673 GRAEVINAR 66 (2014) 7

Graevinar 7/2014 INOZEMNA GRADILITA

kraciju, i to sve do 19. st. Odmah nakon
nastajanja vrlo su brzo uspostavljene
vane trgovake veze s Bizantom, a
828. venecijanski su trgovci u Aleksan-
driji ukrali tijelo sv. Marka Evaneliste i
otad je taj svetac, najee prikazan po-
kraj krilatog lava (zbog isticanja snage
uskrsnua i svladavanja smrti), postao
opim simbolom Presvijetle Republike
(Serenissime) kako se je voljela nazivati.
Venecija je najprije zavladala Jadranom,
a potom i Sredozemljem, a poetkom
13. st. uz pomo je kriarskih snaga
osvojila i Bizant (prije toga i Zadar).
U 15. st. Venecija je bila sredite
svjetske trgovine i najvei luki
grad pa su se gradile raskone
i ukraene palae, a ureeno
je 150 kanala s vie od 400
mostova
U 15. st. Venecija je imala vie od
200.000 stanovnika i bila je sredite
Benetke, a pokrajinu Veneto Beneija), a
potom su raznim glasovnim promjena-
ma nastali redom Bneci, Mneci i Mleci.
Podruje je dananje Venecije bilo sa-
svim nenaseljeno i movarno, a divlja
je laguna, privlaila samo ribare i lov-
ce. Bjeei pred Vizigotima, Hunima i
Langobardima okolni su se stanovnici,
u poetku najvie iz poharane Akvile-
je, sklonili na nenaseljene, neobraene
i nepristupane otoke. Jo je u 6. st.
Venecija bila mala skupina sela u mo-
varnoj delti, a temelji su prve katedrale
u Torcellu (danas malom i slabo nase-
ljenom otoiu na sjevernom dijelu La-
gune) postavljeni tek 639. godine. Prvi
je zabiljeeni dud izabran 726., a Mle-
taka Republike bila je poseban oblik
vladavine plemike oligarhije, blizak
onome kako danas zamiljamo demo-
ZATITA VENECIJE OD POPLAVA
PRIPREMIO:
Branko Nadilo
Vrtoglavi iznosi za gradnju i
korupciju
Radi se o jednom od najveih i najskupljih gradilita te
najsloenijoj hidrotehnikoj graevini, a moda i najveoj
europskoj korupcijskoj aferi vezanoj za graditeljstvo
O projektu MOSE (Modulo Sperimenta-
le Elektromeccanico eksperimentalni
elektromehaniki modul) ve smo jed-
nom pisali u rubrici Zanimljivosti (Grae-
vinar, 9./2010.). Razlog ponovnog vraa-
nja istoj temi je injenica se radi jednom
od najveih i najskupljih svjetskih gradi-
lita te nesumnjivo najsloenijoj i naj-
zahtjevnijoj hidrotehnikoj graevini, ali
i jednom od najveih gradilita u talijan-
skoj povijesti. Potencijalno je to moda i
jedna od najveih europskih korupcijskih
afera vezanih uz graditeljstvo. Ujedno
je cijeli projekt mnogobrojnim vezama
povezan s naom zemljom. Inae radi
se zatiti od poplava Venecije za visokih
plimnih valova, a naziv je akronim koji na
talijanskom znai Mojsije i podsjea na
biblijsko razdvajanje Crvenog mora koje
je omoguilo bijeg idova iz egipatskog
ropstva.
Uvodno o Veneciji
Pretpostavlja se da je Venecijanska la-
guna geoloki nastala otprilike 7000.
pr. Kr. kada je naglo topljenje ledenjaka
poplavilo niske obale Jadranskog mora.
Meutim na tom je prostoru izmeu
ua rijeka Piave i Po uslijedilo izrae-
no taloenje rijenih sedimenata, pa su
se du obale formirali sprudovi i brojni
otoci, ukupno ih je ak 118. Cijelo je pod-
ruje i grad dobilo ime po predrimskom
plemenu Veneti koje su Rimljani vrlo
brzo pokorili u svojim pohodima. Po-
sebna je zanimljivost da je i na naziv
Mleci ili Mletci takoer nastao iz istog
korijena jer je najprije nastao oblik Be-
neci (Slovenci i danas nazivaju Veneciju Venecija snimljena iz zraka
674 GRAEVINAR 66 (2014) 7
Graevinar 7/2014 INOZEMNA GRADILITA
svjetske trgovine te najvei luki grad
na svijetu. Tada je dosegla vrhunac, a
gradila je palae koje su pomalo pod-
sjeale na orijentalne uzore te bile sve
raskonije i ukraenije te prepune vri-
jedne umjetnike batine. Tada je grad
uredio 150 kanala te preko njih izgradio
ak 400 mostova.
Pad je Venecije zapoeo turskim osva-
janjem Carigrada, a otkria su morskog
puta za Indiju te otkrie Amerike znatno
smanjila prihode od trgovine. Pomor-
ske su veze oslabile, a mo i bogatstvo
polako nestajalo. No jo je u 18. st. Ve-
necija bila najelegantniji i najljepi eu-
ropski grad koji je znatno utjecao na
kontinentalnu umjetnost, arhitekturu i
knjievnost. Tisugodinje je postoja-
nje Mletake Republike prestalo 1797.
kada ju je osvojio Napoleon Bonaparte.
Potom je bila u sastavu Austrijske Mo-
narhije, a od 1866. u sastavu ujedinjene
Italije koja je do 1945. bila kraljevina. Ti-
jekom 19. st. mnoge su raskone palae
poele propadati, mnoge su i napute-
ne, a jedino je Lido napredovao kao po-
modno ljetovalite. S vremenom se na
kopnu, zvanom Terraferma (vrsto tlo),
u etvrtima Mestre i Marghera razvila i
industrija, a za Mussolinijeve je vladavi-
ne izgraen most uz stariji sa eljezni-
kom prugom.
Danas Venecija ima 272.000 stanovni-
ka, od ega 62.000 u povijesnom sredi-
tu, 176.000 na kopnu, a ostatak je na
drugim otocima u Laguni. To je ujedno
jedno od najpoznatijih svjetskih turi-
stikih sredita i pod cjelovitom zati-
tom UNESCO-a.
Ipak grad ima i golemih problema, po-
sebno onih vezanih uz brojne plimne
poplave. Sadanja je Venecijanska lagu-
na rezultat velikih melioracijskih zahtje-
va izvedenih u 15. i 16. st. s kojima su
nastojali sprijeiti pretvaranje Lagune
u movaru jer su rijeke donosile velike
naplavine mulja. Tada su promijenjena
ua svih rijeka, ak je i ue rijeke Po,
iako se nije ulijevala u Lagunu, premje-
teno prema jugu jer je postojala mo-
gunost spajanja. U to su doba u gradu
ureeni svi kanali i izgraeni nasipi, a
sve su zgrade, kao to poznato, temelje-
ne na drvenim pilotima, zapravo hrasto-
vim deblima posjeenima na Velebitu.
Na odvoenje ua rijeka izvan Lagune
s vremenom je poelo stvarati dodatne
probleme jer se izmjenama vode izmeu
Lagune i otvorenog mora gube sedimen-
ti i zbog toga mali otoii erodiraju odno-
sno nestaju, a s njima i zelene povrine s
bujnom vegetacijom. Naime sada zapra-
vo nedostaje svjee vode, iako se nekad
strahovalo da e nanosi zatrpati zaljev,
zbog premjetanja ua mnogih rijeka,
posebno Brente i Piave.
Velik je problem bilo i preveliko crplje-
nje pitke vode od 19. st. za venecijanski
vodovod iz velikoga podzemnog jezera
slatke vode ispod Venecije, posebno za
potrebe industrije. To je ubrzalo slijega-
nje grada koji je u posljednjih 100 go-
dina utonuo 23 cm. No nakon to je u
sedamdesetim godinama prolog sto-
ljea otkriven uzrok, crpljenje je prestalo
i Venecija zasad vie ne tone.
Venecija nije zatiena od
vodene stihije i plimni su joj
valovi redovito prijetili, ali
sada doivljava i pedesetak
poplava na godinu, uglavnom u
jesenskim i zimskim mjesecima
Najvei je problem Venecije to nije za-
tiena od vodene stihije. Jo su u 17.
st. zidovi zgrada bili sigurni od redovi-
tih plimnih valova, ali su tek svake pete
godine dopirali do plonika ili stubita.
Sada meutim ima po 50 poplava na
godinu, uglavnom u jesenskim i zim-
skim mjesecima, najvie u studenom i
prosincu. Sreom, poplavljuju samo oni
dijelovi nii od razine mora, ali se povre-
meno javljaju poplave koje pokriju cijeli
grad. Ako se ostvare predvianja da e
se more u skoroj budunosti podignuti
priblino 30 cm, tada e svaka od pro-
sjenih pedesetak poplava poplaviti ci-
jeli grad. Poplave inae uzrokuje kombi-
Detalj velike poplave Venecija 1966. godine
Trg sv. Marka za poplave 2005. godine
675 GRAEVINAR 66 (2014) 7
Graevinar 7/2014 INOZEMNA GRADILITA
nacija niskog tlaka, juga nad Jadranom
i ciklike plime koju uzrokuje Mjese-
eva gravitacija, a iznosi prosjeno 60
cm. Kada se takvi uvjeti poklope, onda
morske struje, najee se to dogaa u
sjevernom Jadranu, podiu razinu mora
i poplavljuju obalne gradove, a osobito
Venecijansku lagunu.
Najvea je i najdramatinija poplava
zabiljeena u studenom 1966. kada je
more poraslo ak za dva metra i izlilo
se na sve gradske trgove i ulice, koji su
inae nii od morske razine, posebno u
samom sreditu grada. Trg sv. Marka,
ujedno i najnii dio Venecije, izgledao je
kao golemi bazen. Ta je poplava potvr-
dila dotadanja gotovo stidljiva upozo-
renja da bi voda, koja je nekad bila glav-
na uzdanica slavne Mletake Republike,
zapravo mogla postati glavni neprijatelj
i da o njezinu svladavanju ovisi opsta-
nak grada.
Nastanak i razvoj projekta MOSE-a
Upravo je poplava iz 1966. potaknu-
la brojna istraivanja, studije i idejna
rjeenja. Za zatitu su Venecije done-
seni brojni zakoni, a ukljuila se i me-
unarodna zajednica jer je Venecija dio
svjetske graditeljske batine. Na kraju
je uz pomo talijanske Vlade utemeljen
i poseban konzorcij strunjaka nazvan
Venezia Nuova koji je ponudio ve spo-
minjani projekt MOSE. To je zapravo
integrirani zatitni sustav od niza po-
kretnih brana koje su u stanju izolirati
Venecijansku lagunu od Jadranskoga
mora za razinu plimnog vala od 110
cm pa sve do tri metra. Predvieno je
da eline zaklopnice lee u posebnim
betonskim kadama izgraenima na dnu
mora i temeljenima na elinim i be-
tonskim pilotima. One su uplje i napu-
njene vodom, a u sluaju potrebe, dakle
najave pristizanja opasnoga plimnog
vala, u njih se upuhuje zrak i istodob-
no se isputa voda. Tako se zaklopnica
podie i stvara barijeru plimnom valu.
Prestankom opasnosti u zaklopnice se
puta voda i iz njih se isputa zrak, pa
one opet utone u svoje betonske "po-
steljice". Zaklopnice se ugrauju na tri
posebno ureena i dograena ulaza za-
tiena posebnim lukobranima Lido,
Malamocco i Chioggia. To su zapravo
posebni procjepi u kojima se kontrolira
pad i porast plime.
Grad e od poplave tititi
posebne eline zaklopnice koje
su uplje i napunjene vodom, pa
se za pristizanja plimnog vala
podiu jer se u njih upuhuje zrak
Predvieno je da se
ugradi ak 79 takvih
brana zaklopnica, od
ega na ulazu Lido 41
(zajedno s umjetnim
otoiem) na ulazu
Malamocco 18 i na
ulazu Chioggia 18.
Vjeruje se da je takva
obrana u stanju u ci-
jelosti zatiti cijelu
Venecijansku lagunu
koja ima povrinu od
550 km
2
, a inovativne
i nikad primijenje-
ne pokretne barijere
izabrane su stoga to
se pretpostavlja da bi
sustavi ustava kakvi
su, primjerice, pri-
mijenjeni za zatitu
plitkoga obalnog po-
jasa u Nizozemskoj,
nepovratno utjecali
na cijeli biotop zatvo-
rene lagune, a ovako
se osigurava pristi-
zanje morske vode
u Lagunu odmah
nakon to je prola
opasnost od vodnog
vala. Vjeruje se da je
takav sustav u stanju
zatiti Venecijansku
lagunu i sljedeih sto
godina. Trajnost se
upljih elinih bari-
jera procjenjuje na 50
godina, i to neovisno
o globalnom zato-
pljenju i efektu sta-
klenika te oekivanom podizanju mora.
Pokretne e brane biti iroke priblino
20 m, a visina e im varirati od 20 do 30
m ovisno o dubini mora.
Za takvo su novo rjeenje izraene
brojne studije, prorauni, testovi, ana-
lize i eksperimenti, pa su posebno is-
pitivane lokacije, materijali i sustavi za
podizanje. Tako su svojedobno, izmeu
1988. i 1992., u Voltabarozzu u Padovi,
testirani manji modeli podvodnih bra-
na. Potom je sustav podizanja brana
uspjeno iskuan u naravi 2013.
Prikaz rjeenje s ulazima za cijelu Lagunu
Ulaz Lido u Venecijansku luku
676 GRAEVINAR 66 (2014) 7
Graevinar 7/2014 INOZEMNA GRADILITA
Inae je projekt o zatiti Venecije i La-
gune znatno iri i obuhvaa sve to je
navedeno u zakonu o zatiti grada, a
ponajprije se odnosi na pokuaj obno-
ve hidrogeoloke ravnotee i zagaiva-
nje njezinih voda. Naime pomalo zbu-
njuje da Laguna kao posebno osjetljiv i
sloen bioloko-geoloki sustav uope
nije imala ureaj za proiavanje ot-
padnih voda i da su se sve otpadne
vode industrije i intenzivne poljopri-
vrede u zaleu izravno isputale u
Lagunu. To je, primjerice, ve sasvim
nezamislivo na naoj strani Jadrana,
gdje se ve grade ureaji za proia-
vanje i za znatno manje aglomeraci-
je od irega venecijanskog podruja.
Sve to zahtijeva temeljita znanstve-
na istraivanja i tona mjerenja koja,
kako se ini, jo nisu u cijelosti obav-
ljena. Potrebno je tono utvrditi koliko
je vremena potrebno za izmjenu vode
u Laguni ili koliki je stvarni gubitak se-
dimenata.
Zbunjuje da osjetljiva
Venecijanska laguna nije imala
ureaj za proiavanje i da
su se otpadne vode industrije
i intenzivne poljoprivrede u
zaleu izravno isputale u
more
Ipak u dijelu projekta koji se odnosi na za-
titu povijesne jezgre od najezde plimnih
valova ve se mogu uoiti prvi rezultati.
Tako su, primjerice, zatieni neki gradii
u Laguni, poput Sottomarina, Treporta i
Malamocca. To zapravo znai da je ob-
novljeno ili izgraeno vie od 20 km oba-
le, ali na poseban nain. Naime da bi se
zatitili stanovnici tih gradia na rivi su
ispod plonika ugraene posebne elek-
trine pumpe koje omoguuju izbacivanje
vodene mase, a i obale su pojaane s ne-
koliko zatitnih slojeva. Sve to zajedno s
ostalim mjerama, poput povienje obala
i poboljanog poploenja te mjerama za
zatitu ukupnoga lagunskoga okolia
daje svojevrsno jamstvo da e Venecija
za due vrijeme biti zatiena od poplava
te morfolokoga i biolokog propadanja.
Valja dodati da se na otoiu Arsenal u
Laguni gradi sredinji centar za upravlja-
nje sustavom za obranu od poplava.
Projekt MOSE zapoeo je 2003. kad je
predsjednik Vlade bio Silvio Berlusco-
ni i u prvim se najavama spominjalo da
e biti zavren 2012. ili 2014., a sada se
spominje da e biti u cijelosti zavren
2016. godine. U poetku se spominjala
cijena od 3 do 4 milijarde eura, a sada je
to udvostrueno i najee se spominje
7 milijardi eura, ali nije iskljueno da e
i dalje rasti. Radove uglavnom vode in-
enjeri goleme talijanske tvrtke Fiat SpA,
ujedno i najjai lan konzorcija Venezia
Nuova koji projektira, nadzire i vodi ci-
jeli projekt, a ukljuene su poznate tali-
janske graevinske tvrtke Mantovani,
Fincosit, Condotte, Mazzi, Ccc i Grandi
restauri. Na gradilitima je svakodnevno
gotovo tisuu radnika. Vlada je Romana
Prodija bila 2006. prekinula projekt zbog
preispitivanja prorauna, ali su radovi
ubrzo nastavljeni, to se, primjerice, nije
dogodilo s jednim drugim Berlusconije-
vih projektom mostom koji je trebao
spojiti Siciliju s talijanskim kopnom.
Korupcijski skandal
Poetkom je lipnja 2014. objavljeno da
je uhien Giorgio Orsoni, gradonaelnik
Venecije i smjeten u kuni pritvor zbog
sumnji za nezakonito financiranje kam-
panje za gradonaelnika 2010. kada je
prema optunici primao prilog od tvrtki
ukljuenih u gradnju barijera za zatitu od
Uzduni presjek kroz barijeru (1. zaklopnica, 2. zglob zaklopnice, 3. betonska kada, 4. galerija s
instalacijama, 5. pobijeni piloti za temeljenje)
Prikaz rada zaklopnice
677 GRAEVINAR 66 (2014) 7
Graevinar 7/2014 INOZEMNA GRADILITA
poplava. Objavljeno je da se istrauje ak
stotinjak osoba vezanih uz projekt MOSE i
da ih se tereti za korupciju, a privedeno ih
je 35 osoba, od ega je desetak zadrano
u pritvoru. Iza zatvorskih reetki ostali su
Giampiero Marquis, regionalni elnik vla-
dajue Demokratske stranke i regionalni
savjetnik za infrastrukturu Renato Chisso,
lan Berlusconijeve stranke Forza Italia.
Dravno je odvjetnitvo zatrailo da se
pritvori i Giancarlo Galan, bivi dugogodi-
nji guverner pokrajine Veneto te ministar
kulture i poljoprivrede u vladama Silvija
Berlusconija, a sadanji lan Zastupni-
kog doma na listi stranke Forza Italia. Nije
odmah uhien jer se ekala odluka parla-
menta o ukidanju imuniteta. Valja dodati
da je zaplijenjena imovina u protuvrijed-
nosti od 40 milijuna eura. Prema pisanju
talijanskog lista La Repubblica, osobe pod
istragom venecijanskog tuiteljstva terete
se za razna kaznena djela, od korupcije,
iznude do nezakonitog financiranja.
Prikaz rada jedne zaklopnice
Crte koji prikazuje cijelu barijeru tijekom zatite od plimnog vala
678 GRAEVINAR 66 (2014) 7
Graevinar 7/2014 INOZEMNA GRADILITA
Vijest o korupciji odjeknula
je poput bombe, ali nije bila
sasvim neoekivana jer je
sumnji bilo i prije, posebno zbog
trokova koji su neprestano
rasli
Iako je vijest odjeknula poput bombe,
nije bila sasvim neoekivana jer je sum-
nji u legalnost rada na projektu MOSE
bilo i prije, posebno zbog visokih tro-
kova koji su neprestano rasli.
Doznaje se da je istraga trajala pune tri
godine, a da je prve rezultate poluila u
veljai ove godine kada je uhien Gior-
gio (ponegdje i Piergiorgio) Baita, bivi
upravitelj tvrtke Mantovani, takoer
ukljuene u projekt MOSE. Odnedav-
no je u kunom pritvoru i ing. Giovanni
Mazzacurati, dugogodinji predsjed-
nik konzorcija Venezia Nuova, kojega
mnogi smatraju "ocem projekta", a dao
je i ostavku pa je sada predsjednik dr.
Mauro Fabris, dopredsjednik ing. Ales-
sandro Mazzi, a generalni direktor ing.
Hermes Redi.
Valja rei da je u meuvremenu ostav-
ku na mjesto gradonaelnika Venecije
podnio Giorgio Orsoni, dan nakon to
je osloboen kunog pritvora. Mediji
nagaaju da se nagodio s tuiteljstvo
za manju kaznu, ali on ionako nije bio
optuen za korupciju ve za nelegalno
financiranje predizborne kampanje od
strane konzorcija za "samo" 560.000
eura. To je u izjavi potvrdio i tuitelj Car-
lo Nordio koji sumnja kako su crni fon-
dovi od napuhanih rauna bili koriteni
u izbornim kampanjama, ali i za osobne
potrebe. Na to se nadovezao drugi tu-
itelj Luigi Delpino koji je pojasnio kako
se iza "politikog" usmjerenja istrage
kriju triangulacije novca i crni fondovi
namaknuti kroz lane fakture i da je do-
sad utvreno kako je u pitanju iznos od
najmanje 25 milijuna eura.
Za korupciju se, dakako, najvie tereti
bivi guverner Giancarlo Galan, ujedno
i najvei zagovornik projekta MOSE, za
kojega se tvrdi da je svake godine na
ruke dobivao po milijun eura. U nekim se
napisima ak navodi da su iz konzorcija
jamili da e taj talijanski politiar, ro-
en 1956., doivotno dobivati taj iznos.
Iako pomalo zvui kao tipino novinar-
sko pretjerivanje, na projektu vrijednom
vie od sedam milijardi eura dvadeset
do tridesetak milijuna eura i ne izgleda
toliko nestvarno. Moe se tumaiti kao
svojevrsno osiguranje za starost, a i zna
se da je otplata u ratama mnogo laka.
Veze s Hrvatskom
Brojne su veze izmeu projekta MOSE i
Hrvatske, a jedna od njih zapravo i nije
nikakva povezanost ve samo nehoti-
na sluajnost. Naime donedavni grado-
naelnik Venecije Giorgio Orsoni preziva
se vrlo slino kao Giorgio Orsini (razlika
je samo u jednom slovu), kako inae
glasi esti meunarodni naziv slavno-
ga hrvatskoga i talijanskog graditelja i
kipara Jurja Dalmatinca (ro. u 15. st. u
Zadru, a umro u ibeniku 1973.-1975.).
Drugi mu je meunarodni naziv Giorgio
da Sebenico, a gradio je izmeu ostalog
ibensku katedralu, Minetu i oltar Sv.
Staa u Splitskoj katedrali. Inae se o
ivotu toga naega slavnog graditelja
vrlo malo zna, ak mu i prezime nije bilo
Orsini ve ga je samostalno bio odabrao
tek njegov sin.
Veza s Venecijom i projektom MOSE
nisu samo velebitski hrastovi pobijeni u
muljevito tlo kako bi mogli posluiti za
temeljenje brojnih venecijanskih pala-
a i zgrada, ali ni istarski kamen koji se
sada ugrauje u dograene ili obnovlje-
ne obalne zidove.
Hrvatske veze s Venecijom
nisu samo pobijeni velebitski
hrastovi ve i prof. Miroslav
Gai iz Splita kojega se smatra
zaetnikom sadanjeg rjeenja
obrane od poplava
Najizravnija je veza prof. dr. sc. Miro-
slav Gai, roen 1947. u Splitu, koji je
od 2000. do 2006. bio na elu znanstve-
no-strunog tima koji je mjerio morske
struje u kanalima izmeu venecijanske
lagune i otvorenog mora i kojega se
smatra jednim od zaetnika sadanjeg
rjeenja. Njegova je ivotna pria inae
vrlo jednostavna. Diplomirao je mete-
orologiju i geofiziku na zagrebakom
PMF-u i kako je bio stipendist Instituta
za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, vra-
tio se nakon diplome u radni grad. Tada
je na redu bila razmjena znanstvenika
izmeu Splita i Venecije pa se nekoliko
mjeseci usavravao u novoosnovanom
institutu ISMAR (Instituto di Scienze
Marine) koji se ponajprije bavio proua-
vanjem i zatitom od poplava u Laguni.
Tu je upoznao grupu mladih znanstve-
Probno podizanje zaklopnice
679 GRAEVINAR 66 (2014) 7
Graevinar 7/2014 INOZEMNA GRADILITA
nika s kojima je ostao u vezi i nakon
to se vratio u Split. U meuvremenu je
magistrirao i doktorirao, ali i bio na usa-
vravaju u SAD-u. Krajem osamdesetih
su ga pozvali da doe raditi u Veneciju, a
to je ostvario 1991. kada je poeo raditi
kao "proffesore visitatore". Danas radi u
nacionalnom Institutu za oceanografiju
i eksperimentalni geofiziku u Trstu, a taj
institut usko surauje s venecijanskim
na zatiti Lagune od poplava.
Krajem svibnja 2014. objavljeno je da
je Brodosplit pobijedio na meuna-
rodnom natjeaju za projektom MOSE
i da ta tvrtka isporuiti 21 elinu bra-
nu (dimenzija 29 x 24 m i debljine 6 m),
tekih po 300 tona. Planirano je da se
isporuuju po tri brane odjednom i to
morskim putem do mjesta ugradnje, a
vrijeme je isporuke izmeu 30 i 60 dana.
Iz splitskog su brodogradilita javljajui
tu vanu vijest istaknuli kako se radi o
svojevrsnim specijalnim rezervoarima
za zrak i vodu. Nije poznato jesu li naj-
noviji dogaaji s uhienjima u Veneciji
ugrozili ve dogovoreni posao iako su
navodno talijanski istraitelji zatraili
na uvid svu dokumentaciju.
Ipak ini se da je nekako Hrvatska naj-
izravnije povezana s Venecijom i pro-
jektom MOSE, preko osumnjienog po-
litiara Giancarla Galana. Naime koordi-
nator istrage Stefano Ancilotto barata s
hipotezom da je dio novca koji je sluio
kao mito prelazio preko Hrvatske i San
Marina. Naime, prema tim podacima Gi-
orgio Baita, dok je jo vodio tvrtku Man-
tovani S.p.A., stvarao je crni fond napu-
havanjem rauna koje su izdavale razne
tvrtke. Tako istraitelji posjeduju jedan
raun tvrtke Eracle iz Bologne za osi-
guravanje gradilita zatitarima i nad-
ziranje uposlenih na dva milijuna eura,
a takav ugovor prema procjeni vjeta-
ka moe iznositi najvie 350.000 eura.
Novac je odlazio u Rovinj gdje Giancarlo
Tlocrtni prikaz zahvata na Arsenalu
Detalj graevinskih radova
680 GRAEVINAR 66 (2014) 7
Graevinar 7/2014 INOZEMNA GRADILITA
Galan (koji je u meuvremenu ostao bez
imuniteta) ima veliku kuu, na raun u
poslovnici Hypo Alpe Adria banke. Tamo
se taj novac podizao pa onda prebaci-
vao natrag u Italiju ili ostajao u Rovinju
gdje je Galan imao i registriranu tvrtku
Franica d.o.o. Istraitelji vjeruju da je to
bilo jedno od fiktivnih poduzea koja su
sluila za skrivanje ili "pranje" novca. U
meuvremenu su istraitelji istraili i
ivotni standard Galanovih i ustanovili
da troe mnogo vie nego to su za-
radili, a za takvo se to u Italiji odmah
pokree istraga, za razliku od Hrvatske
gdje se godinama eka.
Inae je u Istri Galan bio vrlo rado vi-
en gost i smatraju ga osvjedoenim
i iskrenim prijateljem Istarske upa-
nije. tovie "svojim je djelovanjem
pridonio turistikoj promidbi Istar-
ske upanije na podruju Veneta", ba-
rem tako pie u prijedlogu za najvee
priznanje Grb Istarske upanije koji
je Galan svojedobno dobio. Oni koji
ga poznaju u Rovinju tvrde da je e-
sto pomagao talijanskoj zajednici, ali
i projektima meudravne suradnje
Italije i Hrvatske.
Umjesto zakljuka
Od poetka smo vjerovali da gradilita
projekta MOSE, odnosno zatita Ve-
necije od poplava kao tehniki sloen i
zahtjevan problem zasluuju temeljit
prikaz. Smatrali smo da bi to moglo
biti zanimljivo i naim itateljima jer
dijelimo isto more, a osim toga postoje
stoljetne veze izmeu Venecije i nae
obale. Usto i neki nai gradovi znaju po-
vremeno plaviti pa su iskustva drugih
uvijek dobrodola.
U pripremama reportae neki su nas
dogaaji jednostavno zatekli, poput
dobivanja posla od strane Brodospli-
ta i istrage koja je obuhvatila i mnoge
politiare u sudionike projekta. Hoe li
istraga utjecati na daljnji tijek projekta
MOSE zaista je teko rei, no sasvim je
sigurno da ga nee ubrzati.
ini se da ovo moe biti i svojevrstan
protuargument za naa mnogobrojna
gunala koja uvijek spremno govore
kako je u nas najgore. ini se ipak da
korupcije ima posvuda, ak i u najbliem
susjedstvu, i neovisno o razini razvije-
nosti. Za Italiju se uvijek govorilo da je
vrlo korumpirana, ali se smatralo da
je to svojevrstan "folklor" siromanog
juga. Na ovom se primjeru ipak moe
uoiti da toga ima i na razvijenom sje-
veru, a jedina je razlika u tome to su
iznosi znatno vei.
Graevinski radovi na umjetnom otoku u Lido ulazu