Vous êtes sur la page 1sur 4

FIZIKI PRINCIP AUDIOMETRIJE

Audiometrija obuhvaa svako ispitivanje sluha, bilo bez pomagala ili uz pomo
elektroakustikih aparata.
Buka je svaki zvuk koji nam je neugodan i koji nas smeta. Razvojem industrijalizacije i
urbanizacije buka raste i moze se rei da postaje nevolja modernog zivota.
Bilo koja promjena tlaka (u zraku, vodi ili drugom mediju) koju ljudsko uho moe
detektitati je zvuk. ajsliniji instrument ljudskom uhu za mjerenje promjene tlaka u
zraku je barometar. !e"utim, promjene tlaka koje se javljaju s promjenom vremenskih
uvjeta, a koje registrira barometar, su toliko spore da ih ljudsko uho ne moe
detektirati, pa ih zato ne de#niramo kao zvuk. $romjene u atmos%erskom tlaku koje su
mnogo bre & barem '() u sekundi * mogu se uti i zato se nazivaju zvukom. Barometar
ne moe reagirati tako brzo i zbog toga se ne moze upotrijebiti za mjerenje zvuka.
Broj promjena tlaka u sekundi naziva se %rekvencijom zvuka i mjeri se u hertzima(+z).
ormalno ujno podruje zdrave mlade osobe kree se od ,-+z do '((((+z ('(k+z).
pr. podruje od najnieg do najvi.eg zvuka pijanina je '/.0+z do 1,2-+z.
3vuk s %rekvevijama ispod ,-+z naziva se in%razvukom a onaj iznad '(k+z
ultrazvukom.
Razliite %rekvencije daju razliite tonove.
4on moze biti 5 isti ton
sloeni ton
.um
6isti ton je zvuk s jednom %rekvencijom i nastaje pri harmonicnom ili sinusoidalnom
titranju zvunog tlaka
7loeni ton nastaje kao posljedica periodinog neharmoninog titranja i moze se
rastaviti na osnovni ton i harmonike kojima su %rekvencije cjelobrojni visekratnici
%rekvencije osnovnom tona.
8um je nepravilno neperiodino titranje.
Brzina irenja z!u"a
9 suhom zraku pod pritiskom od ,(,:'0 $a i na temperaturi od '(
(
; zvuk se .iri
brimom od :1: m<s. Brzina zvuka je brzina kojom se odre"ena %aza vala pomie u
prostoru. =ko znamo brzinu zvuka i %rekvenciju, moemo izraunati valnu duljinu , to
jest udaljenost od jednog vrha vala do drugog.
>alna duljina () ? brzina zvuka
%rekvencija
@z ove jednadbe moemo dobiti valne duljine kod razliitih %rekvencija. pr. kod
%?'(+z AB ?,/m, a kod %?'(k+z je samo ,,/cm, odnosno visoka %rekvencija zvuka
ima kratu valnu duljinu, a niska %rekvencija ima dugu valnu duljinu.
$rilikom .irenja zvunog vala, zvuni tlak p se superponira armos%erskom tlaku.
3vuniC tlak je veoma mali u odnosu na atmos%erski tlak.
ajnii tlak koji ljudsko uho moe zamjetiti iznosi '( $a i uzima se kao re%erentna
vrijednost. 3vuni tlak koji izaziva bol u uhu iznosi '( $a i oznaava prag bola.
Dogaritam omjera izme"u mjerene vrijednosti zvunog tlaka p i re%erentnog tlaka p(,tj.
3vunog tlaka na pragu ujnosi na %retvenciji ,((( +z naziva se razinom zvunog tlaka
i izraava se s dB
$,
(dB) Dp ? '( log AAAAAAAAAAA
p(
@,
ili broj dB ? ,( log AAAAAAAAAA
@(
Edje @, i @( predstavljaju jaine zvuka. Fao jaina zvuka @ de#nira se zvuna energija
koju zvuni val prenese u , sekunci kroz , cm
'
pov.ine smje.tene okomito na smjer
rasprostiranja

zvuka. @, je mjerena jakost zvuka, a @( je jakost zvuka na pragu ujnosti tj.
Fada je %rekvencija tona ,(( +z.
4anim se mjerenjem utvrdilo da intenzitet zvunog osjeta kakav registrira na.e uho ne
ovisi samo o jaini zvuka ve i o njegovoj %rekvenciji. Gakle, dva zvuka iste jaine, ali
razliite %rekvencije na.em se uhu ne ine jednako glasni. Djudsko uho je najosjetljivije
na zvuk izme"u 'k+z i 0k+z, a manje osjetljivo kod vi.ih i niih %rekvecija.
@nstrument za mjerenje buke (zvuka) je zvukomjer. Fonstruiran je tako da prima zvuk
priblino na isti nain kao ljudsko uho i da daje objektivna, reproducibilna mjerenja
razine zvunog tlaka.
Hsnovna veliina koju mjerimo kod buke je razina zvunog tlaka.
$odruje zvunih tlakova koje zamjeuje ljudsko uho je veliko pa je uvedena
logaritamska skala prikazivanja to tlaka.
p,
Dp ? '( log AAAAAAAAAAAA (dB)
p(
p, * promatrani zvuni tlak
p( * '( $a * re%erentna vrijednost zvunog tlaka, tj zvuni tlak na pragu ujnosti pri
%rekvenciji ,(((+z.
Gruga osnovna veliina buke je %rekvencija titranja. $odruje %rekvencija od '( +z do '(
k+z mogue je podijeliti na %rekvencijske intervale ili opsege.
9 praksi se to postie s elektronikim #ltrima, koji se ugra"uju u zvukomjere, a koji
odbacuju sve zvukove s %rekvencijama izvan odabranog %rekvencijskog intervala.
In#trumenti za mjerenje $u"e
@nstrumenti za mjerenje buke vr.e pretvaranje zvuka u neku drugu energiju.
$omou mikro%ona i pretvaraa zvuk, se detektuje i pretvara u elektrini signal.
aje.e se koriste instrumenti za mjerenje buke koji rade sa
ugra"enim5
I elektrostatikim,
I elektrodinamikim,
I piezoelektrinim i
I magnetostrikcionim pretvaraem.
ajjednostavniji instrumenti su dozimetri za mjerenje buke u toku radnog
dana. !e"utim u industriji nivo buke je promjenljiv i sloen pa se koriste i
sloeniji ure"aji kao .to su analizatori nivoa buke i analizatori intenziteta
buke.
Prin%i& rada mjera'a $u"e
!jera buke je mjerno sredstvo koje reagira
na zvuk slino kao ovjekovo uho i daje objektivna reproduktivna mjerenja
zvunog nivoa. 3vuni signal se pretvara u elektrini signal pomou
mikro%ona visokog kvaliteta. 7ignal je slab pa se mora pojaati da bi se oitao na
instrumentu. $oslije prvog pojaanja signal prolazi kroz korektivni #lter $oslije daljeg
pojaanja signal je toliko jak da da otklon na instrumentu. J%ektivna vrijednost signala
je odre"ena u detektoru e%ektivne vrijednosti. Hitana vrijednost je nivo zvuka u dB.
7ignal zvuka moe se dobiti sa izlaznog utikaa i vodi na vanjske instrumente kao .to
su
magneto%oni, dozimetri buke ili pisai. J%ektivna vrijednost, R!7, je specijalan oblik
matematike srednje vrijednosti. >ana je jer direktno zavisi od energije zvunog
signala. Getektor vr.ne vrijednosti moe da se
ugradi ako se eli odre"ivanje vr.nih vrijednosti impulsnih signala.
gdje je5 p( * re%erentni zvuni tlak, p( ? '( K$a
p(t) ? vremenski promjenljiv zvuni tlak
4 * interval mjerenja
7lika :. !jerenje nivoa buke okoline
UTJECAJ BUKE NA O(JEKA
Buka djeluje negativno na neurovegetativni i indokrini sustav i te se promjene
mani%estiraju poveanom nervnom napeto.u, a napetost uzrokuje poremeaj
cirkulacije, .to ima za psljedicu porast tlaka i uspravanje rada probavnih organa.
4ako"er se javljaju i psihike smetnje kao .to su smanjenje koncentracije, posebno kod
diskontinuirane buke. 4ako"er se javlja razdraljivost, osjeaj umora, a esto i
pospanost, posebno ako je buka ritmina. Hvakve psihike smetnje mogu se odraziti na
preciznost obavljanja radnji, pravljenja pogre.aka, broj ozljeda, .to bitno ujee na
produktivnost. !oramo napomenuti da buka u nekim sluajevima, naroito ako je
diskontinuirana, moe na zapslenika djelovati i stimulativno.
Buka tako"er moe izazvati smetnje sna, jer kod ljudi koji rade u buci moe biti jaa
reakcija na buku u snu.
Hno .to je najtee, kao .tetno djelovanje buke, je svakako o.teenje sluha.
7tupanj o.teenja sluha ovisi o intenzitetu buke, %rekvenciji, trajanju buke i
individualnoj osjetljivosi.