UDK 624.016:624.041 Primljeno 26. 10. 2001.

GRAEVINAR 53 (2001) 7, 453-464 453

Dijagrami interakcije za proraun
armature stupova
Zorislav Sori, Ana Mandi

Kljune rijei
armatura,
armiranobetonski stup,
proraun,
Ehlersov postupak,
Eurokod 2,
Eurokod 8,
dijagram interakcije

Z. Sori, A. Mandi
Dijagrami interakcije za proraun armature stupova
U lanku je prikazana analiza podruja primjene postupka prorauna stupova prema Ehlersu na
temelju koje su nacrtani dijagrami interakcije i usporeeni s tzv. klasinim dijagramima. Primijenjeni
su uvjeti Eurokoda 2 o minimalnoj i maksimalnoj armaturi. Upozorava se na djelovanje momenta
savijanja i tlane sile kad Ehlersov postupak daje neadekvatnu armaturu. Odreena su i doputena
podruja dijagrama interakcije prema Eurokodu 8, s obzirom na ogranienja veliine tlane sile
Key words
reinforcement,
reinforced-concrete pier,
design, Ehlers procedure,
Eurocode 2,
Eurocode 8,
interaction diagram

Z. Sori, A. Mandi Subject review
Interaction diagrams for pier reinforcement design
The analysis of the area in which pier design according to Ehlers can be applied is presented, and the
resulting interaction diagrams are compared with the so called traditional diagrams. Eurocode 2
requirements concerning minimum and maximum reinforcement are applied. The attention is drawn to
the bending moment and compressive force action in cases when Ehlers procedure results in an
inadequate reinforcement. Allowable interaction diagram areas are defined according to Eurocode 8,
taking into account limitations with respect to the value of compressive force.
Mots cls
armature,
poteau en bton arm,
calcul,
procd dEhlers,
Eurocode 2,
Eurocode 8,
diagramme dinteraction

Z. Sori, A. Mandi Ouvrage de syntse
Diagrammes dinteraction pour le calcul de larmature des poteaux

Larticle prsente une analyse du champ dapplication du procd de calcul des poteaux selon Ehlers,
au terme de laquelle ont t dessins les diagrammes dinteraction, compars avec les diagrammes dits
classiques. Les conditions de lEurocode 2 relatives larmature minimale et maximale ont t
appliques. On souligne limportance de laction des moments de flexion et de la force de compression
lorsque le procd dEhlers fournit une armature non conforme. On dlimite aussi les zones admises du
diagramme dinteraction selon Eurocode 8, compte tenu des limitations de la grandeur de la force de
compression.
:

,

Ehlers-a,
Eurocode 2, Eurocode 8



3

, Ehlers-
a ,
. Eurocode-a 2
. , Ehlers-a
. ,
Eurocode-y 8 .

Schlsselworte:
Bewehrung,
Stahlbetonsttze,
Berechnung,
Verfahren nach Ehlers,
Eurokode 2,
Eurokode 8,
Interaktionsdiagramm
Z. Sori, A. Mandi bersichtsarbeit
Interaktionsdiagramme fr die Berechnung der Sttzenbewehrung
Im Artikel ist eine Analyse der Anwendungsbereichs der Sttzenberechnung nach Ehlers dargestellt. Auf
Grund dieser Analyse sind Interaktionsdiagramme gezeichnet und mit den sg. klassischen Diagrammen
verglichen. Angewendet wurden die Bedingungen des Eurokode 2 ber die minimale und maximale
Bewehrung. Es wird auf die Wirkung des Biegemoments und der Druckkraft hingewiesen, im Fall dass
das Verfahren nach Ehlers unadequate Bewehrung ergibt. Es sind auch die zulssigen Bereiche der
Interaktionsdiagramme nach Eurokode 8 festgelegt, in Anbetracht der Grssenbegrenzung der
Druckkraft.

Autori: Prof. dr. sc. Zorislav Sori, dipl. ing. gra.; Ana Mandi, dipl. ing. gra., Graevinski fakultet
Sveuilit u Zagrebu, Kaieva 26

Proraun armature stupova Z. Sori, A. Mandi
454 GRAEVINAR 53 (2001) 7, 453-464
1 Uvod
Armiranobetonski stupovi kao elementi konstrukcija
izloeni su sloenom naprezanju koje nastaje istodob-
nim djelovanjem momenata savijanja oko jedne ili oko
obje glavne osi presjeka i uzdune sile, tj. ekscentri-
nom naprezanju. Meu graevinskim inenjerima u
praksi popularno je nekoliko naina proraunavanja
armature betonskih presjeka koji su izloeni takvom
djelovanju. Postoje postupci prorauna armature stupo-
va |1, 2, 3, 4|, postupci s pomou tablica |5, 6, 9| i
postupci s dijagramima interakcije |7, 11, 12, 15, 18|.
Naravno da se i tablini postupci i oni s pomou dija-
grama interakcije zasnivaju na proraunima armature
betonskog presjeka. Prije izrade interakcijskih dijagrama
jedan od popularnih naina prorauna bio je postupak
prema Ehlersu |4| i/ili prema Wuczkowskom |15|. Valja
uoiti da se primjenom prorauna bez interakcijskih
dijagrama gubi osjeaj za nosivost presjeka za odreenu
kombinaciju djelovanja momenta savijanja i uzdune
sile. S druge pak strane, interakcijski dijagrami kao kri-
vulje nosivosti presjeka daju sliku unutar koje vrijede
kombinacije momenata savijanja i uzdune sile. Ovi
dijagrami odreuju koeficijente armiranja presjeka. Osim
toga, dijagrami interakcije ogranieni su jo i propisima
odreenim minimalnim i maksimalnim armaturama |10| te
doputenim naprezanjem od uzdune sile |13|. Zbog
karaktera djelovanja horizontalnih sila i vibracija kons-
trukcije vlano i tlano podruje presjeka stupa esto
mijenja poloaj. Radi toga, a i zbog opasnosti zamjene
tlane vlanom armaturom, presjek stupa nije uvijek
dobro armirati nesimetrino, nego je bolje armirati ga
simetrino, tj. uzdunom armaturom iste povrine smje-
tenom uz nasuprotne stranice pravokutnog presjeka.
Ako se za proraun armature ne rabe dijagrami interak-
cije, tada se moe dogoditi da se postupkom prema
Ehlersu (ili prema Wuczkowskom) ne dobiju toni rezul-
tati. U praksi je ustanovljeno da su ovim metodama re-
zultati ponekad vrlo slini, a nekad su odstupanja tolika
da se jednim postupkom dobije odreena povrina arma-
ture, a drugim tzv. negativna armatura.
Da bi se dijagrami interakcije mogli razlikovati, jedan je
nazvan po Ehlersu a drugi, ije se izvedenice nalaze u
literaturi, nazvan je tzv. klasini.
1.1 Osnovne postavke prorauna
Proraun se provodi prema graninom stanju nosivosti
po europskoj normi ENV 1992-1-1 |10|, (Eurokod 2, tj.
EC 2), uza sve oznake koje se u njoj rabe. To je samo
jedna od razlika u odnosu prema lanku |18| koji je ra-
en prema PBAB-u. Proraun se zadrava na razini
presjeka. Analiziraju se stupovi pravokutnih poprenih
presjeka i vitkosti manje od 25, dakle ne uzima se u
obzir izvijanje.
Oznake prema EC2
Oznaka Znaenje
koeficijent poloaja neutralne osi
koeficijent kraka unutranjih sila
A
s1
povrina vlane armature
A
s2
povrina tlane armature

v
koeficijent punoe dijagrama tlanih
naprezanja u betonu
k
a
koeficijent poloaja rezultante tlanih
naprezanja
M
Sd
raunski moment savijanja
M
Sds
raunski moment savijanja s obzirom na
teite vlane armature
M
Rds,lim
raunski moment savijanja koji presjek
moe prihvatiti bez tlane armature
N
Sd
raunska uzduna sila

s1
relativna deformacija vlane armature

s2
relativna deformacija tlane armature

c
relativna deformacija betona
x
udaljenost neutralne osi od tlanog ruba
presjeka

c
naprezanje u betonu

s1
naprezanje u vlanoj armaturi

s2
naprezanje u tlanoj armaturi
b irina presjeka
h ukupna visina presjeka
d statika visina presjeka

Sd
bezdimenzjska veliina momenta savijanja

Sd
bezdimenzijska veliina uzdune sile
mehaniki koeficijent armiranja
Dimenzioniranje presjeka takvih stupova moe se pro-
vesti izmeu ostalih i sljedeim dvjema metodama;
a) odreivanje armature postupkom prema Ehlersu uz
upotrebu odgovarajuih tablica koje se rabe pri prora-
unu na savijanje i dijagramima interakcije iz ovog
lanka te
b) odreivanje armature po tzv. klasinim dijagrami-
ma interakcije.
U ovom radu e se odrediti podruje u kojem se ta dva
postupka poklapaju, kao i podruje u kojem je oito od-
stupanje. Uz ve postojee dijagrame interakcije |12| i
|15|, ovdje e se odrediti i dijagrami interakcije koji od-
govaraju postupku dimenzioniranja prema Ehlersu. Pro-
vest e se analiza prema graninom stanju nosivosti po
ENV 1992-1-1 |10|, uz ogranienja iz ENV 1998-1-3
(Eurokod 8, tj. EC 8) |13|.
Daje se prikaz armiranja simetrinom armaturom. Rabit
e se rebrasta armatura RA-400/500.
Odreivanje parametara potrebnih za konstruiranje dija-
grama koji e se primijeniti za proraun armature navedeno
Z. Sori, A. Mandi Proraun armature stupova
GRAEVINAR 53 (2001) 7, 453-464 455
je dalje u tekstu. Dijagrami interakcije se iscrtavaju s po-
mou raunalnog programa Microsoft Excel 97 |17|.
2 Odreivanje parametara za proraun armature
pravokutnih ekscentrino optereenih stupova
Na slici 1. prikazan je presjek stupa optereen ekscen-
trinom uzdunom silom te dijagram relativnih defor-
macija (), tlanih naprezanja u betonu i unutarnjih sila,
s oznakama dimenzija i ostalih veliina po EC 2.

Slika 1. Popreni presjek, oznake dimenzija, dijagrami relativnih
deformacija i naprezanja, rezultante tlanih i vlanih
naprezanja
U proraunu se pretpostavljaju omjeri visine presjeka
stupa h i statike visine d = 0,9 h, tj. udaljenost armature
od blieg ruba d
1
= d
2
= 0,1 h.
Sa svim poznatim relativnim deformacijama prorauna
se koeficijent poloaja neutralne osi , koeficijent kraka
unutarnjih sila , koeficijent punoe dijagrama
v
i
koeficijent poloaja tlane sile k
a
, za 0<|
c2
| 0,002.
1 2
2
s c
c

+
= , (1)
( )
2
2
1000 6
12
1000
c
c
v

= , (2)
( )
2
2
1000 6 4
1000 8
c
c
a
k

= , (3)
no ako je 0,0020
c2
0,0035 tada je:
2
2
3000
2 3000
c
c
v

= , (4)
( )
( ) 2 3000 2000
2 4 3000 1000
2 2
2 2

+
=
c c
c c
a
k


. (5)
Uz poznate relativne deformacije vlane armature
s1
i
betona
c2
odreuju se naprezanja u vlanoj i tlanoj
armaturi:
yd s s s
f E = .
1 1
,
yd s s s
f E = .
2 2
, (6)
gdje je relativna deformacija tlane armature:
( ),
2
2
2
d x
x
c
s
=

(7)
a poloaj neutralne osi dan je izrazom:
. d x = (8)
Krak unutarnjih sila
, d z = (9)
gdje je:
. 1 =
a
k (10)
2.1 Odreivanje dijagrama interakcije postupkom
Ehlersa
Koliko je autorima poznato, do sad nitko nije izradio
dijagrame interakcije za elemente naprezane ekscentri-
nim tlakom prema postupku Ehlersa rabei oznake i
uvjete iz ENV 1992-1-1. Pri odreivanju dijagrama
interakcije rabe se omjeri dimenzija presjeka prikazani
na slici 1. Varira se mehaniki koeficijent armiranja, ,
od 0,05 do 1,00 pri emu se za jednaki mehaniki koe-
ficijent armiranja mijenjaju vrijednosti bezdimenzijske
veliine uzdune sile
Sd
. S takvim ulaznim podacima
trai se bezdimenzijska veliina momenta savijanja
Sd

koja bi uz zadanu bezdimenzijsku veliinu uzdune sile
davala pretpostavljeni mehaniki koeficijent armiranja.
Pretpostavka postupka Ehlersa je sljedea:
Presjek stupa optereen uzdunom silom i poetnim mo-
mentom savijanja prevodi se u presjek na kojem uzduna
sila djeluje u teitu vlane armature uz ukupni moment
savijanja koji se dobiva zbrajanjem poetnog i
dodatnog momenta savijanja. Dodatni moment savijanja
nastaje zbog prenoenja uzdune sile iz teita presjeka
u teite vlane armature. Nakon toga djelovanje na
presjek moe se uzeti kao zbroj dvaju stanja djelovanja:
a) na presjek djeluje samo ukupni moment savijanja
(bez uzdune sile),
b) na presjek djeluje samo uzduna sila, i to u teitu
vlane armature, tako da se toj sili odupire samo
vlana armatura.
U sluaju b) radi se pogreka jer se toj sili ne odupire
samo vlana armatura nego itav presjek, ali to postu-
pak Ehlersa ne uzima u obzir. Ako je uzduna sila N
mala time se ne ini velika pogreka.
Odvojeno se promatraju dva sluaja:
1) U presjeku nije potrebna tlana armatura, tj. ukupni
proraunski moment savijanja manji je ili jednak naj-
Proraun armature stupova Z. Sori, A. Mandi
456 GRAEVINAR 53 (2001) 7, 453-464
veem momentu savijanja za jednostruko armiran
presjek, M
Sds
M
Rds,lim
, ali, s obzirom na to da je rije
o stupovima, postavlja se simetrina armatura A
s1
=A
s2
.
2) U presjeku je potrebna tlana armatura, tj. ukupni ra-
unski moment savijanja vei je od najveeg momenta
savijanja za jednostruko armirani presjek, M
Sds
>M
Rds,lim
.
2.1.1 Raunski moment savijanja manji je ili jednak
najveem momentu savijanja za jednostruko
armirani presjek, M
Sds
M
Rds,lim
.
Najvei moment savijanja za jednostruko armirani
presjek jest:
cd Rds Rds
f d b M =
2
,lim ,lim
. (11)
Za razrede betona C12/15 do C35/45, pri M
Sds
M
Rds,lim
,
EC2 doputa najvei omjer tlanog podruja i statike
visine = x/d = 0,45. Slijedi:
c2
/
s1
= -3,5/4,28
o
/
oo

(slika 1.),
Rds,lim
= 0,252 i
lim
=0,811.
Za razrede betona C40/50 i vie, EC2 doputa = x/d =
0,35:
c2
/
s1
= -3,5/6,5
o
/
oo
,
Rds,lim
= 0,206 i
lim
= 0,854.
Uz pretpostavljeni mehaniki koeficijent armiranja i
pretpostavljenu bezdimenzijsku uzdunu tlanu silu
Sd
,
prema postupku koji slijedi odreuje se bezdimenzijski
moment savijanja
Sd
:
Prvo se pretpostavlja kakvoa armature s odgovarajuom
proraunskom granicom poputanja elika f
yd
.
Zatim se iz slike 2. odredi M
Sds
, tj. ukupni proraunski
moment savijanja s obzirom na teite vlane armature
s Sd Sd Sds
z N M M + = , (12)
Vlana armatura presjeka stupa odreuje se izrazom:
yd
Sd
yd
s Sd Sd
yd
Sd
yd
Sds
s
f
N
f d
z N M
f
N
f d
M
A

+
=

=
) ( ) (
1

, (13)
gdje je koeficijent kraka unutranjih sila koji odgovara
proraunskom momentu M
Sds
. Ovaj se koeficijent kree
izmeu 0,811 i 0,998 i ovisi o relativnim deformacijama

c2
i
s1
prema izrazu (10). Izraz (13) moe se pisati u
neto izmijenjenom obliku kao:
|
|
.
|

\
|

= 1
) ( ) (
1
d
z
f
N
f d
M
A
s
yd
Sd
yd
Sd
s

. (14)
Proraunana armatura postavlja se, zbog simetrinog
armiranja stupa, u vlano a ista takva i u tlano podruje
presjeka. Naravno da je tada u presjeku stupa dvostruko
vie uzdune armature od potrebne. Pri tome valja poti-
vati uvjete da je ukupna armatura vea od minimalne i
manja od maksimalno doputene armature stupa.

Slika 2. Ukupni proraunski moment savijanja M
Sds
manji je ili
jednak najveem momentu savijanja za jednostruko
armirani presjek, M
Rds,lim

Mehaniki koeficijenti armiranja vlane (
1
) i tlane
armature (
2
) dani su izrazima (15):
cd
yd
s
f
f
d b
A

=
1
1
,
cd
yd
s
f
f
d b
A

=
2
2

. (15)
Bezdimenzijska veliina uzdune sile
Sd
mora biti ma-
nja ili jednaka bezdimenzijskoj uzdunoj sili nosivosti
presjeka,
Rd
:
,
85 0
1
1
2
2
cd
Rd
Rd
yd
s
yd
s
v
cd
sd
Sd
f d b
N

f

,
f d b
N

=
= +

=
(16)
a bezdimenzijska veliina momenta savijanja
Sd
mora
biti manja ili jednaka od bezdimenzijske veliine mo-
menta nosivosti na savijanje
Rd
:
. 5 , 0 5 , 0
5 , 0 85 , 0
1 1
1
2 2
2
2
Rd
yd
s
yd
s
a v
cd
Sd
Sd
d
d
d
h
f d
d
d
h
f
k
d
h
f d b
M

=
|
.
|

\
|

|
.
|

\
|

+
|
.
|

\
|


=
(17)
Izraz (14) uvrsti se u (15) i dobije se:
, 1
1

1
) ( ) (
2
1
|
|
.
|

\
|


+

(
(

|
|
.
|

\
|

=
d
z
f bd
N
f bd
M
f bd
f
d
z
f
N
f d
M
s
cd
Sd
cd
Sd
cd
yd
s
yd
Sd
yd
Sd

(18)
odnosno:
|
|
.
|

\
|

+ = 1
1
1
d
z
s
Sd Sd

. (19)
Za odnose dimenzija d
1
= 0,1h, z
s
0,44d, d = 0,9h,
vrijedi:
|
|
.
|

\
|
+ = 1
44 , 0 1
1

Sd Sd
. (20)
Za savijanje bez uzdune sile (
Sd
= 0) izlazi iz izraza
(20):
1
=
Sd
/.
Z. Sori, A. Mandi Proraun armature stupova
GRAEVINAR 53 (2001) 7, 453-464 457
Iz izraza (20) izlui se bezdimenzijska veliina
momenta savijanja koja glasi:
( ) 44 , 0
1
+ =
Sd Sd
. (21)
U sluaju simetrine armature,
1
=
2
= , posljednji
izraz slui za konstruiranje jednog dijela interakcijskog
dijagrama.
2.1.2 Raunski moment savijanja vei je od najveeg
momenta savijanja za jednostruko armiran presjek,
M
Sds
> M
Rds,lim

U sluaju kada je ukupni raunski moment savijanja ve-
i od najveeg momenta savijanja za jednostruko armi-
rani presjek provodi se ovaj postupak.
Uz pretpostavljeni mehaniki koeficijent armiranja i
pretpostavljenu bezdimenzijsku uzdunu tlanu silu
Sd

odreuje se bezdimenzijski moment savijanja
Sd
. Pret-
postavljena je kakvoa armature s odgovarajuom raun-
skom granicom poputanja elika f
yd
.
Vlana armatura (slika 3.) odreuje se prema izrazu:
yd
Sd
yd
Rds Sds
yd
Rds
s
f
N
f d d
M M
f d
M
A

=
) ( ) (
2
lim ,
lim
lim ,
1

, (22)
Kada se izraz (12) uvrsti u (22) dobije se:
.
) (

) (
2
lim ,
lim
lim ,
1
yd
Sd
yd
Rds s Sd Sd
yd
Rds
s
f
N
f d d
M z N M
f d
M
A

+
+

(23)
Prema izrazima (22) i (23) moe se pri velikoj raunskoj
tlanoj sili, N
Sd
dogoditi da vlana armatura bude manja
od minimalne ili ak negativna, tj manja od nule. To
je sluaj kada je cijeli presjek tlano naprezan, tj. neu-
tralna os nalazi se izvan presjeka. U takvim sluajevima
inenjeri u praksi usvajaju minimalnu armaturu ne vodei
rauna o potrebnoj tlanoj armaturi. Tako odabrana ar-
matura ne mora uvijek biti dostatna.

Slika 3. Ukupni raunski moment savijanja M
Sds
vei je od
najveeg momenta savijanja za jednostruko armirani
presjek, M
Rds,lim

lim
je koeficijent kraka unutranjih sila koji odgovara
raunskom momentu nosivosti jednostruko armiranog
presjeka, M
Rds,lim
.
Mehaniki koeficijent armiranja dan je izrazom (15) u
koji se uvrsti izraz (23) te se uz d-d
2
0,89d dobije:
,
89 , 0
1
89 , 0
1

89 , 0
1 1
2 2
lim ,
2
lim
2
lim ,
1
cd
Sd
cd
s Sd
cd
Rds
cd
Sd
cd
Rds
bdf
N
f bd
z N
f bd
M
f bd
M
f bd
M

(24)
odnosno:
, 1
89 , 0 89 , 0
1

89 , 0
1 1
lim
lim , 1
|
.
|

\
|

+
+
|
|
.
|

\
|
=
d
z
s
Sd Sd
Rds

(25)
.
2
lim ,
lim ,
cd
Rds
Rds
f bd
M
= (26)
Za z
s
= (h/2) - d
1
= (0,55 - 0,11) d 0,44d, iz izraza (25)
izlui se bezdimenzijska veliina momenta savijanja:
. 45 , 0 0974 , 0 89 , 0
89 , 0
89 , 0
1 89 , 0
lim , 1
lim
lim , 1
Sd Rds
s
Sd Rds Sd
d
z

+
=
|
.
|

\
|
+
|
|
.
|

\
|
+ =
(27)
Tlana armatura odreuje se izrazom:
yd
Rds s Sd Sd
s
f d d
M z N M
A
) (
2
lim ,
2

+
= , (28)
pa je odgovarajui koeficijent armiranja:
89 , 0
1
89 , 0 89 , 0
1
,lim 2 Rds
s
Sd Sd
d
z
+ = , (29)
a bezdimenzijski moment savijanja:
d
z
s
Sd Rds Sd
+ =
lim , 2
89 , 0 . (30)
Izmeu dvije armature, A
s1
i A
s2
, usvaja se vea, tj. usva-
ja se vei koeficijent armiranja od dva,
1
i
2
, a presjek se
armira simetrinom armaturom A
s1
= A
s2
, tj.
1
=
2
= .
Time se u presjek uvodi vea armatura od, za granino
stanje nosivosti, potrebne. Kada je M
Sds
= M
Rds,lim

vrijedi:
s Sd Rds Sd
z N M M =
lim ,
. (31)
Ako se izraz (31) podijeli s (bd
2
f
cd
) dobiva se izraz:
d
z
s
Sd Rds Sd
=
lim ,
. (32)
Proraun armature stupova Z. Sori, A. Mandi
458 GRAEVINAR 53 (2001) 7, 453-464
2.1.3 Odreivanje pravaca dijagrama interakcije
S pomou navedenih izraza nacrtaju se na slici 4. pravci
I do IV nosivosti presjeka naprezanih uzdunom
tlanom silom i momentom savijanja za jedan odreeni
koeficijent simetrinog armiranja, npr. = 0,2. Pravci I
do IV prikazuju nosivost (otpornost) presjeka a dobiju
se s pomou izraza (21), (27), (30) i (32), tako da se
izjednae veliine
Sd
sa
Rd
te
Sd
sa
Rd
iz izraza (16)
i (17).
Izrazi (21), (27), (30) i (32) daju etiri grane dijagrama
interakcije prema Ehlersu .
Izraz (21) vrijedi za
d
z

s
Sd Rd, Sd

lim
, a prikazan
je pravcem I na slici 4.
Izraz (27) prikazan je pravcem II na slici 4. i vrijedi kada je
d
z

s
Sd Rd, Sd
>
lim
, i to od krianja s pravcem I do
krianja s pravcem III dobivenim na osnovi izraza (30),
Izraz (30) prikazan je pravcem III na slici 4. i vrijedi
kada je
d
z

s
Sd Rd, Sd
>
lim
i to od krianja s prav-
cem II dobivenim na osnovi izraza (27). Izraz (32)
prikazan je pravcem IV i predstavlja granicu kada je
M
Sds
= M
Rds,lim
.
Postupak se potom provodi za razliite mehanike koe-
ficijente armiranja od 0,05 do 1,0. Interakcijski dija-
grami dobiveni postupkom Ehlersa dani su na slici 5. S
pomou ovih dijagrama moe se odrediti armatura rabe-
i izraz (16) za bezdimenzijsku veliinu uzdune sile
Sd

i izraz (17) za bezdimenzijsku veliinu momenta savija-
nja
Sd
. Na dijagramu na slici 5. oita se mehaniki koe-
ficijent armiranja te ga se uvrsti u izraz (33) da se izra-
una armatura simetrino armiranog presjeka stupa:
.
2 1
bd
f
f
A A
yd
cd
s s
= = (33)
Naravno da ukupna uzduna armatura presjeka stupa
mora biti izmeu minimalno i maksimalno doputene.
Ovakav dijagram interakcije se ne preporuuje za praksu u
cijelom svojem podruju, nego samo u jednom dijelu.
On je konstruiran samo zato da bi se vizualno prikazala
njegova uporabljivost za koju se ne moe dobiti osjeaj
proraunom.

Slika 4. Dijagram interakcije s pomou postupka po Ehlersu prema EC 2 za mehaniki koeficijent armiranja = 0,2
Z. Sori, A. Mandi Proraun armature stupova
GRAEVINAR 53 (2001) 7, 453-464 459
2.2 Postupak odreivanja klasinih dijagrama
interakcije
Da bi se dijagrami interakcije mogli razlikovati, jedan
dijagram je nazvan po Ehlersu a drugi, ije se izvedeni-
ce nalaze u literaturi, nazvan je tzv. klasini.
Proraun armiranobetonskih stupova, s pomou dijagra-
ma interakcije, poznat je postupak koji se temelji na
pretpostavkama linearne raspodjele deformacija po visi-
ni presjeka te ravnotee unutarnjih i vanjskih sila.
Pretpostave se kakvoa betona i armature te smjetaj
simetrine armature u betonskom presjeku stupa.
Za razliite odnose relativnih deformacija armature
s
i
betona
c
variraju se mehaniki koeficijenti armiranja od
0,05 do 1,00 i trae se bezdimenzijske veliine uzdune
sile
Sd
i momenta savijanja
Sd
koji e izazvati takve
relativne deformacije pojedinog materijala.
Prema slici 1., moment kojim se presjek suprotstavlja
savijanju glasi:
.
2 2

2
85 , 0
1 1 1 2 2 2
|
.
|

\
|
+
|
.
|

\
|

+
|
.
|

\
|
=
d
h
A d
h
A
x k
h
b d f M
s s s s
a v cd Rd


(34)
Nosivost presjeka na uzdunu tlanu silu jest:
1 1 2 2
85 , 0
s s s s v cd Rd
A A b d f N + = (35)
Raunska uzduna sila i raunski moment savijanja
moraju zadovoljavati uvjete:
N
Sd
N
Rd
, (36)
M
Sd
M
Rd
.
Bezdimenzijska veliina uzdune sile
Sd
mora biti
manja ili jednaka bezdimenzijskoj uzdunoj sili
nosivosti
Rd
. Izraz (16), uz =
1
=
2
(za simetrino
armiranje) dade se prikazati kao:
|
|
.
|

\
|
+ =

=
yd
s
yd
s
v
cd
Rd
Rd
f f f d b
N
1 2
85 , 0

. (37)

Slika 5. Dijagrami interakcije po EC2 prema postupku Ehlersa za A
s1
=A
s2
i RA 400/500
Proraun armature stupova Z. Sori, A. Mandi
460 GRAEVINAR 53 (2001) 7, 453-464
Bezdimenzijska veliina momenta savijanja
Sd
mora
biti manja ili jednaka bezdimenzijskoj veliini momenta
nosivosti na savijanje
Rd
. Izraz (17), uz =
1
=
2

(za simetrino armiranje) te uz d
1
= d
2
dade se prikazati
kao:
. 5 , 0
5 , 0 85 , 0
1 2 1
2
(
(

+
|
.
|

\
|

+
|
.
|

\
|
=

=
yd
s
yd
s
a v
cd
Rd
Rd
f f d
d
d
h
k
d
h
f d b
M

(38)
Na slici 6. prikazani su dijagrami interakcije za simet-
rinu armaturu. Dijagrami odgovaraju nosivosti presjeka
za odreenu armaturu, tj. veliini mehanikog koefici-
jenta armiranja .
2.3 Ogranienja primjene dijagrama interakcije
Za proraun stupova pravokutnog poprenog presjeka
potrebno je u dijagramima interakcije utvrditi odreena
ogranienja primjene.
Prvo se ogranienje odnosi na potrebnu duktilnost pres-
jeka. Prema EC8 |13| za razliite razrede duktilnosti
(L = niska duktilnost, M = srednja, H = visoka duktil-
nost) doputaju se slijedee najvee raunske tlane uz-
dune sile u stupu:
- za razred L duktilnosti - N
Sd
0,75 bhf
cd
- za razred M duktilnosti - N
Sd
0,65 bhf
cd

- za razred H duktilnosti - N
Sd
0,55 bhf
cd
.
To znai da za odnose dimenzija d = 0,9 h, bezdimenzij-
ska vrijednost uzdune sile prema izrazu (16) iznosi:
- za razred L duktilnosti -
Sd
0,833

- za razred M duktilnosti -
Sd
0,722
- za razred H duktilnosti -
Sd
0,611.
Drugo je ogranienje minimalna doputena povrina
armature koja za stupove iznosi:
A
s,min
= 0,003 bh, to za simetrinu armaturu: A
s1, min
=
= A
s2,min
= 0,0015 bh.

Slika 6. Klasini dijagrami interakcije po EC2 za simetrinu armaturu A
s1
= A
s2
i RA 400/500
Z. Sori, A. Mandi Proraun armature stupova
GRAEVINAR 53 (2001) 7, 453-464 461
Tada je minimalna vrijednost mehanikog koeficijenta
armiranja:
.
9 0
1
min 1 min , s
cd
yd
A
h , b
.
f
f

= (39)
Za armaturu kvalitete RA 400/500 f
yd
=347,8 N/mm
2
,
ovisno o razredu betona bit e:
- C25/30, f
cd
= 16,67 N/mm
2
,
min
= 0,035
- C30/37, f
cd
= 20,00 N/mm
2
,
min
= 0,029
- C35/45, f
cd
= 23,33 N/mm
2
,
min
= 0,025
- C40/50, f
cd
= 26,67 N/mm
2
,
min
= 0,022.
Tree je ogranienje maksimalna doputena povrina
armature koja za stupove prema EC2 |10| iznosi:
A
s,max
= 0,040 bh, odnosno A
s1, max
= A
s2,max
= 0,020 bh.
Tada je najvea vrijednost mehanikog koeficijenta armi-
ranja:
max 1 max
9 0
1
, s
cd
yd
A
h , b
.
f
f

= . (40)
Za armaturu kvalitete RA 400/500, tj. f
yd
=347,8 N/mm
2
,
ovisno o razredu betona bit e:
- C25/30
max
= 0,464
- C30/37
max
= 0,386
- C35/45
max
= 0,331
- C40/50
max
= 0,290.
Na sljedeim slikama prikazani su dijagrami interakcije
s ogranienjima uzdune tlane sile za srednji razred
duktilnosti (M) te minimalne i maksimalne armature za
razrede betona C25/30 i C35/45 i za armaturu RA
400/500.

Slika 7. Dijagrami interakcije s ogranienjima uzdune sile za razred duktilnosti M prema EC8, te minimalne i maksimalne armature za
beton C25/30 i armaturu RA 400/500 prema EC2
Proraun armature stupova Z. Sori, A. Mandi
462 GRAEVINAR 53 (2001) 7, 453-464
2.4 Usporedba klasinih dijagrama interakcije
i dijagrama interakcije prema Ehlersu
Prethodnim se izrazima i dijagramima interakcije, za
razliite vrijednosti mehanikih koeficijenata armiranja
, dobivaju pripadni momenti savijanja i uzdune sile
ili njihove bezdimenzijske veliine, odnosno za poznate
momente savijanja i uzdune sile moe se odrediti arma-
tura u presjeku. Ovi dijagrami dani su postupkom prema
Ehlersu i tzv. klasinim postupkom. Da bi se ustanovilo
odstupanje postupka prema Ehlersu od tonijeg klasi-
nog postupka, ove dijagrame valja usporediti.
U istom koordinatnom sustavu na slici 9. prikazuju se
oba dijagrama interakcije kako bi se odmah uoilo
odstupanje dviju metoda kao i podruje u kojem e obje
metode davati sline rezultate. Vidljivo je da se dija-
grami dobro podudaraju pri malim vrijednostima uz-
dune tlane sile, a ne podudaraju se pri velikim vrijed-
nostima.
3 Zakljuak
Na temelju usporedbe dijagrama interakcije dobivenih
dvjema poznatim metodama prorauna na ekscentrini
tlak (tzv. klasini dijagrami interakcije i postupak pre-
ma Ehlersu) zakljuuje se sljedee:
najvee podudaranje ovih dviju metoda dogaa se
kod malih veliina uzdune tlane sile i to podruje
moe se za EC2 odrediti kao 0
Sd
0,3
pri veoj uzdunoj sili, nagibi dijagrama za iste m-
ehanike koeficijente armiranja priblino su jednaki
tako da su krakovi dijagrama gotovo paralelni. Meu-
tim, dijagrami dobiveni metodom prema Ehlersu
pomaknuti su prema ishoditu tako da se prema toj
metodi dobiva znatno vea potrebna povrina
armature
iz dijagrama sa slike 9. takoer se moe zakljuiti da
su razlike izmeu ovih dviju metoda, kada je
Sd
>0,3,
to vee to je manji moment savijanja, a razlike se
smanjuju s poveanjem momenta

Slika 8. Dijagrami interakcije s ogranienjima uzdune sile za razred duktilnosti M prema EC8, te minimalne i maksimalne armature za
beton C35/45 i armaturu RA 400/500 prema EC2
Z. Sori, A. Mandi Proraun armature stupova
GRAEVINAR 53 (2001) 7, 453-464 463
postupak prema Ehlersu daje neracionalno veliku ar-
maturu u podruju veih uzdunih tlanih sila
radi zadovoljenja uvjeta duktilnosti iz EC8 |13| te
uvjeta minimalne i maksimalne armature prema EC2
[10] primjenu interakcijskih dijagrama treba ograni-
iti na doputeno podruje (slike 7. i 8.)
valja biti oprezan s tzv. negativnom vlanom ar-
maturom koja se postupkom Ehlersa dobije za vee
vrijednosti tlane uzdune sile jer u takvim sluaje-
vima moe biti mjerodavna tlana ili minimalna
armatura, a odabire se vea od tih dviju
treba naglasiti da dijagrami interakcije koji se teme-
lje na postupku Ehlersa nisu konstruirani kako bi se
rabili u praksi, nego zato da se upozori na netonost
tog postupka pri poveanim uzdunim silama, a to
se zorno vidi usporedbom sa tzv. klasinim (toni-
jim) dijagramima interakcije
preporuuje se uporaba tzv. klasinih dijagrama
interakcije koji su dani na slikama 7 i 8.
LITERATURA
|1| Werner, O.: Dimenzioniranje pravougaonih armiranobetonskih
preseka, Izdavako poduzee ministarstva graevina FNRJ,
Beograd, 1948.
|2| irola, B.: Prirunik za armirani beton, Tehnika knjiga,
Zagreb, 1961., 439.-525.
|3| Juranovi V.: Beton i armirani beton, Tehnika knjiga, Zagreb,
1966., 151.-185.


|4| Rsch, H.: Stahlbeton Spannbeton, Band 1, Werkstoffeigen-
schaften, Bemessungsverfahren, Werner Verlag GmbH D-
sseldorf, 13. Bemessung von Querschnitten mit rechteckiger Druck-
zone fur einachsige Biegung und Normalkraft, 1972., 119. 149.
|5| Ouvrier, E.: Stahlbetonsulen, Werner-Verlag, Dsseldorf,
1975.

Slika 9. Preklopljeni interakcijski dijagrami, tzv. klasini i prema Ehlersu za proraun armature u stupovima prema EC2
Zahvala
Ovaj rad napravljen je u okviru znanstvenog projekta br. 082001, Granina stanja uporabljivosti armiranobetonskih
konstrukcija koji podupire Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Autori se zahvaljuju Ministarstvu
na potpori.
Proraun armature stupova Z. Sori, A. Mandi
464 GRAEVINAR 53 (2001) 7, 453-464
|6| Dvornik, J.: Pravokutni ekscentrino pritisnuti armirano-
betonski presjek, Prirunik za dimenzioniranje, Graevinski
fakultet Sveuilita u Zagrebu, Institut Graevinarstva
Hrvatske, Zagreb, 1975.
|7| Grasser, E.: Bemessung fr Biegung mit Lngskraft, Schub und
Torsion. Beton-Kalender 1977., 680.-719.
|8| Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata
visokogradnje u seizmikim podrujima, Slubeni list SFRJ
br.31, 1981., l. 61.
|9| CRSI, Concrete Reinforcing Steel Institute Handbook. CRSI,
Illinois, USA, (1982), pp. 2-1 to 2.-10.
|10| ENV1992-1-1 Design of Concrete Structures; Part 1: General
Rules and Rules for Buildings, Eurocode 2, European
Committee for Standardization, Bruxelless (1991)
|11| Grasser, E., Feix, J.: Bemessung fr Biegung mit Lngskraft,
(EC2 Abschnitt 4.3.1). Bemessungshilfmittel zu Eurocode 2,
Teil 1, Beuth Verlag GmbH, Berlin 1992., 47.-73.
|12| Tomii I.: Prirunik za proraun armiranobetonskih
konstrukcija, DHGK, Zagreb, 1993., 395.-412.
|13| ENV1998-1-3 Design Provisions for Earthquake Resistance of
Structures; Part 1-3: General rules Specific rules for various
materials and elements, Eurocode 8, European Committee for
Standardization, Bruxeless (1995)
|14| Tomii I.: Betonske konstrukcije, Odabrana poglavlja, Zagreb,
1996.
|15| Tomii I.: Betonske konstrukcije, DHGK, Zagreb, 1996., 185.
209.
|16| Nawy, E. G.: Reinforced Concrete, A fundamental approach,
Prentice Hall, New Jersey 1996., Chapter 9, Combined
compression and bending. pp. 327.-412.
|17| Dodge M.; Kinata C.; Stinson C.: Kako koristiti Microsoft
Excel 97, ZNAK, Zagreb, 1997.
|18| Mandi A., Sori Z.: Dijagrami interakcije kratkih armiranobe-
tonskih stupova, Cavtat, Sabor hrvatskih graditelja 2000, 6. 8.
travanj 2000., 405.-417.