01-MobilneUvod 29

1
MOBILNE KOMUNIKACIJE
Uvodni pregled s kratkom povjeu
Zavod za radiokomunikacije - Mobilne komunikacije - Prof.dr.sc. Robert Na 2
Mobilne komunikacije 1
Korisnici usluga prilikom komunikacije s dugim korisnicima mogu
mijenjati svoj poloaj unutar podruja pokrivanja pojedinog
operatera (davaoca usluga).
Promjena poloaja podrazumjeva da je pristup sustavu ostvaren
preko tzv. beinog suelja (radio suelja).
U osnovi postoji mobilni korisnik sa svojim mobilnim ureajem
(mogunost govorne i podatkovne komunikacije) te bazna stanica
koja predstavlja drugi kraj radio kanala.
Vrlo openito bazna stanica moe biti zemaljska (negdje na
povrini) ili pak satelitska.
Mobilni komunikacijski sustav je obino povezan sa javnim fiksnim
mreama inei tako globalnu komunikacijsku mreu.
Ukoliko se usluge pruaju unutar zatvorenog sustava bez
mogunosti javnog pristupa, tada se govori o privatnim mobilnim
sustavima.
2
Po nainu komunikacije izmeu korisnika postoje:
JEDNOSMJERNE - komunikacija se odvija samo u jednom smjeru
bez mogunosti javljanja - najstariji oblik komunikacije - selektivni
poziv odn. pager.
DVOSMJERNE - komunikacija se odvija u oba smjera -
Naizmjenino SIMPLEKS mod rada
Istovremeno DUPLEKS mod rada.
Osnovne znaajke sustava:
Frekvencijsko podruje (irina frekvencijskog pojasa)
RF snaga bazne i mobilne stanice
Kodiranje izvora informacije, kanalno kodiranje
Modulacijske metode
Mobilnost korisnika
Komunikacija unutar RK sustava
Unutar RK sustava ima openito odreeni broj korisnika
koji eli komunicirati s nekim iz skupa ili sa grupom iz tog
istog skupa. Izuzetak su komunikacije koje su
namjenske i mogu biti oblika toka toka ili pak toka
vie toaka (tzv. radijalni sustavi).
Osnovni resursi komunikacijskog sustava kojeg korisnici
dijele meusobno su: frekvencijsko podruje, vrijeme,
kd i prostor. Komunikacija se odvija unutar navedenih
resursa i nain dodjele odreene mnoine pojedinog
komunikacijskog resursa svakom sudioniku je viestruki
pristup (Multiple Access).
3
Frekvencija i snaga
Frekvencija je izrazito dragocjen resurs jer su frekvencijska
podruja konana i ne daju se mijenjati. Jedan od osnovnih
zahtjeva radiokomunikacijskih sustava je dobro
gospodarenje spektrom. Zbog toga su i tehniki zahtjevi na
sustav esto ogranieni irinom koritenog frekvencijskog
pojasa. Nove tehnologije omoguavaju pomicanje ka viim
frekvencijama gdje su spektralni resursi slabije iskoriteni.
Snaga je resurs koji je dijelom ogranien frekvencijskim
podrujem i raspoloivom tehnologijom. Odailjake snage
moraju biti dostatne za kvalitetan prijem na drugoj strani
kanala. Pri tome treba voditi rauna o suivotu s drugim
sustavima (interferencija je jedan od glavnih ograniavajuih
parametara u suvremenim komunikacijama).
VRSTE PRISTUPA KOJE SE KORISTE U MOBILNIM
SUSTAVIMA
FDMA (Frequency Division Multiple Access) - Pristup po
frekvencijama
Povijesno najstariji, sam po sebi osigurava skroman kapacitet.
Raspoloivo frekvencijsko podruje dijeli se na kanale odreene
irine.
4
SUSTAVIMA
TDMA (Time Division Multiple Access) - Pristup po frekvencijama
Pristup koji je postao jedan od osnovnih pristupa digitalnih mobilnih
sustava druge generacije. Svaki korisnik ima odreeni vremenski
odsjeak, pri tome dijele zajedniki frekvencijski kanal.
zatitni pojas
frekvencija
vrijeme
snaga
SUSTAVIMA
CDMA (Code Division Multiple Access) - Pristup po kodovima
Pristup koji je postao jedan od osnovnih pristupa digitalnih mobilnih
sustava tree generacije. Svaki korisnik ima odreeni kod (korisniki
kodovi su meusobno ortogonalni). Korisnici dijele zajedniki
frekvencijski kanal te vremenski resurs.
frekvencija
vrijeme
snaga
5
SUSTAVIMA
SDMA (Space Division Multiple Access) - Pristup po poloaju
korisnika
Pristup koji je vezan uz upravljive uske snopove dijagrama zraenja
bazne stanice. Praenje korisnika (ili grupe korisnika) spada u
koncept tzv. "pametnih antena" i smanjuje potencijalnu interferenciju
u mobilnom sustavu.
FDD - TDD
6
DUPLEKS - SIMPLEKS
frekvencija
1 2 3 4 5 1 2 3 4 5
DUPLEKS
UL - uzlazna veza DL - silazna veza
dupleksni razmak
jedan korisnik
1 2 3 4 5
SIMPLEKS
UL - uzlazna veza
jedan korisnik
DL - silazna veza
frekvencija
Viestruki pristup razdiobom po polarizaciji
PDMA (Polarization Division Multiple Access)
S dva para ortogonalno polariziranih antena mogu
komunicirati dva korisnika istovremeno u istom
frekvencijskom pojasu na istoj lokaciji u prostoru.
7
Povijest 1
Mobilne komunikacije su vezane uz nastanak fiksnih
radiokomunikacija a poto su tehnoloki zahtjevnije, normalno je
njihovo kasnije pojavljivanje.
Otkria koja su prethodila razvoju radiokomunikacija:
Poeci u radovima Oersteda 1820 (otkrie elektromagnetizma) te
sve do uspjene demonstracije beinog prijenosa sa strane
Marconija 1897. Godine 1821 Michael Faraday otkriva
elektromagnetsku indukciju. Godine 1830 ameriki znanstvenik
Joseph Henry postavio je znanstvene osnove telegrafa.1842 Morse-
ov eksperiment - veza koristei se vodljivou tla (rijeka). Do 1920
godine radiokomunikacije su se koristile uglavnom Morseovim
kodom.
1921 prva pokretna jednosmjerna veza policije u Detroitu (SAD).
Slino dananjem selektivnom pozivu (paging). Naime u
automobilima se samo slualo disponenta a policajac se mogao
javiti u svoj centar iz najblie telefonske govornice.
Povijest 2
1928, 7. travnja je uspostavljena prva govorna, jednosmjerna mobilna
veza. Bellovi laboratoriji su jo 1924 godine istraivale mogunost
dvostrane mobilne veze, mada se tvrdi da takva veza nije koritena sve
do 1940 godine.
Pred kraj 1928 Paul V. Galvin i njegov brat Joseph E. Galvin osnivaju
Galvin Manufacturing Corporation (danas znana pod imenom Motorola).
1933 - Policija u Bayonme, New Yersey - prva dostrana veza na VHF-u.
Godine 1934 ameriki kongres osniva F.C.C. kao tijelo koje e
kontrolirati dodjelu i korienje frekvencijskog spektra.
Za vrijeme II svjetskog rata razvoj komercijalne radio tehnike bio je u
zastoju no zato se razvijala vojna tehnika koja e se poslije primijeniti u
komercijalnim radio ureajima.
Razvijen popularni "walkie-talkie", prvi prijenosni FM dvosmjerni radio
ureaj (Dan Noble -Motorola). Razliite varijante toga ureaja koritene
su u II svjetskom ratu diljem bojita u Evropi i Junom Pacifiku.
8
Povijest 3
Povijest 4
Pomorski mobilni radio iz 1937 (Harvey Wells - MR-10). Dimenzije 50,8
x 27,9 x 21,6 cm uz masu 18,14 kg.
Usporedba sa SEA digitalnim radiodelefonom mase 4,1 kg te dimenzije
26,7x10,2 cm.
9
Povijest 5
NSF DR38a primopredajnik bio je prvi praktini mobilni
radiotelefon u Nizozemskoj. Razvijen je 1937 godine i
koriten je od 1939 godine. Koristio je frekvencijsko podruje
od 66-75 MHz sa izlaznom snagom izmeu 4 i 5 W. Prijem
predaja se mijenjala velikom sklopkom na prednjoj ploi
ureaja.
Povijest 6
U lipnju 1946 u Saint Louisu, AT&T i Southwestern Bell predstavili su
prvi komercijalni radiotelefon za privatnu uporabu. Koristio je podruje
od 150 MHz i imao je 6 kanala irine 60 kHz. Jaka meukanalna
interferencija (presluavanje izmeu kanala prisilili su proizvoae da
smanje broj kanala na 3.
10
Povijest 7
Krajem 1947 godine u Bell Laboratorijima se prvi put pokuao artikulirati
elijski koncept.
Prvog oujka 1948 godine poeo s radom prvi automatski radiotelefonski
centar u Richmondu (Indiana) tako da nije vie bilo potrebe za operatorom.
Po nekim izvorima 1951 godine poeo sa radom prvi potpuno
automatizirani radiotelefonski centar u Stockholmu.
1954 godine Texas Instruments prvi komercijalno proizvodi silicijeve
bipolarne tranzistore (manja temperatura, vea minijaturizacija). Iste
godine proizveden i prvi komercijalni tranzistorski radio ureaj.
1958 godine Jack Kilby (Texas Instruments) konstruira prvi integrirani krug
- jedan tranzistor sa prateim komponentama na komadiu germanija.
1964 Bell System predstavlja napredni mobilni sustav IMTS (Improved
Mobile Telephone Service) kao zamjenu za Mobile Telephone System.
Sustav je testiran u Harrisburgu (Pennsylvania) od 1962 do 1964. Sustav
je omoguavao potpuni dupleks sa irinom kanala reduciranom na 25-30
kHz.
Povijest 8
1967 u Japanu NTT predlae nacionalnu mobilnu mreu u
frekvencijskom pojasu od 800 MHz.
1967 u Finskoj se osniva Nokia grupa (fuzija dviju tvrtki) i ranih
1970-tih razvijaju ureaje za digitalnu telefonsku komutaciju.
Poetkom 1969 godine Bell System gradi prvu komercijalnu mobilnu
mreu u kojoj se prvi puta koristi ponavljanje frekvencija.
1971 Intel predstavlja svoj prvi mikroprocesor- 4004 (4000
operacija/s).
11
Povijest 9
U svibnju 1978, Bahrain Telephone Company poinje sa radom prvog
komercijalnog elijskog sustava (onakvog kakvog se danas poznaje).
Dvije elije su imale 250 korisnika, 20 kanala u frekvencijskom podruju
od 400 MHz i koristile su Matsushita (Panasonic) ureaje.
U srpnju 1978 godine poinje sa radom Advanced Mobile Phone
Service (AMPS). Okolica Chicaga je pokrivena s deset elija (21 000
kvadratnih milja). Sustav je koristio novo frekvencijsko podruje od 800
MHz).
AMPS se proirio u prosincu 1979 godine na 88 elija u Tokiju a
sredinom 1981 godine u Mexico City-u.
Godine 1983 Texas Instruments predstavlja svoj prvi DSP integrirani
krug (preko pet milijun operacija u s). Dananji DSP krugovi koriste
preko 35000000 operacija/s.
U veljai 1983 godine Kanada uvodi svoj posebni mobilni sustav
AURORA-400 (Alberta Government Telephones - danas Telus). To je
bio decentralizirani sustav na 420 MHz bez mogunosti prekapanja.
Povijest 10
Evropa uvodi svoj multinacionalni elijski sustav NMT450 1981
godine i to u Dansku, vedsku, Finsku i Norveku.
Godine 1985 Velika Britanija pokree Total Access Communications
System (TACS) na 900 MHz. Pokreu se njemaki C-Netz, francuski
Radiocom 2000 te talijanski RTMI/RTMS. Tako se Evropa podijelila
na devet analognih nekompatibilnih sustava.
Ameriki mobilni operatori su imali 1985 godine manje od 204 000
korisnika da bi 1988 godinu doekali sa 1 600 000 korisnika.
Evropa nije kanila popravljati situaciju u okviru analognih sustava
prve generacije ve se odluila na potpuno novi sustav, u cjelosti
digitalni koji bi se po mrenim uslugama naslanjao na ISDN. Tako je
roena ideja o GSM -u.
12
Povijest 11
1982 dvadeset i est evropskih drava poinje razvoj GSM sustava.
1989 godine European Telecommunication Standards Institute
(ETSI) preuzima nadzor nad razvojem GSM sustava.
1990 tiskaju se prve preporuke GSM sustava.
U oujku 1990 SAD prihvaa IS-54B standard, prvi ameriki dual
mod digitalni standard sa TDMA pristupom. Dual mod ureaji
koristili su resurse novog digitalnog sustava gdje su mogli. Tamo
gdje je to bilo nemogue, prelazili su na stari AMPS sustav. To je
znailo koegzistenciju dvaju sustava u kojem analogni korisnici nisu
mogli koristiti nove mogunosti digitalnog IS-54 sustava.
Godine 1991 Japan pokree svoj vlastiti digitalni sustav baziran na
TDMA pristupu, pod nazivom PDC na 800 i 1500 MHz.
U SAD poetkom 1993 godine se osjea manjak korisnikih resursa
unato uvoenju IS-54 standarda. Od 1988 do 1993 godine broj
korisnika je narastao sa 1,5 milijuna na blizu 13 milijuna. Poela je
potraga za novim tehnologijama.
Povijest 12
Godine 1994 tvrtka Qualcomm, Inc. predlae standard baziran na
tehnici proirenog spektra u cilju poveanja kapaciteta - IS95.
Koristio se u osnovi AMPS protokol no inae je nain rada u
normalnom modu sasvim razliit od oba prethodna standarda.
CDMA pristup je teoretski predviao poveanje kapaciteta od 10 do
20 puta u odnosu na analogni sustav. Mada je IS-95 funkcionirao
zadovoljavajue, takvo poveanje kapaciteta nikada nije dokazano.
Beini telefon
U srpnju 1995 godine NTT Personal Communications Network
Group i DDI Pocket Telephone Group predstavili su PHS (Personal
Handyphone System) u Japanu. Frekvencija rada je 1900 MHz i
sustav omoguuje korienje ureaja u irokom krugu (mobilnost od
radnog mjesta i oko njega). Klasini beini telefon postaje mobilni
ureaj. PHS moe koristiti slanje podataka sa 32 kb/s odnosno ak i
64 kbit/s u nekim ogranienim podrujima. Mogu se prikljuiti PDA
ureaji te prijenosna raunala na PHS mreu.
13
Povijest 13
1996: Jane, D-
AMPS, GSM,
DCS,
PCS1900/GSM.
"Tanka" verzija za
D-AMPS 1900.
1991: Sandra,
prvo NMT 900,
zatim ETACS, D-
AMPS/AMPS, i
konano GSM u
1993.
1989: Olivia.
NMT 900, razvijen
za ETACS,
AMPS, i GSM.
Prvi Ericsson
GSM ureaj (prvi
potpuno digitalni).
1987: Curt,
policijski radio
preraen u NMT
900 kasnije
ETACS mobilni.
Prvi Ericssonov
prijenosni telefon.
Evolucija Ericssonovih prijenosnih ureaja od analognih ka digitalnim
Prva (analogna) generacija mobilnih sustava 1
UK, Italija, panjolska, Austrija, Irska 1985 TACS (Total Acess
Communications System)
Italija 1985 (rujan) RTMS (Radio Telephone Mobile
System)
Francuska 1985 (studeni) RadioCom (RadioCom2000)
Japan
Japan
Japan
1991 (lipanj)
1979 (prosinac)
1988 (prosinac)
NTACS/JTACS
NTT
NTT Hi Cap
vedska, Norveka, Danska, Finska, Oman;
NMT se koristi u 30 zemalja
1981
1986
NMT 450 (Nordic Mobile
Telephone)
NMT 900 (Nordic Mobile
Telephone)
SAD, Izrael, ? 1993? NAMPS (Narrowband Advanced
Mobile Phone Service)
Japan 1991 (lipanj) JTACS
U.K. 1987? ETACS
vedska 1981 (kolovoz) Comvik
Njemaka, Austrija, Portugal, Juna Afrika Poinje '81, poboljanje 1988? C-Netz, C-450
Alberta, Kanada 1983 AURORA-400
SAD 1979 pokusno, 1983
komercijalno
AMPS
Podruje i zemlje primjene Godina Naziv sustava i standard
14
Total Access Communications System. Razvijen sa strane Motorole i slian je sustavu AMPS. Prvi put je
koriten u UK u 1985, dok je u Japanu nazvan JTAC. Koristi podruje 900 MHz.
TACS
Radiocom 2000. Francuski sustav iz studenog 1985. RC2000
Nippon Telegraph and Telephone. Stari japanski analogni standard. HICAP je inaica veeg kapaciteta. NTT
Francuska inaica NMT900. NMT-F
Nordic Mobile Telephones/900. Proirenje NMT 450 na 900 MHz sa strane nordijskih zemalja u cilju poveanja
kapaciteta mobilnih ureaja.
NMT900
Nordic Mobile Telephones/450. Razvijen sa strane tvrtki Ericsson i Nokia za pokrivanje razvedenog terena
tipinog za nordijske zemlje. Prva multinacionalna mrea. Koristi 450 MHz.
NMT450
Uskopojasni Advanced Mobile Phone System.Razvijen od Motorole kao prijelazna tehnologija izmeu
analogne i digitalne. Imao trostruki kapacitet u odnosu na AMPS koristio je 800 MHz podruje. Trenutno izvan
funkcije.
N-AMPS
Pokrenut u vedskoj u kolovozu 1981 od Comvik mree, radio do oujka 1996. Comvik
Stariji elijski sustav korien mahom u Njemakoj i Austriji. Koristi podruje 450 MHz. Oekuje se gaenje
sustava.
C-Netz
Instaliran u Junoj Africi tijekom 1980-tih. Vrlo slianC-Netz. Danas poznat kao Motorphone System 512 te je
pod kontrolom Vodacom SA.
C-450
Advanced Mobile Phone System. Razvijen u Bell Labs tijekom 1970-tih prvi puta se koristi komercijalno u SAD
u 1983.Frekvencijsko podruje je 800 i 1900 MHz, nazastupljeniji analogni elijski standard.
AMPS
Japan 25/6,25 870-885 925-940 NTT
Francuska 12,5 200,5-207,5 192,5-199,5 Radiocom2000
Italija 25 460-465 450-455 RMTS
D, Portugal 10 460-465,74 450-455,74 C-450
EU 12,5 935-960 890-915 NMT900
EU 25 463-467,5 453-457,5 NMT450
UK 25 917-950 872-905 E-TACS
EU 25 935-960 890-915 TACS
SAD 30 869-894 824-849 AMPS
Podruje Razmak kanala
[kHz]
Silazna veza
[MHz]
Uzlazna veza
[MHz]
Standard
15
Druga generacija mob. sustava - digitalni elijski standardi
20 20 40 4,615 Trajanje okvira
[ms]
1-8
promjenljivo
8 8 13 Kodiranje
govora
[kb/s]
1228,8 42 48,6 270,833 Brzina [kb/s]
promjenljivo 3 3 8 Fiz.kanal/nosilac
1250 25 30 200 Razmak kanala
[kHz]
869-894
824-849
810-826
940-956
869-894
824-849
935-960
890-915
Frekvencija
[MHz]
SQPSK/QPSK /4-DQPSK /4-DQPSK GMSK Modulacija
CDMA/FDD TDMA/FDD TDMA/FDD TDMA/FDD Pristup
SAD/Azija Japan SAD Evropa/Azija Podruje
IS-95 JDC IS-54 GSM Sustav
USPOREDBA PCS I ELIJSKE KONCEPCIJE
koherencijska nekoherencijska Detekcija
FDD najee TDD Dupleksiranje
7 - 13 kb/s hibridni koder 32 kb/s ADPCM Kodiranje govora
100-600 mW 5 - 10 mW Srednja snaga MS
pojedinani zajedniki Pristup frekv. spektru
visoka niska Sloenost bazne stanice
srednja niska Sloenost prijenosnog ur.
< 200 km/h < 5 km/h Brzina kretanja korisnika
> 15 m < 15 m Visina antene
cjelokupno usko podruje Pokrivanje
0,5-30 km 5-500 m Veliina elije (podruja)
elijski PCS Znaajke sustava
16
Druga generacija PCS standarda
200 (25) 80 (10) 250 (10) 10 (5) Vrna Tx snaga
[mW](srednja)
2,5 5 10 2 Trajanje okvira [ms]
32 32 32 32 Kodiranje govora
[kb/s]
384 384 1152 72 Brzina [kb/s]
8 po paru 4 12 1 Fiz.kanal/nosilac
300 300 1728 100 Razmak kanala
[kHz]
1850 -1910
1930 -1990
1895 -1918 1880 -1900 864 - 868
944 - 948
Frekvencija
[MHz]
/4 -DQPSK /4 -DQPSK GFSK GFSK Modulacija
TDMA/FDD TDMA/TDD TDMA/TDD TDMA/TDD Pristup
SAD Japan Evropa Evropa/Kanada Podruje
PACS PHS DECT CT-2/CT-2(+) Sustav
e
t
v
r
t
a

g
e
n
e
r
a
c
i
j
a

01-MobilneUvod 29

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

01-MobilneUvod 29

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

1

Vous aimerez peut-être aussi