TEMELJNA ZNANJA

O KURIKULUMU
Vjebe iz Didaktike
dr. sc. Sinia Kui, vii asistent
Noviji termin koji predstavlja:

ukupan plan aktivnosti kole

rezultat strunih kompetencija (pedagog, psiholog, nastavnici, uenici, roditelji
demokratski nain odluivanja)

proces (nije vrsto fiksirani dokument)

otvoren za stalne promjene (u toku realizacije i nakon evaluacije)

razvoj i procesno planiranje (faze zamisli, ciljevi, naela, vrijednosti, sadraji,
metodika i medijalna pomo, realizacija, evaluacija)

procesno planiranje koje daje slobodu korisnicima obrazovanja (korisnici iz
lokalne sredine operacionaliziraju ciljeve, sadraje i kriterije)

usmjeren na procese uenja

procesno planiranje koje naputa linijski i koncentrini raspored sadraja

predloak za samostalno planiranje nastavnog procesa
Pojam kurikuluma
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
Nacionalni (temeljni ciljevi, sadraji i putovi koji vode do toga)

Oficijelni (razina Ministarstva)

kolski (formalni nastaje na razini kole i lokalne zajednice)

Realni (neformalni ostvaruje se u slobodno vrijeme; vie
utjee na odgoj i obrazovanje od formalnog)

Skriveni (ostvaruje se u konkretnim uvjetima u razredu)

Otvoreni (nastavnik zajedno s uenicima oblikuje curriculum)

Zatvoreni (jasno odreeni elementi; npr. vozaki ispit)

... jezgrovni (core) predmetni, produktni, sadrajni, procesni...
Vrste kurikuluma
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
nastavni plan i program (syllabus) kurikulum (curriculum) (naglasak na ciljevima,
zadacima i sadrajima koje treba operacionalizirati, NPP vie nalik kolskom kurikulumu)

moderna postmoderna (teorijski diskurs)

Tylerova koncepcija kurikuluma (dualistiki model odvajanja uenika i uitelja, znaenja i
konteksta, subjektiviteta osoba i objektiviteta znanja, uenja i okoline, linearnog
napredovanja kroz vrijednosno neutralnu transmisiju informacija):
1. Koje zadatke elimo ostvariti?
2. Koja e obrazovna iskustva omoguiti ostvarivanje tih zadataka?
3. Kako ta iskustva efikasno organizirati?
4. Kako moemo utvrditi da su ti zadaci ostvareni?

biheviorizam, didaktika kao teorija kurikuluma (Moller), ciljno usmjereni pristup (jasno
definirani ciljevi ponaanja uenika odreuju sadraje, metode...)

kurikulum je serija iskustava koja djecu i mlade vodi k ostvarenju tih zadataka (Bobbitt)
(ljudski ivot je skup specifinih aktivnosti, a kola priprema za ivot)


zatvoreni kurikulum
(moderna, formalizam, pasivni izvritelji tuih zamisli)

otvoreni kurikulum
(postmoderna, otvoreni odgoj, humanizam, konstruktivizam, multipla inteligencija, teorija
lijevog i desnog mozga, teorija multikulturalizma)
Opa teorijska polazita
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
Pristupi kurikulumskoj teoriji i praksi
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
nacionalni (sudjelovanje cijele odgojno-obrazovne infrastrukture u donoenju
odgojno-obrazovnih vrijednosti, naela i ciljeva nacionalni standardi
pouavanja i uenja)

nacionalni kurikulum (jednakopravne odrednice odgoja i obrazovanja u
dravnim granicama koje su vienacionalne na degradira i ne obespravljuje
nacionalne manjine)

Zato nacionalni kurikulm? smjernice odgojno-obrazovnim ustanovama:
1. da uinkovito odgovore nacionalnim zahtjevima odgoja i obrazovanja
2. da uinkovito odgovore pojedinanim potrebama uenja i razvoja svakog
djeteta/uenika
3. da razviju prepoznatljive osobitosti s obzirom na mjesna i regionalna obiljeja
potrebe lokalnog i regionalnog okruenja, stvaranje vlastitog identiteta kole (kolski
kurikulum)



nacionalni kurikulm
(projekcija i izraz zajednikog gledita kakvu djecu hoemo)

kolski kurikulum
(ostvarenje projekcije kroz sve odgojno-obrazovne aspekte kolskog ivota
pouavanje, uenje, organizaciju, metode, udbenike...)
Nacionalni kurikulum
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
Sastavnice nacionalnog kurikuluma
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
Stalno posredujui znanje, zaboravljamo na ono pouavanje koje
je najvanije za ljudski razvoj: pouavanje koje moe biti prueno
jedino pukom prisutnou jedne zrele osobe koja nas voli
(E.Fromm)

humanistiki pristup (orijentiranost na uenika) i koncept otvorene nastave (omoguuje kreativan
pristup uenju od strane uitelja, uenika i roditelja)
odgojno-obrazovni proces treba se baviti ljudima, a ne predmetima (bitan je razvoj ljudskih
mogunosti svakog uenika, a ne realizacija programa)



Uitelj je bie mate, umjetnik, a ne potar s velikom konom
torbom trikova, strategija i pojmova u sustavu dostave
kurikuluma uenicima. Svaka tema, svaki razred jedna je
nepoznata pria. Svako razredno razdoblje novela je koja eka da
bude napisana, drama koja eka da bude odigrana.
(Piirto)


Uitelj je vrtlar, a ne kipar.
(Gudjons)

uitelj pomae da biljka izraste, a ne izrauje od uenika (skulpturu), bie prema propisanom
(materijalu) programu, na svoju sliku i priliku
Metodologija izrade nacionalnog kurikuluma
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
Odgojno-obrazovni proces
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
Primjer: Sadraji socijalnog odgoja
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
realiziraju se putem sadraja i aktivnosti

izrada nastavnog plana (odrediti strukturu plana i vremenski dimenzionirati
sadraje i aktivnosti)

izrada programa (definiraju se zadaci pojedinog podruja ili predmeta, a zatim
se strukturiraju sadraji i aktivnosti po cjelinama i temama u svakoj temi
natuknice o sadraju i aktivnostima)

sadraji u nacionalnom kurikulumu trebaju biti uopeni (uiteljima se ostavlja
mogunost njihove konkretizacije i aktualizacije uvaavanje potreba i interesa
uenika)

metodiki aspekt kurikuluma (kratke upute, zbirka ideja, metodiki prirunici
konana rjeenja prepustiti uiteljima)

medijski aspekt kurikuluma (nastavni paketi, udbenici, radne biljenice, radni
listovi, audio-vizualna pomagala, pribor za pokuse, zbirke igara... kreativno
osmiljavanje nastavnog procesa)

osposobljavanje uitelja, proces evaluacije u humanistikom pristupu...
Odgojno-obrazovne intencije
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
Hodogram izrade nacionalnog kurikuluma
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
izrauju se prema ciljevima (ishodima) odgoja i obrazovanja

kompetecijski standardi (standardi prema razinama, ciklusima,
podrujima i predmetima smislena povezanost i usklaenost po
ciklusima i razinama kompetencije se ne stjeu po razredima)

standardi za djecu/uenike s posebnim potrebama

standardi za vanjsko vrjednovanje i samovrjednovanje

pedagoki standardi

kadrovski standardi

odgojno-obrazovna infrastruktura (AOiO, ASOO, AVO, NCVVZ)

Zato standardi?
Odgojno-obrazovni standardi
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
NACIONALNI OKVIRNI
KURIKULUM
ZA PREDKOLSKI ODGOJ I OPE
OBVEZNO OBRAZOVANJE U
OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI
- prijedlog -
PITANJA

objasniti to je Nacionalni okvirni kurikulum?

navesti prednosti NOK-a s obzirom na tradicionalni sustav
planiranja i programiranja
Hrvatski nacionalni okvirni kurikulum -
prijedlog
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
1. sporazumijevanje na materinskom jeziku

2. sporazumijevanje na stranim jezicima

3. matematika kompetencija i osnovne kompetencije u
znanosti i tehnologiji

4. digitalna kompetencija

5. uiti kako uiti

6. socijalna i graanska kompetencija

7. inicijativnost i poduzetnost

8. kulturna svijest i izraavanje
8 temeljnih kompetencija za
cjeloivotno obrazovanje
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
Temeljne sastavnice NOK-a
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
vrijednosti koje odraavaju drutveno-kulturne tenje

ciljevi koji oznaavaju ishode odgoja i obrazovanja
odgovarajui na pitanje to svaki uenik treba i moe
nauiti, koje vjetine i sposobnosti treba i moe razviti
te koje stavove treba i moe razviti

naela kao smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti

metode i naini rada

odgojno-obrazovna podruja kao temeljni sadraj

ocjenjivanje i vrjednovanje uenikih postignua i kole
Vrijednosti prema NOK-u
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
Nacionalni okvirni kurikulum osobitu pozornost
daje sljedeim vrijednostima:

znanju

solidarnosti

identitetu

odgovornosti
Opi odgojno-obrazovni ciljevi prema NOK-u
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov
intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu
s njihovim sposobnostima i sklonostima

razvijati u uenicima svijest o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-
kulturne batine Republike Hrvatske i nacionalnog identiteta

odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim
vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za ivljenje
u multikulturalnom svijetu, za potivanje razliitosti i snoljivost, te za
djelatno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju drutva

osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strunih
kompetencija, osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivom drutveno-
kulturnom kontekstu prema zahtjevima trinog gospodarstva, suvremenih
informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja te
dostignua

osposobiti uenike za cjeloivotno uenje
Naela prema NOK-u
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
Naela koja ine uporita za izradbu i realizaciju nacionalnoga kurikuluma jesu:

visoka kvaliteta odgoja i obrazovanje za sve

jednakost obrazovnih ansi za sve

obveznost opeg obrazovanja

okomita i vodoravna prohodnost

ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav

znanstvena utemeljenost

potivanje ljudskih prava te prava djece

kompetentnost i profesionalna etika

demokratinost

autonomija kole

pedagoki i kolski pluralizam

europska dimenzija obrazovanja
Odgojno-obrazovna podruja prema NOK-u
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
jezino-komunikacijsko podruje

drutveno-humanistiko podruje

matematiko-prirodoslovno podruje

tehniko-tehnologijsko podruje

tjelesno-zdravstveno podruje

umjetniko podruje

praktini rad i dizajniranje
Meupredmetne teme ili moduli prema NOK-u
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
Poduzetnitvo

Uiti kako uiti

Osobni i socijalni razvoj

Informacijsko-komunikacijska tehnologija

Zdravlje, sigurnost i zatita okolia

Graanski odgoj
Odgojno-obrazovne razine i ciklusi prema NOK-u
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
nacionalni okvirni kurikulum strukturiran je prema
odgojno-obrazovnim razinama i odgojno-obrazovnim
ciklusima

odgojno-obrazovne razine jesu: rani i predkolski odgoj,
osnovnokolsko ope obvezno obrazovanje i
srednjokolsko ope obvezno obrazovanje

nacionalni okvirni kurikulum definira za opi obvezni odgoj
i obrazovanje cikluse u vremenskim razdobljima od
4+2+2+2 godine
Odgojno-obrazovne razine i ciklusi prema NOK-u
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
24
Predkolski odgoj i obrazovanje
I.
6/7
15/16
12/13
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
I.
II.
III.
IV.
Dravna matura/Zavrni rad
N
A
C
I
O
N
A
L
N
I

K
U
R
I
K
U
L
U
M

K
O
L
S
K
I
K
U
R
I
K
U
L
U
M

Temeljne kompetencije


Temeljne kompetencije

Temeljne kompetencije

kompetencije
Temeljne
O
s
n
o
v
n
a

k
o
l
a
Srednja
kola
Nacionalni okvirni kurikulum poblie odreuje jo i:
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
sadraj i strukturu pojedinog odgojno-obrazovnog podruja

definira svrhu i odgojno-obrazovne ciljeve svakoga podruja

oekivana postignua na odreenim stupnjevima uenikova
razvoja (postignua za odreene odgojno-obrazovne
cikluse)

odgoj i obrazovanje djece/uenika s posebnim odgojno-
obrazovnim potrebama (djeca s tekoama, daroviti i
talentirani)

ocjenjivanje i vrjednovanje uenikih postignua prema
odgojno-obrazovnim podrujima

praenje i vrjednovanje ostvarenja nacionalnog kurikuluma
(sustav vanjskog vrjednovanja i samovrjednovanja kola)
Temeljna znanja o
kurikulumu
Sinia Kui,
asistent
PITANJA?