Mirela Slukan Altic Povijest Mletackog Katastra Dalmacije

M.
Slukan-Alti, Povijest mJ etakog katastra Dalmacije,

Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
Mirela Slukan-Alti
Hrvatski dravni arhiv
Mamliev trg 21
Zagreb
POVIJEST MLETAKOG KATASTRA DALMACIJE
1
UDK 347.235(453.1)"14/17"
930.253 :347](497.5-3 Dalmacija)" 14/ 17"
Izvomi znanstveni lanak
U Dravnom arhivu Zadra ufondovima br. 5, 6i 8pohranjeno je gradivo mle-
takog katastra Dalmacije. Toje gradivo nezaobilazan izvor za razumijevanje sveu-
kupnih gospodarskih ipolitikih odnosa na tlu Dalmacije u vrijeme vladavine Mle-
take Republike te kao takvo prestavlja vanu kariku hrvatske povijesti. Od prvog
katastra iz 1421, preko izmjera teritorijalnih steevina Ciparskog (1570-73), Kan-
dijskog (1664-69), Morejskog (1684-99) i Malog rata (1716-18), sve do uspostave
Grimanijevog katastra (1748-1756), Mletaka Republika revno je biljeila sve teri-
torijalne, demografske i imovinsko-pravne promjene na tlu Dalmacije. Ti su katastri
u najuoj vezi sMorlacima injihovom kolonizacijom dalmatinske Zagore. Tako se
kroz mletake katastarske izvore nastale u razdoblju izmedu 15. i18. stoljeca te
grau inevstitura, jasno moe pratiti smjer iintenzitet njihova naseljavanja, kao i
odnos Mletake Republike prema morlakom pitanju. Zbog svoje detaljnosti i rela-
tivno dobre sauvanosti, mletaki katastar openito je pogodan za prouavanje hi-
storijske demograjije, geografIje, toponomastike te gospodarske povijesti Dalmaci-
je. Istodobno, toje gradivo vaan izvor za prouavanje povijesti katastra, kartogra-
jije i geodezije.
Kljune rijei: katastar, Dalmacija. Mletaka Republika, povijest geodezije.
arhivsko gradivo
I Rad nastao uokviru Meunarodnog istraivakog projekta "Triplex Confinium" uZavodu zahrvatsku
povijest Odsjeka za povij.est Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
171
M. Slukan-Alti, Povijest mlelakog katastra Dalmacije,
Arh. vjcsn., god. 43 (2000), str. 171-198
Uvod
Pojam katastra potjee od starolatinskog izraza "capitastrum" koji oznaava
popis poreznih obveznika i njihove imovine. Danas katastar definiramo kao skup
podataka ozemljitu, koji slue zatehnike, gospodarske i statistike svrhe, za izra-
du zemljinih knjiga (gruntovnica) tekao podloga zaoporezivanje prihoda od zem-
ljita. Katastar predstavlja inventar svih nepokretnih dobara. Iako su sesadraj i os-
nova katastarskih evidencija tijekom povijesti donekle razlikovali, osnovna namje-
na katastra bilaje uglavnom jedinstvena. Katastar je pravna podloga za utvrivanje
vlasnitva nekretnina i osnovica zaodmjeravanje zemljarine. Unapreivanjem drut-
venih odnosa, stari oblici oporezivanja, u kojem svi slojevi stanovnitva pred zako-
nomnisu bili jednaki, poinju sezamjenjivati pravednijim principima temeljenim na
stvarnom prihodu. U timje nastojanjima Dalmacija bila meu prvima u Europi.
Povijest katastra Dalmacije vrlo je duga. Od uspostave prvih zemljinih evi-
dencija iz 14. stoljea do prve sustavne katastarske izmjere Dalmacije, kojaje obav-
ljena u razdoblju od 1823. do 1838. godine u sklopu izmjere zemalja Habsburke
Monarhije, proteklo je preko 500 godina. U spomenutom razdoblju na podruju
Dalmacije osnovane su brojne zemljine evidencije, od popisa posjeda pojedinih
plemikih obitelji i crkvenih institucija, preko popisa novih steevina u mletako-
turskim ratovima, sve do uspostave jedinstvenog katastarskog sustava na podruju
itave Dalmacije. Pri tome je vano napomenuti da mletaki katastar za podruje
Dalmacije nije nastao istovremeno niti sustavno. Pojedini mletaki katastri nastajali
suuskladu steritorijalnim promjenama Dalmacije tijekommletako-turskih ratova:
odstare steevine (Aquisto vecchio), preko nove(Aqllisto nuovo) donajnovije steevi-
ne (Aqllisto novissimo). Kako se teritorijalno irio mletaki posjed u Dalmaciji, tako
se irio i mletaki katastar. Dakle, pojedini mletaki katastri nastajali su zasebno, te-
meljeni sunarazliitim zakonima, paihunastanku ponekad dijeli i postotinu godina.
Od poetnih nastojanja do uspostave prvog katastra
Prve zemljine evidencije natlu hrvatskih zemalja izraene suzapodruje Du-
brovake Republike. Najstariji poznati popis posjeda izraen je zapodruje Stona i
Peljeca 1336. godine, ali nije sauvan. Najstariji sauvani katastarski plan pred-
stavlja plan Malog Stona iz 1359, a najstariju sauvanu zemljinu evidenciju zem-
ljini katastar Stonskog Rata (Peljeca) i Stona iz 1393/96. godine (Lui, 1980/'
Ova se dokumentacija danas uva u Dravnom arhivu Dubrovnik).
2 Pojedinani stariji popisi posjeda to ihsusreemo napodruju Dalmacije i Istre, privatno supravne na-
ravi. Zemljina knjiga Slonskog Rata najstarijaje zemljina knjiga pravne naravi utemeljena od drav-
ne vlasti.
) Fond br. 33 - Zem1jinik Dubrovake Republike, XII serija, Calhastricum No 2.
172
M. Slukan-Alti, Povijest mletakog katastra Dalmacije,
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
Prve katastarske evidencije na podruju mletake Dalmacije, javljaju seubrzo
nakon uspostave mletake vlasti u Dalmaciji
4
. Ve u poetnom razdoblju mletake
vlasti, Venecija nastoji uvesti pravednije oporezivanje svih slojeva stanovnitva
prema realnom prihodu. Naime, do tada su se vlasniki odnosi i feudalne obveze
(davanja) uglavnom temelj ili naodredbama gradskih statuta odnosno pojedinanim
pogodbama seljaka i vlastele koji su svojevoljno odreivali teke namete, osigura-
vajui tako svoj prihod nateret seljaka (Perii, 1992). Opravilnom ("pravednom")
katastru posjeda prvi seput govori 1421. godine. Tadaje dud Tomo Mocenigo, no-
voimenovanom gradskom kancelaru zadarske opine - Teodoru de Prandinu, dao
zadatak sastaviti "unum inventarium de omnibus bonis et possessionibus nostri
communis exsistentious in districtu nostro J adere, None, Aurane et Novigradi" . T-
eodoro de Prandino je u skladu s dudevom naredbom sastavio katastar opina Za-
dar, Nin, Vrana i Novigrad, dodavi mu nakraju i opinu Ljuba. Taj katastar spada
meu najstarije katastre hrvatskih zemalja. Danas namje poznat prijepis toga kata-
stra nastao u 17. stoljeu, pohranjen u Dravnom arhivu Zadar
5
.
Oko datacije ovog katastra postoje odreene nedoumice. Naime, samTeodoro
dePrandino datirao gaje s 18. listopadom 1420. godine, navodei dasutada navla-
sti bili zadarski knez Nicola Venerio i kapetan Marko Dandolo. Iz drugih pisanih iz-
vora poznato je pak daje u to vrijeme na vlasti bio Andrea Zane, dok se Venerio i
Dandolo prema istim izvorima spominju tek 5. travnja 1421. godine (Antoljak,
1949). Stoga se, zakljuuje Antoljak (1949), Prandino koji 1420. godine jo nije bio
kancelar, paprema tome nije mogao niti sastavljati katastar, zabunio kod oznaava-
nja godine. Tako bi originalni datum isprave katastra trebao glasiti 18. listopada
1421. godine".
Nakon toje 1452. godine osnovan katastar svih zemalja i zgrada otoka Paga
7
,
uspostavljen je katastar za vei dio prvotnog posjeda koji su Mleani 1409. godine
kupili od Ladislava Napuljskog. Izuzetak ine podruja Raba, Osora i Cresa koji ni-
suzahvaeni ovimpopisima. Meutim, analizirajui tekst katastra, S. Antoljak (An-
to Ija k, 1949) zapaa da oblikovanje katastarskog popisa iz 1421. godine te njegov
nagli zavretak, bez ukupnih podataka djeluje nepotpuno. Takvo oblikovanje teksta
katastra upuuje na mogunost daje katastar, ili pak njegov prijepis, nedovreno Iz
4 Dalmacija dolazi pod vlast Mletake Republike 1409. godine, kada Ladislav Napuljski za 100.000 du-
kata prodaje svoja prava na Dalmaciju Mleanima. Tom su prilikom Mleani otkupili pravo na opine
Zadar, Nin, Vranu, Novigrad, Pag, Rab, Osor (Loinj) i Cres (AII/oljak, /949).
5 Fond dominikanskog samostana Svetog Dominika, ad No 203/2. Prije<->pis s kratkim komentarom
objavio je An/oljak (1949).
6 Ovujc tezu jo 1897. postavio Saba/ich, dok Jelic (192/) i Bai/ller (1901) zadravaju originalnu dataei-
ju iz 1420. godine.
7 lova katastarska evidencija poznata nam je uobliku prijepisa iz 1806. godine. uva se u Dravnom ar-
hivu Zadra (u daljem tekstu DAZd), u fondu Mletaki katastar.
173
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
toga moemo zakljuiti daje mogunost daje katastar prvotno obuhvaao itavo
podruje mletakc Dalmacije otkupljeno 1409. godine, prilino velika. Pitanje je sa-
mo, da li ostatak katastra zapodlUje Raba, Osora i Cresajo negdje postoji ilije na-
prosto tijekom proteklih stoljea uniten. Tim vie toje i poznati dio spomenutog
katastra sauvan samo uprijepisu.
Uspomenutom katastru opisan jc najvei dio tadanjih mletakih posjeda u
Dalmaciji, koji suseuskladu sgranicama mletake Dalmacije ograniavali nausko
obalno podruje idio otokaR. Sami posjedi uglavnom se oznaavaju opisno, bez
tonih granica, mjcra i vrijednosti. Zanimljivo je, meutim, da tamo gdje nalazimo
oznaenu povrinu posjeda, onaje izraena u "gognayma" - starohrvatskoj mjeri za
povrinu, aneu mletakim mjernimjedinicama kao to etokasnije biti slua{ M-
letaka Republika ovimje katastrom inventarizirala svoje posjede uDalmaciji, tega
karakterizira tipini feudalni karakter. Naime, ovaj je katastar posluio kao temelj
konfiskacije imovine svih neprijateljski raspoloenih zadarskih plemikih obitelji,
pristaa hrvatsko-ugarske vladavine, dajui njihove posjede u zakup pojedincima
naklonjcnim Serenissimi. Samo one zadarske obitelji koje subile privrene Veneci-
ji, zadrale su velike posjede uzadarskoj okolici tc naotocima, plaajui zanjih iz-
nimno malu zakupninu. Tako je katastar postao jo jednim instrumentom politikog
pritiska u smislu priznavanja mletake vlasti u Dalmaciji. U katastm je opisan i od-
nos izmeu kmetova - seljaka i njihovih svjetovnih i crkvenih feudalnih gospodara,
stonim propisima koji nesadre samo odredbe odavanjima, ve i veliki broj zabra-
nai ogranienja. Osimto vrlo slikovito predoava politike odnose uDalmaciji na-
kon dolaska Mleana, ovaj katastar vaan jc kao izvor za prouavanje topografije,
demografije i gospodarske povijesti Dalmacije.
Djelomina obnova katastra nakon Ciparskog rata
Mlcani se nisu zadovoljili otkupljenom zemljom: svoj su posjed u Dalmaciji
ubrzo proirili na ibenik (1412), Korulu, Hvar, Bra, Split, Trogir i Kotor (1420),
Poljice iOmi (1444), Krajinu od Omia do ua rijeke Neretvc (1452) te 1480. go-
8 Ovim katastrom obuhvaeni su otoci zadarskog arhipelaga. Spominju se Paman, Ugljan, Dugi otok,
Vrgada, Silba, Molat, Rivanj, Sestrunj, Zverinac, Olib, Prcmuda, Vir, l tekomatski otoii i hridi: Tri
sestrice, Mrtenjak, Lavdra, Katina, Krknata, Vaka, Pohib, Tomcnjak, Dragojeak, Fulija, Kudica,
Beli, Sridnji, Glurovi i J idula.
9 U zadarskom statutu iz 1305. godine bilo je odrecno da "gognay" ima20 koraka uduinu i isto toliko u
irinu, amjcri sepo onom koraku kojijeoznaen navratima crkve Sv. Petra uZadru (v. Zadarski statut,
preveli J . Kolanovi iM. Kriman. Zadar 1997; T. Raukar, Zadar uXV. stoljeu, Zagreb 1977). U gla-
goljskim rukopisima iz 15. stoljca izokolicc Zadra naziva seova mjera "gonai" (.Jiriek. 1902). Zadar-
ski gonjaj imao je oko 2,370 m
2
ili tonijc 2369,547684 m
2
174
M. Slukan-Alti. Povijest mletakog katastra Dalmacije,
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
dine i na Krk (Srkulj, Luic, 1996). Nakon ovih proirenja, pod pojmom mletake
Dalmacije podrazumijeva se hrvatska obala od Zrmanje do Neretve te svi otoci, izu-
zev onih koji su pripadali Dubrovakoj Republici (Mljet, Lastovo i Elafitski otoci).
Mletaki posjed u Boki kotorskoj nosio je naziv mletaka Albanija. Vladavina M-
leana u Dalmaciji nije dugo trajala. Kada su 1482. godine Turci osvojili Hercegovi-
nu, ubrzo dolazi do njihova prodora i u podruje Dalmacije, gdje otkidaju komad po
komad mletakog posjeda. Tako u razdoblju od 1537. do 1540. dolazi do prvog mle-
tako-turskog rata u kojem su Mleani izgubili Benkovac, Nadin i Vranu
lO
Mirom
to su ga 1540. godine sklopili s Turcima, morali su se odrei i podruja izmeu Ne-
retve i Cetine, osim Omia. Na sjeveru zadarske okolice Mleanima je ostalo samo
19 sela.
11
U drugom tzv. Ciparskom ratu (1570-1573) Mleani su izgubili Cipar, a
kao naknadu Turci imvraaju mali djeli zadarskog i ibenskog zalea. Tadaje mle-
taki posjed u Dalmaciji, osim otoka, inio Novigrad s najuom okolicom, Zadar i
ibenik s okolicom, Trogir, Split i Omi, te najugu Kotor i Budva s okolicom
l2
. Ta-
ko je ukupni mletaki posjed u Dalmaciji nakon Ciparskog rata iznosio oko 2.800
km
2
(S,.klllj, Luic, 1996).
U tom razdoblju novi poticaj razvoju zemljinih evidencija bila je odluka mle-
takog Senata iz 1588. kojom je odreeno da svi posjednici na podruju Dalmacije
moraju svakih deset godina obnoviti opis svojih posjeda. Tako tijekom 16. stoljea
nalazimo zemljine evidencije brojnih plemikih obitelji koje su ivjele na podruju
Dalmacije. Svakaje obitelj vodila svoje evidencije, pa se one danas uvaju u okviru
arhivskih fondova pojedinih plemikih obitelji
l3
. Istodobno nisu poznati katastarski
radovi irih razmjera, kao to je to bio sluaj u 15. stoljeu. Njihov izostanak moe
se donekle objasniti odbijanjem Mletake Republike da prizna novonastale granice
u Dalmaciji te izostankom znaajnijeg naseljavanja novoosvojenih podruja. Meu-
tim, s obzirom na brojne pogranine sporove, pojedine zemljine evidencije su ipak
nastale. Tako je 1609. godine temeljem ukaza generalnog providura Giacoma Zana
nastao novi katastar Nina 14 i posebno katastar ninskog teritorija za otuena i sporna
10 Ve 1500. pada Makarska, 150I. dio sjeveme Dalmacije zapadno od Trogira.
Il Mletaka granicaje 1540. godine tekla od Obrovca na sjeveru preko Kotara, tejuno od Islama, Nadi-
na, Karina i Vrane, ostavljajui ova naselja na turskoj strani. Granica je dalje prolazila zapadnom oba-
lomVranskog jezera prema Velimu, aodatle preko Krke na Skradin. Od Skradina se granica sputala
gotovo pravoertno do Solina koji je bio uturskim rukama tedalje na Kamen koji je bio pod mletakom
upravom. Tuje, doavi do Poljica i makarskog primorja, koji su bili pod turskom upravom, zavravao
mletaki posjed (Tra/jic'. 1973).
12 Dokument novog osmansko-mletakog razgranienja uva seuMuseo Civieo Corer, Venezia, Mona-
serillo suHa Dalmazia, Mss. PO. 607-c,VII, f-15.
13 Usporedi obiteljske fondove DAZd.
14 DAZd, Mletaki katastar, br. 38.
175
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
podruja
l5
. Pitanje spornih posjeda provlai se i u mnogim dokumentima skloplje-
nim izmeu Osmanskog Carstva i Mletake Republike. Radilo seo selima u zadar-
skom, ibenskom i trogirskom okrugu kojeje trebalo vratiti njihovim bivim vlasni-
cima, asada susetasela nala uokviru turskih posjeda. U zadarskom okrugu bila su
ak 44 naselja koja suMleani potrai vali natrag, akoja suzaposjeli turski podanici,
pa su kao takva bila upisana u turske deftere.
16
Teritorijalna steevina Kandijskog rata li katastrll Morosinijeve zemljine
diobe
Primirje s Turcima trajalo je manje od stotinu godina. U treem tzv. Kandij-
skom ratu (1664-1669), to su gaMleani vodili sTurcima zbog Krete, Mleani su
proirili svoj posjed liDalmaciji na obalu izmeu Novigrada i Omia, ali tako daje
Skradin ostao Osmanskom Carstvu, aitav poluotok izmeu ibenika i Trogira za-
jedno s Klisom Mleanima
J 7
Po mletakom komesaru Naniju, koji je zajedno s
osmanskim komesarom utvrivao ovu granicu, granica je dobila ime Linea Nani
lx
Ovim razgranienjem Mleci su "defacto" (zajedno sPoljicama i makarskim primor-

jem) poveali svoj posjed uDalmaciji za2.400 km
2
, paje njihov ukupni posjed izno-
sio oko 5.200 km
2
(SrkLllj, Lui, 1996). Mletaki posjed u ovom prostornom obuh-
vatu naziva se "Aquisto vecchio".
Mleani, koji su pomno biljeili sve ratne pobjede nad Turcima teteritorijalna
proirenja koja su iz tih ratova proizlazila, odmah su pristupili izradi katastra za no-
vosteena podruja. Katastarski popis nakon Kandijskog rata nije izvren samo
zbog inventarizaeije novog teritorijalnog proirenja, ve i zbog velikog broja pre-
bjega s osmanskog teritorija koji suutoite potraili napodruju mletake Dalma-
cije. Naime, mletake su vlasti odmah po zavretku Kandijskog rata otpoele plan-
sko naseljavanje naputenih sela dijelei zemlju prebjezima s turskog teritorija
l9
.
J o tijekom Kandijskog rata, na mletaki je teritorij iz Bosne doselilo oko 10.000
ljudi meu kojima suveliku veinu inili Morlnci koji su, preavi namletaku stra-
nu, postali vaan imbenik uobrani mletake krajine (Stanojevi, 1962). MorIaci su
odmah po dolasku samoinicijativno zauzimali tek osloboeno zemljite. Zbog neiz-
15DAZd, Mletaki katastar, br. 37.
16 Popis spomih naselja donosi So/ilro (/844).
17 lako je slubeno prostor Poljike knecvine i makarskog primorja pripao Turcima, oni suse vc zarata
odmctnuli i priznali Mletaku Republiku. Budui da Mleani ova podruja nisu osvojili orujem, Turci
ih nisu eljeli odstupiti. Nakon toga Mleani su Turcima slllbeno odstupili spomenuto podruje,
meutim, Osmansko Carstvo tamo vie nikada nije uspjelo ostvariti svoje suvereno pravo.
18 Opis granice do danasjc sauvan samo u turskim ispravama. Njen prijevod donosi Dijilico (/902).
19 O tome postoje osobito brojni izvori u Archivio di Stato Venezia, Colleggio V Relazioni.
176
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
vjesnosti krajnjeg ishoda rata, Venecija nije odmah obavila izmjeru i parcelaciju no-
vosteenog zemljita. Problem razdiobe rijeilaje privremeno kolektivnim "investi-
turama" zapojedina sela nataj nain to suseodreivale granice podruja koja suse
mogla naseljavati, a unutar tih granica podjelu su vrili oni sami. Moriaci su zauz-
vrat postali mletaki vojni obveznici te su plaali 1/1O poljoprivrednih prinosa
20
Svako selo inilo je etu - "bandiru" pod zapovjednitvom harambae, imeje uspo-
stavljena poljoprivredna proizvodnja vojno-lenskog tipa s odrazom na upravni su-
stav (krajina). Venecijaje time dobila motiviranu krajiku vojsku, ali i nove porezne
obveznike kao znaajno vrelo sve oskudnijih dravnih prihoda.
Odmah nakon izvrenog razgranienja 1671, mletaki Senat generalnom pro-
viduru Zorzi Morosiniju izdaje naredbu daseagrarni provizorij privremenih investi-
tura zamijeni stalnim agrarnim ureenjem. Morosinijeva agrarna reforma, koju je
Senat prihvatio 13. veljae 1672. godine, sastojala se u odluci o trajnoj razdiobi
zemlje i utvrivanju specifinog agrarnog sustava
21
Usporedo s razdiobom zem-
ljita sastavljao sekatastar simenima kunih starjeina kojimaje dodijeljena zemlja
i opisom dodijeljenih estica. Iz tog razdoblja danas je poznat katastar ninskog i sp-
litskog okruga sKlisom. Posao diobe zemlje i izrade katastra u splitskom dijelu no-
vog teritorija potrajao je tri godine (1672-1675). Zavren je u doba generalnog pro-
vidura Pietra Civrana. Izradio gaje zapovjednik Klisa Zorzi Calergi temeljem Mo-
rosinijeve odluke iz 1672. godine
22
. Ninski katastar novoosvojenog podruja, ta-
koer zavren 1675. godine, izradili su vojni inenjeri Stjepan Boucaut i major Na-
polion Eraut
23
. Kao mjernajedinica za povrinu zemlje u sluaju splitskog katastra
koriteni su vrit i pertika - stara dalmatinska mjera za povrinu
24
, dok je u ninskom
katastru koriten ninski gonjaf5.
Upisnik estica sadravao je broj estice, ime posjednika, opis dodijeljene
zemlje, imena posjednika ija zemlja granii s dotinom esticom s istoka, zapada,
sjevera i juga, povrinu estice te broj investiture kojomje posjedniku dodijeljena
zemlja. Iza posljednje estice jednog posjednika, iskazana je ukupna povrina svih
estica dotinog posjednika. estice su topografirane naklasian nain, od I na da-
20 lnvestiture nisu uvijek dobivali samo Morlaci. Dio zemljita nakoritenje sudobili i okolni starosjedio-
ci - teaci.
21 DAZd, Spisi generalnog providura Zorzi Morosinija (1671-1673).
23DAZd, Mletaki katastar, br. 59.
24Najvjerojatnije skraeni naziv odstarog vretena. J edan vrit iznosio je 853,1353 nl tesadrava 144per-
tike. J edna pcrtika (palica) iznosi 5,92 m
2
(V/ajinac, /964).
25 J edan ninski gonjaj iznosio je 1,332 m
2
(Perii, 1992).
177
M. Slukan-Alti, Povijest mlctakog katastra Dalmacije,
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
Ijekao i danas. Kao primjer navodimo popis posjeda posjednika Zorzi Listee iz ka-
tastarskog popisa splitskog teritorija (prijevod preuzet iz Kadi 1987):
Harambaa Zorzi Listea sa dvanaest osoba posjednik navedenih 12 estica
kojeje njemu dodijelio presvjetli ipreuzvieni gospodin Zorzi Morosini, prokurator
i generalni providur u Dalmaciji i Albaniji, kako proistjee po investituri broj 1iz
1672. U knjizi investitura broj 8.
Br. 1131
Zemljite gore spomenutog graniCi na sjeveru sa zemljitem Tome Migia i
Maria Radia, na istoku sa starim putom, na zapadu ijugu opasano je potokom od
Izvora triju kraljeva. Od tog zemljita oduzima se suhozida 2koji se nalaze unutar
estice. Ovog zemljita odrekao se Luka Milovi.
Ostaje Cistih vriti 22, pertike 57
Br. 1168
Zemljite gore spomenutog granii na sjeveru sa zemljitem Luke Milovia, na
zapadu sa zemljitem Djure Suria, na istoku sa zemljitem Ivana Gladovia iPetra
[vani.~evia, najugu sa zemljitem Luke Milovia iDjure Milovia.
Ima vriti 8, pertika 124
Br. 1169
Zemljite gore spomenutog graniCi na sjeveru sa zemljitem Ilije Ivanievia,
na zapadu sa zemljitem Perka Migia, na istoku sa putim, a sa druge strane puta sa
zemljitem Ivana Glaldovia, na jugu sa zemljitem Luke ilovia
Br. 940.
Zemljite gore spomenutog graniCi na sjeveru sa zemljitem Ilije Ivanievia,
na zapadu sa zemljitem Perka iDujma Borania, najugu sa zemljitem Marka Bo-
tiselija. Ima vriti 8, pertike 18. Odbija se 1vrit.
Ostaje istih vriti 7, pertika 18
Br. 1295.
Zemljite gore spomenutog graniCi na sjeveru sa zemljitem Ivana Valentia,
na zapadu sa vodom Perua, na istoku sa zemljitem Ilije Listea, najugu vododeri-
nom ina jugozapadu sa opinskim putom.
Ukupno vriti 55, pertika 129
178
i\rh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
Uz popis koji obuhvaa popis posjednika i opis zemljita koje imje dodijelje-
no, sastavni dio katastra dravnih dobara nove steevine ine i topografsko-katastar-
ske karte nove steevine koje prikazuju zemljine odnose nakon agrarne reforme.
Kao mjerna jedinica zaduinu, kojaje koritena pri izradi spomenutih karata, kori-
stio se venecijanski korak (passo )26, pa mjerilo preraunato umetarski sustav mjera
iznosi priblino 1:7000 (Kadi. 1987). To je topografska karta u koju su nakon ra-
spodjele zemljita ucrtani katastarski elementi; estice dodijeljenog zemljita s nji-
hovim brojevima, stambene, gospodarske i vojne objekte (uglavnom crtani u per-
spektivi), putovi (dvije pune paralelne linije, poljski putovi dvije isprekidane linije,
pjeake stazejedna isprekidana linija ili tokasta linija) temletako osmanska gra-
nica ustanovljena 1576. nakon Ciparskog rata (deblja puna linija), kao i granica
ustanovljena 1671. nakon Kandijskog rata (puna tanja linija). Karta sadri i genera-
lizirani prikaz fiziko-geografske osnove - hidrografsku mreu, vegetaciju (samo
izvan podruja agrarne reforme), reljefne oblike prikazane crticama i sjenanjem.
Za splitski kotar kartu je izradio Zorzi Calergi uz pomo Sjepana Boucanta i majora
Erauta
27
, aza ninski Stjepan Boucaut
28
. Obje karte nastale su 1675. godine.
U skladu sMorosonijevom reformom, Republika zadrava vrhovno vlasnitvo
nad zemljom koja serazdiobom ustupa u neotuivi i nasljedni posjed. U znak priz-
navanja mletakog vrhovnog vlasnitva (per dovata ricognizione del supremo do-
minio di Sua Serenita) korisnici zemljita plaali su godinji kanon od lOoidi po
vri tu zemlje odnosno dvije litre pojednom gonjaju. Korisnici nisu mogli prodavati
zemlju niti njome oporuno raspolagati, ve je ona prelazila samo nanjihove zako-
nite potomke. Zemlja mora biti obraena, anain obrade i izbor kulture privatna je
stvar korisnika. Vano je daseovimaktom odreuju i granice meu selima, koja po-
staju porezne opine. Zemlja sedodjeljivala prvenstveno Morlacima, zatimpojedin-
cima zaslunima uratu, apotom vlasteli, crkvi i pokrtenim muslimankama. Daka-
ko, povlatene kategorije dobivale su znatno vee posjede od Morlaka. Temeljem
Morosinijevog katastra, Morlaci su uprosjeku dobili 22,5 vrita zemlje po domain-
stvu (2,03 ha), to nijebilo dovoljno zaizdravanje jedne seoske obitelji. Tako je ka-
tastar iz 1675. godine jo jednom potvrdio feudalni karakter mletake vlasti u Dal-
macIJ I.
26 J edan korak (passo), unarodu zvan pa iznosi 1,73868 m(Ungarov. 1951). O regionalnim razliitosti-
ma pojedinih mjera vidi: M. Raukar, Zadar uXY. stoljeu; J . Kolanovi, ibenski metroloki sustav u
XY. stoljeu, Arhivski vjesnik 37/1994, 189-207.
27 Di\Zd, Mletaki katastar, Disegno Topografico dello Terrilorio di Spalato eelisa 1675.
28 Di\Zd, M1etaki katastar, Disegno Topografieo dello Teritorio di Nona 1675.
179
Arh. vjcsn., god. 43 (2000), str. 171-198
Mletaki katastar Dalmacije nakon Karlovakog mira (1699)
Sljedei tursko-mletaki sukob izbio je 1684. godine zbog Moreje. Nakon 16-
godinjeg Morejskog rata, izmeu Mletake Republike, Habsburke Monarhije i
Turskog carstva sklopljenje 1699. godine mir u Srijemskim Karlovcima, koji je iz-
meu ostalog rjeavao i pitanje nove mletako-turske granice uDalmaciji. Mirovni
ugovor zaovu granicu potpisanje 7. veljae 1700. godine
29
. Razgranienje u imeM-
letake Republike proveo je G. Grimani, paje nova granina linija dobila ime- Li-
nea Grimani. Novaje granina linija oznaila daljnje proirivanje mletakog posje-
da uDalmaciji sve do linije Opuzen - itluk - Vrgorac - Zadvarje - Sinj - Vrlika-
Knin. Novi mletaki posjed u Dalmaciji "Aquisto nuovo" iznosio je 5.000 km
2
Uz
to Mleani su zaposjeli i Podgorje
30
s povrinom od oko 300 km
2
, pa se mletaka
Dalmacija sada protezala na 10.500 km
2
(Srkulj, Luic. 1996).
Tijekom Morejskog rata u Dalmaciju je doselilo jo oko 30 000 doseljenika,
poglavito Morlaka (Stanojevic, 1962). Dolazak velikog broja morlakog stanovnit-
va na jo uvijek relativno uzak obaini pojas Dalmacije rezultirao je nedostatkom
obradive povrine i panjaka (plodno dalmatinsko zalee jo je uvijek pod turskom
upravom!), ime je dodatno zaotrena ve ionako teka agrama kriza. Agrama pre-
naseljenost Dalmacije dosegla je nakon Morejskog rata takve razmjere, daje nova
agrama reforma postala neizbjena
31
Takva reforma nuno je traila zemljine evi-
dencije nove steevine. Naime, ve tijekom rataMleani seale naoteano ubiranje
desetine. Osobito je to bio sluaj napodruju nove steevine, gdje se morlako sta-
novnitvo opi ralo plaanju poreza. Problemje bio timvei, to zbog velike mobilno-
sti Morlaka Mleani nisu imali pouzdane podatke omorlakim naseljima i njihovim
stvarnim prihodima. Osnivanje katastra nije bilo nuno samo zbog ubiranja poreza.
Da bi osigurali novoosvojena podruja, Mlcani su morali barem donekle stabilizi-
rati nomadska morlaka plemena koja suivjela upograninom podruju Dalmaci-
je. Tako generalni providur Cornar ve 1689. godine donosi odluku dasesvi Morla-
ci nastanjeni ratrkano po poljima, imaju naseliti u stalnim okupljenim selima s or-
ganiziranom vojnom upravom, adasestanovnitvo upie uspiskove harambaa
32
. U
tuje svrhu itavo podruje nove steevine proglaeno dravnom imovinom, kojeje
29 Tekst ugovora objavio je Kovaevic (1973).
30 Prema mirovnom ugovoru iz 1699. godine Podgorjeje pripalo Harbsburkoj Monarhiji, ali gaje odmah
zaposjela Mletaka Republika. Habsburka Monarhijaje uvie navrata pokuala vratiti Podgorje, alije
ono usprkos svih nastojanja, ostalo pod upravom Mletake Republike svedo njena pada 1797. godine.
31 Kao posljedica kroninog nedostatka plodne zemlje, MorIaci su esto uzimali uzakup zemljite s tur-
ske strane granice.
32 DAZd, Spisi generalnog providura G. Comara, sv.!.
180
M. Slukan-Alti, Povijest mJ etakog katastra Dalmacije,
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
onda dodjeljivano novim korisnicima - MorIacima, sveucilju da ihseto vie vee
uz zemlju i sjedilaki nain ivota. Dodjela zemlje investiturama osobito je bila e-
sta upodruju Drnia i Knina, oemu je sauvan zasebni popis obitelji i opis dodije-
ljenih imzemalja
33
. Odmah po zavretku rata teustanovljavanja nove granine lini-
je, poelo sesformiranjem katastarskih evidencija zapodruje nove steevine. S os-
nivanjem katastra otpoelo se na krajnjem jugu mletakog posjeda. Tako je 1702.
godine osnovan katastar Metkovia, Slivna i utvrde OpUS
34
. Radovi sunastavljeni u
vrgorakom okrugu (Orcondario della iuriditore di Vergoraz) gdjeje katastar for-
miran 1703/1704
35
, dabi 1704. godine bio izraen i katastar itlukog okruga
36
(ser-
darija Matije Bebia, iurisditione di Citluch dali Sarda,. Matija Bebic)37. Nakon toga
prelo se na podruje Boke kotorske, pa je tijekom 1704. godine izraen katastar
Risnja, novigradskog okruga (Territorio di Castelnuovo, danas Herceg-Novi) tesa-
mog Novog
3M
Najvei dio radova nauspostavi katastra nove steevine zavrenje ti-
jekom 1709. godine uvrijeme generalnog providura Vincenza Vendramina. Tadaje
uspostavljen katastar zadarskog (Contado di Zara), ibenskog i skradinskog (Conta-
do Sebenico e Scardona) okruga tesinjskog (Territorio di Sign) i kninskog (Territo-
rio di Knin) teritorija
39
. Samo je katastar trogirskog okruga (Contado di Trau)
dovren 1711. godine uvrijeme generalnog providura Carla Pisanija
40
. U izmjeri su
sudjelovali brojni mjemici iz Dalmacije i Venecije. Najvei dio mjemikih radova
obavljen je pod nadzorom Cosme Farentinija.
Zanimljivo je dasuu ovaj katastar ula i pojedina naselja koja suslubeno bila
"s onu strane granice". Osobito je toest sluaj nasinjskom podruju, gdje subrojna
sela, usprkos injenici dasu i nakon ovog razgranienja ostala naturskom teritoriju,
priznavala mletaku vlast. Tako su se npr. u katastru iz 1709. godine nali i Satri,
Arano, Hrvace, Ugljane, Novo Selo i Potravlje, uvrijeme dok suslubeno bili dije-
lomosmanskog posjeda.
U tih desetak godina obavljen je zaista ogroman posao, jer su podaei vrlo pre-
cizni. Zasvaku katastarsku opinu ovaj katastar donosi nain koritenja estica (kul-
ture) dijelei ihna oranice, vinograde, livade (privatne i javne), neobraene povri-
ne (privatne i javne), panjake i nekorisne povrine, nakon ega slijedi zbroj svih
povrina. Katastar donosi i podatke o stanovnitvu: broj mukaraca sposobnih za
oruje, djeaci, ene i djevojice te ukupan broj stanovnika, zatim podatke o stoci:
36 Misli se na utvrdu itluk pored Gabele.
38 DAZd, Mletaki katastar, br. 29-31.
181
Mh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
broj konja, volova, krava, teladi i sitne stoke. Na kraju nalazimo zbirni pregled po
katastarskim opinama koji osim navedenih rubrika sadri i zbroj ukupnih povrina
za svaku opinu i ukupni broj obitelji opine. U katastar su kao posjednici unesena
imena glava obitelji koje suupravilu inili mukarci, atek u iznimnim sluajevima
ene udovice. Popis je sastavljen po abecednom redu, ali nepo prezimenima ve po
imenima. Pisari su prezimena prilagodili svojoj grafiji, zbog ega su esto iskrivlje-
na. Uz neke osobe navedenaje i sluba koju su obavljali, npr. K(avalier) - slubenik
konjice, cap(itan)o itd. U nekim katastarskim opinama bilo je i posjednika s pod-
ruja drugih opina snove i stare steevine. Za teposjednike nisu uneseni svi poda-
ci, ve samo veliina njihovih posjeda u dotinoj opini, aostali su podaci o njima
navedeni u katastru njihove opine. Uz pisani dio katastarske dokumentacije, za
svaki okrug nove steevine izraena je i rukopisna karta u boji koja namprikazuje
osnovne osobine reljefa, raspored katastarskih opina odreenog okruga ili teritorija
te granice sa susjednim okruzima. Uz rub karte obino se nalazi i tablica sa stati-
stikim podacima. Kao mjerna jedinica za povrinu upotrijebljen je padovanski
kamp (Campo Padovano), kvarta i tavola
41
, dokje kaojedinica za duinu naplano-
vima koritena padovanska pertika (Pertiehe Padovano)42.
Svi posjednici zemljita u podruju "nove steevine" temeljem ovog katastra
bili su duni dravi davati desetinu, besplatno kuluiti i sluiti uvojnimjedinicama
koje su, kao i u podruju stare steevine, osnovane na teritorijalnom principu (ban-
diere). Zemlju nisu mogli prodavati, anasljeivali suje samo muki potomci. Tako
je temeljem katastra iz razdoblja 1702-1711. godine, morIako stanovnitvo defini-
tivno i kompaktno naseljeno na tlu nekadanjeg srednjovjekovnog hrvatskog sta-
novnitva.
Acquisto Novissimo u mletakim katastrima nastalim nakon Poarevakog
mira
U tzv. Malom mletako-austrijsko-turskom ratu (1716-1718) koji je zakljuen
mirom u Poarevcu 21. lipnja 1718, Mletaka Republika ponovo je proirila svoje
posjede u Dalmaciji. Razgranienje u ime Mletake Republike proveo je generalni
providur Alviso Mocenigo, paje nova granina linija dobila ime- Linea Moeenigo.
Nova mletako-osmanska granica sada sepomie dublje uzalee naliniju Metkovi
- Vrgorac - Imotski - Stmlica. Godine 1729. naknadno je izvrena manja korekcija
mletake granice, ukojoj je dio teritorija oko Gabele i utvrde itluk vraen Turskoj.
Novi mletaki posjed osvojen ovim ratom nazvan "Acquisto novissimo" iznosio je
41 Padovanski kamp ima3,656m
2
, dijeli senaetiri kvarte, ajedna kvarta iznosi 21Otavola (Soldo. 1997).
42 J edna padovanska pertika iznosi 2,0865 m, te sadri 6 mletakih stopa od 0,3477 m(11'011, 1923).
182
M, Slukan-Alti. Povijest mletakog katastra Dalmacije,
Arh, vjesn" god, 43 (2000), str. 171-198
1,720 km
2
, paje ukupna povrina mletake Dalmacije sada iznosila 12,220 km
2
(Sr-
kulj. Lui. 1996),
Zbog daljnjih demografskih i teritorijalnih promjena nastalih Poarevakim
mirom, tadanji generalni providur Dalmacije Pietro Vendramin, ve po ustaljenom
pravilu, donosi odluku o uspostavi katastra najnovije steevine, te o podjeli drav-
nog zemljita steenog Poarevakim mirom
43
,U istomspisu Pietro Vendramin od-
redio je i pravila dodjele zemljita: dva kanapa po glavi, serdari 20 kanapa, haram-
bae 10, alfiri 4, aaui 2kanapa, Popisivanje obitelji i njihove imovine vreno je po
banderijama, Izrada katastra otpoela je na istonom dijelu nove steevine. Tako je
u razdoblju od 1725. do 1729, mjemik Alassandro Alberghetti obavio izmjeru i
izvrio katastarsko popisivanje zemljita sinjskog teritorija (Territorio di Sign)44.
Isti je posao na imotskom teritoriju (Territorio di Imochi) u razdoblju od 1725. do
1730. obavio Giovanni Battista Camozzini
45
, Deset godina kasnije, tonije 1735, po
nalogu providura Pietra Ciganija, otpoeli su katastarski radovi na kninskom pod-
ruju. U tomje podruju u tri godine napravljen katastar najnovije steevine teje
izvrena i obnova katastra dijela kninskog teritorija pripojenog nakon Karlovakog
mira (nova steevina)46. Godine 1729. obnovljen je i katastar Nina
47
, a 1736. dijela
zadarskog okruga4X.
Kao i prethodni katastar nastao nakon Karlovakog mira, i ovaj sadri istepo-
datke, akoritene su i istemj eme jedinice - padovanski kamp i padovanskapertika,
no sam sustav popisivanja neto se razlikuje. Pisani dio katastra sadri popise po-
sjednika tenjihove posjede. Zasvakog poimeninog posjednika navodi seime i pre-
zime i broj lanova njegove obitelji. Zatim slijedi popis njegovih posjeda (Terra 1,
Terra 2, Terra 3) s njihovom povrinom. Svaki od tih posjeda ini jednu katastarsku
estieu. Osim broja i povrine estice, zasvaku sepojedinanu esti eu navodi s ko-
jim posjednicima granii i to sistoka, zapada, sjevera i juga. Nain oznaavanja po-
sjeda u katastarskom popisu i pripadajuem katastarskom planu dosta je zanimljiv
zato emo ga ovdje poblie opisati,
Posjednici unutar jednog naselja upopisu supopisani redoslijedom kojimslije-
denjihovi posjedi naterenu po pojedinim listovima katastarskog plana. Tako je po-
sjednike unutar knjige lako nai naplanu, jer susjedni posjedi nazemljitu, susjedni
su i uknjizi. Prvo bi sepopisali svi posjedi obitelji jednog prezimena (unutar jednog
prezimena posjednici su poredani po abecednom redu imena: npr. Mate Maglevi,
43 DAZd, Spisi generalnog providura P, Yendramina, knj, I.
44 DAZd, Mletaki katastar, br. 39,
46 DAZd, Mletaki katastar, br. 15-20,
48 DAZd, Mletaki katastar, br. 32-33,
183
M. Slukan-Alti, Povijest mletackog katastra Dalmacije,
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
Medo Maglevi, Toma Maglevi). Zatim slijedi popis posjeda susjedne obitelji
(drugog prezimena) itd. Unutar katastarskog popisa svako prezime dobiva slovnu
oznaku (prva obitelj slovo A, druga B itd.). Unutar jednog prezimena, svaki posjed-
nik osim slovne oznake dobiva i brojanu oznaku. Na kraju, osim slovne i brojane
oznake, svako prezime dobiva i svoju boju kojom enjihovi posjedi biti oznaeni na
katastarskom planu. Npr. oznake obitelji sprezimenom Maglevi uupisniku slijede
ovimredoslijedom i sovimoznakama: Bla Maglevi - Q.l Rosso, Ivan Maglevi-
Q.2 Rosso, Mate Maglevi -Q.3 Rosso, Medo Maglevi - Q.4 Rosso, Toma Magle-
vi - Q.5 Rosso.
Svaki katastarski plan oznaen je grafikim mjerilom izraenim u padovan-
skimpertikama. J edan centimetar nakarti odgovara duini od 17pertika uprirodi. Iz
toga proizlazi dasukatastarski planovi izraeni umjerilu 1:3.547. U planove suucr-
tani zemljini posjedi, putovi, kue, bunari te vrlo generalizirana i shematizirana
predodba izraenijih reljefnih oblika
49
. Sve estice unutar katastarskog plana oz-
naene su odreenim bojama. Svi posjedi jedne obitelj i oznaeni sujednom bojom
(u sluaju obitelji Maglevi, ruiastom). Tako svaka obitelj ima svoju boju, paje
vrlo lako uoiti strukturu posjeda odnosno prostorni raspored posjeda svake obitelji.
Unutar svake estice upisano je ime i prezime posjednika, njegova slovna i brojana
oznaka, broj estice i njena povrina. estice se topografiraju od 1na dalje, ali ne
kao danas unutar itave opine, ve unutar posjedajedne obitelji. Tako obitelj Mate
Maglovia koja posjeduje 9posjeda, numerira svoje posjede od 1do 9. Isto ine i svi
drugi posjednici. Dakako, toje mogue, jer oznaku svake pojedine estice neini sa-
mo njen broj, ve i oznaka obitelji. Tako npr. prvi posjed Mate Maglovia nosi ozna-
ku: Q.3 Rosso-l, drugi Q.3 Rosso-2, anjegova susjeda Ilije Smoglia R.l Verde-l
itd.
Grimanijeva agrarna reforma i formiranje novog katastra
Usprkos podjele dijela dravnog zemljita nove i najnovije steevine, koja je
potvrena katastrom nastalim nakon Poarevakog mira, povlaenjem turskih bego-
va i aga mnoge povrine ostale su i dalje neobraene. Istodobno prebjezi iz Bosne i
dalje su stizali, zauzimajui samovoljno pojedina pogranina zemljita, esto i ona
ve dodijeljena nekom na koritenje. Stalni strah od morlakih prodora i pljaki te
neprestani imovinsko-zemljini sukobi izmeu starosjedilaca i Morlaka, uzrokovali
su brojne sporove i silno nezadovoljstvo meu seljacima, to je rezultiralo brojnim
pobunama te ponovnom pojavom agrarne krize (Grgi, 1950). Kada je etrdesetih
godina kriza kulminirala, senator Marko Foscarini obraa semletakom senatu uka-
49 Obino se radi o ucrtavanju veih uzvi~enja ~rafiranjem i sjenanjem uobliku koncentrinih krugova.
Broj krugova simbolizira visinu uzvi~enja.
184
M. Slukan-Alti, Povijestmletakog katastra Dalmacije,
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
zujui na iznimno velik broj albi glede samovoljnog zauzimanja slobodnih povri-
na, tetrai hitno slanje sindika - inspektora, koji bi istraili sporne sluajeve i pred-
loili mjere zasaniranje nastalih propusta (Medirazza, 1911). Na temelju Foscarini-
jeva zahtjeva, 11. studenoga 1748. godine u Dalmaciju stiu sindici - Sebastijan
Molin, Gianbatista Loredan iNocola Erizzo (Kolanovic, 1979). U svrhu rjeavanja
agrarne krize te zaotrenih imovinsko-pravnih odnosa, oni su u razdoblju od 1748.
do 1756. godine obnovili investiture zapodruje zadarskog i kninskog okruga, pod-
jeljujui preostalo zemljite Morlacima i siromanim starosjediocima
50
. Nakon ob-
nove investitura, tadanji generalni providur Dalmacije Grimani 1756. godine pod-
nosi Senatu prijedlog zakona "orazdiobi slobodnog zemljita i njegove podjele obi-
teljima prebjeglim sturskog podruja, tedomaim siromanim i zaslunim obitelji-
ma". Istodobno, Grimanijev je zakon svimobraivaima zemljita, koji su utrenut-
ku donoenja zakona ve imali pravo koritenja nekog zemljita, priznavao daljnje
pravo obrade, potvrujui na taj nain i prije dodijeljene investiture. Nadalje, ovaj
zakon propisivao je postupke daljnje dodjele zemljita teitav niz preporuka o una-
preenju poljodjelstva. Ustvari, donesena sudva gotovo istovjetna zakona, jedan za
podruje Zadra od I. lipnja 1755. godine, tedrugi zapodruje Knina od 25. travnja
1756. (Madirazza, 1911). Timje zakonom Morlak ili siromani starosjedilac dobi-
vao dva padovanska kampa zemlje po lanu obitelji koju je bio duan redovito i
uredno obraivati. Ukoliko dvije uzastopne godine nijeobraivano, zemljite mu se
oduzimalo. U tom sluaju, pola oduzetog zemljita pripalo je onom tko je takvo
stanje prijavio, adruga polovica vraala seRepublici. Korisnikje bio duan Repub-
lici davati desetinu prinosa prema procjeni, prije no to preda feudu duni dohodak.
Kao i u prethodnim agrarnim zakonima, zemlju je u pravilu mogao nasljeivati sa-
mo muki potomak, asamo iznimno ene-udovice. Posjednikje nadobivenom zem-
ljitu bio duan zasaditi dvije masline ili voke. J edanje dio zemljita, osimuobia-
jenih zrnatih usjeva, trebalo zasijati lanom odnosno konopijom kako bi se izbjeglo
troenje novaca na kupovanje platna. Takoer, zakon je obvezivao seljake da uz
kuu dre najmanje dvije konice pela, tezasade luk i zelje kako bi seosigurala do-
voljna koliina hrane. Te supovrine bile osloboene davanja desetine. Svaki je po-
sjednik bio duan drati pojednog konja nasvakih 40 kampa zemlje, koji euslua-
ju rata biti stavljen naraspolaganje. Koze su sesmjele drati samo ubrdovitim pod-
rujima, neupoljima. Nadalje, odreuje sedasesvakom selu dodijeli odgovarajua
povrina za ispau oraih volova, kako bi se unaprijedila obrada zemlje. I na kraju,
putovi se moraju odravati prohodnima, aizvori pitke vode istima.
Nakon donoenja zakona i potvrivanja ranije donesenih investitura, urazdob-
lju izmeu 1755. i 1756. podijeljena je preostala zemlja na kninskom i zadarskom
185
Arl1. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
podruju
51
Svi ugovori o dodjeli zemljita upisani su u zasebne knjige investitura
koje su bile sastavni dio katastra tesu sekao i katastar vodile po naseljima i okruzi-
ma. Knjiga investitura sadri popis osoba kojimaje mletaka uprava dodijelila zem-
ljine posjede. Za svakog se posjednika navodi njegovo puno ime i prezime i toan
broj ugovora (investiture). Zatim slijedi opiran opis zemljita koje muje dodijelje-
no- smjetaj estice, veliina i vrsta posjeda, opis granica zemlj itaodnosno popis s
kojim posjednicima granii (najugu, istoku, zapadu isjeveru) teobveze posjednika
spram drave. Veliina dodijeljenog zemljita ovisilaje oveliini obitelji (dva kam-
papo lanu). Svaka pojedina investitura potpisana je odsvatri sindika - Gianbatista
Loredana, Nocole Erizza i Sebastiana Molina.
Nakon toje zavrena dodjela zemljita, u razdoblju izmeu 1756. i 1758. for-
miran je novi katastar kninskog, zadarskog i splitsko-klikog okruga, koji je eviden-
tirao stanje nakon raspodjele zemljita novim korisnicima
52
. Katastar je oblikovan
na isti nain kao i onaj nastao nakon Malog rata- estica svakog pojedinog korisni-
ka oznaena je slovnom i brojanom oznakom te bojom. Sastavni dio katastra sva-
kog naselja ine i rukopisni kolorirani planovi. U svaku je esticu upisano ime po-
sjednika, njena slovna i brojana oznaka (vidi prethodno poglavlje), povrina i nain
koritenja (kultura). Sami planovi nemaju oznaeno mjerilo niti ikakvu oznaku
mjerne jedinice. Pri pokuaju izraunavanja mjerila temeljem poznatih udaljenosti s
dananjeg plana (1:5000), nailazi sena iznimno velika odstupanja, to namonemo-
guava preciznije odreivanje mjerila plana. Velike deformacije plana proizlaze iz
injenice da su estice mjerene koracima, iako je u to doba ve bio u upotrebi geo-
detski stol (Ungarov, 1992).
Opisani katastar i pripadajui planovi imali su iznimno velik utjecaj u narodu,
paje kao takav postao glavnim izvorom zaljeavanje svih imovinsko-pravnih spo-
rova. Grimanijev katastar osobito je imao veliku vanost pri Ijeavanju sporova
meu pojedinim selima oko povrina za ispau stoke. U sluaju spora ili prepirke,
stranke bi dole u agrarni ured gdje bi sporovi bili ljeavani uvidom u Grimanijev
katastar. Sve odluke temeljene na Grimanijevim dokumentima narod je strogo
potovao. No, usprkos toj injenici, Grimanijev agrarni zakon kao i katastar nastao
nakon njegova uvoenja nisu ni izbliza poluili eljeni uinak na unapreenje on-
danjeg poljodjelstva i agrarnih odnosa. tovie, ve su neki njegovi suvremenici
kritizirali ovaj pokuaj, ali sami nisu nudili bolja Ijeenja
53
. Krajem prolog stoljea
Paul Pisani (J 893) ukazuje na injenicu dataj zakon ustvarnosti nije bio potovan,
tedaje ostao mrtvim slovom napapiru. Neki sunjegovu neuspjenost pripisivali ne-
51 DAZd, Mletaki katastar, br. 34-35, 40.
52 DAZd, Mletaki katastar, br. 40-42, 67, 69.
53 Ve jc 1783. godine Grgur Stratico ncgativno ocijcnio uinak tog zakona, pravdajui to ncdostatkom
cnerginosti u postupku (Museo Civico e Raccolta Coner, Codici Cicogna br. 1970).
186
M. Slukan-Alti, Povijest mletatkog katastra Dalmacije,
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
maru seljaka kao i sljednicima spomenutog providura, ali svejedno priznaju da je
providur Francesco Grimani na ureenju agrarnih odnosa napravio vie negoli svi
njegovi prethodnici. Povodei se za Pisanijem i talijanski povjesniar Petrocchi
(1950) tvrdi da Grimanijev zakon nikada nije oivotvoren. Nae pak spoznaje poka-
zuju da takvo miljenje nije sasvim tono. Naime, sljedeih pedesetak godina poslije
njegova stupanja na snagu poljodjelstvo sjeverne Dalmacije ipakje doivjelo stano-
vit prosperitet o kojem najbolje svjedoi tamonja pojava vinograda, vonjaka i pe-
laI'stva, do tada gotovo nepoznatih gospodarskih djelatnosti.
Literatura:
Antoljak, S. (1949): Zadarski katastik 15. stoljea. Starine, knjiga 42. Zagreb.
Bottner, E. (1901): L' Arcruvo del sporesso monastero di San Domenico inZara, Tabula-
rium 1/3, Zara.
Desnica, B. (1950): Istorija kotarskih usko ka 1646-1684, Zbornik za istoriju, jezik i
knjievnost srpskog naroda, knj. XIII, svezak 1, Srpska akademija nauka, Beo-
grad.
Desnica, B. (1951): Istorija kotarskih uskoka 1684-1749, Zbornik za istoriju, jezik i
knjievnost srpskog naroda, knj. XIII, svezak II, Srpska akademija nauka, Beo-
grad.
Difnico, F. (1902): La Delimitazione.della Dalmazia. Zadar.
Duplani, A. (1990): O Mihovilu Luposignoliju, vojnim inenjerima i mjernicima u
Dalmaciji u 18. stoljeu. Prilozi povijesti umjetnosti uDalmaciji. Zavod za zatitu
spomenika kulture, Split, str. 261-268.
Grgi, 1. (1950): Buntovni pokret dalmatinskih teaka 1736/1740. Radovi Instituta
J AZU u Zadru, sv. 6-7, str. 551-605.
Grgi, 1. (1962): Prva agrama operacija na mletakoj "novoj steevini" u Dalmaciji: na-
seljavanje novog stanovnitva irazdoba zemlje na podruju Splita i Klisa
1672-1675. godine. Split. Izdanja Muzeja grada Splita. Sv, Il.
Grgi, 1. (1962): Postanak i poetno ureenje Vojne krajine kninskog kotara pod Veneci-
jom. Starine, J AZU, knj. 52, Zagreb, str. 249-271.
Ivon, K. (1923): Osvrt narazvitak katastra uDalmaciji. Dalmacija - spomen knjiga izda-
na o kongresu Udruenja jugoslavenskih inenjera i arhitekata, Split.
Ivon, K. (1935): Osvrt na razvitak katastra u J ugoslaviji. Geollletarski igeodetski glas-
nik, god. 16, Beograd.
J iriek, K. (1902): Die Romanen innden Stiidten Dalmatiens wiihrend des Mittelaltes III,
Denkschrijten der kaiserlichen Akademie der Wissenschaft, Bd. 48, Wien.
Kadi, M. (1987): Doprinos primjeni Calergijeve karte iz 1675. U istraivanju prostornog
razvoja splitsko-klikog podruja. Magistarski rad. Arhitektonski fakultet, Sv-
euilite u Zagrebu.
187
M. Slukan-Alti, Povijeslmletakog katastra Dalmacije,
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
Kolanovi, 1. (1979): Dalmacija prema izvjetaju generalnog providura J akova Boldua
1748. Zbornik Cetinske krajine, knjiga 1. Sinj, str. 15-35.
Koreni, M. (1979): Naselja i stanovnivo SR Hrvatske. Djela J AZU, knjiga 54. J AZU,
Zagreb.
Kovaevi, E. (1973): Granice bosanskog paaluka prema Austriji i Mletakoj Republici
po odredbama Karlovakog mira. Svjetlost, Sarajevo.
Lui, 1. (1980): Najstarija zemljina knjiga u Hrvatskoj - dubrovaki zemljinik diobe
zemlje u Stonu i Peljecu iz god. 1336. Anali zavoda za povijesne znanosti istrai-
vakog centra J AZU u Dubrovniku, svezak XVITI, Dubrovnik.
Ljubi, . (1856): Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Rod. Lech-
ner Librajo dell' I.R. Universita, Vienna.
Macan, T. (1991): Ime i pojam Dalmacije. Iseljeniki kalendar 1991. Hrvatska matica
iseljenika, Zagreb, str. 61-64.
Maga, D. (1999): Vinjerac. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijes-
ne znanosti u Zadru, Hrvatsko geografsko drutvo Zadar. Zagreb, Zadar.
ovak, G. (1959). Dalmacije godina 1775/6. gledana oimajednog suvremenika. Starine
J AZU, sv. 49, Zagreb.
Novak, M. (1958/59): Generalni providuri Dalmacije i Albanije uXVIII stoljeu. Radovi
instituta J ugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, sv. IV-V, Za-
greb.
Omai, V. (1967): Prilozi poznavanju drutveno-ekonomskih prilika u trogirskom di-
striktu u XVIII stoljeu. Izdanje Historijskog arhiva Split, br. 6, Split.
Omai, V. (1971): Mletako-tursko razgranienje na trogirskom podmju nakon Cipar-
skog i Kandijskog rata i njegove posljedice. Muzej grada Trogira, sv. 1. Trogir.
Omai, V. (1974): Katastik trogirskog dijela "Nove steevine" iz 1711. godine. Graa i
prilozi za povijest Dalmacije. Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, sv. 8, Split.
Perii, . (1992). Prilog poznavanju agrarnih odnosa u mletakoj Dalmaciji. Zavod za
povijesne znanosti u Zadru, sv. 34. Zadar, str. 135-159
Petrocchi, M. (1950): Il tramonto della Republica di Venezia eI'assolutisimo illuminato.
Venezia.
Pisani P. (1893): La Dalmatie de 1797 a 1815, Paris.
Raukar, T. (1981): Drutvene strukture u mletakoj Dalmaciji, u Drutveni razvoj u Hr-
vatskoj od 16. do poetka 20. stoljea, urednik M. Gross, SNL, Zagreb.
Sabalich, G. (1897): Guida archeologica di Zara, Zara.
Sabali, G. (1911): Monografie storiche zaratine. Zara.
Soldo, A. (1997): Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeu, knjiga druga. Ogranak Matice hr-
vatske, Sinj.
Solitro, V. (1844): Documenti storici sull' Istria e la Dalmazia. Venezia, str. 264-266.
Srkulj, S. i Lui 1. (1996): Hrvatska povijest u dvadeset pet karata. Antun Gustav Mato,
Zagreb.
188
M. Slukan-i\lti, Povijest mletackog katastra Dalmacije,
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
Stanojevi, G. (1962): Dalmacija u doba Morejskog rata 1684-1699. Iz ratne prolosti
naih naroda, knjiga 42. Beograd.
Stanojevi, G. (1970) (ur.): J ugoslavenske zemlje u mletako-turskim ratovima
XVI-XVII vijeka. Istorijski institut, posebna izdanja, knjiga 14. Beograd.
Tralji, M. S. (1958/59): Mletako-tursko susjedstvo nazadarskoj krajini XVII stoljea.
Radovi instituta J ugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, sv.
IV-V. Zagreb.
Tralji, S.M. (1965): Zadar i turskapozadina odXV dopotkraj XIX stoljea. Radovi In-
stituta J AZU uZadru, sv. XI-XII, str. 203-227, Zadar.
Tralji, S.M. (1973): Tursko-mletake granice uDalmaciji uXVI i XVII stoljeu, Rado-
vi Instituta J AZU uZadru, sv. XX, str. 447-458, Zadar.
Ungarov, B. (1950): Prilog povijesnomprouavanju katastarskih radovauDalmaciji. G-
eodetski list, br. 10-12. Zagreb, str. 286-298.
Ungarov, B. (1951): Staremjere uDalmaciji. Geodetski list, br. 10-12, Zagreb.
Vlajinac, M. (1964): Renik naih starih merautoku vekova. Srpska akademija nauka i
umetnosti, posebna izdanja, knj. 47. Beograd.
Mletaki katastri 17. i 18. stoljea iz Dravnog arhiva u Zadru (fondovi 5, 6, 8)"
1". Isprave samostana S. Marije Taurel10 u Splitu za godine 1406-1805.
Prijepisi isprava osamostanskim posjedima. Bez korica.
2. Spisi katolika Sv. Marije Taurello u Splitu
Devet snopia.
3. Spisi i dopisivanje Nadzornitva za bogotovlje kantona u Splitu iz 1807.
Bez korica, nesreeno.
4. Popis posjeda naselja podruja Sinj (Territorio di Sign) kojije zapotrebe katastra
1709. godine izradio Cosmo Farentini
Svezak prvi: Biteli (Bitnick), Neori (Neorich), Postinje (Postigne), Mu
(Mucchi), Zelovo (Zel1ovo), Satri (Satricto), Luane (Luzzani), Hrvace (Ervazza),
Sinj podgrae (Borghi di Sign), Radoi (Radossich), Dicmo (Dizmo), Siani (Siz-
zane), Mojanka (Majonco), Prugovo (Prugovo).
54 Identifikacija toponima izvrena je temeljem sljedeih karata: Descrizione della Dalmazia iz 1732.
(Hrvatski drtavni arhiv, Kartografska zbirka, sign. E.1.90), Disegno carta topografica della Dalmazia,
Giustino Antonio Grandis iz 1781. (Dravni arhiv Zadar, Kartografska zbirka, sign. 321), austro-ugar-
ske topografske karte 1:75 000 i suvremene topografske karte 1:25 000 (izdanje Dravne geodetske
uprave iz 1997). Manji broj toponima nije identificiran (oznaeni su upitnikom).
55Broj sveska.
189
M. Slukall-A Iti, Povijest mletakog katastra Dalmacije,
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
5. Popis posjeda naselja podruja Sinj (Territorio di Sign) koji je 1709. godine za
potrebe katastra izradio Cosmo Farentini
Svezak drugi: Broanae (Brochanaz), Arano (Arxano), Bisco (Bsco), ?(Racc-
hiehiani), Turjaci (Turiazzi), Pribude (Pribude), Koute (Cossut), ? (Urinieto), Ug-
Ijane (Ugliane), Nova Sela (Novosello), Potravlje (Potraunich), Bradari (Brada-
rich), Gisdavac (Ghisdovac), Koprivno (Coprivno), Hercegovac (Erzeur), Gardun
(Gardun).
6. Popis posjeda naselja kotara Zadar: sjeverni dio(Contado Superiore di Zara), koji
je za potrebe katastra 1709. godine izradio Cosmo Farentini
Svezak prvi: Lisii (Lissichich), Visoane (Vissozane), Radovin (Radovin),
Polinik (Polisnich), Benkovac (Bencovaz), Korlat (Corlati), Bukovi (Bucovich),
Biljane (Bigliane), Vinjerac (Castel Venier), Tribanj (Tribagn), Starigrad (Stari-
grad), Murvica (Murvizza), Veljane (Vegliane), Islam Grki (Islam Gresco), Obro-
vac (Obrovazzo), Islam Latinski (Castel di Islam), Rupalj (Ruppadie), Suhovare
(Suhovare), Kai (Cassich), Smilji (Smilchich), Visoane grofa Fanfogne (Vi-
ssozane Conte Fanfogna), Podgradina (Podgradie), Posedalje (Possidoria), Ervenik
(Ervenico), Mokro Polje (Mocropoglie), Dobropoljci? (Dobreagera), Kruevo (Cru-
ssevo), Novigrad (Novegradi), Kula Atlagi (Cula Atlagovia), Arbanasi (Borgo E-
rizzo).
7. Popis posjeda naselja kotara Zadar: sjeverni dio (Contado Superiore di Zara), koji
je za potrebe katastra 1709. godine izradio Cosmo Farentini
Svezak trei: Mokro Polje (Moeropoglie), Radui (Raclusich), Zmitak (Smi-
stak), Biliane (Bellissane), egar Gornji (Xegar Sup.), egar Donji (Xegar Inf.),
Gornje Bioviino Selo (Biovichino Sello Sup.), Donje Bioviino Selo (Biovichino
Sello Inf.), Rudelj (Rudelle), Kistanje (Chistagne), Nuni (Nunich), Torselo (Tor-
sselle), Ivoevci (Ivossevzi), Trbounje (Tribogn), Zemunik (Zemonico).
8. Popis posjeda naselja kotara Zadar: juni dio, kojije zapotrebe katastra 1709. go-
dine izradio Cosmo Farentini (Rubriche de!le vi!le del Contado ln(erior di Zara del
pub!ico perito COSI110Farentini, relative al catastico 1709.)
Svezak etvrti: Uzelice i Pristeg (Ussolozza ePrisegh), J agodnja (Giogorclo-
ne), Gorica (Gorizza), Ratane (Rastane), Tinj (Tign), Polaa (Pollazza), Dobra Vo-
dai Racloinovci (Dobra Voda eRodovino), Malpaga (MaIpaga), Crno (Crno), Bibi-
nje (Bibigne), Radoinovci (Radossinovaz), Vrana (Vrana), Pakotane (Pacoschia-
ne), Banjevci (Bagnevaz), Betina (Bettina), Murter (Morter), Ceranje (Cerragne),
Turanj (Torette), Sv. Filip iJ akov (Sancti Filippe eGiacomo), Biograd (Zara Vec-
hia), Stankovci (Stancovzi).
190
Arh. vjcsn., god. 43 (2000), str. 171-198
9. Popis posjeda naselja kotara Zadar: sredinji dio (Contado Medi di Zara), kojije
za potrebe katastra 1709. godine izradio Cosmo Farentini
Svezak peti: Perui Benkovaki (Perissieh), opot (Soppot), Male Biljane
(Bigliane Minor), Grusi (Grueehe), Brievo (Brissevo), Kolarine (Collarine), Rate-
vi (Rastevieh), Nadin (Nadin), Zemunik (Zemonico), Arbanasi (Albanesi), Su-
koa n (San Cassiano), Vuki (Vuxich), Provi (Provieh), kabrnja (Seaberagna),
Smokovi (Smocovieh), Stari Zemunik (Zemonier Veehi), Ambar kod kabrnje
(Ambar Searbergna), Polaa kod Benkovca (Morlach Pollazza).
10. Popis posjeda naselja kotara Zadar: sjeverni dio (Contado Superior di Zara), ko-
ji je za potrebe katastra izradio Paseoni Rugustini
? (Almeri), Komazec (Comazini), ? (Albari), evrske (Gieversehe), Krmpote i
Medvia (Crampote e Mediugie), Popovii (Poppovieh), Biline (Biline), Kistanje
(Cristagne), Meupuje (Megiupuchie), Parai (Parchieh), Troelj i Meupuje
(Troselle e Megio Puehie), Modrino Selo (Modrino SelIo), Ostrovica (Ostrovizze),
Karin (Karin).
Il. Popis posjeda naselja kotara Trogir (Contado di Trau), kojije za potrebe katastra
1709. godine sastavio Cosmo Farentini
Svezak prvi: Pribude (Pribude), Ramljane (Rami ani), Radoi (Radossieh), S-
ratok (Sratoeh), vrljevo (Zverlievo), Mitlo (Mitl1o), Tulii (Tollissich), Gornje
Vinovo (Vinovo Superiore), Utore (Uttore), Divojevi (Divoevich), Nisko (Nisea),
Koruce (Corusze), Labin (Labin), Visoka (Visoka), Prapatniea (Prapotniza), B-
raevi i Mileina (Braeevieh-Millessilla), Trolokve i Prgomet (Troloqua e Pergo-
met).
12. Popis posjeda naselja kotara ibenik i Skradin (Contado Sebenico e Scarodona),
koje je za potrebe katastra 1709. godine sastavio Cosmo Farentini
Svezak prvi: Gornje Vinovo (Vino Inferiore), Putianje (Putizzane), Meare
(Meggiane), Lalii (Lalivzi), Kovaevi (Covacevich), Doljane (Dogliane), Skra-
dinsko Polje (Campagna di Scardona), Sitno (Sitno), ista (Cista), itni (Zitnieh),
Dubraviee (Dubravizze), Radoni (Radonieh), ? (Zielisich), Planjane (Plagnane),
Bratikovei i Plastovo (Bratiseovzi e Plastovo), Ievo (Isaeello), Peane (Peeehia-
ne), Dobrii (Dobrissieh), ? (Bregnizza), Zlosela (SeoseIla), Draiee (Drasizzza), ?
(Zap lane), Dragii (Dragessich), Vrpolje (Verpoglie), Podine (Podine), Mrkele
(Marceelie), Velika Glava (Veliea glava), KOlljevrati (Cognevrate), Golo Brdo (Go-
luberdo), Dazlina (Daslina), Tribunj (Treboconi), Grabovci (Greborzi), Koprno
(Copriallo), Drinovac (Drinovach).
13. Popis posjeda naselja kotara ibenik i Skradin (Contado Sebenico e Scarodona),
koji je za potrebe katastra 1709. godine sastavio Cosmo Farentini
191
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
Svezak drugi: Rupe i Dubravica (Ruppe eDubravizza), Velin (VelIin), Vrsno i
Mravnica (Versceno eMravizza), Kadibai (Kadibassich), Pakovo Selo (Paucovo
SeJ J o), Gori (Goris), Rogoznica (Rogosnizza), Bribir (Bribir), Piramatovci (Pira-
matovczi), Sedrami (Sedranich), Raslina (Raslina), Dobrii (Dobrichich), Pri-
moten (Capocesto), Bratikovci (Bratiscovzi), Kremeno (Cremeno), Ljubostinje
(Gliubostigne), Morii (Morich), Peevica (Pecchievizza), vrljevo (Cverglievo),
Nevest (Nevest), Cera (Cera), ? (Birovnich), drapanj (Sdrapan), ulii (SuJ J ic-
hich), Gaelezi (Gacchelesi), Vaani (Vachiane), Smrdelje (Smerdeglia), Unei
(Unessich), Podumci (Portimer), Danilo (San Daniel), Slivno (Slivno), ?(Zarevich).
14. Popis posjeda naselja podruja Kl1in(Territorio di Knin), kojije zapotrebe kata-
stra 1709. godine sastavio Cosmo Farentini
Svezak prvi: itluk (Citluch), Trbounje (Tribougne), Kljake (Kliazze), Brita-
ne(Bristane), Kaoina (Gaunzine), Paene (Pagine), Oestvo (Occlaslovo), Maovi-
caDonja i Gornja (Maovizze Sup. eInf.), Vrbnik (Vrbnich), Klju (Cluz), Umljano-
vi (Umigianovich), Baljci (Balzi), avoglave (Ciuiglave), Kosovo (Cossove), Ka-
njane (Cagnane), Kadina Glavica (Cadina Glavizza), Sdidni (Sdidnich), Uzdolje
(Usdoglie), Vrlika (Verlika), Miletino Brdo (Miletino Berdo),Turi (Turich), Rudi-
njane (Rudignane), Riane (Riggiane).
IS. Popis posjeda naselja podruja Knin (Territorio di Knin), koji je zapotrebe kata-
stra u razdoblju od 1735. do 1737. godine sastavio Pietro Cigni
Svezak prvi: Baljci (Balzi), Mirlovi (Mirilovich), Umljanovi (Umiglieno-
vich), Klju (Cluzi), Turi (Turich), Razvoe (Rasvodje), Unei (Unnessich), Str-
mica (Stermizza), Kobilica i Bender (Cobilizze eBender), tikovo (Sticovo), Pari
(Parchich), Drni (Dernis), Siveri (Siverich), Suknovci (Sucnovzi), Ljuboti (Gliu-
botich), Babodol (Babodol), Radljevac (Radeglievaz), Kadina Glavica (Cadina Gla-
vizza), Biskupija (Biscopia), Drinovci (Drinovzi).
16. Popis posjeda naselja podruja Knin (Territorio di Knin), koji je zapotrebe kata-
Svezak trei: Kijevo (Chievo), Plavno (Plavno), Velui (Vellusich), Tepljuh
(Teplin), Gornja Polaa (Pollazza Sup.), Lukar (Luccar), Golubi (Golubich), Pulja-
ne (Pugliane), Necven (Necven), Mratovo (Mrat), Razvoe (Rasvagie), agrovi
(Zagrovich), Pokrovnik (Pokrovnich), Planjane (Plagnane), Drni (Dernis), Oklaj
(Occlaj), Pari (Parcich), Petrovo Polje (Petrovo Poglie).
17. Popis posjeda naselja podruja Knin (Territorio di Knin), kojije zapotrebe kata-
Svezak drugi: Sedrami (Sedranich), Siveri (Siverich), Rui (Rusich), Nos
(Nos), Linjak (Lisganach), Umigienovich (Umljanovi), Britane (Bristane), Bo-
192
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
gati (Boghatich), Bui (Buchich), Kanjane (Cagiane), Pari (Parchich), Gajine
(Gaine), Cecela (CeceJ la), Ramljane (Ramiane), Trbounje (Tribogne), Kaoine (C-
auzzine), podgrae Knina (Bordo di Knin).
18. Popis posjeda naselja podruja Knin (Terri/orio di Knin), koji je zapotrebe kata-
Svezak etvrti: Oton (Otton), Vrbnik (Vrbinich), Komali (Comalieh), Petrovo
Polje (Petrovo Poglie), Otavice (Ottavizze), Mioi (Mioehieh), ? (Falizich), ? (Tr-
bochoni), Gradac (Gradaz), Orli (Orlieh), Gornje Krike (Chrische Sup.), Raduni
(Radunieh), Pakovo Selo (Pancovo SelIo), agrovi (Xagrovich), Varo (Varos),
Kobilica (Cobiliza), Raa (Raggie), Badanj (Badgan), Uzdolje (Usdoglie).
Britane (Bristane), itluk (Ciclueh), Turi iRudinjane (Turich-Rudignane),
Rae (Raggie), Paene i Oestvo (Pagine-Oehaslovo), Trbounje i Vrlika - 1692.
(Trbougne- Verliea 1692).
Donje Vinovo (Vinovo lnf.), Mrele (Marcelle), Unei (Unessich), Gornje K-
rike (Krische Sup.), Rui i Sedrami (Rusieh eSedranich).
J ako oteeno.
21. Popis obitelji zaslunih osoba i vojnika, koji sudobili posjede napodruju Knina
i Drnia
Drinovac (Drinovacz), Otii (Ottissich), Velui (Veluxich), Filipovi (Fili-
povich), Drni (Dernis), Pakovo Selo (Pacovo SelIo), itni (itnieh), Zvjerinac (S-
ferinacz), Kninsko Polje (Compagna di Knin), Ramljani (Ramiani), Tepljuh (Tep-
lin), Radui (Raduchich), Kapitola (Captollo), Kobilica (Cobilice), Nos (Noe), Ba-
danj (Badagn).
Opaska u inventaru: tu su doseljeni Crnogorci.
22. Katastarski popis naselja podruja Imotskog (Rubriche callas/ice documen/i ri-
squardan/e de ville e Terri/orio d' Jmoschi).
23. ibenska komora (Camara di Sebenico): spisi od 1. studenoga 1801. do 19. ve-
ljae 1806. Zakonske odredbe, najmovi, zemljarine.
24. Opina Rupe (Comunale di Rupe), 18. stoljee.
25. Podruje Vrgorac (Jurida/ore di Vergoraz) 1703-1704.
193
M. Slukan-i\lti, Povijest m1etakog katastra Dalmacije,
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
26. Katastar naselja Ciguzani?, Metkovi (Metcoviz), Klek (Klek), Slivno (Sasso-
viani), Opuzen (fort Opus) i Gabele (Gabela) iz 1702, listovi 1-270.
27. Katastar podruja itluka kod Gabele (Jurisditione di Cicluch) serdara Matije
Bebia, do granice s Makarskom iz 1704. godine, listovi 1-70.
28. Isprave o posjedima i zemljinim prihodima samostana San Rainero u Splitu,
1459-1799,66 dokumenata.
29. Katastar Risnja iz 1704. godine.
30. Katastar podruja Herceg-Novog (Territorio di Castelnuovo) koji su 1704. godi-
ne sastavili Bartolomio Agustini i Pietro Rossi, listovi 1-255.
31. (Katastar Herceg-Novog uBoki kotorskoj), Francesco Barbieri, 1704, listovi 1-18.
Sadri i detaljne nacrte pojedinih sela.
32. Popis 23 sela pridruena zadarskom podruju (Territorio di Zara) iz 1736. godi-
ne. Listovi 1-214, samo popisi obitelji i ukupna povrina posjeda.
33. Popis 36 sela pridruenih zadarskom podruju (Territorio di Zara) iz 1736. go-
dine. Listovi 1-245.
J ako oteeno.
34. Popis 36 sela pridruenih podruju Knin - Drni (Teritorio di Knin - Dernis) iz
1756. godine.
35. Popis 36 sela kotara Knin (Contado di Knin), izraen po nareenju generalnog
providura Francesca Grimanija u razdoblju od 1755. do 1756. godine, 33 lista.
36. Dva katastra javnih ureda, izraena po nareenju generalnog providura Angela
Mema godine 1789.
Dva lijepo ispisana sveska, grad Zadar, listovi 1-132, 1-27.
37. Katastar opinskih i javnih dobara Nina iz 1609. godine, listovi 1-61.
38. Popis posjeda Nina iz 1609. godine, str. 1-23.
39. Katastar podruja Imotski (Territorio d' Imochi), koji je po nareenju general-
nog providura Pietra Vendraima izradio Giovanni Battista Camozzini, 1725, 1730,
listovi 1-193.
40. Katastar naselja kotara Zadar (Contado di Zara), koji je izraen 1756. godine po
nareenju generalnog providura Francesca Grimanija. Koni uvez, dobro sauvano.
Listovi 1-264.
194
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
41. Katastar javnih povrina, izraen 1758. godine po naredbi generalnog providura
Francesca Grimanija.
Listovi 1-26+6 umetaka. Sadri samo nacrte.
42. Katastar javnih povrina, izraen 1756. godine po naredbi generalnog providura
Francesca Grimanija.
Listovi 1-26. Samo nacrti.
43. Inventar Arhiva generalnog providura u Zadru, knjiga 1.
Listovi 1-200. Koni uvez.
44. Inventar Arhiva generalnog providura uZadru, knjiga II.
45. Popis primopredaja uArhivu generalnog providura Francesca Grimanija iz 1756.
46. Knjiga javnih proglasa za razdoblje od 1793. do 1806. godine.
Listovi 1- 160. Koni uvez.
47. Popis posjeda Nina iz 1729. godine.
Kartonske korice, listovi nisu numerirani. Po abecednom redu.
48. Kazalo katastra Nina iz 1825. godine.
Koni uvez, listovi nisu numerirani. Po abecednom redu.
49. Popis dodijeljenih posjeda napodruju kotara Zadar, sjeverni dio (Contado Su-
perior di Zara) za razdoblje 1748-1751.
Svezak prvi: Korlat (Corlat), Gornje Biljane (Bigliane Superior), 1748-1751.
Koni uvez, listovi 1-157.
50. Popis dodjeljenih posjeda na podruju kotara Zadar (Contado di Zara) za raz-
doblje 1748-1751.
Svezak prvi: Sv. Filip i J akov (S.S Filippo Giacomo), Pakotane (Pacosehane),
Vrana (Vrana), Polaa (Polazza), Tinj (Tign), Gornja J agodnja (Giagodgne Superior).
51. Popis dodijeljenih posjeda na podruju kotara Zadar (Contado di Zara) za raz-
doblje 1748-1751.
Svezak drugi: Sv. Filip i J akov (S.S Filippo Giacomo), Pakotane (Pacoschane),
Vrana (Vrana), Polaa (polazza), Tinj (Tign), GornjaJ agodnja (Giagodgne Superior).
195
M. Slukall-A\li, Povijest mletakog katastra Dalmacije,
Arh vjesll., god. 43 (2000), str. 171-198
52. Popis dodijeljenih posjeda napodruju kotara Zadar (Contado di Zara) za raz-
doblje 1748-175l.
Svezak etvrti: Gornja J agodnja (Giagodgne Superior), Turanj (Torette), Rata-
ne(Rastane), Ceranje (Ceragne), Radoinovci (Radossinovaz), Gorica (Gorizza).
Koni uvez, listovi 1-324. Dobro sauvano.
doblje 1748-1751.
Svezak peti: Biograd (Zara Vechia), Nadin (Nadin), Ratevi (Rastevich).
doblje 1748-1751.
Svezak esti: Stankovci (Stancovaz), Pakotane (Pacoschiane), Banjevci (Bag-
nevaz), Pristeg (Pristeg).
55. Popis dodijeljenih posjeda na podruju kotara Knin (Contado di Knin) za raz-
doblje 1748-1751.
Svezak prvi: Kanjane (Cognane), Tepljuh (Tepluch), Mioi (Miocich), Kopr-
no (Coprino), Kadina Glavica (Kadina Glavizza), Pari (Parcich), Siveri (Sive-
rich), Otavice (Ottavizze), Gajine (Gaine).
Listovi 1-198. Dobro sauvano.
doblje 1748-175l.
Svezak drugi: Kljake (Cliaze), Velui (Velussich), Baljci (Balzi), Mirlovi
(Mirilovich), Varo (Varos), Linjak (Lisnach), Bui (Bucich), Raduni (Radu-
nich), Donje Krike (Krische Interior), Pakovo Selo (Pachovo sel1o).
doblje 1748-175l.
Svezak trei: Gradac (Gradaz, Rui i Sedrami (Russich-Sedranich), Lju-
botine (Gliubostine), Gornje Krike (Kriche Superior), Badanj (Bodagn).
Koni uvez. Listovi 1-292. Dobro sauvano.
doblje 1748-1751.
196
M. Slukan-i\lli, Povijest mletakog katastra Dalmacije,
Arh. vjcsn., god. 43 (2000), str. 171-198
Svezak etvrti: Drni (Dernis), itnik (Zitnich), Mrele (Marcelle), Vinovo
(Vinovo), Panjane (Pagnane), Pokrovnik (Pocrovnik), Umljanovi (Umglianovich).
Koni uvez. Listovi 1-295. Dobro sauvano.
59. Katastar podruja Nina (Territorio di Nona), koji je 1675. godine izradio Stefa-
no Bocant po naredbi generalnog providura Pietra Civrana.
Listovi 1-150, 151-155. Dobro sauvano. Koni uvez.
60. Katastar kretnina i kapitularnih spisa samostana S. Benedetto, neko S. Rainero,
iz godine 1753.
Listovi 1-20I. Sadri nacrte i isprave. Koni uvez. Dobro sauvano.
61. Katastar podruja Splita i Klisa (Territorio di Spalato e Clisa) kojije 1675. godi-
ne izradio Zorzi Calergi po nareenju generalnog prvodura Pietra Civrana.
Listovi 1-320, koni uvez. Dobro sauvano.
62. Katastar podruja ibenika i Skradina (Territorio di Sebenico e Scardona) iz-
raen 1709. godine po nareenju generalnog providura Vincenza Vendramina.
Listovi 1-59.
63. Katastar podruja Sinj (Territorio di Sign) izraen 1709. godine po nareenju
generalnog provodura Vincenza Vendramina.
Listovi 1-53.
64. Katastar kotara Zadar (Contado di Zara) izraen 1709. godine po nareenju ge-
neralnog providura Vincenza Vendramina.
Listovi 1-110. Slabo sauvano.
65. Katastar podruja Trogir (Territorio di Trau) izraen 1711. godine po nareenju
generalnog providura Carla Pisana.
Listovi 1-23. Slabo sauvano.
66. Odredbe i proglasi o agrarnim odnosima
67. Sela kotara Zadar (Contado di Zara) koja su ponovno poodijeljena po naredbi
generalnog providura Francesca Grimanija iz 1756.
68. Katastar podruja Sinj (Territorio di Sign) kojije urazdoblju od 1725. do 1729.
izradio Alberghetti.
Tri sveska. Dobro sauvano.
197
Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 171-198
69. Popis posjeda samostana Santa Maria di Taurelo napodruju Splita, Solina, Klisa,
Katela, PrimOlja i otoka Braa togaje 1758. godine sastavio Alessandrio Barbieri.
Listovi 1-113, 180-199. Veliina 36,2x26,5 cm.
70. Knjiga podavanja samostana S. Rainero iz Splita
Listovi 1-31+9 listova ispred svega. Veliina 30x21,5 cm. Na kraju karta posjeda u
Katel Gomilici (Castel Abbadessa) iz 3. svibnja 1780. Vremenski raspon
1799-1807, aponegdje zalazi i do 1789.
Koni uvez. Dobro sauvano.
71. Katastar posjeda samostana S. Nicolo iz Trogira
Listovi 1-67. Koni uvez, dobro sauvano. Iz vremcna prije 1795. (cit. str. 37). Na-
slov dodan naknadno.Veliina 25,4x18,5 cm.
72. Prijepis katastra Paga iz 1452. napravljen 1806. godine.
Summary
HISTORY OF THE VENETlAN CADASTRE OF DALMATlA
Material of the Venetian cadastre of Dalmatia, today is keeping in the State
Archives of Zadar (fonds number 5,6 and 8). Those materials areunavoidable sour-
ces to understanding entirety of economic and political relation inDalmatia during
the role of Vcnetian Republic, so represents a very important link in Croatian hi-
story. From thevery first cadastre fom1 1421through surveys territorial gains ofCy-
prus (1570-1573), Kandian (1664-1669), Moreian (1684-1699) and so called Small
war (1716-1718) until establishing Grimani's cadastre, Venetian Republic has been
recording all the territorial, demographical and land-property changes inthe land of
Dalmatia. All those cadastres arenarrow connected whit Morlacks and their coloni-
sati on into the Dalmatian hinterland (Zagora). Through Venetian cadastral sources
developed between 15and 18century and material ofland "investitures" wecan fol-
low course and intensity ofMorlacks colonisation aswell as theVenetian relation to
the Morlacks question. Because of its preciseness and relatively well preserving,
Venetian cadastres aregenerally suitable for analysing of thehistorical demography
and geography, toponomastics studies and economic history of Dalmatia. It's also
very important sources for the history of cadastar, cartography and geodesy.
Key words: cadastre, Dalmatia, Venetian Republic, history of geodesy, archives
198

Mirela Slukan Altic Povijest Mletackog Katastra Dalmacije

Transféré par

Informations du document

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Mirela Slukan Altic Povijest Mletackog Katastra Dalmacije

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

M.

Slukan-Alti, Povijest mJ etakog katastra Dalmacije,

Ovim razgranienjem Mleci su "defacto" (zajedno sPoljicama i makarskim primor-

Vous aimerez peut-être aussi