Pitomačke Novine BR 11 (Br. 2, God. 2, 2002.)

2 3
P
I
T
O
M
A
K
E

N
O
V
I
N
E
Pitomake novine Pitomake novine
"PITOMAKE NOVINE"
Mjeseni asopis Pitomae i okolice
Br.2, God. II., Veljaa (Sveen, Veljak, Svian) 2002. g.
Nakladnik, grafika priprema
i tisak:
Galerija - grafika priprema - nakladnitvo
vl. eljka Begovi - PITOMAA, Otrovanec 60
tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189
MB: 2206966315908 .r. 31290-625-320 model: 02 01 80400-17
(kod PRVE OBRTNE TEDNO KREDITNE ZADRUGE PITOMAA)
http://pitomacke-novine.tripod.com
Glavni i odgovorni urednik: Branko Begovi
Ureivaki odbor:
prof. Ivan Zelenbrz, vl. Tomislav Petri, dr. Marijan
J ergovi i Rajko Stilinovi
Lektura i korektura: eljka Begovi
Fotografije: "Foto Begovi" Pitomaa i Branko Begovi
Rukopisi se alju na adresu nakladnika najkasnije do 26. u
mjesecu i ne vraaju se.
Sve informacije kao i narudbe vezane za oglase,
reklame i obavijesti, te pretplatu na list moete dobiti na
navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na
navedenoj adresi. Izdavanje asopisa odobreno je od
Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnou)
br.504-02/3-2001-01
Kazalo str.
NEKAJ IZ OPINE - PRORAUN ZA 2002. - 3-6
GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 7-8
DELALA SU I DRUTVA I KLUBOVI - 9-11
NEKAJ VAM OE REI VELEASNI - 12
SKULTURE - 13-14
IZ PROLOSTI PITOMAKOG KRAJ A - 15
RAZGOVORI PRI KAVI I - 16
KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAI -
ZANIMLJ IVOSTI - 17-18
OEK ZA DECU (I RODITELJ E) - RAZNO - 19
MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20
PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena
obitelji u Pitomai i okolici 11.) - 21
REKLAME, OGLASI I OBAVIJ ESTI - 22-23, 25-31
1. SUSRETI CIMBALISTA HRVATSKE, PITOMAA
2002. - 24
VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (veljaa -
oujak) - 31
"BB-art" Pitomaa

N
E
K
A
J

I
Z

O
P
I
N
E

-

P
R
O
R
A
U
N

Z
A

2
0
0
2
.
J osip Hren bio je
legenda pitoma-
kog nogometa -
ini se da e to, a i neto vie biti i
Ivan Begovi
Moda ete se iznenaditi, no ovo je sasvim istinita
pria. Svi znamo da je legenda pitomakog nogometa bio
vratar J osip Hren. Nakon njega bilo je dobrih i odlinih
igraa, ali se ini da Pitomaa u najnovije vrijeme daje
jednog, moda i najboljeg. On je mlad. Roen je 1986.
godine, a zove se Ivan Begovi-Fric. Nogometom se
poeo baviti od kada zna za sebe. Sa 10. godina
registriran je kao igra u NK "Pitomaa" i ve tada igra sa
starijima od sebe. Prvi mu je trener bio Ivica Kos, a nadalje
su ga trenirali Danijel Bijuk, Sreko op, Stjepan Plee.
1998. godine uoio ga je profesor Markovi iz
Bjelovara i odveo na meunarodni turnir u Barcelonu, koji
se odrao iste godine. Slijedee godine odlazi igrati za
"Varteks" iz Varadina, gdje igra sve i do danas. Ove je
godine u Varadinu krenuo i u ekonomsku kolu, a najvei
uspjeh postigao je dobivanjem statusa dravnog
reprezentativca u kadetskom uzrastu, ime je postao prvi
nogometni reprezentativac u povijesti pitomakog
nogometa.
Ivana stipendira "Varteks", dok se i u
reprezentaciji i u klubu najbolje slae s Vedranom
Viljevcem iz Virovitice. Uz sve nogometne uspjehe on je
odlian uenik, a za sve to najzasluniji su njegovi roditelji
Damir i Milica Begovi, te njegov trener Stanislav
Vugrinec. Ivan Begovi nova je nada ne samo
pitomakog, ve i hrvatskog nogometa, odnosno on je ve
postao sa svojih 16 godina ivota osoba od koje se moe
mnogo oekivati. B.B.
URA (crta i pie Stiv)
Sa
naslovnice
naelnik Opine Pitomaa, Poglavarstvo Opine
Pitomaa i Opinsko vijee Opine Pitomaa
Sretan Uskrs eli Vam
Na temelju lanka 16. stavak 4. Zakona o proraunu ("Narodne novine" RH broj 92/94), lanak 39. Statuta Opine
Pitomaa ("Slubene novine" Opine Pitomaa broj 16/01), Opinsko vijee Opine Pitomaa na 7. sjednici
odranoj 14. prosinca 2001. godine donijelo je slijedei Proraun Opine Pitomaa za 2002. godinu.
1. Opi dio
lanak 1.
Proraun Opine Pitomaa za 2002. godinu sadri:
- prihode =7.743.000,00 kuna
- rashode =7.673.000,00 kuna
- nerasporeene prihode
(tekua rezerva) = 70.000,00 kuna
lanak 2.
U stalnu rezervu Opine Pitomaa izdvaja se =10.000,00
kuna.
lanak 3.
Nosioci i korisnici proraunskih sredstava kojima se
osiguravaju sredstva iz prihoda rasporeenih u Bilanci
Prorauna ne mogu ostvariti sredstva vea od iznosa
utvrenih u Posebnom dijelu Prorauna.
lanak 4.
Ovlauje se Poglavarstvo Opine Pitomaa da odluuje o
upotrebi sredstava stalne rezerve Opine Pitomaa za
svrhe predviene u lanku 20. stavak 1. i 3. Zakona o
Proraunu ("Narodne novine" RH broj 92/94).
lanak 5.
Tekuu rezervu Prorauna ine nerasporeeni prihodi koji
se rasporeuju i koriste za nepredviene i nedovoljno
predviene potrebe, a koje se financiraju iz Prorauna.
Sredstvima tekue rezerve Prorauna raspolae
Poglavarstvo Opine Pitomaa.
lanak 6.
Za izvrenje Prorauna Opine Pitomaa odgovorno je
Poglavarstvo Opine Pitomaa. Naredbodavatelj za
izvrenje Prorauna u cjelini jest predsjednik
Poglavarstva (naelnik) Opine Pitomaa.
lanak 7.
Sredstva Prorauna rasporeena po namjenama na
korisnike prenosit e se zavisno o dinamici naplate
prihoda, s tim da e prioritet u podmirivanju rashoda
imati sredstva za rad tijela.
lanak 8.
U sluaju potrebe Poglavarstvo Opine Pitomaa moe
u okviru ukupnog obujma sredstava utvrenih u
Proraunu Opine Pitomaa za 2002. godinu izvriti
izmjenu namjene i visinu sredstava koja su u Proraunu
rasporeena za posebne namjene.
lanak 9.
Korisnici proraunskih sredstava duni su obavljanje
poslova i stvaranje obaveza iz svojeg djelokruga
organizirati u granicama sredstava koja su im ovim
Proraunom odobrena, rukovodei se naelom tednje,
namjenskog i racionalnog koritenja odobrenih
sredstava, a angairanje sredstava prilagoditi dinamici
ostvarenih prihoda.
lanak 10.
Prihodi po razredima, skupinama, podskupinama,
odjeljcima i osnovnim raunima, te izdacima utvruju se
u Bilanci primitaka i izdataka Prorauna opine
Pitomaa za 20002. godinu.
Bilanca prihoda i rashoda Prorauna Opine Pitomaa za 2002. godinu
Razred Skupina Podskupina Odjeljak Osnovni raun Opis Plan za 2002.
1 2 3 4 5 6 7
6 Prihodi 7.518.000,00
61 Prihodi od poreza 2.520.000,00
2 3
P
I
T
O
M
A
K
E

N
O
V
I
N
E
"PITOMAKE NOVINE"
Mjeseni asopis Pitomae i okolice
Br.2, God. II., Veljaa (Sveen, Veljak, Svian) 2002. g.
Nakladnik, grafika priprema
i tisak:
Galerija - grafika priprema - nakladnitvo
vl. eljka Begovi - PITOMAA, Otrovanec 60
tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189
MB: 2206966315908 .r. 31290-625-320 model: 02 01 80400-17
(kod PRVE OBRTNE TEDNO KREDITNE ZADRUGE PITOMAA)
http://pitomacke-novine.tripod.com
Glavni i odgovorni urednik: Branko Begovi
Ureivaki odbor:
prof. Ivan Zelenbrz, vl. Tomislav Petri, dr. Marijan
J ergovi i Rajko Stilinovi
Lektura i korektura: eljka Begovi
Fotografije: "Foto Begovi" Pitomaa i Branko Begovi
Rukopisi se alju na adresu nakladnika najkasnije do 26. u
mjesecu i ne vraaju se.
Sve informacije kao i narudbe vezane za oglase,
reklame i obavijesti, te pretplatu na list moete dobiti na
navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na
navedenoj adresi. Izdavanje asopisa odobreno je od
Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnou)
br.504-02/3-2001-01
Kazalo str.
NEKAJ IZ OPINE - PRORAUN ZA 2002. - 3-6
GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 7-8
DELALA SU I DRUTVA I KLUBOVI - 9-11
NEKAJ VAM OE REI VELEASNI - 12
SKULTURE - 13-14
IZ PROLOSTI PITOMAKOG KRAJ A - 15
RAZGOVORI PRI KAVI I - 16
KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAI -
ZANIMLJ IVOSTI - 17-18
OEK ZA DECU (I RODITELJ E) - RAZNO - 19
MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20
PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena
obitelji u Pitomai i okolici 11.) - 21
REKLAME, OGLASI I OBAVIJ ESTI - 22-23, 25-31
1. SUSRETI CIMBALISTA HRVATSKE, PITOMAA
2002. - 24
VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (veljaa -
oujak) - 31
"BB-art" Pitomaa

N
E
K
A
J

I
Z

O
P
I
N
E

-

P
R
O
R
A
U
N

Z
A

2
0
0
2
.
J osip Hren bio je
legenda pitoma-
kog nogometa -
ini se da e to, a i neto vie biti i
Ivan Begovi
Moda ete se iznenaditi, no ovo je sasvim istinita
pria. Svi znamo da je legenda pitomakog nogometa bio
vratar J osip Hren. Nakon njega bilo je dobrih i odlinih
igraa, ali se ini da Pitomaa u najnovije vrijeme daje
jednog, moda i najboljeg. On je mlad. Roen je 1986.
godine, a zove se Ivan Begovi-Fric. Nogometom se
poeo baviti od kada zna za sebe. Sa 10. godina
registriran je kao igra u NK "Pitomaa" i ve tada igra sa
starijima od sebe. Prvi mu je trener bio Ivica Kos, a nadalje
su ga trenirali Danijel Bijuk, Sreko op, Stjepan Plee.
1998. godine uoio ga je profesor Markovi iz
Bjelovara i odveo na meunarodni turnir u Barcelonu, koji
se odrao iste godine. Slijedee godine odlazi igrati za
"Varteks" iz Varadina, gdje igra sve i do danas. Ove je
godine u Varadinu krenuo i u ekonomsku kolu, a najvei
uspjeh postigao je dobivanjem statusa dravnog
reprezentativca u kadetskom uzrastu, ime je postao prvi
nogometni reprezentativac u povijesti pitomakog
nogometa.
Ivana stipendira "Varteks", dok se i u
reprezentaciji i u klubu najbolje slae s Vedranom
Viljevcem iz Virovitice. Uz sve nogometne uspjehe on je
odlian uenik, a za sve to najzasluniji su njegovi roditelji
Damir i Milica Begovi, te njegov trener Stanislav
Vugrinec. Ivan Begovi nova je nada ne samo
pitomakog, ve i hrvatskog nogometa, odnosno on je ve
postao sa svojih 16 godina ivota osoba od koje se moe
mnogo oekivati. B.B.
URA (crta i pie Stiv)
Sa
naslovnice
naelnik Opine Pitomaa, Poglavarstvo Opine
Pitomaa i Opinsko vijee Opine Pitomaa
Na temelju lanka 16. stavak 4. Zakona o proraunu ("Narodne novine" RH broj 92/94), lanak 39. Statuta Opine
Pitomaa ("Slubene novine" Opine Pitomaa broj 16/01), Opinsko vijee Opine Pitomaa na 7. sjednici
odranoj 14. prosinca 2001. godine donijelo je slijedei Proraun Opine Pitomaa za 2002. godinu.
1. Opi dio
lanak 1.
Proraun Opine Pitomaa za 2002. godinu sadri:
- prihode =7.743.000,00 kuna
- rashode =7.673.000,00 kuna
- nerasporeene prihode
(tekua rezerva) = 70.000,00 kuna
lanak 2.
U stalnu rezervu Opine Pitomaa izdvaja se =10.000,00
kuna.
lanak 3.
Nosioci i korisnici proraunskih sredstava kojima se
osiguravaju sredstva iz prihoda rasporeenih u Bilanci
Prorauna ne mogu ostvariti sredstva vea od iznosa
utvrenih u Posebnom dijelu Prorauna.
lanak 4.
Ovlauje se Poglavarstvo Opine Pitomaa da odluuje o
upotrebi sredstava stalne rezerve Opine Pitomaa za
svrhe predviene u lanku 20. stavak 1. i 3. Zakona o
Proraunu ("Narodne novine" RH broj 92/94).
lanak 5.
Tekuu rezervu Prorauna ine nerasporeeni prihodi koji
se rasporeuju i koriste za nepredviene i nedovoljno
predviene potrebe, a koje se financiraju iz Prorauna.
Sredstvima tekue rezerve Prorauna raspolae
Poglavarstvo Opine Pitomaa.
lanak 6.
Za izvrenje Prorauna Opine Pitomaa odgovorno je
Poglavarstvo Opine Pitomaa. Naredbodavatelj za
izvrenje Prorauna u cjelini jest predsjednik
Poglavarstva (naelnik) Opine Pitomaa.
lanak 7.
Sredstva Prorauna rasporeena po namjenama na
korisnike prenosit e se zavisno o dinamici naplate
prihoda, s tim da e prioritet u podmirivanju rashoda
imati sredstva za rad tijela.
lanak 8.
U sluaju potrebe Poglavarstvo Opine Pitomaa moe
u okviru ukupnog obujma sredstava utvrenih u
Proraunu Opine Pitomaa za 2002. godinu izvriti
izmjenu namjene i visinu sredstava koja su u Proraunu
rasporeena za posebne namjene.
lanak 9.
Korisnici proraunskih sredstava duni su obavljanje
poslova i stvaranje obaveza iz svojeg djelokruga
organizirati u granicama sredstava koja su im ovim
Proraunom odobrena, rukovodei se naelom tednje,
namjenskog i racionalnog koritenja odobrenih
sredstava, a angairanje sredstava prilagoditi dinamici
ostvarenih prihoda.
lanak 10.
Prihodi po razredima, skupinama, podskupinama,
odjeljcima i osnovnim raunima, te izdacima utvruju se
u Bilanci primitaka i izdataka Prorauna opine
Pitomaa za 20002. godinu.
Bilanca prihoda i rashoda Prorauna Opine Pitomaa za 2002. godinu
1 2 3 4 5 6 7
6 Prihodi 7.518.000,00
61 Prihodi od poreza 2.520.000,00
4 5
N
E
K
A
J

I
Z

O
P
I
N
E

-

P
R
O
R
A
U
N

Z
A

2
0
0
2
.
1 2 3 4 5 6 7
611 Porez i prirez na dohodak 1.930.000,00
6111 Porez i prirez na dohodak od
nesamostalnog rada 1.850.000,00
samostalne djelatnosti (obrt i
dr. samostalne djelatnosti) 300.000,00
imovine i imovinskih prava 10.000,00
6115 Porez i prirez na dohodak po
godinjoj prijavi 30.000,00
6117 Povrat poreza i prireza na
dohodak po godinjoj prijavi - 260.000,00
612 Porez na dobit 160.000,00
6121 Porez na dobit od poduzetnika 160.000,00
613 Porezi na imovinu 200.000,00
6134 Povremeni porezi na imovinu
- porez na promet nekretnina 200.000,00
614 Porezi na robu i usluge 230.000,00
6142 Porez na promet - porez na
potronju alkoholnih i
bezalkoholnih pia 70.000,00
6145 Porezi na koritenje dobara
ili izvoenje aktivnosti
(porez na tvrtku i reklame) 160.000,00
63 Potpore 430.000,00
633 Potpore iz prorauna 430.000,00
6331 Tekue potpore iz prorauna
(tete element. nepogoda) 100.000,00
6332 Potpore iz dravnog prorauna
(kreditiranje razvitka poljop.
i poduzetnitva) 300.000,00
(Ministarstvo kulture) 30.000,00
64 Prihodi od imovine 3.428.000,00
641 Prihodi od financijske imovine 3.000,00
6413 Kamate na depozite po vienju 3.000,00
642 Prihodi od nefinancijske imovine 3.425.000,00
6422 Prihodi od zakupa i
iznajmljivanja imovine 455.000,00
64221 Prihodi od zakupa nekretnina 55.000,00
64222 Prihodi od zakupa
poljoprivrednog zemljita 400.000,00
6423 Ostali prihodi od nefinancijske
imovine 2.870.000,00
1 2 3 4 5 6 7
64231 Naknada za eksploataciju
mineralnih sirovina 2.800.000,00
64234 Lovozakupnina 70.000,00
6424 Naknada za ceste 100.000,00
64244 Naknada za koritenje cestovnog
zemljita (Savski put-Vuki) 100.000,00
65 Prihodi od prodaje roba
i usluga 1.140.000,00
651 Administrativne (upravne)
pristojbe 90.000,00
6513 Ostale upravne pristojbe
(prodaja dravnih biljega) 90.000,00
652 Prihodi po posebnim propisima 1.050.000,00
6523 Komunalni doprinosi i druge
naknade utvrene pos. zakonom 950.000,00
65232 Komunalne naknade 500.000,00
65233 Doprinos za javnu rasvjetu 450.000,00
6524 Doprinosi za ume 80.000,00
6526 Ostali nespomenuti prihodi 10.000,00
6527 Viak prihoda iz prethodne godine 10.000,00
7 Prihodi od prodaje nefinancijske
imovine 225.000,00
71 Prihodi od prodaje
neproizvedene imovine 200.000,00
711 Prihodi od prodaje materijalne
imovine - prirodnih bogatstava 200.000,00
7111 Zemljite 200.000,00
proizvedene imovine 25.000,00
graevinskih objekata 25.000,00
7211 Stambeni objekti (otplata stanova) 25.000,00
Sveukupni prihodi (6,7) 7.743.000,00
Rashodi
1 2 3 4 5 6 7
3 Rashodi 7.273.000,00

N
E
K
A
J

I
Z

O
P
I
N
E

-

P
R
O
R
A
U
N

Z
A

2
0
0
2
.
4 5
N
E
K
A
J

I
Z

O
P
I
N
E

-

P
R
O
R
A
U
N

Z
A

2
0
0
2
.
1 2 3 4 5 6 7
611 Porez i prirez na dohodak 1.930.000,00
nesamostalnog rada 1.850.000,00
samostalne djelatnosti (obrt i
dr. samostalne djelatnosti) 300.000,00
imovine i imovinskih prava 10.000,00
6115 Porez i prirez na dohodak po
godinjoj prijavi 30.000,00
6117 Povrat poreza i prireza na
dohodak po godinjoj prijavi - 260.000,00
612 Porez na dobit 160.000,00
6121 Porez na dobit od poduzetnika 160.000,00
613 Porezi na imovinu 200.000,00
6134 Povremeni porezi na imovinu
- porez na promet nekretnina 200.000,00
614 Porezi na robu i usluge 230.000,00
6142 Porez na promet - porez na
potronju alkoholnih i
bezalkoholnih pia 70.000,00
6145 Porezi na koritenje dobara
ili izvoenje aktivnosti
(porez na tvrtku i reklame) 160.000,00
63 Potpore 430.000,00
633 Potpore iz prorauna 430.000,00
6331 Tekue potpore iz prorauna
(tete element. nepogoda) 100.000,00
(kreditiranje razvitka poljop.
i poduzetnitva) 300.000,00
(Ministarstvo kulture) 30.000,00
64 Prihodi od imovine 3.428.000,00
641 Prihodi od financijske imovine 3.000,00
6413 Kamate na depozite po vienju 3.000,00
642 Prihodi od nefinancijske imovine 3.425.000,00
6422 Prihodi od zakupa i
iznajmljivanja imovine 455.000,00
64221 Prihodi od zakupa nekretnina 55.000,00
64222 Prihodi od zakupa
poljoprivrednog zemljita 400.000,00
6423 Ostali prihodi od nefinancijske
imovine 2.870.000,00
1 2 3 4 5 6 7
64231 Naknada za eksploataciju
mineralnih sirovina 2.800.000,00
64234 Lovozakupnina 70.000,00
6424 Naknada za ceste 100.000,00
64244 Naknada za koritenje cestovnog
zemljita (Savski put-Vuki) 100.000,00
65 Prihodi od prodaje roba
i usluga 1.140.000,00
651 Administrativne (upravne)
pristojbe 90.000,00
6513 Ostale upravne pristojbe
(prodaja dravnih biljega) 90.000,00
652 Prihodi po posebnim propisima 1.050.000,00
6523 Komunalni doprinosi i druge
naknade utvrene pos. zakonom 950.000,00
65232 Komunalne naknade 500.000,00
65233 Doprinos za javnu rasvjetu 450.000,00
6524 Doprinosi za ume 80.000,00
6526 Ostali nespomenuti prihodi 10.000,00
6527 Viak prihoda iz prethodne godine 10.000,00
7 Prihodi od prodaje nefinancijske
imovine 225.000,00
neproizvedene imovine 200.000,00
711 Prihodi od prodaje materijalne
imovine - prirodnih bogatstava 200.000,00
7111 Zemljite 200.000,00
proizvedene imovine 25.000,00
graevinskih objekata 25.000,00
7211 Stambeni objekti (otplata stanova) 25.000,00
Sveukupni prihodi (6,7) 7.743.000,00
Rashodi
1 2 3 4 5 6 7
3 Rashodi 7.273.000,00

N
E
K
A
J

I
Z

O
P
I
N
E

-

P
R
O
R
A
U
N

Z
A

2
0
0
2
.
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
6 7
S
V
E
I
Z
A
J
T
I I
VJ E
A
savjetodavne
slube za poljoprivredu
Najea bolest jabuke i kruke
Krastavost (Fuzikladi ) Venturia inaequalis, V. pirina
Bolest prezimi na otpalom liu i u proljee
(oujak - travanj) na tim se listovima razviju plodita
- Periteciji. U peritecijima se nalaze askospore koje
se oslobaaju kada padne prva jaa i toplija kia, te
se vjetrom prenose na mlade listove.
Ako se vlaga na listu zadri dovoljno dugo
( kap kie, rosa ) askospore prokliju i zaraze list i to
se zove PRIMARNA ZARAZA. Mautim hife ne
zalaze u list, ve samo ispod pokoice lista
(epidermu). Hife se zatim postupno ire te se razvije
maslinastozelena mrlja na povrini lista. U poetku
su te mrlje malobrojne, ali poslije nove kie brzo se
ire.
Naime, u prvim mrljama gljiva tvori ljetne
spore tzv. konidije, koje dalje ire zarazu, te se to
naziva SEKUNDARNA ZARAZA. Kada se formiraju
plodovi jabuke, konidije zaraze i plod koji se
deformira i otpada. Plodovi koji se kasnije zaraze
prekriveni su mrljama, te gube na kvaliteti i podloni
su napadu monilije - trulei.
Pie: dipl. ing. Marijan
Lincmajer, savjetnik HZPSS
J ae zaraeni listovi takoer otpadaju i izvor
su daljnje zaraze. Ako bolest zarazi plod u kasnijoj fazi,
u ljeti, ili pred jesen, takovi plodovi se loije uvaju u
skladitu , jer se ispod mrlje ne stigne stvoriti plutasta
tvorevina koja izgleda kao krasta, po emu je bolest i
dobila ime.
Dobro je znati da proljetne askospore vjetar
moe odnijeti i do 1000 metara, te na taj nain iri
zarazu i na susjedne vonjake.
Ljetne konidije, koje ire sekundarnu zarazu,
prenosi samo kia na male udaljenosti, tj. od voke do
susjedne voke. Zato savjetujemo da svoj vonjak
dobro zatitite u rano proljee sve do cvatnje, da
sprijeimo primarnu zarazu.
Kod kruaka, gljiva osim na otpalom liu,
prezimi i na kori. To se moe uoiti zimskim pregledom
kore, pa ako uoimo maslinaste pjege, te da je kora
raspucana, znamo da je gljiva prisutna. Zbog toga se
zaraza ljetnim sporama iri bre nego kod jabuka.
Za razvoj bolesti potrebna je kap kie i da se ta
kap zadri na listu odreeno vrijeme, a to ovisi o
vanjskoj temperaturi. Ako se kap kie u kojoj se nalazi
gljiva osui za 4 sata, za sunana vremena, odnosno za
7 sati za oblana vremena, a poslije toga ne padne
nova kia, infekcija nee uspijeti.
Meutim ako nakon tog vremena padne kia
infekcija e uspijeti.
Specifino je za tu bolest da se moe lijeiti.
Ako je nastala infekcija i vonjak poprskamo u roku od
1-2 dana nakon kie, bolest emo suzbiti , jer je gljiva na
povrini lista i ne ulazi u list. Meutim ako poprskamo
nakon 3 dana od infekcije, bolest vie ne moemo
izlijeiti, ve samo sprijeiti nove infekcije.
Odrano preda-
vanje o zatiti
vinove loze i
vonjaka
Udruga povrtlara, voara i vinogradara
opine Pitomaa organizirala je 22. veljae u
drutvenom domu u Otrovancu struno
predavanje. Gost mr. sc. Ivan Mikec odrao je
predavanje na temu zatite vinograda i
vonjaka, dok je u vinogradu J osipa Vraneka
organizirana demonstracija rezidbe vinove
loze. Dipl. ing. Marijan Lincmajer odrao je i
kratko struno predavanje o gnojidbi vonjaka i
vinograda. Predavanjima i demonstraciji
sudjelovalo je tridesetak mjetana Pitomae i
okolice, dok je nadasve bilo vrlo korisno
predavanje mr. Mikca o zatitnim sredstvima, a
koja tema uvijek zanima vinogradare i voare
ovoga kraja, posebno pitanje zatite od
pepelnice, peronospore, sive plijesni i drugih
bolesti.
B.B.
Namjeravate kupiti novi ili rabljeni
traktor u inozemstvu?
Postupak ocjene sukladnosti traktora s temeljnim
zahtjevima
U RH donesen je Pravilnik o temeljnim
zahtjevima za traktore za poljoprivredu i umarstvo (NN
75/01), kojim se u skladu s meunarodnim pravilnicima
doputa stavljanje u promet samo onih traktora koji
zadovoljavaju traenu razinu sigurnosti i kakvoe,
slino kao i u veini europskih zemalja. Primjenom tog
propisa postii e se vea sigurnost svih korisnika
traktora i ostalih sudionika u prometu te kvalitetnija
zatita okolia i zdravlja ljudi.
1. Informacija prije kupnje traktora
elite li kupiti i uvesti traktor za poljoprivredu ili
umarstvo u RH morate biti sigurni zadovoljava li taj
traktor temeljne zahtjeve propisane navedenim
pravilnikom. Stoga je nuno prije kupnje zatraiti
informaciju kod ovlatene pravne osobe koja e vam na
temelju podataka o tipu, modelu, goditu traktora i sl.
moi savjetovati moe li traktor u postupku provjere
sukladnosti zadovoljiti propisane zahtjeve! Tek tada
moete pokrenuti postupak i to na sljedei nain:
2. Pokretanje postupka
1 2 3 4 5 6 7
31 Rashodi za zaposlene 821.000,00
311 Plae 683.000,00
312 Ostali rashodi za zaposlene 22.000,00
313 Doprinosi za plae 116.000,00
32 Materijalni rashodi 1.582.000,00
321 Naknada trokova zaposlenih 90.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 660.000,00
323 Rashodi za usluge 664.500,00
329 Ostali nespom. rashodi
poslovanja 167.500,00
34 Financijski rashodi 20.000,00
343 Ostali financijski rashodi 20.000,00
35 Subvencije 300.000,00
352 Subvencije poljoprivrednicima,
obrtnicima, malim i sred. poduz. 300.000,00
37 Naknade graanima i
kuanstvima iz prorauna 440.000,00
38 Donacije i ostali rashodi 4.110.000,00
381 Tekue donacije 1.570.000,00
382 Kapitalne donacije 2.355.000,00
383 Kazne, penali, naknade tete 100.000,00
384 Rashodi iz proteklih godina 5.000,00
385 Izvanredni rashodi 80.000,00
4 Rashodi (za nabavu
nefinancijske imovine 470.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene
dugotrajne imovine 85.000,00
422 Postrojenja i oprema 25.000,00
423 Prijevozna sredstva 60.000,00
43 Rashodi za plemenite metale, umjet.
i znanstvena djela i ost. vrijednosti 40.000,00
431 Umjetnika djela i ostale
vrijednosti (knjige u knjinici) 40.000,00
45 Rashodi za dodat. ulaganja
na nefinancijskoj imovini 345.000,00
451 Dodatna ulaganja na gra. objektima
-cesta, sakralni i ostali objekti 345.000,00
Sveukupni rashodi (3,4) 7.743.000,00
N
E
K
A
J

I
Z

O
P
I
N
E

-

P
R
O
R
A
U
N

Z
A

2
0
0
2
.
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
6 7
I
SAVJ ET
I IZVJ EA
savjetodavne
slube za poljoprivredu
Najea bolest jabuke i kruke
Krastavost (Fuzikladi ) Venturia inaequalis, V. pirina
Bolest prezimi na otpalom liu i u proljee
(oujak - travanj) na tim se listovima razviju plodita
- Periteciji. U peritecijima se nalaze askospore koje
se oslobaaju kada padne prva jaa i toplija kia, te
se vjetrom prenose na mlade listove.
Ako se vlaga na listu zadri dovoljno dugo
( kap kie, rosa ) askospore prokliju i zaraze list i to
se zove PRIMARNA ZARAZA. Mautim hife ne
zalaze u list, ve samo ispod pokoice lista
(epidermu). Hife se zatim postupno ire te se razvije
maslinastozelena mrlja na povrini lista. U poetku
su te mrlje malobrojne, ali poslije nove kie brzo se
ire.
Naime, u prvim mrljama gljiva tvori ljetne
spore tzv. konidije, koje dalje ire zarazu, te se to
naziva SEKUNDARNA ZARAZA. Kada se formiraju
plodovi jabuke, konidije zaraze i plod koji se
deformira i otpada. Plodovi koji se kasnije zaraze
prekriveni su mrljama, te gube na kvaliteti i podloni
su napadu monilije - trulei.
Pie: dipl. ing. Marijan
Lincmajer, savjetnik HZPSS
J ae zaraeni listovi takoer otpadaju i izvor
su daljnje zaraze. Ako bolest zarazi plod u kasnijoj fazi,
u ljeti, ili pred jesen, takovi plodovi se loije uvaju u
skladitu , jer se ispod mrlje ne stigne stvoriti plutasta
tvorevina koja izgleda kao krasta, po emu je bolest i
dobila ime.
Dobro je znati da proljetne askospore vjetar
moe odnijeti i do 1000 metara, te na taj nain iri
zarazu i na susjedne vonjake.
Ljetne konidije, koje ire sekundarnu zarazu,
prenosi samo kia na male udaljenosti, tj. od voke do
susjedne voke. Zato savjetujemo da svoj vonjak
dobro zatitite u rano proljee sve do cvatnje, da
sprijeimo primarnu zarazu.
Kod kruaka, gljiva osim na otpalom liu,
prezimi i na kori. To se moe uoiti zimskim pregledom
kore, pa ako uoimo maslinaste pjege, te da je kora
raspucana, znamo da je gljiva prisutna. Zbog toga se
zaraza ljetnim sporama iri bre nego kod jabuka.
Za razvoj bolesti potrebna je kap kie i da se ta
kap zadri na listu odreeno vrijeme, a to ovisi o
vanjskoj temperaturi. Ako se kap kie u kojoj se nalazi
gljiva osui za 4 sata, za sunana vremena, odnosno za
7 sati za oblana vremena, a poslije toga ne padne
nova kia, infekcija nee uspijeti.
Meutim ako nakon tog vremena padne kia
infekcija e uspijeti.
Specifino je za tu bolest da se moe lijeiti.
Ako je nastala infekcija i vonjak poprskamo u roku od
1-2 dana nakon kie, bolest emo suzbiti , jer je gljiva na
povrini lista i ne ulazi u list. Meutim ako poprskamo
nakon 3 dana od infekcije, bolest vie ne moemo
izlijeiti, ve samo sprijeiti nove infekcije.
Odrano preda-
vanje o zatiti
vinove loze i
vonjaka
Udruga povrtlara, voara i vinogradara
opine Pitomaa organizirala je 22. veljae u
drutvenom domu u Otrovancu struno
predavanje. Gost mr. sc. Ivan Mikec odrao je
predavanje na temu zatite vinograda i
vonjaka, dok je u vinogradu J osipa Vraneka
organizirana demonstracija rezidbe vinove
loze. Dipl. ing. Marijan Lincmajer odrao je i
kratko struno predavanje o gnojidbi vonjaka i
vinograda. Predavanjima i demonstraciji
sudjelovalo je tridesetak mjetana Pitomae i
okolice, dok je nadasve bilo vrlo korisno
predavanje mr. Mikca o zatitnim sredstvima, a
koja tema uvijek zanima vinogradare i voare
ovoga kraja, posebno pitanje zatite od
pepelnice, peronospore, sive plijesni i drugih
bolesti.
B.B.
Namjeravate kupiti novi ili rabljeni
traktor u inozemstvu?
Postupak ocjene sukladnosti traktora s temeljnim
zahtjevima
U RH donesen je Pravilnik o temeljnim
zahtjevima za traktore za poljoprivredu i umarstvo (NN
75/01), kojim se u skladu s meunarodnim pravilnicima
doputa stavljanje u promet samo onih traktora koji
zadovoljavaju traenu razinu sigurnosti i kakvoe,
slino kao i u veini europskih zemalja. Primjenom tog
propisa postii e se vea sigurnost svih korisnika
traktora i ostalih sudionika u prometu te kvalitetnija
zatita okolia i zdravlja ljudi.
1. Informacija prije kupnje traktora
elite li kupiti i uvesti traktor za poljoprivredu ili
umarstvo u RH morate biti sigurni zadovoljava li taj
traktor temeljne zahtjeve propisane navedenim
pravilnikom. Stoga je nuno prije kupnje zatraiti
informaciju kod ovlatene pravne osobe koja e vam na
temelju podataka o tipu, modelu, goditu traktora i sl.
moi savjetovati moe li traktor u postupku provjere
sukladnosti zadovoljiti propisane zahtjeve! Tek tada
moete pokrenuti postupak i to na sljedei nain:
2. Pokretanje postupka
1 2 3 4 5 6 7
31 Rashodi za zaposlene 821.000,00
311 Plae 683.000,00
312 Ostali rashodi za zaposlene 22.000,00
313 Doprinosi za plae 116.000,00
32 Materijalni rashodi 1.582.000,00
321 Naknada trokova zaposlenih 90.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 660.000,00
323 Rashodi za usluge 664.500,00
329 Ostali nespom. rashodi
poslovanja 167.500,00
34 Financijski rashodi 20.000,00
343 Ostali financijski rashodi 20.000,00
35 Subvencije 300.000,00
352 Subvencije poljoprivrednicima,
obrtnicima, malim i sred. poduz. 300.000,00
38 Donacije i ostali rashodi 4.110.000,00
381 Tekue donacije 1.570.000,00
382 Kapitalne donacije 2.355.000,00
383 Kazne, penali, naknade tete 100.000,00
384 Rashodi iz proteklih godina 5.000,00
385 Izvanredni rashodi 80.000,00
4 Rashodi (za nabavu
nefinancijske imovine 470.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene
dugotrajne imovine 85.000,00
422 Postrojenja i oprema 25.000,00
423 Prijevozna sredstva 60.000,00
43 Rashodi za plemenite metale, umjet.
i znanstvena djela i ost. vrijednosti 40.000,00
431 Umjetnika djela i ostale
vrijednosti (knjige u knjinici) 40.000,00
45 Rashodi za dodat. ulaganja
na nefinancijskoj imovini 345.000,00
451 Dodatna ulaganja na gra. objektima
-cesta, sakralni i ostali objekti 345.000,00
Sveukupni rashodi (3,4) 7.743.000,00
N
E
K
A
J

I
Z

O
P
I
N
E

-

P
R
O
R
A
U
N

Z
A

2
0
0
2
.
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U
T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
8 9
Pie: Branko Begovi
(nastavak iz prolog broja)
U svojim zapisima o Lovakom drutvu
"Fazan" Ivan imunovi u jednom dijelu navodi
aktivnosti i dogaanja (ukratko) u drutvu po godinama
pa je to stoga vrlo vrijedan izvor za povijest lova u
Pitomai. Stoga emo u nastavku, poev sa 1960.
godinom iznijeti imunovieve zapise.
1960. godina
Redovna godinja skuptina odrana je 17.
svibnja. Tokom godine odrano je 9 sjednica upravnog
odbora i 3 nadzornog odbora. Rjeavana su tekua
pitanja, administracija LD, blagajna, odlasci u lov,
pitanje krivolova, prijave krivolovaca organima vlasti.
Prijem novih lanova. Raspravljalo se i o gradnji
lovakog doma.
1961. godina
svibnja, dok je tokom godine odrano 7 sjednica
upravnog i 1 nadzornog odbora, te 4 komisija. Na
sjednicama je razmatran problem uzgoja plemenite
divljai, unitavanje tetoina, izrada eka i hranilita
Lovstvo u Pitomai
Lovstvo u Pitomai
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
Zavrene Radnike sportske igre
u kuglanju
Sredinom veljae zavrene su Radnike
sportske igre u kuglanju, koje su poele 14. sijenja
2002. godine. Od desetak ekipa koje su nastupile
konani je rezultat bio slijedei: prva je ekipa knjiare
"J e" Pitomaa, druga "Komunalnog" Pitomaa, dok
su tree mjesto osvojili lanovi ekipe Caffe bara
"Grga" Pitomaa. Pojedinano je najbolji bio Stanko
Zeko.
B.B.
za visoku i nisku divlja i drugo. Tokom godine
vrena je raspodjela municije, naplata lanarina, te
prijem i iskljuenje lanova, itd. Iste je godine
izgraen lovaki dom, ali ne i dovren.
1962. godina
Godinja skuptina odrana je 12. lipnja.
Tokom godine odrano je opet 7 sjednica upravnog
odbora, 3 sjednice nadzornog odbora, te 2 komisija.
Tokom godine raspravljalo se o promjenama u
Statutu i normativima LD, cjeniku odstrela, prijemu
novih lanova i raznim drugim tekuim pitanjima.
1963. godina
Redovna godinja skuptina je odrana 18.
lipnja. Tokom godine odrano je 14 sjednica
upravnog odbora i dvije nadzornoga. Na godinjoj
skuptini bilo je prisutno 38 lanova i predstavnici LS
kotara i drugi gosti. Glavna pitanja koja su rijeavana
tokom godine ticala su se zavretka izgradnje
lovakog doma na Banovom brodu.
1964. godina
Godinja skuptina je odrana 12. lipnja,
dok se tokom godine upravni odbor sastao sedam
puta, a nadzorni tri puta. Uglavnom su rjeavana
pitanja zavretka izgradnje lovakog doma, kao i
druga tekua pitanja.
(nastavak u narednom broju)
Sa godinje skuptine LD "Fazan"
1972. godine. Radno predsjednitvo:
Luka Lali, Pavao Brada i Ivan
Mihokovi.
Otvorenje lova 1972. godine.
Iz etnje po Pitomai
i okolici
Posjetili smo poznati autoservis
"elimber" u Pitomai
U Pitomai i okolici danas se poslovima
popravka automobila, sad da li samo limarije, struje,
mehanike i opeg servisiranja bavi desetak obrtnika.
No, postoje oni koji su bolji majstori, ali i oni koji to nisu.
J edan od onih prvih svakako je servis Branka
elimbera, ulica Tina Ujevia u Pitomai, koji radi ve
vie od deset godina. Autoservis elimber zapoljava
etiri djelatnika i trenutno ima dosta posla. No, kao i
svagdje drugdje naplata rauna je vrlo teka. U radioni
smo zatekli nove automobile, ak dosta njih najvie
klase, koje nee bilo tko servisirati, to dovoljno govori
o kvaliteti posla.
B.B.
Metalna galanterija nudi vam vrlo povoljno prenapregnute
betonske stupove za vinograde i vonjake po cijeni od samo 25
kn po komadu. U cijenu je uraunat prijevoz do 5 km od Lozana.
Sve narudbe na tel. 033/716-264 i 091/437-9699, odnosno u
Lozanu, Marinkovieva 79 svaki dan od 7 do 18 sati.
k
u
n
a
2
5

Marijan Pokupi
LOZAN, Marinkovieva 79
PRENAPREGNUTI BETONSKI STUPOVI
Postupak se pokree podnoenjem zahtjeva
na propisanom obrascu u koji se unose podaci o
traktoru i prilae odgovarajua dokumentacija
(fotokopija prometne dozvole ili slinog dokumenta o
traktoru).
Zahtjev treba dostaviti ovlatenoj pravnoj
osobi (Zavod za mehanizaciju poljoprivrede pri
Agronomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu,
Svetoimunska cesta 25, tel.01/239-38-19) izravno
potom, ili posredno faksom u jednom od ispitnih
mjesta u stanicama za tehnike preglede (STP) u
kojima se provodi homologacija pojedinanog vozila.
3. Pregled dokumentacije i traktora
Prema dokumentaciji provjerit e se u bazi
podataka ZMP-a je li va tip/model traktora u trenutku
proizvodnje udovoljavao zahtjevima EEC
smjernica/OECD kodeksa/ECE pravilnika, odnosno
zadovoljava li traktor temeljne sigurnosne uvjete (1.
korak). Ako traktor u tom prvom koraku zadovolji,
obaviti e se i provjera traktora, odnosno njegove
zatitne konstrukcije, svjetlosnih i svjetlosno-signalnih
ureaja i ostale sigurnosne opreme (2. korak). Ako
traktor i u toj provjeri zadovolji, izdat e vam se Potvrda
o sukladnosti pojedinanog pregleda traktora.
Meutim, ako se tijekom pregleda traktora
utvrdi da neto od opreme ili ureaja nije u skladu s
zahtjevima pravilnika, stranka e iste moi zamjeniti i
popraviti u odreenom roku. Ukoliko traktor ve u
pregledu dokumentacije ne zadovolji temeljne /
sigurnosne zahtjeve, nee se moi uvozno ocariniti, pa
samim tim ni uvesti u Republiku Hrvatsku. Stoga,
ponovno napominjemo da je prije kupnje potrebno od
Zavoda za mehanizaciju poljoprivrede dobiti
informaciju zadovoljava li traktor koji elite kupiti
propisane zahtjeve!
4. Carinjenje i registracija traktora
Potvrda o sukladnosti pojedinanog
pregleda traktora je konaan dokument u ovom
postupku bez kojeg se traktor ne moe uvozno ocariniti
niti registrirati.
Sretan Uskrs i uskrnje
blagdane svojim iteljima
eli
Virovitiko-podravska
upanija
N
a
k
o
n

o
d
i
g
r
a
n
e

u
t
a
k
m
i
c
e

b
i
l
e
s
e

u
g
o
d
n
o

o
s
v
j
e
i
t
i

h
l
a
d
n
i
m

p
i
e
m
.
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U
T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
8 9
Pie: Branko Begovi
(nastavak iz prolog broja)
U svojim zapisima o Lovakom drutvu
"Fazan" Ivan imunovi u jednom dijelu navodi
aktivnosti i dogaanja (ukratko) u drutvu po godinama
pa je to stoga vrlo vrijedan izvor za povijest lova u
Pitomai. Stoga emo u nastavku, poev sa 1960.
godinom iznijeti imunovieve zapise.
1960. godina
svibnja. Tokom godine odrano je 9 sjednica upravnog
odbora i 3 nadzornog odbora. Rjeavana su tekua
pitanja, administracija LD, blagajna, odlasci u lov,
pitanje krivolova, prijave krivolovaca organima vlasti.
Prijem novih lanova. Raspravljalo se i o gradnji
lovakog doma.
1961. godina
svibnja, dok je tokom godine odrano 7 sjednica
upravnog i 1 nadzornog odbora, te 4 komisija. Na
sjednicama je razmatran problem uzgoja plemenite
divljai, unitavanje tetoina, izrada eka i hranilita
Lovstvo u Pitomai
Lovstvo u Pitomai
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
Zavrene Radnike sportske igre
u kuglanju
Sredinom veljae zavrene su Radnike
sportske igre u kuglanju, koje su poele 14. sijenja
2002. godine. Od desetak ekipa koje su nastupile
konani je rezultat bio slijedei: prva je ekipa knjiare
"J e" Pitomaa, druga "Komunalnog" Pitomaa, dok
su tree mjesto osvojili lanovi ekipe Caffe bara
"Grga" Pitomaa. Pojedinano je najbolji bio Stanko
Zeko.
B.B.
za visoku i nisku divlja i drugo. Tokom godine
vrena je raspodjela municije, naplata lanarina, te
prijem i iskljuenje lanova, itd. Iste je godine
izgraen lovaki dom, ali ne i dovren.
1962. godina
Godinja skuptina odrana je 12. lipnja.
Tokom godine odrano je opet 7 sjednica upravnog
odbora, 3 sjednice nadzornog odbora, te 2 komisija.
Tokom godine raspravljalo se o promjenama u
Statutu i normativima LD, cjeniku odstrela, prijemu
novih lanova i raznim drugim tekuim pitanjima.
1963. godina
Redovna godinja skuptina je odrana 18.
lipnja. Tokom godine odrano je 14 sjednica
upravnog odbora i dvije nadzornoga. Na godinjoj
skuptini bilo je prisutno 38 lanova i predstavnici LS
kotara i drugi gosti. Glavna pitanja koja su rijeavana
tokom godine ticala su se zavretka izgradnje
lovakog doma na Banovom brodu.
1964. godina
Godinja skuptina je odrana 12. lipnja,
dok se tokom godine upravni odbor sastao sedam
puta, a nadzorni tri puta. Uglavnom su rjeavana
pitanja zavretka izgradnje lovakog doma, kao i
druga tekua pitanja.
(nastavak u narednom broju)
Sa godinje skuptine LD "Fazan"
1972. godine. Radno predsjednitvo:
Luka Lali, Pavao Brada i Ivan
Mihokovi.
Otvorenje lova 1972. godine.
Iz etnje po Pitomai
i okolici
Posjetili smo poznati autoservis
"elimber" u Pitomai
U Pitomai i okolici danas se poslovima
popravka automobila, sad da li samo limarije, struje,
mehanike i opeg servisiranja bavi desetak obrtnika.
No, postoje oni koji su bolji majstori, ali i oni koji to nisu.
J edan od onih prvih svakako je servis Branka
elimbera, ulica Tina Ujevia u Pitomai, koji radi ve
vie od deset godina. Autoservis elimber zapoljava
etiri djelatnika i trenutno ima dosta posla. No, kao i
svagdje drugdje naplata rauna je vrlo teka. U radioni
smo zatekli nove automobile, ak dosta njih najvie
klase, koje nee bilo tko servisirati, to dovoljno govori
o kvaliteti posla.
B.B.
Metalna galanterija nudi vam vrlo povoljno prenapregnute
betonske stupove za vinograde i vonjake po cijeni od samo 25
kn po komadu. U cijenu je uraunat prijevoz do 5 km od Lozana.
Sve narudbe na tel. 033/716-264 i 091/437-9699, odnosno u
Lozanu, Marinkovieva 79 svaki dan od 7 do 18 sati.
k
u
n
a
2
5

Marijan Pokupi
LOZAN, Marinkovieva 79
Postupak se pokree podnoenjem zahtjeva
na propisanom obrascu u koji se unose podaci o
traktoru i prilae odgovarajua dokumentacija
(fotokopija prometne dozvole ili slinog dokumenta o
traktoru).
Zahtjev treba dostaviti ovlatenoj pravnoj
osobi (Zavod za mehanizaciju poljoprivrede pri
Agronomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu,
Svetoimunska cesta 25, tel.01/239-38-19) izravno
potom, ili posredno faksom u jednom od ispitnih
mjesta u stanicama za tehnike preglede (STP) u
kojima se provodi homologacija pojedinanog vozila.
3. Pregled dokumentacije i traktora
Prema dokumentaciji provjerit e se u bazi
podataka ZMP-a je li va tip/model traktora u trenutku
proizvodnje udovoljavao zahtjevima EEC
smjernica/OECD kodeksa/ECE pravilnika, odnosno
zadovoljava li traktor temeljne sigurnosne uvjete (1.
korak). Ako traktor u tom prvom koraku zadovolji,
obaviti e se i provjera traktora, odnosno njegove
zatitne konstrukcije, svjetlosnih i svjetlosno-signalnih
ureaja i ostale sigurnosne opreme (2. korak). Ako
traktor i u toj provjeri zadovolji, izdat e vam se Potvrda
o sukladnosti pojedinanog pregleda traktora.
Meutim, ako se tijekom pregleda traktora
utvrdi da neto od opreme ili ureaja nije u skladu s
zahtjevima pravilnika, stranka e iste moi zamjeniti i
popraviti u odreenom roku. Ukoliko traktor ve u
pregledu dokumentacije ne zadovolji temeljne /
sigurnosne zahtjeve, nee se moi uvozno ocariniti, pa
samim tim ni uvesti u Republiku Hrvatsku. Stoga,
ponovno napominjemo da je prije kupnje potrebno od
Zavoda za mehanizaciju poljoprivrede dobiti
informaciju zadovoljava li traktor koji elite kupiti
propisane zahtjeve!
4. Carinjenje i registracija traktora
Potvrda o sukladnosti pojedinanog
pregleda traktora je konaan dokument u ovom
postupku bez kojeg se traktor ne moe uvozno ocariniti
niti registrirati.
Sretan Uskrs i uskrnje
blagdane svojim iteljima
eli
Virovitiko-podravska
upanija
N
a
k
o
n

o
d
i
g
r
a
n
e

u
t
a
k
m
i
c
e

b
i
l
e
s
e

u
g
o
d
n
o

o
s
v
j
e
i
t
i

h
l
a
d
n
i
m

p
i
e
m
.
10 11
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U
T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
Vodovodna udruga "Aranj" obavjetava sve
korisnike vodovoda u Aranju, da se jave
upravnom odboru (Ivan Meurean-Keko ili
Miroslav Horvatinovi) radi usklaivanja cijene
prikljuka vodovoda.
enski rukometni klub Pitomaa organizirao
je ve tradicionalnu zabavu povodom dana
svetog Valentina
organizaciji enskog rukometnog kluba
Pitomaa, a u prostorijama KTC Pitomaa 16.
veljae 2002. godine odrana je tradicionalna
zabava povodom svetog Valentina. Posjeenost
zabave pokazatelj je da ljudi ele pomoi tom klubu, koji
se od uvijek financirao na ovakav nain. Organizatori
zabave tj. same rukometaice, pripremile su bogat
program za svoje goste. Tako je program poeo s
revijom frizura, a nastavio se s prodajom tombola,
aukcijom slika, plesom srca. Vano je napomenuti da
su sve slike prodane i to je vjerojatno novac koji e
dobro doi naim rukometaicama. Dosta novca
sakupljeno je i prodajom tombola.
Sve u svemu, gosti su se dobro zabavili,
rukometaice su sakupile neto novaca, a svi donatori
dobili su jedno veliko hvala.
Do slijedee zabave, na istom mijestu i sa
eljom da dou bolji dani i za nae rukometaice, koje
bi trebale vjebati i pokazati svoje sportsko umijee, a
ne brinuti od kuda e pokriti svoje trokove.
Sportski pozdrav od RK Pitomaa.
.B.
Odrana je redovna godinja
skuptina RK "Smu" Kri-
nica
U drutvenom domu na "Gredi" odrana
je 8. veljae redovna godinja skuptina RK
"Smu" Krinica, jednog od dva ribolovna
portska kluba na podruju opine Pitomaa.
Skuptinu je otvorio predsjednik Zdravko Kova, a
prisustvovalo joj je stotinjak lanova i gostiju.
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U
T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
Tradicionalna faenjska zabava drutva Podravec u
Zagrebu
Kao i svake godine tako je i ove godine (8. veljae) drutvo Podravec (ogranak Pitomaa) odralo faenjsku
zabavu u dvorani Zagrebake pivovare u zagrebakoj Ilici. Sakupilo se stotinjak lanova drutva i gostiju, brojnih
osoba ih javnog i kulturnog ivota Hrvatske, ali i onih koji su na bilo koji nain vezani za Pitomau i okolicu. Da bi
zabava bila jo bolja pridonijeli su Podravski muikai, tako da se organizatori i svi oni koji su doli na ovu zabavu nisu
imali na to poaliti. Predsjednik drutva Podravec Mirko Klini bio je vrlo zadovoljan, dok se veselje sa pjesmom i
plesom zavrilo gotovo pred samo svitanje. B.B.
Odrana je godinja skuptina NK "Otrovanec",
23. veljae u drutvenom domu u Otrovancu.
Raspravljalo se o tekuim problemima u klubu, te
o planu rada u 2002. godini.
Osnovne te-
me skuptine
bile su prob-
lem raspo-
laganja vo-
dama, te us-
klaivanje vi-
sine lanarina
za 2002. go-
dinu, koja za
ovu godinu iz-
nosi 300 kuna,
dok je za ka-
dete i umi-
rovljenike ne-
to manja.
B.B.
J edan od gostiju bio je i na poznati glazbeni
djelatnik Vladimir Smiljani.
Podravski muikai su oduevili
dvjestotinjak gostiju u prepunoj i veseloj
dvorani.
ana 10. 2. 2002. u Pitomai, odrana je 108.
redovna godinja skuptina DVD-a Pitomaa,
na kojoj su prisustvovali: predsjednik HVZ
Zagreb mr. sc. Teodor Fricki, predstavnici DVD
Virovitica, urevac i Turnaica, kao i lanovi DVD
Pitomaa. Posebna ast za DVD Pitomaa bio je
dolazak predsjednika HVZ iz Zagreba, a kojega je u ime
DVD-a pozdravio predsjednik DVD Pitomaa, gos. Ivan
imunovi, sa pjesmom "Dobro nam doel prijatelj
stari". Veseli je to bio dogaaj i naroita ast za DVD
Pitomaa.
Skuptina je protekla u radnoj atmosferi.
Nakon "obilne" rasprave lanova DVD Pitomaa, rije
je uzeo gos. Fricki, koji je ovaj skup upoznao sa radom
HVZ i vatrogastva u R. Hrvatskoj. Posebno se zahvalio
na portvovnom radu gos. imunoviu, koji je i
upravitelj Dokumentacijskog centra povijesnih
dokumenata HVZ u Pitomai. Upravo je ta institucija i
osnovana u Pitomai, za cijelu Hrvatsku, zahvaljujui
gos. imunoviu. Za svoj 65-ogodinji rad u DVD-u,
gos. imunovi bit e odlikovan najveim priznanjem
"Plaketa Mirka Kolaria".
Na kraju su izabrani i poasni lanovi DVD-a
Pitomaa: mr.sc. Teodor Fricki, Vinko Martini (predsj.
DVD urevac), eljko Palkovi (predsj.VZO
Pitomaa), te Franjo Nemet (tajnik DVD Turnaica).

Ovaj dopis smo zaprimili od gos. Ivana imunovia, te
ga na njegovu zamolbu i objavljujemo.
D
Dobro nam doel
gos. predsjednik
Hrvatske vatro-
gasne zajednice
Godinja skuptina NK
"Pitomaa"
24. veljae odrana je godinja
skutina NK "Pitomaa" u prostorijama
Obrtnikog doma u Pitomai. Razmatran je
osnovni problem kluba a to je opstanak u
treoj ligi. Uinjena je smjena predsjednika,
pa je tako umjesto dosadanjeg Nikole
Nemevia mjesto predsjednika zauzeo
eljko Gomeri. Dvadesetak prisutnih
izvjeteni su da je proraun kluba za 2002.
godinu 350.000 kuna, od ega je najvie
dala Opina Pitomaa.
B.B.
Faenjek u Starogradakom Marofu
U organizaciji KUD-a "Podravka" iz
Starogradakog Marofa, po prvi puta je odran
"maskenbal". Manifestacija je bila dobro
posijeena, a posebno je za pohvaliti uee mladih
ljudi. Nadamo se da e se tradicija nastaviti.
Zahvaljujemo se sponzorima, koji su omoguili ovu
manifestaciju.
KUD "Podravka".
I.S.
Udruga ena "Graanke" Stari Gradac
Godinju izbornu skuptinu "Graanke" su
odrale 09.02.2002. godine. Izabrano je novo
predsjednitvo, na elu s gom. Petrovi J asnom. Za
njenu zamjenicu izabrana je Crni Mira, za blagajnicu
Munjikovi eljka, te Petrovi Kristina za tajnicu.
Na skuptini je bilo pozvano i mnogo gostiju, iz
Kladara, Buetine i Starogradakog Marofa.
U.." Graanke"
Prvog travnja Udruga vinogradara, podrumara i voara
"Aranj" odrala je u prostorijama DVD Pitomaa svoju
redovnu godinju skuptinu. Bilo je razgovora o radu
udruge, te o organizaciji ovogodinje ve tradicionalne
Izlobe vina u vrijeme tjedna opine Pitomaa. Sakupilo
se dvadesetak lanova i gostiju, dok je osnovna tema
skuptine bila pre visoki trokovi koji nastaju
organiziranjem Izlobe vina. Visoka cijena ocjenjivaa
garantira kvalitetno ocjenjivanje, ime se dri nivo izlobe
- odlueno je da se ostaje pri tome. B.B.
10 11
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U
T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
Vodovodna udruga "Aranj" obavjetava sve
korisnike vodovoda u Aranju, da se jave
upravnom odboru (Ivan Meurean-Keko ili
Miroslav Horvatinovi) radi usklaivanja cijene
prikljuka vodovoda.
enski rukometni klub Pitomaa organizirao
je ve tradicionalnu zabavu povodom dana
svetog Valentina
organizaciji enskog rukometnog kluba
Pitomaa, a u prostorijama KTC Pitomaa 16.
veljae 2002. godine odrana je tradicionalna
zabava povodom svetog Valentina. Posjeenost
zabave pokazatelj je da ljudi ele pomoi tom klubu, koji
se od uvijek financirao na ovakav nain. Organizatori
zabave tj. same rukometaice, pripremile su bogat
program za svoje goste. Tako je program poeo s
revijom frizura, a nastavio se s prodajom tombola,
aukcijom slika, plesom srca. Vano je napomenuti da
su sve slike prodane i to je vjerojatno novac koji e
dobro doi naim rukometaicama. Dosta novca
sakupljeno je i prodajom tombola.
Sve u svemu, gosti su se dobro zabavili,
rukometaice su sakupile neto novaca, a svi donatori
dobili su jedno veliko hvala.
Do slijedee zabave, na istom mijestu i sa
eljom da dou bolji dani i za nae rukometaice, koje
bi trebale vjebati i pokazati svoje sportsko umijee, a
ne brinuti od kuda e pokriti svoje trokove.
Sportski pozdrav od RK Pitomaa.
.B.
Odrana je redovna godinja
skuptina RK "Smu" Kri-
nica
U drutvenom domu na "Gredi" odrana
je 8. veljae redovna godinja skuptina RK
"Smu" Krinica, jednog od dva ribolovna
portska kluba na podruju opine Pitomaa.
Skuptinu je otvorio predsjednik Zdravko Kova, a
prisustvovalo joj je stotinjak lanova i gostiju.
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U
T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
Tradicionalna faenjska zabava drutva Podravec u
Zagrebu
Kao i svake godine tako je i ove godine (8. veljae) drutvo Podravec (ogranak Pitomaa) odralo faenjsku
zabavu u dvorani Zagrebake pivovare u zagrebakoj Ilici. Sakupilo se stotinjak lanova drutva i gostiju, brojnih
osoba ih javnog i kulturnog ivota Hrvatske, ali i onih koji su na bilo koji nain vezani za Pitomau i okolicu. Da bi
zabava bila jo bolja pridonijeli su Podravski muikai, tako da se organizatori i svi oni koji su doli na ovu zabavu nisu
imali na to poaliti. Predsjednik drutva Podravec Mirko Klini bio je vrlo zadovoljan, dok se veselje sa pjesmom i
plesom zavrilo gotovo pred samo svitanje. B.B.
Odrana je godinja skuptina NK "Otrovanec",
23. veljae u drutvenom domu u Otrovancu.
Raspravljalo se o tekuim problemima u klubu, te
o planu rada u 2002. godini.
Osnovne te-
me skuptine
bile su prob-
lem raspo-
laganja vo-
dama, te us-
klaivanje vi-
sine lanarina
za 2002. go-
dinu, koja za
ovu godinu iz-
nosi 300 kuna,
dok je za ka-
dete i umi-
rovljenike ne-
to manja.
B.B.
J edan od gostiju bio je i na poznati glazbeni
djelatnik Vladimir Smiljani.
Podravski muikai su oduevili
dvjestotinjak gostiju u prepunoj i veseloj
dvorani.
ana 10. 2. 2002. u Pitomai, odrana je 108.
redovna godinja skuptina DVD-a Pitomaa,
na kojoj su prisustvovali: predsjednik HVZ
Zagreb mr. sc. Teodor Fricki, predstavnici DVD
Virovitica, urevac i Turnaica, kao i lanovi DVD
Pitomaa. Posebna ast za DVD Pitomaa bio je
dolazak predsjednika HVZ iz Zagreba, a kojega je u ime
DVD-a pozdravio predsjednik DVD Pitomaa, gos. Ivan
imunovi, sa pjesmom "Dobro nam doel prijatelj
stari". Veseli je to bio dogaaj i naroita ast za DVD
Pitomaa.
Skuptina je protekla u radnoj atmosferi.
Nakon "obilne" rasprave lanova DVD Pitomaa, rije
je uzeo gos. Fricki, koji je ovaj skup upoznao sa radom
HVZ i vatrogastva u R. Hrvatskoj. Posebno se zahvalio
na portvovnom radu gos. imunoviu, koji je i
upravitelj Dokumentacijskog centra povijesnih
dokumenata HVZ u Pitomai. Upravo je ta institucija i
osnovana u Pitomai, za cijelu Hrvatsku, zahvaljujui
gos. imunoviu. Za svoj 65-ogodinji rad u DVD-u,
gos. imunovi bit e odlikovan najveim priznanjem
"Plaketa Mirka Kolaria".
Na kraju su izabrani i poasni lanovi DVD-a
Pitomaa: mr.sc. Teodor Fricki, Vinko Martini (predsj.
DVD urevac), eljko Palkovi (predsj.VZO
Pitomaa), te Franjo Nemet (tajnik DVD Turnaica).

Ovaj dopis smo zaprimili od gos. Ivana imunovia, te
ga na njegovu zamolbu i objavljujemo.
D
Dobro nam doel
gos. predsjednik
Hrvatske vatro-
gasne zajednice
Godinja skuptina NK
"Pitomaa"
24. veljae odrana je godinja
skutina NK "Pitomaa" u prostorijama
Obrtnikog doma u Pitomai. Razmatran je
osnovni problem kluba a to je opstanak u
treoj ligi. Uinjena je smjena predsjednika,
pa je tako umjesto dosadanjeg Nikole
Nemevia mjesto predsjednika zauzeo
eljko Gomeri. Dvadesetak prisutnih
izvjeteni su da je proraun kluba za 2002.
godinu 350.000 kuna, od ega je najvie
dala Opina Pitomaa.
B.B.
Faenjek u Starogradakom Marofu
U organizaciji KUD-a "Podravka" iz
Starogradakog Marofa, po prvi puta je odran
"maskenbal". Manifestacija je bila dobro
posijeena, a posebno je za pohvaliti uee mladih
ljudi. Nadamo se da e se tradicija nastaviti.
Zahvaljujemo se sponzorima, koji su omoguili ovu
manifestaciju.
KUD "Podravka".
I.S.
Udruga ena "Graanke" Stari Gradac
Godinju izbornu skuptinu "Graanke" su
odrale 09.02.2002. godine. Izabrano je novo
predsjednitvo, na elu s gom. Petrovi J asnom. Za
njenu zamjenicu izabrana je Crni Mira, za blagajnicu
Munjikovi eljka, te Petrovi Kristina za tajnicu.
Na skuptini je bilo pozvano i mnogo gostiju, iz
Kladara, Buetine i Starogradakog Marofa.
U.." Graanke"
Prvog travnja Udruga vinogradara, podrumara i voara
"Aranj" odrala je u prostorijama DVD Pitomaa svoju
redovnu godinju skuptinu. Bilo je razgovora o radu
udruge, te o organizaciji ovogodinje ve tradicionalne
Izlobe vina u vrijeme tjedna opine Pitomaa. Sakupilo
se dvadesetak lanova i gostiju, dok je osnovna tema
skuptine bila pre visoki trokovi koji nastaju
organiziranjem Izlobe vina. Visoka cijena ocjenjivaa
garantira kvalitetno ocjenjivanje, ime se dri nivo izlobe
- odlueno je da se ostaje pri tome. B.B.
12 13
Crkva Presvetog Trojstva u Turnaici trenutno je u
vrlo loem stanju. Stoga je potrebno adaptirati zidove, a
posebno krovite same zgrade, a za to je potrebno oko
500.000 kuna. Stoga molimo sve ljude dobre volje i sve one
kojima je stalo da ta crkva bude onakva kakva treba biti da
dadu svoj prilog turnaikog upi. Prilog ne mora biti
novani, ve moe biti u naturi, odnosno svatko moe
pomoi prema svojim mogunostima.
Broj iro rauna turnaike upe u ZAP-u je
31290-672-000-0000287.
Unaprijed smo zahvalni svima onima koji
pomognu u obnovi nae upne crkve. Mi smo mala upa u
poljoprivrednom kraju i nismo u mogunosti sami, vlastitim
snagama ostvariti obnovu crkve. Zato se obraamo svim
ljudima dobre volje i svim institucijama da nam pomognu.
Moete se obratiti i izravno u upni ured u Turnaici, Brae
Radia 5, 33405 Pitomaa. Broj telefona/faxa: 033/785-163.
vl.B..
N
E
K
A
J

V
A
M

O
E

R
E
I

V
E
L
E
A
S
N
I
S
K
U
L
T
U
R
E
Portret jednog umjetnika
Branko Begovi- Bego
oen je 1962. godine u Pitomai. Zavrio je kolu za
primjenjenu umjetnost u Zagrebu. Slikarstvom se
bavi ve od svoje 13. godine. Vjeni izvor tema mu je
upravo Pitomaa sa svom svojom ljepotom.Najee slika
pejsae, ali i Pitomake ulice i trgove u prolosti. Tako eli
sauvati od zaborava izgled "stare Pitomae" za mlade
generacije. Tehnika kojom se koristi je ulje na platnu, ali esto
radi i akvarel-tehnikom. Vrlo prepoznatljiva su njegova
apstraktna djela, gdje se on zapravo igra bojom, na svoj
osebujan nain.
Osim slikarstvom bavi se i povjeu Pitomae i
okolice, tako da je on najvjerojatnije, jedan od rijetkih, vrsnih
poznavalaca ove tematike. Kao rezultat njegovih istraivanja,
tri su knjige koje je on napisao: 1985. "Tri stoljea Pitomae",
1995."Pitomaa"-monografija, 1999. "Pitomaka
dobrodolica".
Izlagao je na mnogim skupnim izlobama, te na
nekoliko samostalnih, od kojih je vrlo uspijena bila izloba u
klubu "Podravec", u Zagrebu . .B.
Udruga ena Kladare pokrenula je akciju
prikupljanja sredstava za obnovu kapelice
BDM u Kladarama. Kapelica je u vrlo loem
stanju, a novaca nema ni upa, a ni opina.
Stoga se umoljavaju svi oni koji su u
mogunosti da na bilo koji nain pomognu da
se jave predsjednici Udruge g. Ivki Maar u
Kladarama ili nekome iz Udruge ena Kladare.
Ususret najveem
kranskom blagdanu
Svjedoci smo nedavno prolih boinih i
novogodinjih blagdana. Sam spomen na njih
asocira na prepun stol, okieno boino drvce,
bljetavilo raznobojnih sijalica, postavljenih u i oko
kue, susret s prijateljima i poznanicima, bezbrojne
estitke itd.. To uostalom i nije neto novo, jer otkako
znamo za sebe uvijek je to bilo tako. Uvijek su nai
ljudi podredili ivot tih zadnjih dana u godini
prazninim uicima, tedei dugo i odvajajui ono
najbolje, da bi tijekom blagdana mogli to bolje
uivati u plodovima mukotrpnog rada, i to
sveanijoj proslavi Bojeg roendana i zavretka
jedne odnosno poetka idue godine, uvijek se
nadajui neem novom, boljem, ljepem... emu?
to to novo oekujemo? Moda novi namjetaj, novi
auto, novu kuu ili stan? Ne razmiljajui kako to
ostvariti, svejedno neto oekujemo. to bolje?
Moda bolji standard, bolje zdravlje, bolji svijet oko
sebe. Ljepi ivot, ljepu odjeu i tko zna to sve ne.
Uvijek elimo da sve oko nas bude ljepe i bolje,
nama ugodno. Promijenili bi itav svemir da
ugodimo sebi i svom egu. Bi li onda bili sretni?
Mislim da ne. Kad bi sve oko sebe uspijeli podrediti
vlastitom htijenju, uvijek bi nam neto nedostajalo,
uvijek bi htjeli jo neto i tome nikad kraja.
Upitamo li se ikad to je to s nama, zato smo
vjeito nezadovoljni i zato uvijek teimo neem
vie.
Zapitamo li se ikad je li nam sve to potrebno, ili
moda sve to elimo samo zato da bi imali vie od
drugih? Moda bi nam neke stvari predstavljale
samo dodatne obaveze, optereenje ili smetnju. No,
bez obzira, mi ipak to elimo. Zato? Zato da
pokaemo drugima da ih imamo ili zato da ne
pripadnu nekom drugom. Bilo kako bilo, opet je u
pitanju ego, i tome nikad kraja.
Da bismo ostvarili ivotno zadovoljstvo
potrebno je potraiti odgovore, ali gdje?
Pitamo se to ili tko nam treba da to ostvarimo,
makar i u manjoj mjeri. Traimo odgovor od drugih i
kod drugih. A to je s nama samima? Sebe kao da
smo zaboravili kad nas treba usreiti. A odgovor je u
nama samima.
inimo li mi neto da naa okoklina bude bolja,
zadovoljnija i sretnija? Dajemo li mi svoj doprinos tuoj
srei. J esmo li se spremni bar malo rtvovati za tue
dobro. Usreujemo li mi nekoga? J esmo li bar pokuali
nekome pomoi ili smo traili da drugim pomognu
nama u traenju svoje sree.
J esmo li ikad osjetili zadovoljstvo ako smo nekome
priutili trunku radosti. Pokuajmo to!
Moda emo nai i mi trunku radosti i unutarnjeg
mira, kad na poznatom nam licu, ugledamo radostan
osmijeh. Moda emo tada zaboraviti na elju za
dominacijom. Moda emo se osjetiti vie ljudi, vie
poeljni u drutvu, vie zadovoljni sobom.
Pokuajmo zato preispitati sami sebe i biti realni
kritiari vlastitoga bia.
Istina, nismo ba zasieni obiljem, da bismo mogli
uvelike nekome pomagati, ali lijepa, iskrena,
prijateljska rije nita ne kota, a znai jako puno.
Onaj koji je pun zlobe i zavisti, svakako e manje
osjetiti tuu bol, ali e u podsvjesti znati da je netko
njemu uinio dobro. Zato e i njegova bezutnost
postati za nijansu manja.
Moramo, dakle zakljuiti da srea nije primanje ve
davanje. Ne mislim pri tom podrediti se nekom i vjerno
mu sluiti, ve biti mu prijatelj, savjetnik, suradnik,
tjeitelj. Koliko ste puta imali potrebu da izbacite iz
sebe gorinu, jad i tjeskobu. Potreban nam je dakle
netko tko e nas sasluati i razumijeti, ali je teko nai
osobu koja bi bila dostojna naeg povjerenja.
J esmo li mi osobe od povjerenja, ili smo cinici koji
se pretvaramo da nam je stalo do drugih, a kad nam se
povjere otrat emo kao zadnje izdajice i prepriavati
jade svojih blinjih, uz dakako vlastite komentare i
odreene dodatke, kako bi pria bila zanimljivija, pa
makar dobila i novo znaenje.
No, za uivanje u tuem jadu nita nije previe.
Pomislimo li kadkad kako boli kad nekog kleveemo,
kad nas netko lano klevee, a ne moemo se obraniti.
Ako je po onoj - dobro se dobrim vraa, a zlo zlim -
zamislimo to nas oekuje sutra. Moda emo tada i mi
drukije razmiljati, jer pelin u tuim ustima nikad ne
moe biti toliko gorak da mu mi osjetimo gorinu. Ali,
stavimo li ga u vlastita usta i mnogo blaa doza nam
biva pregorka.
U povodu nadolazeeg Uskrsa, opet e u naim
domovima i mjestima biti sveano. Prepuni stolovi
obilja za zadovoljtinu naih usta. Opet e stizati
estitke, a koliko e ih biti iskrenih, a koliko onih " reda
radi ". Zamislimo da nam na ruci pie rije " istina ". Ne
bi li nam bilo ponekad nelagodno, kad bismo je pruili
uz lane elje i estitke. Ne bismo li se tada zastidjeli
sami sebe? Koliko puta bi nas dirnula rije " istina "?
Uz malo razumijevanja i tolerancije svima bi nam
ivot bio laki i sretniji, te bi i nae estitke bile toplije i
iskrenije.
"Anonimus"
R
alo je onih u Podravini koji nisu uli za
legendarnog Blaa Lengera iz Draganca pored
Podravskih Sesveta. Samo se sjetite
nezaboravnih pjesama koje je pjevao Bla Lenger i
njegov sastav, kao Hrvatica ja sam mlada ( u vrijeme
kada je to bilo opasno svirati i pjevati), Divni dani, U
ravnoj Podravini itd.
Bla Lenger osnovao je svoj sastav jo davne
1947. godine, a ne svira ve petnaestak godina. Zatekli
smo ga u svojoj kui na Dragancima, dosta bolesnog,
ali nas je rado primio i prisjetio se dana kada je njegov
sastav veselio itelje Podravine, Meimurja i
sjeverozapadne Hrvatske. U njegovom su sastavu
svirali, osim njega, J ani Bogdan iz Meimurja (violina),
Martin Bogdan takoer iz Meimurja (violina), te Ivica
Ignac iz Meimurja (takoer violina). Cimbalo je svirao
Antun Rabaija. Violinu je svirao i Ivan Krupski, a
bugariju Stjepan Franji. Bas i vokal bio je Bla Lenger.
Ovaj sastav sa navedenim lanovima nije se bitno
mjenjao tokom njegovog dugogodinjeg postojanja.
Snimili su ukupno jedanaest ploa, dok Lenger
naglaava da su poeli svirati na samo Blaevo 1947.
Posjetili smo legendarnog Blaa Lengera
M
godine (3. veljae).
Prisjeajui se najljepih dana navodi da im
je bilo najljepe svirati u Pitomai i Novom Virju.
Kae da su ih u tim mjestima posebno dobro
doekivali na svatovima ili zabavama. Kae da su
kao mladii mogli i dosta toga popiti. Kada je bilo
dobro veselje i drutvo i do sto gemita po svirau.
Danas Bla ima 83. godine i vrlo je loeg
zdravlja, no, jo uvijek rado, ako mu zdravlje dozvoli,
nastupi na pitomakom festivalu Pjesme Podravine i
podravlja ili na kakvoj drugoj glazbenoj manifestaciji.
Posljednji put je nastupio na 35. godinjici
Bla Lenger, legenda
domae podravske
glazbe 1950.-ih, 60.-
ih i 1970.-ih godina.
L
e
n
g
e
r
o
v
a

z
l
a
t
n
a

p
l
o
a
.
B
l
a

L
e
n
g
e
r

u

d
r
u
t
v
u
P
i
t
o
m
a
k
i
h

n
o
v
i
n
a
.
glazbenog djelovanja
Dragana Vlajinia o-
dranoj u kino dvorani
u Pitomai u sijenju
2002. godine. Na-
damo se da emo ga
jo vidjeti na sceni,
ovjeka koji je danas,
a to e biti i jo vje-
rovatno mnogo go-
dina, uzor brojnim
glazbenicima do-
mae narodne glazbe
u Podravini.
B.B.
Z
i
m
a
,

u
l
j
e

n
a

p
l
a
t
n
u
,

1
9
9
9
.
12 13
Crkva Presvetog Trojstva u Turnaici trenutno je u
vrlo loem stanju. Stoga je potrebno adaptirati zidove, a
posebno krovite same zgrade, a za to je potrebno oko
500.000 kuna. Stoga molimo sve ljude dobre volje i sve one
kojima je stalo da ta crkva bude onakva kakva treba biti da
dadu svoj prilog turnaikog upi. Prilog ne mora biti
novani, ve moe biti u naturi, odnosno svatko moe
pomoi prema svojim mogunostima.
Broj iro rauna turnaike upe u ZAP-u je
31290-672-000-0000287.
Unaprijed smo zahvalni svima onima koji
pomognu u obnovi nae upne crkve. Mi smo mala upa u
poljoprivrednom kraju i nismo u mogunosti sami, vlastitim
snagama ostvariti obnovu crkve. Zato se obraamo svim
ljudima dobre volje i svim institucijama da nam pomognu.
Moete se obratiti i izravno u upni ured u Turnaici, Brae
Radia 5, 33405 Pitomaa. Broj telefona/faxa: 033/785-163.
vl.B..
N
E
K
A
J

V
A
M

O
E

R
E
I

V
E
L
E
A
S
N
I
S
K
U
L
T
U
R
E
Portret jednog umjetnika
Branko Begovi- Bego
oen je 1962. godine u Pitomai. Zavrio je kolu za
primjenjenu umjetnost u Zagrebu. Slikarstvom se
bavi ve od svoje 13. godine. Vjeni izvor tema mu je
upravo Pitomaa sa svom svojom ljepotom.Najee slika
pejsae, ali i Pitomake ulice i trgove u prolosti. Tako eli
sauvati od zaborava izgled "stare Pitomae" za mlade
generacije. Tehnika kojom se koristi je ulje na platnu, ali esto
radi i akvarel-tehnikom. Vrlo prepoznatljiva su njegova
apstraktna djela, gdje se on zapravo igra bojom, na svoj
osebujan nain.
Osim slikarstvom bavi se i povjeu Pitomae i
okolice, tako da je on najvjerojatnije, jedan od rijetkih, vrsnih
poznavalaca ove tematike. Kao rezultat njegovih istraivanja,
tri su knjige koje je on napisao: 1985. "Tri stoljea Pitomae",
1995."Pitomaa"-monografija, 1999. "Pitomaka
dobrodolica".
Izlagao je na mnogim skupnim izlobama, te na
nekoliko samostalnih, od kojih je vrlo uspijena bila izloba u
klubu "Podravec", u Zagrebu . .B.
Udruga ena Kladare pokrenula je akciju
prikupljanja sredstava za obnovu kapelice
BDM u Kladarama. Kapelica je u vrlo loem
stanju, a novaca nema ni upa, a ni opina.
Stoga se umoljavaju svi oni koji su u
mogunosti da na bilo koji nain pomognu da
se jave predsjednici Udruge g. Ivki Maar u
Kladarama ili nekome iz Udruge ena Kladare.
Ususret najveem
kranskom blagdanu
Svjedoci smo nedavno prolih boinih i
novogodinjih blagdana. Sam spomen na njih
asocira na prepun stol, okieno boino drvce,
bljetavilo raznobojnih sijalica, postavljenih u i oko
kue, susret s prijateljima i poznanicima, bezbrojne
estitke itd.. To uostalom i nije neto novo, jer otkako
znamo za sebe uvijek je to bilo tako. Uvijek su nai
ljudi podredili ivot tih zadnjih dana u godini
prazninim uicima, tedei dugo i odvajajui ono
najbolje, da bi tijekom blagdana mogli to bolje
uivati u plodovima mukotrpnog rada, i to
sveanijoj proslavi Bojeg roendana i zavretka
jedne odnosno poetka idue godine, uvijek se
nadajui neem novom, boljem, ljepem... emu?
to to novo oekujemo? Moda novi namjetaj, novi
auto, novu kuu ili stan? Ne razmiljajui kako to
ostvariti, svejedno neto oekujemo. to bolje?
Moda bolji standard, bolje zdravlje, bolji svijet oko
sebe. Ljepi ivot, ljepu odjeu i tko zna to sve ne.
Uvijek elimo da sve oko nas bude ljepe i bolje,
nama ugodno. Promijenili bi itav svemir da
ugodimo sebi i svom egu. Bi li onda bili sretni?
Mislim da ne. Kad bi sve oko sebe uspijeli podrediti
vlastitom htijenju, uvijek bi nam neto nedostajalo,
uvijek bi htjeli jo neto i tome nikad kraja.
Upitamo li se ikad to je to s nama, zato smo
vjeito nezadovoljni i zato uvijek teimo neem
vie.
Zapitamo li se ikad je li nam sve to potrebno, ili
moda sve to elimo samo zato da bi imali vie od
drugih? Moda bi nam neke stvari predstavljale
samo dodatne obaveze, optereenje ili smetnju. No,
bez obzira, mi ipak to elimo. Zato? Zato da
pokaemo drugima da ih imamo ili zato da ne
pripadnu nekom drugom. Bilo kako bilo, opet je u
pitanju ego, i tome nikad kraja.
Da bismo ostvarili ivotno zadovoljstvo
potrebno je potraiti odgovore, ali gdje?
Pitamo se to ili tko nam treba da to ostvarimo,
makar i u manjoj mjeri. Traimo odgovor od drugih i
kod drugih. A to je s nama samima? Sebe kao da
smo zaboravili kad nas treba usreiti. A odgovor je u
nama samima.
inimo li mi neto da naa okoklina bude bolja,
zadovoljnija i sretnija? Dajemo li mi svoj doprinos tuoj
srei. J esmo li se spremni bar malo rtvovati za tue
dobro. Usreujemo li mi nekoga? J esmo li bar pokuali
nekome pomoi ili smo traili da drugim pomognu
nama u traenju svoje sree.
J esmo li ikad osjetili zadovoljstvo ako smo nekome
priutili trunku radosti. Pokuajmo to!
Moda emo nai i mi trunku radosti i unutarnjeg
mira, kad na poznatom nam licu, ugledamo radostan
osmijeh. Moda emo tada zaboraviti na elju za
dominacijom. Moda emo se osjetiti vie ljudi, vie
poeljni u drutvu, vie zadovoljni sobom.
Pokuajmo zato preispitati sami sebe i biti realni
kritiari vlastitoga bia.
Istina, nismo ba zasieni obiljem, da bismo mogli
uvelike nekome pomagati, ali lijepa, iskrena,
prijateljska rije nita ne kota, a znai jako puno.
Onaj koji je pun zlobe i zavisti, svakako e manje
osjetiti tuu bol, ali e u podsvjesti znati da je netko
njemu uinio dobro. Zato e i njegova bezutnost
postati za nijansu manja.
Moramo, dakle zakljuiti da srea nije primanje ve
davanje. Ne mislim pri tom podrediti se nekom i vjerno
mu sluiti, ve biti mu prijatelj, savjetnik, suradnik,
tjeitelj. Koliko ste puta imali potrebu da izbacite iz
sebe gorinu, jad i tjeskobu. Potreban nam je dakle
netko tko e nas sasluati i razumijeti, ali je teko nai
osobu koja bi bila dostojna naeg povjerenja.
J esmo li mi osobe od povjerenja, ili smo cinici koji
se pretvaramo da nam je stalo do drugih, a kad nam se
povjere otrat emo kao zadnje izdajice i prepriavati
jade svojih blinjih, uz dakako vlastite komentare i
odreene dodatke, kako bi pria bila zanimljivija, pa
makar dobila i novo znaenje.
No, za uivanje u tuem jadu nita nije previe.
Pomislimo li kadkad kako boli kad nekog kleveemo,
kad nas netko lano klevee, a ne moemo se obraniti.
Ako je po onoj - dobro se dobrim vraa, a zlo zlim -
zamislimo to nas oekuje sutra. Moda emo tada i mi
drukije razmiljati, jer pelin u tuim ustima nikad ne
moe biti toliko gorak da mu mi osjetimo gorinu. Ali,
stavimo li ga u vlastita usta i mnogo blaa doza nam
biva pregorka.
U povodu nadolazeeg Uskrsa, opet e u naim
domovima i mjestima biti sveano. Prepuni stolovi
obilja za zadovoljtinu naih usta. Opet e stizati
estitke, a koliko e ih biti iskrenih, a koliko onih " reda
radi ". Zamislimo da nam na ruci pie rije " istina ". Ne
bi li nam bilo ponekad nelagodno, kad bismo je pruili
uz lane elje i estitke. Ne bismo li se tada zastidjeli
sami sebe? Koliko puta bi nas dirnula rije " istina "?
Uz malo razumijevanja i tolerancije svima bi nam
ivot bio laki i sretniji, te bi i nae estitke bile toplije i
iskrenije.
"Anonimus"
R
alo je onih u Podravini koji nisu uli za
legendarnog Blaa Lengera iz Draganca pored
Podravskih Sesveta. Samo se sjetite
nezaboravnih pjesama koje je pjevao Bla Lenger i
njegov sastav, kao Hrvatica ja sam mlada ( u vrijeme
kada je to bilo opasno svirati i pjevati), Divni dani, U
ravnoj Podravini itd.
Bla Lenger osnovao je svoj sastav jo davne
1947. godine, a ne svira ve petnaestak godina. Zatekli
smo ga u svojoj kui na Dragancima, dosta bolesnog,
ali nas je rado primio i prisjetio se dana kada je njegov
sastav veselio itelje Podravine, Meimurja i
sjeverozapadne Hrvatske. U njegovom su sastavu
svirali, osim njega, J ani Bogdan iz Meimurja (violina),
Martin Bogdan takoer iz Meimurja (violina), te Ivica
Ignac iz Meimurja (takoer violina). Cimbalo je svirao
Antun Rabaija. Violinu je svirao i Ivan Krupski, a
bugariju Stjepan Franji. Bas i vokal bio je Bla Lenger.
Ovaj sastav sa navedenim lanovima nije se bitno
mjenjao tokom njegovog dugogodinjeg postojanja.
Snimili su ukupno jedanaest ploa, dok Lenger
naglaava da su poeli svirati na samo Blaevo 1947.
Posjetili smo legendarnog Blaa Lengera
M
godine (3. veljae).
Prisjeajui se najljepih dana navodi da im
je bilo najljepe svirati u Pitomai i Novom Virju.
Kae da su ih u tim mjestima posebno dobro
doekivali na svatovima ili zabavama. Kae da su
kao mladii mogli i dosta toga popiti. Kada je bilo
dobro veselje i drutvo i do sto gemita po svirau.
Danas Bla ima 83. godine i vrlo je loeg
zdravlja, no, jo uvijek rado, ako mu zdravlje dozvoli,
nastupi na pitomakom festivalu Pjesme Podravine i
podravlja ili na kakvoj drugoj glazbenoj manifestaciji.
Posljednji put je nastupio na 35. godinjici
Bla Lenger, legenda
domae podravske
glazbe 1950.-ih, 60.-
ih i 1970.-ih godina.
L
e
n
g
e
r
o
v
a

z
l
a
t
n
a

p
l
o
a
.
B
l
a

L
e
n
g
e
r

u

d
r
u
t
v
u
P
i
t
o
m
a
k
i
h

n
o
v
i
n
a
.
glazbenog djelovanja
Dragana Vlajinia o-
dranoj u kino dvorani
u Pitomai u sijenju
2002. godine. Na-
damo se da emo ga
jo vidjeti na sceni,
ovjeka koji je danas,
a to e biti i jo vje-
rovatno mnogo go-
dina, uzor brojnim
glazbenicima do-
mae narodne glazbe
u Podravini.
B.B.
Z
i
m
a
,

u
l
j
e

n
a

p
l
a
t
n
u
,

1
9
9
9
.
14 15
I
Z

P
R
O
L
O
S
T
I

P
I
T
O
M
A
K
O
G

K
R
A
J
A
S
K
U
L
T
U
R
E
J este li znali da:
zdravstvena djelatnost u Pitomai poinje tek
krajem 19. st., oko 1882., kada dolazi prvi lijenik, dr.
Antun Bazijanac. Nakon dr. Bazijanca, oko 1895.,
dolazi dr. J osip Horetzky. On ostaje sve do 1902., kada
dolazi dr. Bernard Horetzky, a oko 1905., dr. ime
Papa. Dr. Papa vri dunost sve do dolaska Andrije
pania, oko 1909. godine. Nakon njega dolazi dr.
Aleksandar Sidnjenko, te napokon poslijednji prijeratni
lijenik Marko Prister.
Poetak poslijeratnog zdravstva obiljeit e dr.
J uraj Fil, te prva formirana lijenika ekipa. Ta ekipa
djeluje do 1950. kada se moe rei da zapoinje
organizirano zdravstvo.
U ovom vremenskom razdoblju djeluju: dr.
Dinko Bubanj, dr. Marijan J ergovi, dr. Ivan Vernik, dr.
J akov upen, dr. J osip Gal, dr. ime J ergovi i drugi.
1960. god. izgraena je Zdravstvena stanica.
Ljekarna ima takoer korijene jo s kraja 19. st., a prvi
ljekarnik bio je andor J ugovi. Nakon J ugovia
apoteku ima Eustahije J urkas, koji ostaje do 1943.
godine kada su ga ustae deportirali u logor kod
Vukovara zbog toga to mu je supruga bila idovka i
kada je preuzima Ivka Bubanj.
1950. godine zapoinje s radom Mjesna
organizacija Crvenog kria, koja se bavila
prikupljanjem krvi na dobrovoljnoj bazi.
.B.
Hrvatski bal - tradi-
cionalni bal podravskih
Hrvata
susjednoj dravi Maarskoj, u Baru,
23.2.2002. godine, odran je tradicionalni
Hrvatski bal. Prilika je to da se prisjete svojih
korijena, svog materinjeg jezika, te da se sretnu
roaci i prijatelji koji govore istim jezikom. Bilo je
nazono i nekoliko gostiju iz Pitomae, naelnik
opine Pitomaa gos. Dijakovi, te veselo drutvo
J oe J ankovia, maarskog Hrvata koji za sebe
kae "I ja sam Hrvat, samo se drugaije oblaim".
Naravno da smo i mi to primjetili. Primjetili smo i to
da taj na narod u Maarskoj, ivi oputenije nego
mi, znaju se zabavljati, te jako dobro organizirati
jednu ovakvu sveanost.
Na poetku sveanosti sve nazone
pozdravio je generalni gonzul R. Hrvatske u
Maarskoj, naravno na hrvatskom jeziku, gos. dr.
Zvonimir Mari.
Nakon uvodnog dijela, sve su nas oduevile
lanice enskog pjevakog zbora Korijeni iz
Martinaca.
Odpjevale su desetak pjesama iz nae
Podravine, tako da nitko tko je doao iz Hrvatske
nije mogao ostati ravnoduan. Kako da ovjeku ne
krenu suze kad vidi da netko tko moda i nije roen
u Podravini, od srca pjeva "Podravino moja mila",
"Na malenom brijegu", na bezprijekornom
hrvatskom jeziku.
U zabavnom dijelu uestvovali su
Podravski muikai iz Pitomae, te orkestar
Podravka iz Martinaca. Bilo je to jedno lijepo
druenje, koje je potrajalo do jutarnjih sati.
Vidimo se do godine ! B..
U
d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge PITOMAA - Pavleka Mikine 55
Sretan Uskrs i uskrnje blagdane eli Vam
Knjiara "J E"
Pitomaa, vl. Ana Filipovi
Sretan Uskrs!
Sa hrvatskog bala u Barcsu. Domaini su
na samome poetku plesali kola, dok su
im se ubrzo prikljuili i gosti.
Minimarket
J ABUKA
Kako je izgledala Pitomaa prije
dvijesto i vie godina
anas je gotovo nemogue zamisliti ivot bez
struje, tekue vode, telefona, automobila i
mnogo drugih stvari. No vremena su bila vrlo
drugaija prije samo 30.-ak godina, a kamoli prije
dvjesto i vie godina.
Na primjer, 1780. -ih godina Pitomaa je bila
jedno malo mjesto od oko 200 kua. Najvei dio njih bio
je smjeten oko crkve i na mjestu dananje
Strossmayerove ulice, to jest u Doljnjem kraju. Tada
nisu postojale ulice kao to je Dravska, Preradovieva i
brojne druge. Zamislite si samo blatnjave zemljane
putove i staze ili stari drum koji je iao od urevca
prema Virovitici u vrijeme kada su padale kie. Samo
kretanje po mjestu i izvan njega bilo je vrlo teko. Mogli
ste uti kripu drvenih kotaa na zaprenim kolima i
pokoji povik ili psovku nekog starog krajinika koji se
vraao ili odlazio na polje.
Kada bi se proetali Pitomaom prije oko 210
godina, onda bi pored krajike tacije, koja se nalazila
na mjestu dananjeg drutvenog doma, zatekli lijepo
obuenog naoruanog straara graniara koji je ekao
obavjesti od nadreenih o eventualnom pokretu jednog
broja vojnika na neko bojite. Pored tacije nalazila se
klupa za bievanje, odnosno kanjavanje graniara koji
su se ogrijeili o zakon, a koji je bio vrlo strog.
Na mjestu dananje crkve nije bilo nikakve
zavrene graevine, ve samo blatnjave grabe i rupe
po kojima su hodale svinje i guske, ali na koje su mjesto
mjetani ve navozili materijala za gradnju nove
crkve i i koje su poeli gradnju jo prije nekoliko
godina. Moda bi ste ba tog momenta zatekli
majstora tesara Mihajla Legraana koji je na
jednome tramu rezbario svoje ime i godinu 1789.
kada je uinio ovaj posao ("RESIIREXI ANO D.
1789. Michael Legrachan me fecit"). upnik Vid
Bosiljevac bio je vjerovatno zadovoljan ovim
majstorom, ali ve pomalo bolestan od napornih
poslova oko gradnje nove crkve, a da ste doli samo
nekoliko mjeseci kasnije vie ga ne bi zatekli jer je,
iako mlad, umro ve poetkom 1790. godine.
Ako bi ste krenuli prema dananjem
upnom uredu, tu bi ste preko puta, mogli vidjeti
staru, ali jo uvijek u upotrebi, sedamdeset godina
ranije izgraenu i dotrajalu upnu crkvu sv. Vida od
drveta. Oko nje je jo uvijek bilo groblje sa dosta
loom drvenom i jednostavnom ogradom kroz koju
su ulazile svinje i razne druge ivotinje na groblje, pa
biste od mjetana mogli uti i to da se pria o
definitivnom seljenju groblja na neko drugo mjesto,
izvan samoga naselja. Upravo u to vrijeme preko
puta drvene crkve gradio se i novi stan, odnosno
upni dvor za upnika, no kojega zavretak gradnje
nije doekao upnik Bosiljevac.
Ako bi vrijeme bilo tmurno, moda bi vas
pozvao neki od susjeda da se sklonite od mogue
kie, a moda vas i ponudio, ako je bio bolji gazda,
zemljanom aom nekakvog vina ili rakije. Sigurno
bi vas pozvao, jo ako bi bilo hladno, da se malo
ogrijete pored velike zidane pei u glavnoj velikoj
sobi, pa bi u polumraku s vama popriao pokoju rije
o vremenu ili o moguem odlasku u nekakav rat za
cara J osipa.
Ako bi se nastavili "motati" oko mjesta gdje
se gradila crkva mogli bi susresti nekog od oficira iz
pitomake kumpanije, koji se vraao iz kole, nakon
to je odrao djeci koji sat njemakog jezika ili
rauna. Sasvim bi vas se sigurno dojmio zveket
njegove, nisko objeene sablje.
Sasvim je sigurno i to da ne bi uli, osim ako
se nebi javila crkvena zvona, nikakvu buku u daljini,
ali ni igdje blie. Moda bi vam se sve to skupa
uinilo malo monotono, ali bi sigurno razmiljali i o
nekim boljim vremenima.
B.B.
D
Zdravstvena stanica u Pitomai snimljena
1960.-ih godina.
14 15
I
Z

P
R
O
L
O
S
T
I

P
I
T
O
M
A
K
O
G

K
R
A
J
A
S
K
U
L
T
U
R
E
J este li znali da:
zdravstvena djelatnost u Pitomai poinje tek
krajem 19. st., oko 1882., kada dolazi prvi lijenik, dr.
Antun Bazijanac. Nakon dr. Bazijanca, oko 1895.,
dolazi dr. J osip Horetzky. On ostaje sve do 1902., kada
dolazi dr. Bernard Horetzky, a oko 1905., dr. ime
Papa. Dr. Papa vri dunost sve do dolaska Andrije
pania, oko 1909. godine. Nakon njega dolazi dr.
Aleksandar Sidnjenko, te napokon poslijednji prijeratni
lijenik Marko Prister.
Poetak poslijeratnog zdravstva obiljeit e dr.
J uraj Fil, te prva formirana lijenika ekipa. Ta ekipa
djeluje do 1950. kada se moe rei da zapoinje
organizirano zdravstvo.
U ovom vremenskom razdoblju djeluju: dr.
Dinko Bubanj, dr. Marijan J ergovi, dr. Ivan Vernik, dr.
J akov upen, dr. J osip Gal, dr. ime J ergovi i drugi.
1960. god. izgraena je Zdravstvena stanica.
Ljekarna ima takoer korijene jo s kraja 19. st., a prvi
ljekarnik bio je andor J ugovi. Nakon J ugovia
apoteku ima Eustahije J urkas, koji ostaje do 1943.
godine kada su ga ustae deportirali u logor kod
Vukovara zbog toga to mu je supruga bila idovka i
kada je preuzima Ivka Bubanj.
1950. godine zapoinje s radom Mjesna
organizacija Crvenog kria, koja se bavila
prikupljanjem krvi na dobrovoljnoj bazi.
.B.
Hrvatski bal - tradi-
cionalni bal podravskih
Hrvata
susjednoj dravi Maarskoj, u Baru,
23.2.2002. godine, odran je tradicionalni
Hrvatski bal. Prilika je to da se prisjete svojih
korijena, svog materinjeg jezika, te da se sretnu
roaci i prijatelji koji govore istim jezikom. Bilo je
nazono i nekoliko gostiju iz Pitomae, naelnik
opine Pitomaa gos. Dijakovi, te veselo drutvo
J oe J ankovia, maarskog Hrvata koji za sebe
kae "I ja sam Hrvat, samo se drugaije oblaim".
Naravno da smo i mi to primjetili. Primjetili smo i to
da taj na narod u Maarskoj, ivi oputenije nego
mi, znaju se zabavljati, te jako dobro organizirati
jednu ovakvu sveanost.
Na poetku sveanosti sve nazone
pozdravio je generalni gonzul R. Hrvatske u
Maarskoj, naravno na hrvatskom jeziku, gos. dr.
Zvonimir Mari.
Nakon uvodnog dijela, sve su nas oduevile
lanice enskog pjevakog zbora Korijeni iz
Martinaca.
Odpjevale su desetak pjesama iz nae
Podravine, tako da nitko tko je doao iz Hrvatske
nije mogao ostati ravnoduan. Kako da ovjeku ne
krenu suze kad vidi da netko tko moda i nije roen
u Podravini, od srca pjeva "Podravino moja mila",
"Na malenom brijegu", na bezprijekornom
hrvatskom jeziku.
U zabavnom dijelu uestvovali su
Podravski muikai iz Pitomae, te orkestar
Podravka iz Martinaca. Bilo je to jedno lijepo
druenje, koje je potrajalo do jutarnjih sati.
Vidimo se do godine ! B..
U
d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge PITOMAA - Pavleka Mikine 55
Sretan Uskrs i uskrnje blagdane eli Vam
Knjiara "J E"
Pitomaa, vl. Ana Filipovi
Sretan Uskrs!
Sa hrvatskog bala u Barcsu. Domaini su
na samome poetku plesali kola, dok su
im se ubrzo prikljuili i gosti.
Minimarket
J ABUKA
Kako je izgledala Pitomaa prije
dvijesto i vie godina
anas je gotovo nemogue zamisliti ivot bez
struje, tekue vode, telefona, automobila i
mnogo drugih stvari. No vremena su bila vrlo
drugaija prije samo 30.-ak godina, a kamoli prije
dvjesto i vie godina.
Na primjer, 1780. -ih godina Pitomaa je bila
jedno malo mjesto od oko 200 kua. Najvei dio njih bio
je smjeten oko crkve i na mjestu dananje
Strossmayerove ulice, to jest u Doljnjem kraju. Tada
nisu postojale ulice kao to je Dravska, Preradovieva i
brojne druge. Zamislite si samo blatnjave zemljane
putove i staze ili stari drum koji je iao od urevca
prema Virovitici u vrijeme kada su padale kie. Samo
kretanje po mjestu i izvan njega bilo je vrlo teko. Mogli
ste uti kripu drvenih kotaa na zaprenim kolima i
pokoji povik ili psovku nekog starog krajinika koji se
vraao ili odlazio na polje.
Kada bi se proetali Pitomaom prije oko 210
godina, onda bi pored krajike tacije, koja se nalazila
na mjestu dananjeg drutvenog doma, zatekli lijepo
obuenog naoruanog straara graniara koji je ekao
obavjesti od nadreenih o eventualnom pokretu jednog
broja vojnika na neko bojite. Pored tacije nalazila se
klupa za bievanje, odnosno kanjavanje graniara koji
su se ogrijeili o zakon, a koji je bio vrlo strog.
Na mjestu dananje crkve nije bilo nikakve
zavrene graevine, ve samo blatnjave grabe i rupe
po kojima su hodale svinje i guske, ali na koje su mjesto
mjetani ve navozili materijala za gradnju nove
crkve i i koje su poeli gradnju jo prije nekoliko
godina. Moda bi ste ba tog momenta zatekli
majstora tesara Mihajla Legraana koji je na
jednome tramu rezbario svoje ime i godinu 1789.
kada je uinio ovaj posao ("RESIIREXI ANO D.
1789. Michael Legrachan me fecit"). upnik Vid
Bosiljevac bio je vjerovatno zadovoljan ovim
majstorom, ali ve pomalo bolestan od napornih
poslova oko gradnje nove crkve, a da ste doli samo
nekoliko mjeseci kasnije vie ga ne bi zatekli jer je,
iako mlad, umro ve poetkom 1790. godine.
Ako bi ste krenuli prema dananjem
upnom uredu, tu bi ste preko puta, mogli vidjeti
staru, ali jo uvijek u upotrebi, sedamdeset godina
ranije izgraenu i dotrajalu upnu crkvu sv. Vida od
drveta. Oko nje je jo uvijek bilo groblje sa dosta
loom drvenom i jednostavnom ogradom kroz koju
su ulazile svinje i razne druge ivotinje na groblje, pa
biste od mjetana mogli uti i to da se pria o
definitivnom seljenju groblja na neko drugo mjesto,
izvan samoga naselja. Upravo u to vrijeme preko
puta drvene crkve gradio se i novi stan, odnosno
upni dvor za upnika, no kojega zavretak gradnje
nije doekao upnik Bosiljevac.
Ako bi vrijeme bilo tmurno, moda bi vas
pozvao neki od susjeda da se sklonite od mogue
kie, a moda vas i ponudio, ako je bio bolji gazda,
zemljanom aom nekakvog vina ili rakije. Sigurno
bi vas pozvao, jo ako bi bilo hladno, da se malo
ogrijete pored velike zidane pei u glavnoj velikoj
sobi, pa bi u polumraku s vama popriao pokoju rije
o vremenu ili o moguem odlasku u nekakav rat za
cara J osipa.
Ako bi se nastavili "motati" oko mjesta gdje
se gradila crkva mogli bi susresti nekog od oficira iz
pitomake kumpanije, koji se vraao iz kole, nakon
to je odrao djeci koji sat njemakog jezika ili
rauna. Sasvim bi vas se sigurno dojmio zveket
njegove, nisko objeene sablje.
Sasvim je sigurno i to da ne bi uli, osim ako
se nebi javila crkvena zvona, nikakvu buku u daljini,
ali ni igdje blie. Moda bi vam se sve to skupa
uinilo malo monotono, ali bi sigurno razmiljali i o
nekim boljim vremenima.
B.B.
D
Zdravstvena stanica u Pitomai snimljena
1960.-ih godina.
16 17
K
A
J

S
E

Z
G
O
D
N
O
G
A

D
O
G
O
D
I
L
O

-

Z
A
N
I
M
L
J
I
V
O
S
T
I
R
A
Z
G
O
V
O
R
I

P
R
I

K
A
V
I

I
Stari izrazi pitomakog kraja
Landrati - skitati se
Lapariti - praviti promaju
Ledvenica - duboka jama obloena debelim slojem
slame za spremanje leda, koji se sakupljao u kockama
po zimi i uvao za hlaenje namirnica i pia u ljetu. Imali
su ih nekada slastiari, mesari i birtijai.
Lafanterati - skitati se, lunjati
Limenjak - limeno vedro
Limica - limeni loni
Listanjek - mii potkoljenice, list
Lokati - mnogo piti, pijanevati
Lonerati - skitati se
Luiti - istiti kukuruz od "luinca"
Luinec - komuinje
Macaficlini - izbirljiva djeca pri jelu
Maa - svinjska mast
Metati se - hrvati se
Mrtvo puvalo - trom ovjek, nezainteresiran i sl.
Mranjaki - nepozvani gosti na svatovima
Mozol - ir
Moani - mozag
Modljin - limena forma za izrezivanje kolaa
Musav - prljav po licu
Naber(e)mati se - nafrizirati se, nakinuriti se i sl.
Nabiguzica - onaj koji koristi priliku da se na tui raun
okoristi i sl.
Nakalantrati se - biti lakom na neto i sl.
Na krkae - nositi nekoga na leima
Nalokanec - pijanec
Nameiti - namamiti i sl.
Naneen - malo aav
Naperlitati se - nakititi se i sl.
Na popiknjence - hodati popikavajui se
Natorvati se - prejesti se i sl.
Na retu ostati - ostati u koli na dopunskom satu
Navegljati se - napiti se, biti pijan
Nerostec - nerast, muka svinja
Nepotovorec - lakomu, netko tko nema mjeru
Nolji - zar ne, kaj ne, jel' tako i sl.
(Potovani itatelji, ako se sjetite koje stare rijei javite
Popravljena sruena crkvena
ograda u Otrovancu
Nakon gotovo pola godine konano je
popravljena ograda na otrovanskom groblju. Naime,
jo prole godine jedan je automobil u jutarnjim satima,
kada veina ide na posao, sruio dio ograde oko groblja
u Otrovancu, a bio je to mjetanin samog naselja
Otrovanec. Onaj koji je bio krivac za ruenje ograde ini
se da se nije trsio popraviti je, ili je ekao da se to obavi
preko njegovog osiguranja. Kako bilo da bilo, ali je
ograda bila devastirana dobrih gotovo pola godine. To
inae nije jedinstveni sluaj ne samo u Otrovancu, ve
se slino dogaa i u drugim mjestima. Bilo je jako runo
mjesecima gledati sruenu ogradu na otrovanskom
groblju, a onaj koji je bio krivac uope se nije potrsio da
istu ogradu to prije popravi. Kada bi svi tako radili kako
bi izgledao na okoli?
Da je, na primjer, onaj koji je sruio dio ograde
u Otrovancu (a veina nezna tko je to bio), iao samo
malo bre i sruio koji od spomenika na groblju
vjerojatno bi se isto ponaao. Da li je to u redu?
Na kraju, ipak je krajem sijenja ograda
popravljena, a do kada e biti u ovakvom stanju sve
ovisi o vozaima koji se voze svojim automobilima
cestom od Pitomae prema Sedlarici, i obrnuto. Ovdje
se vrlo esto dogaaju udne saobraajne nesree u
kasnim jutarnjim satima.
B.B.
Fi na arlijev nain
ijetko tko u naem kraju zna skuhati dobar
fi paprika. Onaj koji to zna uiniti u
ribikim i lovakim krugovima cijenjena je
osoba. Nai su poznati kuhari ento, ura Tot, uro
Slaviek i jo neki, no na nain kako to radi arli iz
Osijeka (kae da nema veze njegovo pravo ime),
koji se zaljubio u na kraj i Krinicu, radi ga neto
drugaije od naih majstora fia, dok je i inae
profesionalni kuhar i ugostitelj, nadasve strastveni
ribi.
arli prvo stavi u kotli vodu koja mora
kljuati. Zatim u mikseru izmiksa crveni luk sa malo
vode, te ga stavi u kotli da prokuha dvadesetak
minuta. Nakon toga dopuni kotli toplom vodom,
stavi riblje iznutrice i to mjehur (daje gustou) i riblju
ikru, te glave bez krga. Kada se to prokuha
petnaestak minuta na jakoj vatri, doda narezanu
ribu i to preporuuje arana, malo tuke i soma ili
smua.
Ubrzo zatim stavi fino mljevenu crvenu
slatku papriku i pasirani paradajz te sol i ljutu
mljevenu papriku po elji. Ako je riba iz ribljaka kada
se riba ve skuhala (digla na povrinu) dodaje malo
vina - kako ne bi riba imala miris po mulju.
Odprilike za kotli od 10 litara potrebno je
oko 1,5 kg crvenog luka, oko 4 kg ribe, 3-4 lice
paprike, litra paradajza, a ljutine i soli po elji.
Naime, prilikom kuhanja i dodavanja zaina
potrebno je probavati. Vina je dovoljno 2-3
decilitara.
Ovakav je fi arli kuhao na godinjoj
skuptini RK "Smu" Krinica u domu na Gredi 10.
veljae ove godine i vjerujte da je bio izvrstan.
B.B.
nam u urednitvo Pitomakih novina, a mi emo to objaviti.
Rije e ostati zabiljeena za mlade narataje.). Ove rijei su
nastavak iz rijenika kojega je napravio Zdravko Bokan (dio
objavljen u sijeanjskom broju na str.13-14.).
B.B.
ehanje perja kod bake Kate u
Vukosavljevici

Nekada jedan od vrlo omiljenih naina
druenja i zabavljanja, a danas samo nain da se
mladim naratajima pokae kako su ljudi nekada
davno znali spojiti zabavu i korisan rad, jest upravo
ehanje perja. Za one koji ne znaju ta to znai.
recimo samo da je to odvajanje najnjenijih dijelova
pera, a koje e posluiti za punjenje jastuka i ostale
posteljine.
J edan takav dogaaj, hvale vrijedan
organizirala je i baka Kata iz Vukosavljevice. U
svemu joj je pomogla njena snaha Tereza. Skupilo
se tu ena razliiti starosnih dobi. Bila je to ansa da
se protresu svi najnoviji dogaaji , da se sazna tko s
kim , kako i zato. Naravno, kao i uvijek dok se
sakupi toliki broj enske eljadi nije na odmet i dodati
neku svoju pikanteriju kako bi razgovor bio to
zanimljiviji. Kakve veze ako iz obine "ejane"
iznikne neki novi tra za koji jo nitko ne zna.
Upravo tako bilo je i na ovom skupu. One
najstarije prisjeale su se svoje mladosti i ejana, na
kojima su nerijetko zapoinjale ljubavne prie, a one
mlae dobile su priliku (kao npr. ja) da naue kako se
to radi. U pozadini su oni najmlai, a to su unuci za
koje baka Kata i sprema ovo perje. No, njih to ne
zanima ba previe, jer ima danas raznorazne
zamjene za bakino perje. No baka Kata je bila toliko
oduevljena ovim dogaajem, da je i na takve
upadice samo mirno odgovorila "Ako oe nek ga
poslije spale". Naravno, bila je to samo ala, jer zna
baka Kata ta je najbolje, a njene godine joj to daju
za pravo.
I tako, u razgovoru, ali i veselom avrljanju
na stolu je ponestalo perja. Svi su traiji jo, ali istini
za volju ve je svima bio pun nos perja.
Nakon to je snaha oistila stol, baka Kata je
urno prostrla na stol stolnjak, koji je bio bogato
izvezen bakinim rukama. Tu nije bio kraj bakinom
iznenaenju, jer stol je ubrzo bio pun kolaa iz
krune pei.
Nalo se tu jo svega i svaega to su nam
pripremile nae vrijedne domaice.
Nakon tako lijepog druenja ovjek ne
moe, a da ne poali za starim vremenima koja su
daleko iza nas, a koja nam ponekad velikoduno
doaravaju ovakve vrijedne bake, kao to je naa
baka Kata.
.B.
Da nai ljudi se znaju druiti i da za to
nau vrlo brzo zanimljivu prigodu dobar je
primjer bio krajem sijenja u vinogradu
Branka elimbera. Naime, trebalo je
isprobati novosazidanu krunu pe, pa je
tom prigodom na degustaciju peenja
elimber pozvao sve svoje prijatelje.
RADIO
UREVAC
Sretan Uskrs!
87,6
16 17
K
A
J

S
E

Z
G
O
D
N
O
G
A

D
O
G
O
D
I
L
O

-

Z
A
N
I
M
L
J
I
V
O
S
T
I
R
A
Z
G
O
V
O
R
I

P
R
I

K
A
V
I

I
Stari izrazi pitomakog kraja
Landrati - skitati se
Lapariti - praviti promaju
Ledvenica - duboka jama obloena debelim slojem
slame za spremanje leda, koji se sakupljao u kockama
po zimi i uvao za hlaenje namirnica i pia u ljetu. Imali
su ih nekada slastiari, mesari i birtijai.
Lafanterati - skitati se, lunjati
Limenjak - limeno vedro
Limica - limeni loni
Listanjek - mii potkoljenice, list
Lokati - mnogo piti, pijanevati
Lonerati - skitati se
Luiti - istiti kukuruz od "luinca"
Luinec - komuinje
Macaficlini - izbirljiva djeca pri jelu
Maa - svinjska mast
Metati se - hrvati se
Mrtvo puvalo - trom ovjek, nezainteresiran i sl.
Mranjaki - nepozvani gosti na svatovima
Mozol - ir
Moani - mozag
Modljin - limena forma za izrezivanje kolaa
Musav - prljav po licu
Naber(e)mati se - nafrizirati se, nakinuriti se i sl.
Nabiguzica - onaj koji koristi priliku da se na tui raun
okoristi i sl.
Nakalantrati se - biti lakom na neto i sl.
Na krkae - nositi nekoga na leima
Nalokanec - pijanec
Nameiti - namamiti i sl.
Naneen - malo aav
Naperlitati se - nakititi se i sl.
Na popiknjence - hodati popikavajui se
Natorvati se - prejesti se i sl.
Na retu ostati - ostati u koli na dopunskom satu
Navegljati se - napiti se, biti pijan
Nerostec - nerast, muka svinja
Nepotovorec - lakomu, netko tko nema mjeru
Nolji - zar ne, kaj ne, jel' tako i sl.
(Potovani itatelji, ako se sjetite koje stare rijei javite
Popravljena sruena crkvena
ograda u Otrovancu
Nakon gotovo pola godine konano je
popravljena ograda na otrovanskom groblju. Naime,
jo prole godine jedan je automobil u jutarnjim satima,
kada veina ide na posao, sruio dio ograde oko groblja
u Otrovancu, a bio je to mjetanin samog naselja
Otrovanec. Onaj koji je bio krivac za ruenje ograde ini
se da se nije trsio popraviti je, ili je ekao da se to obavi
preko njegovog osiguranja. Kako bilo da bilo, ali je
ograda bila devastirana dobrih gotovo pola godine. To
inae nije jedinstveni sluaj ne samo u Otrovancu, ve
se slino dogaa i u drugim mjestima. Bilo je jako runo
mjesecima gledati sruenu ogradu na otrovanskom
groblju, a onaj koji je bio krivac uope se nije potrsio da
istu ogradu to prije popravi. Kada bi svi tako radili kako
bi izgledao na okoli?
Da je, na primjer, onaj koji je sruio dio ograde
u Otrovancu (a veina nezna tko je to bio), iao samo
malo bre i sruio koji od spomenika na groblju
vjerojatno bi se isto ponaao. Da li je to u redu?
Na kraju, ipak je krajem sijenja ograda
popravljena, a do kada e biti u ovakvom stanju sve
ovisi o vozaima koji se voze svojim automobilima
cestom od Pitomae prema Sedlarici, i obrnuto. Ovdje
se vrlo esto dogaaju udne saobraajne nesree u
kasnim jutarnjim satima.
B.B.
Fi na arlijev nain
ijetko tko u naem kraju zna skuhati dobar
fi paprika. Onaj koji to zna uiniti u
ribikim i lovakim krugovima cijenjena je
osoba. Nai su poznati kuhari ento, ura Tot, uro
Slaviek i jo neki, no na nain kako to radi arli iz
Osijeka (kae da nema veze njegovo pravo ime),
koji se zaljubio u na kraj i Krinicu, radi ga neto
drugaije od naih majstora fia, dok je i inae
profesionalni kuhar i ugostitelj, nadasve strastveni
ribi.
arli prvo stavi u kotli vodu koja mora
kljuati. Zatim u mikseru izmiksa crveni luk sa malo
vode, te ga stavi u kotli da prokuha dvadesetak
minuta. Nakon toga dopuni kotli toplom vodom,
stavi riblje iznutrice i to mjehur (daje gustou) i riblju
ikru, te glave bez krga. Kada se to prokuha
petnaestak minuta na jakoj vatri, doda narezanu
ribu i to preporuuje arana, malo tuke i soma ili
smua.
Ubrzo zatim stavi fino mljevenu crvenu
slatku papriku i pasirani paradajz te sol i ljutu
mljevenu papriku po elji. Ako je riba iz ribljaka kada
se riba ve skuhala (digla na povrinu) dodaje malo
vina - kako ne bi riba imala miris po mulju.
Odprilike za kotli od 10 litara potrebno je
oko 1,5 kg crvenog luka, oko 4 kg ribe, 3-4 lice
paprike, litra paradajza, a ljutine i soli po elji.
Naime, prilikom kuhanja i dodavanja zaina
potrebno je probavati. Vina je dovoljno 2-3
decilitara.
Ovakav je fi arli kuhao na godinjoj
skuptini RK "Smu" Krinica u domu na Gredi 10.
veljae ove godine i vjerujte da je bio izvrstan.
B.B.
nam u urednitvo Pitomakih novina, a mi emo to objaviti.
Rije e ostati zabiljeena za mlade narataje.). Ove rijei su
nastavak iz rijenika kojega je napravio Zdravko Bokan (dio
objavljen u sijeanjskom broju na str.13-14.).
B.B.
ehanje perja kod bake Kate u
Vukosavljevici

Nekada jedan od vrlo omiljenih naina
druenja i zabavljanja, a danas samo nain da se
mladim naratajima pokae kako su ljudi nekada
davno znali spojiti zabavu i korisan rad, jest upravo
ehanje perja. Za one koji ne znaju ta to znai.
recimo samo da je to odvajanje najnjenijih dijelova
pera, a koje e posluiti za punjenje jastuka i ostale
posteljine.
J edan takav dogaaj, hvale vrijedan
organizirala je i baka Kata iz Vukosavljevice. U
svemu joj je pomogla njena snaha Tereza. Skupilo
se tu ena razliiti starosnih dobi. Bila je to ansa da
se protresu svi najnoviji dogaaji , da se sazna tko s
kim , kako i zato. Naravno, kao i uvijek dok se
sakupi toliki broj enske eljadi nije na odmet i dodati
neku svoju pikanteriju kako bi razgovor bio to
zanimljiviji. Kakve veze ako iz obine "ejane"
iznikne neki novi tra za koji jo nitko ne zna.
Upravo tako bilo je i na ovom skupu. One
najstarije prisjeale su se svoje mladosti i ejana, na
kojima su nerijetko zapoinjale ljubavne prie, a one
mlae dobile su priliku (kao npr. ja) da naue kako se
to radi. U pozadini su oni najmlai, a to su unuci za
koje baka Kata i sprema ovo perje. No, njih to ne
zanima ba previe, jer ima danas raznorazne
zamjene za bakino perje. No baka Kata je bila toliko
oduevljena ovim dogaajem, da je i na takve
upadice samo mirno odgovorila "Ako oe nek ga
poslije spale". Naravno, bila je to samo ala, jer zna
baka Kata ta je najbolje, a njene godine joj to daju
za pravo.
I tako, u razgovoru, ali i veselom avrljanju
na stolu je ponestalo perja. Svi su traiji jo, ali istini
za volju ve je svima bio pun nos perja.
Nakon to je snaha oistila stol, baka Kata je
urno prostrla na stol stolnjak, koji je bio bogato
izvezen bakinim rukama. Tu nije bio kraj bakinom
iznenaenju, jer stol je ubrzo bio pun kolaa iz
krune pei.
Nalo se tu jo svega i svaega to su nam
pripremile nae vrijedne domaice.
Nakon tako lijepog druenja ovjek ne
moe, a da ne poali za starim vremenima koja su
daleko iza nas, a koja nam ponekad velikoduno
doaravaju ovakve vrijedne bake, kao to je naa
baka Kata.
.B.
Da nai ljudi se znaju druiti i da za to
nau vrlo brzo zanimljivu prigodu dobar je
primjer bio krajem sijenja u vinogradu
Branka elimbera. Naime, trebalo je
isprobati novosazidanu krunu pe, pa je
tom prigodom na degustaciju peenja
elimber pozvao sve svoje prijatelje.
RADIO
UREVAC
Sretan Uskrs!
87,6
18 19
E
K

Z
A

D
E
C
U

(
I

R
O
D
I
T
E
L
J
E
)

-

R
A
Z
N
O
K
A
J

S
E

Z
G
O
D
N
O
G
A

D
O
G
O
D
I
L
O

-

Z
A
N
I
M
L
J
I
V
O
S
T
I
Savjet - kako sami bez problema
oistiti dimnjak?
Budui da danas dosta obitelji same iste svoje
dimnjake na kuama ovom emo zgodom dati jedan savjet.
Na to morate obratiti panju kada kupite u "Zvonici" kod
Krapca u Pitomai ili negdje drugdje etku za ienje
dimnjaka, sad dali na maloj ili velikoj sajli - inae cijene su
oko sto kuna.
Kada etku, tj. dimnjaarsku kefu kupite prvo
provjerite da li je sama etka dobro uarafljena na sajlu jer
vam se moe dogoditi mnogo problema, a to, vidjet emo
na primjeru od prije nekoliko dana prilikom ienja
dimnjaka na klijeti svima nam poznatih vinara Luke i Ivice
Hanzira-Laduia u Aranju. Naime, najlake se dimnjak
oisti kada ga istite sa krova. Tako je i Ivica otiao na krov i
ugurao etku u dimnjak. No, ve nakon dva tri metra
ienja etka se odarafila od sajle i ostala u dimnjaku.
Kako izvaditi najjednostavije samu etku? Prvi pokuaj je
bio ponovno ju naarafiti na sajlu. Ali to nije ilo. Zatim se kod
Bege u Otrovancu nabavila druga dimnjaarska etka pa se
pokualo sa izguravanjem sve do donje strane dimnjaka
gdje su se nalazila vrata za vaenje garei. Ni to nije urodilo
plodom. Slijedea ideja bila je ohrabrujua. Progurala se
kroz cijeli dimnjak sajla i na nju zavezale krpe. No kada se
sajla izvukla na gornju stranu dimnjaka krpe su se zaglavile i
ostale u dimnjaku. Mislilo se da nisu bile dobro zavezane pa
se isti postupak ponovio s time da su se dodale metalne
kuke za suenje mesa. Sajla se vukla opet na gornju stranu
dimnjaka no sada su se krpe izvukle napolje ali je etka
svejedno ostala u dimnjaku.
Ovakvi postupci inae traju vam oko 2-3 sata. I to
sada? Rijeenje je pokuao pronai Hanzirov prijatelj
Zvonko iz Vukosavljevice pokuajem guranja etke sa krova
prema dolje velikom i tekom sajlom za vui kamione i
traktore. Zatim hvatati etku kukama za suenje mesa.
Bezuspjeno. Preostalo je jo samo jedno. Probiti dimnjak
na mjestu gdje se odprilike nalazi etka i jednostavno ju
izvaditi. Prvi pokuaj nije urodio plodom jer nije pogoeno
mjesto gdje se nalazi dimnjak, pa se probila rupa u drugu
sobu. No, sada je ve bilo dosta. Morala se uzeti builica i
izbuiti nanovo rupa na dimnjaku, i taj je zahvat donio
pozitivne rezultate. Uspjela se pronai etka i izvaditi iz
dimnjaka. Osim gubitka 5-6 sati vremena, malo ivaca i
razbijenih nekoliko crijepova nije bilo vee tete. Tim vie.
Dimnjak je bio oien kao da je sasvim novi, pa tako ako
elite dobro oistiti dimnjak samo gurnite etkuza ienje
dimnjaka u dimnjak i pokuajte ju izvaditi, ali prethodno
nemojte uarafiti etku na sajlu.
B.B.
Maioniar Miki Magic iz Pitomae
otkriva vam svoje arolije
Kugla koja eta po konopcu
Pokaete jednu biljarsku kuglu kroz koju je
provuen konopac. Prije samog izvoenja kugla
mora biti na vrhu konopca (sl. 1.). Kad je konac
nategnut kugla stoji na mjestu. Kad ga malo
popustite konopac kugla e poeti kliziti prema
dolje.
Trik izvodite tako da na komandu kreni ona
krene, a na komandu stani ona stane.
Napomena: kuglu izbuite sa dvije strane
ali u koso. Kroz tu rupu provuete konopac.
D.D.Miki
O
no kaj ba i nije
zgod
o z

ei
n
a
r
Prodajem video kasete sa trikovima, te rekvizite za
maioniare. Tel. 033/782-748.
Audicija za djecu od 4 do 14
godina
Dana 10. 2. 2002. godine, u pitomakoj O..,
odrana je audicija djece, koja e uestvovati na
modnoj reviji za vrijeme festivala. Glavni organizator, a
ujedno i poduzee iji modeli e se nosit, je "Uwe"
d.o.o., iz Pitomae. Prijavilo se mnogo djece (oko 130-
ero), a bilo je potrebno samo 30-ero. Naravno da svi
nisu mogli biti izabrani, ali ipak svako dijete se nadalo
do trena dok nije definitivno "otpalo". Bilo je suza, ljutnje
i tunih pogleda. Nezadovoljni su bili mnogi, jer svakom
je njegovo dijete bilo bolje od onog izabranog. Naravno
da su tu veu ulogu odigrali roditelji koji su vrili pritisak i
na djecu i na organizatore, a sama djeca, koja su
ponijela najvei teret, od malih nogu ue od nas
pogrene stvari i krive postupke.
Sva djeca su bila jako hrabra, te moramo priznati
da se ni mi odrasli ne bi bolje snali. Na poetku je bilo
reeno da e biti izabrani samo najbolji, ali, draga
djeco, esto ne pobjeuju najbolji.
Zbog toga djeco, nemojte izgubiti povjerenje u
sebe, nemojte sumnjati u svoje sposobnosti, jer ve je
dobro poznata uzreica "O ukusima ne treba
raspravljati".
Kako god bilo, bez obzira na pobjednike i one
druge, moramo pohvaliti ovu ideju i dati za pravo
organizatorima da izaberu za noenje svojih modela,
djecu koju oni ele.
.B.
Osnovana udruga "Naa djeca-Pitomaa"
15. veljae 2002. godine, u prostorijama "Obrtnikog doma", odrana je Osnivaka skuptina udruge
"Naa djeca-Pitomaa". Glavni inicijator ove skuptine je ga. Marijana Koar. Ona je nakon obavljenog
razgovora s gosp. naelnikom, krenula u osnivanje jednog drutva koje e se baviti pitomakom djecom.
Naravno da ideja nije nepoznata, ali pokrenuti iz mrtvila jedan ovakav projekt hvale je vrijedno. Samoj
osnivakoj skuptini prisustvovale su sve pozvane lanice.
Nakon to se razmotrila sama ideja krenulo se na radni dio. Tako je izabrana i predsjednica Udruge,
Marijana Koar, koja je kako je ve napomenuto i inicijator. Nadalje, usvojen je Statut, izabrana su i ostala radna
tijela, te je dogovoren izgled iga i sve ostalo to je potrebno da bi se takva udruga mogla registrirati. Ostali,
konkretni koraci biti e dogovoreni na iduem sastanku, kada e ve moi biti razraene pojedinane ideje. Na
kraju poziv svim zainteresiranima da se jave u urednitvo Pitomakih novina" ( 714-553), ili kod ge. Marijane
Koar (783-779).
M.Koar
Kako ive romska djeca na smetitu
na rlenoj Klisi?
otovo je nevjerovatno da ljudi i na naem
podruju jo uvijek ive u atorima i na
samom smetitu. Svi dobro znamo to znai
za Pitomau i okolicu odlagalite smea na Klisi.
Gdje bi se drugdje ono i moglo odlagati. Kao to
znamo Klisa je povijesno i arheoloko podruje, ali i
najvee smetite na ovom prostoru. Gotovo da je
smjeto govoriti o recikliranju otpadaka ili barem
sortiranju, jer je svojevremeno bilo pokuaja da to
pokua raditi jedna privatna firma, no bilo je to bez
uspjeha i nerazumijevanja od strane vlasti.
Stoga ovdje ljudi dolaze vidjeti to se sve
baca i da li se neto od baenoga moe iskoristiti.
J er, baca se svata. Na primjer nedavno je jedan
mjetan Otrovanca zabunom istovario na smee
vrijedan traktorski utovariva kojega kasnije vie nije
naao. Ljudi koji dolaze na smee traiti iskoristive
predmete najee su Romi. Oni dolaze uglavnom
iz romskog naselja Peski kod urevca i sa sobom
voze cijelu svoju obitelj. Obino imaju samo
zaprena kola i po jednom konja, a spavaju u
improviziranim atorima. Te obitelji imaju dosta
djece, ali ta djeca ne pohaaju kolu niti u urevcu
niti u Pitomai, a niti nemaju stalno mjesto boravita.
Zaudo, iako spavaju na otvorenom nisu esto
bolesna iako hodaju i bosa i gladna.
alosno je vidjeti ovu obitelj Oro na
smetitu na Klisi, no oni nemaju bolje pa moraju biti
zadovoljni sa time to imaju.
B.B.
G
"Valentinovo kod Milana"
Ljudima se dogaa ba svata. Doavi
nekim poslom u Interprodukt u Stari Gradac
djelatnici su mi ispriali to se dogodilo Vidu
Kovau za Valentinovo. Priu su nazvali "Prijava
zbog prekraja voenja ubra u gorice" na koju je
slikar Ivan Krmi napravio i pravu kartu njegovog
putovanja u vinograd. Naime, Vid je sa traktorom
vozio ubre, ali nije pogodio pravi put pa je
ugrezao sve do traktorskih osovina. Odavde se
nekako izvukao i doao na odredite. No na karti
pie da "Kova vid nezna skipati". Raznim
manevrima sruio je susjedu brajdu, ali i preko
puta dio vinograda i jabuku. Budui da je susjed
Milan antek bio u goricama rasplakao se od
jada, a Vid konano istovario ubre na susjedovu
livadu. Dogaaj je dobio i jo jedan naziv i to
"Valentinovo kod Milana".
B.B.
Sretan Uskrs!
Privatna ljekarna
Mr.ph. Ljiljana Novoselac
PITOMAA, Gajeva 21
Tel./fax: 033/783 199
18 19
E
K

Z
A

D
E
C
U

(
I

R
O
D
I
T
E
L
J
E
)

-

R
A
Z
N
O
K
A
J

S
E

Z
G
O
D
N
O
G
A

D
O
G
O
D
I
L
O

-

Z
A
N
I
M
L
J
I
V
O
S
T
I
Savjet - kako sami bez problema
oistiti dimnjak?
Budui da danas dosta obitelji same iste svoje
dimnjake na kuama ovom emo zgodom dati jedan savjet.
Na to morate obratiti panju kada kupite u "Zvonici" kod
Krapca u Pitomai ili negdje drugdje etku za ienje
dimnjaka, sad dali na maloj ili velikoj sajli - inae cijene su
oko sto kuna.
Kada etku, tj. dimnjaarsku kefu kupite prvo
provjerite da li je sama etka dobro uarafljena na sajlu jer
vam se moe dogoditi mnogo problema, a to, vidjet emo
na primjeru od prije nekoliko dana prilikom ienja
dimnjaka na klijeti svima nam poznatih vinara Luke i Ivice
Hanzira-Laduia u Aranju. Naime, najlake se dimnjak
oisti kada ga istite sa krova. Tako je i Ivica otiao na krov i
ugurao etku u dimnjak. No, ve nakon dva tri metra
ienja etka se odarafila od sajle i ostala u dimnjaku.
Kako izvaditi najjednostavije samu etku? Prvi pokuaj je
bio ponovno ju naarafiti na sajlu. Ali to nije ilo. Zatim se kod
Bege u Otrovancu nabavila druga dimnjaarska etka pa se
pokualo sa izguravanjem sve do donje strane dimnjaka
gdje su se nalazila vrata za vaenje garei. Ni to nije urodilo
plodom. Slijedea ideja bila je ohrabrujua. Progurala se
kroz cijeli dimnjak sajla i na nju zavezale krpe. No kada se
sajla izvukla na gornju stranu dimnjaka krpe su se zaglavile i
ostale u dimnjaku. Mislilo se da nisu bile dobro zavezane pa
se isti postupak ponovio s time da su se dodale metalne
kuke za suenje mesa. Sajla se vukla opet na gornju stranu
dimnjaka no sada su se krpe izvukle napolje ali je etka
svejedno ostala u dimnjaku.
Ovakvi postupci inae traju vam oko 2-3 sata. I to
sada? Rijeenje je pokuao pronai Hanzirov prijatelj
Zvonko iz Vukosavljevice pokuajem guranja etke sa krova
prema dolje velikom i tekom sajlom za vui kamione i
traktore. Zatim hvatati etku kukama za suenje mesa.
Bezuspjeno. Preostalo je jo samo jedno. Probiti dimnjak
na mjestu gdje se odprilike nalazi etka i jednostavno ju
izvaditi. Prvi pokuaj nije urodio plodom jer nije pogoeno
mjesto gdje se nalazi dimnjak, pa se probila rupa u drugu
sobu. No, sada je ve bilo dosta. Morala se uzeti builica i
izbuiti nanovo rupa na dimnjaku, i taj je zahvat donio
pozitivne rezultate. Uspjela se pronai etka i izvaditi iz
dimnjaka. Osim gubitka 5-6 sati vremena, malo ivaca i
razbijenih nekoliko crijepova nije bilo vee tete. Tim vie.
Dimnjak je bio oien kao da je sasvim novi, pa tako ako
elite dobro oistiti dimnjak samo gurnite etkuza ienje
dimnjaka u dimnjak i pokuajte ju izvaditi, ali prethodno
nemojte uarafiti etku na sajlu.
B.B.
Maioniar Miki Magic iz Pitomae
otkriva vam svoje arolije
Kugla koja eta po konopcu
Pokaete jednu biljarsku kuglu kroz koju je
provuen konopac. Prije samog izvoenja kugla
mora biti na vrhu konopca (sl. 1.). Kad je konac
nategnut kugla stoji na mjestu. Kad ga malo
popustite konopac kugla e poeti kliziti prema
dolje.
Trik izvodite tako da na komandu kreni ona
krene, a na komandu stani ona stane.
Napomena: kuglu izbuite sa dvije strane
ali u koso. Kroz tu rupu provuete konopac.
D.D.Miki
O
no kaj ba i nije
zgodno za rei
Prodajem video kasete sa trikovima, te rekvizite za
maioniare. Tel. 033/782-748.
Audicija za djecu od 4 do 14
godina
Dana 10. 2. 2002. godine, u pitomakoj O..,
odrana je audicija djece, koja e uestvovati na
modnoj reviji za vrijeme festivala. Glavni organizator, a
ujedno i poduzee iji modeli e se nosit, je "Uwe"
d.o.o., iz Pitomae. Prijavilo se mnogo djece (oko 130-
ero), a bilo je potrebno samo 30-ero. Naravno da svi
nisu mogli biti izabrani, ali ipak svako dijete se nadalo
do trena dok nije definitivno "otpalo". Bilo je suza, ljutnje
i tunih pogleda. Nezadovoljni su bili mnogi, jer svakom
je njegovo dijete bilo bolje od onog izabranog. Naravno
da su tu veu ulogu odigrali roditelji koji su vrili pritisak i
na djecu i na organizatore, a sama djeca, koja su
ponijela najvei teret, od malih nogu ue od nas
pogrene stvari i krive postupke.
Sva djeca su bila jako hrabra, te moramo priznati
da se ni mi odrasli ne bi bolje snali. Na poetku je bilo
reeno da e biti izabrani samo najbolji, ali, draga
djeco, esto ne pobjeuju najbolji.
Zbog toga djeco, nemojte izgubiti povjerenje u
sebe, nemojte sumnjati u svoje sposobnosti, jer ve je
dobro poznata uzreica "O ukusima ne treba
raspravljati".
Kako god bilo, bez obzira na pobjednike i one
druge, moramo pohvaliti ovu ideju i dati za pravo
organizatorima da izaberu za noenje svojih modela,
djecu koju oni ele.
.B.
Osnovana udruga "Naa djeca-Pitomaa"
15. veljae 2002. godine, u prostorijama "Obrtnikog doma", odrana je Osnivaka skuptina udruge
"Naa djeca-Pitomaa". Glavni inicijator ove skuptine je ga. Marijana Koar. Ona je nakon obavljenog
razgovora s gosp. naelnikom, krenula u osnivanje jednog drutva koje e se baviti pitomakom djecom.
Naravno da ideja nije nepoznata, ali pokrenuti iz mrtvila jedan ovakav projekt hvale je vrijedno. Samoj
osnivakoj skuptini prisustvovale su sve pozvane lanice.
Nakon to se razmotrila sama ideja krenulo se na radni dio. Tako je izabrana i predsjednica Udruge,
Marijana Koar, koja je kako je ve napomenuto i inicijator. Nadalje, usvojen je Statut, izabrana su i ostala radna
tijela, te je dogovoren izgled iga i sve ostalo to je potrebno da bi se takva udruga mogla registrirati. Ostali,
konkretni koraci biti e dogovoreni na iduem sastanku, kada e ve moi biti razraene pojedinane ideje. Na
kraju poziv svim zainteresiranima da se jave u urednitvo Pitomakih novina" ( 714-553), ili kod ge. Marijane
Koar (783-779).
M.Koar
Kako ive romska djeca na smetitu
na rlenoj Klisi?
otovo je nevjerovatno da ljudi i na naem
podruju jo uvijek ive u atorima i na
samom smetitu. Svi dobro znamo to znai
za Pitomau i okolicu odlagalite smea na Klisi.
Gdje bi se drugdje ono i moglo odlagati. Kao to
znamo Klisa je povijesno i arheoloko podruje, ali i
najvee smetite na ovom prostoru. Gotovo da je
smjeto govoriti o recikliranju otpadaka ili barem
sortiranju, jer je svojevremeno bilo pokuaja da to
pokua raditi jedna privatna firma, no bilo je to bez
uspjeha i nerazumijevanja od strane vlasti.
Stoga ovdje ljudi dolaze vidjeti to se sve
baca i da li se neto od baenoga moe iskoristiti.
J er, baca se svata. Na primjer nedavno je jedan
mjetan Otrovanca zabunom istovario na smee
vrijedan traktorski utovariva kojega kasnije vie nije
naao. Ljudi koji dolaze na smee traiti iskoristive
predmete najee su Romi. Oni dolaze uglavnom
iz romskog naselja Peski kod urevca i sa sobom
voze cijelu svoju obitelj. Obino imaju samo
zaprena kola i po jednom konja, a spavaju u
improviziranim atorima. Te obitelji imaju dosta
djece, ali ta djeca ne pohaaju kolu niti u urevcu
niti u Pitomai, a niti nemaju stalno mjesto boravita.
Zaudo, iako spavaju na otvorenom nisu esto
bolesna iako hodaju i bosa i gladna.
alosno je vidjeti ovu obitelj Oro na
smetitu na Klisi, no oni nemaju bolje pa moraju biti
zadovoljni sa time to imaju.
B.B.
G
"Valentinovo kod Milana"
Ljudima se dogaa ba svata. Doavi
nekim poslom u Interprodukt u Stari Gradac
djelatnici su mi ispriali to se dogodilo Vidu
Kovau za Valentinovo. Priu su nazvali "Prijava
zbog prekraja voenja ubra u gorice" na koju je
slikar Ivan Krmi napravio i pravu kartu njegovog
putovanja u vinograd. Naime, Vid je sa traktorom
vozio ubre, ali nije pogodio pravi put pa je
ugrezao sve do traktorskih osovina. Odavde se
nekako izvukao i doao na odredite. No na karti
pie da "Kova vid nezna skipati". Raznim
manevrima sruio je susjedu brajdu, ali i preko
puta dio vinograda i jabuku. Budui da je susjed
Milan antek bio u goricama rasplakao se od
jada, a Vid konano istovario ubre na susjedovu
livadu. Dogaaj je dobio i jo jedan naziv i to
"Valentinovo kod Milana".
B.B.
Sretan Uskrs!
Privatna ljekarna
Mr.ph. Ljiljana Novoselac
PITOMAA, Gajeva 21
Tel./fax: 033/783 199
P
R
I
L
O
G
20 21
PRILOG
eljka i Branko Begovi
RODOSLOVLJ A, OBITELJ -
SKA STABLA I PREZIMENA
OBITELJ I U PITOMAI
I OKOLICI - 11
nastavak iz br.10
Obiteljska stabla
(Pitomaa)
Neto o kunim brojevima
M
A
L
O

S
E

R
A
Z
O
N
O
D
I
T
E

-

R
A
Z
N
O
p
m
e
m
o
.
.
S
o
n
i
.
Ministar
iz
Pitomae
Veznik
Ima ih
mnogo
oko Drave
Nadimak
jednog
Pitomaana
Okruglo
slovo
Fosfor
22. slovo 23. i 28. slovo
Ekonomino
Sv. Valentin
(asocijacija)
Kisik
Cucki ili
Na stari iani
instrument
Samoglasnik
Anela Lenh.
Antolin
Prva slova
Hoteli
Holiday...
Pseja noga
(po domai)
Snovi
Ljetopisi
Rijetko
ensko ime
Auto-kola
Sumpor Veznik
Restoran u
Otrovancu
(skra.)
Negacija
Onaj kojemu
se ne radi taj
je (kaj.)
Nadimak
jednog
Pitomaana
(oc)
J edno pitom.
i otrovansko
prezime
Vrsta zrake J ecala je ili
PITOMAKE
NOVINE
B.B.
uvarkua
Sempervivum tectorum L.
Trajna biljka s mesnatim i
sonim listovima, koji su sloeni u
prizemnu rozetu. Iz rozete izbije do 30
cm. visoka stabljika s ruiastim
cvijetovima na vrhu. Biljka cvate u srpnju i
kolovozu.
Sade ju po krovovima seoskih
kua, jer se vjeruje da biljka uva od oluje
i groma. Listovi se mogu upotrijebiti kao
dodatak salati ili varivu. Biljka slui i kao
narodni lijek. Vitaminska vrijednost je
neznatna. U svijetu je raireno oko 30
vrsta.
.B.
J avne zabave sa glazbom, plesom i raznim
drugim popratnim programima, kao npr. aljivom
potom, zatvorom i drugim igrama odravaju se u
Pitomai ve od kraja XIX. stoljea. Prve zabave
zabiljeene su ve krajem 1880.-ih godina. Drutva
koja su kasnije osnivana, a to je DVD, pa Hrvatski sokol
i druga prireivanjem zabava imala su znatne
materijalne koristi, a osim donacija i lanarina to im je
bio gotovo jedini prihod. Najvie je zabava kroz povijest
organiziralo DVD Pitomaa i to po jednu do tri zabave
godinje. One su se odravale na raznim mjestima, a
najee na Gmanju (Vinogradska ulica) ili u gostionici
Steiskal ("K lovakom rogu").
Ovo je jedan od brojnih sauvanih zapisnika a
koji se tie organiziranja jedne takve zabave.
"Zapisnik redovite sjednice dobrovoljnog
drutva u Pitomai, odran dne. 13. lipnja 1906.
Prisutni: podpisani. 1. Predmet: Dogovor radi
uprilienja ljetne zabave za dobrov. vatr. drutvo. 2.
Zakljuuje se upriliiti ljetnu zabavu sa sljedeim
programom: Zabava obdravati e se
dne 1. srpnja tj. u nedjelju poslije
podne.
lanovi izvrujui prosti su od
ulaznine doim lanovi njihovih
obitelji i ostali plaaju ulazninu 60
filira. Za tu zabavu uzet e se svota od
120 K, a ta svota povjerava se
posebnom odboru komu e biti
zadaa, poskrbjeti se za uprilienje i
cijeli menagment ove vrtne zabave. U
odbor izabrani su sljedea lica: Pn.
gn. J osip Sidnaj, dekorateur vrta
J osip Landi, Djuro Landi, Rudolf
Baant, Viktor Stejskal, Marko Lovrin,
g. Hinko Tomerlin, Leopold Ivan,
Stjepan Main, Gjuro Fanta, g. Carl
Gtz ml. Ovaj odbor ima se sastati u
itaonikoj prostoriji, da se dogovori
dne 16. i 17. o. mj. tj. u subotu i u
nedjelju."
B.B.
J edan od vanih faktora u prouavanju
prezimena, radi to boljeg snalaenja u matinim
knjigama, prvenstveno su kuni brojevi. Do
numeriranja kua po ulicama nakon 1900. godine i
kasnije Pitomaa je imala preko tisuu zabi-
ljeenih kunih brojeva. U matinim knjigama
brojevi kua se poinju upisivati nakon 1780.
godine (u nekim maticama), a u nekima i kasnije.
Poznavanje kunih brojeva ima i inae viestruku
korist (gruntovne knjige idr.).
Stoga emo u narednim dijelovima ovoga
priloga iznijeti sve kune brojeve prema
prezimenima. Ovom zgodom e to biti najstarije
obitelji za koje znamo da su ivjele na odreenom
kunom broju, a koje se spominju prije 1730.
godine.
Baran: 32, 146, 190, 191, 194, 315, 360, 381, 436,
437, 570, 571, 612, 684, 712 i 847.
Begovi: 1, 10, 20, 123, 131, 157, 161, 183, 185, 186,
213, 281, 285, 304, 369, 382, 383, 392, 470, 491, 512,
513, 524, 534, 580, 598, 682, 687, 692, 735, 752, 776,
791, 795, 806, 822, 830, 833, 834, 835, 840, 852, 863,
899, 913 i 1039.
Bokan: 74, 105, 201, 252, 271, 283, 295, 552 i 966.
Brki: 69, 296, 309, 533, 577 i 858.
Capan: 460, 620, 621, 622, 714 i 847.
erepinko: 149, 202, 204, 237, 290, 298, 364, 367,
394, 402, 439, 633, 646, 764, 803, 862 i 957.
Crlenjak: 145, 350, 450, 696, 700, 702, 831, 864 i
1048.
orda: 530.
Demi: 23, 31, 158, 159, 291, 348, 443, 448, 578,
644, 650, 651, 652, 673, 761, 872 i 926b.
Domitrovi: 105, 145 i 423.
Dolin: 4, 11, 416, 417, 418, 538, 635, 794, 818 i
883.
Dugina: 8, 228, 359, 430 i 572.
Filjak: 23, 28, 83, 102, 112, 237, 255, 277, 317, 472,
474, 476, 499, 539, 557, 585, 589, 590, 591, 643,
657, 828, 849 i 1022.
Ferea: 261, 349, 549, 592 i 837.
Greguri: 168.
Gucek: 56, 59, 243, 327, 518, 733 i 833.
Halusek: 72, 360, 431, 497, 656 i 932.
Halavuk: 57, 107, 319, 331, 581, 667, 704 i 714.
Hegedu: 257, 493, 785, 805 i921.
Hegedui: 708.
J akupec: 110, 111, 112, 184, 193, 224, 303, 407,
408, 409, 410, 412, 440, 466, 469, 470, 471, 510,
521, 522, 671, 746, 824, 841, 903 i 1052.
Kirin: 744, i 956.
Kovai: 16, 87, 104, 161, 210, 303, 336, 458, 477,
479, 642 i 968.
P
R
I
L
O
G
20 21
PRILOG
eljka i Branko Begovi
RODOSLOVLJ A, OBITELJ -
SKA STABLA I PREZIMENA
OBITELJ I U PITOMAI
I OKOLICI - 11
nastavak iz br.10
Obiteljska stabla
(Pitomaa)
Neto o kunim brojevima
M
A
L
O

S
E

R
A
Z
O
N
O
D
I
T
E

-

R
A
Z
N
O
.
.
S
p
o
m
e
m
o
.
n
i
Ministar
iz
Pitomae
Veznik
Ima ih
mnogo
oko Drave
Nadimak
jednog
Pitomaana
Okruglo
slovo
Fosfor
22. slovo 23. i 28. slovo
Ekonomino
Sv. Valentin
(asocijacija)
Kisik
Cucki ili
Na stari iani
instrument
Samoglasnik
Anela Lenh.
Antolin
Prva slova
Hoteli
Holiday...
Pseja noga
(po domai)
Snovi
Ljetopisi
Rijetko
ensko ime
Auto-kola
Sumpor Veznik
Restoran u
Otrovancu
(skra.)
Negacija
Onaj kojemu
se ne radi taj
je (kaj.)
Nadimak
jednog
Pitomaana
(oc)
J edno pitom.
i otrovansko
prezime
Vrsta zrake J ecala je ili
PITOMAKE
NOVINE
B.B.
uvarkua
Sempervivum tectorum L.
Trajna biljka s mesnatim i
sonim listovima, koji su sloeni u
prizemnu rozetu. Iz rozete izbije do 30
cm. visoka stabljika s ruiastim
cvijetovima na vrhu. Biljka cvate u srpnju i
kolovozu.
Sade ju po krovovima seoskih
kua, jer se vjeruje da biljka uva od oluje
i groma. Listovi se mogu upotrijebiti kao
dodatak salati ili varivu. Biljka slui i kao
narodni lijek. Vitaminska vrijednost je
neznatna. U svijetu je raireno oko 30
vrsta.
.B.
J avne zabave sa glazbom, plesom i raznim
drugim popratnim programima, kao npr. aljivom
potom, zatvorom i drugim igrama odravaju se u
Pitomai ve od kraja XIX. stoljea. Prve zabave
zabiljeene su ve krajem 1880.-ih godina. Drutva
koja su kasnije osnivana, a to je DVD, pa Hrvatski sokol
i druga prireivanjem zabava imala su znatne
materijalne koristi, a osim donacija i lanarina to im je
bio gotovo jedini prihod. Najvie je zabava kroz povijest
organiziralo DVD Pitomaa i to po jednu do tri zabave
godinje. One su se odravale na raznim mjestima, a
najee na Gmanju (Vinogradska ulica) ili u gostionici
Steiskal ("K lovakom rogu").
Ovo je jedan od brojnih sauvanih zapisnika a
koji se tie organiziranja jedne takve zabave.
"Zapisnik redovite sjednice dobrovoljnog
drutva u Pitomai, odran dne. 13. lipnja 1906.
Prisutni: podpisani. 1. Predmet: Dogovor radi
uprilienja ljetne zabave za dobrov. vatr. drutvo. 2.
Zakljuuje se upriliiti ljetnu zabavu sa sljedeim
programom: Zabava obdravati e se
dne 1. srpnja tj. u nedjelju poslije
podne.
lanovi izvrujui prosti su od
ulaznine doim lanovi njihovih
obitelji i ostali plaaju ulazninu 60
filira. Za tu zabavu uzet e se svota od
120 K, a ta svota povjerava se
posebnom odboru komu e biti
zadaa, poskrbjeti se za uprilienje i
cijeli menagment ove vrtne zabave. U
odbor izabrani su sljedea lica: Pn.
gn. J osip Sidnaj, dekorateur vrta
J osip Landi, Djuro Landi, Rudolf
Baant, Viktor Stejskal, Marko Lovrin,
g. Hinko Tomerlin, Leopold Ivan,
Stjepan Main, Gjuro Fanta, g. Carl
Gtz ml. Ovaj odbor ima se sastati u
itaonikoj prostoriji, da se dogovori
dne 16. i 17. o. mj. tj. u subotu i u
nedjelju."
B.B.
J edan od vanih faktora u prouavanju
prezimena, radi to boljeg snalaenja u matinim
knjigama, prvenstveno su kuni brojevi. Do
numeriranja kua po ulicama nakon 1900. godine i
kasnije Pitomaa je imala preko tisuu zabi-
ljeenih kunih brojeva. U matinim knjigama
brojevi kua se poinju upisivati nakon 1780.
godine (u nekim maticama), a u nekima i kasnije.
Poznavanje kunih brojeva ima i inae viestruku
korist (gruntovne knjige idr.).
Stoga emo u narednim dijelovima ovoga
priloga iznijeti sve kune brojeve prema
prezimenima. Ovom zgodom e to biti najstarije
obitelji za koje znamo da su ivjele na odreenom
kunom broju, a koje se spominju prije 1730.
godine.
Baran: 32, 146, 190, 191, 194, 315, 360, 381, 436,
437, 570, 571, 612, 684, 712 i 847.
Begovi: 1, 10, 20, 123, 131, 157, 161, 183, 185, 186,
213, 281, 285, 304, 369, 382, 383, 392, 470, 491, 512,
513, 524, 534, 580, 598, 682, 687, 692, 735, 752, 776,
791, 795, 806, 822, 830, 833, 834, 835, 840, 852, 863,
899, 913 i 1039.
Bokan: 74, 105, 201, 252, 271, 283, 295, 552 i 966.
Brki: 69, 296, 309, 533, 577 i 858.
Capan: 460, 620, 621, 622, 714 i 847.
erepinko: 149, 202, 204, 237, 290, 298, 364, 367,
394, 402, 439, 633, 646, 764, 803, 862 i 957.
Crlenjak: 145, 350, 450, 696, 700, 702, 831, 864 i
1048.
orda: 530.
Demi: 23, 31, 158, 159, 291, 348, 443, 448, 578,
644, 650, 651, 652, 673, 761, 872 i 926b.
Domitrovi: 105, 145 i 423.
Dolin: 4, 11, 416, 417, 418, 538, 635, 794, 818 i
883.
Dugina: 8, 228, 359, 430 i 572.
Filjak: 23, 28, 83, 102, 112, 237, 255, 277, 317, 472,
474, 476, 499, 539, 557, 585, 589, 590, 591, 643,
657, 828, 849 i 1022.
Ferea: 261, 349, 549, 592 i 837.
Greguri: 168.
Gucek: 56, 59, 243, 327, 518, 733 i 833.
Halusek: 72, 360, 431, 497, 656 i 932.
Halavuk: 57, 107, 319, 331, 581, 667, 704 i 714.
Hegedu: 257, 493, 785, 805 i921.
Hegedui: 708.
J akupec: 110, 111, 112, 184, 193, 224, 303, 407,
408, 409, 410, 412, 440, 466, 469, 470, 471, 510,
521, 522, 671, 746, 824, 841, 903 i 1052.
Kirin: 744, i 956.
Kovai: 16, 87, 104, 161, 210, 303, 336, 458, 477,
479, 642 i 968.
22 23
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Vl. Ivan Kostelac
Tel./fax.:
033/782-441
033/783-316
033/783-317
Mob.: 099/521-828
099/416-195
099/437-939
099/523-003
iro raun: 31290-685-38391
MB: 0412952310905
E-mail: kograd@vt.hinet.hr
Uprava firme "Kograd" posluje na navedenoj adresi, a radiona i garae nalaze se u
poslovnoj zoni u mjestu Kladare. Firma radi sa dvadesetietiri stalno zaposlena djelatnika, a prema
potrebi zapoljava i odreeni broj djelatnika na odreeno radno vrijeme. Osnovna djelatnost firme
su usluge graevinskom mehanizacijom i graevinski radovi u domeni niskogradnje.
Ua specijalnost je izgradnja vodovoda, plinovoda, kanalizacije, izgradnja podzemnih
telefonskih i energetskih mrea. U manjem opsegu izgradnja cesta, nogostupa i parkiralita i
slino.
Firma Kograd posluje ve 15. godina, tako da iskustvo garantira poslovnost i kvalitetu. U
posljednjih deset godina radi pojaanim intenzitetom, od kada je djelatnost usluga graevinskom
meha-nizacijom proirila na izvoenje graevinskih radova u domeni niskogradnje.
Radilita na kojima je "Kograd" prisutan nalaze se diljem Republike Hrvatske, to je
uvjetovano potrebama trita.
5
1
.
d
g
o
a
in
estitamo Vam Uskrs i uskrnje blagdane
I
T
O
A
A
,
P
M
V
i
n
o
g
r
a
s
k
a

7
6

d
M
O
B
.
0
4
6
2
9
8
/
2
8
-
4
obitelj Filjak
Sretan Uskrs!
Trgovina
EUROPA
Pitomaa
Restoran
ROYAL
estita Vam Uskrs i
uskrnje blagdane
Klotar Podravski
Restoran
Zlatni klas
Otrovanec
Sretan Uskrs eli Vam!
Sretan Uskrs
S
e
n
U
s
r
r
t
a

k
s
Trgovina
"Pavlekovi"
Otrovanec
Graevinska mehanizacija
Palkovi
Velika renjevica
estita Vam sretan Uskrs!
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
AGROMES
FARMERKA
Caffe bar BAKHUS
Pitomaa,
Trg. k. Tomislava bb
(stari Poslovni centar)
Tel.: 033/783-103
22 23
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Vl. Ivan Kostelac
Tel./fax.:
033/782-441
033/783-316
033/783-317
Mob.: 099/521-828
099/416-195
099/437-939
099/523-003
iro raun: 31290-685-38391
MB: 0412952310905
E-mail: kograd@vt.hinet.hr
Uprava firme "Kograd" posluje na navedenoj adresi, a radiona i garae nalaze se u
poslovnoj zoni u mjestu Kladare. Firma radi sa dvadesetietiri stalno zaposlena djelatnika, a prema
potrebi zapoljava i odreeni broj djelatnika na odreeno radno vrijeme. Osnovna djelatnost firme
su usluge graevinskom mehanizacijom i graevinski radovi u domeni niskogradnje.
Ua specijalnost je izgradnja vodovoda, plinovoda, kanalizacije, izgradnja podzemnih
telefonskih i energetskih mrea. U manjem opsegu izgradnja cesta, nogostupa i parkiralita i
slino.
Firma Kograd posluje ve 15. godina, tako da iskustvo garantira poslovnost i kvalitetu. U
posljednjih deset godina radi pojaanim intenzitetom, od kada je djelatnost usluga graevinskom
meha-nizacijom proirila na izvoenje graevinskih radova u domeni niskogradnje.
Radilita na kojima je "Kograd" prisutan nalaze se diljem Republike Hrvatske, to je
uvjetovano potrebama trita.
1
5
.
d
o
a
g
in
estitamo Vam Uskrs i uskrnje blagdane
I
O
A
P
T
M
A
,
n
g
s
k
a

7

V
i
o
r
a
d
6
M
O
B
.
2
0
9
8
/
2
4
8
-
6
4
obitelj Filjak
Sretan Uskrs!
Trgovina
EUROPA
Pitomaa
Restoran
ROYAL
estita Vam Uskrs i
uskrnje blagdane
Klotar Podravski
Restoran
Zlatni klas
Otrovanec
Sretan Uskrs eli Vam!
Sretan Uskrs
S
r
e
t
a
n

U
s
k
r
s
Trgovina
"Pavlekovi"
Otrovanec
Graevinska mehanizacija
Palkovi
Velika renjevica
estita Vam sretan Uskrs!
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
AGROMES
FARMERKA
Caffe bar BAKHUS
Pitomaa,
Trg. k. Tomislava bb
(stari Poslovni centar)
Tel.: 033/783-103
8. veljae odran je prvi
susret cimbalista Hrvat-
ske Pitomaa 2000. g.
24 25
1
.

S
U
S
R
E
T

C
I
M
B
A
L
I
S
T
A

H
R
V
A
T
S
K
E

U

P
I
T
O
M
A
I
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Da je Pitomaa mjesto ne samo u Podravini ve u Hrvatskoj u kojem se zbivaju brojne kulturne i razne
druge aktivnosti dokazali su Pitomaani ponovo 8. veljae ove godine organizirajui 1. susret cimbalista Hrvatske.
Za sve je najvie "kriv" dr. Marijan J ergovi, inae umjetniki direktor festivala Pjesme Podravine i podravlja koji e
se ove godine odrati po deseti puta. O ovom rijetkom instrumentu ljudi malo i znadu, pa su ove godine mogli ga
bolje upoznati i uti sve ono to se na njemu moe odsvirati. Susreti su idrani u pitomakoj kino dvorani, a pod
pokroviteljstvom Poljoprivredne zadruge urevac, Opine Pitomaa, te upanije Virovitiko-podravske, kao i
brojnih medijskih i drugih pokrovitelja. Sigurno je jedno. Dvanaest cimbulaa iz cijele drave oduevili su prepunu
dvoranu u kojoj je jedan dobar dio posjetitelja morao ak i stajati. B.B.
to su zapravo cimbule ili cimbal?
To je iani instrument perzijsko-asirskog
podrijetla. Nad drvenim trupom u obliku trapeza napete su
pomou ivije eline ice, ugoene obino po tri odnosno
etiri na isti ton. Noviji savreniji primjerci imaju i konji,
pomou kojega je povean broj tonova. On dijeli ice po
duljini u razmjeru 3:2, to daje interval kvinte. O ice se
udara tapiima, koji su na krajevima zadebljani i esto s
jedne strane presvueni pustom, kojim je omoguena
promjena boje zvuka. Instrument ima prilino rezak no
nejasan ton, zbog nedostatka priguivaa. Opseg mu je
3
najee E-e .
Iz svoje pradomovine stigao je poetkom XII. st.
u panjolsku i zapadnu Europu, a preko Turske u
Maarsku, gdje se rairio i uao u ciganske glazbene
sastave (pod nazivom czimbal). Maarski cigani prenijeli
su instrument i u neke dijelove nekadanje J ugoslavije,
odnosno i Hrvatske, kao Hrvatsko Zagorje, Meimurje,
Podravinu. Kao narodni instrument rairen je u
Rumunjskoj, a od velikih umjetnika znao ga je u svojoj
muzici upotrijebiti i poznati Igor Stravinski.
Cimbal su seljaci ponekad znali i sami izraivati i
u Zagorju i u Podravini. Ponekad se pod nazivom cimbal ili
cumbule podrazumijeva i citra koja je drugaijev izgleda i
na kojoj se drugaije svira. Danas cimbala nema mnogo u
pitomakom kraju, a one koje postoje obavezno su
ukljuene u neki od domaih narodnih sastava, kao to su
npr. Podravski muikai. B.B.
Pri i pakuje:
Prionica i prodavaonica kave
, Preradovieva 30
Tel. 033/782-327
AGENCIJ A ZA MARKETING
I POSREDOVANJ E
PITOMAA
S
r
t
a
n
U
s
k
r
e

s
!
1. susreti cimbalista Pitomaa 2002.
PITOMAA,
Vinogradska 24
tel. 033/782-780
interijeri
TEA
Sa nastupa jednog od cimbalista.
ZLATARSKA RADNJA
Vl. Edvarda Barana
PITOMAA
Gajeva 7 033/782-478
5
0

g
o
in
a
o
s
t
o
a
n
ja
d

p
j
cvjearnica KRISTINA
Pitomaa, Gajeva 39
AVON
Sretan Uskrs
eli Vam
8. veljae odran je prvi
susret cimbalista Hrvat-
ske Pitomaa 2000. g.
24 25
1
.

S
U
S
R
E
T

C
I
M
B
A
L
I
S
T
A

H
R
V
A
T
S
K
E

U

P
I
T
O
M
A
I
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Da je Pitomaa mjesto ne samo u Podravini ve u Hrvatskoj u kojem se zbivaju brojne kulturne i razne
druge aktivnosti dokazali su Pitomaani ponovo 8. veljae ove godine organizirajui 1. susret cimbalista Hrvatske.
Za sve je najvie "kriv" dr. Marijan J ergovi, inae umjetniki direktor festivala Pjesme Podravine i podravlja koji e
se ove godine odrati po deseti puta. O ovom rijetkom instrumentu ljudi malo i znadu, pa su ove godine mogli ga
bolje upoznati i uti sve ono to se na njemu moe odsvirati. Susreti su idrani u pitomakoj kino dvorani, a pod
pokroviteljstvom Poljoprivredne zadruge urevac, Opine Pitomaa, te upanije Virovitiko-podravske, kao i
brojnih medijskih i drugih pokrovitelja. Sigurno je jedno. Dvanaest cimbulaa iz cijele drave oduevili su prepunu
dvoranu u kojoj je jedan dobar dio posjetitelja morao ak i stajati. B.B.
to su zapravo cimbule ili cimbal?
To je iani instrument perzijsko-asirskog
podrijetla. Nad drvenim trupom u obliku trapeza napete su
pomou ivije eline ice, ugoene obino po tri odnosno
etiri na isti ton. Noviji savreniji primjerci imaju i konji,
pomou kojega je povean broj tonova. On dijeli ice po
duljini u razmjeru 3:2, to daje interval kvinte. O ice se
udara tapiima, koji su na krajevima zadebljani i esto s
jedne strane presvueni pustom, kojim je omoguena
promjena boje zvuka. Instrument ima prilino rezak no
nejasan ton, zbog nedostatka priguivaa. Opseg mu je
3
najee E-e .
Iz svoje pradomovine stigao je poetkom XII. st.
u panjolsku i zapadnu Europu, a preko Turske u
Maarsku, gdje se rairio i uao u ciganske glazbene
sastave (pod nazivom czimbal). Maarski cigani prenijeli
su instrument i u neke dijelove nekadanje J ugoslavije,
odnosno i Hrvatske, kao Hrvatsko Zagorje, Meimurje,
Podravinu. Kao narodni instrument rairen je u
Rumunjskoj, a od velikih umjetnika znao ga je u svojoj
muzici upotrijebiti i poznati Igor Stravinski.
Cimbal su seljaci ponekad znali i sami izraivati i
u Zagorju i u Podravini. Ponekad se pod nazivom cimbal ili
cumbule podrazumijeva i citra koja je drugaijev izgleda i
na kojoj se drugaije svira. Danas cimbala nema mnogo u
pitomakom kraju, a one koje postoje obavezno su
ukljuene u neki od domaih narodnih sastava, kao to su
npr. Podravski muikai. B.B.
Pri i pakuje:
Prionica i prodavaonica kave
, Preradovieva 30
Tel. 033/782-327
AGENCIJ A ZA MARKETING
I POSREDOVANJ E
PITOMAA
n
U
S
r
e
t
a

s
k
r
s
!
1. susreti cimbalista Pitomaa 2002.
PITOMAA,
Vinogradska 24
tel. 033/782-780
interijeri
TEA
Sa nastupa jednog od cimbalista.
ZLATARSKA RADNJA
Vl. Edvarda Barana
PITOMAA
Gajeva 7 033/782-478
5

g
o
in
o
t
o
n
ja
0
d
a

p
s
ja
cvjearnica KRISTINA
Pitomaa, Gajeva 39
AVON
Sretan Uskrs
eli Vam
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
26 27
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
"GRGAI"
mesarsko-kobasiarska radnja
Vl. eljko Grgai
PITOMAA, Trg kralja Tomislava 18
Tel: 033/782-321
55
go
in

d
a
s
u
tva
i
k
s
"GRGAI"
"GRGAI"
Klesar Damir Pankasz
Pitomaa, Vinogradska 11. tel. 098/271-214
Lovaka udruga
"FAZAN"
Pitomaa
Sve informacije
na tel: 033/782-322
GRAEVINSKI MATERIJ ALI
Pitomaa, Gajeva 92
Tel. 033/782-913, 098/212-017
Les d.o.o.
f
t
o
b
e
g
v
i
o

o
f
t
b
v
i
o
o

e
g
o
t
b
v
i
f
o
o

e
g
o
i
f
o
t
o

b
e
g
v
o
f
t
b
v
i
o
o

e
g
o
t
v
i
f
o
o

b
e
g
o
f
t
o
b
e
g
v
i
o

o
f
t
o
b
e
v
i
o

g
o
t
b
v
i
f
o
o

e
g
o
f
t
o
b
e
g
v
i
o

o
PITOMAA
Trg k. Tomislava 14
Tel/Fax 033 782-340
Tel. 033 783-467
Mob. 098 735-455
_______________
-fotografiranje
-fotokopiranje
-video snimanje
-digital, s-vhs
-izrada pozivnica
-izrada zahvalnica
-izrada amaterskih filmova
Begovi
Begovi
Vl. Marija Filjak
NAKOB
Pitomaa
Vl. Ivan Bokan
PITOMAA
Tina Ujevia 108 Tel&fax:033/782-634
Svi kupu-
jemo u
KIOSKU
"ABAC"
PITOMAA
na trgu kralja Tomislava
Caffe bar
SUNCOKRET
PITOMAA,
Gajeva 43
i Sedlarica 32
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
BM
d.o.o. Gajeva 201 PITOMAA
Prodavaonica br.1 Gajeva 24
Sretan
Uskrs!
Sretan
Uskrs!
mesnica
PITOMAA, Gajeva 36
MIHA
Trgovina
MONIKA
Pitomaa
(Doljnji kraj)
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
26 27
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
"GRGAI"
mesarsko-kobasiarska radnja
Vl. eljko Grgai
PITOMAA, Trg kralja Tomislava 18
Tel: 033/782-321
5
o
n
5
g
di
a
v
iskust
a
"GRGAI"
"GRGAI"
Klesar Damir Pankasz
Pitomaa, Vinogradska 11. tel. 098/271-214
Lovaka udruga
"FAZAN"
Pitomaa
Sve informacije
na tel: 033/782-322
GRAEVINSKI MATERIJ ALI
Pitomaa, Gajeva 92
Tel. 033/782-913, 098/212-017
Les d.o.o.
f
t
o
b
e
g
v
i
o

o
f
t
b
v
i
o
o

e
g
o
t
b
v
i
f
o
o

e
g
o
f
t
o
b
e
g
v
i
o

o
f
t
b
v
i
o
o

e
g
o
t
i
f
o
o

b
e
g
o
v
f
t
o
b
e
g
v
i
o

o
f
t
b
v
i
o
o

e
g
o
t
v
i
f
o
o

b
e
g
o
f
t
o
b
e
g
v
i
o

o
PITOMAA
Trg k. Tomislava 14
Tel/Fax 033 782-340
Tel. 033 783-467
Mob. 098 735-455
_______________
-fotografiranje
-fotokopiranje
-video snimanje
-digital, s-vhs
-izrada pozivnica
-izrada zahvalnica
-izrada amaterskih filmova
Begovi
Begovi
Vl. Marija Filjak
NAKOB
Pitomaa
Vl. Ivan Bokan
PITOMAA
Tina Ujevia 108 Tel&fax:033/782-634
Svi kupu-
jemo u
KIOSKU
"ABAC"
PITOMAA
na trgu kralja Tomislava
Caffe bar
SUNCOKRET
PITOMAA,
Gajeva 43
i Sedlarica 32
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
BM
d.o.o. Gajeva 201 PITOMAA
Prodavaonica br.1 Gajeva 24
Sretan
Uskrs!
Sretan
Uskrs!
mesnica
PITOMAA, Gajeva 36
MIHA
Trgovina
MONIKA
Pitomaa
(Doljnji kraj)
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Reklame, oglasi
i obavijesti
PITOMAA,
Gajeva 34
Tel: 033/782-258
i 782-308
PRVA OBRTNO
TEDNO
KREDITNA
ZADRUGA
PITOMAA
- Prodajem gradilite kod eljeznike stanice u
Pitomai. Odlina lokacija i dobra cijena. Upitati
Mariju Filjak (u lokalu Bolji ivot)
- Caffe bar i slastiarnica "Srk" Pitomaa
prima narudbe za peenje kolaa i torti za sve
prigode. Narudbe na tel: 781-016.
- Prodajem kuu sa gradilitem u Dravskoj 5 u
Pitomai. Sve informacije na tel. 01/3837-372 i
01/3837-387 (Ivan Meurean-Keko)
KOVAKA
RADNJ A
KOVAKA
RADNJ A
Marijan Trstenjak
VELIKA RENJ EVICA 125
033/714-035
POPRAVAK PLUGOVA I
KULTIVATORA - IZRAUJ EM SVE
POTRONE DIJ ELOVE -
MONTAA KUPLJ ENIH
DIJ ELOVA BESPLATNA
Restoran "Obrtniki dom"
TVRTKE d.o.o. Pitomaa, Gajeva 34
u proirenom i obnovljenom ambijentu Vam nudi:
- sve vrste alkoholnih i bezalkoholnih pia
- tople napitke - svakodnevno povoljne i
kvalitetne gablece - jela sa rotilja - prene
ribice i lignje - organizira sveane rukove,
svadbe, proslave maturi, karmine i sve os-
tale skupove uz izvanredno pristupanu
cijenu - u svom prostoru organizira razne izlobe
Kontakt telefon 033/783-816 (restoran) i 033/782-258 (uprava)
RADNO VRIJ EME OD 07 DO 22 SATA
Sretan Uskrs!

U
k
r
S
r
e
t
a
n
s
s
!
28 29
u
n
v

o
o
V
i
r
v
i
c
o
i
t
i
mladost -kolska knjiga
Koprivnica, A. Starevia 1 - Bjelovar, Trg S. Radia 7 - Virovitica, S. Radia 5
toneri zaista
za sve vrste
pisaa
- knjige
- kolski pribor
- uredska oprema
- knjige
- kolski pribor
- uredska oprema
r
S
e
a
t
n
s
k
!
U
s
r
TRGOVINE
AUTOSERVIS
"FRIC"
Pitomaa
Tel:
033/783-200
Stella
Pitomaa Tel. 033/783-301
Kladare Tel. 033/783-776
Sretan Uskrs
ele Vam
&
Pekara "Centar"
Pitomaa i Prugovac
Vl. Haljime Totaj
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Reklame, oglasi
i obavijesti
PITOMAA,
Gajeva 34
Tel: 033/782-258
i 782-308
PRVA OBRTNO
TEDNO
KREDITNA
ZADRUGA
PITOMAA
- Prodajem gradilite kod eljeznike stanice u
Pitomai. Odlina lokacija i dobra cijena. Upitati
Mariju Filjak (u lokalu Bolji ivot)
- Caffe bar i slastiarnica "Srk" Pitomaa
prima narudbe za peenje kolaa i torti za sve
prigode. Narudbe na tel: 781-016.
- Prodajem kuu sa gradilitem u Dravskoj 5 u
Pitomai. Sve informacije na tel. 01/3837-372 i
01/3837-387 (Ivan Meurean-Keko)
KOVAKA
RADNJ A
KOVAKA
RADNJ A
Marijan Trstenjak
VELIKA RENJ EVICA 125
033/714-035
POPRAVAK PLUGOVA I
KULTIVATORA - IZRAUJ EM SVE
POTRONE DIJ ELOVE -
MONTAA KUPLJ ENIH
DIJ ELOVA BESPLATNA
Restoran "Obrtniki dom"
TVRTKE d.o.o. Pitomaa, Gajeva 34
u proirenom i obnovljenom ambijentu Vam nudi:
- sve vrste alkoholnih i bezalkoholnih pia
- tople napitke - svakodnevno povoljne i
kvalitetne gablece - jela sa rotilja - prene
ribice i lignje - organizira sveane rukove,
svadbe, proslave maturi, karmine i sve os-
tale skupove uz izvanredno pristupanu
cijenu - u svom prostoru organizira razne izlobe
Kontakt telefon 033/783-816 (restoran) i 033/782-258 (uprava)
RADNO VRIJ EME OD 07 DO 22 SATA
Sretan Uskrs!
e

U
k
r
S
r
t
a
n
s
s
!
28 29
n
v

u
o
o
V
i
r
v
i
c
o
i
t
i
mladost -kolska knjiga
Koprivnica, A. Starevia 1 - Bjelovar, Trg S. Radia 7 - Virovitica, S. Radia 5
toneri zaista
za sve vrste
pisaa
- knjige
- kolski pribor
- uredska oprema
- knjige
- kolski pribor
- uredska oprema
r
S
e
t
a
n
s
k
s
!
U
r
TRGOVINE
AUTOSERVIS
"FRIC"
Pitomaa
Tel:
033/783-200
Stella
Pitomaa Tel. 033/783-301
Kladare Tel. 033/783-776
Sretan Uskrs
ele Vam
&
Pekara "Centar"
Pitomaa i Prugovac
Vl. Haljime Totaj
$
$
$
$
$
$
$
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
30 31
Kotovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa
prostora u Pitomakim domaim novinama
1. Unutranje stranice - 1 boja:
a) A7 =70,00 kn
b) A6 =130,00 kn
c) A5 =315,00 kn
d) A4 =630,00 kn
2. Posljednja vanjska stranica:
a) A7 =205,00 kn
b) A6 =410,00 kn
c) A5 =820,00 kn
d) A4 =1.640,00 kn
Broj objava: 2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta,
iznad 6 do 12 objava 30% popusta.
Cijena pojedinanog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.
INFORMACIJ E O REKLAMNOM I OGLASNOM
PROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pitomakim
novinama moete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-
189, odnosno na adresi Otrovanec 60.
A7
A7
A6
A5
A4
93,5
Mhz
Neki ljudi vjeruju u modernu i slubenu prognozu Dr. hidrometeorolokog zavoda,
dok drugi pak u tradicionalne naine prognoziranja vremena. Na ovoj stranici iz-
nosit emo, ukratko, prognozu nainjenu prema starim, tradicionalnim nainima
(prema brojenicama - 13.-24. XII. 2000., prognozi sa lukom na badnjak, a dopu-
njeno tzv. Stoljetnim kalendarom). Koliko su te prognoze tone uvjerite se sami.
OUJ AK 2002. g.: Prvi dani mjeseca bit
e tmurni, vjetroviti i kini. Nakon 5. u mjesecu
pa sve do 9. bit e lijepo vrijeme, pravo
proljetno, ali e slijedeih pet-est dana biti
promjenjivi sa kiom i suncem. Od sredine
mjeseca, pa sve do oko 20. oujka vrijeme e
se stabilizirati i biti prohladno ali vedro. Od 20.
pa do 22. kiovito, ali toplo, dok e slijedeih
tri dana vrijeme biti stabilno, ali malo hladnije.
Posljednjih pet dana opet e biti vjetrovito,
oblano, dok e posljednji dan biti sunan.
VELJ AA 2002. g.: Poetak mjeseca
biti e promjenjivo, sve do kraja prvog tjedna u
mjesecu. Nastavak do oko 10. veljae biti e
lijepo vrijeme, nakon ega se oekuje
pogoranje, sa kiom i snijegom. Poetak
druge polovice mjeseca karakterizirat e
djelomino lijepo vrijeme, ali od oko 18.
oekuje se pogoranje, sa kiom, susnije-
icom i snijegom. Zahladnijet e nakon 20.-og,
i takvo e vrijeme ostati slijedeih nekoliko
dana. Kraj mjeseca biti e ugodan.
V
r
e
m
e
n
s
k
a

p
r
o
g
-
n
o
z
a

z
a

P
o
d
r
a
v
i
n
u
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
GALERIJ A - GRAFIKA PRIPREMA
vl. eljka Begovi
Otrovanec 60 tel:033/714-553
Izraujemo rodoslovlja - obiteljska
stabla i obiteljske grbove za pod-
ruje cijele Republike Hrvatske.
"BB-art" Pitomaa
Vl. Branko elimber
Tina Ujevia 52
PITOMAA
033/782-149
Pitomaa
Gajeva 33
tel:781-001
Frizerski studio
INES
Vl. Marijana Koar
Pitomaa, Vinogradska 34
033/783-779
estitamo Vam
Uskrs i uskrnje
blagdane
Sretan Uskrs!
estita Vam Uskrs i
uskrnje blagdane!
Autoservis
Caffe bar
vl. Pavica Sulimanac
PITOMAA, Vinogradska 33
Sretan
Uskrs!
Slatinska
banka
poslovnica Pitomaa
eli Vam sretan Uskrs!
$
GRAFOTISAK
Virovitica
DUC
commerce
DUC
commerce
Pitomaa
estita Vam Uskrs
i uskrnje blagdane
KLESARSTVO
Ivan Branko Majstor
Pitomaa, Dravska 64
033/782-490
$
$
$
$
$
$
$
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
30 31
Kotovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa
prostora u Pitomakim domaim novinama
1. Unutranje stranice - 1 boja:
a) A7 =70,00 kn
b) A6 =130,00 kn
c) A5 =315,00 kn
d) A4 =630,00 kn
2. Posljednja vanjska stranica:
a) A7 =205,00 kn
b) A6 =410,00 kn
c) A5 =820,00 kn
d) A4 =1.640,00 kn
Broj objava: 2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta,
iznad 6 do 12 objava 30% popusta.
Cijena pojedinanog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.
INFORMACIJ E O REKLAMNOM I OGLASNOM
PROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pitomakim
novinama moete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-
189, odnosno na adresi Otrovanec 60.
A7
A7
A6
A5
A4
93,5
Mhz
Neki ljudi vjeruju u modernu i slubenu prognozu Dr. hidrometeorolokog zavoda,
dok drugi pak u tradicionalne naine prognoziranja vremena. Na ovoj stranici iz-
nosit emo, ukratko, prognozu nainjenu prema starim, tradicionalnim nainima
(prema brojenicama - 13.-24. XII. 2000., prognozi sa lukom na badnjak, a dopu-
njeno tzv. Stoljetnim kalendarom). Koliko su te prognoze tone uvjerite se sami.
OUJ AK 2002. g.: Prvi dani mjeseca bit
e tmurni, vjetroviti i kini. Nakon 5. u mjesecu
pa sve do 9. bit e lijepo vrijeme, pravo
proljetno, ali e slijedeih pet-est dana biti
promjenjivi sa kiom i suncem. Od sredine
mjeseca, pa sve do oko 20. oujka vrijeme e
se stabilizirati i biti prohladno ali vedro. Od 20.
pa do 22. kiovito, ali toplo, dok e slijedeih
tri dana vrijeme biti stabilno, ali malo hladnije.
Posljednjih pet dana opet e biti vjetrovito,
oblano, dok e posljednji dan biti sunan.
VELJ AA 2002. g.: Poetak mjeseca
biti e promjenjivo, sve do kraja prvog tjedna u
mjesecu. Nastavak do oko 10. veljae biti e
lijepo vrijeme, nakon ega se oekuje
pogoranje, sa kiom i snijegom. Poetak
druge polovice mjeseca karakterizirat e
djelomino lijepo vrijeme, ali od oko 18.
oekuje se pogoranje, sa kiom, susnije-
icom i snijegom. Zahladnijet e nakon 20.-og,
i takvo e vrijeme ostati slijedeih nekoliko
dana. Kraj mjeseca biti e ugodan.
V
r
e
m
e
n
s
k
a

p
r
o
g
-
n
o
z
a

z
a

P
o
d
r
a
v
i
n
u
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
GALERIJ A - GRAFIKA PRIPREMA
vl. eljka Begovi
Otrovanec 60 tel:033/714-553
Izraujemo rodoslovlja - obiteljska
stabla i obiteljske grbove za pod-
ruje cijele Republike Hrvatske.
"BB-art" Pitomaa
Vl. Branko elimber
Tina Ujevia 52
PITOMAA
033/782-149
Pitomaa
Gajeva 33
tel:781-001
Frizerski studio
INES
Vl. Marijana Koar
Pitomaa, Vinogradska 34
033/783-779
estitamo Vam
Uskrs i uskrnje
blagdane
Sretan Uskrs!
estita Vam Uskrs i
uskrnje blagdane!
Autoservis
Caffe bar
vl. Pavica Sulimanac
PITOMAA, Vinogradska 33
Sretan
Uskrs!
Slatinska
banka
poslovnica Pitomaa
eli Vam sretan Uskrs!
$
GRAFOTISAK
Virovitica
DUC
commerce
DUC
commerce
Pitomaa
estita Vam Uskrs
i uskrnje blagdane
KLESARSTVO
Ivan Branko Majstor
Pitomaa, Dravska 64
033/782-490

Pitomačke Novine BR 11 (Br. 2, God. 2, 2002.)

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Pitomačke Novine BR 11 (Br. 2, God. 2, 2002.)

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

2 3

Vous aimerez peut-être aussi