MONTANE AB KONSTRUKCIJE

PRORAUN,DIMENZIONIRANJE I
KONTROLA STABILNOSTI
PREDGOTOVLJENIH
ARMIRANOBETONSKIH STUPOVA

PROF. DR. SC. DARKO METROVI



PLAN PREDAVANJA
1. UVOD
2. PRORAUN STUPOVA (teorija I reda)
3. PROBLEMI STABILNOSTI I
PRORAUN VITKIH STUPOVA
4. PRIMJER PRORAUNA VITKOG
STUPA
5. KONSTRUKCIJSKE POJEDINOSTI
STUPOVA (ARMATURA I DETALJI)

Popreni presjek stupova je skoro bez
izuzetka u obliku pravokutnika, po ijoj
duoj strani lei i ravanina djelovanja
momenata savijanja
UVOD
Tipovi montanih
stupova
Stupovi se izvode s pravokutnim ili krunim istakama razliitih dimenzija. Da
bi se spoj grede na stup pravilno izveo koriste se istake minimalnih
dimenzija 250-300 mm, ime se ograniavaju i dimenzije stupa. Vrh stupa
se oblikuje na razliite naine, to ovisi o vrsti spoja. Vrh moe biti ravan ili
sa leajnom konzolom ili sa viljukastim leajem
UVOD
Duljine stupova ovise o vrsti objekta, nainu proizvodnje, transporta i montae. Za
jednoetane skeletne objekte duljine stupova su obino do 12 m. Najvea duljina stupa
iznosi u pravilu od 12 m do 18 m, ali iznimno moe biti i vea. U Americi se rade
predgotovljeni prednapeti stupovi duljine i do 30
UVOD
PRORAUN
STUPOVI SU ELEMENTI OPTEREENI UZDUNOM
SILOM I MOMENTOMA SAVIJANJA.
h/b s 4. (Ako je h/b > 4 rije je o zidu).
Odreivanje dimenzija stupa:
EC1992 i EC 8 :
v
Sd
= N
Sd
/(bhf
cd
) s 0,65 te slijedi
bh > N
sd
/(0,65f
cd
)
b
min
= 20 cm (14 cm za predgotovljeni stup)
b
min
= 25 cm (EC8)
Dimenzioniranje PREDGOTOVLJENIH STUPOVA se radi kao i kod
monolitnih stupova, zu razliku to se proraun radi za svaku fazu
eksploatacije. To su proizvodnja, transport i montaa. Krajnji oblik
stupa ovisi o funkciji stupa i vrsti veze izmeu stupa i grede.
Statiki proraun provodi se u 3 faze:
1. Faza odizanja iz kalupa i transporta (za svaku fazu promjene
optereenja i odizanja)
2. Faza montae i privremene stabilizacije (osigurati sigurnost
radnika i mehanizacije
do punog postizanja nosivosti spojeva)
3. Faza eksploatacije (osigurati uporabivost za projektirani vijek
trajanja graevine)

PRORAUN
PRORAUN
PRORAUN
PROBLEMI STABILNOSTI
Eulerov tap
Diferencijalna jednadba
Progib
Kritina sila
Ponoviti Otpornost materijala 2!
PROBLEMI STABILNOSTI
Duljine izvijanja za razliite rubne uvjete
PROBLEMI STABILNOSTI
Skica modela
STUPOVI S POETNIM EKSCENTRICITETOM
PROBLEMI STABILNOSTI
Rjeenjem jednadbe dobiva se izraz za progib:
STUPOVI S POETNIM
EKSCENTRICITETOM I
ZAKRIVLJENOM OSI
PROBLEMI STABILNOSTI
Progibna linija:
Diferencijalna
jednadba:
Rijeenje
jednadbe:
Integracijske konstante se odreuju iz rubnih uvjeta!
PROBLEMI STABILNOSTI
KONZOLNI TAP KONSTANTNOG POPRENOG
PRESJEKA
OPTEREEN (SKOKOVITO) PROMENLJIVOM
AKSIJALNOM SILOM
Presjeci na djelu tapa 2-3
Presjeci na djelu tapa 1-2
PROBLEMI STABILNOSTI
Iz rubnih uvjeta se odreuju 4 nepoznate
konstante
Rijeenjem i transformacijom prijanjih jednadbi dobije se:

PROBLEMI STABILNOSTI
Kada sila P2 ne postoji tada vrijedi jednakost k1=k2=k
pa jednadba postaje:
Iz prijanje jednadbe slijedi poznati izraz za konzolu:
PROBLEMI STABILNOSTI
STUP OPTEREEN
KONCENTRIRANOM
SILOM I VLASTITOM
TEINOM
Diferencijalna jednadba
glasi:
Uz substituciju:
Problem moemo svesti na
dvije jednadbe:
Numerikim metodama
metodama se dobije:
19
PRIBLIAN PRORAUN VITKIH
STUPOVA POVEANJEM MOMENTA
SAVIJ ANJ A
Koeficijent vitkosti:

stupovi se smatraju kratkim
za:
i
25 ili za:
u izrazu
i
:
v
Sd
= N
Sd
/( A
c
f
cd
);

Za nepomine okvire
nije potrebno provoditi proraun
po teoriji II-reda za:


crit


crit
= 25 za: e
01
= e
02

crit
= 75 za: e
01
= - e
02
|e
o2
| |e
o1
|,



crit
o
i
i
< =
l
c
A
i
I
=
Sd
i
v

15
<
|
|
.
|

\
|
=
2
1
2 25
o
o
crit
e
e

DANI BETONA,
Rijeka, 17. veljae,
2006.
V. OSNOVE
PRORAUNA
20
Vitkost pojedinanih stupova
U konstrukcijama visokogradnje moe se proraunska duljina izvijanja
stupa odrediti kao: l
o
= | l
col
. Treba proraunati koeficijente k
A
ili k
B

koji opisuju stupanj upetosti na krajevima tapa.
Za upete vorove A i B slijedi:
k
A
= 0 i k
B
= 0.
Za slobodni vrh A (vrh konzole): k
A
=

b
b cm
col
col cm
B A
l
E
l
E
) k (ili k
o E
E
=
50,0
10,0
5,0
3,0
2,0
1,0
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
10,0
5,0
3,0
2,0
1,0
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
50,0
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
1,0
KA KB |
0 0 0 0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
9,0
10,0
20,0
30,0
50,0
100,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
9,0
10,0
20,0
30,0
50,0
100,0
1,0
1,5
2,0
3,0
4,0
5,0
20,0
10,0
KA KB |
A
B
Icol2
Icol3
Ib2 Ib3
Lcol1

Lcol3

Lb3 Lb2




Lcol2
Lcol3
Lb1 Lb2

Lb3

Lb4
A
B

Lcol2
potpuno upeto potpuno upeto
slobodno
zaokretljivo
slobodno
zaokretljivo
DANI BETONA,
Rijeka, 17. veljae,
2006.
V. OSNOVE
PRORAUNA
21
Jackson&Morelan-ovi Nomogrami za odreivanje
duljine izvijanja stupa: l
o
=
.
l
50,0
10,0
5,0
3,0
2,0
1,0
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
10,0
5,0
3,0
2,0
1,0
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
50,0
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
1,0
KA KB |
0 0 0 0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
9,0
10,0
20,0
30,0
50,0
100,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
9,0
10,0
20,0
30,0
50,0
100,0
1,0
1,5
2,0
3,0
4,0
5,0
20,0
10,0
KA KB |
A
B
Icol2
Icol3
Ib2 Ib3
Lcol1

Lcol3

Lb3 Lb2




Lcol2
Lcol3
Lb1 Lb2

Lb3

Lb4
A
B

Lcol2
potpuno upeto potpuno upeto
slobodno
zaokretljivo
slobodno
zaokretljivo
a) nepomini okviri b) pomini okviri
Za upeti vor k=0, Za zglob k= za (vrh konzole) k=
VITKI STUPOVI PO EC 2
Ako se radi o stupu pominog okvira, ukupni se
ekscentricitet izraunava prema : e
tot
= e
o
+ e
a
+ e
2


etot Fv
H
A

l

l0
ukupna proraunska
ekscentrinost u presjeku A-A :
e = e + e + e
A
tot 0 tot tot e
tot
= e
o
+ e
a
+ e
2
ekscentriciteti: e
0
i e
a
Za nepomine okvire kod kojih su momenti
prvog reda promjenjivi du stupova
e
o
= 0,6e
o2
+ 0,4e
o1
; ili e
o
= 0,4e
o2

pri emu je |e
o2
| |e
o1
|, a mjerodavna je vea
od gornjih vrijednosti.
e
a
= dodatni ekscentricitet prema izrazu:
v
1
=nagib u odnosu na vertikalu
l
0
= duljina izvijanja;
(v
min
=1/200) za pomine (nepridrane) i
(v
min
=1/400) za nepomine (pridrane) sustave:
h
tot
=visina zgrade u metrima
2
l
1
o
a
e v =
min 1
100
1
v v > =
tot
h
Dopunski se ekscentricitet e
2
, odnosno utjecaj
zakrivljenosti stupa, rauna preko izraza

za: 15 35
za: > 35 slijedi K
1
=1,0
1/r = zakrivljenost kriti. presjeka.


N
ud
= proraunska granina nosivost presjeka
stupa na tlak: N
ud
= 0,85f
cd
A
c
+ f
yd
(A
s1
+ A
s2
),
N
Sd
= proraunska tlana sila,
N
bal
= 0,4f
cd
A
c
; A
c
=plotina popr.presj. stupa
10
2
1 2
o
l
r
1
K e
|
.
|

\
|
=
75 , 0
20
1
=

K
d ,
K
r
yd

=
9 0
2
1
2
c
0 1
2
,
N N
N N
K
bal ud
Sd ud
s

=
Ovaj postupak vrijedi za vitkosti stupova manje od 140 i
ekscentricitet prvog reda e
o
> 0,1h, gdje je h dimenzija
stupa u smjeru izvijanja
Utjecaj puzanja betona po EC 2
AM = 0,1
F
M
G
;
Gdje je:
F
= 1,2 za statiki odreene sustave

F
= 1,1 za statiki neodreene sustave
e
tot
= e
o
+ e
a
+ e
2
Sile na deformiranom sustavu iznose:
N N
M N e M
Sd
II
Sd
Sd
II
Sd tot
=
= + A

PRORAUN
PRORAUN
PRORAUN
PRORAUN
PRORAUN
Dijagrami interakcije
h
h
-
x
x
h
/
2
e
d
d
d
-
d
d
1
2
2
N
Sd
C
z
z
s
Sd
N
F
s2
c
F
s1
F
0.85f
cd
N.
c2
c
s1
c
s2
A
s1
A
b
a c
s2
OS
k


x
Postupak odreivanja
dijagrama interakcije

Prema slici na prethodnoj stranici, moment
savijanja kojim se presjek opire savijanju glasi:


Otpornost presjeka uzdunoj tlanoj sili glasi:




|
.
|

\
|
o +
|
.
|

\
|
o +
|
.
|

\
|
o =
1 1 s 1 s 2 2 s 2 s a v cd Rd
d
2
h
A d
2
h
A x k
2
h
b d f 85 , 0 M
1 s 1 s 2 s 2 s v cd Rd
A A b d f 85 , 0 N o o + o =
dijagrami interakcije
Bezdimenzijska veliina uzdune sile (v
sd
v
Rd
)
Mehaniki koeficijenti armiranja dani su
izrazima



cd
yd
1 s
1
f
f
d b
A

= e
cd
yd
2 s
2
f
f
d b
A

= e
|
|
.
|

\
|
o

o
e + o =

= v
yd
1 s
yd
2 s
v
cd
Rd
Rd
f f
85 , 0
f d b
N
do
0,0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
1,2
1,4
1,6
1,8
2,0
2,2
2,4
2,6
2,8
3,0
3,2
0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 1,1 1,2
bezdimenzijska veliina momenta savijanja (
Rd
)
b
e
z
d
i
m
.

v
e
l
i

i
n
a

u
z
d
u

n
e

s
i
l
e






(
v
R
d
)

0.6
0.8
0.9
0.7
0.3
0.4
0.5
e = 0.05
0.1
0.2

e = 1.0
cs1/cc = 0/-3.5
3.0/-3.5
Dijagrami interakcije pri simetrinom armiranju
Dijagrami interakcije pri simetrinom armiranju s ogranienjima
uzdune tlane sile prema EC 8, te minimalna i maksimalna
armatura za beton C25/30 i elik B 500
0,0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
1,2
1,4
1,6
0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8
bezdimenzijska veliina momenta savijanja (
Rd
)
0.3 0.4 0.5 e = 0.043 0.1 0.2

e = 0.580 0.15 0.35 0.25 0.45
Razred duktilnosti L
Razred dukt ilnost i H
Razred duktilnosti M
0.55
cs1/cc = 0/-3.5
3.0/-3.5
b
e
z
d
i
m
.

v
e
l
i

i
n
a

u
z
d
u

n
e

s
i
l
e


(




v
R
d
)
0,833
0,722
0,611
0,805
Dijagrami interakcije za razliite vitkosti, za e =0,25
PRIMJER PRORAUNA VITKOG STUPA
PRIMJER PRORAUNA
PRIMJER PRORAUNA
KONSTRUKCIJSKE POJEDINOSTI
Vertikalna armatura
1) A
s,min
= 4|12, za okrugli stup 6|12
2) A
s,min
= 0,15 N
Sd
/ f
yd
;
3) A
s,min
= (0,3/100)A
c
4) A
s,min
= (1/100)A
c
ili 8|12 (EC 8)
Mjerodavna najvea vrijednost

Najvei horizontalni razmak vertikalne armature iznosi 40 cm,
Prema tom uvjetu: U stupu, 60/60 cm, koji ne preuzima
seizmike sile: A
s,min
= 8|12, ali po 3.kriteriju potrebno je 8 |14


DANI BETONA,
Rijeka, 17. veljae,
2006.
V. OSNOVE
PRORAUNA
41
KONSTRUKCIJSKE POJEDINOSTI
Poprena armatura

|
w
> |
s
/4
za |
s
< 25 mm - spone |6 tj. |
w
> |
s
/ 4
za |
s
> 25 mm - spone |8
za |
s
> 34 mm - spone |10
Razmak spona e
w
je minimalna vrijednost od:
1) e
w
= 12|
s,min

2) e
w
s b
3) e
w
s 30 cm
Proguivanje spona od vora i kroz vor na razmak
(e'
w
= 0,6 e
w
) na duljini vee dimenzije presjeka stupa i
na mjestu prijeklopa vertikalne armature vee od |14
KONSTRUKCIJSKE POJEDINOSTI

Armatura stupa kvadratnog i
pravokutnog poprenog presjeka
KONSTRUKCIJSKE POJEDINOSTI

Armatura stupova
optereenih na udar vozila
KONSTRUKCIJSKE POJEDINOSTI
Primjer armature
industrijskog
(dvojnog) stupa