga poznata i kao kuhinja niza
regija. Svoje suvremene korijene vue iz protoslavenskog i antikog doba.
Razlike u izboru namirnica i naina pripreme najoitije su ako usporedimo
kontinentalne i obalne regije. Za kontinentalnu kuhinju tipini su raniji
protoslavenski korijeni te noviji kontakti sa poznatijim gastronomskim
predstavnicima - maarskom, bekom i turskom kuhinjom. Obalnu regiju
karakterizira utjecaj Grka, Rimljana i Ilira te kasnijih mediteranskih kuhinja talijanske i francuske.
Kuhinja Dalmacije i otoka slijedi trend modernih prehrambenih normi.
Lagano kuhanje hrane (uglavnom u vodi ili na aru) i mnogo ribe,
maslinovog ulja, povra i samoniklih trava koje se mogu nai uz obalu je
razlog zbog ega se ova kuhinja smatra veoma zdravom. Iako, ak i danas,
svako podruje spravlja odreena jela na svoj, jedinstveni nain, dalmatinska
kuhinja predstavlja zaseban svijet ije su znaajke tek nedavno otkrivene, kao
to je kuhinja otoka Hvara, Korule, Braa (vitalac, jelo spravljeno od
janjeih iznutrica umotanih u crijevo te peeno na gradelama), Vis (sardine na
gradelama, kao u vrijeme starih Grka; pita sa sardinama s Komie i Visa, jelo
slino dananjoj modernoj pizzi).

17

Svjea morska riba (zubatac, brancin, lovrata, kirnja, skua, sardina) na

rotilju, kuhana ili marinirana; zatim tu su mekuci (lignje, sipe, hobotnice),
rakovi (kampe, jastozi) i koljke (dagnje, kamenice, muule) kuhane u ribljoj
juhi ili kao rioto. Od jela od mesa, prut je nedvojbeno bez rivala - svinjski
but dimljen i suen na buri (iz Drnia), serviran sa suhim, uglavnom kozjim
sirom (poznati sirevi su oni s Paga i iz Dubrovnika) i slanim zelenim i crnim
maslinama, kaparama i luicama.
Janjetina je takoer veoma cijenjena, osobito kuhana ili peena na
otvorenoj vatri (Franjevaka begovica s Visovca, ili lopiz s otoka Ia);
takoer, suena ovetina (katradina, rozbif,), Dalmatinski gula (paticada) s
njokima, koji posluuju mnogi
restorani. Kuhano povre je takoer
omiljeno jelo (blitva s krumpirima, umak od rajica - paticada), esto je
mjeavina uzgojenog i samoniklog povra, zainjenog maslinovim uljem i
vinskim octom ili serviranog s mesom (manistra - tjestenina s mljevenim
mesom, arambaii - punjeni listovi loze). Podruja s izobiljem svjee vode
poznata su po abama, jeguljama i rijenim rakovima (dolina Neretve, Trilj
i sliv Cetine). Tipini Dalmatinski deserti osvajaju srca svojom
jednostavnou. Najuobiajeniji sastojci ukljuuju mediteransko voe, suhe
smokve, groice, bademe, med, jaja (rafioli, mandulat, smokvenjak, roata).
Vina
Hrvatska se s pravom ponosi svojom irokom paletom
visokokvalitetnih vina (postoji ak 700 vrsta vina sa zatienim geografskim
podrijetlom) rakija, vonih sokova, piva i mineralnih voda. Na jugu ljudi uz
jelo piju bevandu (teko crno vino bogata okusa pomijeano s obinom
vodom), a u sjeverozapadnim podrujima gemit (suha, aromatina vina
pomijeana s mineralnom vodom).
Dalmatinska vina, kao i maslinovo ulje i slane masline, cijenjena su od
drevnih vremena ija dananja imena sorti to otkrivaju (Grk s otoka Korule;
Par s otoka Hvara). uvena vina ukljuuju Dinga i Poip s poluotoka
Peljeca; Babi iz Primotena; Vugava i Plani s otoka Hvara... te Poip i
Grk s Korule; Marastina s Lastova; Malvazija iz Dubrovnika, itd., i takoer
Proek (slatko desertno vino), veoma jaku lozu, travarice i likere (Maraskino,
Vlahov).

18

5. PROMETNA POVEZANOST
Dubrovnik je sa cijelim svijetom prometno povezan, pa je u njega lako
doi. U Dubrovnik se moe doi:
Automobilom
Brodom
Autobusom
Avionom
Brodicom
Automobilom
Ako ste odluili putovati osobnim automobilom postoje dvije
mogunosti:
1. Preko Zagreba autocestom do Karlovca, zatim preko Plitvica,
Graaca, Knina, Sinja, Trilja, Makarske, Ploa, te Jadranskom magistralom
dalje prema Jugu. Idete li na Peljeac ili Korulu morate kod mjesta Doli
skrenuti s Jadranske magistrale do svog odredita.
Takoer moete izabrati i vonju trajektom iz Ploa do Trpnja (poluotok
Peljeac), te dalje do Orebia odakle vozi trajekt za Korulu.
Odlazak do otoka je mogu iz Dubrovnika, a ljeti trajekt do Mljeta vozi iz
Trstenika (poluotok Peljeac). Na Lastovo moete doi trajektom iz Splita
koji prolazi preko Korule.
2. Preko Rijeke Jadranskom magistralom pokraj Zadra, ibenika, Splita,
Makarske, Ploa sve do krajnjeg juga. U Rijeci se moete ukrcati i na brod
koji pristaje na Koruli i u Dubrovniku, ali vonja od Rijeke do Dubrovnika
brodom traje preko 20 sati.
Brodom
Vonja brodom je sigurno udobnija, no putovanje e trajati znatno due
nego da se vozite automobilom. No, ako ne volite duge vonje automobilom i
ljetne guve i vruine onda je ovo pravi izbor za Vas. Brod iz Rijeke vozi
svakim danom do Dubrovnika. Na svom putu pristaje i na Koruli, pa za
dolaske do Peljeca i Korule moete izabrati i tu varijantu. Brodom moete
doi i iz Barija. Tim putem najee dolaze nai gosti iz Italije.

19

Autobusom
Autobusom moete doputovati svakodnevno iz raznih pravaca.
Uglavnom svi autobusi koji putuju do Dubrovnika prolaze kroz Split pa dalje
do Juga. Nekoliko dnevnih polazaka iz Zagreba, Rijeke, Splita... prema
Dubrovniku u potpunosti e zadovoljiti Vae potrebe. Iz Dubrovnika voze
autobusi prema svim mjestima u upaniji. Do veih mjesta autobusi idu
svakih pola sata, a do ostalih idu nekoliko puta dnevno. Ako odlazite u mjesta
koja se nalaze na Jadranskoj magistrali onda moete koristiti i meugradske
autobuse.

Avionom
Vonja avionom je dakako najudobnija i najbra. Za samo 45 minuta
stiete iz Zagreba do Dubrovnika. Takoer u Dubrovnik slijeu avioni iz
vie gradova Europe, a mogu je transfer preko Zagreba. Avioni iz pravca
Zagreba lete nekoliko puta dnevno prema Dubrovniku. Najvei hrvatski
avioprijevoznik je Croatia Airlines koji odrava najvie letova s
Dubrovnikom i to preko cijele godine.
Brodicom
Ako ste vlasnik jedrilice, glisera ili nekog manjeg plovila Dubrovnik i
njegov akvatorij, je pravo mjesto za Vas. Ljepote netaknute prirode e Vam
pruiti nezaboravne trenutke, a mnotvo uvala omoguit e sigurno sidrenje.
Ako elite, moete osigurati vez u Luci Dubrovnik, Staroj gradskoj luci
Dubrovniku ili u Acy marini Dubrovnik. U sluaju potrebe za nekim
radovima na Vaoj brodici ili ako elite ostaviti Vau jedrilicu i u zimskim
mjesecima u Dubrovniku moete se obratiti u Nautiki centar Mokoica na
samom ulazu u Rijeku dubrovaku.

20

ZAKLJUAK
DUBROVNIK je osnovan u 7. stoljeu, a okruuju ga zidine duge oko 2
km koje su podizane od 11. do 17. stoljea. Dubrovani su bili poznati
pomorci i trgovci, a dubrovaki jedrenjaci jedrili su po svim morima svijeta.
Svoje najbolje razdoblje Dubrovnik biljei u XV i XVI stoljeu, poznato pod
nazivom Zlatno doba Dubrovnika. No, 1667. veliki potres je Dubrovniku
zadao teak udarac od kojega se teko oporavio. Bio je sredite Dubrovake
Republike koja je propala dolaskom Napoleona poetkom 19. stoljea.
Dubrovnik je oduvijek kroz povijest privlaio i plijenio svojom ljepotom
brojne znatieljnike, putopisce, avanturiste i mnoge druge kao to to radi i u
dananja vremena. Glavna dubrovaka ulica Stradun, jedinstvena po svojoj
ljepoti, sredite je stare gradske jezgre i omiljeno okupljalite Dubrovana.
Dubrovnik, sa svojih 17 samostana i crkava i jednom od najstarijih sinagoga u
Europi, svjedoi o svom vjerskom i kulturnom nasljeu. Mnogobrojne druge
kulturne znamenitosti, isto more, gostoljubivi domaini i specijaliteti ovog
podneblja uiniti e boravak u Dubrovniku nezaboravnim.

21

LITERATURA
1. Prof. Dubravka Beriti, prof. Tomislav uljak: DUBROVNIK I OKOLICA
(Biblioteka Turistiki vodii, 1975. god.)
2. Luka Beriti: DUBROVAKE ZIDINE, (Drutvo prijatelja dubrovake
starine, 1973. god.)

22