PRAVILNIK

o zatiti na radu u graevinarstvu

(SL, br. 42/68)
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim pravilnikom propisuju se posebne mjere i normativi zatite na radu koji se
primjenjuju pri izvoenju radova iz oblasti graevinarstva.
Radovi iz oblasti graevinarstva ne obuhvaaju radove koji se izvode u pogonima ili
pomonim radionicama na gradilitu i na drugim mjestima, radi pripreme, prerade i obrade
graevnog materijala ili graevinskih elemenata koji se ugrauju u graevinske objekte.
lanak 2.
Na oruima za rad, ureajima i drugim sredstvima za rad koji se koriste u
graevinarstvu provode se mjere i normativi predvieni ovim pravilnikom, kao i ope mjere i
normativi propisani Pravilnikom o opim mjerama i normativima zatite na radu na oruima
za rad i ureajima (Slubeni list, br. 18/67).
II. MJERE I NORMATIVI ZATITE NA RADU
1. Ureenje gradilita
lanak 3.
Gradilite mora biti ureeno tako da je omogueno nesmetano i sigurno izvoenje
svih radova iz lanka 1. ovog pravilnika. Gradilite mora biti osigurano od pristupa osoba
koje nisu zaposlene na gradilitu.
O ureenju gradilita i radu na gradilitu izvoa radova sastavlja poseban elaborat,
koji u pogledu zatite na radu obuhvaa sljedee mjere:
1) osiguranje granica gradilita prema okolini;
2) ureenje i odravanje prometnica (prolazi, putevi, eljeznice i sl.);
3) odreivanje mjesta, prostora i naina razmjetaja i uskladitenja graevnog
materijala;
4) izgradnju i ureenje prostora za uvanje opasnog materijala;
5) nain transportiranja, utovarivanja, istovarivanja i deponiranja raznih vrsta
graevnog materijala i tekih predmeta;
6) nain obiljeavanja odnosno osiguravanja opasnih mjesta i ugroenih prostora na
gradilitu (opasne zone);
7) nain rada na mjestima gdje se pojavljuju tetni plinovi, praina, para, odnosno
gdje moe nastati vatra i drugo;
8) ureenje elektrinih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima na
gradilitu;
9) odreivanje vrste i smjetaja graevinskih strojeva i postrojenja i odgovarajua
osiguranja s obzirom na lokaciju gradilita;
10)odreivanje vrste i naina izvoenja graevinskih skela;
11)nain zatite od pada s visine ili u dubinu;
12)odreivanje radnih mjesta na kojima postoji poveana opasnost po ivot i zdravlje
radnika, kao i vrste i koliine potrebnih osobnih zatitnih sredstava odnosno
zatitne opreme;
13)mjere i sredstva protupoarne zatite na gradilitu;
14)izgradnju, ureenje i odravanje sanitarnih vorova na gradilitu;
15)organiziranje prve pomoi na gradilitu;
16)po potrebi, organiziranje smjetaja, prehrane i prijevoza radnika na gradilite i sa
gradilita;
17)druge neophodne mjere za zatitu osoba na radu.
lanak 4.
Izvoenje radova na gradilitu smije se otpoeti tek kad je gradilite ureeno prema
odredbama ovog pravilnika.
lanak 5.
Sav materijal, ureaji, postrojenja i oprema potrebni za izgradnju investicijskog
objekta odnosno za izvoenje odreenog rada na gradilitu moraju kad se ne upotrebljavaju
biti sloeni tako da je omoguen lak pregled i nesmetano njihovo runo ili mehanizirano
uzimanje bez opasnosti od ruenja i slino.
Na gradilitima na kojima ne postoji mogunost za uskladitenje graevnog materijala
u potrebnim koliinama, dozvoljeno je dopremanje materijala samo u koliinama koje se
mogu sloiti bez zakrivanja prilaza i prolaza i bez opasnosti od ruenja.
lanak 6.
Pomone pogone na gradilitu, kao tesarske, stolarske, bravarske i druge radionice, u
pravilu, treba smjetati izvan opasnih zona na gradilitu. Ako to nije mogue, moraju se
predvidjeti i osigurati odgovarajue mjere zatite na radu radnika koji rade u tim pogonima.
Ako su pomoni pogoni na gradilitima izraeni u cjelini ili djelomino od zapaljivog
materijala, moraju se na gradilitu poduzeti potrebne mjere za zatitu od poara, sukladno
postojeim propisima.
lanak 7.
Da bi bili osigurani odgovarajui radni uvjeti u zatvorenim radnim prostorijama,
moraju se poduzeti zatitne mjere radi smanjenja tetnog djelovanja: plinova i pare, visoke i
niske temperature, vlage, praine, otrova, atmosferskog tlaka, buke i vibracija, eksplozije
plinova, svih vrsta zraenja, kao i ostalih tetnosti, i njihovog svoenja na granice doputene
postojeim propisima o zatiti na radu odnosno standardima.
Za radove koji se vre u slobodnom prostoru pod nepovoljnim klimatskim,
atmosferskim ili drugim utjecajima, radna organizacija svojim opim aktom odreuje mjere
zatite na radu za osiguranje potrebnih radnih uvjeta i predvia koritenje odgovarajuih
osobnih zatitnih sredstava odnosno opreme pri vrenju tih radova.
lanak 8.
Na svakom novom gradilitu moraju se jo prije poetka graevinskih radova
osigurati higijensko-sanitarni ureaji: zahodi, umivaonici, instalacije za pitku vodu, prostorije
za boravak radnika za vrijeme vremenskih nepogoda u toku rada i za suenje mokre odjee i
drugo, u skladu s postojeim propisima o zatiti na radu.
lanak 9.
Na svakom gradilitu mora se organizirati odgovarajua i efikasna sluba prve
pomoi za vrenje hitne intervencije pri ozljedama radnika na radu.
Zavisno od stupnja opasnosti, broja radnika, lokacije gradilita i njegove udaljenosti
od zdravstvenih ustanova, uvjeta za smjetaj ozlijeenih radnika i drugo, na gradilitu moraju
se osigurati potrebna sanitarna i druga sredstva i odgovarajue struno osoblje za pruanje
prve pomoi.
2. Zemljani radovi
lanak 10.
Pri izvoenju zemljanih radova na dubini veoj od 100 cm moraju se poduzeti zatitne
mjere protiv ruenja zemljanih naslaga sa bonih strana i protiv obruavanja iskopanog
materijala.
Runo otkopavanje zemlje mora se izvoditi odozgo nanie. Svako potkopavanje je
zabranjeno.
Kopanje zemlje na dubini veoj od 100 cm mora se izvoditi pod kontrolom odreene
osobe.
lanak 11.
Pri strojnom kopanju zemlje, rukovatelj strojem ili poslovoa radova moraju voditi
rauna o sigurnosti radnika koji rade ispred ili oko stroja za iskop zemlje.
lanak 12.
Tesarski radovi na podgraivanju i razupiranju iskopa moraju se izvoditi struno, na
temelju odgovarajuih normativa ili statikih prorauna i crtea.
lanak 13.
Ako se iskop zemlje vri na mjestu gdje postoji instalacija plina, elektrike, vode ili
drugo, radovi na iskopu moraju se vriti po uputama i pod nadzorom strune osobe odreene
sporazumom izmeu organizacija kojima pripadaju odnosno koje odravaju te instalacije i
izvoaa radova.
Ako se u toku iskopavanja naie na instalacije, radovi se moraju obustaviti dok se ne
osigura nadzor iz stavka 1. ovog lanka.
lanak 14.
Prije vrenja iskopa zemlje ili ienja zemljom zatrpanih jama, bunara, kanala i
drugog, mora se prethodno provjeriti da li eventualno nema ugljinog monoksida odnosno
drugih tetnih, zapaljivih ili eksplozivnih plinova.
lanak 15.
Za silaenje radnika u iskop i izlaenje iz iskopa moraju se osigurati vrste ljestve
tolike duine da prelaze iznad ruba iskopa za najmanje 75 cm.
Umjesto ljestava iz stavka 1. ovog lanka moe se predvidjeti i izrada odgovarajuih
stepenica ili rampi, ako je time osigurano kretanje radnika i za vrijeme oborina.
lanak 16.
Ako se iskop zemlje vri miniranjem, radovi se moraju izvoditi prema postojeim
propisima o miniranju.
lanak 17.
Prije poetka rada na iskopu zemlje, a uvijek poslije vremenskih nepogoda, mrazeva
ili otapanja snijega i leda, rukovoditelj iskopavanja mora pregledati stanje radova i, po
potrebi, poduzeti odgovarajue zatitne mjere protiv opasnosti od obruavanja bonih strana
iskopa.
Kopanje rovova i kanala
lanak 18.
Iskop zemlje na dubini od 100 cm (za temelje, kanale i sl.) moe se vriti i bez
razupiranja, ako to vrstoa zemlje dozvoljava. Iskop zemlje u dubini veoj od 100 cm smije
se vriti samo uz postepeno osiguranje bonih srana iskopa.
Razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bone strane iskopa ureene pod
kutem unutranjeg trenja tla (prirodni nagib terena) u kom se iskop vri, niti pri etanom
kopanju do dubine vee od 200 cm.
lanak 19.
Rovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj irini koja omoguuje nesmetan rad na
razupiranju bonih strana, kao i rad radnika u njima.
Najmanja irina rovova odnosno kanala dubine do 100 cm odreuje se slobodno. Pri
dubini preko 100 cm, irina rova odnosno kanala mora biti tolika da ista irina rova odnosno
kanala nakon izvrenog razupiranja bude najmanje 60 cm.
lanak 20.
Drvo i drugi materijal koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za razupiranje bonih
strana rovova i kanala moraju po svojoj vrstoi i dimenzijama odgovarati svrsi kojoj su
namijenjeni, sukladno postojeim tehnikim propisima odnosno standardima.
Razupiranje rovova i kanala mora odgovarati geofizikim osobinama, rastresitosti i
pritisku tla u kome se vri iskop, kao i odgovarajuem statikom proraunu.
Iskopani materijal iz rovova i kanala mora se odbacivati na toliku udaljenost od ruba
iskopa da ne postoji mogunost obruavanja tog materijala u iskop.
Razmak izmeu pojedinih elemenata oplate strana iskopa mora se odrediti tako da se
sprijei osipanje zemlje, a u skladu s osobinama tla iz stavka 2. ovog lanka.
lanak 21.
Oplata za podupiranje bonih strana iskopa (rov, kanal, jama) mora izlaziti najmanje
za 20 cm iznad ruba iskopa, da bi se sprijeio pad materijala sa terena u iskop.
Pri izbacivanju zemlje iz iskopa sa dubine preko 200 cm moraju se upotrebljavati
meupodovi poloeni na posebne podupirae. Meupodovi se ne smiju optereivati
koliinom iskopanog materijala veom od odreene, s kojom mora radnik biti upoznat prije
poetka rada, i moraju imati rubnu zatitu visoku najmanje 20 cm.
Skidanje oplate i zasipanje iskopa mora se vriti po uputi i pod nadzorom strune
osobe. Ako bi vaenje oplate moglo ugroziti sigurnost radnika, oplata se mora ostaviti u
iskopu.
Sredstva za spajanje i uvrivanje dijelova podupiraa, kao to su klinovi, okovi,
vijci, avli, ica i slino, moraju odgovarati vaeim standardima.
lanak 22.
Ako se iskop zemlje za novi objekt vri do dubine vee od dubine temelja neposredno
stojeeg objekta, takav rad mora se vriti po posebnom projektu, uz osiguranje susjednog
objekta.
lanak 23.
Pri strojnom kopanju iskopa mora se voditi rauna o stabilnosti stroja.
Prilikom strojnog kopanja iskopanu zemlju treba odlagati na udaljenosti koja ne
ugroava stabilnost strana iskopa, ako po izvrenom iskopu treba vriti i druge radove u
iskopu. Rubovi iskopa smije se optereivati strojevima ili drugim tekim ureajima samo ako
su poduzete mjere protiv obruavanja uslijed takvih optereenja.
lanak 24.
Ako se u rovove i kanale nerazuprtih strana iskopa polau cijevi, vodovi i slino, na
mjestima na kojima je neophodan pristup radnika na dno iskopa radi vrenja potrebnih radova
na tim cijevima, vodovima i sl., bone strane rova odnosno kanala moraju se u potrebnoj
irini osigurati od obruavanja razupiranjem, kako je predvieno u lanu 20. stavku 2. ovog
pravilnika.
iroki iskopi
lanak 25.
Nagib bonih strana irokih iskopa odreuje se prema odredbi lanka 18. stavka 2.
ovog pravilnika.
Iskopi za usjeke i zasjeke pri graenju puteva i slino smiju se izvoditi samo na
temelju odgovarajueg projekta.
lanak 26.
Putevi i rampe za odvoenje materijala moraju odgovarati vrstoi terena i
prijevoznim sredstvima. Njihov nagib ne smije biti vei od 40%.
Utovarivanje materijala pomou utovarivaa ili drugog sredstva mehanizacije na
teretno vozilo ne smije se vriti preko kabine vozila, ako ta kabina nije zatiena od
mehanikog oteenja.
lanak 27.
Podupiranje bonih strana irokih i dubokih iskopa, kao i izvoenje slijepih zidova
(zagata), mora se vriti po planovima i prethodnim proraunima, vodei rauna o mogunosti
prodora vode i poveanih pritisaka u zidovima iskopa ili zagata.
lanak 28.
Ako se iskop vri u blizini graevinskih i drugih objekata, koji mogu utjecati na
izvoenje radova, ovi radovi moraju se vriti uz osiguranje mjera iz lanka 22. ovog
pravilnika.
Kopanje bunara, ahtova i jama
lanak 29.
Kopanje bunara, ahtova i jama, bez obzira na njihovu namjenu odnosno upotrebu,
kao i radovi na popravku i ienju bunara i ahtova, moraju se vriti pod nadzorom odreene
strune osobe.
Industrijski bunari i ahtovi smiju se izvoditi samo na temelju projekta koji obuhvaa
i odgovarajue mjere zatite na radu.
lanak 30.
Prije ulaska u bunar, aht ili jamu mora se prethodno provjeriti da se u njima ne
nalaze opasni plinovi. Ako se utvrdi prisutnost takvih plinova, silazak radnika u bunar, aht
ili jamu moe se dozvoliti tek poslije otklanjanja tih plinova i provjeravanja da tih plinova
nema,
Provjeravanje prisutnosti opasnih plinova i njihovo otklanjanje vri odreena struna
osoba.
lanak 31.
Pri kopanju bunara, ahtova i jama u blizini ugljenokopa, tvornikih plinskih
cjevovoda, gradske odnosno industrijske kanalizacije i slino, u pravilu treba predvidjeti
mogunost pojave opasnih plinova. Provjeravanje prisutnosti takvih plinova u bunarima,
ahtovima ili jamama obavezno vri odreena struna osoba odgovarajuim metodama i
sredstvima.
lanak 32.
Kopanje i razupiranje strana bunara, ahtova ili jama mora se vriti na temelju
statikog prorauna i projekta, koji sadri i odgovarajue mjere zatite na radu.
lanak 33.
Radnici koji rade u bunarima, ahtovima i jamama moraju imati zatitni pojas sa
konopcem za izvlaenje i signalnim konopcem za davanje signala u sluaju opasnosti.
lanak 34.
Radi zatite radnika koji rade na dnu bunara, ahta ili jame od materijala koji pada iz
naprave za izvlaenje iskopane zemlje, mora se postaviti zatitna nadstrenica na visini od
najmanje 200 cm od dna iskopa.
lanak 35.
Ako se pri kopanju bunara, ahta ili jame koriste betonski ili metalni obrui za
potkopavanje, visina potkopa ne smije biti vea od 20 cm.
lanak 36.
Radi spreavanja padanja materijala u bunar, aht ili jamu, mora se po opsegu ruba
postaviti puna zatitna ograda visoka najmanje 100 cm.
Kao zatitna ograda moe posluiti i zid bunara ili jame, s tim da se on pri
eventualnom odronjavanju mora stalno doziavati.
lanak 37.
Silaenje na dno bunara, ahta ili jame i izlaenje u koari naprave za izvlaenje
materijala, zabranjeno je.
lanak 38.
ekrk odnosno vitlo za izvlaenje i sputanje materijala mora u pogledu zatitnih
mjera odgovarati postojeim propisima o zatiti na radu s dizalicama.
lanak 39.
Ako se kopanje bunara, ahtova ili jama vri miniranjem, moraju se osim mjera zatite
na radu predvienih postojeim propisima o miniranju, primjenjivati i ove mjere:
1) paljenje mina smije se vriti samo pomou elektrinog ureaja sa povrine terena;
2) prije ulaska u bunar, aht ili jamu poslije miniranja mora se prethodno izvriti
provjetravanje i provjeravanje da nema plinova u bunaru, ahtu ili jami;
3) prije nastavljanja radova poslije miniranja treba provjeriti stanje bonih strana
bunara, ahta ili jame, radi uklanjanja eventualne opasnosti od obruavanja.
lanak 40.
Uklanjanje oplate i podupiraa pri oziavanju bunara, ahtova ili jama mora se vriti
odozdo navie, postepeno sa napredovanjem oziivanja, ali tako da ne bude ugroena
stabilnost preostalog podupiranja.
Ako se radovi iz stavka 1. ovog lanka vre u sipkom materijalu, oplata se ne smije
vaditi, nego se mora uzidati.
3. Zidarski radovi
lanak 41.
Pri postavljanju profila i obiljeavanju pravca zidova pomou ica, moraju se na ice
u odgovarajuim razmacima postaviti obojena upozorenja ili druge uoljive oznake.
lanak 42.
Prilazi i prolazi za sva radna mjesta na kojima se vre zidarski radovi moraju biti
izvedeni tako da se po njima mogu bez smetnje kretati radnici i prenositi i prevoziti materijal.
Ostavljanje materijala i drugih sredstava za rad na prolazima i mjestima koja za to
nisu odreena, zabranjena je.
Slaganje materijala uz radna mjesta smije se vriti samo u koliinama koje odgovaraju
nosivosti i veliini raspoloivog prostora. Visina naslaga mora odgovarati vrsti materijala i ne
smije prelaziti visinu koja bi ugroavala stabilnost materijala odnosno prouzrokovala ruenje
sloenog materijala i time dovela u opasnost radnike.
Rad sa vapnom i pripremanje buke
lanak 43.
Korito za gaenje vapna mora se nalaziti pored vapnene jame i mora biti ograeno na
mjestima na kojima postoji opasnost da radnik koji gasi vapno padne u vapnenu jamu.
Vapnena jama mora biti ograena vrstom ogradom visine najmanje 100 cm sa strane
kojom prolaze radnici.
Mjesto kod vapnene jame sa koga se vadi gaeno vapno mora imati radni pod i biti
osigurano protiv pada radnika, po potrebi, i osigurano vrstom ogradom.
Alat za gaenje vapna i za vaenje gaenog vapna mora biti opremljen dugom
drvenom drkom, radi zatite radnika od prskanja i isparavanja pri mijeanju i vaenju vapna.
lanak 44.
Hidratirano vapno u ambalai mora se uvati u suhim prostorijama, radi sigurnog
prenoenja na mjesto upotrebe (korito za gaenje).
Posude ili naprave za runo prenoenje buke moraju biti prilagoene za lagani
prijenos buke, bez prosipanja. Ukupna teina buke i posude ne smije prelaziti 20 kg po
radniku-mukarcu odnosno 15 kg po radniku-eni ili omladini.
Graenje u iskopima
lanak 45.
Materijal potreban za graenje u iskopima (temelji, kanali, okna i sl.) ne smije se
slagati na rubove iskopa ili mjesta gdje bi ruenje materijala moglo prouzrokovati opasnost za
radnike u iskopu.
Sputanje materijala mora se vriti pomou naprava (ljebovi, lijevci) ili pomou
transportnih sredstava (transporteri, dizalice i sl.) ovisno od vrste, oblika i teine materijala.
Sputanje teih graevinskih elemenata mora se vriti s radnicima obuenim za takve
poslove, pod nadzorom odreene strune osobe.
Graenje iznad terena
lanak 46.
Graevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutranjosti viekatnih
objekata visokim do 450 cm iznad terena odnosno iznad poda meukatne konstrukcije, mogu
se izvoditi s upotrebom pomonih skela ili ljestava uz vezivanje radnika, ako je uz koritenje
takvih sredstava mogue izvoditi te radove bez opasnosti za ivot radnika.
Graevinski i drugi radovi na objektima viim od 450 cm iznad terena odnosno poda
meukatne konstrukcije, moraju se izvoditi uz koritenje odgovarajuih skela ili na drugi
prikladan i siguran nain.
lanak 47.
Ako pri radovima iz lanka 46. ovog pravilnika postoji mogunost da radnici padnu
izvan objekta, moraju se postaviti odgovarajue zatitne nadstrenice tako da visina sa koje se
moe pasti ne prelazi 300 cm, i radnici se moraju vezati odgovarajuim zatitnim pojasom.
Ako se pri radovima na otvorenim rubovima katova, balkona, terasa i dr. zatitna
ograda iz opravdanih razloga ne moe postaviti ili ako su radovi koji se vre na takvim
mjestima manjeg opsega ili kratkotrajni, radnici koji vre te poslove moraju biti za vrijeme
rada privezani pomou zatitnog pojasa i konopca duine najvie 150 cm.
lanak 48.
Pri graenju zidova, zidanje sa radne skele ili tla, u pravilu, vri se do visine od
najvie 150 cm od poda skele ili tla.
Opeke, buka i drugi potreban materijal moraju na radnim mjestima i uz radno mjesto
zidara biti uredno, ravnomjerno i stabilno sloeni.
lanak 49.
Zidarske i ostale graevinske radove na visini ili na mjestima na kojima postoji
opasnost od pada u dubinu, smiju vriti samo kvalificirani zidari i graevinski radnici koji su
zdravstveno sposobni za radove na visini.
Graenje tvornikih dimnjaka
lanak 50.
Graenje, rekonstrukcija, montaa ili popravak visokog tvornikog dimnjaka smije se
vriti samo na temelju dokumentacije, koja sadri i odgovarajue mjere zatite na radu.
lanak 51.
Graenje novih i rekonstrukciju i popravke postojeih visokih tvornikih dimnjaka
smiju vriti samo osobe kvalificirane za takav rad, i to pod neposrednim nadzorom odreene
strune osobe.
Radnici koji grade ili montiraju visoke tvornike dimnjake moraju biti zdravstveno
sposobni za radove na visini.
Prije poetka radova na graenju, rekonstrukciji, montai ili popravcima visokih
tvornikih dimnjaka, radnici moraju biti podvrgnuti specijalistikom lijenikom pregledu
radi utvrivanja njihove zdravstvene sposobnosti za rad na visini.
lanak 52.
Visoki tvorniki dimnjaci moraju imati siguran pristup za penjanje na dimnjak
odnosno silazak sa dimnjaka pri graenju i popravcima i za odravanje dimnjaka.
Ljestve za penjanje na dimnjak odnosno silazak sa dimnjaka moraju imati preke od
okruglog eljeza promjera od najmanje 18 mm, na meusobnoj vertikalnoj udaljenosti koja
ne smije iznositi vie od 300 mm. irina ljestava mora biti najmanje 450 mm, a udaljenost
preke od zida mora biti 160 mm.
Prva preka ljestava za penjanje sa vanjske strane dimnjaka mora biti ugraena na
visini od 300 cm od terena.
Na ljestvama za penjanje na tvorniki dimnjak moraju se u razmacima od najvie 500
cm ugraditi dvostruki lukovi sa razmakom od 200 mm - za lenu zatitu odnosno za
odmaranje pri penjanju ili silaenju. Udaljenost izmeu sredine preaka za penjanje i sredine
lukova za lenu zatitu treba iznositi od 600 do 800 mm.
Na zidanim ili betonskim dimnjacima na kojima su preke za penjanje i lukovi za
lenu zatitu ugraeni u zid dimnjaka, mora se ugraditi elino zatitno ue za privezivanje
pri penjanju odnosno silaenju.
Zatitno ue iz stavka 5. ovog lanka ne mora se postavljati ako je lena zatita
cijelom duinom ljestava postavljena na takvim razmacima da ne postoji opasnost da radnik
padne nauznak.
lanak 53.
Iznad prolaza odnosno radnih mjesta oko dimnjaka u graenju mora se postaviti
nadstrenica za zatitu radnika od sluajnog pada materijala odnosno alata sa visine.
Ako se dimnjak gradi sa njegove unutranje strane, mora se na svakih 200 cm visine
postaviti radna platforma, koja ujedno slui i kao zatita od pada materijala.
Graenje svodova i lukova
lanak 54.
Graenje svodova i lukova smije se izvoditi samo na osnovu planova i sa
kvalificiranim zidarima koji moraju biti upoznati sa opasnostima koje im prijete pri tim
radovima.
Uklanjanje podupiraa i oplata koji slui za graenje svodova i lukova smije se vriti
samo po nalogu rukovodioca gradilita i pod njegovim nadzorom.
Montaa stepenica
lanak 55.
Montaa stepenica smije se vriti samo na osnovu planova za montau i pismenih
uputa projektanta.
Za vrijeme montae stepenica, njihova upotreba za prolazak mora se sprijeiti
pomou odgovarajuih branika.
4. Tesarski radovi
lanak 56.
Otra sjeiva tesarskog alata (sjekire, pile, dlijeta i slino) moraju pri prijenosu biti na
prikladan nain pokrivena, radi zatite radnika od ozljeivanja.
lanak 57.
Rukovanje strojevima ili mehaniziranim alatom za obradu drveta na gradilitu smije
se povjeriti samo kvalificiranim ili obuenim radnicima upoznatim sa opasnostima koje im
prijete pri radu sa strojevima ili mehaniziranim alatom.
lanak 58.
Graa poslije svakog koritenja na gradilitu mora se pregledati, oistiti od avala,
ostataka okova i dr. i sloiti. Tako ureena smije se upotrebljavati za nove tesarske radove.
Osiguranje prijelaza
lanak 59.
Ulazi, prijelazi i prolazi oko objekta u graenju moraju biti zatieni od pada
materijala sa visine zatitnim nadstrenicama izraenim tako da mogu izdrati pad materijala
i sprijeiti njegovo odbijanje i rasipanje po okolini.
Visina zatitne nadstrenice od tla, u pravilu, ne smije biti manja od 220 cm.
Rampe i kosi prilazi i prolazi
lanak 60.
Rampe i kosi prilazi i prolazi (trepne) moraju biti izraeni od vrstog i zdravog
materijala i odravani za cijelo vrijeme graenja u ispravnom stanju. Postavljene rampe i kosi
prilazi i prolazi moraju biti prije upotrebe i u toku radova pregledani od rukovoditelja radova
ili druge odreene osobe.
Rampe i kosi prilazi i prolazi sastavljeni od vie elemenata moraju djelovati kao
cjelina i biti poduprti tako da se sprijei prekomjerni ugib odnosno ljuljanje.
Mosnice (fosne), kao i ostali elementi rampi i kosih prilaza prolaza (nosai i dr.)
moraju se dobro meusobno i u cjelini privrstiti za svoje podloge odnosno oslonce.
Ako se rampe i kosi prilazi i prolazi upotrebljavaju za prijenos materijala, njihova
irina ne smije biti manja od 60 cm.
Nagib rampi i kosih prilaza i prolaza ne smije biti vei od 40%.
Izuzetno pri graenju stambenih objekata nagib rampi i kosih prilaza i prolaza iz
stavka 5. ovog lanka moe biti vei, u zavisnosti od visine kata.
Rampe i kosi prilazi i prolazi na gornjoj povrini moraju imati privrene letvice
dimenzije 28 x 48 mm u jednakim razmacima do najvie 35 cm.
Rampe i kosi prilazi i prolazi na visini veoj od 100 cm iznad tla odnosno poda etae
ili skele, moraju biti ograeni vrstom zatitnom ogradom visine najmanje 100 cm.
lanak 61.
Rampe i kosi prilazi i prolazi moraju se postavljati odnosno naslanjati na vrste
nosae izraene prema postojeim propisima za drvene nosee konstrukcije i predvienom
optereenju.
Naslanjanje rampi i kosih prilaza i prolaza na nestabilne elemente objekta u gradnji ili
na gomile materijala, zabranjeno je.
lanak 62.
Rampe i kosi prilazi i prolazi moraju se odravati u ispravnom stanju i povremeno
istiti od prosutog materijala. Mokra i klizava mjesta na njima moraju se posipati pijeskom ili
na drugi nain osigurati od klizanja.
Oteene i nedovrene rampe, kosi prilazi i prolazi ne smiju se koristiti.
Ljestve
lanak 63.
Ljestve koje se upotrebljavaju za pristup na skele i slino, moraju prelaziti rub poda
na koji su naslonjene najmanje za 75 cm, mjereno vertikalno od poda.
Strane drvenih ljestava moraju biti iz jednog komada od odabranog drveta. Presjek
strane mora odgovarati duini i optereenju ljestava.
Preke drvenih ljestava moraju biti od tvrdog drveta, okruglog ili kvadratnog presjeka
i usaene ili urezane u strane. irina ljestava izmeu strana mora biti najmanje 45 cm.
Razmak izmeu rubova preaka ne smije biti vei od 32 cm.
Ljestve due od 400 cm moraju se osigurati i eljeznim utezima.
lanak 64.
Ljestve koje se postavljaju na glatku odnosno klizavu tvrdu podlogu moraju biti na
donjem kraju opremljene posebnim osloncima (papue i sl.), koji sigurno spreavaju klizanje,
a po potrebi na gornjem kraju - i kukama za zakaivanje.
Pri postavljanju ljestava mora se voditi rauna o kutu nagiba ljestava da bi se
sprijeilo prekomjerno savijanje strana, lom ljestava ili klizanje ljestava po podlozi.
Zabranjena je upotreba ljestava sa prekama prikovanim avlima za strane, kao i
ljestava sa polomljenim ili nedostajuim prekama ili drugim oteenjima (napukla strana ili
preka i sl.).
lanak 65.
Dvokrake ljestve moraju biti osigurane protiv prekomjernog razmicanja krakova
pomou vrste veze izmeu krakova (lanac, remen, vrsto ue i sl.).
Donji krajevi (oslonci) dvokrakih ljestava moraju biti opremljeni posebnim osloncima
(papuama i sl.), radi spreavanja klizanja po podlozi.
Radni pod
lanak 66.
Svaki radni pod (platforma za rad i sl.) postavljen na visini veoj od 100 cm mora biti
izraen od zdravih dasaka priljubljenih jedna uz drugu i poloenih vodoravno na vrste
nosae.
irina radnog poda mora odgovarati prirodi posla koji se na njemu vri, ali ne smije
biti manja od 60 cm ako se na podu vri rad bez slaganja ili pripremanja materijala.
Ako se na radnom podu odlae materijal, vri pripremanje materijala ili postavljaju
nogari i slino, irinu radnog poda treba odrediti tako da za kretanje radnika po njemu bude
slobodnog prostora najmanje 60 cm.
Dimenzije elemenata radnog poda moraju odgovarati predvienom maksimalnom
optereenju poda.
lanak 67.
Ako nastavak dasaka radnog poda nije izveden u istom nivou nego polaganjem dasaka
jedne na drugu, mora se na sastavu dasaka privrstiti trokutasta letvica, radi spreavanja
spoticanja radnika i olakanja prelaska kolica prilikom prijelaza.
lanak 68.
Ako se radni pod postavlja uza zid objekta i na visini veoj od 100 cm iznad tla ili
poda prostorije, rub radnog poda ne smije biti udaljen od zida vie od 20 cm.
lanak 69.
Prenoenje, prevoenje i slaganje graevnog materijala i teih graevinskih elemenata
na radnim podovima mora se vriti paljivo i bez bacanja.
Sav potreban materijal na radnom podu mora biti uredno sloen i rasporeen prema
predvienoj nosivosti i optereenju poda. Za radne podove postavljene na visini veoj od 200
cm, nosivost i optereenje poda moraju biti na ogradi poda uoljivo obiljeeni (ploa, natpis u
boji i sl.).
Zatitne ograde
lanak 70.
Sva radna mjesta na visini veoj od 100 cm iznad terena ili poda kao i ostala mjesta
(prijelazi, prolazi i sl.) na gradilitu i na graevinskom objektu s kojih se moe pasti moraju
biti ograena vrstom zatitnom ogradom visine najmanje 100 cm.
Zatitna ograda mora biti izraena od zdravog i neoteenog drveta ili drugog
prikladnog materijala. Razmak i dimenzije stupia i ostalih elemenata ograde moraju
odgovarati horizontalnom optereenju na rukohvatu ograde od najmanje 300 N/m.
Visina zatitne ograde ne smije biti manja od 100 cm, mjereno od tla.
Razmak elemenata popune zatitne ograde ne treba biti vei od 30 cm. Pri dnu
zatitne ograde (na radnom podu, skeli i dr.) mora se postaviti puna rubna zatita (daska)
visine najmanje 20 cm.
Umjesto uzdune popune od dasaka (koljenska zatita), za popunu zatitne ograde
moe se koristiti iana mrea sa otvorima okaca od najvie 2 x 2 cm.
Za zatitne ograde veih duina i s veim optereenjima i za ograde na velikim
visinama moraju se izraditi odgovarajui nacrti i statiki prorauni.
Ako se zatitna ograda zbog prirode posla mora u toku rada privremeno ukloniti,
radnici na takvim radnim mjestima moraju biti privezani za zatitne pojaseve i rad se mora
vriti pod nadzorom odreene strune osobe na gradilitu.
Zatita otvora
lanak 71.
Otvori u meukatnim konstrukcijama graevinskog objekta odnosno u radnim
platformama, prilazima i prolazima koji slue za prolazak radnika ili za prenoenje
materijala, za vrijeme rada kao i za vrijeme prekida rada moraju se ograditi vrstom ogradom
visine najmanje 100 cm sa strana koje nisu potrebne za prolazak radnika i prenoenje
materijala u toku rada, odnosno sa svih strana za vrijeme prekida rada.
Otvori koji ne slue za svrhe iz stavka 1. ovog lanka moraju biti stalno pokriveni
vrstim poklopcem ugraenim na otvor tako da se ne mogu pomicati, dimenzioniranim za
predviena optereenja na njima.
Otvori u zidovima do visine od 100 cm od poda odnosno radnog poda moraju se
opremiti zatitnom ogradom odnosno odgovarajuom popunom.
Prilazi ahtovima za liftove i drugo u objektu moraju se naroito osigurati protiv pada
radnika u dubinu.
lanak 72.
Otvori izmeu drvenih, betonskih, eljeznih i drugih nosaa meukatnih ili krovnih
konstrukcija moraju se na mjestu rada ili u okolini radnih mjesta osigurati radnim
platformama ili prijelazima sa vrstom zatitnom ogradom na strani na kojoj prijeti opasnost
od pada u dubinu.
Ako otvore iz stavka 1. ovog lanka nije mogue osigurati predvienim platformama
odnosno prijelazima (montana gradnja i sl.), ispod radnih mjesta moraju se postaviti
odgovarajue prihvatne mree na dubini ne veoj od 300 cm.
5. Skele
lanak 73.
Pod skelama, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se pomone konstrukcije
koje slue za vrenje radova u graevinarstvu na visini veoj od 150 cm iznad tla.
lanak 74.
Skele moraju biti graene i postavljene prema planovima koji sadre: dimenzije skele
i svih njenih sastavnih elemenata, sredstva za meusobno spajanje sastavnih elemenata, nain
privrenja skele za objekt odnosno tlo, najvee doputeno optereenje, vrste materijala i
njihovu kvalitetu, statiki proraun noseih elemenata, kao i uputu za montau i demontau
skele.
Za tipske skele, s atestom o sigurnosti i upotrebljivosti skele, dokumentacija iz stavka
1. ovog lanka daje se u opsegu koji osigurava potpunu sigurnost radnika na radu.
Dokumentacija iz st. 1. i 2. ovog lanka mora biti ovjerena potpisom projektanta skele
odnosno odgovorne osobe na gradilitu i mora se uvati do demontae skele na gradilitu.
lanak 75.
Skele mogu postavljati, prepravljati, dopunjavati i demontirati samo struno obueni
radnici, zdravstveno sposobni za rad na visini i to pod nadzorom odreene strune osobe na
gradilitu.
lanak 76.
Ako se pri postavljanju skele naie na elektrine vodove ili druge prepreke, osoba iz
lanka 75. ovog pravilnika mora obustaviti rad i poduzeti kod nadlene organizacije mjere za
iskljuenje struje odnosno uklanjanje prepreka.
lanak 77.
Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se upotrebljavati samo tipska sredstva
ili sredstva predviena standardima (avli, vijci, klanfe, spojnice i drugo).
Vezivanjem pojedinih elemenata skele u konstruktivnu cjelinu ne smiju se umanjivati
njihova predviena nosivost.
lanak 78.
Elementi poda skele (daske, limene ploe i drugo) moraju se prije upotrebe paljivo
pregledati. Oteeni odnosno dotrajali elementi ne smiju se ugraivati u pod skele.
Elementi poda moraju u potpunosti ispunjavati prostor izmeu noseih stupova skele.
Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti vea od 20 cm.
ista irina poda skele ne smije biti manja od 80 cm.
lanak 79.
Zatitna ograda na skeli mora odgovarati odredbama lanka 70. ovog pravilnika.
Izuzetno od odredbe lanka 70. stavka 4. ovog pravilnika, kod ograde metalnih skela
razmak izmeu elemenata popune ne smije biti vei od 35 cm.
lanak 80.
Na svaki kat skele mora biti izgraen siguran pristup odnosno silazak.
Ako se za pristup na svaki kat skele koriste prilazi, oni moraju odgovarati odredbama
lanka 60. ovog pravilnika.
Ako se za pristup na svaki kat skele koriste ljestve, one moraju odgovarati odredbama
lanka 63. ovog pravilnika.
lanak 81.
Skela na graevinskim objektima postavljena neposredno pored ili iznad prometnica
mora biti na vanjskoj strani po cijeloj duini i visini prekrivena pokrivaima (trska, juta, gusta
metalna mrea i sl.) koji spreavaju padanje materijala u dubinu.
lanak 82.
Ispravnost skele mora se provjeravati od strane osobe iz lanka 75. ovog pravilnika
najmanje jedanput mjeseno, a naroito poslije vremenskih nepogoda, prepravaka, oteenja i
slino.
Provjeravanje ispravnosti skele upisuje se u kontrolnu knjigu skele, uz ovjeru
odreene osobe na gradilitu.
Skele na nogarima
lanak 83.
Nogari na koje se postavlja radni pod moraju biti izraeni tako da mogu sa sigurnou
podnositi vertikalna i horizontalna optereenja.
Nastavljanje nogu nogara smije se vriti elementima istog presjeka, uz povezivanje
odgovarajuom vezom. Poveavanje visine nogara podmetanjem opeka, klinova ili drugih
provizornih predmeta, nije doputeno.
Ako je debljina daske radnog poda najmanje 50 mm, razmak nogara ne smije biti vei
od 200 cm (mjereno od osovine do osovine nosaa nogara).
lanak 84.
Skele na nogarima mogu se postavljati jedne iznad druge najvie u dva reda, s tim da
visina poda gornje skele ne prelazi 400 cm od podloge na kojoj stoje nogari.
Noge skele na nogarima moraju se letvama, papuama i slino osigurati od uzdunog
odnosno poprenog pomicanja na podlozi na koju se postavljaju.
lanak 85.
Nogari se smiju postavljati samo na vrstu i vodoravnu podlogu.
Nepropisno napravljeni ili oteeni nogari ne smiju se upotrebljavati.
Postavljanje skele na nogarima na visee i konzolne skele zabranjeno je.
Postavljanje dizalica ili drugih tekih ureaja ili naprava na radni pod skele na
nogarima nije doputeno ako posebnim statikim proraunom i projektom nije drukije
predvieno.
Skele na ljestvama
lanak 86.
Za lake graevinske radove na odravanju i popravcima objekata (bukanje, kreenje
i drugi slini radovi), s upotrebom malih koliina materijala mogu se koristiti skele na
ljestvama.
Ljestve za noenje radnog poda skele moraju biti izraene od zdravog drveta i imati
dobro uvrene odnosno usaene preke od tvrdog drveta osigurane eljeznim zategama
koje vrsto vezuju obje strane ljestava.
Nastavljanje ljestava vri se samo pomou preklopa duine najmanje 150 cm, koji je
osiguran vrstim zategama.
Konzolne skele
lanak 87.
Konzolna (izboena ) skela smije se postavljati samo za vrenje lakih graevinskih
radova ako postoji mogunost sigurnog uvrenja skele za objekt ili njegovu konstrukciju i
ako je to crteima i proraunima dokazano.
Nosai konzolnih skela moraju biti od zdravog i neoteenog materijala (drvo ili
metal).
Upotreba dasaka (fosni) za nosae konzolne skele nije dozvoljena.
lanak 88.
Na konzolnoj skeli mora se na vidnom mjestu istai upozorenje o broju osoba i teini
materijala kojima se skela smije opteretiti.
Skele na stupovima
lanak 89.
Udaljenost izmeu noseih stupova skele na stupovima mora odgovarati dimenzijama
stupova i predvienom optereenju skele, ali ne smije biti vea od 250 cm kod zidarskih skela
za popravke i odravanje postojeih graevinskih objekata, ako statikim proraunom
odnosno projektom skele nije drukije odreeno.
lanak 90.
Promjer oblog drvenog stupa skele na stupovima ne smije na gornjem dijelu biti manji
od 80 mm.
Podloga stupova mora biti ureena tako da onemoguuje njihova horizontalna i
vertikalna pomicanja.
Nastavljanje stupova moe se vriti pomou preklopa duine najmanje 200 cm, uz
sigurno povezivanje odgovarajuim sredstvima (klanfama i dr.).
Gornji kraj stupa mora dopirati iznad predviene (na novogradnji) odnosno postojee
nadstrenice objekta (popravci i odravanje) i mora biti vezan za vodoravnu gredu
privrenu za objekt.
Kod sastava dviju skela na uglu jednog graevinskog objekta, ugaoni stup sa vanjske
strane skele mora biti udvostruen i po potrebi ukopan u zemlju.
lanak 91.
Uzdune grede moraju biti poloene vodoravno uz stupove ili na grede nosaa
(konzole) i moraju biti vrsto vezane za njih. Spojna mjesta produenja i veze uzdunih greda
smiju se izvoditi samo iznad stupova ili na nosaima poloenim preko stupova.
Poprene grede skela moraju imati isti presjek i moraju biti poloene na uzdune
grede na istim udaljenostima. kod jednorednih skela na stupovima, poprene grede moraju se
oslanjati na zid u duini od najmanje 20 cm.
Upotreba dasaka za poprene nosae, umjesto greda, zabranjena je.
Visee skele
lanak 92.
Visee skele smiju se koristiti samo za radove na popravcima i odravanju
graevinskih objekata. Izuzetno, visee skele smiju se upotrebljavati i za vrenje lakih
zidarskih radova (fasada i slino).
lanak 93.
Visea skela smije se koristiti ako su nosai (drvene grede ili elini profili) koji slue
za noenje odnosno vjeanje visee skele poloeni pod pravim kutem na zid objekta i ako su
ispunjeni ostali uvjeti iz lanka 87. ovog pravilnika.
Upotreba vrea sa pijeskom ili drugim materijalom i nagomilavanje kakvog drugog
nekompaktnog materijala radi optereenja i odravanja ravnotee nosaa visee skele,
zabranjeni su.
lanak 94.
Svi elementi koji slue za vezivanje i uvrivanje visee skele za nosae na objektu,
moraju biti izraeni od atestiranog materijala i dimenzionirani prema najveem dozvoljenom
optereenju visee skele.
Vjeanje radnog poda visee skele za nosae mora se vriti sa dva nosea i dva
sigurnosna (zatitna ) elina ueta istih presjeka.
elina nosea i sigurnosna (zatitna ) uad viseih skela moraju u pogledu izrade i
kvaliteta materijala odgovarati vaeim standardima.
Sigurnosno (zatitno) ue mora biti na gornjem kraju dobro privreno za nosae
visee skele, a na donjem kraju usidreno u tlo. Hvatai (make), privreni na krajevima
radnog poda skele, moraju biti izvedeni tako da vrsto zahvate (uklijete) sigurnosno zatitno
ue u sluaju da nosee ue skele popusti ili pukne.
Najvee dozvoljeno optereenje noseeg i sigurnosnog (zatitnog) ueta ne smije
prelaziti 1/10 jaine na kidanje ueta.
lanak 95.
ekrci i nosea uad na viseim skelama moraju u pogledu zatitnih mjera odgovarati
odredbama postojeih propisa o zatiti na radu sa dizalicama i omoguavati nesmetano i lako
dizanje i sputanje skele.
ekrci iz stavka 1. ovog lanka moraju biti privreni za noseu konstrukciju skele
eljeznim vezama koje prolaze do ispod radne platforme a koje su odozdo dobro privrene i
osigurane.
Konice ekrka visee skele moraju biti prilagoene za dranje najveeg dozvoljenog
optereenja skele (teina radne platforme sa teinom ljudi i materijala), sa koeficijentom
sigurnosti od najmanje 1,5.
lanak 96.
Prije upotrebe visea skela mora se ispitati pokusnim statikim i dinamikim
optereenjem.
Pokusno statiko optereenje visee skele vri se teretom veim za 50 % od
maksimalne nosivosti skele, sa ravnomjerno rasporeenim teretom na radnom podu tako da
se platforma podigne na visinu od 10 cm iznad tla sa zadravanjem na toj visini najmanje 10
minuta, a potom se spusti na tlo i provjeravaju se eventualne deformacije na konstrukciji
skele.
Pokusno dinamiko optereenje visee skele vri se teretom za 10 % veim od
maksimalne nosivosti tako da se skela podigne od tla do najvie toke dizanja, a potom se
spusti.
O izvrenom ispitivanju iz st. 2. i 3. ovog lanka poslije svakog premjetanja i
ponovnog postavljanja visee skele na objektu, mora se voditi uredna evidencija u kontrolnoj
knjizi visee skele, uz ovjeru odreene strune osobe na gradilitu.
lanak 97.
Radni pod visee skele mora biti sa svih strana ograen vrstom i, u pravilu, puno
izvedenom zatitnom ogradom visine najmanje 100 cm.
Ako se za popunu ograde koriste uzdune preke (metalne ipke) ili vrsta iana
mrea, radni pod mora imati najmanje 20 cm visoku punu rubnu zatitu (daska, lim) radi
spreavanja padanja materijala ili alata sa poda visee skele.
Na ogradi visee skele mora se privrstiti ploica sa podacima o najveoj dozvoljenoj
nosivosti skele odreenoj od proizvoaa skele.
lanak 98.
Za pojedine lake i kratkotrajne radove na fasadi graevinskih objekata smiju se,
umjesto visee skele, izuzetno upotrebljavati i druge naprave, kao: pokretne fasadne skele,
posebne koare i slino. Ove naprave i koare moraju biti vrsto graene i osigurane od pada
odnosno prevrtanja.
lanak 99.
Za vrijeme jaeg vjetra mora se rad na viseoj skeli obustaviti i skela spustiti na tlo ili
osigurati od njihanja vezivanjem za objekt ili na drugi prikladan nain.
Ugroeni prostor na tlu ispod visee skele mora se ograditi zatitnom ogradom sa
upozorenjem na opasnost od eventualnog pada materijala.
Nosee skele
lanak 100.
Nosee skele za izvoenje betonskih, armirano-betonskih i slinih radova (skele za
noenje oplata), kao i skele za oblaganje fasada, zidova i plafona kamenom i drugim
materijalom, ne smiju se koristiti ako u svemu nisu izraene prema odredbama lanka 74.
ovog pravilnika.
Postavljene skele iz stavka 1. ovog lanka moraju se za vrijeme noenja predvienog
optereenja i izvoenja radova pregledati, a naroitu panju treba obratiti na elemente veza i
oslonaca (klanfe, podupirai, ukruenje i drugo).
Ako se za podupirae koristi obla graa, njihov promjer ne treba biti manji od 80 mm.
Kvaliteta materijala upotrijebljenog za izradu noseih skela mora u svemu odgovarati
vaeim standardima.
lanak 101.
Podupirai oplate za betoniranje noseih ploa ili betonskih nosaa mogu se
sastavljati od najvie dva komada drveta, s tim da mjesto sastavka ne smije biti u srednjoj
treini duine podupiraa.
Veza nastavaka podupiraa iz stavka 1. ovog lanka mora odgovarati postojeim
tehnikim propisima.
Broj nastavljenih podupiraa za podupiranje oplate betonske ploe ne smije prelaziti
polovinu, a kod nosee betonske grede - 1/3 ukupnog broja potrebnih podupiraa.
lanak 102.
Pri demontai noseih podupiraa oplate za betoniranje ploe odnosno grede, osim
noseih podupiraa moraju se postaviti zatitni podupirai, radi osiguranja od eventualnog
ruenja.
Broj i raspored zatitnih podupiraa odreuje se projektom.
lanak 103.
Pri postavljanju nosee skele za podupiranje oplate na visini veoj od 300 cm iznad
terena, treba po potrebi, postaviti zatitne prihvatne skele, mreu i slino.
Vrenje pojedinanih kratkotrajnih radova na noseim skelama iz stavka 1. ovog
lanka bez postavljanja zatitnih prihvatnih skela, mree i slino, smije se izuzetno dopustiti,
ali uz obavezno vezivanje radnika.
lanak 104.
Skidanje oplate i demontaa nosee skele ne smije se izvoditi bez pismenog naloga
izdanog od odreene strune osobe na gradilitu.
Zatitne nadstrenice i zatitne prihvatne skele
lanak 105.
Zatitne nadstrenice i zatitne prihvatne skele moraju biti izraene i postavljene tako
da u potpunosti zatiuju radnike od pada u dubinu i od padanja materijala, alata i drugih
predmeta sa visine.
Zatitne nadstrenice i prihvatne zatitne skele moraju se postavljati do najvie 300
cm ispod mjesta izvoenja radova odnosno eventualnog padanja materijala.
irina zatitne nadstrenice odnosno zatitne prihvatne skele odreuje se zavisno od
vertikalne udaljenosti izmeu skele i mjesta pada, i treba iznositi: za udaljenosti od 200 cm
najmanje 130 cm, a za udaljenosti od 300 cm najmanje 150 cm.
lanak 106.
Kod viekatnih objekata ne smije se vriti demontaa zatitne nadstrenice odnosno
zatitne prihvatne skele dok se ne izgradi nova na odgovarajuoj udaljenosti.
Graevni materijal koji je napadao na zatitnu nadstrenicu odnosno zatitnu
prihvatnu skelu mora se redovno uklanjati.
lanak 107.
Ako pri radovima na visini ne postoji mogunost upotrebe prihvatnih skela, a rad se
ne vri pojedinano (pri graenju industrijskih objekata sa halama, dvoranama i slino),
moraju se ispod ugroenih radnih mjesta postaviti mree za prihvaanje radnika u sluaju
pada.
Prolazak radnika ispod mree mora se , po potrebi, ograniiti ili zabraniti ako postoji
opasnost probijanja mree uslijed pada materijala odnosno radnika.
Metalne skele
lanak 108.
Metalne skele mogu se postavljati i upotrebljavati samo u skladu s predvienom
namjenom i na osnovu dokumentacije iz lanka 74. ovog pravilnika.
Sastavni dijelovi metalnih skela (elini tapovi, cijevi, spojne i vorne veze i drugo)
moraju biti meusobno vrsto vezani u stabilnu i jedinstvenu konstruktivnu cjelinu.
Elementi metalnih skela, u pogledu oblika, dimenzija i kvaliteta materijala, moraju
odgovarati vaeim standardima.
lanak 109.
Za sastavljanje metalnih skela smiju se upotrebljavati samo ravne i neoteene eline
cijevi, tapovi i drugi elementi.
Svaki element metalne skele mora se prije ugraivanja u skelu detaljno pregledati.
Hrom ili na drugi nain oteeni elementi metalnih skela ne smiju se ugraivati.
lanak 110.
Vertikalni nosei tapovi metalne skele moraju biti poloeni na posebne elemente
skele (oslonci, papue), privrene na ravnu podlogu skele (gredice, beton, ploa i drugo).
Svi vertikalni tapovi stupova skele moraju biti u uzdunom i poprenom pravcu
vezani i uvreni pomou dijagonalnih veza postavljenih pod kutem od 45 u oba pravca.
Udaljenost izmeu noseih vertikalnih tapova odreuje se projektom skele zavisno
od predvienih optereenja i visine skele.
lanak 111.
Pri sastavljanju metalnih skela mora se sa sastavnim dijelovima, a naroito sa
spojnicama (vorita) za meusobno spajanje tapova, paljivo postupati. Kod spojnica sa
vijcima, zatezanje vijaka mora se vriti pomou momentnih kljueva odnosno prema uputi
proizvoaa.
Zatezanje vijaka spojnica metalne skele nastavljenim kljuevima (pomou cijevi i
slino), zabranjeno je.
Vertikalnost i horizontalnost elinih tapova mora se provjeravati u toku postavljanja
skele i nakon zavretka skele.
lanak 112.
Samostojee metalne skele i metalne skele ija je visina vea od objekta u gradnji ili
drugog objekta u neposrednoj blizini skele, moraju biti zatiene od udara groma po
postojeim tehnikim propisima.
6. Radovi na betoniranju
lanak 113.
Betonski radovi veeg opsega na visinama i u dubinama (hidrocentrale, brane,
visokogradnje i drugo) mogu se izvoditi samo sa struno obuenim i zdravstveno sposobnim
radnicima, upoznatim s opasnostima pri tim radovima, i pod nadzorom odreene strune
osobe na gradilitu.
lanak 114.
Prije poetka betoniranja svi otri vrhovi ili rubovi sredstava za spajanje pojedinih
dijelova skele (avli, spone, ice i drugo), koji vire iz oplate i drugih dijelova drvene
konstrukcije skele za betoniranje, moraju se podviti ili pokriti.
lanak 115.
Sa radovima na betoniranju smije se poeti tek po provjeravanju od strane odreene
strune osobe na gradilitu je li nosea skela propisno izraena i jesu li izvreni svi potrebni
prethodni radovi.
lanak 116.
Nasilno skidanje (upanje) oplate pomou dizalice ili drugih ureaja, nije doputeno.
Pri klizanju i skidanju oplate pomou posebnih ureaja za dizanje (dizalice Tirfor i
sl.) zabranjeno je stajanje radnika na napravi za prihvaanje oplate (saonice i sl.).
7. Pripremanje i izrada armature
lanak 117.
Metalne ipke za izradu armature, kao i gotova armatura, moraju biti pregledane i
prema dimenzijama sloene na gradilitu tako da rad s njima ne prouzrokuje opasnost za
radnike.
Ispravljanje, sjeenje, savijanje i ostali radovi na obradi ipki za armaturu mora se
vriti na naroito za to odreenom mjestu na gradilitu, s odgovarajuim ureajima,
napravama i alatom i uz poduzimanje odgovarajuih zatitnih mjera predvienih postojeim
propisom o zatiti na radu pri preradi i obradi metala.
Sa polaganjem armature smije se otpoeti tek poslije izvrenja mjera iz l. 114. i 115.
ovog pravilnika.
8. Radovi na krovovima
lanak 118.
Radove na krovovima smiju vriti samo radnici za to struno osposobljeni i
zdravstveno sposobni za rad na visinama.
Osiguranje radnika od pada sa krova, u pravilu, vri se privezivanjem radnika za
zatitni pojas i zatitno ue, ili pomou prihvatnih skela, kao i drugim mjerama u zavisnosti
od vrste krova.
lanak 119.
Na krovovima pokrivenim salonitom, limom i slinim pokrivaima (industrijski
krovovi), koji ne podnose vea optereenja, moraju se prije poetka radova provesti posebne
mjere radi spreavanja loma krovnog pokrivaa i pada radnika u dubinu.
Na ravnim krovovima i krovovima s padom, pokrivenim pokrivaima iz stavka 1.
ovog lanka (industrijske hale i sl.), moraju se postaviti sigurnosni prijelazi, prolazi i radne
platforme za siguran rad pri pokrivanju krova i drugim graevinskim radovima na krovu.
Prilazi i radne platforme iz stavka 2. ovog lanka moraju biti iroki najmanje 80 cm, a
po potrebi opskrbljeni i vrstom zatitnom ogradom.
Svjetlarnici i okna sa staklenim pokrivaem koji lee iznad industrijskih i drugih hala
odnosno prostorija, moraju biti iznad ravnine krova.
Pri ienju snijega ili odravanju krova kod svjetlarnika i okana iz stavka 4. ovog
lanka moraju se poduzeti zatitne mjere za osiguranje radnika od eventualnog propadanja.
lanak 120.
Svi industrijski krovovi, bez obzira na njihov oblik i vrstu pokrivaa, moraju imati
siguran pristup i stalne i sigurne prijelaze (metalne ljestve, rampe i slino).
Prostor ispod krova odnosno odgovarajui prostor oko objekta mora biti osiguran od
pristupa osoba koje nisu zaposlene na gradilitu.
9. Montano graenje
lanak 121.
Montano graenje smije se izvoditi samo na osnovu posebno izraenog programa.
Program iz stavka 1. ovog lanka mora sadravati i mjere zatite na radu pri svim
radovima koji ine montanu gradnju (pri izradi i opremanju pojedinih montanih dijelova,
utovaru i istovaru montanih elemenata, dizanju, namjetanju i uvrivanju montanih
elemenata, obradi i doradi ve ugraenih montanih elemenata na objektu i drugo).
Montano graenje na gradilitu smije se izvoditi samo pod neposrednim nadzorom
odreene strune osobe na gradilitu.
lanak 122.
Oblik i dimenzije montanih elemenata moraju biti prilagoeni za lako i sigurno
prenoenje do mjesta ugraivanja i za sigurno privrivanje na objektu.
Prilikom prijenosa nekvalitetno izraenih kao i napuklih ili na drugi nain oteenih
montanih elemenata, kao i prilikom rukovanja takvim elementima, moraju se poduzeti
posebne mjere zatite na radu.
lanak 123.
Montano graenje smije se izvoditi samo uz upotrebu odgovarajuih i za tu svrhu
prilagoenih mehaniziranih transportnih sredstava, kao i ureaja za dizanje, prenoenje i
sputanje montanih elemenata.
lanak 124.
Sastavljanje i privrivanje montanih elemenata i druge montane radove na
objektu smiju vriti samo osobe zdravstveno sposobne za rad na visinama, koje su uz to i
struno osposobljene za vrenje montanih radova.
Opremanje, transport i montaa elemenata
lanak 125.
Svaki montani element mora biti na odgovarajui nain vidno i prikladno obiljeen u
skladu sa programom montanog graenja. Osim te oznake, na elementu mora biti oznaen i
datum izrade i teina elemenata u kilogramima.
Montani elementi na gradilitu moraju biti uredno i prema programu montae sloeni
na odreenom mjestu.
lanak 126.
Svaki montani element mora, osim metalnih dijelova za ugraivanje i privrivanje
elemenata na objektu, imati pomone metalne dijelove koji omoguavaju sigurno prenoenje
i ugraivanje elemenata na mjestu montae (kuku i slino).
lanak 127.
Transport elemenata od mjesta njihove izrade do gradilita odnosno mjesta
ugraivanja mora biti organiziran tako da se montani elementi mogu bez zastoja ugraivati u
objekt bez zatrpavanja gradilita.
Utovar, prijevoz i istovar montanih elemenata na gradilitu smije se vriti samo
odgovarajuim i ispravnim prijevoznim sredstvima, uz primjenu zatitnih mjera propisanim
Pravilnikom o zatiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz
takvih vozila (Slubeni list, br. 17/66).
lanak 128.
Zakaivanje tereta za kuku i njihovo otkaivanje sa kuke dizalice pri utovaru
montanih elemenata u prijevozna sredstva (motorna i druga vozila) i istovaru montanih
elemenata iz prijevoznih sredstava, u pravilu, treba vriti bez penjanja radnika na prijevozno
sredstvo odnosno na elemente.
Za vrijeme sputanja i dizanja montanih elemenata na motorno vozilo pomou
dizalice, voza ne smije biti u kabini vozila.
Za vrijeme dizanja, prenoenja i sputanja montanog elementa na vozilo, signalist ne
smije stajati na vozilu.
lanak 129.
Ugraivanje svakog pojedinog montanog elementa u graevinski objekt mora se
vriti po odreenom redu, prema programu montanog graenja.
Montaa elemenata vieg kata na objektu ne smije poeti prije nego to se osigura
prilaz na taj kat (pomono stubite sa sigurnom ogradom i slino).
Ugraivanje tekih montanih elemenata (ploa, grede i drugo) smije se vriti samo
po prethodnoj pripremi pomonih sredstava za prenoenje, postavljanje i uvrivanje tih
elemenata na objektu (jarmovi, okviri za prijenos i drugo).
Pomona sredstva iz stavka 3. ovog lanka moraju se prije upotrebe pregledati a po
potrebi i ispitati na optereenje.
lanak 130.
Pri prenoenju, postavljanju i privrivanju svakog pojedinog montanog elementa
na objekt, osoba koja daje znakove dizaliaru (signalist) i dizaliar moraju paljivo pratiti put
montanog elementa do mjesta ugraivanja kao i rad montera na postavljanju i uvrivanju
tog elementa.
Monter iz stavka 1. ovog lanka mora javiti posebnim znakom signalistu odnosno
dizaliaru da je operacija prenoenja i ugraivanja elementa u objekt zavrena.
lanak 131.
Dijelove armature koji izlaze iz elemenata nakon izvrene montae i koji bi mogli
prouzrokovati zapinjanje odjee i ozljeivanje radnika moraju se na prikladan nain otkloniti
(odsijecanjem, savijanjem i slino).
Otvori u podovima i zidovima katova na kojima se radi moraju se pokriti vrstim
poklopcima ili ograditi zatitnim ogradama.
Ako se pri montai elemenata koriste ljestve, one moraju odgovarati odredbama l.
63. do 65. ovog pravilnika i biti osigurane od klizanja.
lanak 132.
Pri izvoenju montanih radova na objektu gdje postoji mogunost pada radnika,
odreena osoba na gradilitu duna je primijeniti odredbe l. 105. do 107. ovog pravilnika a
po potrebi i vezivanje radnika zatitnim opasaem i uetom.
lanak 133.
Ako se spajanje armature i drugih metalnih dijelova montanih elemenata vri
pomou plinskog ili elektrinog zavarivanja, primijenit e se zatitne mjere propisane
Pravilnikom o zatiti na radu i o tehnikim mjerama za razvijae acetilena i acetilenske
stanice (Slubeni list, br. 6/67), kao i drugi postojei tehniki propisi.
10. Graevinsko - zanatski radovi
lanak 134.
Izvoai graevinsko-zanatskih i drugih montanih radova na gradilitu (opreme,
instalacije i slino) i organizacija koja gradi investicioni objekt odnosno investitor,
sporazumno osiguravaju provoenje zatitnih mjera na radu kao i odgovorna osoba za
njihovo provoenje na gradilitu.
Ako odgovorna osoba iz stavka 1. ovog lanka primijeti da izvoa graevinsko-
zanatskih ili drugih montanih radova ne primjenjuje pojedine zatitne mjere pri svom radu,
zabranit e mu daljnji rad dok ne provede te mjere zatite.
11. Ruenje objekta
lanak 135.
Za ruenje objekta ili nekog njegovog dijela, bez obzira da li se ruenje vri runo,
pomou strojeva ili miniranjem, mora se prethodno izraditi odgovarajui program radova i
mjera zatite na radu, zavisno od vrste objekta i stupnja opasnosti koje pri tom radu prijete.
lanak 136.
Prije poetka ruenja mora se ugroeno podruje ograditi zatitnom ogradom ili
osigurati na odgovarajui nain, zavisno od naina ruenja. Zatita ugroenog podruja mora
trajati do zavretka radova na ruenju.
lanak 137.
Ruenje objekta smije se vriti samo s radnicima struno osposobljenim i obuenim za
odnosni nain ruenja i pod neposrednim i stalnim nadzorom odreene strune osobe na
radilitu.
lanak 138.
Runo ruenje objekta mora se izvoditi postepeno odozgo nanie. Pojedini dijelovi
zidova i dimnjaci ne smiju se ostavljati neporueni, nego se moraju ruiti istovremeno s
ostalim dijelovima objekta.
Ruenje meukatne odnosno tavanske konstrukcije smije otpoeti tek po ruenju i
uklanjanju svih poruenih dijelova iznad nivoa te konstrukcije.
Runo ruenje slobodno stojeeg zida (obimni i pregradni zid, ograda, stup i slino)
smije se izvoditi samo pomou odgovarajuih radnih skela.
Ruenje zidova potkopavanjem, zabranjeno je.
lanak 139.
Demontirane grede, nosai i drugi teki ili glomazni dijelovi konstrukcije smiju se sa
objekta uklanjati odnosno sputati samo pomou odgovarajuih naprava ili ureaja (ekrk,
dizalica, rampa i drugo).
Uklanjanje rastresitog i prainastog materijala sa ruevine na tlo smije se vriti samo
pomou potpuno pokrivenih drvenih korita, kroz metalne limene cijevi ili na drugi nain koji
spreava irenje praine.
Pri ruenju viekatnih objekata prikupljanje poruenog materijala na pojedinim
katovima, zabranjeno je.
lanak 140.
Ako se ruenje objekta odnosno njegovih dijelova vri pomou strojeva (traktor-
gusjeniar i drugo), stroj se mora nalaziti na udaljenosti koja je najmanje za 1,5 put vea od
visine objekta odnosno dijela objekta koji se rui.
Jaina na kidanje elinog ueta pomou koga se prenosi vuna snaga potrebna za
ruenje objekta, mora biti najmanje triput vea od vune snage stroja.
Vuna snaga stroja mora se na povrinu objekta odnosno njegovog dijela koji se rui
(zid, stup i drugo) prenositi ravnomjerno pomou podmetnutih dasaka, greda i slino.
Izvlaenje zatrpanih betonskih stupova, elinih nosaa i drugih dijelova objekta iz
ruevine pomou strojeva bez prethodnog oslobaanja od ostalog poruenog materijala,
zabranjeno je.
Koritenje traktora s kotaima za ruenje ili izvlaenje tekih dijelova graevinskog
objekta, zabranjeno je.
lanak 141.
Pri ruenju pojedinih dijelova ili cijelog graevinskog objekta miniranjem,
primjenjuju se postojei propisi o zatitnim mjerama pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i
miniranju.
12. Graenje putova
lanak 142.
Ako se pri graenju putova vri runo iskopavanje zemlje, moraju se pri tom radu
primjenjivati zatitne mjere iz lanka 10. ovog pravilnika.
Ako se za zemljane radove pri graenju putova koriste mehanika sredstva, moraju se,
osim zatitnih mjera predvienih u lanu 11. ovog pravilnika, primjenjivati i zatitne mjere na
strojevima predviene ovim pravilnikom.
Prilikom zemljanih radova pri graenju putova pomou mehanikih sredstava
(buldoer, skreper, grejder, planer i drugo), rukovanje strojevima smije se povjeriti samo
radnicima struno obuenim za taj posao i upoznatim s opasnostima koje prijete pri tom radu.
lanak 143.
Pri graenju potpornih zidova i propusta sa strmim nagibom visine vee od 10 m,
moraju se za dopremanje kamena i drugog graevnog materijala izraditi odgovarajue ustave
(kaskade).
lanak 144.
Ako se runi prijevoz materijala vri vagonetima po radnom kolosijeku (dekoviljski
kolosijek) preko skela (privremeni mostovi), skele moraju biti vrsto izgraene i kolosijek
osiguran od iskliznua vagoneta pri prelasku preko njih. Ako je kolosijek izgraen pod
padom, vagoneti moraju imati konice.
Pri runom prijevozu materijala vagonetima na radnom kolosijeku, brzina vagoneta
ne smije biti vea od 15 km na sat.
Radni kolosijek mora se odravati stalno u ispravnom stanju za promet.
lanak 145.
Pri popravku putova preko kojih se u toku radova promet ne prekida, moraju se
poduzeti mjere da se radnici na dijelu puta koji je u graenju zatite od vozila. U tu svrhu dio
puta (polovina puta) mora se zatvoriti i obiljeiti uoljivim prometnim znakovima.
Na jako frekventnim prometnicama (auto-cesta, suvremena cesta, ulica i drugo), gdje
se promet ne moe sasvim obustaviti, moraju se postaviti na oba kraja dionice koja se
popravlja uvari koji e upravljati prometom na polovini dionice, naizmjenice u oba pravca.
lanak 146.
Drobilice moraju se postavljati na vrsto kameno, betonsko ili drveno postolje i za
njega biti dobro privrene.
Ako je drobilica pokrivena nadstrenicom, njena visina ne smije biti manja od 200 cm
iznad gornjeg gabarita drobilice.
Cilindrina sita, elevatori i konvejeri moraju biti dobro uvreni na posebnim
postoljima ili za konstrukciju pogona drobilice.
lanak 147.
Ako se pripremanje kamena - tuenca vri u posebnom pogonu (drobilice, sita -
granulatori, elevatori i transporteri), moraju se izmeu pojedinih ureaja ostaviti prolazi
iroki najmanje 100 cm, a po potrebi postaviti i radne platforme za odravanje i popravak tih
ureaja.
Stepenice i radne platforme oko ureaja za preradu kamena na visini veoj od 100 cm
od poda moraju imati vrste ograde visoke najmanje 100 cm.
lanak 148.
ienje i podmazivanje svih ureaja za drobljenje i pripremanje kamena smiju se
vriti samo kad su strojevi zaustavljeni.
lanak 149.
Na drobilicama kamena i drugim ureajima za pripremanje tuenca (cilindrina i
druga sita, konvejeri, elevatori i drugo) moraju biti istaknute upute o zatitnim mjerama, a u
samom pogonu pripremanja kamena - i uputa o prvoj pomoi u sluaju ozljede radnika.
lanak 150.
Kod drobilica kamena treba zatititi radnika od iskakanja kamena iz eljusti drobilice,
od zahvata pogonskog remena drobilice, od zahvata lanca elevatora, od pada niz tuenac na
elevator ili konvejer i od pada izmeu konstrukcije drobilice.
Zabranjeno je stajati neposredno kod otvora drobilice za ubacivanje kamena i uvlaiti
ruke u otvor radi vaenja zaglavljenog kamena. Za odglavljivanje kamena treba koristiti
posebne kuke.
Otvor za ubacivanje kamena mora biti osiguran vrstom radnom platformom, sa
ogradom visokom najmanje 100 cm.
lanak 151.
Radnici koji rade neposredno na drobilici moraju biti zatieni od kamene praine
respiratorima ili polijevanjem kamena vodom, kao i zatitnim naoalama.
Koritenje zatitnih naoala mora se redovno kontrolirati.
lanak 152.
Materijal koji se koristi pri asfaltiranju putova (bitumen, katran i drugi derivati nafte)
smiju se zagrijavati samo u posebnim zatvorenim posudama.
Zagrijavanje materijala iz stavka 1. ovog lanka u otvorenim posudama, bez obzira na
mjesto upotrebe, zabranjeno je.
lanak 153.
Kotlovi ureaja za zagrijavanje asfaltnih masa moraju imati poklopce, radi
spreavanja prskanja te mase i izbijanja poara.
Za posluivanje kotla odnosno ureaja moraju biti postavljene radne platforme sa
vrstom zatitnom ogradom.
Prikladnim razmjetajem vie ureaja za zagrijavanje i mijeanje asfaltne mase na
gradilitu, mora se onemoguiti prenoenje odnosno irenje poara ili eksplozije s jednog
ureaja na drugi.
lanak 154.
Loite pei kotla mora biti zatieno, tako da je nemogue izbijanje plamena iz
loita napolje.
Vozilo na koji je ugraen kotao za zagrijavanje asfaltne mase mora biti opremljeno
sigurnim konicama.
lanak 155.
Zahvaanje vrele rastopljene asfaltne mase smije se vriti samo pomou za to
izraenih posuda.
Vrela rastopljena asfaltna masa smije se prenositi samo u posebno izraenim
posudama sa poklopcima. Ove posude ne smiju se prepunjavati.
lanak 156.
Otvor kotla za punjenje vapnenim branom, agregatom tuenca i smolom na ureaju
za kuhanje i mijeanje asfaltne mase mora imati zatitni poklopac, radi spreavanja irenja
praine i tetnih plinova.
Ureaji iz stavka 1. ovog lanka moraju imati odgovarajue naprave za odvoenje
plinova, dima i praine iz neposredne okoline radilita.
lanak 157.
Premazivanje i kvaenje valjka za ravnanje asfalta vri se pomou naroito za to
izraene naprave.
Zabranjeno je da radnik idui ispred motornog valjka za ravnanje isti premazuje i
kvasi.
lanak 158.
Zapaljena asfaltna masa u posudama ne smije se gasiti vodom.
Sredstva za gaenje zapaljene asfaltne mase (pijesak, cerade i drugo) moraju se
unaprijed pripremiti i stajati na raspolaganju u blizini radova.
Radnici koji rade sa zagrijanom asfaltnom masom moraju biti obueni u gaenju
zapaljenih asfaltnih smola.
lanak 159.
Asfalterske radove smiju vriti samo zdravstveno sposobne i za te radove posebno
obuene i opremljene osobe.
Za osobe iz stavka 1. ovog lanka mora se na radilitu osigurati topla voda za
umivanje poslije zavrenog rada.
13. Graenje mostova
Kesonski radovi
lanak 160.
Pri pneumatinom fundiranju stupova za mostove, kesoni po svojoj konstrukciji, u
pogledu sigurnosti, moraju odgovarati suvremenim tehnikim dostignuima.
Unutranja upljina kesona (kesonska komora) mora imati visinu od najmanje 2,20 m,
sa bijelo okreenim zidovima radi bolje vidljivosti. Kesonska komora mora biti na
odgovarajui nain osvijetljena. Ako keson ima elektrino osvjetljenje, elektrina instalacija
mora biti osigurana da ne doe do paljenja eksplozivnih smjesa (S izrada) ako postoji
opasnost od eksplozivnih plinova.
lanak 161.
Pretkomora ili zrana komora kesona treba imati obujam od najmanje 2,5 m
3
i visinu
od najmanje 1,85 m.
Radna temperatura u komori i pretkomori kesona mora biti umjerena i stalna i
kontrolirana odgovarajuim termometrima.
Radi odravanja uvjeta iz stavka 2. ovog lanka treba ljeti koristiti prikladne zaklone
od sunca (mokre vree i drugo), a zimi - elektrine grijalice i slino.
lanak 162.
Kompresor za opskrbu kesona zrakom pod tlakom, mora imati automatski sigurnosni
ventil za sigurno zatvaranje daljnjeg dovoda zraka im se postigne granini tlak predvien za
rad u kesonu.
Ako se za pogon kompresora koristi elektrina energija, mora postojati rezervni
kompresor za iji se pogon koristi motor s unutranjim sagorijevanjem.
Dovodna cijev komprimiranog zraka mora na svom ulazu u keson imati automatski
ventil za sigurno zatvaranje u sluaju kvara na kompresoru.
Za kontrolu zranih tlakova u kesonskoj komori i pretkomori moraju se izvana
postaviti manometri.
Kesonska komora i pretkomora moraju imati ureaje za telefonsku i signalizacijsku
vezu (svjetlosna ili zvuna) sa vanjskim svijetom odnosno odreenom osobom na gradilitu.
Prije poetka svakog rada u kesonu mora biti ispitana ispravnost instalacije za
dovoenje zraka i signalizacijskih ureaja.
lanak 163.
Kompresori za stvaranje zranog tlaka u kesonu i elektrini agregat za pogon i
osvjetljenje kesona, u pravilu, postavljaju se na obali, a u izuzetnim sluajevima na plovnom
objektu.
Svi ureaji potrebni za nesmetan rad u kesonu moraju imati rezervne dijelove.
Popravci ureaja i instalacije za odravanje odreenih tlakova, pri kojima se remete ti
tlakovi u toku rada u kesonu, ne smiju se izvoditi.
lanak 164.
Stepenice koje vode u radnu komoru moraju biti dovoljno iroke i uvijek dobro
osvijetljene elektrinim osvjetljenjem. Za sluaj kvara osvjetljenja svaki radnik mora imati
runu elektrinu lampu. Za eventualno izvlaenje radnika iz kesona mora biti pripremljeno
odgovarajue vrsto ue.
lanak 165.
Zrak koji se ubacuje u keson mora biti svje i ist. Za svakog radnika zaposlenog u
kesonu mora se osigurati najmanje 30 m zraka na sat. U toku rada, a naroito za vrijeme
betoniranja, moraju se vriti analize zraka radi utvrivanja koliine ugljinog dioksida i
drugih tetnih plinova u zraku radne komore i pretkomore. Pri radovima u poroznom
materijalu ili zemljitu s organskim primjesama, treba osigurati jaku ventilaciju. Atmosferski
zrak temperature iznad 25 C ili ispod 10 C mora se umjetno hladiti odnosno zagrijavati.
lanak 166.
Prelazak radnika iz slobodne atmosfere normalnog tlaka u zranu odnosno radnu
komoru s odreenim radnim tlakom iznad normalnog tlaka (nadtlak), i obratno, mora se vriti
paljivo i prema odredbama lanka 167. ovog pravilnika.
lanak 167.
Pri ulasku radnika u radnu komoru:
1) sa nadtlakom u radnoj komori do 1 atmosfere, vrijeme zadravanja radnika u
pretkomori odnosno vrijeme za izjednaenje nadtlaka u pretkomori i radnoj komori ne smije
biti krae od 8 minuta;
2) sa nadtlakom u radnoj komori iznad 1 atmosfere, vrijeme zadravanja radnika u
pretkomori odnosno vrijeme za izjednaenje nadtlakova u pretkomori i radnoj komori
produava se za po 30 sekundi (poslije isteka 8 minuta) za svaku daljnju desetinu (0,1 atm)
nadtlakova iznad 1 atmosfere.
Tlak mora se poveavati postepeno i ravnomjerno u vremenskim intervalima iz stavka
1. ovog lanka.
lanak 168.
Pri izlasku radnika iz radne komore:
1) sa nadtlakom u radnoj komori do 1 atmosfere, vrijeme zadravanja radnika u
pretkomori odnosno vrijeme za izjednaavanje nadtlakova u radnoj komori i pretkomori ne
smije biti krae od 10 minuta;
2) sa nadtlakom u radnoj komori iznad 1 atmosfere, vrijeme zadravanja radnika u
pretkomori odnosno vrijeme za izjednaavanje nadtlakova u radnoj komori i pretkomori
produava se za 2 minute (poslije isteka 10 minuta) za svaku daljnju desetinu (0,1 atm)
nadtlakova iznad 1 atmosfere.
Tlak mora se smanjivati postepeno i ravnomjerno u vremenskim intervalima iz stavka
1. ovog lanka.
Vrijeme za dovoenje nadtlakova u pretkomori, na normalan tlak ne smije biti krae
od:
5 minuta za nadtlak do 0,5 atm,
10 minuta za nadtlak do 1,0 atm,
24 minuta za nadtlak do 1,2 atm,
28 minuta za nadtlak do 1,4 atm,
32 minuta za nadtlak do 1,6 atm,
36 minuta za nadtlak do 1,8 atm,
40 minuta za nadtlak do 2,0 atm.
lanak 169.
Za ravnomjerno i postepeno reguliranje tlaka iz l. 167. i 168. ovog pravilnika
odgovorna je posebna odreena osoba na gradilitu, koja u tu svrhu kontrolira tlak na
manometru i satu postavljenim u pretkomori. Reguliranje tlaka mora se registrirati
odgovarajuim barografima.
Vrijeme odreeno za reguliranje tlaka u pretkomori mora biti jasno oznaeno na ploi
istaknutoj u pretkomori. Imena svih osoba koje su sile u keson kao i posebno odreenog
rukovaoca zrane komore, moraju biti ispisana i istaknuta na ploi ispred kesona. Isti takav
popis mora se predati evidentiaru.
lanak 170.
Osobe koje rade u kesonu ne smiju prije polaska u komoru preoptereivati eludac ni
piti alkoholna pia. U kesonu se ne smije puiti.
Po izlasku iz kesona radnik se mora utopliti i prijei u zagrijanu prostoriju posebno
izgraenu u blizini kesona, radi odmora od 0,5 do 2 sata i dobiti toplo bezalkoholno pie po
preporuci lijenika.
Ako se na radniku primijete simptomi tzv. kesonske bolesti (bolovi u zglobovima, u
elucu ili u grudima, svrab koe, vrtoglavica, glavobolja, povraanje, srane tegobe,
krvarenje na koi ili iz nosa i slino), radnik se mora unijeti u dekompresijsku komoru i
staviti pod zrani tlak do nivoa radnog kesonskog tlaka, gdje e ostati do prestanka simptoma
bolesti. Iza toga tlak e se smanjiti za po 0,1 atm u toku dvostrukog i trostrukog vremenskog
intervala predvienog za normalno smanjivanje tlaka zraka.
U zranu komoru kesona ne smije ui vei broj osoba nego to je za tu komoru
odreeno.
lanak 171.
Rukovanje ureajima za komprimiranje zraka za keson smije se povjeriti samo
naroito obuenim osobama koje su upoznate s tehnikom rukovanja kesonskim ureajima
kao i s nainom za pruanje prve pomoi osobama oboljelim od poveanja zranog tlaka
(kesonska bolest).
lanak 172.
Gradilite mora imati sredstva za pruanje prve pomoi (boce s kisikom, pulmotori i
druga odgovarajua oprema za umjetno disanje). U neposrednoj blizini kesona mora se
osigurati i posebna prostorija za odmor radnika koja se moe zagrijavati. Uz ovu prostoriju
mora biti prostorija za umivanje i pranje toplom vodom, kao i odjel za smjetaj i suenje
vlane odjee. U blizini ovih prostorija mora se nalaziti dekompresijski ureaj
(dekompresijska komora) za ponovno stavljanje radnika pod tlak radne komore, u sluaju
pojave simptoma kesonske bolesti.
lanak 173.
Na kesonskim radovima pod poveanim zranim tlakom mogu se zapoljavati samo
osobe tjelesno potpuno zdrave. Kesonski radnici koji su odsustvovali vie od dva dana sa
rada, kao i poslije svakog bolovanja, moraju se podvrgnuti ponovnom lijenikom pregledu
prije nego to nastave rad u kesonu.
Radnici koji prvi put stupaju na rad u kesonu moraju se poslije specijalistikog
lijenikog pregleda podvrgnuti pokusnom ispitivanju za rad pod tlakom iznad normalnog
tlaka, pri emu se poveavanje tlaka vri oprezno u vremenskim razmacima od najmanje 1
min. za 0,1 atm tlaka. Pod takvim radnim tlakom novi radnik mora ostati i izdrati najmanje
jedan sat. Ispitivanje vri se u dekompresijskoj komori.
Radnici iz stavka 2. ovog lanka smiju ostati na radu prvog dana samo polovinu
odreenog radnog vremena, drugog i treeg radnog dana po 2/3 radnog vremena, a tek
etvrtog dana, ako se nisu pojavile nikakve bolesti ili simptomi kesonske bolesti, mogu
provesti cijelo odreeno radno vrijeme. Simptomi kesonske bolesti kao i zdravstveno stanje
ovih radnika utvruju se lijenikim pregledom svakodnevno u toku trajanja pokusnog
ispitivanja.
lanak 174.
Radnik u kesonu moe bez prekida raditi najvie est tjedana, a izuzetno dva mjeseca.
Poslije ovog vremena mora se radniku dati odmor ili rad na slobodnom zraku za onoliko
vremena koliko je trajao rad u kesonu.
Osobe koje imaju gnojni katar u nosu, upalu srednjeg uha, oteen bubnji, kao i
osobe kojima su oboljeli organi za disanje ili krvotok ili koje su sklone piu ili gojaznosti, i
osobe starije od 40 godina ne smiju raditi u kesonu pod zranim tlakom.
Pobijanje ipova makarama
lanak 175.
Pri pobijanju ipova pomou makara, pomicanje postolja makara smije se vriti samo
sa sputenim maljem. Premjetanje makara zajedno sa ipom, nije dozvoljeno. Pri vrenju
popravka na glavi ipa, malj mora biti privren za svoje vodilice.
Makarama koje rade pomou eksploziva ili motornim makarama za pobijanje ipova
smije rukovati samo struna osoba obuena za taj posao. U blizini mjesta pobijanja ipova ne
smiju se nalaziti, osim rukovaoca makarama i rukovaoca pobijanjem ipova, druge osobe.
Poslije zavrenog pobijanja ipa mora se pregledati mehanizam i postolje makara.
Montani radovi na graenju mostova
lanak 176.
Ureaji za dizanje montanih dijelova mosta (ekrk, koturaa, montana igla, auto-
dizalice, dizalice na gusjenicama i drugo) moraju biti sigurno privreni za svoju podlogu.
elina uad, lanci i druga oprema ureaja za dizanje moraju odgovarati postojeim
propisima o zatiti na radu sa dizalicama.
Pri dizanju tekih i drugih konstruktivnih dijelova (teki profili, betonske grede,
reetke, stupovi i slino) mora se na prikladan nain sprijeiti njihovo nekontrolirano
okretanje. Za vrijeme dizanja takvih dijelova radnici koji ne uestvuju u tom radu ne smiju se
zadravati ni prolaziti ispod tereta odnosno dizalice.
lanak 177.
Pri izvoenju radova iznad vode gradilite mora raspolagati amcima sa
osposobljenim spasiocima, za sluaj pada radnika u vodu.
Pri montanim radovima na mostu, radnici moraju imati zatitni pojas i biti vezani
zatitnim uetom za konstrukciju mosta.
14. Graenje tunela, tolni i potkopa
lanak 178.
Pri izvoenju tunelskih radova, osim odredaba ovog pravilnika primjenjivat e se
mjere propisane Pravilnikom o tehnikim mjerama i zatiti na radu pri rudarskim podzemnim
radovima (Slubeni list, br. 11/67).
lanak 179.
Pri upotrebi drvene grae za radove u tunelima smije se koristiti samo zdravo i
neoteeno oblo ili tesano drvo etinara.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog lanka, dozvoljena je i upotreba rezane grae ako
to zahtjeva tehnika izvoenja radova.
Nosei elementi i daske upotrijebljene za oplatu moraju biti bez pukotina i drugih
oteenja.
Dimenzije grae iz st. 1. i 2. ovog lanka moraju odgovarati pritisku i optereenjima
koji pri radu mogu nastati.
lanak 180.
Dijelovi metalne oplate, kao i druga suvremena sredstva koritenja za oplatu u
tunelima, moraju odgovarati geolokim i drugim uvjetima na mjestu na kome se postavljaju.
Koritenje oplate vri se prema uputi proizvoaa.
lanak 181.
Sredstva za spajanje i vezivanje dijelova oplate, kao klinovi, kope, vijci i slino,
moraju odgovoriti vaeim standardima.
Veze moraju biti struno izvedene, jednostavne i vrste, tako da se mogu brzo
sastavljati i rastavljati.
lanak 182.
Podgraivanje potkopa (tolna, tunel) mora se vriti usporedo s ostalim radovima u
potkopu.
Slobodna visina potkopa ne smije biti manja od 200 cm, i irine ne manje od 230 cm,
od ega za slobodan prolazak radnika mora ostati najmanje 40 cm.
lanak 183.
Ako se za odvoenje materijala iz potkopa koriste vertikalna okna koja vode u donji
potkop, otvori okana moraju biti pokriveni poklopcem, koji se poslije zavrenog sipanja
materijala mora zatvoriti.
lanak 184.
Pri miniranju u tunelima (potkopi, tolne) moraju se poduzimati zatitne mjere
propisane postojeim propisima o miniranju pri podzemnim radovima.
Pri elektrinom miniranju u tunelu, u pravilu, treba koristiti elektrine upaljae sa
rascjepom.
Za vrijeme nepogode (grmljavine) moraju se radovi na elektrinom miniranju
obustaviti.
lanak 185.
Radi zatite radnika od eksplozije i tetnih plinova nastalih pri eksploziji, moraju se
na prikladnim mjestima i u zidovima tunela izgraditi odgovarajua sklonita.
lanak 186.
Tuneli (potkopi, tolne) moraju biti dobro osvijetljeni. Elektrina instalacija za
osvjetljenje mora biti izvedena prema postojeim tehnikim propisima. Ako postoji
mogunost da se pojave lako zapaljivi plinovi u tunelu (metan i slino), elektrina instalacija,
svjetiljke i drugi pripadajui ureaji moraju biti izvedeni u specijalnoj izradi, prema
postojeim tehnikim propisima za upotrebu elektrinih ureaja i za izvoenje elektrinih
instalacija u podzemnim rudnicima koji su ugroeni od jamskih plinova.
Upotreba karbidskih lampi za osvjetljavanje tunela, zabranjena je.
lanak 187.
Radna mjesta u tunelu, a naroito ona na elu potkopa, moraju biti dobro
provjetravana umjetnom ventilacijom. Sistem provjetravanja (dovoenje svjeeg zraka
odnosno odvoenje neistog) mora odgovarati lokaciji i duini tunela kao i tetnostima koje
nastaju pri radu u tunelu (plinovi, praina, SiO
2
i slino).
Koliine tetnih materijala, utvrene mjerenjima mikroklime na radnim mjestima iz
stavka 1. ovog lanka moraju se kretati ispod dozvoljenih granica maksimalno doputenih
koncentracija prema vaeem standardu.
lanak 188.
Instalacija za dovoenje vode u tunel ili odvoenje vode iz tunela mora biti izvedena i
ureena tako da ne moe doi do poplave i oteivanja drvene grae, odnosno do ruenja
slojeva zemlje u tunelu.
lanak 189.
Komprimirani zrak za pogon pneumatskih ekia i builica mora se dovoditi do ela
potkopa elinim beavnim cijevima, koje svojim poloajem ne smiju ometati rad u tunelu.
lanak 190.
Pri prevoenju iskopanog materijala iz tunela pomou vagoneta, ne smiju se vagoneti
prepunjavati.
Ako se vagoneti pokreu ljudskom snagom, prostor izmeu tranica kolosijeka mora
biti poploan vrstim daskama odnosno drugim prikladnim materijalom.
Ako se prevoenje materijala u tunelu vri motornom vuom, krajevi kompozicije
moraju se osvijetliti crvenim svjetiljkama.
15. Minerski radovi
lanak 191.
Pri minerskim radovima u graevinarstvu primjenjuju se zatitne mjere predviene
postojeim propisima o zatitnim mjerama pri rukovanju eksplozivom i lagumanju
(miniranju) u rudnicima i kamenolomima, kao i pri drugim radovima.
16. Kamenolomi i majdani ljunka, gline i pijeska
lanak 192.
Pri vaenju, obraivanju i preraivanju kamena, ljunka, gline i pijeska za potrebe
graenja, moraju se primjenjivati zatitne mjere propisane posebnim propisima o zatiti na
radu pri proizvodnji graevnog materijala.
lanak 193.
Masovna miniranja u kamenolomu ili majdanu gline smiju se izvoditi samo na osnovu
struno izraenog plana eksploatacije kamenoloma odnosno majdana.
Miniranje iz stavka 1. ovog lanka smije se vriti samo pod neposrednim nadzorom
strune osobe odreene za radove na miniranju.
17. Graevinski strojevi i ureaji
lanak 194.
Orua za rad na mehanizirani pogon (u daljnjem tekstu: graevinski strojevi i ureaji)
koja se upotrebljavaju u graevinarstvu, u pogledu zatite na radu moraju odgovarati
specifinim uvjetima graevinarstva. Zatitne naprave ugraene na graevinskim strojevima i
ureajima moraju odgovarati uvjetima rada i stupnju ugroenosti radnika koji njima rukuju,
vremenskim uvjetima, vrsti i osobinama materijala koji se obrauje (drvo, kamen i slino),
kao i stupnju obuenosti radnika.
lanak 195.
Graevinski strojevi i ureaji, prije postavljanja na mjesto rada (gradilite, radilite i
slino) moraju biti pregledani i provjereni u pogledu njihove ispravnosti za rad.
Rokovi, nain odnosno postupak i osobe za ispitivanje graevinskih strojeva i ureaja
odreuju se opim aktom radne organizacije.
lanak 196.
Radnici koji rade sa graevinskim strojevima i ureajima sa poveanim stupnjem
ugroavanja (cirkular, mijealica betona i drugo) moraju biti upoznati s uputom o rukovanju.
lanak 197.
Radna mjesta kod graevinskih strojeva i ureaja postavljenih na otvorenom prostoru
i izloenih vremenskim neprilikama (kia, snijeg, mraz i slino) moraju biti na prikladan
nain zatiena od utjecaja tih neprilika.
lanak 198.
Rukovalac graevinskim strojem ili ureajem koji pokree motor s unutranjim
sagorijevanjem, mora biti zatien od tetnog djelovanja ispunih plinova motora.
lanak 199.
Buka graevinskih strojeva odnosno ureaja ne treba prelaziti granicu od 80 fona.
Radnici zaposleni kod ureaja sa jakim vibracijama (separacije, vibratori i slino),
moraju biti zatieni na prikladan nain (posebni temelji za strojeve, platforme na elastinim
podmetaima i drugo).
lanak 200.
Graevinski strojevi i ureaji sa ugraenim elektromotorima ili elektrinom
instalacijom, moraju biti zatieni od udara elektrine struje, prema postojeim tehnikim
propisima.
lanak 201.
Svi lako pristupani rotirajui i pokretni dijelovi strojeva i ureaja za obraivanje i
preraivanje raznog graevnog materijala (mijealice za beton, strojevi za kuhanje i
polaganje asfalta i drugo) moraju biti na prikladan nain opremljeni zatitnim napravama radi
zatite radnika od mogueg ozljeivanja.
Zatitne naprave na strojevima i ureajima iz stavka 1. ovog lanka moraju biti po
potrebi ugraene tako da se bez njih stroj odnosno ureaj ne moe staviti u pogon.
Otvori za ubacivanje odnosno dodavanje materijala na strojevima sa valjcima,
noevima i drugim otrim alatima, moraju biti osigurani od zavlaenja ruku radnika u opasnu
zonu noeva ili drugih otrih alata.
Komandne poluge i dugmad sklopki moraju na stroju biti smjeteni tako da je
nekontrolirano ukljuivanje stroja onemogueno.
lanak 202.
Dijelovi samohodnih graevinskih strojeva (bageri, buldoeri, plugovi, valjci,
utovarivai, demperi, jeevi i drugo) moraju biti lako i bez opasnosti zamjenljivi. Mjesto za
rukovanje mora biti na stroju smjeteno tako da je rukovaocu strojem omoguena laka
preglednost terena na kome se kree.
Okviri pokretnih dijelova stroja (raonik, koara utovarivaa i slino) moraju biti
obojeni utim ili bijelim trakama pod kutem od 45 prema horizontali, radi upozorenja na
opasnost.
Samohodni graevinski strojevi moraju imati napravu za davanje zvunih signala.
lanak 203.
Ostali strojevi i ureaji koji se koriste u graevinarstvu (strojevi za obraivanje drveta
i metala, razvijai acetilena i drugo), u pogledu zatite na radu moraju odgovarati postojeim
propisima.
18. Rad sa runim i mehaniziranim alatom
lanak 204.
Runi alat koji se koristi u graevinarstvu (lopata, motika, budak, pila, svrdlo, eki,
dlijeto, sjekira i drugo), u pogledu materijala, oblika i dimenzija mora odgovarati vaeim
standardima.
lanak 205.
Runi alat na gradilitu mora biti uredno i pregledno sloen i uvan u posebnim
skladitima.
Osoba ija je dunost uvati i slagati runi alat na gradilitu, mora svakodnevno
provjeravati ispravnost alata i oteeni ili neispravni alat odmah iskljuiti iz upotrebe.
Izdavanje na upotrebu neispravnog i oteenog alata (s napuklim radnim povrinama,
zupcima i drcima i slinim oteenjima), zabranjeno je.
lanak 206.
Mehanizirani alat koji se koristi u graevinarstvu (pneumatski ekii za kamen, beton,
asfaltni pokriva i tvrdu zemlju, elektrini runi alat za obraivanje drveta i drugo) mora biti
oblika i teine prikladnih za lako prenoenje i rukovanje i pod oteanim uvjetima rada (uska i
neudobna mjesta, rad iznad glave i slino).
19. Ureaji i naprave za dizanje i prenoenje graevinskih materijala
lanak 207.
Ureaji i naprave za dizanje i prenoenje slobodno viseeg tereta u graevinarstvu
(kabl-dizalica, graevinska stubna dizalica, koturaa i drugo), moraju u pogledu zatitnih
mjera na ureajima i pri radu, odgovarati odredbama postojeih propisa o zatiti na radu s
dizalicama i kabl-dizalicama.
lanak 208.
Na gradilitu na kome se za dizanje i prenoenje tereta koriste pokretne dizalice sa
kukama i drugim zahvatnim napravama koje vise na elinom uetu, moraju se osigurati
organizacione i druge mjere za zatitu od pada tereta-osoba koje rade u ugroenoj zoni.
lanak 209.
Za pravilno i struno postavljanje, rukovanje i odravanje dizalice na gradilitu, kao i
za njenu demontau i prenoenje na drugo gradilite, odgovorne su strune osobe odreene
opim aktom radne organizacije.
Osobe iz stavka 1. ovog lanka izradit e za svaki sloeni odnosno pokretni ureaj za
dizanje i prenoenje tereta (kabl-dizalice, stubna dizalica i drugo) odgovarajue upute za
postavljanje, rukovanje, odravanje i demontau, kao i za prenoenje dizalice na drugo
mjesto rada (gradilite).
lanak 210.
Sva pomona nosea sredstva za dizanje tereta (elina uad i uad od drugog
materijala, lanci, karike, kuke i druga zahvatna nosea sredstva) koja se koriste na dizalicama
ili samostalno, u pogledu zatitnih mjera moraju odgovarati postojeim propisima o zatiti na
radu sa dizalicama.
lanak 211.
Zahvatne naprave i druga sredstva za prenoenje sipkog i slinog materijala, svojom
konstrukcijom i oblikom moraju odgovarati vrsti materijala koji se u njima prenosi. Ispadanje
materijala iz ovih naprava za vrijeme prenoenja mora biti onemogueno.
Zahvatne naprave u obliku posude smiju se puniti samo do visine oznaene ispod
gornjeg ruba posude. Te posude moraju biti uobliene tako da bude sprijeeno njihovo
zapinjanje o okolne dijelove objekta. Na posudama mora biti vidno oznaena njihova vlastita
teina i zapremina ( u N i m
3
). Posude moraju biti prilagoene za lak utovar i istovar
materijala.
lanak 212.
Prostor ispod visee graevinske koturae mora se ograditi (ograda od letava i slino)
i na ogradu staviti upozorenje na opasnost.
Ispred ili oko vitla mora se, po potrebi, staviti zatitna ograda ili mrea radi zatite od
udarca ueta u sluaju njegova prekidanja.
lanak 213.
Nosai ili konzole (grede i slino) za koje su privrene konzolne dizalice (vrabac i
slino) moraju biti izvedeni tako da mogu sa sigurnou preuzeti radno optereenje konzolne
dizalice.
lanak 214.
Radno mjesto radnika koji prima materijal sa konzolne dizalice mora biti ograeno
vrstom ogradom, a radnik vezan uetom za zatitni pojas radi zatite od pada.
lanak 215.
Pri dizanju dugakih predmeta konzolnom dizalicom i slino (grede, daske, ipke za
armiranje, cijevi i slino), radnici koji primaju i skidaju teret ne smiju uklanjati zatitnu
ogradu.
Pri dizanju tereta iz stavka 1. ovog lanka, po cijeloj visini graevinskog objekta
moraju se ukloniti istureni dijelovi ili postaviti zatitne ograde koje e sprijeiti zapinjanje
tereta.
lanak 216.
Ispod naprava odnosno ureaja za dizanje tereta, ugroeno podruje mora se ograditi
ili postaviti upozorenje sa zabranom prolaska odnosno pristupa na to podruje.
lanak 217.
Elektrini kabel za napajanje strujom motora dizalice iz lanka 215. ovog pravilnika
mora biti zatien od oteivanja za vrijeme dizanja tereta (metalna cijev, drvena obloga i
slino).
lanak 218.
Pri nonom rada opa osvijetljenost gradilita mora biti najmanje 50 luksa, a lokalna
osvijetljenost kod dizalica i na mjestima rada (vezivanje i odvezivanje tereta) - najmanje 75
luksa.
Vrh stupa i kraj kraka stubne dizalice mora imati crveno signalno svjetlo ako je
dizalica via od 20 m i ako to zahtijevaju mjesne prilike (blizina aerodroma i slino).
lanak 219.
Dizalice sa vodilicama (teretni graevinski liftovi), postavljene u ahtu ili izmeu
stupova, moraju odgovarati suvremenim tehnikim dostignuima.
Prostor oko dizalice (aht, okno i drugo) mora biti sa svih strana ograen punom
ogradom od dasaka , trske ili drugog prikladnog materijala, ako tovarna platforma dizalice
nije ograena.
Ako je tovarna platforma dizalice iz stavka 2. ovog lanka zatvorena ili je pod
platforme ograen, puna ograda oko okna (ahta) odnosno kaveza dizalice ne mora biti
izvedena po cijeloj duini lifta nego samo kod pristupa na katovima - do visine od najmanje
200 cm od poda.
Ako se za ograivanje okna upotrebljava metalna mrea, okca mree ne smiju biti
vea od 20 x 20 mm.
lanak 220.
Svi otvori za prilaz platformi dizalice iz lanka 219. ovog pravilnika koji se koriste za
utovar ili istovar materijala, moraju imati vrata ili vrste pokretne ograde koje se moraju
poslije utovara ili istovara materijala zatvarati.
lanak 221.
Svaka dizalica sa kavezom ili platformom (teretni graevinski lift) mora imati
automatski ureaj za kvaenje u sluaju prekida ueta, kao i napravu za automatsko
spreavanje dizanja kaveza odnosno platforme iznad dozvoljene visine.
Za sporazumijevanje izmeu rukovaoca dizalicom i radnika koji vre utovar odnosno
istovar materijala, dizalice iz stavka 1. ovog lanka smjetene u oknu moraju imati elektrinu
signalizaciju.
lanak 222.
Dizalice sa vodilicom na stupu (skip-dizalice) moraju biti konstruirane, graene i
postavljene tako da ne ugroavaju sigurnost radnika.
Mjesto utovara i istovara tereta na katovima kod dizalica iz stavka 1. ovog lanka
mora biti osigurano, da ne bi dolo do pada radnika sa kata za vrijeme rada.
Pristup u ugroeni prostor ispod teretne platforme dizalice iz stavka 1. ovog lanka
dozvoljen je samo radnicima koji vre utovar ili istovar materijala.
Platforma dizalice mora odgovarati uvjetima sigurnog prijenosa tereta odnosno
materijala.
lanak 223.
Za prenoenje japanera, kolica i drugih sredstava za prevoenje materijala na
gradilitu, teretna platforma dizalice mora imati posebni sigurnosni ureaj za privrivanje
tih sredstava za platformu dizalice.
lanak 224.
Mehanizirane transportne trake za prenoenje sipkog materijala moraju biti na
gradilitu izgraene i postavljene tako da ne ugroavaju radnike koji njima rukuju ili oko njih
rade.
Trake iz stavka 1. ovog lanka moraju imati ureaj za automatsko zaustavljanje rada
trake, radi spreavanja hoda trake u sluaju prekida elektrine struje.
20. Prevoenje graevnog materijala na gradilite
lanak 225.
Za prevoenje graevnog materijala na gradilite smiju se upotrebljavati samo
ispravna vozila koja svojim oblikom odgovaraju vrsti i teini materijala.
lanak 226.
Ako se prevoenje graevnog materijala vri eljeznikim vagonima, na rad i sredstva
za prijevoz i na eljezniki kolosijek primjenjivat e se postojei propisi o zatitnim mjerama
u eljeznikom prometu.
lanak 227.
Ako se za prevoenje graevnog materijala na gradilitu koriste tranika vozila, tlo
na koje se kolosijek polae mora biti prethodno dobro nivelirano i nabijeno.
Dimenzije pragova i njihov razmak, kao i profil tranica kolosijeka moraju odgovarati
maksimalnom optereenju vagoneta za prevoenje materijala po kolosijeku.
Tranice kolosijeka moraju biti propisno privrene za pragove.
Uzduni nagib graevinskog kolosijeka ne treba prelaziti odnos 1 : 100.
lanak 228.
Udaljenost kolosijeka od stalnih ili privremenih prepreka na gradilitu (graevinski
objekt, stupovi, sloen materijal i slino) mora biti tolika da prevoeni teret na ugroava
sigurnost radnika pri prolasku u blizini kolosijeka.
Slobodna udaljenost izmeu gabarita vagoneta i prepreka iz stavka 1. ovog lanka ne
smije biti manja od 70 cm - mjereno horizontalno.
lanak 229.
Ako se na kolosijek iz lanka 228. ovog pravilnika postavlja okretnica, ona mora
imati osigura za spreavanje okretanja ploe okretnice pri prelaenju preko nje.
Na krajevima graevinskog kolosijeka mora se postaviti vrsti branik (poprijeko na
tranice privren prag ili branik privren za obje tranice).
lanak 230.
Vagoneti za prevoenje graevnog i drugog materijala moraju biti konstruirani i
izraeni tako da je rukovanje njima sigurno. Oteeni vagoneti moraju se iskljuiti iz
upotrebe.
Vagoneti sa preklopnom koarom moraju imati osigura koji spreava prevrtanje
koare za vrijeme vonje. Preklopni mehanizam na vagonetu mora biti prilagoen tako da se
vagonet pri preklapanju (istovaru materijala) ne moe prevrnuti odnosno spasti sa kolosijeka.
Kvaila za spajanje vagoneta moraju biti laka za rukovanje i sigurna.
Vagoneti na kolosijecima sa nagibom iznad 1 : 100 moraju imati ugraene konice.
lanak 231.
Pri kretanju vagoneta koji se pokreu ljudskom snagom po vodoravnom kolosijeku,
udaljenost izmeu pojedinih vagoneta ne treba biti manja od 10 m pri brzini normalnog hoda
radnika koji gura vagonet.
Vagonet zaustavljen na kolosijeku, mora se podmetanjem papue osigurati od
pomicanja.
Zabranjeni su pokretanje vagoneta vuom radnika, kao i vonja radnika na
vagonetima.
lanak 232.
Pri stonoj vui vagoneta, oprema zaprege (lanci ili uad) ne smije biti kraa od 2,50
m. Teglea stoka mora se voditi po kolosijeku ili kraj kolosijeka. Na dionici kolosijeka sa
nagibom veim od 1: 100, osim osobe koja vodi tegleu stoku mora biti i osoba kod
vagoneta, radi eventualnog koenja.
Pri vui iz stavka 1. ovog lanka, udaljenost izmeu pojedinih vlakova ne smije biti
manja od 20 m.
lanak 233.
Kolosijek prilagoen za pokretanje vagoneta ljudskom snagom ili stonom vuom
mora imati nasutu i izravnatu stazu u nivou pragova izmeu kolosijeka.
lanak 234.
Na kolosijeke i sredstva za sputanje (svoznica) ili dizanje materijala (uspinjaa)
primjenjivat e se zatitne mjere predviene postojeim propisima o zatitnim mjerama na
povrinskim otkopima ugljena i metalnih i nemetalnih mineralnih sirovina.
lanak 235.
Posebna vozila za prevoenje graevnog materijala (utovariva, demper i drugo)
smiju se upotrebljavati samo za svrhe za koje su konstruirana i izraena. Rukovanje ovim
vozilima smije se povjeriti samo vozaima osposobljenim i kvalificiranim za rukovanje
odgovarajuom vrstom vozila.
lanak 236.
Za prevoenje graevnog materijala teretnim motornim vozilima na gradilitima
primjenjuju se odredbe Pravilnika o zatiti na radu pri odravanju motornih vozila i prijevozu
motornim vozilima (Slubeni list, br. 55/65) i Pravilnika o zatiti na radu pri utovaru tereta
u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila (Slubeni list, br. 17/66).
21. Elektrine instalacije na gradilitu
lanak 237.
Elektrine instalacije, ureaji, oprema i postrojenja na gradilitima moraju svojom
izradom i izvoenjem odgovarati postojeim tehnikim propisima i standardima odnosno
stranim standardima. U pogledu zatite na radu, ove instalacije, ureaji, oprema i postrojenja
moraju odgovarati odredbama postojeih propisa o zatitnim mjerama protiv opasnosti od
elektrine struje u radnim prostorijama i na gradilitima.
lanak 238.
Pri ureivanju gradilita prema odredbama lanka 3. ovog pravilnika, elektrine
instalacije smiju izvoditi, popravljati, odravati i uklanjati samo struno osposobljeni i
kvalificirani radnici, upoznati s opasnostima koje pri tim radovima prijete.
Pri vrenju radova iz stavka 1. ovog lanka radnik se mora drati uputa odgovarajue
strune osobe na gradilitu.
lanak 239.
Slobodni elektrini vodovi ili kabeli na gradilitu moraju biti poloeni tako da ne
postoji opasnost od njihovog mehanikog oteenja (visina iznad tla, slobodan prostor izvan
manevarskog prostora dizalica i drugih sredstava mehanizacije).
Elektrini ureaji (sklopke, elektromotori i drugo) smjeteni na slobodnom prostoru,
moraju biti zatieni od atmosferskih nepogoda. Sklopke i drugi ureaji za ukljuivanje i
iskljuivanje pogonske struje moraju biti postavljeni u ormarima na pristupanom mjestu i
opremljenim za zakljuavanje u iskljuenom poloaju.
lanak 240.
Prijenosni runi ureaji na elektrini pogon koji se koriste na gradilitu, moraju biti
prikljueni na snieni napon do 42 V.
lanak 241.
Pri nonom radu, radna mjesta na gradilitu moraju biti osvijetljena umjetnom
svjetlou jaine najmanje 75 luksa.
Elektrine svjetiljke koje slue za osvjetljivanje gradilita smiju biti prikljuene na
napon od 220 V ako slue za stalno osvjetljavanje i ako se nalaze na visini iznad dohvata
ruke radnika.
Prijenosne elektrine svjetiljke koje se koriste na gradilitu, smiju se prikljuivati
samo na snieni zatitni napon do 24 V.
lanak 242.
Elektrine instalacije, ureaji i oprema na gradilitu smiju se pustiti u rad tek nakon
prethodnog provjeravanja ispravnosti zatitnog uzemljenja (mjerenje otpora uzemljenja).
Periodina ispitivanja ispravnosti zatitnog uzemljenja vre se, u pravilu, dvaput
godinje (u ljetnom i zimskom razdoblju).
O rezultatima mjerenja otpora uzemljenja mora se sastaviti zapisnik i voditi uredna
evidencija.
22. Rad sa opasnimtvarima na radilitu
lanak 243.
Pod opasnim tvarima na gradilitu, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se tvari
koje mogu prouzrokovati poar, eksploziju, trovanje i sline tetne posljedice.
lanak 244.
Lako zapaljivi graevni materijal (daske, grede, letve i drugo) mora se na gradilitu
slagati na mjestima udaljenim od toplinskih izvora. Otpaci od drveta (piljevine, uke, iverje i
drugo) moraju se uklanjati na mjesta osigurana od poara.
Na svim mjestima na gradilitu na kojima postoji opasnost od paljenja lako zapaljivog
materijala, moraju se provesti zatitne mjere predviene postojeim propisima o zatiti od
poara.
lanak 245.
Zapaljive tekuine sa lako eksplozivnim isparenjima, kao: eter, benzol, benzin, nafta i
razna ulja, smiju se na gradilitu uvati samo u posebnim skladitima, osiguranim od poara i
eksplozije u smislu postojeih propisa.
Pri prevoenju, prenoenju i koritenju zapaljivih tekuina moraju se primjenjivati
preventivne zatitne mjere predviene postojeim propisima.
lanak 246.
Eksplozivi i eksplozivna sredstva smiju se na gradilitima uvati samo u posebnim
skladitima, izgraenim prema postojeim propisima, a ija je upotreba za tu svrhu odobrena
od nadlenog opinskog organa.
Pri prevoenju, prenoenju i koritenju eksploziva i eksplozivnih sredstava moraju se
primjenjivati preventivne zatitne mjere predviene uputama proizvoaa i postojeim
propisima.
lanak 247.
Stvaranje ugljinog monoksida mora se na gradilitu spreavati primjenom sljedeih
zatitnih mjera:
1) efikasnim provjetravanjem prostorija pri suenju prostorije uarenim koksom u
otvorenim koarama - prije ulaska radnika u takve prostorije;
2) sigurnim odvoenjem sagorjelih plinova iz motora sa unutranjim sagorijevanjem
ili zabranom rada takvih motora u zatvorenim prostorijama;
3) zabranom zagrijavanja zatvorenih prostorija na gradilitu pomou otvorenog ili
provizornog loita (mangala i slino);
4) zabranom ulaenja radnika u zatvorene posude u kojima se uvaju naftni derivati
(ienje cisterne i drugo), bez poduzimanja odgovarajuih mjera zatite i slino.
23. Sredstva osobne zatite na radu i osobna zatitna oprema
lanak 248.
Prije poetka radova u graevinarstvu, kod kojih prijeti stalna ili povremena opasnost
od ozljeivanja tijela ili oteivanja zdravlja radnika, radna organizacija mora staviti
ugroenim radnicima na raspolaganje odgovarajua osobna zatitna sredstva i osobnu zatitnu
opremu, zavisno od vrste opasnosti odnosno tetnosti, prema odredbi lanka 3. stavka 2.
toka 12. ovog pravilnika.
lanak 249.
Za radove u vodi ili na vlazi radnici moraju imati nepropustljivu obuu, a po potrebi i
odjeu koja ne proputa vodu.
lanak 250.
Za radove na otvorenom prostoru i pod utjecajem atmosferskih neprilika, radnicima se
moraju staviti na raspolaganje osobna zatitna sredstva odnosno oprema za zatitu od tetnih
posljedica (kina kabanica, bunda, rukavice).
III. ZAVRNE ODREDBE
lanak 251.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vaiti:
1) Pravilnik o higijenskim i tehnikim zatitnim mjerama u graevinarstvu (Slubeni
list, br. 46/47);
2) Pravilnik o tehnikim i zdravstveno-tehnikim zatitnim mjerama pri graenju
putova, mostova i eljeznica (Prilog br. 4 Slubeni list, br. 80/49).
lanak 252.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu.