1

Kazalite u Hrvatskoj i mladi (1950-2007)

2
Uvod

Kazalite Mala scena je od rujna do prosinca 2006. organiziralo istraivanje trita u
segmentu mladih, ujedno i prvo reprezentativno istraivanje trita u hrvatskom
kazalitu uope. Rezultati istraivanja koje je obuhvatilo 1400 mladih od 14 do 18
godina, uenika zagrebakih srednjih kola, pokazali su ne samo odnos mladih
prema kazalinoj umjetnosti, nego upuuju i na ire probleme odrastanja mladih u
tranzicijskom drutvu.

Danas u Zagrebu 25% mladih smatra da je kazalite nedovoljno zanimljivo,
i da ne pobuuje dublji interes. Isti postotak mladih ide u kazalite samo kada ih
na to primora kola, a ak 7% ih uope ne ide u kazalite. Od svih ispitanika njih
50% u kazalitu eli gledati iskljuivo komedije. Zabrinjavajui su rezultati koji
pokazuju da 40% zagrebakih srednjokolaca svoje slobodno vrijeme provodi u
kafiu, 25% njih kod kue pred TV prijamnikom, a samo 1,3% se odluuje za
izlazak u kazalite.

Cilj ovog istraivanja bio je ustanoviti vrijednosne stavove mlade populacije o
kazalitu, njihove navike vezane za odlazak u kazalite te njihova oekivanja i
potrebe za kazalitem.
1


Istraivanje
2
je provedeno u 27 zagrebakih srednjih kola na uzorku od 1400
uenika u dobi od 14-18 godina od ega 62% djevojaka i 38% mladia.
U pitanju je bilo 12 gimnazija, 12 strukovnih kola, 1 obrtnika kola te 2 umjetnike
kole.

Razvoj problema

Posljednja tri desetljea u drugoj Jugoslaviji bila su period vrlo povoljne situacije za
kazalite i mladu publiku u Zagrebu. Ekonomsko buenje zemlje (SFRJ) krajem
ezdesetih godina 20. stoljea, ali i sve drutvene promjene koje su se dogodile u to
vrijeme u svijetu i kod nas pospjeili su razvoj kazalita. Kraj ezdesetih godina pa
sve do Domovinskog rata moemo nazvati Zlatnim dobom kazalita za djecu i mlade
emu je u najveoj mjeri doprinijelo:

1. besplatno kolovanje koje nije optereivalo obiteljski budet;
2. izuzetno povoljne cijene ulaznice za kazalite za djecu, mlade ali i odrasle
zbog visoke stope sufinanciranja gradova i drave u tom segmentu;
3. besplatan prijevoz djece i mladih na predstave (prosvjetno - pedagoka sluba
USIZ-a obrazovanja grada Zagreba brinula je o tom prijevozu i financirala ga);
4. Muzika omladina koja je bila izuzetno jaka organizacija, imala kazaline
pretplate i vlastite produkcije. Veina djece osnovnokolske i srednjokolske
dobi bila je obuhvaena programima i kazalita i koncerata;

1
Da bismo dobili odgovore na postavljena pitanja, u upitnik smo ukljuili i pitanja koja se tiu stila ivota
dananje mladei, naina provoenja slobodnog vremena i njihovih interesa openito. Uoeni obrasci ponaanja
mladih upuuju na potrebu za irom drutvenom analizom problema koji nadilazi podruje kazaline potronje
2
Vrsta istraivanja: kvantitativno, opisno istraivanje. Metoda istraivanja: ispitivanje pomnou anketnog
upitnka sa 23 pitanja. Metoda uzorka: kvotni uzorak -prema vrsti srednje kole, reprezentativan za Zagreb;
sluajan odabir ispitanika unutar kvote. Period istraivanja rujan-prosinac 2006. a cijelo istraivanje napravljeno
je vlastitim sredstvima i resursima kazalita Mala scena.
3
5. tehnologija kao konkurencija kazalitu bila je vrlo slabo razvijena: tek pokoje
domainstvo imalo je gramofon ili magnetofon;
6. film se ravnopravno konzumirao kao i kazalite i bio jednako tretiran;
7. tisak je bio potpuno drugaijeg profila; od tiska postojao je onaj dnevni
(Veernji list i Vjesnik), pokoji tjednik (VUS, Start Studio,Vikend), uglavnom
zabavnih sadraja; za djecu je postojalo nekoliko asopisa tipa Politikin
zabavnik, Plavi vjesnik te razliiti stripovi, tek poetkom sedamdesetih godina
poela je izlaziti Tina, asopis za mlade; a
8. televizija kao medij jo bila je u povojima i nije bila niti u svakom domainstvu;
postojao je samo jedan TV program; radio je bio jedini masovni medij.



Kino i kazalite bili su, zapravo, bez prave konkurencije unutar korpusa medijskog i
kulturolokog podruja.

Stanje do devedesetih

Budui da je u socijalizmu postojala svekolika politika kontrola, tako je i kultura, bila
kontrolirana. Odlazak u kazalite na nain da se na blagajni kupuju ulaznice bio je
gotovo nepoznata praksa. U svakoj radnoj organizaciji postojao je povjerenik za
kulturu, tzv. animator kulture, nerijetko zaposlen u dotinoj radnoj organizaciji samo
na tom radnom mjestu, koji je za svoju bazu odabirao predstave ili koncerte koje e
baza gledati ili sluati. Ta osoba bila je kljuni subjekt na relaciji kazalite-publika, jer
je organiziranjem zajednikih posjeta kazalitima, uz znaajne sindikalne popuste,
bilo omogueno punjenje kazalinih dvorana publikom. Biti u dobrim odnosima s
animatorima kulture bila je osnova kazaline propagande i marketinga. U svrhu
njegovanja to boljih odnosa s povjerenicima za kulturu u poduzeima, kazalita su
osnivala i kazaline komune, a predstavnici animatora esto su bili lanovi irija
kazalinih festivala (Gavelline veeri npr.). Publika je organizirano (autobusima)
dovoena na predstave u Zagreb i posljedino tome dolo je do minoriziranja
kazaline blagajne kao jednog od vanih elemenata kazaline postprodukcije te
krajnje pojeftinjenje ionako jeftinih kazalinih ulaznica.

Djeca i mladi bili su ulanjeni u Muziku omladinu
3
, organizaciju koja je bila dio
globalne mree organizacija Jeunesses Musicales International ija je osnovna
djelatnost bila je promocija glazbe meu mladima. Uz to, Muzika omladina
organizirala je acima posjet kazalitima ne samo na operne i openito glazbene
priredbe, nego i na dramske predstave. HNK Zagreb npr. imao je ake pretplate to
je mladima omoguavalo upoznavanje s hrvatskom kulturnom batinom, a
istovremeno i posjet hramu umjetnosti, dok je kazalitu njihov posjet osiguravao punu
dvoranu. Ovdje valja napomenuti da djeje pretplate uglavnom nisu kolidirale s
veernjim programom za odrasle, jer su djeca i mladi ili u HNK na matineje i na
posebne programe pripremljene i namijenjene samo njima. Poetkom kolske godine
povjerenici za muziku omladinu posjeivali su zagrebake kole te organizirali upis
djece i mladih za razliite programe izmeu kojih su se mogli odluiti za koncerte,
dramske predstave, opere, balete, mjuzikle i razliite posebne programe sveukupno
od 4-6 programa godinje koji su bili ukljueni u te pretplate. Cijene su bile

3
Dananji sljednik je Hrvatska glazbena mlade
4
simboline, jer je drava subvencionirala razliku do trine cijene koja kao pojam nije
ni postojala, o kojoj se nije govorilo niti se ikada izraunavala kao financijska
injenica jer u socijalizmu nije postojao pojam kulturnog trita.
Ovakav nain organiziranog voenja djece i mladih na programe kulture bio je kroz
generacije vrlo dobro organiziran

Organizirani posjet kazalitu primjenjuje se vrlo uspjeno i danas u kazalitu za djecu
i mlade. Svako lutkarsko kazalite ili kazalite za mladu publiku ima vrste kontakte
sa kolama i svoje predstave prodaje na tom, danas jedinom organiziranom tritu
kulture u Hrvatskoj. Kazalite za djecu i mlade smatra se nadopunom u nastavi, dio
je kolskog curriculuma i moe se rei da je organizirani posjet kazalitu prirodan i
nuan. Na alost, organizirani posjet kazalitu ne omoguava stjecanje navike
individualnog odlaska u kazalite i kupnje ulaznice na blagajni kazalita. Za djecu je
odlazak u kazalite dio izleta autobusom ili, to je ei sluaj, mogunost izostanka
s nastave, a manje kao jedinstvenu i samostojnu kulturnu aktivnost.

Muzika omladina je osim organiziranja kulturnog ivota djece i mladih zapoela
sedamdesetih godina 20. stoljea s produciranjem vlastitih manjih glazbenih
programa koje je organizirala u vrtiima, osnovnim i srednjim kolama, radi
upoznavanja djece s osnovama glazbe. Zahvaljujui prije svega gospoi Flori
Devi
4
, uz glazbene zapoela je i proizvodnja malih dramskih formi. Moe se
zakljuiti da je Muzika omladina bila prvi izvankazalini producent predstava za
djecu na ovim podrujima te su se iz te njezine aktivnosti razvile i mnoge kazaline
druine, meu kojima i Mala scena.

Govorei o organizaciji kazalita u drugoj Jugoslaviji, treba naglasiti da je u to vrijeme
jedini mogui model organizacije kazalita bio onaj institucionalni iako su privatnom
inicijativom osnovani 1974. Teatar u gostima
5
i 1975. GD Histrioni
6
, KPGT i jo
nekoliko drugih. Tih par sluajeva su iznimke i ne moemo govoriti o postojanju
drugog modela - institucija u tom razdoblju niim nije bila ugroena i sve to se u
kazalitu imalo dogoditi, repertoarno i organizacijski, dogaalo se na nivou institucije.

Odlasci u kino su takoer bili organizirani od strane kole i uz minimalnu cijenu ili
gratis ulaznicu. Budui da je kola trajala od ponedjeljka do subote, a ne kao danas
do petka, subote su bile rezervirane za odlazak u kina, muzeje i za vee sportske
aktivnosti. Prikazivani filmovi bili su veinom domai, esto ratni ali bilo je i
internacionalnih hitova te dokumentarnih i obrazovnih filmova.

Za razliku od kazaline, odrasla kino publika redovito je kupovala ulaznice na
blagajnama kina te se moe rei da je u tom segmentu kino u tranziciji bilo u
prednosti pred kazalitem.

Prijevoz djeje publike u kazalita bio je odlino organiziran od strane Prosvjetno
pedagoke slube i bio je besplatan. Nije zanemariva injenica da je danas prijevoz
autobusom po djetetu ili mladom ovjeku gotovo 50% cijene ulaznice.


4
Flora Devi Tolentina (22.11.1922-20.1.1993.)
5
Igor Mrdulja Deset godina druenja,izdava Teatar u gostima, Zagreb 1984.
6
Nikola Batui, Povijest Hrvatskog kazalita, Zagreb, kolska knjiga, 1978
5
Ovakav tip kulturne politike imao je intenciju kontrole programa koji su bili
prezentirani publici ali kao popratnu pojavu imao je relativno visoku stabilnost
institucija i profesija. Kulturne i umjetnike institucije su imale vrlo rijetko iskustvo
trine orijentacije i nije im bila potrebna nikakva strategija razvoja.
7


Na temelju navedenog moe se rei da je kulturni ivot stanovnitva bio
zadovoljavajui, bio je dostupan svakome i nije zahtijevao znatnije trokove.


Programi kazalita u periodu od 1950.-1990.

Da bi smo ukazali na negativne tranzicijske trendove u repertoarima zagrebakih
kazalita, a koji utjeu na dananje porazne stavove mladih o kazalitu, potrebno je
ukazati na repertoarne politike i programske odrednice glavnih kazalita u Zagrebu u
periodu od 1950. do Domovinskog rata.

Do 1960. period je izrazite demokratizacije kulture to se vidi u porastu javnih
subvencija kulturnim djelatnostima. To potie veliki porast u javnom sektoru s
obzirom na broj ljudi koji u njemu rade, njegovoj publici, vrstama izraavanja i
formama, gospodarskoj vanosti i panji javnosti.
8

Kazalita imaju u razdoblju 1950. god. sredinje mjesto meu predstavljakim
umjetnostima puna su i trai se karta vie.
9
Od poetka pedesetih pratilo se u
zagrebakim kazalitima nove trendove u europskoj i svjetskoj dramatici. Ve krajem
pedesetih i poetkom ezdesetih godina prolog stoljea u tadanjem Dramskom
kazalitu (dananjem GDK Gavella) odigravao se jedan buran, moderan ivot. Grupa
mladih glumaca i redatelja, na ijem je elu, kao "primus inter pares", bio doktor
Branko Gavella, 29. svibnja 1953. godine, preuzela je zgradu Malog kazalita u
Frankopanskoj 10 i osnovala je Zagrebako dramsko kazalite
10
. Izvodili su se
recentni naslovi koji su se igrali i u zapadnom svijetu (Vjetice iz Salema, Osvrni se
gnjevno, I ledar doe, Spaeni), a kroz te nove naslove i autore predstavila se i nova
generacija redatelja Dino Radojevi, Kosta Spai, Mladen kiljan, Georgij Paro i
Tomislav Durbei.

Izmeu 1980. i 1990. u Gavelli nastaju neke velike predstave kao ovagoviev Sokol
ga nije volio, u reiji Boidara Violia ili Ludi dani Paola Magellija nastalih po
Beaumarchaisovoj Figarovoj enidbi i von Horvathovom Figaro se rastavlja. U
osamdesetima, Gavella ne zaboravlja ni na suvremene domae pisce, pa se izvode
Prica, Brean, najder i Jelai Buimski, ali su tu i Radovan Ivi, Ivan Bakmaz,
mladi Miro Gavran i Lada Katelan.
11


Za Teatar ITD moemo rei da su to Zlatne godine. Kazalite je bilo puno, a na
repertoaru su bile predstave od kojih neke, poput Stilskih vjebi, jo i danas igraju.


7
Ekonomski pregled, How to establish a new theatre management in Central and Eastern European Countries,
Sanjin Dragojevi, 1993.
8
Akt o usklaivanju: 21 strateka dilema u kulturnoj politici, Francoise Matarasso&Charles Landry, Vijee
Europe, 2000.
9
Nikola Batui, Povijest hrvatskog kazalita, kolska knjiga 1978.
10
Izvor web stranice DK Gavella, www.gavella.hr, datum zadnje posjete 19. lipnja 2007.
11
isto
6
Otvorenost &TD-a bila je otvorenost vremena koje se jo nije bilo definiralo, Teatar
&TD nije pripadao gotovo ni po emu zagrebakom kazalinom ivotu, s njim je
nastajala naa kultura." (VjeranZuppa)
12


Postoje razliite interpretacije poetka rada &TD-a. Povijesti hrvatskog kazalita
navode godinu 1966, dok se sami sudionici odluuju za 1964. i predstavu Budilnik
Vladimira Bulatovia Viba, igranu u razdoblju kada je kazalite jo nosilo naziv
Komorna pozornica. Repertoar novog kazalita pod jakim je utjecajem anglo-
saksonske i amerike knjievnosti, kao i egzistencijalizma. Teatar &TD nastaje u
atmosferi proboja avangarde na socijalistiku scenu, kao nuna reakcija na
akademizam. &TD promovira novu generaciju dramatiara predvoenu Antunom
oljanom, Ivom Breanom i Slobodanom Novakom. Nastaju hit predstave poput
oljanovih drama Brdo, 1967, Galilejevo uzaae, 1967, Dioklecijanove palae,
1969., Breanove Predstave Hamleta u selu Mrdua Donja opine Blatua, 1971;
Novakova Mirisa,zlato,tamjana 1974.

Obiljeje alternativnog i eksperimentalnog teatra &TD-u daje Studentsko
eksperimentalno kazalite (SEK). SEK se javlja kao pobuna protiv "literarnog teatra"
ili "teatra rijei", inspirirano djelima Antonina Artauda, epskog teatra, amerikog
happeninga i Living Theater-a.

U kazalitu Komedija poeo se otkrivati musical. Ve ezdesetih igrao se Kiss me
Kate, igrala se Ionesova elava pjevaica u reiji Vlade Habuneka
13
, a poetkom
sedamdesetih zabljesnuo je i domai mjuzikl (Jalta, Jalta, O'Kaj, Kaj2O, Dundo
Maroje 72, ivot je dlakav, Ivan od Leptira-mjuzikl za djecu) U isto vrijeme na
pozornici Komedije mogli su se vidjeti i svjetski mjuzikli kao to je Gusla na krovu,
Obeanja, Obeanja, ovjek od Manche.

U ZKM-u sedamdesete i osamdesete godine (pod ravnanjem Nikole Vonine)
14
igrao
se suvremeni hrvatski repertoar: Bakmaz, Jelai Buimski, Ivan Kuan, Bakari,
Senker-Mujii-krabe, bile su to uglavnom praizvedbe, komadi su se pisali za
pojedina kazalita. U kazalitu za djecu vladao je GRIPPS, suvremeni njemaki
tekstovi prebaeni na nau tadanju sadanjost (svi u reiji Dine Radojevia i
prijevodu Trude i Ante Stama) koji su igrali pred oduevljenom zagrebakom
mladom publikom po nekoliko stotina izvedbi. Takoer su se igrali i domai komadi
za djecu i sa djecom Norme erment, Duko Radovi, Tahir Mujii, Vesna Parun,
Branko opi, a reirali su Joko Juvani, Miro Meimorec, Slobodan Praljak,
elimir Mesari, Petar Selem i mnogi drugi.

S druge strane, u Zagrebu je cvjetalo djeje stvaralatvo, a najznaajnije mjesto je
bio tzv. PIK (Pionirsko kazalite), to jest Dramski i plesni studio Zagrebakog
kazalita mladih. Generacije mladih ljudi prolo je kroz taj studio kojeg su vodile
Zvjezdana Ladika i Slavenka euk. Studio je bio osnovan odmah nakon Drugog
svjetskog rata i bio je dio Pionirskog kazalita pod vodstvom Boene Begovi i ure
Devi-egina
15
.


12
Web stranica Studentskog centra u Zagrebu, www.sczg.hr, 19. lipnja 2007.
13
Vlado Habunek: Vlado Habunek, Straa i Straa
14
50 godina Zagrebakog kazalita mladih, Antonija Bogner aban, ZeKaeM, 1998.
15
isto
7
Predstave Pionirskog kazalita bile su pravi hitovi (1. predstava Pioniri na ljetovanju)
govorei dananjim rjenikom.
16


U HNK nakon povratka u obnovljenu zgradu (1969.)
17
, to se drame tie, moemo
takoer rei da je repertoar bio redateljski i glumaki provokativan.
18
Igrao se Krlea
(cijela Glembajevska trilogija), Marinkoviev Kiklop, ali igrali su se i klasici,
Habunekova kola za ene, Hamlet, Violiev Rikard Trei, Hasanaginica sa Ivkom
Dabeti
19
, teta to je kurva i, kako to Boris Senker pie u monografiji Hrvatsko
narodno kazalite u Zagrebu 1860.-1985., ... Te su predstave glumcima, redateljima
i ustanovi donijele niz pohvala u novinskim prikazima, festivalske nagrade i, to je za
ivot Drame neprijeporno najvanije, vrstim ali spontanim, nenametnutim sponama
vezale publiku za teatar ...
20
(Krajem sedamdesetih Drama HNK imala je preko 162
dramski izvedbi na velikoj pozornici tijekom sezone, a u godini 2005. imala ih je 52
21
.)

Moemo li danas rei da su kazalita vrstim, ali spontanim, nenametnutim
sponama vezale publiku za teatar kako to kae Boris Senker ?

Nakon ovog iscrpnog istraivanja moe se rei da ta reenica danas, barem veinu
mladih ljudi, ne vrijedi.


Uzroci niske zainteresiranosti za kazalite mlade populacije prema rezultatima
ankete

Uzroci koji su doveli do stanja pokazanog u anketi su mnogobrojni, a svakako najvei
je Domovinski rat 1991.-1995. Prestala je postojati jedna drava (druga Jugoslavija) i
nastala je nova (Republika Hrvatska). Zavrio je socijalistiki sistem i poeo
kapitalistiki. Mnoge institucije sistema koje su bile bitan faktor u kulturnom ivot su
prestale postojati ili su promijenile svoje ciljeve, a pojavile su se neke nove.

Cijeli se dobro organizirani sustav uruio, a novi se nije uspostavio te je kazalite
nastavilo koristiti modele i obrasce funkcioniranja koji vie nisu odgovarali
novonastaloj zbilji. Najbolji primjer je injenica da se i dalje koristio model
organizirane prodaje, a organizirano trite vie nije postojalo. Bitna razlika izmeu
kazalita prije 1991. i kazalita danas oituje se u slijedeem: predstave za odrasle
su organizirano gledali odrasli, mladi su organizirano gledali programe za mlade, a
one za djecu su organizirano gledala djeca dok su danas djeca i mladi veinska
publika za sve predstave bez obzira na to jesu li one namijenjene njima ili nisu i bez
obzira na to htjeli oni to ili ne to kod njih stvara konstantan otpor prema kazalitu.

Valjalo bi navesti najvanije odrednice stanje koje se oitovalo u rezultatima
istraivanja:


16
Zagrebako kazalite mladih, urednica Antonija Bogner aban
17
Hrvatsko narodno kazalite u Zagrebu, Vesna Kurelec, kolska knjiga, 1985.
18
Hrvatsko narodno kazalite u Zagrebu, Boris Senker, drama, kolska knjiga, 1985
19
isto
20
isto
21
Grad Zagreb: Programski pokazatelji kazalinih institucija
8

1. Rat i nepovoljna materijalna situacija u zemlji

S poetkom Domovinskog rata, kazalite je, kao i kultura openito prvo izgubilo svoje
pozicije. U periodu od 1991.-1994. godine situacija u svim segmentima kazalita bila
je izrazito nepovoljna. Zbog novonastale ratne situacije prioriteti stanovnitva postala
su iskljuivo ratna zbivanja i njihov odjek u elektronskim i tiskanim medijima
22
i sve
izvan toga postalo je nepotrebno.
Redovitih predstava za djecu i mlade gotovo da nije ni bilo osim po izbjeglikim
kampovima i domovima, odnosno tamo gdje su boravila djeca i mladi koji su bili
prognani. U Zagrebu, kazalini ivot za djecu i mlade u potpunosti je zamro osim
rijetkih kazalinih neformalnih grupa, koje su se u to vrijeme poele pojavljivati kao ad
hoc grupe sastavljene od ljudi koji su nekada radili za Muziku omladinu.
Starija populacija koja je imala izraenu naviku odlaska u kazalite, bitno je
osiromaila, a srednja klasa je gotovo nestala. Intelektualne i kulturne elite postale
su onaj siromaniji dio drutva, a novim, naglo obogaenim elitama, kultura nije bila
predmetom interesa.

2. Uspostavljanje trine ekonomije i prepozicioniranje Muzike omladine i
ostalih institucija kulture

U brzoj tranziciji izmeu socijalizma u kapitalizama i trinu ekonomiju kazalite kao
institucija je meu prvima izgubilo svoje dotadanje pozicije. Nije prelo na trini
model funkcioniranja, nego je i dalje pokuavalo zadrati naslijeeni socijalistiki
koncept, a to je kao posljedicu imalo da su se svi pozitivni efekti socijalistikih
institucija kao to su Muzika omladina, animatori kulture, ili Koncertna direkcija,
pretvorili u svoju vlastitu negaciju.

Djelatnost Muzike omladine, u osnovnoj postavci i namjeri prosvjetiteljska i vrlo
pozitivna, gubitkom socijalistikih pretpostavki pretvorila se u svoju suprotnost i
postala je glavnim uzrokom petrificiranja kazalinog sustava. Nakon nestanka
institucije animatora kulture i organiziranog posjeta kulturnim programima, kazalita
nisu prihvatila nove naine poslovanja, promidbe i prodaje, nego su se nastavile
oslanjati na organiziranu prodaju u kolama, ovog puta ne vie u posebne termine
matineja, nego u veernje termine i na regularni repertoar to je imalo devastacijski
uinak kako na publiku tako i na repertoare kazalita. Pukokolska publika je
dovoena i jo uvijek se dovodi na naslove neprimjerene njihovom uzrastu, a
posljedice su suprotne od primarne namjere Muzike omladine da djecu i mlade
senzibilizira na kazalite i na umjetnost uope od najranije dobi. Takva praksa
nepovratno odbija mlade ljude od kazalita te oni postaju dio statistika o posjeenosti
i popunjenosti publikom i svjedoe o dvojbenoj uspjenosti poglavito nacionalnih
kua i dramskih kazalita. S druge strane, elei udovoljiti kolskim programima i na
svaki nain osigurati kolsku tj. organiziranu publiku, kazalita su sve vie vodila
rauna o zahtjevima lektire nego to su pratila suvremena kazalina zbivanja i
suvremenu svjetsku dramatiku. Moe se rei da je kazalite ostalo u prolom
vremenu postavi na taj nain servis za osmokolsku i srednjokolsku nastavu, a nije
se okrenulo borbi za svoju publiku na principima trine utakmice i konkurencije u
kojoj opstaju samo oni koji nude najbolje.


22
Najgledanija emisija HRT-a bila je TV Dnevnik
9
Razliku u cijeni od nominalne do trine cijene ulaznice nitko nije plaao i koliko je
god ulaznica u odnosu na ostale Europske zemlje bila niska, ipak je bila skupa za
neke slojeve stanovnitva (nezaposleni, ljudi na na ekanju, dragovoljci etc.)
Vladalo je miljenje da bi kazalite i dalje trebalo biti najniih cijena, ako ne i
besplatno. Ta navika koja se gradila gotovo 40 godina bila je izrazito jaka.

3. Podjela Ministarstava

1994. godine Ministarstvo prosvjete i kulture razdvojilo se na dva ministarstva pri
emu je kazalite za djecu i mlade ostalo izvan polja interesa i jednog i drugog
ministarstva. Ministarstvo kulture smatralo je da je kazalite za djecu i mlade u
djelokrugu Ministarstva prosvjete, a Ministarstvo prosvjete smatralo je da je svako
kazalite, pa tako i ono za djecu i mlade, u resoru kulture. Uz to, Ministarstvo
prosvjete donijelo je odluku da e kolovanje postati besplatno, a to je znailo da su
sve one aktivnosti, za koje se trebalo dodatno izdvajati, izbaene iz nastavnog
programa. Pri tom nije donesena odluka da e drava ili grad na sebe preuzeti
subvencioniranje ulaznica kazalita za djecu i mlade. Kazalite za djecu i mlade
postalo kolateralna rtva odluke o besplatnom kolovanju. U tom periodu bez
regulative najbre su se snali razni maioniari, pjevai lakih nota i slini umjetnici
koji su nabavljali potvrde od razliitih ministarstva ne bi li uspjeli doi u kole i do
djece i mladih.


4. zakon o poticanju kulturno umjetnikog stvaralatva

Sredinom 1996. Ministarstvo kulture donijelo je Zakon o pravima samostalnih
umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva
23
. Tim Zakonom
omogueno je osnivanje umjetnikih organizacija ime je otvorena i zakonska
mogunost osnivanja privatnih kazalita.
Institucije javnog sektora do danas nisu uzele u obzir da se pojavila jedna drugaija
mogunost organizacije kazalita, nisu shvatile da moraju poeti voditi rauna o
novonastaloj situaciji.
Za razliku od drugih segmenata drutva u koje je uao privatni sektor te je pri tom
javni sektor morao promijeniti svoje pozicije, kazalite je (uz muzeje) postalo jedini
segment drutva gdje se to nije dogodilo.
Dolaskom nezavisnih TV postaja u Hrvatsku ak se i nacionalna televizija morala
izmjestiti u te nove okvire, no hrvatsko institucionalno kazalite je ostalo autistino
spram novonastale situacije. Ponovno je propustilo mogunost da se reorganizira.
Na alost, izostala je i politika odluka da se pone sa reorganizacijom hrvatskog
institucionalnog kazalita, a tako je ostalo i do danas

5. kompjuterizacija

Paralelno s navedenim okolnostima, tehnoloki napredak okupirao je vrijeme i svijest
mladih ljudi: Dolo je digitalno vrijeme. Sve vie razliitih tehnikih i elektronskih
naprava su dostupne i polako se percepcija mladog ovjeka okretala sa sluanja (to
je bila karakteristika do devedesetih godina) na gledanje. For your eyes only kako je

23
Narodne novine 1996/43
10
govorio Vlado Habunek
24
, jer u kazalitu je ba iva rije ono to ga razlikuje od
ostalih medija.
injenica je da veina ljudi radije gleda televiziju nego da proita knjigu, ode u
kazalite ili doivi umjetnost na neki drugi nain, da uope ne spominjemo vlastitu
kreativnost. Najnovija tehnoloka dostignua izazivaju drastine promjene u
ovjekovu spoznajnom procesu.
Medijski i potroaki svijet vlada svakodnevicom. Je li uope potrebno prihvaati
izazov koji nam postavlja umjetnost? Koliko je umjetnosti ovjeku potrebno? Koliko
knjievnosti je potrebno djetetu? Koliko kazalita treba mladima? Pita se Wolfgang
Schneider, profesor kulturne politike i dekan Univerziteta u Hildersheimu, Njemaka,
predsjednik svjetskog centra ASSITEJ
25


Usporedimo, nakratko, kazalite i kinematografiju. Kazalite i kinematografija bili su u
slinoj situaciji zbog nagle ekspanzije i fenomenalne recepcije videa: Kino dvorane
zatvarane su jedna za drugom jer se shvatilo da od drave nema pomoi i da se
neto mora uiniti za opstanak. Tako su se, zahvaljujui privatno sektoru u vrlo
kratkom vremenu poele otvarati multipleks dvorane. Kinematografija je otkrila svoj
novi nain opstanka, prepozicionirala se i moe se rei, na dobrom je putu da
opstane i da se dalje razvija.

Kazalite je nastavilo djelovati na jednak nain, uvjereno u vlastitu snagu i vrijednosti
koje nita ne moe ugroziti udaljavajui se sve vie od onih za koje, zapravo, postoji.

Paradoks je u tome da iza kinematografije drava i grad nisu stali i ono se oporavilo,
kazalita se materijalno iz godine u godinu podupire sve vie, a sve dublje tone u
umjetniku i organizacijsku krizu.

U tome je velika razlika izmeu kazalita u Hrvatskoj i ostalim tranzicijskim zemljama.
Primjerice u Poljskoj su se kazalita u devedesetima prestala financirati te su bili
prisiljeni snai se u drugaijim okolnostima.
U Hrvatskoj kulturna politika onemoguila je kazalitu da napravi korak ka zdravom
funkcioniranju i prepustila ga naslijeenim modelima.

U devedesetima, kazalite je i dalje ignoriralo stvarnosti u kojoj je djelovalo. U zemlji
je bio rat, a repertoari kazalita niim nisu odavali da su prisutni u toj zemlji. U
Nacionalnoj kui igrao se Osman i Dubravka Ivana Gundulia, Kletva Augusta
enoe, Kraa Marijinog kipa Kristijana Hrvoslava Bana, Ognjite Pere Budaka,
DemetrovaTeute, Cesarev Sin Domovine, Propast Magnuma Ivana Aralice,
Kulundiev korpion.
26


Na te predstave, vie muzejskog nego kazalinog karaktera, dovodili su djecu i
mlade. Djecu iz osnovne kole, trei razred, dovodili su na Osmana, na primjer.
Danas se djeca od 9, 10 godina autobusima vode na Hasanaginicu.

Ako se eli djeci pokazati nacionalna kua, to se moe napraviti i bez toga da djeca
moraju gledati sadraje koji ni na koji nain ne korespondiraju s njima i koja ih samo

24
Vlado Habunek, V&V Straa editions, 1994.
25
Kazalite za djecu, Biblioteka Mala scena, Wolfgang Schneider, 2002.
26
Nova hrvatska drama, Jasen Boko, Znanje 2002.
11
moe uvrstiti u uvjerenju da je kazalite neto to ne razumiju, to je dosadno i gdje
nikako ponovno ne bi eljeli ii.

Zagrebako kazalite mladih prestalo je raditi predstave za djecu i mlade i okrenulo
se drugaijem repertoaru. Sad se postupno vraa repertoar koji bi trebao biti sredinji
s predstavama Mala sirena, udesna kapljica i dr. U tom vremenu pojavila se
Mala scena kao kazalite koje je imalo viziju i ponudilo jedan novi koncept
funkcioniranja. U toj odluci i lei tajna kasnijeg velikog uspjeha tog kazalita u, jer je
ono u tom trenutku (1991.-1995.) bila jedina prepozicionirana kazalina alternativa za
djecu i mlade u Hrvatskoj.

To je bilo vrijeme kad su se rodili sudionici nae ankete. Mladi od 14-18 godina,
dakle, godite od 1989. - 1993. Ovi stariji kao djeca nisu ili u kazalite jer, kad je
dolo vrijeme da krenu, sa 3 godine, bio je rat i ono to se zove slobodna prodaja za
djecu praktiki nije postojalo. Vrtii i kole nisu vodili djecu u kazalite.

PPS poeo je ponovno besplatno voziti djecu, ali iskljuivo na sportske sadraje
unato prosvjeda kulturnih institucija. Gradski ured za obrazovanje ostao je pri svome
da se za kulturu mora plaati prijevoz. Dan danas prijevoz na sportske aktivnosti je
potpuno besplatan, a prijevoz za kulturne aktivnosti plaa se u cijelosti.

Presudnu ulogu odigralo je i to to su mladi ljudi, roditelji naih sudionika ankete, u
tom periodu do 1995. godine i sami prestali ii u kazalite.

Obitelj je, u krajnjoj liniji, uvijek mjesto odakle kreu dobre ili loe navike.

Novi kapitalizam poeo se itekako osjeati u Hrvatskoj i kazalite i kultura openito,
nije bilo na ljestvici prioriteta tim novim ljudima, a kazalite je i dalje ostalo
nezainteresirano da ponudi neto to bi privuklo tu novu publiku na predstave.

Kazalite funkcionira u trokutu: umjetnici - predstava - publika. Hrvatsko kazalite 21.
stoljea nije se uspjelo pokrenuti i povezati ta tri segmenta. Moemo rei da je ostalo
na prvoj instanci - umjetnici su dovoljni sebi samima, ve je predstava manje bitna, a
publika ... Ona, barem ona mlada, pokazala je to misli o ovakvom kazalitu kroz ovo
istraivanje.

Novi Zakon o kazalitima stupio je na snagu 1.1.2007. godine. On pokazuje da se
hrvatsko kazalite odluilo restrukturirati iznutra. Ono to nas eka jest da se pone
mijenjati i prema van, tj. da promijeni svoj repertoar i prilagodi ga novom vremenu, a
da pri tom zadri svoju primarnu funkciju, estetsku funkciju ili kako to Peter Shaffer
kae u svojoj drami Letice i Ljublist: kazalite mora podii, prosvijetliti i pouiti.


Fenomeni

Dola su neka nova djeca, ak su dobila i slubeno ime: homo zappiens, djeca koja
su se rodila s mobitelom, daljinskim upravljaem i webom.

12
Od poetka devedesetih u kazalitu za djecu i mlade pojavilo nekoliko fenomena
kojima bi kazalite trebalo posebno posvetiti panju ne bi li se prema njima moglo
postaviti na pravi nain.
27



1. Fenomen crtanog filma - generacija o kojoj govorimo u ovom seminarskom
radu vie nije generacija kojoj su se priale prie. To je generacija koja se
uspavljivala s audio kasetama, a budila se s crtanim filmom. Od poetka
devedesetih i nastanka neovisne televizije u Zagrebu (Z3) crtani filmovi
postaju dio djeje svakodnevice. Prosjeno trajanje crtanog filma Tom i Jerry,
na primjer, je izmeu 6 i 7 minuta. Budui da za djecu i mlade radim od 1974.
u devedesetima sam primijetila da se koncentracija djece na jednu temu
skrauje. Potvrda tom opaanju dogodila se igrajui Danila Harmsa Bajka
1997. u kazalitu Mala scena. Svaka slika u predstavi trajala je oko 6-7
minuta i primijetili smo da je to maksimalna koncentracija koju djeca imaju na
dogaanje na pozornici i da se nakon tog vremena jednostavno mora neto
drastino promijeniti da bi oni zadrali panju. U posljednjih deset godina
intenzivno pratim taj fenomen s pozicije glumice ali i producenta i mogu rei da
se ve u tih 10 godina ta koncentracija jo vie smanjila i to na vrijeme TV
spota ili ak - reklame.
2. Fenomen glasne didaskalije - pod utjecajem televizije, videa, djeca i mladi su
u zadnjih petnaestak godina navikli glasno komentirati ono to gledaju.
Naprosto, kao da zaboravljaju da je kazalite ivi susret ivih ljudi. Taj osjeaj
da je pred njima ivi ovjek toliko je umrtvljen svim moguim tehnologijama
kojima su okrueni da se i u kazalitu ponaaju kao da su pred jo jednim
elektronskim medijem. Mladi, uglavnom, ne razgovaraju o neemu izvan
onoga to gledaju, no, postala je svakodnevna praksa da glasno komentiraju
dogaaje na sceni. Pratei te komentare sa strane moe se dobiti neto kao
didaskalije i moe se rei da se zaista radi o fenomenu koji jo sedamdesetih
godina prolog stoljea bio nezamisliv.
3. Fenomen okretanja sa slunog na vizualno - kao to sam ve prije
napomenula u posljednje vrijeme izrazito je vidljiv utjecaj vizualnih medija na
mladog ovjeka. Sluanje je postalo osjet koji se sve manje upotrebljava. Sve
je postalo vizualno. Bombardirani smo sa svih strana vizualnim senzacijama, a
mladi ovjek, koji jo nema dovoljno izraenu kritinost, izloen je tom
pogubnom utjecaju jo i vie. Statistike pokazuje da prosjeni Hrvat gleda TV
260 minuta dnevno. Ta ima pogubne posljedice po kazalite. Prenosi se isti
nain gledanja s npr. tv reklama na kazalite. Kazalite je kompletna
umjetnost koja mora pobuditi sve nae osjete. No, ako je osjet sluha na
najboljem putu da zakrlja, moemo rei jedan od vanijih elemenata kazalita
- rije, ostane nedosegnut. Rije ne uspijeva doi do mladog ovjeka, jer vie
nije navikao sluati.
4. Fenomen poremeenog praga ujnosti - jo prije dvadesetak godina u
kazalitu za djecu i mlade igralo se bez ikakvi dodatnih tehnolokih pomagala
u smislu mikrofona. U bilo kojem prostoru se, za 100 ili za 500 djece, situacija
je bila ista - igralo se bez problema. No, budui da djeca i mladi u sve veoj
mjeri od poetka devedesetih nose slualice u uima, glazbu sluaju sve
glasnije i glasnije, dogodilo se da i u malom kazalitu, kakvo je Mala scena,

27
fenomenima imena dala Vitomira Lonar
13
nije mogue izvoditi predstavu bez bubica. Nije problem u tome to glumci
danas imaju slabije glasove nego su ih imali nekada. Publika, ova nova
publika, odrasla u drugaijem okruenju, naprosto vie ne uje normalan
ljudski glas. U kombinaciji sa Fenomenima broj 2 i 3 kazalite za djecu i mlade
da bi uope dolo do svoje publike mora potraiti pomagala u tehnologiji.
5. Fenomen konzumiranja jela i pia u kazalitu - u materijalistikom svijetu u
kojem ivimo, a u koji su sve vie uvuena djeca dogaa se da mladi u
kazalinu dvoranu ulaze oboruani svim moguim prehrambenim artiklima
od ipsa, tapia, okolada do kokica. Moemo rei da je to utjecaj ne samo
materijalistikog drutva nego i utjecaj multipleksa u kojima je jesti kokice i piti
coca-colu dio rituala odlaska u multipleks. Budui da se dananjoj djeci, kao
to sam ve rekla, mijea osjeaj stvarnosti i iluzije, ivog ovjeka i snimke,
tako ne vide nikakvog problema da glasno grickaju, otvaraju vreice, jedu, piju
(to se takoer moe staviti u fenomen glasnih didaskalija!)
6. Fenomen izlaska iz kazalita prije kraja predstave i ne pljeskanja kao
posljedica: izbacivanja kazalita i dramske umjetnosti iz nastavnog programa
sve do 7 razreda (to se dogodilo, kako sam ve rekla, 1994.), ne odlaska u
kazalite kad su bili mali i prekomjernog gledanja elektronikih medija, djeca
vie ne znaju osnovna pravila ponaanja u kazalitu. U pravilu ustaju i
odijevaju se prije nego je predstava zavrila, a pljeskati naprosto - ne znaju. U
koli ih se to nije uilo, pretpostavljam da se to podrazumijevalo samo od
sebe, kod kue im nitko o tome nije govorio i jedini nain je prije predstave
obavezno govorenje o tome kako se u kazalitu ponaa i kako se na kraju
pljee, jae ili slabije, ovisi o tome kakva je bila predstava.
7. Fenomen ne prihvaanja i ne pokazivanja emocija - budui da se od djece i
mladih ljudi danas ne oekuje ba nita kad gledaju televiziju, video i ostale
elektronske medije, oni nisu vie navikli niti pokazivati svoje emocije, ali nisu ih
u stanju niti primati sa pozornice.To je posljedica kazalinih repertoara koji
djeci i mladima nude samo sadraje koji nisu zahtjevni u emotivnom smislu.
Sve vie lake zabave u kazalitima ve sada pokazuje svoje loe posljedice
na generaciju o kojoj govorimo.

I na kraju, treba rei da je kulturna politika Republike Hrvatske dala svoj veliki
doprinos sadanjem stanju kazalita u Hrvatskoj.
Ostala je tradicionalna sa nekim elementima ad hoc kulturne politike. U jednom
kraem vremenskom periodu (2000.-2003.) izgledalo je da se konano prelazni na
strateko planiranje u kulturnoj politici, izraena je Strategija kulturnog razvoja
Hrvatska u 21. stoljeu, ak je izglasana u Saboru u sijenju 2003., no, sadanja
vlast odustala je od te Strategije, proglasila ju nevaeom i trenutano ne postoji
konkretna strategija kulturnog razvoja zemlje. Na alost, nikad nisu doneseni
mehanizmi provedbe Strategije 21 i ona nije zaivjela u stvarnosti niti prije nego je
bila (na neobjanjivi nain) ukinuta. Dokument koji stoji na stranicama Ministarstva
kulture
28
i koji bi trebao biti zamjena za Strategiju 21. nedovoljan je i za poetak neke
ozbiljnije rasprave, a kamo li da bi neka suvisla strategija kulture. Nije nevano rei
da se u tom dokumentu kazalite niti ne spominje.
Bez planiranja i sistema odluivanja nema napretka i sve dok kulturne elite ne
naprave pritisak i same ne pokrenu inicijativu za promjenu tradicionalnog naina

28
www.min-kulture.hr, 5.12.2006.
14
planiranja u strateko planiranje, hrvatsko kazalite ostat e na mjestu, izgubljeno u
vremenu i prostoru.
A djeca i mladi ve sada su pokazali to misle o takvom kazalitu.



Zakljuak

to bismo mogli uiniti da mladima kazalite prestane biti dosadno?

Moemo odijeliti odgovore na ovo pitanje u dvije kategorije

1. globalno, na nivou dravne politike
2. lokalno, na nivou pojedinca

Da bi se jedna odreena kulturna politika mogla provesti u djelo i reformirati hrvatsko
kazalite potrebna je politika volja. Kao i za sve, uostalom.
Moemo taj problem pokuati rijeiti s dvije strane:
1. da se pojavi jaka linost s vizijom i stavom koja je spremna okupiti svoj tim i
provesti ve unaprijed pripremljenu strategiju u djelo. Takvo to je malo
vjerojatno u naem sistemu
2. Pokuati sustavno raditi na graanskoj svijesti i iriti krug ljudi koji su spremni
ne gledati iskljuivo svoje male interese nego uloiti svoje vrijeme i znanje u
drutveno koristan rad, reformu sustava.

Lokalno, moemo raditi na svijesti pojedinaca, obitelji, pedagoga, profesora, ljudi koji
rade s mladima i za mlade i dugorono oekivati promjene.

Buenje graanske svijesti, buenje neprofitnog i privatnog sektora, to je najbolji
nain za pokretanje promjena.
A prije svega znanje.
Edukacija svih segmenata koji mogu doprinijeti promjenama.

15
Najvaniji pokazatelji
Kako najee provodi slobodno vrijeme?
1,28
4,29 4,61
6,08
9,59 9,98
24,95
39,22
k
a
z
a
l
i

t
e
s
p
o
r
t
s

c
u
r
o
m
,

d
e

k
o
m
,

d
r
u

t
v
o
m
k
i
n
o
o
s
t
a
l
o
:

z
a

r
a

u
n
a
l
o
m
,

i
t
a
n
j
e
,
s
l
u

a
n
j
e

g
l
a
z
b
e
,

p
r
i
r
o
d
a
.
.
.
v
a
n
i
:

u

p
a
r
k
i

u
,

k
v
a
r
t
u
,

n
a
u
l
i
c
i
d
o
m
a
,

T
V
k
a
f
i

%


Iz ovog grafa moe se vidjeti da zapravo vie od 65% mladih ljudi provodi svoje
vrijeme na neprihvatljiv nain.
Kazalite kao izbor provoenja slobodnog vremena na posljednjem mjestu je sa
samo 1,28% ispitanika.


Koju vrstu umjetnosti najvie prati?
2,96
4,04
5,31
39,54
48,14
ostalo:
likovna,
Internet,
fotografija,...
kazalite knjievnost film glazba
%
Ovo je izrazito
zanimljiv graf. Naime, u prethodnom je vidljivo da je kino kao izbor provoenja
slobodnog vremena na predzadnjem mjestu sa svega 6% ispitanika. Ovdje je interes
za film izrazito velik to pokazuje da su videoteke i televizija preuzeli veliki broj
publike od kina, meutim, budui da je kino industrija na vrijeme shvatila da je na
16
trite stigla konkurencija i potraila izlaze na drugi nain (poslije u se na ovo vratiti)
broj posjetitelja kina svakodnevno raste.
Valja napomenuti da segment glazbe nije specificiran i tu je zajedno i klasina glazba
narodna glazba, pop, rock, sve vrste glazbe.
Vidi se da je vie mladih zainteresirano za kazalite kao umjetnost nego za odlazak u
kazalite to je vrlo teko protumaiti.
Najbolje se vidi to mladi zapravo misle o kazalitu iz ovog grafa: glupo, dosadno,
nije cool, za trebere, radije potroe novac na neto drugo. Preko 60% mladih se
zapravo kroz ovo pitanje negativno izraava o kazalitu. Mislim da je ovo dovoljan
razlog za poticaj na sustavno razmiljanje o tome da se neto mora poduzeti.

U kazalite ide:
6,77
43,6
17,04
24,85
7,73
jednom
mjeseno
nekoliko puta
godinje
jednom
godinje
samo kad
moram sa
kolom
nikada
%

Mogli bismo rei da je ovaj graf pozitivan jer preko 60% mladih zapravo redovito idu u
kazalite. No, taj graf treba pogledati povezano sa slijedeim:
17
U kazalite ide:
2
4,58
11,46
32,68
49,26
sam s curom,
dekom
ne idem s prijateljima s razredom
%

U skladu s odgovorima iz prolog pitanja, najvei broj ih ide s razredom
(organizirani kolski posjeti)- 50%, a 32% ih ide s prijateljima, to se jednim
dijelom preklapa s kategorijom s razredom, a 11% ih je reklo da ne ide u
kazalite

U kazalite ne ide jer:
2 2,08
3,07 3,27
5,38
6,18 6,37
9,07
24,78
37,8
r
a

e

p
o
t
r
o

i
m

n
a

d
r
.

s
t
v
a
r
i

(
k
i
n
o
,
k
a
f
i

)
s
k
u
p
o

j
e
n
e

s
j
e
t
i
m

s
e
,

n
e
m
a
m

n
a
v
i
k
u

n
i
p
o
t
r
e
b
u
n
e
m
a
m

d
r
u

t
v
o
j
e
r

n
i
j
e

c
o
o
l
,

z
a

t
r
e
b
e
r
e

j
e
n
e

d
a

m
i

s
e
o
s
t
a
l
o
n
e
m
a
m

v
r
e
m
e
n
a
j
e
r

j
e

k
a
z
a
l
i

t
e

d
o
s
a
d
n
o
,

g
l
u
p
o

i
n
e

z
a
n
i
m
a

m
e
t
k
o

k
a

e

d
a

n
e

i
d
e
m
?
%
ostalo: premalo se reklama,
daleko mi je, nisam
inf ormiran, nije zabavno...

Od uenika koji su se negativno izjasnili spram odlazaka u kazalita, najei
razlozi su da je kazalite je mladima dosadno, glupo i ne zanima ih (25%)
Ostali odgovori ne da im se, kazalite nije cool, nemaju s kim, ne sjete se,
skupo je, slabo se oglaava, nisu informirani...


18

Na izlazak u kazalite zadnji put te motivirao:
51,84
18,19
13,7
12,81
3,46
profesor ne treba me
nagovarati,
volim ii
frend dobra reklama nita me ne
moe
nagovoriti
%


Oiti je presudan utjecaj pedagoga, profesora, ljudi koji rade s mladima. Ovaj graf
pokazuje kako su ba ti profesori i pedagozi onaj segment za koje bi moda trebalo
organizirati seminare, pitat ih za miljenje, s njima razgovarati ali svakako im
omoguiti dodatnu edukaciju.
Ono to su na okruglom stolu organiziranom u kazalitu Mala scena 22.02.2007. na
temu Mladi i kazalite komentirali ba srednjokolski profesori jest da ni sa im nisu
stimulirani da vode djecu i mlade u kazalite i da je to preputeno njihovoj slobodnoj
volji. Kriteriji po kojima vode mlade u kazalite nisu jasni.
U kazalitu oekuje:
50,25
19,96
13,21
10,2
6,39
z
a
b
a
v
u
p
r
e
d
s
t
a
v
u

o
k
o
j
o
j

u

d
u
g
o
r
a
z
m
i

l
j
a
t
i
z
g
o
d
n
e

g
l
u
m
c
e
v
i

u

o
c
j
e
n
u
o
s
t
a
l
o
:

d
o
b
r
u
p
r
e
d
s
t
a
v
u

i
g
l
u
m
u
,

d
o
s
a
d
n
u
p
r
e
d
s
t
a
v
u
,
p
o
r
u
k
u
/
p
o
u
k
u
.
.
.
%


19
Ovaj graf pokazuje da je zabava ono to se najvie trai. ivimo u svijetu gdje se sve
oko nas radi ne bi li nas zabavili i tu vidim veliku odgovornost kazalita da udovolji
potrebama publike ali da se ne pretvori u jeftinu zabavu.
Koju vrstu predstava najvie voli?
36,69
22,35
20,41
8,14
6,74
5,67
komedije ljubavne
drame
mjuzikle grke
tragedije
drugo:
dobru
predstavu
openito,
mitoloke,
psiholoke
teme, o
balet i
operu
%


Komedije i mjuzikli su mladima najzanimljiviji i vie od 50% mladih ih najvie voli
gledati, ljubavne drame su na visokom drugom mjestu, a balet i opera je neto to
mlade, moemo rei, uope ne zanima.
Zagrebaka kazalita imaju dobre predstave za mlade
7,34
34,87
46,22
8,25
3,3
u potpunosti
se slaem
slaem se niti slaem
niti ne slaem
ne slaem se uope se ne
slaem
%


Moram priznati da je ovo jedan od grafova koji me najvie zabrinjava. Naime,
pokazuje da je gotovo 50% mladih u velikom postotku indiferentno prema onome to
20
gledaju ili se moda ne smatraju kompetentnima suditi o zagrebakim kazalitima
kao cjelini. Zapravo ovo zahtjeva dodatnu analizu.
Slae se s tvrdnjom:
6,53
9,12
14,09
21,51
48,73
kazalite je
iva dosada
kazalite je
cool
volim
kazalite, ali
u malim
koliinama
cijeli je ivot
pozornica
drae mi je
kino
%

Samo desetak posto mladih misli da je kazalite cool, a gotovo 50% njih radije
izabire kino. Iako je izgledalo da e kino preoteti publiku kazalitu jo davno u
prolom stoljeu, izgleda da je tek sada situacija zabrinjavajua po kazalite. I to, po
mom miljenju, vlastitom krivicom.

Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu izdao je knjigu Mladi uoi treeg
milenija urednika Vlaste Iliin i Furia Radina iz kojeg izdvajam zanimljive rezultate
istraivanja koji nam mogu pomoi da bolje sagledamo dananju situaciju mladih ljudi
u usporedbi sa 1986. i 1999. godinom.
Mladi u tranziciji drutva
Kako su promjene hrvatskog drutva utjecale na
promjene uz vrijednosnim sustavima i oblicima
ponaanja mladih?
Studije Instituta za drutvena istraivanja,
korisne za komparaciju i za raspravu: 1986. i
1999., na uzorku 1700 mladih (15-30 god.) u RH
U iskustvo dananje mladei inkorporirano je
odrastanje u ratnom okruenju.
Mladi su izrazito senzibiliziran segment
populacije na kojem se najranije mogu
detektirati promjene koje se zbivaju u
drutvu!

21
Vrijednosti sustav mladih
Usporedba rangova vrijednosti 1986. i 1999. (%)
13
8,8
15,3
10,6
12,1
16,2
38,9
37,5
35
50,5
36
4,6
19,7
22,4
28,6
30,6
33
49,1
50,1
52,2
53,5
59,1
0 10 20 30 40 50 60 70
Politiko potvrivanje
Nacionalnost
Medijski uspjeh
Vlast
Vjera
Drutveni poloaj
Dokoliarenje
Profesionalni uspjeh
Samosvojnost
Privatnost
Materijalni poloaj
1999.
1986.
Vidljivo je da je
1999. i odnosu na 1986. s etvrtog na uvjerljivo prvo mjesto doao - materijalni
poloaj. Veliko poveanje ima i profesionalni uspjeh ali i dokoliarenje. Ove rezultate
itekako treba imati u vidu pri analizi nae ankete.


Komparativni prikaz aktivnosti u slobodnom vremenu,
nikada (%)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
D
r
u

e
n
j
e

s

p
r
i
j
a
t
e
l
j
i
m
a

i
l
i

d
e

k
o
m
/
c
u
r
o
m
G
l
e
d
a
n
j
e

T
V
-
a

i

v
i
d
e
a
S
l
u

a
j
e

r
a
d
i
j
a
I
z
l
a
s
c
i

u

k
a
f
i

e
S
l
u

a
n
j
e

r
o
c
k

g
l
a
z
b
e
S
u
d
j
e
l
o
v
a
n
j
e

u

k
u

n
i
m

p
o
s
l
o
v
i
m
a

i
t
a
n
j
e

n
o
v
i
n
a
I
z
l
a
s
c
i

u

d
i
s
c
o

k
l
u
b
o
v
e
O
d
l
a
s
c
i

n
a

t
u
l
u
m
e
S
p
a
v
a
n
j
e

i
l
i

i
z
l
e

a
v
a
n
j
e

i
t
a
n
j
e

k
n
j
i
g
a
O
d
l
a
s
c
i

n
a

i
z
l
e
t
e

i

e
t
n
j
e
O
d
l
a
s
c
i

u

k
i
n
o
O
d
l
a
s
c
i

u

c
r
k
v
u
O
d
l
a
s
c
i

n
a

k
o
n
c
e
r
t
e
O
d
l
a
s
c
i

n
a

s
p
o
r
t
s
k
e

p
r
i
r
e
d
b
e
I
g
r
a
n
j
e

P
C

i

v
i
d
e
o

i
g
a
r
a
A
k
t
i
v
n
o

b
a
v
l
j
e
n
j
e

s
p
o
r
t
o
m
S
l
u

a
n
j
e

n
a
r
o
d
n
e

h
l
a
z
b
e
s
l
u

a
n
j
e

k
l
a
s
i

n
e

g
l
a
z
b
e
O
d
l
a
s
c
i

u

k
a
z
a
l
i

t
e
I
g
r
a
n
j
e

i
g
a
r
a

n
a

s
r
e

u
P
o
s
j
e

i
v
a
n
j
e

i
z
l
o

b
i
P
o
s
j
e

i
v
a
n
j
e

j
a
v
n
i
h

t
r
i
b
i
n
a
B
a
v
l
j
e
n
j
e

h
u
m
a
n
i
t
a
r
n
i
m

r
a
d
o
m
B
a
v
l
j
e
n
j
e

p
o
l
i
t
i

k
i
m

r
a
d
o
m
N
i
k
a
d
a

(
%
)
1986.
1999.


Iz ovog grafa vidljivo je da je odlazak u kazalite na listi aktivnosti u slobodnom
vremenu nikada, porastao od 1986. do 1999. sa 30 na preko 45%. Zabrinjavajui je
podatak da je i itanje knjiga ak 20% na listi nikada. Posjeivanje izlobi u rubrici
nikada skoio je na skoro 60%.

22
Da bismo mogli bolje razumjeti navike mladi vrlo je vano ispitati kakav je njihov
odnos prema medijima i na koji nain koriste medije. S toga smo se odluili i na
nekoliko pitanja s tog podruja.
Mladi i mediji
Najvie se informira putem:
27,44 27,17
21,2
19,96
4,23
tisak TV Internet od prijatelja radio
%
Iz istraivanja Male scene

Iako smo imali predrasudu da mladi puno sluaju radio, nae istraivanje nas je u
tome potpuno demantiralo. Radio je daleko na najnioj toki ponuenih odgovora. To
da je tisak na prvom mjestu takoer nas je iznenadilo. Takoer smatram da je visoki
postotak dobio Internet kao izvor informacija i izgledno je da e u vrlo skoroj
budunosti Internet zasjesti na prvo mjesto. Mislim da je vrlo bitno za kazalita da
vode rauna o ovim rezultatima, jer je u dananje vrijeme informacija klju uspjeha i
kazalita tu injenicu ne bi smjela zanemariti.
Reklame/oglase najvie primjeuje na:
58,72
28,33
7,62
3,31
2,01
TV na ulici Internet radio drugdje
%

23
Oito je da su reklame izuzetno zanimljive mladim ljudima i tu televizija ima daleko
najvei utjecaj.
Kazalite se ne moe boriti s televizijom, ali sasvim sigurno moe nai naine da
iskoristi tu istu televiziju u svoju korist.

I na kraju, predstava koja je dobila najbolje ocjene kod mladih su dobili Briljantin
kazalita Komedija (4,69), mjuzikl i Magic act show kazalita Kerempuh (4,54). Ta
bi se predstava mogla svrstati u kategoriju enetertaimenta.

Ovi stavovi mladih jasno pokazuju kako je kazalina umjetnost izvan njihovog
interesa. Kada je o kazalitu rije, ono bi moralo postati iskljuivo laka zabava (show,
entertainment) da bi moglo privui njihovu panju. Posljedica je to toga to kazalite
u Hrvatskoj nije pratilo promjene koje su se dogaale i globalno i lokalno u
posljednjih dvadesetak godina i nije se prepozicioniralo u odnosu na novu realnost.
To je dovelo do toga da mladi vie nisu zainteresirani za kazalite pa je, premda
statistiki podaci pokazuju drugaije, ono ostalo bez svoje publike.

Na mladima je budunost, a kakva je budunost kazalita i moe li ono raunati na
mladu publiku?

Zato je, dakle, mladima kazalite dosadno?
Zakljuak ankete
29
: najvei je razlog negativan stav o kazalitu, kao neto to
nije atraktivno i zanimljivo mladima
Problem nije samo u mladima (ili nije uope u mladima!) nego u kazalitima
koja stvaraju programe koji nisu atraktivni ovom segmentu potroaa.
Problem nepostojanje navike samostalnog odlaska u kazalite. Kako stvarati
naviku mladih prema kulturi i kazalitima?


Vitomira Lonar, direktorica kazalita Mala scena
docentica na Akademiji dramske umjetnosti, odsjek Produkcije, vanjska suradnica

Literatura:

1. Nikola Batui, Povijest hrvatskoga kazalita, kolska knjiga Zagreb,1978.
2. Nikola Batui (ur.) Hrvatsko narodno kazalite u Zagrebu 1860-1985, kolska
knjiga, 1985.
3. Antonija Bogner aban (ur.) 50 godina Zagrebakog kazalite mladih, ZKM,
Zagreb, 2000.
4. Igor Mrdulja, Deset godina druenja,Teatar u gostima, Zagreb,1984.,
5. Vlasta Iliin i Furio Radin (ur.) Mladi uoi treeg milenija, Institut za drutvena
istraivanja, Zagrebu, urednici
6. web stranice kazalita GDK Gavella, www.gavella.hr
7. web stranice Teatra ITD, www.sczg.hr
8. Sanjin Dragojevi, Ekonomski pregled, How to establish a new theatre
management in Central and Eastern European Countries, Zagreb,1993.
9. Wolfgang Schneider, Kazalite za djecu, , Biblioteka Mala scena, 2000,
urednik Ivica imi

29
Anketiranje provele Daniela Kos i Vitomira Lonar od rujna do prosinca 2006.
24
10. Jasen Boko, Nova hrvatska drama, Zagreb, Znanje 2002.
11. Vlado Habunek, V&V Straa editions, Zagreb, 1994.
12. Francoise Matarasso&Charles Landry,.Akt o usklaivanju: 21 strateka dilema
u kulturnoj politici, Vijee Europe, 2000