917

ogrijeiti se o: naruavati,
remetiti Imir i sl.!; zbuniti, smutiti, zanijeti
Irazum!; rukom uzimati jelo sa/stola i sl.!
Abasabad fune vie
proljepati se Ilice!;
" '/' aino 18. slovo at. alL br.
t
- ,
Adija'-npp.
:4.>t? "

"
sudbina se poigrJla njinle
zadrijemati; zaspati
(za)k!okotati /kota u vodi!; b. visoka Itrava!
(pro)gumti, (blZO, ne pre-
Arelia Inp!. u Libanu!
Lazar-npp.
gra I glas gavmna! oJt? l!<
oronuti; istroiti se
Isudbinase
- dahnuvi) ispiti, saliti u sebe
J)I J.i :.:., - uzburkatise/more! Gomora /bist. =npl. u Palestini!
t;t? "
; ),.
Amos I vjerovjesnik
"
". ;::;,...".
njima poigravala!
c5;S1 c5 u - Ineprestano sipati bujicu rije(il
odati se, puno piti Ivino! ..ft> Anat/npi u Siriji! 0GWI"
poigravati se, rugati se,
,-
..ft> '-:" 4 siromaan; nosat
loe upotrebljavati
igrati se, aliti se, zabavljati se s;
zadirkivali, zbijati alu s, poigravati se
grad,
::..; t? sjaj
osnovica rukava; dep na
" .... "
prezrivo postupati prema
ala
'-:" prsima Iprsluka!; prsa, grudi;
ji .... '" ,,)0)
pazuho
k. se ali; k. se ruga; aljiv; podrugljiv;
frivolan; J)()(jlU)gjjlV;aC
uzalud, beskorisno
ala
sirutku; jelo od isimjenog
sira s datuljama; mirisna biljka ..
k. se mnogo ali
!bot Physalis a1kekengi!; kroton
!bot.lobatum odn. villosuml
nabujale vode - pl.
ljoskavac,jagodina
mjeovita gomila ljudi llz -"!"-
raznih plemena, mjesta!; jelo od kuhanog mladog
sira smijeanog sa suhim; jelo u k. su umijeani
skakavci; smijeana penica i smijeano
stado (od dva
*-)- *-
igra, ala, zabava, razonoda
zabava, razonoda, uivanje
zlo, (j.?) li'

Ivrsta trnovite mirisne biljke! /; / -
somniferuml;
prepalO! !bot. Solanum nigrum/;
kroton!bot. Croton lobatum ili villosuml
Gelo)
!biljke 'urfutilila1ii/; smola; omakalj
(u mvnici)!bot. Caroxilon articulaturu!
oholost, gordost; hvalisavost; ponos
brza rijeka; nabujali potok; ob- -"!"- '-:"
Jak; brz (lagan, izdrljiv, dobar) i duguljast konj
-'.- ,..-
(pre)saviti/ruku/ ..ft, _
zlo, o i)d. ,(1)d. ! napmviti Gelo abitatI
Ivrsta trnovite mirisne biljke!
omraen, mrzak,
glupav; D"..s>:om,tan;

sluiti,
se
zadrati
/0/ _ (iz,
) 'f< S ma5lom pontije,i;ati Isirl ..ft> o '-:"
opremiti, mobilizirati Ivojsku!;
iit? Ll
0;t? "
ot? *
..ft> ?:.;,. .:. ($. *
smijeati lparfeml
uzeti; u gutljajima popiti
onu krv !krpom - ena!
mobilizacioni;
opremanje; mobilizacija
i siJ; natovariti
..ft>d..ft>

nernamn, nebriljiv, ravnoduan :
jednak, mvan, to >.- ?:.;,.
I svjetlost
teret, breme, tovar; stranaItovara!;
paket, bala; odgovornost, ravan, jednak,
obaveza dokazivanja, neosuova- 0 W i -
nosti suprome tvrdnje lonus probandi!
(vuneni, pmgasti)
dosadan glupak
put lniljenja,
ideologija
u Iranu!

rodjeni rob 19.

rob od roditelja -robova!
kupljen rob
Abdulilab - npp.
Abdulbaki - npp.
Abdulbirr - npp.
izjelica, gurman
Abduldebbar -npp.
Abduldelil- npp.
mora
Abdulbafiz -npp.
Abdulhakk -npp.
Abdulhakem - npp.
Abdulhalim - npp.
Abdulharnid - npp.
-npp.
Abduddar - npp.
Abdurralunan -npp.
Abdurrabim - npp.
Abdurreid -npp.
Abdusselam -npp.
suncokret; nl7,'U'\., f01J.'"
Abdussamed - npp.
Abduzzahir -npp.
Abdul' aziz -npp.
Abdul' azim - npp.
licemjeran rob
Abdulgani - npp.
Abdulfettab - npp.
Abdulkadir - npp.
Abdulk'\is lar. pleme u
Abdulkerim - npp.
vrsta dinje !bot. Cucumis Chatel
Abdullatif - npp.
Abdullab -npp.
Abdulmedid - npp.
Abdulmesih - kr. npp.
Abdulmuttalib
!Muhanlmadov
Abdulmelik - npp.
Abdu-Mena!" -npp.
po ocu!
_ podjannljivanje; ropstvo;
pohlepan, lakom; srdit I obouva-
poklonik; sluga; Abid - npp.
sluavka, slukinja; duvna,
Abidin Inpp.: npI. u Siriji!
- . Ababida/ar. pleme!
I - i sk.llpine ljudi; konji; breuljci; daleki
iva; kratak,
. b.rob,
, robovati; b.
I
o -.J-
919
figurativno oznadti; fonnulirati otvoren, poplocan Iput/; cijenjen,
nazvati .ft Y .ft J'" - oboavan; katnlllom namazan; ugav;
Abdulmu' min - npp.
Abdunnasir -npp .
Abdunnur - npp.
Abdu-hu - npp.
jednu godinu ne 10vcuJ
potivati, cijeniti, uvaavati, respektirati;
paziti na, uzimati u obzir, osvrtati, se na,
voditi o; ispitivati, razmatrati
smatrati, dIati za (kao)
prizna(va)ti (da ima)
poudti se, pouku iz, dati se
upozoriti, uzeti za primjer (uzor)
se
liti suze, plakati, rugovati; suziti
loko!; b. alostan, rastuiti se
mjeriti, vagati Inovac!; Isan!
zamoliti da prorumaC'i Isan!; zatraiti da
potedjen od jahanja; uspaljen Idromedar/; pust,
.fo .?':-j besputan, bezvodan/predial- l (drveni)
lopata
katranisan (ouperen) brod
.fo .ft> - rna'bedije logranak haridija!
J .fo oboavan l boanstvo; idol
.ft y oboavana ena
..fb 0" - Abderi Inpp. U.
k potjOCeod Abdu-l-dara!
Abdus-npp.
.fo_ rob
Abdulhadi - npp.
" ;::... ):
E.J.,.v Abdulvahid - npp.
Abdulvadd-npp.
Abdulvasi' - npp.
poudan, pohlepan, lakom;
ugav, svrabljiv; postidjen; k odbija
robinja,
izmjeri (izvaga, procijeni, ispitainovac! vrsta dinje /bot. Cucumis Cbatel
;';"'\.;0;- J Abdelija/tj. stanovnik sulta-
Abdetu u SirijiJ
nata Lehid na jugu Arabije!
lpo Ebu Hanif J! jedan od
obzirom na, -< jice:' Abdulliih b. Mas ud, 'A. b. 'Umar ili 'A. b .
- -< 'Abbas lili po drogima, dvojicu posljednjih ijoS
r
U
\-
" J
J.fJ\ -
I ...P4J\ -
...\;-1)\ -
;CJ\ -
e\)\-
":-'J\ -
'.J
-

, ),

01 (Js-)-: dvojica: 'A. b. 'Amrb. Al-'As i. 'A b. Al-Zubair/ ahidijskifJz plemena Abdulkajs!; star ldirhem/
po tom shvatanju
kao, u svojstvu
u svakom pogledu
u vezi s, obzirom na
od, do
-J\ (Js-)-; Abdun-npp. (El-)Abdi-npp. -(J\)
liti suze, plakati, (ra)alo- ropstvo; podjannljivanje; pokornost; sluba
. -,} stiti se, tugovati; suziti lokal Abud - npp.
- ,
u sebi (napamet) ispitati, izmjeriti te- ..fb - Abbud Inpp.; npI. u Libanu!
) inu,izvagati/novac i sl}; godinu dana
- lovne!; procijeniti; utvrditi teinu i vrstu/robe i sIJ
ropstvo, podjannljenost; pokornost;
po shvatannju ili u stvamosti .fo ,;;V ropstvo; oboavanje
mali rob; sin pustinje; Ubejd - npp. odnosan, relativan; teoretski,
spekulativan; normalan
u odnosu na, s obzirom na
prelaenje, prijelaz
Ubejd-npI.
pregaziti,
preplivati, prevesti se preko Irijeke!
prevesti, prenijeti, prebaciti preko ..fb Y ..fb _ Ubejdullah -npp.
je.:, minuti; umrijeti, preminuti;
objanjenje; ,;.;...\ .>,- izumrijeti, nestati, ugasiti se
- Ubejdan/irne doline u Jemenu; nppJ
robinjicu; burag; je
izraavanje, izjavljivanje; izraz, fraza plahnuti, poplaiti, otjerati Iptice! YI" -- Ubejda -npp.
izraz
gestikulacija (rukom)
drugim
idiomi, fraze
Je., - (pro )liti suze, plakati YI" - YI" crna svilena tkanina Iza ene!; dodatna
<$)-4 - koristiti iskustvo, se na primjeru, .ft> (0" ) - pletenicu (prepletena crnom svilom)
)-T- -< uzimati kao opomenu, dobro upoznati ubejdije logranak murdita!
"jj ,,;
;;';YJ piL.:; Isan!; objaiinjavati; mjeriti, J> YI" svetite, hram
izraajan, ekspresivan <$ vagati; procjenjivati; konac u fJgJu! poboan, religiozan;
k prelazi: proli, protekli; .;.:. 4 '.)).;0;- prevesti, prebaciti preko o y.fo - obredihada/uMekkif
prolazan, efemeran; brziosmijebI; tranzitan; rudje misli J" o - porobljen
suzan, I unititi, upropastiti; b. (pre)teak, y - svetite, hram;
(J.lf ) 4- prelaziti snage, b. iznad
- izraziti, izjaviti, izjasniti se;

920
Abm /hist. :: npI. u Jemenu/
bijela; njena i
vitka Idjevojka, grdIla!
bijela; njema i vitka Idjevojka,
granat; tanka i slaba Itrava!
njena i Idjevojka,
koljka; brojna skupina; u
opomena; uzor, primjer, pouka lekcija; ;,:. -':-
smisao; razmatranje; obala
mjerodavno je
nita ne nije vano to
grana!; drhtavo lsalo!; mlitav
1, J;': ( .br.) " krupan obalni lotos
.; "''' ,fir)"
koprena, rubac,
al; Abruk -npp,
J)."" -':- J Jr. " primjeran, egzemplaran; O -7 lille
hebrejski,jevrejski/Jevrej; tak. -7 'br I.?r." dvizica,dviska ..A
fi '" o"
Thrill /npI. uLibano! :.r.r." ljednogodinja ovca ili koza!
hebrejskijezik: Jevrejka neobrezan,
smrknuti se, namItiti if y!'- - * prijelaz, prijevoz, prebacivanje; prolaz; tranzit
se, namrgoditi se; b. smrknut( o), nalfuten( o), tranzitna Itrgovina!
namrgodjen(o) lice!; mrko
mrko (ljutito) pogledati
namrtiti, namrgoditi !lice!
lime 80. poglavlja Q.!
nalijepivi se osuiti se
balega po nogama i repu Ideve!
(mnogo )brojan; s puno pelja Istri jela!
"-p.-J - miomiris, aroma; afran; ambra
--" - IvEta biljke!
- pantera (geparcla, risa)
- (od mua) neomiljena, necijenjena /ena!
drvo za vezanje sidra Ina brodo!
sa ,uiti se Iprljavtina, na licu, ruciJ --" , J.c- - prijelaz; prijevoz; gaz, brod;
b. namrteno /lice! prolaz, (pokriven) hodnik; tranzilOrJll glas -gr.
namrtiti !lice! objanjen; savren /luk! ( ;; )
uprljati se, Qkaljati se, zamazati se; nazvan, imenovan
i. po nogama i repu osuene balege k. itd.; izraajan
ldeva!; b. pokrivena sasuenom net:1sti Inpr. ples!; iuterpretator; (snova)
puna pelja/strijela!; kosmat (na)mrtiti se, (na)mrgo-
diti se, smrknuti se
namrten, namrgodjen,
smrknut, strog Ilav
namrten I lav I od k. bjee
drugi!; (e. art) Abbas -npp.
Abbw;a Inpp.; np!. u Egiptu odn. Siriji!
abasovic1ci, abasidski I
Abasid; pjesnik abasovicKog perioda;
somina /bot Ephedra!; e. art. :: Abbasi -npp.
Abbasija lobI. u !raku; np!. u Libiji,
Alinu, Libanu; gradska u Kairu!
Abasidi, Abasije
sasuena balega/po nogama i repu-
deve!; mokrenje po sebi (ili u postelju)
mrtenje; duica,
timijan /bot. Thymus vulgaris!
Abs lar. pleme u Neddu!
Idromedar/; guste vune; godinama neostri-
criC:. en Garac); skoro zreo, ajo neobrezan
skela; most ponton
deva k. tri godine nije radjaia
(paljivo) razmotren; vaan,
k. na osnovu jedne
o drugoj stvari (ij. po analogiji)
hebrejski, jevrejski IJewej

- suma!<, ruj !bot. Rhus coriaria!
sa sumakom priredjeno Ijelol
(;) - "
'" ",,,
(o )t!;r. i
"
-JI suux
J-(r)

J
blZioblaci

dobar za
tuan: suzno /okoj
suze

mirisan
uz (uvijek prati)
(mio )miris; mallilska kouoplja
(mio )miris; oiljak na licu; trnovito drvo ...
(mio)miris, aroma
otrnjen; otrouman
921
vati Itas!. ugled i sIJ; ubiti; s!natrati
nerazumnim; na5umoe (nerazborito) rJditi namrgodjen; (zlo)koban, sudbonosan Ilav CI' y.
skovati /la) protiv
b. ranjen; oslabiti, smrati
neplanski (nerazuman) rad
nasumoe, nerazborito
CY. bezrazloan, neoprJvdan
( o )
JJ - nerazum.llost
:cw izm.iljotina
o Js;. ..;; - I namrgodjenost;
- ! ozbiljnost; strogost
mrk pogled; strog izraz (lica)
vukovi podvijenih repova
Avbes lime deve!
snana; brzaldeva!
, ,;
zdrav i mlad, u cvijetu m1a-
jedra i lijepa; svijetle puti lero!
lijep; izvrstan, (iz)vanredan;
velik; snaan, jak; vrlo nadat-en,
genij(aIan

izuzetua genijahlost; veli-
b. u vezi u vezu)
(
, \
, )
) tJ.
ti, vrijedjati, krnjiti, umanjivati i slJ; smesti,
zbrisati !zemlju - vjetarl; (as)kopati/zemljul gdje
ranije nije kopano; nesumoe nerJZumnO)
, CY. - CY. raditi; zagrliti, obujmiti; goniti /konja! tako da se
poLl1e znojiti; probiti Izemlju - biljka!; rastrgnuti
*
UZillitisati se; b. pun, napuniti se /dimom i sl.! izmisliti /la} protiv , Js;. ..;; -
..;:, rJ - dragovoljno u Irat!
ispuniti se, b. pun lmirisa/;
(bola) Igrudi/; zdravu
U=VI'"" 0", b. ; oklevetati; smesti,

922
mucav; brbljav(ac);
teak, dosadan; surov, grub; glup; impotentan neotesan(ac);lmkavica;sirumah
f- oL? mucavost; neotesanost; glupavost
sj'li J'-f'- obilna Ivoda!
y blesav, Saav, glupav
;; y visok, krupan, gorostasan
:'.J)
W 1.;:- ;; b. debelo (krupno) i grubo Iti jelo!
(iz, po, s)mijeati
kmnelotlvunena ikanina!;
kaliko platno!
komad(ic); zalogaj, mrvOc)a,
nita lc. neg}; malo masla; prionuli
ostatak lu mjeinil; prljavtina (bale-
ga, znoj i dr.) prionula za vunu (mno);
teina, teret Iduga i sij
svjetlost
spremanje, pakovanje;
slaganje; metak
obloga svoda
uzeti sebi krupnog dromedara
..i1J1 - debeo, krupan, velik ( ;; uzao sagnjilog ueta; omraen zlobnik.
r. f- ... * debeli,lijepiljudi usukati/uel -'" ii,
L
mobilizirati;rasporediti/vojslml; -"'. * snaga/deve! smrtgaugrabila
postaviti lahovske figure!; nasuti, napuniti Ivre- debeo, .;:- ;; ... prolistati /biljka!
naliti, napuniti Ipuku!; udjeti konac u liglu! krupan; izdrljiv
sasvim nasuti, napuniti .... krupan; jak
(na)gusto posaditi /bilje!
b. poredan, rasporedjen, postavljen;
b. nasut; napunjen, (is)napuniti se
po jedan od dviju
grupa pripremiti jelo za njih
teak, dosadan; grub; blesav
debeo i velik
otrih kandi/udical
otrih kandi/orlical
opak; lo i mlitav;
vL<ok i njean; od roditelja tije
"L? su majke strankinje (perzijanke)
;; L? ivahan, bodar Ivr;,ta puzave biljke!
(prugast, vunen) Jj.
dio lzaklane ivotinje dobitniku u debeo, krupan;
igri mejsir 1- I (vrlo) gust/ito, uma! visok; njean, ljubak
r. f- ... * pretio,korpillentan,
Abejh Inpl. li Libano!
/igo za dozivanje jaradi i sl.! c:::..v *
stasit; njean, draestan; debeo u
sredini ili rukohvatu !lUkI; f. tak. :::
.. o... .."... o....;..... ...
skakati na yl::,,;
jednoj nozi; na tri noge ldeva!
nisam mu praga
tanke bijele koe; lijepog tijela i naravi lena!
sunovrat, narcis !bol
,,'It " (> ... ),,,,... ...
Narcissus poeticusl; jasmin !bot Jasminmn
officinale!; strator !bot Amaranthus tricolorl;
stiraks, divila, ambru /bot. S1:yrax officinalis!
grditi, .....
koriti, ruiti
...... (>... ...(>.... ..(>J (> ....
(pre, u)koriti; prepustiti same
prigovarati, ne odobruvati,
b. nezadovoljan s, ljutiti se na
neprestano sijevati
prelaziti iz ... (s .. na)
preko praga; zakasniti,
sebi, ostaviti da same pasu Ideve!
deve k. same (slobodno)
.) / pasu ili preputene same sebi
.... JI -'" if - priznatvladar
prekoravanje, prigovaranje
b. spor, oklijevati; stupiti na kome nita nije zabmnjeno
izradjivati prug na IvTatima!; napruviti Iprag!; -'" - se sve zapovijedi izvravaju Ivladarl
pritegnuti prikupivi i presavivi ih sprijeda! i. svijetlo lice ;;s:. ) L? (y) *
vjebati, trenimtilkonje!; pospremiti, sloiti, srediti Irobu!;
uzajamno se prekoruvati
(iz)grditi, -ruiti zbog
zadovoljiti, unliriti, ugorJiti;
opremiti, mobilizimti Ivojsku za rail
-'" sl>. - (po)slagati, sredjivati; tak. -7 'by
lijepa lena!; k. nie( ogrlice)
Abelat logmnak Temim -plemena
Abla/npp.; npl. u Siriji!
ab( e )lijs.lci fJz plemena Abelatl
( ;; )

mvionica
grdnja, prijekor, prigovor; alba;
optuba okrivljavanje,
izgrdjen, izruen, prekoren;
s!uuje prijekor, kome
za- YP-..p
ij ,,=1\ stalno /kome! govoriti o c.::....>- ( *
udaljiti se, oti6 od
ponovo se slomiti Ilek zarasla kosti
jedan drugog prekoravati
ne odmicati se od prdga
stupiti preko prdga
b. prigovoreno,
y o_b. izruen zbog
prigovarati, koriti se uzajamno
prag
(blago )11ak:l.onc1st

stari luk;

lime zvijezde!
924
(povicima 'at) dozivati Ijare/ o 'i< ;
goniti Ijare! o y _ : hrabar, smion; snaZllil
silan, snatan; stasit; previsok I jare , !konji;
""I>"
ovjesni stup /potporni stup u
zabatu od sljemena do
usidjelica -" tP'" .;:- - tak. = ludilo, bezumnost snaga, sila, estina
stari luk
oslobodjenje, sloboda
staro dobro vino
oslobodjenje, sloboda; starost;
odstajalost /vinai; drevnost
oslobodjet\ie, sloboda;
oslobadjanje, putanje (na slobodu)
sloboda; odstajalost Ivina i drJ
Ivrsta drveta za izradu lukovai
;;"i;(;:' (i,
J b:.
..ft, ...J= - c,.l::.;;. * muki ud, penis
c,.l::.;;. tak. = korijen;
,J
J\;;:.
:Jb:.
tP'"
,J
tP'"
))
tP'"

b. star, ostarjeti
(u)gristi, ujesti;
drati u dobrom stanju
b. u dobrom stanju
b. brz, u trci pobjedjivati, droge
prestizali, b. plemenite pasmine I'ionj!
fi;
sloboda; drevnost;
tP'"
b. slobodan, ( ) "";;. ,Jb:._
odstajalost; ljepota, krasota, divota,
izvrsnost; porijeko; plemenistost;
ugled; dobro stanje;1 drvo za izradu lukova!
krpedija
stardkoko
rasni !konji
oslobod jen, puten (na
slobodu), slobodan; odstajalo dobro Ivino!;
star( -inski, -OOrevan), drevan, davni; zastario;
plemenit(a roda); izvrstan, odabran;
oslobod jen !robI
b. zrela, punoljetaa; b. usidjelica Idjevojka!
i. opet njenu, mekanu kou v= ,tP'" -
(nakon bolesti); b. u dobrom stanju,
napredovati; ostarjeti; b. staro i dobro
IvinoI; ostale !konj!; b. dareljiv
b. obavezna, svetalzakletva!
osloboditi, pustiti
b. star, ostaJjeti; b. staro i dobro
Ivino!; b. slobodan, oslobod jen
lijep; tanke i svijetle koe; !bolesti Irob!; i. opet mekanu kou liza bolesti!;
staromodan ) b. u dobrom stanju; ostale !konji
oslobodjeni rob; kobac; - b. obavezna, sveta za lzakletva! J.:,: I
muka palma; vino; voda; mlijeko; pustiti Ivino! da odstoji; osloboditi /roba!; ..ft,. tP'" I
loj; mast; c. m = nadimak halife Ebu Beha
tak. = robinja
k., kad zarobi nekoli-
pustiti (na slobodu); dugo ocllvati!baljinu i sU
ugrizati, ujedati
osloboditi lrobai; pustiti (na slobodu); .ft,
ko deva, osigura ih od prepada i izmakne s njima ostaviti Ivino! da odstoji; (po )-ijerati !konja! da
;;i,,)
zaklana
star, drevan; odstajao ( o ) prestigne ostale; pcpraviti stanje; opraviti, ponovo
starine, antikviteti kopati i obzidjavati (obJjepljivati) -/stari bunarI;
odstajalo izvrsno vino
oslobodjen; slobodan
opetovano napadati (u borbi);
jurnuti da ugrize !konji
ustrqjati u Inamjeri!
ogradivi prisvojiti lzemljite!; !koc'nicu!
ostarjeti; pohabati se, b. iznoen, izlizan
plahovit, naprasit;
demon; djavo, sotona; tiran
b. osoran, glUb, estok prema
b. nepokornaImuu, ocu!;
c. ipf. = pojuriti, nasrnuti na
navaliti na .. hqevi nanijeti Izlol
jako ukisnuti Imlijeko, vinoI;
b. oslobodjen; osloboditi se
osJobadjanje, putanje na slobodu
osJobodjenje, sloboda
oslobodjen, puten (na slobodu),
- jalo, staro i izvrsno IvinoI; k. prestie
starac; odraslo ptice; staro, dobro vino;
:J __

divlje masline,
!bot. Olea olea ,tefi
/'0/
prtljag; vitlo; nec)plodjellu 'IldLlI" \IC V "
,_ prebL'Ca!jka
impotentan; okrutan,
surov, grb, neotesan, sirov
najaumik,
sporost; ostaci mlijeka u sluga
vimenu Ideve i sIJ skupljenog teka, ozbiljna, opasna !bolesti
-,-
tlil1ll, jak, snaan Ida ponese tereti

izazvati zamoriti,
kasan, pozan mlohavolue!
k. se samo muze Ideva!
deva
..A _ _ musti se ldevel
-:.. ;;. zakasniti s, kasno uraditi;
krupan spor dromedar
spor, trom, lijen, k. kasni s
i;;' odgoditi, odlagati; !kosu!
tan1lln,
nepmziran, neprovidan
silom ogerati,
baciti n ltamuicu!
osoran, grub, nemilosrdan
b. (malo)slabouman
b,bezu-
man, poludjeti b, slabouman, idiot; b, besmislen;
izbezumiti se, zapanjiti se, b.
izuzeti se, okomiti se na,
stahJo dodijavati
odati se udjeti za
izbezumiti se; '-mesti se, zbuniti se; poludjeti;
pregerano paziti na ili hranu: dogerivati se,
uljepavati se, kititi se; zanositi se, odllSevliavati
pmviti se lud (glup, nepaljiv,
poludjeti
bezuman, lud, idiotsU besmislen;
k. dosadjuje i inUtim tudje
bezumnost. ludilo, slaboumnost. idioti-
ZanJ; zabluda; besmislica I ludi; gJupi - pl.
zabludjeli /ljudi!
bezumlje
glup; lud
(nullo ) Slaboumnost; podJie!injelost
bezumuost.ludilo, idiotizllill; besmisao
lobIakom, maglom, prainom i sIJ zastrt
tak. =k. se
zelenica, zelenika, komorika,
(s)krenuti prema (u)
upiti se u, prionuti za
pristupiti, primaknuti se
staviti na prsa lruku!
-"'JI-
b, ugledna, b. plemenitog roda lena! .!l p._
- sasuiti se na Istegnu deve - -'" J-<--
usuditi se izvriti !krivokletstvo!
.ft>_
,lO velikoduan; (;; ) ..A
bist.ar; uta/ila!; nestalan,
tamno Imen, int.
- (silom) odgurati;
nositi; (o )podignuti; dijeliti /brigu!;
voditi Idevu! silovito je za uzdu
b. ba na Izlo! JI
b.uosat






pomoc'nik lupmvitelja policije! fo
nqjamuik. I pl. tak. =

926
bunar; lomivrat;
k. }t:. k. grize glatku kou
spoticanje, posrtanje; zlo;
neuspjeh; greka;
J Go -figo za nesposobnog da neto
samo kiom natapan lpoljeJ
la, neistina; !bot. Budclleia asiatica/
Asser InpI. bogatog lavovima!
posrtanje; udes, sudbina; smrt
J)..I:'" pun (izgrizen od) moljaca
? dugo ispijati, pijuckati
dugo ispijati, pijuckati
? brzati, uriti
"
? grupa putnika; skup(ina) I dio
samo kiom natapano lpoljeJ - skupina, grupa; krdo deva (na pai) I dio d>-
"
la; orao ? (veliko) mnotvo, masa
spoticanje; posrtaj; pad; grijeh; .>,- op, grupa Ujudi)
propust, greka; sudbina; smrt; rat, borba krupan i brz dromedar
nepopravljivo zlo Q W ':L krupan i brz dromedar
kriom zaljevan; ravnoduan, r.? ? teko ustajati /zbog bolesti, starosti!
praznih ruku, bez trbuast, kuljav
k. k. mnogo JP:- velik, irok Imjeina i sIJ:
I
na,
)ft
obara; nitavful., isprazan Isvijet!
posrtanje, spoticanje; naila-
enje, pronalaenje, otkrivanje
slab trag
JP:- na6, zadesiti, otkriti, doznati (za)
O." .--" -" ; ",;" .J
lagati; kucati,
pulzirati lila!
'-,.if;- ,_? ,_? , __
, ,
zemlja, praina; slab trag spotaknuti se, posrnuti; pasti 'J
Go
trag; bit, sutina; stvar; izgled, oblik
borba
k. natuca
Istrani jezikI; mucav Igovorl
Ivrsta drveta s jestivim plodom! / /
izazvati da posrne (padne), oboriti
zapinjati u Igovom!
vrijeme je bilo protiv njega
ga je ostavila, propao je
da posrne (padne), oboriti; unesrec..'iti,
upropastiti; poniziti, omalovaiti, potcijeniti
pomicati, tresti; rasuti; upropastiti .,;o o * izazvati da posrne (padne),
(na)osloniti se na .,;o JI- oboriti; poniziti;
ostati, nastaniti se u -" y uputiti, odvesti do (kod)
j,..." ... 0"
meki dio bedra; meka zemlja; ..:.J1.::.v.>,- upoznati s, obavijestiti o
praina; hrbat humka bez oklevetati, (op )tuiti
bilja; propast I pl. tak. = tegobe spotaknuti se, posrnuti; zamucati;
tak. = mekana zemlja se Ijezik/; stradati, se; osiromaiti
da( va)ti bogat prihod Izemlja!
sredina Iputa! pretrpjeti neuspjeh
(..fP)
ookl)ravati se
imir, zelenika, zimzelen, / o /
!bot. Buxus sempervirensl
tak. = plodna /zemlja!,rodna I godina!
izmijeani lobIaci!
nagomilani, lobIaci!
grozd /bauana!
ljevoruk
(naJ)tei
(nogfulla) dizati prainu i sl.
vidjevi poqerati Iptice!
Idl!!rt 1,"11' valilll!C lavova i sIJ
starica;
*

927
= bilje
otomansh I Osmanlija
'iC jak dromedar; lav
.rs- (Jj:>-) *'
CP- * jelo sa skakavcima
zlo raditi, t;s- <;:- <I: ,:.. J: ';' platani - bot
stvarati nered (na zemlji); uznositi se; b. bezvjemik krupan i
mujak hijene
svidjeti se, dopasti se
i. debe:o keriienrepa
b. ponosan na
iznenaditi; zadiviti;
Kako on
Ne moe mu
diviti se; i. visoko
miljenje o; b. ponosan na
b. umiljen, uobraziti se,
diviti se samom sebi
ljubavlju ispuniti
jako se
koketirati
-diviti se
se, -diviti se
smatrati divnim
('Udjenje,
zanos,
mnISI1e!10S!,
sanlool)padanJe, taiitina
j:>- ,j::.l Idromedar/;visoka/enai
divljimagarac
resama okititi Inosiljku!
b. puna grozdova Iloza, palma!
J.-<20
grozd Ipalme!
grozd Ipalme!
;. //


Islomljena kosti; ne se
otvrdnuti ili km;(om se prekriti Irana!
krivo (nepravilno) namjestiti Islo-


y
*
y-

ispresavijati se, naborati se

Itrbuh od debljinel
(u malo ovoja) omotati sebi
mjeti, b. pun, krcat
(ra)siriti se po Imiri,,!
turban; alom se prekriti lenal
izgubivi nadu ipak roditi Idi jete! e y
,,aji'aJi" goniti/devu!
uzdizati, vitlati Iprainu i dr. - vjetar/
ispuniti - dimom! debeo; pun; kuljav, y:u;- .A
trbuast krupan Idromedar/;
kvrgav; grbav; zelen, nezreo, kiseo
jako pUUc1 dizati prdinu
Ivjetar/;jahati na razne
gesteni
vjet (nepobjediv)
ispuniti se Idimom -
pun prolaznika/put!
k jede vika(nje); rika(nje); um, gImljavina
koprena, veo; al ) praina; dim; svjetina, mIja; vihor, vrtlog c::.
, '
glave kostiju; plamen jji
obim, zapremina y:u;- glup, aav
tak. = zelen, nezreo
debeo;
tak. = kvrgav tap
uzao, kvrga; tuberlmla;
nedostatak mana; nezrelost
svi njegovi (vidljivi i skriveni)
nedostaci i mane; sve njegove
greke;
nru..1n omotavanja turbana
y:u;- k. grmi, uman;
) ,
'Y:U;- k. die prainu; pun ili dima
IrJar:.J -I bukavac /zo.Ardea stellarisl
oblak praine (ili dima); halabuka,
vreva; veliko krdo krupnih deva, plamen
cy:u;- vihor, vrtlog
kajgana, omIet
stado lovaca!
vika, buka, um, gImljavina; rika
bez huke i buke (tibo)
la;
krupnih kostiju
vrsta krastavica (lubenica, dinja)
divlji krastavac
(zelene) dinje odn. lubenice
!bol. kCucumis melo var. chale!
bez djece, potomstva,
impotentan konji
Adira/mjesto u Egiptu
poznato po kvalitetnom pamuku!
k. uzvitlavaju prainu IvjetroviI
'-? y:u;- u k. vjetar die prainu ili dim /danI
" <), ,.-
.r:- bobe grodj(ic)a
gavran
)l..,L1 srdit. naprasit
" : ,.-
/ 'o / saviti, pogeti/vratl;
rascijepiti
tako udatiti da stvori oteklinu IlapOm!
(od, pro)juriti/ustrabui slJ; ,.?-:s:._
istodobno dizati noge Imagarad;
ispruiti rep prema zadnjici/konjl
s turbanom (na glavi); s neravnomjemo vratiti svojima /suprotno elji
usukanom tetivom /luki; naboran, smeuran nepoznatog - dromedar/
veo, koprena; tnrban; pabninalikal
k. je sav imetak razdao siromasima
dogola razgolititi,
svu skinuti s
dogola se razgolititi se b. go
spolni (muki) ud, penis
adaridi/ognmakharidijal
/sudad; uznemiravati, dodijavati;
ostati, plionuti za/zube -
navaliti na .. sa/sabljom! .;. y e
b.
b.zelen,
veliko -/
... 01

929
elot:venl1l1l: neimita-
tivnost (Q), oponaanja/Kur ana!
za umjetuo zadnjice
smion, odvamJ; go, nag; olinjao /vukJ;
-nesposobniji kast; niska i opaka/starica!
,,; ).-0 f
( ;)- krestav;
( ;; ) muski ud, penis; Adred - npp,
lak, brz; debeo; snamJ;
S velikom zadrljicom guzat; .:,- ,.A - /vrsta insekta! - bezlisno, ogoljelo IstabIo!
puna /kesa!; km!kog repa; s bijelim perom krdo! od 50 do 200 deva!;(. p Uderred -npp.
u repu /000; s jakitll stranjim clijelom dlana /vrsta drveta, za izradu lukova! Adrud /npl. u Ehiptul
slab, ?,-I;' , y.- jak, snamJ; ('Vomat, u korijenu debeo go, nag,
iscrpljen, nesposoban; impotentan; grba; kvrgav tap - razodjeven
,} "''' ;0 )
iznemogao; oronuo, ostario; propao, prestid,
osla!jeti lena!
vjetrom ,if
beznadean; slijep; kf'd!kalbaljina!
impotentan, spolno nesposoban
nesposoban da plati, insolventan
splet tetiva na
izbrazdana proga u pijesku
,jp ("::'P) __ b. umiljen, nadut, ohol
J:. - b. slab, .A y
( ;; ) j ne ne b. u stanju,




zadnjici /ivotinje!; oran
tekavac, morski omo lom. Falco heliateusl
J ;
osla!jeti; b. deficitan; izgovoriti
(napisati)posljednju stopu stiha
onespoi;obiti, oslabiti; staviti torbn stmga na
/konja i sIJ; ometati, zadravati; smatmti mi.ljenost;
slabim,nesposobnim za; uz- grub, osoran /govorl
ncmiravati, praviti smetnje,
i. veliku zadnjicu, b. guzat
, ,
slabost, nesposobnost;
starost, oronulost; slijepilo
slab, nesposoban
tri posljednja rebra;
.;,- ost; svojeglavost, nepaljivost lu hodu dromedaml
dugonog mrav ili sl.
krsta Ian. = sacrum!; stranji clio; zadnjica;
pros. = posljednja stiha; drugi polustih
otiavi ne se vie
(nad);oslabiti, iznemoo, postati
- starica
laka, brza/deva!
lIme zvijezde! s jedne stvrui pred na drugu starica
stranji clio, zadnjica; drugi osloniti sena; prikloniti se .A o JI- umiljen, uobraen,nadut;
polustih; svretak. kraj lrije(i!; posljednja stiha odvratiti se od .A Y - dIzak, osoran, arogantan; okrutan
visok duguljast
brijeg; kf'd!korepi oran
slabost, nesposobnost
(pre)slab; impotentan; lijen
trgovac; lav; konj;
vuk; zec; pas;
!issc; gavran;
starica;
onesposobiti, oslabiti,
pobijecliti; promaknuti, b. za;
0;'-->"
sumnjiv
brJ.llti, uriti
uzja butova
()' ) _ I muki ud; korijen
omalen
smatrati slabim
.fi _ _ nesposobnim)
-"--
;, ,

stoku
brino i
njegovati !bolesnika!
mrav;
vitak; tanak; zakraljo litol;
loa ili nenakisla lzemJja/; kota!
teko stanje
; slaba ishrana ; mravost
vrsta hllIllli ldatulja/
gorka tikvica !bot Citrullus
colocynthis/ ; vrijeme; sudbiua;
mravost ; kotatost
mruv
mrav
mrav; Imao
mrav
brzati, uriti
blZO dovesti, J
goniti; na brzinu skuhati;
blZO uraditi; u izraditi Isirl
odmah u gotovu J ..ft,
utrldvati se, nastojati preatil'i;
930
struka
pl. tak. = krupne stare deve; zapreke
isturenost prsa, a ugetost
krupna I deva I
sredina; sred(i)nji dio; hvatite /luka!
zadnjica, stranjica
hvatite Iluka I; doba
usred (potkraj)
blZo uraditi (na blZinu), pourivati; biljeti da amor; vriska; rikanje
stigne; rano ugraditi /srurt/; blZo dospjeti do suzdra/va/ti
preduhitriti; pouriti da kazni zbog Jo Y - izmraviti, pustiti da nua
blZO ga je udario
pobaciti ldeva/
primorati se da bude strpljiv /blag i sU
udaljiti se , b. odvojen od
j" (>" J ; ;:,...
__ strpljivo prestil'i, pod:stakJ1Uu,
poUtivati, pogerati; na brzinu pojesti podnositi; strpljivo njegovati !bolesnika! (s
b. prekratko za Ivrijemel
brzati, illiri (se) u
pourivati,
na brzinu (u)raditi; predusresti. jJm.!UlUUlU,
odmah dobiti (primiri); u ,",us,a;"""lU 1\.\)111"'J1-
;"
..f>,:/ _!
zaostati,
" jJ" .J.-
zadra(va)ti
i malo Inedovoljno/ jesti
i suzdra/va/ti se od
gostu ostalo vie I
fl >
; ;

y-

-[Karavana!

tak. = stoka
k. se uri: ba
k.
ba hod
ba hod
k. se uri; prenagljen;
baoplet; nagao; preuranjen; k. svojim
donosi jo na ispai pomuzeno mlijeko
ub!Zilll; hitan, urgentan; preran,
preurmljen; kIall, prijeki /put!
uran; vanredna/sjednica!; hitna, ekspre-
k. joj
Adieltun /npr. u Libanu!
b. teka, ozbiljna/stvarI
gusto, zgmano
gusto, zgmano mlijeko
b. velik i huml
snaan;
velik i huml
VJ""CWUHWH (u pustinji)
Iv rsta ribel
Palestini!
931
urba; brzina; bao izvren ]X)sao
(ili izraden predmet); phy. = ubrzanje,
akcelel1lcija; gotovo (ili na brzinu pripm-
vljeno) jelo; blato, isturena stijena
ublZaI1je sile tee ( 8-\
sveanj, zaveljaj J ,
kolo,
pourivati, qel1lti, ubrzavati,
urba; prenagljenost; pourivanje
glasnik, kurir
ub!Zilll; privremen;
, ",::A _ jo za ispae malo
pomuzenog mlijeka /doneseno

)6:-':::'1
-" ..-





Ll

urba, hitnja, brzina; na bamu sDf(;mlieno
i izneseno predjelo; zemlja, crni mulj

932
Istar ili debeo!; prednjim nogama 0&0) udarmi
o zemlju ldeva!; jedno te isto tvrditi, ponavljati deve lk. grizu kosti!
oslanjati se na Istap! .A J.>- - tak. = zub I pl. tak. =
ostarjeti i osijedjeti .r.>-) - deve lk. kosti!
veliki lasta b. jako debela; i. oteklinu
na stidnici ili zadnjici ldeva!
mijesiti Iti jesto!
kotice Idatulja i drl
skriveni smisao
b. qesten (napravljen od tijesta) - Nearapi. barbari,
/./
Islova!,
ne poznavati dobro
zubima iskuati
Itvrdinu drveta!; vakati; gristi;
vidjeti, gledati. promatrati, primjetiti;
; )
i. zadnjicu; ostarjevi ustati Perzijanci; c. art. = Perzija
kotice Jhunni i dr j
mlade deve
udariti lrogorol u drvo /bik!; iskusnim
samo se na ruke; roditi se glupavo dijete
Inekome!; (uz)jahati debelu devu; uspeti se na brod
zamijesiti se
b. zamijeen
(za)mijesiti !brano!
zamijesiti tijesto
i')puniti, zakitovati;
obukali, omaltariti;
korijen (osnova) repa;
tak. = (nijema)
.A ;;';'1 ivotinja; bez
- podnevna i popodnevna molitva
ljer imam tl njima ne govori naglas!
jaka, izdrljiva/deva!
vrlo lijepo, ali s vTlo malo mlijeka Ivime! kotica; palIna lk. nikne
k. mijesi; k. se odupire na ruke -":- V-":- G iz kotice!; tvrda stijena
ostario; k. udara prednjim palma; stijena
nogama o zemlju Ideva i sl.!; mjesilac tijesta strani naglasak; strJni oblik
u se utrobi zametak
ne moe zadrati Ideva!
mjesilica tijesta; sredina
k. puno mijesti I mjestilac
tijesta; glupak; brbljavac
medica, posredak lan. = peri-
naeum!; vrat; podbradak; zadnjica
mijesilica (tijesta)
upak lan. = anus!
jedar, debeo, pretio;
s oteklinom na stidnici Ideva!
k. daje malo mlijeka; jako debe-
.ft nepravilnost (nerazumljivost)
pri govoru ampskimjezikom; barbarizam;
;s,-G nejasnost; hum, mnotvo
( ;, ) .) nearapski; strani; perzijs.1ci, iranski I nearap,
stranac; Perzijanac; Ademi InpJ. u Siriji!
pametan, razborit
strani jezik; panjolski jezik
:G Iza Arape nekad u paniji!; presovane
hurme (datulje); u maslu ukuhan med
zaputovanjeizdrljivadeva
nijem, mutav
la; s oteklinom na stidnici Ideva! nerazumljiv, nejasan; z&'vorena Ivrata!;
,
/ ;, / - lsabljom glave!
zapiI1jati tl govoru,
tijesto; gestenina; -":- punktiran sa Islovo, knjiga,
mlitavko, mekuSac
komad tijesta; -":-
(mekana) masa; otopina; ljepak; vlana
sinjesa; umjetna materija; (veliko) mnotvo
materija -
celuloza
papimamasa
uesten; I
penica k. daje nqjbolje brano
jako debeo ldeva!
leksikon
debljina, pretilost; snaga, izdrljivost

leksika; leksilko!ogija .::-
f-
vrsta situih datulja
Ademejn InpI. u Egiptu!
, , j

933

/;:
(- f. I torte,lx15tete

podojiti Idijete!

zadovoljiti se i dl1lgom
ubrajati , c: o - hranom osim mlijeka Idijete!
J - loe djelovati na ishrdllU Istoke - godina!
b. mnogobrojan, umnoiti se; preu<ovane datulje (burme)
b. mnogostruk; b. gotov, nona tetiva
b. opremljen Ivojnik! /konja, deve!
Js- - tetiva lod koljena do
OrCrl1llS!Vatl. b. vie od stopala -konja, deve!
b. mnogobrojan; (na)umnoiti se
voditi uzimati u obzir
hvalisati se; b. saIlilOpouzd:'lll
s tim ne treba ""
b. gotov, spreman,
pleme Benu Me'add ili
od njih; udaljiti se
"jJn,UUlV04 Pl111ffiVrnmi!, gotovost; w \ .;:-
(na)s.ldonost; dar, smisao (m);
priJrJadnost/ pJ. tak. = komfor
SarrlOpi)UZljanie; uobraenost
W mlijeko /m
, )

.fl "." j::"

buka, malter; masa; smjesa
ls opijumom!; kit; sirup; elektuarij

e J (>"

*
ljut; rikati /dromedarl
(pre)kasno (po)dojiti; (na)hraniti;
podojiti; mlijekom (drugom
hranom osim mlijeka) nahraniti; zasititi;
- otvoriti fusta!; iskriviti lJice!; mdati
mdovoljiti se i drugom
hranom osim mlijeka/dijete/
iskriviti lJice!
hraniti mlijekom ili drugom
hranom osim mlijeka /dijete!; (pre )kasno (po )dojiti
sa zadebljalim dijelom nosa izmedu
- presov,me datulje

934
dalekopisni stroj, te\eprinter
za poliranje /ice!
telefoI1ili. aparat
,L., 'lo
;;.;;L<;J\ jl..,.ft.U1 . (pravo) vrijeme,
zidni aparat
konjska oprema
ptibor
tokarski stroj
satni mehanizam
builo, perfomtor
mjerni instrument
pribor za zavarivanje
aparat za premotavanje lice!
tOIzioni aparat Iza TIeu!
pozivni apat-at
u k. se ena ne moe preudati nakon
smrti mua ili poslije razvoda od njega
izvjestan broj; rok TIvota
Inekoliko,vilit,nmogo
(nmogo)brojan; velik,
brojni; ravan, jednak; ubrajan
nmogokutnik (-ugaoui.1c)
vievalentan -sb.
broj, nmotvo; udio; vrnjak;
zujanje tetive !lfi.1ca/; brojanje;
udio I pl. tak. = razdijeljeni
imetak; batina
algoritam (algorizam)
numeracija
notacija
nmogobrojan; nmogostruk;
razliGit, raznovrstan I polieder

raznolik, nmogoobrazan,
multiforman, poliforman
nmogoprst (estoprst), polidaktilan
nmogokut(an), poligon(alan)
('lilit, nmogo )raznobojan, aren
(najbolje) doba; cvijet/mladosti!
, /
.) broj; brojka, cifra;
nekoliko; godine TIvota
.)ld-I - glavni broj
- iracionalan broj
.k.JL\ - priln -broj
;;:;"UI rednibroj
- posebno izdanje Inovina!
- broj k. se ponavlja/u razlomku!
atomski broj
:..JJ I - paran broj
'" ,/)
cijeli broj; prirodni broj
antilogaritam
sloeni broj lod 11-191;
mat. = kompleksan broj
sloeni brojevi
bol od ujeda k. se osjeti nakon godinu dana
sprenmost, gotovost, Dm;ravnost
b. u pripravnosti, b. spreman
,)..vw. bubuljice lpo licul
oprema; pribor; naprava, sprava;
alat(lm); stroj, maina, aparat;
935
brz, okretan / c, neg. = niko
( (i)_ sklopno sred'3tvo
;;f vojna oprema
oboriti, slUiti
tak. =
o cf) J.<' ratni provij,mt
sluiti kod;
ugrabiti /SrnrtI
JJ; o cflJ:- -: cf J.<'
slutiti
tierati (p.odsticati) da ustane /ivotinju/
b. jak, izdrljiv cf J.<'
i.
mulac, mazgov
/bot Lens esculenta!
/boL Lemna minor!; bradata
barska ledla /bot
Udus -npp.
OC1l0
sabirrulledla
lomjon
menisk, konkav-konveksua leda
Vicia calcaratal
iS"""VH\ ea;, vika /bot Vicia sativa!
izasut Isa
crvenim osipoml
Uliti,
VW",V IflVl'oou, okusiti
(milIO )poJ(:st, okusiti
, pekarski
- :
p.oligjot'3ki
stupnjevao
(,>l::J\
mnogostran, raznovrstan, mnogostruk lS"" 1)\ -
spremao, pripravao, gotov; sklon,

936
b. l'dmomjeran; b. umjeren;
b. sukladan, proporcionalan;
odvratiti se, se, ostaviti, okaniti se.
sustegnuti se, suzdrati se; odbaciti
ispraviti se; uspraviti se, uspravno sjedjeti; skrenuti pogled, pogledati prema
b. debeo, gojazan, odebljati; b. us- do (kod, u) .p>
- po i broju stopa! b. ravan, jednak, dorastao .p> 0_
odebljati, ugojiti se, b. pretio l zajedno s ... jahati .p> ..} o -
smatrati pmvednim; upravljati .p> _ (na suprotnoj strani) -Inosiljka!
!fo ne vrijedi
skladnost; umjerenost; ramo- ni piljiva boba!
dnevnica; potenje, ekvinocij(um) b. pravedan
ramodnevnica }4J\) JJl\- b.nepmvedan, vriti nasilje
ekvinocijalan ispraviti; naravnati, staviti u ravnoteu
- JJ.:,j Ivagu!; izravnati (po vrijednosti),
simetrija, (s)utediti; prilagoditi, podesiti prema;
skladnost; ravnotea; modulimti Istruju, valove!; modi-
jedna1(Ost; ista vrijednost; sp. = nerijeen razultat ficirati; kritizirati; smatrati
nerijeeno /igrati utalanicu! JI..: . vjerodostojnim) Isvjedoka!; dobro upraviti !brodi;
jednak broj glasova pravi11u, pravednu Ipresudu!; fdSporediti
balans -com. \ u dva jednaka tovom Irobu!;
ispmvljanje, ravnanje, izravnavanje; popm- tY- !kaznu!; pros. = uskladiti Ipjesmu-
'lak; (iz)promjena, modi.fif,.ac1ja; pravilnim rasporedom i brojem
rekonstrukcijaIviade!; el. = modulacija; izjed- naduti se kao mjeina
je; pmvedna podjela; smanjenje; ublaenje lod udebljati, ugojiti se
nmogoboac, politeist; (c. art) Adil- npp. I
(0)_ .p>
jednoj strani/nosiljke!
Adila- npp. b.kriv,
Adilijja/npL u Siriji! obje stranena/devu! /) Js-
pravednost; nepristranost; potenje, ;;J\J.;,. s; kolebati
pristojnost, uljudnost; se oklijevati
J
" I.
ravnotea, ravnO'ljesje ...\y , lZjeana;c:ml11, .p> o U::!) ..;; o 0:.-; -
pravda, nepristranost; ispravnost, J J.;:. ravnopravno postupati
potenje, mjera; preciznost;
pmved1la nagodba; naknada, nagrada;
(is)otkupina, krvarina; dunost; pravednik; gr.
derivacija lrijec'i/; odstupanje; anoma-
lija; neobavezno djelo; (c. art) = (El-)Adl- npp.
pravedno, po pravdi
i podjednako
Pl'dvedan, poten,
nepristrdSan; uspmvan, okomit
jednak, ravan, dorastao, ekvivalenIan
jednak, ravan; jednako teak;
)
smesti se. zbuniti se li
ispraviti; izravnati s
! (iz)promijeniti se, b. (iz)promijenjen, modi-
dio
1l1Ll,.1l, II bazen, bunarI

nedostatnost, nPflnun,!mr,c'
neiskusnost
ravnodunost, indiferentnost
nered,
U'-'UV"":L1A, neunsu:,tvovan1Ie. odsutnost
neiskusnost
beskorisnost
937
izvedena, deriviJana popravljen
Adlun Inpr. u Libanul
b. nerazuman, glup, lud
izgubiti, ostati bez,
b.lL'en, nemati, nooC)staj[lti;
propustiti; maiti,
- ne biti, ne postojati, b. odsutan, ne nalaziti
, nemati,
ne nalaziti se; b. bez;
liiti, oduzeti
unititi
odsutnost, nedostatak, lienost,
oskudica, nitavnost; nita, nula; ne-, bez-
nestabilnost
1 .J)
U)Js- ,
pouzrum Isvjedok!
pravosudni; sudski I Adli 1='Adli, npp.!

J
,', ,
, JJ.>:.
(..ft> cf)
zet lsestrin mui
srazmjeran; ravnomjerna;
prav, ravan; umjeren; blag; debeo, gojazan



/OI -

metalizirati
rudarstvo; dobijanje !uglja,
koksa i slJ; metalurgija
metalurki; mineraloki;
rudni, rudonosan !stijenje!
nemilostiv
o amortan

938
industrija:1:eljeza --".GJI bezventilan
k. boravi, zadrava se; 0.) 1;.;:- 0.) G nekodljiv, bezazlen
k. stalno pase na istom panjaku Ideva! beskla5an
(morski) al; obala; 0(';';" beskoristan
razdoblje od sedam godina
(brojni) skup, velika grupa /ljudi!
izmijenjeno dno !kof e!
Ivrsta biljke!
Aden Inpi na jugu Arabije!
Adenu Ebjen lotok u Jemenu!
Adenu La' a Inp!. u Jemenu!
plemenit, velikoduan; adenski I
bravo! -vrlo dobro!
rudnik; rudno leite;
kovina, metal; mineral, ruda;
izvor; unum due, bit; narav,
leina kovina
sirova kOvina

)


> , ,
0J..i:.
impotentan
bezbojan
bez novca, siromaan
kome nema ravnog, neuporediv
beskia.lJ
nea.k.tivatl
nenadmaiv, neuporediv,jedinstven
nepropustljiv za/vodu!
star, velik, krupa.lJ,
debeo I bijeli strvinar
_ ivjeti u; visoko narasti IpaIrnaI
plemeniti metal
bimetal
cmimetali
obojeni metali
metali, kovine
--" .b- ;:;.) k'.. ne napustiti, stalno pasti (i debljati)
--" (':i ) nastaniti se, naseliti se u
(na, po )dubriti, -gnojiti
s izmijenjenim dnom !kofa! 0.v:. /zemlju!; izvaditi,
YI
- i nepl1StoJnost, aW"lu,u,,,,,,. ned()stojnost
'IDI-
u
oskudica
.ft J
0.\;v (sjekirom i sL) ozlijediti, otetiti Idrvo!
trnokop, pijuk, krampa
rudni; mineralni;
mmera!,)kI; metalni I rudar
mineralogija
baviti se rudarstvom neustraiv
.ft_ bezdiman
.ft Y - nemilosrdan

k. (naj)vie prelazi na !bolesti

939
nanijeti, !zlcv
iS J.:,. j !kome! protivi
zaraziti, inficimti
-.::...t;;:..w.>;-:..w nanositinepmvdu, vriti
J,s..J f-- oJ..>:.
()J.<:.) i*
oAJ; d
!stvarje postala ozbiljna! ':r lzakonal; prijestup, delikt; napad; prestizanje;
gr. = prelaznost !glagola; pros. =
zamjenice ,,hu" k. otpada na kraju rime u pauzi
nasilje nad, tiranizirati
pretier(iv)ati u !govoru! ..fl> d- nasilno ,0\)J...:.
nemvnina, nemvno mjesto


b. (postati) prelazan IglagoV;
naavi mlijeka nemati potrebe za vinom;
naiavi na panjak ne momti kupovati krmu
iS :.w (neprijateljski, nepravedno)
postupati preIna; nepravdu;
vriti nasilje nad; napadati, navaljivati na
rijeke!; gr. = prelaznost; skela do (u) ..fl> oJI- ..fl>
nadvonjak -4..GJ1
k. I neprijatelj; lav; prijestupnik ')
- nllJ10siti nepmvdu;
.) nasilje; napadati na
, .>;- okrnjiti, uskratiti,
k. krade iza iS';' regimti, zahtijevati lobjekutl
c::...:1
b. udaljen; odrnaknuti se,
b. li neprijateljstvu
utrkivati se
vinova
osim, izuzev
sredina, dno Idoline rijeke!
daljina; sredina, dno Idoline!; runda, krug, kolo
lu
fooda,
Ida' -npp.
daske za f;, / - hukati,
postupati neprijateljski prema,
- biti (postati) neprijatelj;
se s; mditi protiv (suprotuo); skinuti malo ili uzdi-
gnuti dio !kosel; udaljiti, odmaknuti, odstraniti;

se,
suspregnuti se od
b. k3njen; se. paliti
(se), stradati, podnositi, trpjeti
spustiti dva kraja turbana da vise pozati
smatrati daje
sladak (ugodan, lijep); traZiti
pitku IvoduJ; se, uivati u
sustegnuti se, suzdravati se od;
odustati od, ostaviti, se
dati pitke vode; vaditi
(pitku) vodu liz bunara!
b. sladak; b. ugodan
(n;y- -pitkiji
vino i jelo i snoaj
kanjavanje;
k. ne jede zbog
prevelike vedrim
nebom; k. ne jede ni pije livotinja!
kazna: muka, patnja,
stradanje;
kazna gorenja u paklenoj vatri
mater(n)ica/an. = uterus!;
stidnica lan. = vulva!
plod metljike, tamariske !bot
Tamari, articulatal; Ivrsta drveta!
940
prelazan, tranzitivan Iglagoll;
i agresivan I agresor; pros. = vokal
.lO l zamjenice ,.hu" na kraju rime u
neprelazan, intranzitivan -gr.
neprijateljski; nenaklonjen
.lO J" - antiarapski
neprijateljstvo, mrnja
J antisemitizam
k. navaljuje; agresivan; '0 j >.-
:':1,. 1 nasilan, nepravedan I agresor; atentator
.J "'-."1-
y..J..i; I zarazan, infektivan;
pIijeJaz; izlaz, spas, izbjegavanje
neizbjean
Ma'di
kome j (nepravda
(nasilje), ugnjetavan
AdevIa InpJ. u BahrejnuJ
yi l,:. >.- _ adevlijski brodovi
ukusan; prijatan, ugodan zbog prevelike elji ne jesti
0(;51 - odustati od, ostaviti, (na)zapustiti
razgovoran, z.aly:lVan napraviti privjesak (kitu) na
0LJJI - odvratiti od, li
slamke, pljeva, trunje; / ul>.- / :; I b. sladak; b. pitka
granje; okrqjci. vrci, VIDovi; krqjevi Ivoda!; b. ugodan, pIijatan
lturbana i dr); krpe; rese, tojte, kite;
remenje; Ina petlje Iza vjeanje
vage!; krpe posljedak; Ivrsta drveta!
prekrivena Ivoda!
b. natrunjena, b. prekrivena
(algama i sL) -Ivoda!
kazniti; paliti, kinjiti;
zadrati; izmditi pIivjesak (kitu) na
lijek protiv kalja izaduhe;
Ivrsta drveta, smrtonosnog za deve!

tak. = uzdignuti je zemljite oko njive;
trun(ka); ispaa /kraj vode!; loe ito
plemenit, velikoduan;
bez mana, savTiien zadrati u .lO o J"

gozbu
b. u smrtnoj opasnosti lod udarca!
ent. = kukuljica, c. art = (Blaena) ! izbrisati se. nestati ItrJgovil; izvinjavati se,
Djevica I.Marija = MeJjema!; Djevojka last. Vir- (o)pravdati se; bjeati, izmicati; uprljati se,
gol; nadimak Medine I pl. Al-' gara, tak. = ast. pet ukaljati se; b. siromaan; kr. = se;
zvijezda na kf'dju puta (nie Sitijusa)
neprobuellO (zrno bisef'd); negaen
(pijesak) neomna lzemlja!; nedirnuta luma!
mtiti se, po\;ul'i se; ostati (drati
- izvitlUti se, se
b. (pre)teak; b.

izmet; pljeva;
od, sustegnuti se od, ne
01 -'!" J,;:. zaostati iza, ne b. dOf'dStao
smetljite; dvorite; skup, zbor, drutvo opirati se, b. u !bolesti!
-,.J '" e,;'
lakorina, J""" -'!" ;; J""" dobiti oprost za
kapica na udu lan. = praeputium/; prdll1en
gozba; masnica, oiljak,
brazgotina, modrica
teak;
isprika, izvinjenje
tak. = obraz /konja!; povodac, jular
k. izvinjava; k. obrezuje I obraz
izvinjenje,
isprika, opf'dvdanje
izvinut, opravdan, oproten;
oprostiv; slijep; opsjednut od demo-
tak. = k. ima menstruaciju lena!
oprostivost; OPf'dvdanost
izvinjenje,
oJI
k. ne jede ni pije; vedrim nebom
ukusnost; ugodnost, prijatnost
Uzejb lime bunara! :;'.LJI
Jzab leg. luka na Crvenom morul
) / .... /

.... - ( -) ylJ.:...


k. mnogo grdi
. e." Ji.-- -"."
J""" 'J"""-J""" *
$,-:",-

silovito
vakati /koI1i/; (od)brdlliti se
koriti, grditi
(iz)grditi
odbiGa)ti od sebe
k. mnogo ujeda; k. stalno grdi
buha
!bot. Camelopodiurn/
k. ujeda/konjJ; zajedljiv,
k. stalno grdi (prigovara)
mjerenje od oka
pomor, poast
prostran, irok
svojim opiranjem
dojaditi
stranjica, zadnjica
adenija !bot Adenija venenatal
b. zdrav, i. zdrdVU
942
prigovoriti, okriviti; opomenuti
* koriti, predbacivati,
prigovarati; kriviti; opominjati
;;. * koriti sama sebe
e 0 J..::.l ( .).ic-) * b. prekoren; koriti samog sebe
uzajmno se prekoravati; jedan
drugom prigovarati (predbacivati)
b.
)
klimu, i. zrak, b. ugodan !krdj, mjesto! rijeiti
b. daleko od (nezdrave) vode,
i. zdravo podneblje; nemati u sebi (ili u
prijekor, prigovor, predbacivanje
,J:L:. ,
blizini) bilja ,,l)amc)"; b. dobra, plodna Izemlja!
smatrati prijatnim,
odgovarati, se Imjesto!
k.
nema bilja ,,l)amq" Ideve!
osobina (ili stanje) zenlIje -7
zemlja dobra, plodna,
daleko od (loe) vode ili ljudi, pod
, ,
biti natapano samo kiom !bilje!
k. mnogo (stalno) kori, prigovara
;;.;; zadnjica, stranjica
tak. = k. neprestano kori, prigovara
korenje. prigovaranje,
;; Os. predbacivanje; opominjanje
jako ldani!
zdravim podnebljem, bez bilja ,,l)amc)" u sebi k. mnogo kori, prigovara
lak, brz, ivahan; ( ;; ) 0 lj k. mnogo kori, prigovara
lakomislen, nepromiljen
b. dobra, plodna;
AvaziIiIar. pleme ujuznoj Ambijil
;;.;;:, = dani lu doba Kanopusa!
= ;;.;; prekoravan (zbog preljerdlle
).ic- * daretljivosti); c. art. = Mu' azzel- npp.
,
*
b. daleko od (loe) vode ili ljudi, pod zdravim
podnebljem i nemati u sebi bilja ,,l)amc)"zemlja
dani lu doba Kanopusa!
lijepo (na)hraniti; naliti, napuniti
zdrav; prijatan !kraj, klima!
zdrav; prijatan
natapanje samo kiom
zdrav; prijatan
ito natapano samo kiom;
zemljite na k.
udobanIivotI e ':i '.ic-
i lijepo (ot, u)hranjenodijete
;;.;; uhranjen, njean, lijep ( ;; )
"
($ jako gusto, zgruano Imlijekol '"
.;;, JL-c0 (J.l.ic- )
( )

Rhus corim
u k. se kuha sa ,umakom !lanad
Arabistan Istari Huzistan/;
nazivi
. npL u Siriji!
npI. u Turskoj!
brza rijeka; mus. = poluton;
c. art. = Areba Ipredio blizu Medine
kola; fijaker;
vagon; vozilo; automobil; kolica
943
( 6 ) c5-f.f izrdavanje. izjavljivanje. l$p\)lla'vanlc:
gr. = desinencijalna fleksija (deklinacija
konjugacija); analiza; sintaksa;
;L;;. " nomadski(pustinjski) ,
pl. tak. = pontonski most
me, avare
najamna
kola hitne
kolica
vagon-restoran
mniranakola
vagon za pretovar
kola za pojjevanje lulica!
vagon
vagon, kola
teretna kola
salonska kola
Beduini; O -1 ABC
Arbani-npp
stranac k.
IrbanijjaJnpl. u Libanu!
arabizmi
obilna bistra voda;
(J" )-

nos; mekani dio nosa;

vm nosne pregrade; prostri, prevodilac na arapski Gezik)
jamica ispod nosa Ina gornjoj usni! promjenjJjiva na kraju
-' ..-
vrh nosa; jamica Ipod W f' ( ( k. se jasno izraava; k. ima arapske
nosom na gomjoj usni!
njemu uz nos (usprkos)
taviti !kou, crvenom
bojom biljke" 'artan'1
konje; arapski !konji; c. neg. := niko
;:, Ja'rub/npp., sin Qahlilla,
.;:, :; f' * praotac jemenskih At-apal
!vrsta /0/:;;' ,J;' ,J;' ,Jj ,Jj
biljke!
kapara; avaas; zalog
krupan pas
b. zao, opak, lo;
!vrsta biljke! (Jj = ) Jo;, b. SVadljiv; dizati buku (galamu)
0" .J,... ;'"
izvaditi; (is, pro)trljati .;:, 0 f' 0 f;1f zmija; neravno zemljite
metljika, !bot. Myrica germanica! G I;' mujak otrovnice;
b. hrom, Cf - navika; crvena zmija
uzlaziti, uza !stube!
klonuti ( sputati se)
k. zapadu !sunce!; neizrdvno se
mokriti !zbog remena -dromedad
Naljazavijati s vukovima!
b. (po, uz)dignut
stati, zaustaviti se; ostati,
zadrati se; (ustranu) se nageti;
" )
zloba, opakost; svadljivost; buka, galama
svadljiv;
zbuniti, smesti; zamrsiti, komplicirati
zbuniti se, b. smeten; zamrsiti se
polje, ravna; odmorite, postaja
u v:lbunu;
zbunjivanje; zbrka, pometnja
vijugati se lputi; se u doba zalaska sunca popeti se, uzverati se na
skrenuti, svratiti se u;
osloniti se na, pouzdati se u
skrenuti s ( od), odvratiti se od,
odustati od, napustiti, ostaviti, se
dati da bude hrom (da proepa);
vijugavo isprugati /haljinu!; izraditi
u obliku cik-cak; izvijugati tok/rijeke!;
.;:, .).<:- - popeti se, uzverati se na
se za
.;:, J" - se drati (prihvatiti) za
debeo
.;:, - debeo; jak, snaan;
zasun, reza
debeo; irok; snaan; krupan; teak
nageti, naheriti poduzeti,
stupiti u doba zalaska sunca;
zaplesti; za.mrsiti; sputati
c;'l zapetljan noge u
imati veliko krdo deva
epavim; dati veliko krdo deva
nageti se, naheriti se; epati; skrenuti
s puta; (voziti se) u cik-cak liniji
ostati, zadrati se u
preduzeti,
praviti se da epa, pretvarati se da je hrom
nageti se, b. naheren: saviti se; iskriviti se;
dati kaparu (zalog)
e;:; kapara; avaas; zalog
;;)
c.:.xl;' .:>;' J'"if' ;;)
o" )" //
b. tvrdo; ..:of ( - ..:of' ) - ..:of'
.;:, .).<:- - povijati se !kopljel; sijevnuti;
.;:, - bljesnuti, zasjati, zablistati
se) -
-Y)f

ilavac, samo!
Ibo!. Samolus Valemndi!
s neravl1omjemo usukanom tetivom 1l0kl
visokivrbi
tamruida, indijska hUill13,
-drvo !bot Tamarindus indica!
oboriti, smiti, na tle baciti
zglobovi, zglavci
(iz, o)glodati
o *

J>;:'r '4'

okuka,
skretanje; ugao lulice!
945
kriv, savijen; vijugav, krivudav
Ja'rid Iplanina u Arabiji!
savijeni ostatak palmine grane
savijeni ostatak pabnine
grane;prve bobice
... o;
krupna i snana deva ()
skupina Izvi jeri!; (CP-r )
krdo !konja!
grupa Ipjeaka!
ostaviti, napustiti
truditi se, na<;tojati, naprezati se, zalagati se
gavrdll; pub lu kartama!
hrom, sepav
nijema zmija k. se nemoe 01.."..
;* i k. napada
,I' iskrivljenost; krivudavost; 01.."..
zavoj, laivina; (vonja u) cik-cak(u);
stramputica, zaobilazni put; ostanak, boravak
tromost, oputenost, mlitavost lu hodu! ):. pokvariti se
'w ':
f!:!-! ..".. f!:!-!"
grana s grozdovin1a
datulja (hunni)
vTa!; dug i debeo penis
__ vvv, .r" snaan;
na red Ina vodi i sl.l
opoganiti se Iptica!
ougati se, b. svrabljiv;
gubiti dla1ce, linjati se Ideva!
kriknuti, zakrijetati Inoj!
dobiti sramotan nadimak
Gubriti, gnojiti Izemlju!;
Inoj!
ostati, (pro)boraviti
uznemiravati; boriti se protiv
b. prljav,
ne mogavi zaspati premetati se
i govoriti; trgnuti se iza sna
b.
d(x,1 radi milodara
nita ne
rairiti se medu /svrab/
(i.)r) * snana deva
, <

..ft>
0_
:;:''''t
r'
no (afranom i dr.)
udariti ItapomI
b. nageran u bijeg
razdvojen;
zadebljao,
Ivrsta biljke!
titranje,
boravak; brazda, lijeb
0lJlj-JI
-JI
smetnje od kolana -dromedarl
'n', bi'
I Ulb..= Jena-zo. cr
"'" "'" ,... i jJ; ",o " a
;;, r _:o-t. velikokrdodeva/80-1000j CJr 'clfi-""
llU,ClUlI<Oll)'Vl Sal1'lre -JI
;, r tak. = bijena - ZOo
epanje; hromost
mjesto
..ft> y _ zavoj, laivina; nagib; nagetost;
<Y' - mjesto (za smjetaj konja
- i sl.), poloaj; ostanak; IV,vwUJ
Ardi -npp.

06:-:/-

946
se
odvratiti se, udaljiti se od
vmt za nogu
dromedarul
b. previe veseo, obijestan; b. cf f'
jak, estok; b. slab, umordIl; ne naputati borbu me' anijski fiz Me' arretu-n-Nu' mana!
b. stalno UZ, b. privren, odan
stalno trajati metJu
ne dati, krtariti s
zaostati iza, ustuknuti pred
se, zbuniti se, zapanjiti se (zbog)
odmoriti se malo pred kraj
postati razuzdan
dovesti obljubiti fmladu
dovesti
ue lk. se vee vrJt za
svadbeni
lav lk. hrabro
zapanjen
devte
mlade mladoenje;
svadba, pir,
zlatni (srebreni) pir
mladoenja;
mu, suprug
mlada; efl.a, supruga; lavica
mladenci; suprunici;
mu i ena; lav i lavica
lasica; tvor: iltis -zoo
"-'Oi koriti, ruiti; (is)trgnuti,
- potegnuti,
if - b. tvrd; skupiti se,
- b. stegnu!, zbijen
stisnuvi u pokuzati
b. tvrd, jak, zbijen, skupljen
b. teak, estok
se
meso; malo robe; han, svratite; grupa ljudi;
I teina (tijela);
grdIla; jelo za gosta f pl. tak. =
zbiti se; (
- (;)
( )-
1-
( )-

-
947
na /dunika!
odvratiti se od, napustiti .A o cr - mlada, nevjesta; supruga; -" - .:o:- if )';-
krov
b. zapanjiti se; cf .I" 'cf .I" - lutka, beba; egipatski lotos !bot. Nm''''",QPO
vitl.ove loze,
stalia) lotusl- I pl. tak. = nevokaliziraui Istihovi!
hladnjak, sjenica, koliba cf;'.:o:- ifi.t
b. obijestuu, b. van sebe od radosti;
zastavi ne (hgeti) napasti na -pasi plod mate
:. j;' dadevnjak -zoo
muza-mit.
lod granja!; lu Mekki!; odrina;
prijestolje;
c. art. = Mekka
tak. = Ari InpI. u Egiptu!
nosiljka; vinova loza;
sjenica, hladnjak, odrina I pl. c. art.:
tak. = Ara'i InpJ. u Maroku, na Atlantiku!
,klonjen u hladu Idrveta i drl
LAlilAd /1 fl IL Rosa indir::JI
iti Imeso!; slabo
b. svodnik
b. stalao u pokretu ldeva!;
micati se, tresti se, klimati se
ostati, (pro)boraviti
nezakoniti spolni odnosi;
svodnitvo; rogonjstvo
olujni oblak; bljeskava munja
blistav; k. se uvija /koplje, maa
bljeskava Imunja!
dvorite;
b. zapaljen i odravan da
gorildrvo!
penjati se uz drvo Ivitice loze/,
, - JI irili se po odrini /loza!;
aero) krilima praviti sjenu Iptir::JI
},
eT ).1"
y
nilski lotosi (bijelih cvjetova)
tak. = mladoenja
lc. a.lt = Arus - npp.
mladenci
k. se eni
Ma' resanijjat Ipredio u Arabiji!
sagraditi (drveuu) kolibu
napraviti odtinu 19.
reet.ku od letava! za /lozu!
udariti u osnovicu vrata;
, J I najdonji dio /bunara, do visine stasa!
lozu!

(0)-

strJllom puta: roditi dijete:
i. kos poloaj Izvijezdel; b. u opoziciji
trnovitu biljku poprijeko
uzeti u lusta - deva!
pojaviti se, izbiti, ukazati se; b. prostran,
irok, rairiti se; daleko na dugo pu-
tovanje; odgovoriti suprotao
roditi /djecuJ irokih tijela
948
ne (naprasno) uml*ti;
razbcljeti se ldeva!; nagevi se
ustrJllU; pognute glave i vrata /konji
zamijeniti Isvoju robu! za drugu Ji> y _
pojaviti se, izbiti, (po)ukazati se Ji> o J -
o y _ (pred); dogoditi se, desiti se, zbiti se; si.uuti,
odvratiti se, udaljiti se od, Ji> L.I" - naumpasti/misao!; obratiti se, pobrinuti se o
se, se, kloniti se, izbjegavati; (za); baviti se (s), uputati se, ulaziti u;
IX)UlIlljl,sec
sedla!; tetiva;
kosti/u surli!; V1"'-"'\Allllll
napustiti, ostaviti, odustati, okaniti se se pred, suprotstaviti se, (o, za)smetati, pqje('i ivica,
odvrativi se od ... obratiti se Ji> JI Ji> L.I" - naumpalomuje :.bG-
(dati se na, okrenuti se) prema
daleko u, b. velikoduan
doc1 na domet (dohvat)
b. (e);okrenuti stranu (bek)
podnijeti; pruziti,
ponuditi; Opii110 iznijeti (izloiti); izvesti
u.l;:opiti, kastrirati obrezati
b. kriv, iskriviti se;
b. irok,
hgeti nanijeti zlo " :J - klin Ina drvetu
e:r' ) :J - lav
b.lud, poludjeti
postati nerazgovijetuo
staluo jesti jednogodinju jarad; b. hrabar
b. suprotan, Ji> o J ,JI izgrditi; oklevetati
..fr> Y _ (nejasno, dvosmisleno) (od)govoriti
o J.i;- - nepolpuno (krivo) objasniti
uspi.ujati se desno lijevo uz
/brdo!; ne pravo za lpovodcem -konji
dogoditi se, desiti se; protiviti se,
opirati se, suprotstavljati se, b. protiv,
oponirati; b. nasuprot,
b. izloen, podlijegati pod; (pred)poduzeti, (o)pre-
dati se, posvetiti se, obratiti panju; umijeati se;
upustiti se u lpojedi.uosti/, opirno govoriti o,
povrijediti usuditi se dirouti (prisvojiti)
traiti poklon s putovanja od;
desno i lijevo peti se uz
nanijeti Itetul
i. na dohvatu; traiti,
obratiti se za
suprotstavljati se jedan drugom;
b.
- dati (nahraniti) donesenim itom;
dati poklon pri dolasku s puta; igosati
osvijetliti, obasjati, eksponirati
odvrntiti se ()lj, izbjegavati, kloniti se, Ji> ) t:;:.
udaljavati se od; protiviti se, opirati se, supro-
fl ,J
; ,,)
J

tak = brdo,
latitada;
evo gatu
nasumce, bez razlike sve ludaritil
usred
mora, na otvorenom moru
sa strane; nasumce, sve bez razlike
sa S!rdlle; nasumice
949
"",min'''[1 s,
sukobljavati se $, sudariti, se s
eksporlinlJ1; s uma,
smetati,
predstavljati zapreku (smetnju) za
- protiviti se, opirati se,
suprotstavljati se, b, protiv,
u obliku; na ..
prilikom. povodom; u toku IgovoriJl
nije sada vrijeme
(ovdje mjesto) dami
izloen; neskuhan;
igosanog buta (ili vrata);
na papku obiljeenaldeva i sIJ
ugroen, izloen opasnosti
aludirqjUl.'i, nejasan t.::,

k. se od; k. od
svakog uzima u zajam
(postrance) okrenut prema
gdje bilo
svadbena haljina; koulja
lu k. se prodaje rob(inja)1
tak. = prije
Izemlja!k.
molba peticija; ponuda;
izlaganje, izvjestaj I izloen,
predlOlten; sulud, smuen
ponude; prijedlozi;
naginjanje ustranu
tak. = ivalmost; (ivalma)
deva k. ustranu; nezgrapna
rdZdebljala ena; hod u stranu ili nage!
sa strane, poprijeko, krajem oka/pogledati!
Itrr:ati/ ostale
950
zive; velika nillo!Vo;
jogunasta ldeva!;
Arud loblast oko Mekke iMedine!
prozodijski; I prozodist
jednogodiSnje jare ,0Gf-':-
irok, prostran; dalek, protegnut; cf lj. -':- ( o ) -
obilan, mnogi; opirJl1, dug; velika Inada!
- jal(oirok
dobra rodilja lenal
cf:;:' bogat; bezbrian
k. se sprema na zlo; nagao,
gorljiv, reVim, nametljiv, dosadan
opozicija; opreka; protuslovlje, kontra-
dikcija; prosvjed, protest( vovanje); alj}:l;
(el)
da se ne zna ko mu je otac lroditi dijete!
protivnik, suparnik; el. otpor
f transverzallm; gr. = mnetnuta,
Ardun -npp. 0;'';- uklopljena,
strijelalbez
ogovarati, (o)klevetati; brstiti .to .1.):. .:.. jj;.
Idrvol taIlo da joj zubi ispadati Ideva!
klevetati
otic'i, udaljiti se)
tak. = posjekotina (brazgotina,
.to l usput, uzgred
- izloba; revija; vrijeme za;
trite robova
(0)_
,-

!ll VlllaUaU ... U

s
vati;
iskusiti
i. dugu grivu lkol1i/;
hvalisati se
prizna(va)nje; kr. = ispovijed(anje)
951
) *

k. malo zna, neznalica

banalan
pmnat odobren
ispo,jedalac; svetac
lire I pl. ta.l(. = crte >."
lica, lire; ljepota lica; poznanici
0..-) ,... '"
poznati predjeli (u k. se moZe
snalaziti, gdje ima puteva i sl.l
odreden, detennininm,
s linlenica j slJ;
dio vrata na k. raste
gr. = detenninh-ano
pl. tak.
zahvalnost
dobro;
dobrota;
Bogu; lijepo umjerena dareJji-
savjet; usluga; zahvalnost;
ACllilthUS mollisl-I pl. tnk. =
malabarski cimet Ibot.
Cinnamomum citriodofUjJlJ
studeni, smrznuti se
952
a f:lf:tak. isl. = zidine
raja i paJda Inaslov 7. poglavlja Q.I; kr.
purgatorij;
vanje; visoki (oblaci); k. puu iz visine IvjetroviI
tak. = poznat;
prikladan, jednak
griva /konja!; breuljak; uzvisina
strpljenje
neZ'vamCan: raJni

!bot Geranium Robertiarmml

foot Sanl;uin;aria !canaderu;is/
kukica, orlovi nokti
sloj,
slano ze-
mala 1'10-
Panicum <XU!,SUll!!Uc;
Ion neminovno
953
(naj)dubJje ukorijenjen;
valovita ara Ina drvetu!
IrOOnel ile; ilice, are Idrveta, ll1fainora!
vina
,J-
ga;

ke),
b, zamren, zbrkati se,
zbrka, mete;
podmukaoo, prevrtljiv
zadrZavanje, ometanje,
oteavanje;
umance, umanjak
Ivrsta biljke!
za skiilimje mesa s kostiju; >.-
sredsttvo (haljh1ka) za suenje znoja s tijela
Jj';- izmrao; malo razvodnjeno
suhonjav, mrav
* varkom se (po )s!uiti, lukavo postupiti
(pametnirrl); rvati se, boliti se s; variti;
u
snositi,
b, dobar (izdrljiv,
boliti se; biti sukobiti se,
sudariti se s; rvati se s; se
i. memtmaciju
b. sastmgan, satran
boriti se
sukobiti se
se boriti (swwbliavuti);
tiskati se,
tak.=k.ima
<-

kost;
ostaci, /lonaJi;
IN ,"L "'UPI',"', prolom oblaka;
Carissa edu!isl
b,dl1a; C. art. = Arim !Jme
brane k. su
tak.
mnotvo, sila
trnovito gmllje 1= 'iqahl
u Libanu/
955
t/' se; b, jako cma /kosa!
gusta, bujna /kosa!; /noo
b. estok, silovit, ( , J.>- )
preueran; b.
rf b. zloban,
(po )dojiti /majkul;
oguliti /koru -ivotinja!;
mnotvo, ogromuost,
borba, bitka;
prvo
(ili drugo) nakupljanje njegovo u vimenu
stoka /voda/;

tak. == (za)drhtati, (s)tresti se lod straha!

napraviti (ilike) na!kouljil;
izraditi (drak) na lposudi i sIJ
ostaviti, napustiti;
napraviti (ilike) na !koulji!;
izraditi (dlak) na lposudi i sIJ
moliti za
zadesiti, obuzeti; dogoditi se;
naumpasti; izbezumiti; zaluditi
jesti svjee zrele datulje
zimzelena biljka; Ivrsw. biljke!
k. ima napad groznice; tak -1
estina studeni; dvorite; obala, al
-"JI
drvcetom u nosu Ideva!
Ivrsta drvew.
koslano bilje I==hamdl k se pase u doba sue;
veza lprijateljstva i sIJ I pl. tale. ::
slobodan sam od toga;
s tim nemam nikakve veze
sve zajedno; potpuno, sasvim
male usmine lan. == nymphae/
i1ika
k. inm napad gromice
b. hladna
b. go, nag,
npn",p"pn'skinuti,
b. bez, lien, slobodan od
lav
mesnat mekan,
( ) l? f gljiva; palmina grana bez datulja; kia
l? f 'l? f mesnat, mekan, njean;
j';:. silan,jak, snaan; krupan;

udovac;
neudata, ledicm I
usidjelica; udovica; putenica
samostanac, monah,
!bot. Abrus bottae!
neozenjen;usarriljen
huml I neenja
tak. = imanje, dobro, majur,
farma, sala; zakupno dobro
neenstvo, celibat; neudavanje
imanje, dobro, majur, farma, sala
(zemlja) daleko od panjaka
(ili sa oskudnom ispaom)
neenstvo; npl1llov"n1p
ode daleko
emir ln NedduJ
gost
supruga, zena
robinja; supruga
957
_ obal go hum; c. art.; UIjan - npp.
UIjani - npp.
41;'..,,-
datulja data drugom da je obere; tak. --7 'rw
goli (otkriveni) dio tijela ..,,-
Ilice, ake, stopala!-I pL tak. =
postelje; mjesta gdje ne raste bilje
neodjeven, obnaen
I golo tijelo; slobodan netovaren drumedar
..bJ"
b. neoenjen, neieunja,
odbiti, odgurnuti; obljubiti
(us )prekopati !lopatoml
obljubiti
..lb y..lb prekinuti neenstvo (udajom za);
izgrditi, izruiti,
;, f - :; f;\;' preuzeti (voditi) poslove
..lb o )f - )f;* udaljiti se, b. jako
imati cita s; obljubiti; natovariti; svezavi
konopcem nos Idrumedarul uliti mu lijek
u usta; upoznati s, uputiti u (vjeri);
obuzdati, suzbiti, svladati loholost i sJJ
primorati, plisiliti na; obavijestiti
ll, odvratiti
..lb Js-.-
OCI, zabraniti, odbiti od
grditi, ruiti, koriti,
prigovarati; kanjavati, isl. izbatinati
ispod propisane kazne;
tovariti; pomagati; cijeniti,
..lb J o - ostati dugo neoenjen
Ipa se oeniti!; suzdrati
(s devama)
..Ib)flY bezuman, lud
raz,JUje:nuh, obnaiti,
b. izlozen u
kruz pustinju; naseliti se (ivjeti) u pustinji
napustiti, se, ostaviti (na cjedilu) _
dari jednogodinji urod Idatulja! ..lb o _
go, nag;
bez, lien, slobodan od
o _ slobodan prostor, otkriveno
mjesto, vedro nebo;
pod vedrim nebom, na slobod-
nom (ostom) zraku; valU,
..Ib(if) -
(..lb if)

smrt)
smatmti
cjenim (vrijednim), cijeniti
ponos, gordost

958
(..t> y)jlp.1
f '
{$ji"-" ;-1
osnait, moc'ninl -drai; -ugledniji; -Ijem
({$;') -" - eljetinadmaiti,na<;(ojatipobijediti,
IDem od j<jjeta leinaral
A' zaz lobJ. i npI. u Siriji!
potovanje; ljubav
cr - nadmetati se, mjeriti se s lu slavi i sIJ;
j 1;'1 (htjeti) nadmasiti u govomitvu; sam
jI;'l donositi travu li s1.1i davatlbolesnoj stoci!
{ ,
osnaiti, Taiz, Te'izzz Inpl. u Jemenu!
podupi- 01 jakim silnim); potivati,
ranje; (pot)pomaganje
jak, snaan
svakako
mor..:, sila; ugled, upliv,
utjeatj; slava,
estina, sredina, jek; cvijet/mladosti; estoka

velika
krajnja nevolja
usred, u doba lzime,
borbel; u gluho doba
obilna, estokalkial; silnalbujical; rijedak
tak. = teka godina; obilan
pljusak; teka (ozbiljna i sl.) stvar
tvrdo zemljite
kratak vodeni tok u dolini
suenost kanala
lu vimenu deve!; vrdo tle
mlada gazelica
Am.-npp.
sila; snaga,
ugled, uticaj, upliv; slava,
dostojanstvo, visok poloaj; ponos; rijetkost
uzdizati; omiliti; voljeti, ljubiti;
smatrati rijetkim (skupogenim); davat prednost
uskrdtiti, radije zadrati e J.>-..t> -
ji" za sebe (ne davi drugom)
na tvrdo tle; po tvrdom tlu;
i. uske kanale lu vimenu - deval;
i. teku te.1(o se oteliti !kraval; i. na-
breklo vime i pokazivati da je
bolno s ... , b. ao (teko) zbog ..t> y
postati (ugledan, potovan);
osnaiti se, se, se, kon-
- solidirati se; ojedrati, !tijelo,
meso!; postati rijedak i skup; i. uske
kanale Ivimena -deval; praviti se da odbija
j I oholo se ponaati, b. ohol
oj prema, hvali(sa)ti se pred
!::. kan suvie skupocjeno b.
jji" postati mor.an (cijenjen, slavan); postati
vaan osnaiti se,
.y, smatrati se (uglednim i sl.)
zbog; hvaliti se ... kao uzrokom svoje
oji" (ugleda); b. ponosan na; b. ohol
:; Q;
zbog; uzaositi se, hvaliti se, trijumfIrati zbog
nadmaiti, pobijediti
j - slijepiti se, b.
skuPOCJen; b. drag, mio; curiti
nacionalni ponos
snaga
samopotovanje,
ne rasipati se Ipjjesak, zemlja!
dati smrt, usmrtiti; ..t> e y _ ! nes:avl,!div, nepreimo,;tiv; b. slab, oslabiti
samoljublje
lzzeta -npp.
(deva) s uskim
kanalima lu vimenu!
Azzuz-npp.
tak. = Uzza !enski idol oboavful u
omiliti, obJjubljenim
oJ.>-- i.
lu vimenu - deva!
b. skrhan od bola;
fi ;
/0/-
(0)_
ji"--

unititi
motikom kopati
b. (pre )uskopan
plug
"':;\.;:-
kopanje; jedrenje
tak. = vijati ita (pertice)
kolut, prsten, brtva, umeta
zdjela; kadilo
plod trilje
Ikad nema jezgra, bot Pistacia vera!
krt
prgav
dorlemlanie. (elegantno)
svrgnuti, udaljiti od, izolirati, izdvojiti
smijertiti strdtl; logor i
eja!.:u\aciju izvuc'i pellis iz vulve
i. menstruaciju
b. smijenjen, otputen
(:istiti
ostaviti, napustiti; udaljiti, odstJartiti
udaljiti se,
b. otputen, smijenjen,
s/dunosti!

UC"Uilllje!!, izoliran; b.
959
hropiti I dromedar na samnil
(za)zujati /liikl,
fijukati, zavijati Ivjewl
zvidati Idemoni u
PHClllUll LA, drati se;
,-
moc,m, silan,
Azizi -npp.
I El-Mu' tezz bi-l-lah
l
.ft CI" - l Itrinaesti abasovidd halifal
c. art. = k. (svima)
i sL) Mu'izz - npp.
I Mu 'izzu-d-devle -npp.
i Mu'izz li-dini-l-lah
fatimovic1d halifal
buster, dodatni dinamo - el.
.F?
>."
ljubljen
-JI
)i?
<E-
-JI
-JI

zaletni "'V"''''''
moment savijanja
prekreIni moment
prekretni moment
moment torzija (uvijanja)
korisni radni moment
moment
>"11
,fl'

u
960
Jemenu!
osamljeno mjesto, w \ >.-
mutezilije, muteziliti /pripadnici isl. sektel
mutezilijski, mutezilitski
nenaoruan, bez koplja; >.-
(pastir) k. daleko od ostalih napasa stado; k. se na
putovanju izdvqja od ostalih; slab; glup; svojeglav
odvojeno ( usamljeno)
; otputen;
zakretni moment
nazivni moment
zamani moment

-
0CjJJ\ -

mjesto; odvojenost
sunica
izoliran hu.m; dio mesa
ostavljen za odsutnog; beskL.:;ni oblaci
o};.ll - izolator -med.
- odvojen(o) od, daleko od
\-, ,
JJI - udaljen, dalek; odvojen,
moment sile
moment
zakretni moment
nazivni moment j JI - izoliran; otputen, smijenjen
--'- ;-p
moment tromosti (inercije) ;:, - od svijeta
rijeenos!; wc,;. -'!""
odluka; volja, namjera; postojanost,
strpljivos!; strogo
>, ,
on je vrlo (nepostojan)
usamljen
I obljubiti
odluC'iti (se), .J> ( J.;;. )
rijeiti (se) na (da),

,y----!
h:
izolacionist
rod; pleme
zadnjica, stranjica
b. ozbiljan; b. odlu- - izolacionizan1
-! .."{l
&.Af rijeen;
k. ispunjava svoja k. iZVTllva svoje f u
obaveze I drozge; Azmi - npp. (pre)zaklinjati da
),
starica; stara alijo .fi - if >.- (,Jf (strogo) narediti da
jaka deva; zadnjica I pozvati na Igozbu!
ustrajan, UPOfal"l
poziv; gozba, pir
postojanost; brz tIk
rijeenos!;
odluka (namjera); jaka volja;
sila, snaga; poziv
Boije odredbe
odlomci (ajeta) kod k. se
padne (obavi sedda)
odlomci KUf' ana od se
ozdravljenje
omalena (ena); starica;
stara i jo jaka deva
lav
rije5en na
krotitelj zmija
rijeen,
pozvan I uzvanik, gost
(po)dijelitizajedno s
- gatati
'" ;;
;;.., Jf opC1niti
{-f odluC'iti, zakljuC'iti, rijeiti
b. pozvan Ina gozbu!
rijeiti
ne s/puta!
JJI naprijed; b.
; ;.sl - strpljivo podoositi
jogunasto odjuriti pravo dalje /konji
01}L
k. I vjerdIl prijatelj :e,;. >.-
-'!"" \ jr I pl. tak. =
s izvrene: k. su
odluku; u k. je iZV1'ena boija odredba Istvari!
krotitelj zmija; lav
dmzga presovanili
>.- \ Jj"" rijeenost
I odluka, nat"l1jera;
;;; I energija, sila; = moment
kost/an. Os iIii!

vuka
vuka i hijene
panter; leopard; mlllVojed -w.
961
" ;
-" - ( ; ) uUeiti se
snana, bl7ll, I1lsna !deval ( o IMilostL..!
gorkog drve!aza mna'
tamo-amo,
II
P*
se, odlaziti i dolaziti
i*
(is )pruiti mt -deval
izjave pokop,
strpljiv
.ft, ...,., (5y01
(5j:; II
tak. -7
odnos, veza, srodstvo, rod

kruina foot Rhamnus frangu!al
k.
zlato; dragulj, dromedar
bogato opremljene deve;
deve k. nose zlato; IJW'Jlct:'liHlUUlIC]Jd
c. art
posoliti
so
usukati !ue!
'vTsta ,umJ"
silan, estok
uzdie za
" '
.j <,-
(or) <,- .... I?
skupina, grupa !ljudi!
srodstvo, rod, rodbinska veza;

ivahni vukovi to tresu
rep
k. zauzdaju i j3u jo IdevuJ
k. die rep u trku !deva!
Imta biljke!
962
koban Idanl I ljevak; f. s bijelim
krilima ili k.
teko dostian
zauzdan i jahan dok jo ( o ) _ k. se jednako slui i
nije Idromedar, deva!
teak, nerazumljiv
nedostian
siromaan; bijedan; u tekom
lav
Ideve! im vimena
da bi dale mlijeka; nastojati dobiti mlijeka
od Ideve!; traiti; slijediti; kroz
Imjesrol i istraiti ga; uhoditi, i;pijunirati

patrolclija; trailac
ophodnja, patrola;
budnost; uhO'jenje, pijunaa
lotkle bilo (god
muki ud
straar; uhoda; vuk; sonda
trag
nerado, silom Ispustiti mlijeko - deva!
tak-
desnom i lijevom rukom
(naj)tei, -kobniji
.JJ)'I jedanzadrugim/doc'il
jedan za drugim
nevolja, nuda, neprilika
Isr Ipleme ili zemlja dina!
siromatvo, bijeda; nevolja
nuda, neprilika; tekoc<a
, )
tak. = neiim3tina oskudica; nuda,
b. teak,
zai11ISiti se,

zloba prgavos!, uSKo,grudnost;

dUl1icin1a;

Idatuljal uz grozd
visok i glup; glomazan, nezgrapan
ne zaplakati (i protiv svoje
volje); suzdravati se od
htjeti ipak ne Idobro!
se) bljeskatilfatamorgana!
fatamorgana; odvojen oblak;
luk- bot.
u Palestini!
askal:mski lAskalanac
b. stalno
ulogoriti se,
podic'i logor; zapasti u
(nevolju); se Ino(};
nmoslvo, sila;
brige
Arefati
skupljanje
logorovanje; tuga
vojni, ratni;
art. = Askeri - npp,
milikuizam
963
tumarati: L naumoro;
prema
nepravedno postupati prema, ..ft> ,
vriti nasilje nad; nepromiljeno (ukaditi
tl (pri); pogoditi u tijelo van zglobaisablja!
( ),)(<.11 ) J: mlijeko Sm110 kad se udalji od ljudi ili k.
b. (pre )savijen, (pre )saviti se
nepravedno postupati pre.iI1a;
vriti nasilje nad; uzeti u slubu
nasumce Iputeml;
(pri)siliti, primorati na
gnu radi mue, prvo
'-:-' - ivahan vuk
, ,

, I

I
i nasmnce ici

964
sIeCi, i 'r"" I c. art. = Is!. Imir.
(pro)liti suze, suziti; zakrmeljiti se; on liti na svog oca
zazmiriti, malo meda; porijeklo; stanje,
truditi se, nastojati, zalagati se u
iznositi, pohabati, izlizati, podemti ..ft> - I meden; boje meda I c. art. = Aseli brzati, uriti u
..J:::.y_
(smjelo) - znak mspoznavanja idova medom zasladiti; dati meda;
sasuivsi se se lruka, noga!; Inpr. tlliban, pojas i dr. boje medal vaditi/medi;
i. sasuenu i iskrivljenu ruku ili nogu
liti suze; b. knneljavo loku!;
pmvednik,
k. se jako trese
obljubljenim !Bogi
i. zatvorene b. sklopljeno loko!
izazvati suenje i iskriv-
ljavanje lruke, nogel; dati
(drogeristova) peruka,
ud, penis Islona, dromedara!
k. dobro pazi stoku
kap; sjeme, sperma ojagnjiti se (okoziti se, ojanti se) i svaka
dobiti od pastif'd svoje mlado lovce, kozel
dati to eli; obuti poderane /cipele i sIJ;

..ft> ,,_ s medom pripravljen; Iduhan!
tijelo
sasasuenomi iskriv- :G.fi
ljenom rukom ili nogom; tankonog Imagarad
tak. = Ibot. Combretum truncatum/ / ii /
komadi suhog hljeba
tak. = zalogaj
/bot. LlilllUIV11llli ForskaIiiI
konica
medom meden;
sladak, njean
I
k.
pustiti mladice /drvo!
k. dobro (slabo) obavlja svoje
poslove; k. mnogo
mladica, izdanak; lavlja stopa
/bot. Leontice leontopetalarol
; ,
r"" .>, ['.r->" lijep, fin; idak lj eloi
deva
mala
komadi suhoga hljeba
ono to (treba da) se eli
nema ti ta da trai od (kod) ..ft> "
poeljna stvar, ono to
treba (IO se moe) traiti
.fi _ mladica, izdanak;
; )
i.r->" lavlja stopa -bot
njean/stasi; savrena/mladostl
(iz, po, s) mijeati ... s
odebljati, ugojiti se
s.1o:enuti (s puta)
ugojiti !hrana ivotinju!
djelovati da se smanji salo,
da SlnrajU ldeve-sua!
malo se zazelenjeti,
b. slabo obrasla biljem /zemlja!
slabo obmsti zelenilom
na/OGJI: traiti tragove
malo jesti /deva!
panjevi, korijenje; ldeva!
on na
ii, zbrkan/govorl
t..i - lak, hitan, okretan;
o visok; nakazan, ruan
fatamorgana; vuk; zvijer
brz, spretan: visok;
dug; ruan;
..ft> o _ visok; lagan:

kasom)
bijela smola grma -7 rimi
G .>, ".L melasa, sirup
k. estoko i buo rukom
propast

Aralia nudicaulusl
uho !'lYJt Arenaria!
tctivika !bot
Hemidesmus indicusl
uti Teucrium flavuml
Crocus!
mahovina Ibat. 0jJ1W1;tlUlIIII
travan, obrastao travom
Astarta/feui-
b.
Ideva, kobila!
tak. == namiriti
trdvom
uzeti dc"etinu (deseti dio inletka);
na ,pereta"
zgodan,
prikladan, dostojan
lovca! za k. se ne zna
965
ima li ili nema mlijeka; Ideva! kojoj je
nestalo mlijeka, ali se vratiti
Uak InpI. u Turskojl
b. travna, (za)zelenjeti se,
prekriti se travom Izemija!
b.nizak,
s malim
zadovoljan (K. malo jede)
loj, salo; debljina; stasitost
uz ljepotu kose i bjelinu koe
b. vrlo star
se, otvulnuti Idrvo!;
.L-.J;- *- ...



::'1

doba Izenw
smion; Ilav
odva.an; grub, hrapav;
966
u krilu; slomljeno Isrce!;
pl. a' siru = razbijen na deset komada ili
koga moe ponijeti samo desetoro Ilonac!
k. juri; prodoma strijela; lav detilitar
(za)zelenjeti selbiJjka, zemljw o" decimetar
divlja sena, kasija !bot Cassia tora! napajanje ldeva! svaki deseti dan
bahorica, !boL Circaea lutetian'Jl J deseti dio; tbina, komad i sl.l
lav deva u
hrapav, grub; jak, silan desetom mjesecu klis Iza igru!
lav lodva.an; prodoran deset(-OOca,-em)
" ,
namiriti (popuniti) na dvadeset -" \) 'i<' I deset; desetica, desetka
gegati se; LJ l? -? * / pl. tak. = dekade
podupirati se, -" Js--
debljina
krupa\1;
tvrd Iput, zemlja!
/opiratise,
potraZiti; skupiti, -" o cf>' -
debeo
zakrpiti; potisnuti iz prebivalita; udariti
mlllo udijeliti (dati) i.
rijetke tankill peteljki
Ipalma!; b. stalno u gnijezdu /ptic:JJ
protiv volje odsjesti (ostati) kod
b.mrav,smrati ?
sagraditi gnijezdo, ugnijezditi se
Iptic'Jl; i. rijetke tanl:.ih peteljki
/palma!; (sa)suiti se; upljesniviti
pustiti da se sasui i upljesnivi /hljebi
poplaiti iz legla/gazelu!;
(dati) da smra
odvratiti od
potisnuti iz prebivaMta
na tvrdo slabo obra,]o tle
protiv volje odsjesti (ostati) kod
b. zakrpljen
(sa)graditi sebi gnijezdo,
(u)gnijezditise/ptica/; slabo se
, ,
na desetke
druienje, saot)ra6llje;
,j; zajednica; zabava; gozba
dvadeset; c. art. = dvadeseti
ImlijekO! od deve k. brsti drvo - 'uSar
det'imalan
drutven, druevan
) * drutven, druieVa!l
krik hijene
desetina
- drug; prijatelj; mu; pleme
supruga, ena
o y pleme; rod(biua); porodica,
obitelj, familija; koljeno, generacija I pl. d.
" ;;;
tak. = Beduini -sir; gazele k. su nedavllO rodile
li Iraku!
u Hidazul
-" - klis Iza igru!
druenje, o{X-'enje, poznanstvo
k. daje puno mlijeka Ipred - devw
- skup, zbor, sastanak; drutvo,
ili k.

..::...,1
lastina usta !bot Delichos
lablab ili Lablab vulgaris!; misvak - drvo
foot hladole, slak
!bot
k. silno ljubi, strasno zaljubljen
u Turkestanu, SSSR!
U Libanu!
(o, sa)suiti se, b. suh
uliti nadu
fvrsta drvetal
nadati se;
lakom
Ofmn7nl()d' nada
Ivrsta drvetal
drvo
Ame u Egiptu!;
c. art. = Amavi - npp.
pljesniv /hljeb/
drve tal;
suena kiselica
I strasno Se (uzeti) malo hrane li dr'!
mrav; tankih
spajanje; prigon; pogon;
kotumi (valj hodni mehanizam
J

968
vidi.
'ff . da slabo vidi, da je slijep
saviti. smotati
Iglavu turbanom!; previti. povezati Iranu!;
(pri)svezati, povezati bedra Idevi
da bolje pusti mlijeko!; uzeti, (pojzgrabiti,
povezati razmakle grane Idrvetal;
podvezati/testikule jarc'lJ da bi otpale!; sve
pritisnuti svima b. teko zbog; prionuti
upravljati se prema svjetlu .Jo o
Ivatre!; smatrdti nepravednim (krivim, nasilni.'1l)
I slabog vida;
k. ne vidi slijep;
za Iglavu -praina!; ne naputati, nikud ne izlaziti nemZUlllilJ1, nepJanski I c. art. = A' a - npp.
iz drati se, ne ostavljati; presti IPllil.1UkI k. pase Istoka! ,f I; >.-
osuiti se u lustima - .Jo ( Y ) slabog vida; k. ne vidi; slijep
pristaGa)ti uz, (pri)zdruiti se (s), povezati .Jo o y - slabost vida; OnOl1l0 sljepilo
se s; okupiti se oko, okruiti, opkoliti slabost vida;
Ion sene da
oteti,
se, ugrabiti
staviti u dunost,
uprljati se, b. Izubi!;
zanrmenjeti se lobzotie!

b. ilavoImesol -
(o )kupiti se oko, opkoliti, okruiti .Jo o y -
omotati, obaviti \"WIJdmJWJ,
upropastiti. unititi; za vodu izabrati, staviti na
udariti (raniti) u glavu lsabljom! .Jo y o -
brzo Ideva!
turbanom omotati
povezati glavu;
na obrazovati stranku
zadovoljiti se, b.
boriti se, udruiti se,
b. u
udruiti se. stvoriti savez s
(uz)
b. lVTd, b. teak,
komplicilati se
(s)uyedmitl. se; i omotan turban,
-
.Jo eJ - k.
slutiti
slutiti
)-

vokal ,J" od "mu-

prisiliti
skrenuti od cilja Istrije]a!
umrijeti
spenna
vreva, halabuka; mete,

obljubiti
tak. JpolmtmeJ; teko
dosadan;
kaa lod
masla i meda!; tirka
odvmtitiod,
dobiti menstruaciju
..La;:. _
..ft>
..ft>
969
_ ; nervus vagus omotati sebi turban
ldevi,
nisan;
i zadovoljiti se, b. 7ori,W""on
pros. = izbacivanje vokala iza,J' II stopi ,,mufa'a- obaviti turban oko Iglavel
la tun" pa nastaje mufa'altun k. zamijeni matllilun nageti se na lee]o -kruna!
ilavo Imesol obrazovati savez (stranku
; )
vrstakozlinca/lxlt Astragalus omacanthaI ujediniti se;
zbiti se; brzo ldevl; b. teak, es-
L.;:-
cl i tok, zamrsiti se, pogorati se; b. ldan/
ja, siledija, izgrednik obustava rada, ul
teak; jako IdaPJ
gmpa, trupa; banda; ocu)
hladole, slal( -bot

m1crmnln<i'
u ustima;

l\!e'asir Idio
savremen, moderan I savremenik
savremenost
plibjeite,
ivot; starost; dmeljivost
970
, ira: aan,zliivost
, sok
enzim, fernlent
jednog OODoan,eva
utoc'ite, azil; vrijeme, doba;
tale k. da obavi nudu
presa,
deak Imiri'Xli
mjesto
(muljanja, presovanja); dmeljivost
pribjeite, azil
izaet, presovan
kini oblak
zrela, punoljetna,
k. je na udaju Idjevojk:al
presa
(muljanja)
"

epoha, razdoblje;
otvrcLlJuti,
stvrdnuti se, b, tvrd, b,
upirati u
pritijesniti, progoniti,
trti(11a kost/an. = os caudalis/
boriti se; stvrdnuti se,
oc'vrsnuti; boljeti Itrti(na kosti
..Jh porodica, obitelj; porijeklo; dm,
Jr- kia;
kasno, dockan, pozno
jutro i ver..e; dan i i
popodnevna molitvaIsabah i ikindijal
'io doba;
vrijeme, doba
zgodno vrijeme
daak/mirisa!; vijavica; miris
trtima kost pribjeite, azil;
tak. = nitkov, nitarija; jedm, zbijen, c.l""fl-,a.5' blisko srodstvo; sprecav;anje
trtimakost
mrav, suhonjav,
poteti prije vremena,
nezrelo ltitol
sadanji; najnoviji I savremenik
estoko puhati IvjetarI; , - savremenost; modenllZill11
blZati, iUliti; nageti se, saviti se; uzbuditi se
unititi, iskorijeniti Irat i slJ; odnijeti vjetar
izlistati;
stradati;
k. prigrabi dio sinove in10vine
mot;
nrHiipk](vy najbolji dio
mot
vijek

srodstvo;

odvmtiti; (.J!> o if 'J" ) .J!>

zadrati, odbrJlliti,
od gladi
IjejU!; dati pismenu preporuku (popmtno pismo);
med. = imunirn (otpornim prema); zatvo-
riti, konstipirati lcludad; remenom stegnuti, za-
971

u ruci bo\jije
zaglavim; sveanj uadi; konopac
* maiua za kaneliranje tkanine
dvogrb Idrumedarl
ludnica - sir.; kicoenje, gizdeliustvo;
c. art. = Usfurijja Inp!. u Libanu!
uti eboj /bot.
Cheimnthus cheirif
skakavac I
vezati lotvor mjeine i dr J; prionuti za/praiual pl. tak. = vijavice
vika, galama, buka
se kod (u) - vika, galama, buka
drati se za uzdu Idromedaml; b. stalno uz
se, titi se, bnmiti
se od, suzdravati se od
b.
nasunniti se
se, titi se,
suzdravati se
b. hladnokrvan; smiriti se
naoruati se strpljenjem
traiti u (kod); drati se
snaan
,
estok, silan, olujan
Ivjetari; vjetrovit!dani; nage!,
savijen; k. od cilja Istrijelal
: evomk-om.
/;/

972
pastirski tap; troskol
!bot. Polygonum avicularel; zmijino
vrbica !bot. Polygonum amphibiuml
palica rl..,
vodomjer lmrkai );JI';" azil, zaklon
ezlo, sceptar
prutilo
motka (ipka)
tap, palica, prut
oeg
, II - I M'tesim - npp.

_ zaklon
fo
)
korijen ake, ruka
maralska palica VG )11 -
ljedno je proizalo iz drugog! -Ji OI nevin; bezgrije<:m; nepogreiv;
Ine moe ono to elil ;.. - JI :;s nepovrediv, neprikosnoven I Ma'sum - npp.
tap
tap
baeil; c. art. =
Usajja irme kobileI
bezgrijean, nepogreiv
kom;upITan - med.
..l...= ...

);0'
ne (po )sluati, otkazati poslunost; opirati se,
protiviti se, suprotstaviti s; (po )buniti se,
ustati protiv; uz (protiv) Ivjetral
prigenjavati, navaljivati, )
cijeditildunika!; b. teak, zamren
" D.- __

, , ,
b. tvrd, -
su mu
zapele na usnama!
otkazati pokornost
nijednom
o Js;. otvrdnuti; (po) letieti
ne protivi
(po )Jeijeti; neprestano krvariti lm
kao tap upotrijebiti !koplje!
pobuniti se, ustati protiv
potpiriti, podbuniti
pobuniti se protiv
b. teak, zamren, komplici-
rati se; b. Ibolestl
ne pokoravati se, opirati
se, protiviti se, ne sluati
lo tapom udfu-iti; pobijediti lu tapovima!; .J> 0_
povezati, previti Iranu!; (o )skupiti, sabrati;
uzetitap
.J> y _ kao tapom udariti Isabljoml
o Js;. - dati ltap!
o se tapovima s
o ( Js;. ) pustiti mladice !loza!
uzeti kao tap; sebi tap saldrveta! .J%>
kao tapom rukovati IsabJjoml
o Js;. - osianjati se ua/tap!
tap; ..A _
opirati se, protiviti se, (po )buniti se protiv (maralska) palica; ezlo, sceptar;
b. teko,
zamrsiti se; b. (za)
odbijati, ne hgeti
b. tvrda, otvrdnuti
!kotica!; b. leak, zamrsiti se
ne (po )s!uati, ne
zivati se; smatrati tekim
o Js;. - bedrena kost; muki ud; veo, koprena; mus.
= tinac, !aktina crtica; sloga, skiad: islamska
.A y- _ zajednica; c. art. = Asa/ime kobile! -I pl.
tak. = kosti u krilu Iptice!; c. art. =
biljarski tap, !ak. ke
.J%> o
reglllaCloru tap, kontrolna sipka
; /

uzajamno
(za)traiti od
okresati Idrva'; odrezati,
ustrgnuti, uzabrati Iplodl
k. ima tanku .",.
(mravu, kratku) misiicu (rradlakricu);
k. ima jednu rradlakticu OCI druge
uzaja.mno (pot)pomaganje;
meclusobrra samclnja
uzajaman; kooperativiiJ1
pomaganje, podupiranje;
Imagaracl k. sa strane sagoni mngaricu;
k. iele poreci ivotinje; k. pograbivi elevu
zauzet ili k.
rrizak, omalen, jak,
k. (debelu) miicu
velika naru.lccvica rra misici;
kosIT; ig rra nadlaktici lu eleva'
stFarra; nerazdvojni drug
973
DeS]porrloc,m, slab; kratkih
- loviiJ1, jaracl; razrezanog uha Ideva, ovCiJI
I (preko razrezano luha'; pros.
stopa mufta 'i1un izvederra od mUIa'a1atun
k. mnogo grdi, napada
; otra jezika; lakoumiiJ1
(s izraslim rogovima); pros. =
skra6viiJ1je stope mufii'a1atun u mufta'i1un
.w,W lu wafrru/; c. art = ime MuhamecIove y:lblje
otar jeziki; lakomislen, nepromiljen
Itak. = ime Muhameelove eleve!
Imta biljke!
.J..,O c;,. ens.!co tele
slab;
JI k. ne moe
lb.
(pratilac); potporanj, stup; alIriclada
elovratrllk
dovratrrici; dva teljiga
velikih (srranih) l.,a;:.
miica odn. nacllaktica
okresano drvo; ograda, ziel; bolest u nadlak-


miica; nacllak.1ica;
strana; ograda, (ob )ziell pl.
a'qael; tak. = granicelnjiva'
Adudu(el)elevle - npp.
Aeluelu(d)elin - npp.
miica, rradlaktica
k. boli miica; kratka
lmisica; k. sa strane rraruke
y izbjegavati, izmicati se od
nije mogao (pro )govoriti;
su mu zapinjale u grlu
nepokornost; (po
vost; zatajivanje Ipuke!,
neposllL<:aTI, nepokoran;
oobunienilc. ustanik,
uvrijediti
odvratiti se od, odustati OCI
i. razrezano uho leleva';

po
se ujedati
b. ugrize!!, ujeden
datulje leme, jako slatke, iz Hedeml /; /
tak. = spretijesnom stidnicom lena!
k. ujeda, grize
(deva) k. brsti nisko trnje 1= 'iq<j!
upje, ujed(anje);
udarci Isudbine!; ImW
penica; djetelina;
sijeno; zdrobljene kotice datulja;
tijesto lm deve!; debla, panjevi, klade
nisko (sitno) / (; / '
trnovito glog !bot. Crataegus!
tak. = vrnjak; J:'
nadzornik. upmvitelj;
zloban; prgav;
dobar pjeak
JZejdu bnu l-Harisi-n-Nerniri i
Dagfelu bnuHanzalete-z-Zeblil
zalogaj; komad
trnovito trnje
debelo Idrvo!
k. (mnogo, estoko) ujeda
nosna hrskavica
upje, ujedanje
k. strpljivo podnosi ivotne
njean, blag; debeo, ugojen Idromedarl
ujed, ugriz
komad, zalogaj;
tiran Ivladarl
k. (estoko) ujeda; tiram;,1(a,
despotska, nasilni(;ka Ivladavina!;
dubok; pun vode !bunarI; pretijesne
stidnice lena!; teko Ivrijeme!; pohotnalena!
Gako) ujedanje; vTl1jak
mjesto ugriza; oslonac; boravite,
prebivalite, mjesto m naseljavanje
deve brste trnovito grmlje;
obrasla niskim trnjem /zemlja!
Chon-
974
gf'JllC mogu okresano drvo
Ivrsta bijele njene ivotinjice!
-" .r:a,,;. - A
ugristi,
*
ujesti -".
CJa."- b. teak m Irati;
mdati jade, oalostiti; nauljati lsedlo/;
raniti loruje!; iskusnim (okretnim)
( -) gristi sebi prste lu srdbi i slJ
ljuto se (po )kajati
trpio je nmoge
udarce sudbine
trpio je oskudicu
pretrpio je teak udamc sudbine
sudba ga je teko pogodila
klevetnti
li.
obuzelo ga kajanje, grizla ga savjest
gristi se m prste
- dobro poznavati
- stisnuti zube
se drLati (m)
(gristi se mjezik U.) podaositi, trpjeti
stupiti u doba puberteta
stisnuti zube, strpjeti se
b. zagrieni lkjlrijatelj
j (po )kajati se
! i. priJjubljenu tetivu uz hvati!e Ilukl;
b.lukav, prepreden,
-" o
prionuti za, b. stalno uz, ne naputati
(stalno, jako) ujedati, ugrizati, izujedati
vaditi vodu iz dubokog bunara;
(na)hraniti/deve! 'udd-om
drilJa junceal; lavlji zub, !bot. Leontoton/
b. dubok i pun !bunarI; i. puno
devek.
udariti -'"

)-
) *

debeo
t!lk. iena s velikom stidnicom
grditi, koriti, ruiti
trnje; brstiti trnje Ideva!
'lO, ogovarati; i. deve
k. bISte trnje; b. obfdsla trnjem /zemlja!
Idromeclar/; smrtonosnog
tak. := la, neistina;
k. brsti" II,e fUn;,". puna
trnovito drvo; laZ;
laZ, neistina; kleveta,
lena!k.
komadati lovcu!

dioba
dio, komad;

redov11i
rotor
trnje
975
:= extensoli
( , ) - deltasti
dvoglavi 1'JJ1.
k.
k. teko rodi lena!;
(.)......, -- k. teko
tak. := teak. zamr.en, zagonet'JJ1,
i vilica;
ay
-eni!
suziti se

namirisali se, b. parfimiran

(naj)mirisaviji
mirisan, mirisav,
ugodnog gelesnog mirisa; k. voli mirise;
k. se nmogo parfimira; velika (pohvala)
velika pohvala
trgovac mirisima (i
parfimer, drogerist;
Attar-npp.
k. se nmogo parfimira; f. = izvrsna,
k. se lako moe prodati /deva!
trgovina miIisima (parfe-
mima); parfimerijska roba
(mio)miris, parfem, aroma
(mio )miris,
976
b. uniten, razoren; b.
propasti, stradati; unititi se,
sagnjiti; b. iscrpljen, klonuti, malaksati
u krpi nositi /vatru!
(naj)meki; s (naj)mekom vunom fovan!
\-'Var
J unitavanje, razaranje; kvarenje,
( ) - pokvaren, miniran; uniten, razoren
razoren je; teta; kvar,
neispravnost; gnjilost;
/pamuka!
pamuk
ponor; dolina dva vala!;
opasno (pogibeljno) ulje; mirisna tvar
ruino ulje, mjesto; opasnost
tak. = iglica, zdravac, eravac
!bot Geranium!; iva trava, pastirska iglica
!bot. Geranium Robertianum!; smrdljevak,
pelargonija, rozetla!bot Pelargonium radulal
miIisav, parfimiran,
miris, parfem ul.;:-
k. se nmogo parfimira; lijepa /deva!
k. se namiIisava; rasna /deva!
namirisan; mirisav
jakai lijepa/deva!
rasna/deva!
mirisa (parfema)
k. se mnogo parfimira;
crvena i s mirisavim znojem /deva!
da bude kao J ..J>
(ili priprema za sudbine)
Merkur /planet!;
cink; iva; Utarid -npp.
visok; dug; dalek; brz;
plemenit; dareljiv; otar, iljat
priprema (za sudbine)
kihnuti, kihati;
(o)svanuti; umrijeti
G utro) je svanulo
namiri<;ano,
pokvaren;
siromaan; miIisav; k. oskudno
opskrbljuje svoje, tedljiv, krt
pokvaren, miniran;
uniten, razoren; (sa)gnjio, (is)troo
Atbarn fnpJ. u Sudanu;
pritoka bijelog Nila/
lijep-:!, mlada, "'" -
dugovrata ena; dugovrata gazela
visok dugovrat
dugovrata gazela; stasita ena
lijepa, mlada, dugovrata ena
lijepa, mlada, dugovrata ena ""'-
* naporno st;
otrina, estina
teak, naporan; dug; cio ldan, godina!;
dalek Iput!; visok, plemenit; dareljiv;
brz /hodi; otar, iljat I otvoren Ga..<;an) put
(uz)mirisati (se);
namirisati se, parfnnirati se
* namirisati, parfimirati; aromatizimti ..J> y ..J> o
I namirisati se,
b. namm<;an; b.
gnjiti, tronuti; b.
'Ul "lU lHl!!.'"
otetiti; UUl'JU"'>U,", uuititi;

,

977
naklonjenim (milostivim) .p>.
prema, uliti simpatiju (ljubav)
.p> D _ : izmedu dva napajimja ldeval
zadrana od napaj3Ilja Ideva i slJ;
prema; pobuditi zanim3Ilje za nenavodnjeno, nezaljeveno lito!
ogmuti (kao .p> , - bezvodno (suho) zemljlte
naginjati se, (pre )savijati se
(blago) izvoljeti, b. milostiv Ida .p> y - (nepotpuno) razderati; .p>
b. naklonjen; s; smilovati se na J.>- - poderati Iplatno/; pobijediti
ogrnuti se, .p> ( y ) - oboriti na/zemljul
logrnuti se platem g. b. (pro)derati/platno,
lb. s obje str3Ile
lmiljevskog poIjeklal
jed3Il za drugog
\ .).::. 0 _ ali ne razdvojivi ga!
b. naklonjeni; uzaj3IlillO se razu-
oholo hoditi, uvijati se
b. odvratiti se;
okrenuti se;

traiti naklonost (simpatiju, ljubav);
nastojati pridobiti
preldinj3Ilje; pridobijanje; pomirljivost
naginjanje, savijanje, skretanje; (na)skIo-
nost, simpatija; samilost,
esti konj u trci
nagel;
milostiv, dobrostiv; smnilostan, odvratiti, odgovoriti od
gr. = sastavni IvemikJ b. sklon, naklonjen, od3Il; naklo- ,
k. povije .
naklonjenost,
simp.:ltija; sa05Jeamje; dobrota;
njenost; raspoloenje
domoljublje, patriotizam 4)
njetm, sentimentalan
(llvstvenost,
sentimentalnost: sentimentalizam
k. se vnati u borbu nakon bijega;
nost (ljubav, simpatiju),
prema, smilovati se
nasrnuti, navaliti na
iL'lZVati kih3Ilje kerl (u)
k. kiSe (kihne); k.

kvar; gubitak;
nosti
nez:apm;len; dokon,
ateizam; kamate, interes
bez funkcije
lorgan!; bez imetka; neobrazovan, nenk; beznade-
978
uredi
! b. Men, b. bez, nemati
i b. bez
b. b. nezaposlen; ne raditi,
no bolestan; pokvaren, neupotrebljiv: bez-
b. zatvoren; nemati nakita na sebi lena'; b. krupan,
kOIjJulentm; pokvariti se, ni za to vie ne valjati
vrijedan, if.,skoristan,
bez, !isen, slobodan od, k. nema
bez posla
potpuno bez posla
nezaposlen
potpuno nezaposlen
b. bez, b.lien, nemati, oskudijevati u
.fo if - b. bez
(na)koditi, nanijeti gubitke
zanemariti, zapustiti;
- ostaviti bez nadzora (zatite); liiti nakitalenu!;
J: IS' - skinuti tetivu s Iluka';
bez nakita
HeroJ
, .;...1 ->:- ( ; ) .... _ - prestati vaditi vodu iz !bun&-a'; osUlriti bez starje-
ine li sl.!, ostaviti neobra-
lienost;
vTst;
-Idromedar, deva'; ( o
k. ovcaJ; k. daje
teta, uzetost;
lien, bez,
k. nema, slobrAlan od
bez imetka; neobrazovll, neuk
tak. = bez nakita lena!;
/konji; bez konca ligla!;
k. ne nosi nakit lena'
pokvaren;
bezvrijedan, beskoristan;
newposlenost; dokolica,
odmor;
vikend
(kofa)
iti vie IpropiS!; b.
J \ll - b. uzaludan, beskoristan; b.
->:- - nakita lena!; b. iznajmljen uz kamate; b.
fdll; osuivi se uginuti !biljka;
b.lien, ostati bez
101 -
saosaec21i1jC; gr. =
b. nezapos!('n;

dari iskaz, i'ikazati

svoju stvar
ponudu Ina drabi!
se
u ivotu!
/povjeri stvar onom
k. se u nju razumije/
dati se na,
latiti se
nadmetati se u daV3Jlju; uzimati;
dohvatiti;
(u )mijeati se u
hazaillirati, kockati se
uzimati,
baviti se, zanimati se,
b. dat, dodijeljen, odobren
moliti da mu da
(dar, milostinju
primiti se
979
gnjiti, trunuti, raspadati se, pljesniviti se
pripremiti OOmOJiste (tor) kod vode za/deve!
o_i. deve polegle pored vode nakon jX)jenja
o _ t1 i jako pokisnuti na pai /tako
da bi se deve tu mogle napojiti!
ostaviti da polegnu pored vode /deve!
(ostavljena dugo u tavilu)
..ft; o k. zaudara;
vlaan
odmorite (tor)

priljubiti se pri pareilju

okupiti se i navaliti na
980
slijediti, po Itragul J"
pare6 se se priljubiti Ipsi i drl
priljubiti se uzajamno pri pareilju Iskakavci! vrijedan uzgajat deva;
b. granato, kronjavo Idrvol J Ua::.l prilje.an, marljiv, radio
priljubljeni i naliti, napuniti; mrziti,
pri parenju IskakavciJ (YJvratnost prema
umetanje stihova u svoje Jlk>- pokvariti (preopteretiti)
(dan) kad su po dvojica-trojica napunjenostelucapic'em
istodobno jahala na jednom konju lili s11 napunjenos!, pretrpanos!,
(pasivni) pederasti skakavci (mujaci)
priljubljeni i
pri parenju IskakavciJ
ponavljanje (u govoru)
gusto obrastao
tak. = gusto obrastao
jako se
b. vrlo
(uti) katanac, uta rezeda
IL
mala otrovnica
(deva) k. (ni)je zanijela
prepunjenog eluca -adj.
lu-atak, (o)nizak, omalen;
snaan, jal(; debeo;
skupljen, smeUJan, suhonjav; zao, opak
lavov izmet
k. pri snoaju ispusti izmet ( )
(vjetar) ili sjeme prije vremena ili nikako
enka skocimia
Isatis tincetoriaI; indigo; tamna
tmina, mrak, tama oboriti, baciti na IzemJju!
dati kostiju da jede Ipsu! estoko se boriti
udmiti u - ujedati; se s
b. velik, ogroman, silan runo ogovarati
b. vaan za;
b. teak, vrlo neprijatan;
duboko se dojmiti; b. opasan, ozbiljan za
b. velik, ogroman
nakvasiti zemJju za
visinu ruke do lakta /klal
ogromnim (silnim),
smatrati (prikazivati) velikim (vanim,
ozbiljnim i sL); slaviti, hvaliti,
uzdizati, uznositi; potivati, cijeniti, uva-
avati; iskomadati lovcu!; preijerivati
b. velik; b. vaan
smatrati velikim (ogromnim); drati
Js;. - hrabrim borcem
estina, (u borbi)
zatreperivi skrenuti
- )
strijela!; uzmaknuti; pobje/i,
se iz borbe Iplaljivac/; odustati od
lova; mahati repom; livotinjal
J>._ (is)petisena(uz)
pokolebati, odvratiti, uznemiriti
trepereuje i skretanje (strijele)
vanim (ozbiljnim, pridavati vanost;
(po va)ti; slaviti, uznositi, uzdizati,
hvaliti; potivati, cijeniti,
i ,1.);
ugovoru

*

/bijela k. su
tak. = velika (vana) stvar;
I pl. tak. = velika djela
uvredljiv govor
ohol. uobraen; arogantan
slavljen; potovan, cijenjen, uvaen; uzvien;
prekrasan; / c. art = Mu azzam -npp}
(glav1li) dio;
maksimum
dijelom, najvie
tak. = kome su slomili

Aferi.:n! -Bravo!
savivi (nepotpuno) prelomiti
981
: kost lan. = os hyoideum/

kost lan. = os malare!
kitov us
sebe; uznositi se, hvalisati
- I se; b. velican, uzdizan, slavljen; b. smatr'dIl
ci:'".) - velikim (ogromnim i sl.); se, ra-
sti; okotati, pretvoriti se u kost, osificirati se
smatrati se velikim;
- lakatna kost/an. = ulna!
cjevanica lan. = tibia!
nadlaktica lan. = humerusI
(ozbiljan); se; b. gord, ul1liljen,
jU\ uzoholiti se,
uz-
nositi se; b. velican, uznoen, slavljen; b. smatran
ogromnim (siluim i sL); postaGa)ti velik,
oholo hoditi
smatrati velikim (ogromnim i sl); drati 0_
vanim (ozbiljnim i s\.); se veli(:ini;
ponos; oholost, uobraenost
k. se samo svojinl
odobravati
porijeklom; uglednog roda, od stare loze,
Iza.klane za diobu
I I

daljina; dugo vrijeme; sedma, osma i deveta pobijeljeti. b. bijel
/lunamog mjeseca!; mjesec (i vie) dana b. (u)zaprasen, pranjav,
pra'XlC, knnak; >,- - b. pabirten, paljetkovati se !klasje,
vepar; pra<;e, svinjCe
hrabar, odvaan; jak, silan
vrijeme; mjesec (i vie) dana
prasac, knnak; prase,
opale, zao; smion, silan, snaan; straan
naopak, nevaljao
tak. = bijela negaena zemlja;
trinaesta /1unamog mjeseca!
vratno pelje !pijetlal; kosa na gemenu
estina
vratno peIje !pijevca!;
kosa na gemenu; griva /dlake na zatiljku,
ukonajI
tak. = boja praine, siva
estina /ege!; bjelicasta li crvenkastobijala boja
studeni!; svjetina, rulja, masa
kosa na yemenu ili zatiljku;
zao, zloban, podmukao
kosa na potiljku ili gemenu; !dlake
Vv.vm (pijetlovo) vratuo pelje
opak, zao, zloban,
podmukao, prepreden, previjan
jako opak li sIJ
na suncu u pijesku osueno meso
(u )zapraen, pral1jav; suh; nezai:injen /hljeb/
Ufejr !npp.; ime magarca!
loptica balege lk. uvalja kotrljanI
Ufejra -npp.
Me' m1f !npp.; pleme iz Jemena;
npI. ili obI. u Jemenu!
pratilac karavane od
njenib ostataka; Mu' m1f -npp.
me' afirijski (tkanina iz Mu' ama)
masline i sIJ; dosegnuti dno /noge u vodi!
- valjati se II
b.jak, se; b. paljet-
kovan, se !klasje, masline i sli
baciti na zemlju; navaliti,
nasrnut na; raslTgnuti /lav/
po /zemlji - haljinu!
(u)zapraiti se; b. pranjav;
.i)..:. b. pranjave boje, siv, lugast;
;'J>- b. (postati) kao vrag (prepreden, podmukao i sl.)
(crvenkasto-bijel) mujak gazele; crven pijesak
crvenkasto-bijel; bijelibrogova!gazelal; uprav-
ljeno lukavstvom i !kraljevstvo!
posipanje; praenje;
sf. d. = Ufarija /crven bIjeg u Arabiji!
zemlja;

mlitav
dosadan
dosadan, nesnosan;
rvanju, ..;z, o
ikom obojiti Iplatno/
rvati sa; se s
rDOCu!; ike nasuti u lrintul
Qrsastove)
ika;brast; -bot
zamuckivati u Igovoru!;
kihnuti lovca!
glup, blesav
tak. = ovca;
Ion nema ni ovce
983
spretan
metlica, nevenka !bot Xeranthemuml
prgav
lav; c. art Ifris -npp.
zlobnik; lav
( )-

ad dij(l!ton:;klh - mus.
poprdljivi na sKU\POVlma; vukovi k. ne
spavaju i ne daju drugima da spavaju
odsutnost; igra ...
mk. = uzmicanje
984
i pravi eas, (pravo) vrijeme
Ivrsta biljke! o i ostatak mlijeka u vimenu; starica; ribica
k. ()i : nevinost, krepost
tak. = skrernuje,
pokvariti narav, zlim
b. opak, prgav
potenje,
skromnost suzdrljivost umjerenost
nevin,
f- c) . kreposrnu, poten,
,', I
krupnog J.W:- * ! skroman, nmjeren, suzdrljiv lc. art: MIT -npp.)
zblkano : & -:-
(neveZ<Jno) govoriti, trabunjati
b.jako glup
jako glup; nevjet;
ljevoruk; k. neveZ<Jno govori
M lobI. u !raku!
jako glup
mk. = jogunasta deva
glup
blesav, Wlv
opipavarjjem izmedu stranjih
nogu Ijarca i sIJ utvrditi debljinu
Iija'iti (ili smatrati da ima) kilu
na stidnici ili zadebljooje na medici !enu!
i. kilu (bruh) na stidnici;
i. zadebljooje na medici (perimenm-u)
mk. = k. preko due
k. ima bruh na stidnici
lpogrdan naziv za enu!
salo Sir'd.I1jim nogama /bika, jarcu!
ili oko muda lovnu!; mjesto opipavooja lovnu!
radi utvnllvooja debljine; medica 100. = prinaeum!
bruh u stidnici; oteklina na
medici !ene!; zadebljooje u
draica, sekilj 100. = clitorisl
k. se posu vrati pri smijehu luS<Jnu!; k. ima
bruh na stidnici (ili zadebJjanje u pladnjci) -/enu!
Afum /brijeg u Nedadu!
kilavost (bruh) stidnica
s) mijeati s
glupav, blentav
blesav, budalast
krupoo i mlitav
nepodmitljiv
obljubiti; vie
OjXL'Xlli lenku!; udariti u, ibati
slabo (povrno) uraditi; skupiti, sabrati
izudarati
nagoniti prema
od, li
musti Idevu!
b. pustene da slobodno pasu Ideve!
sagnuti, (pri)saqerati,
sabrati jedne uz druge lovce!
laskati, varati, obmoojivati;
proValjivati lovce -vuk!
odlaziti (i dolaziti, se), tamo i nazad
potraiti utoc'ita kod,
uriti, b. hitar, okreum u
:/-
J"-

985
y., if 'Y " cvijet/mladosti!
saCuvati, zakloniti, zatiti od y., " if ,,- jaka izdrljiva deva
izbrL'lIti se, zamesti se, izgubiti se, ;;;; udoban liivotJ
nestati, debeo, zadebljati !konaci
Je,; zamesti,
y., - b. zameten, izgubiti se, nestati,
dOCi kod ... traC',;i dobr<K1nstvo od; y., b. izbrisan Itragl;
usnama probirati Isuho bilje -deva! netragom nestati;
(7.a)moliti da mu oprosti (za oprote- y., " l zamesti, izbrisati,
velika, mlitava stielnica
- istrunuti, sagnjiti,
'* b. truo, gnjio;
* upJjesniviti se, b. pljesniv;
i
se;
i izazvati kvarenje (zaudaranje) -Imesa/
trunuti, gnjiti, raspadati se;
pljesniviti; kvariti se
- i. izbruenu koicu
...AI __ "_
deva! smalrJ.ti (usmrdjelo) -Imeso/ y.,_
moliti da bude
dati otkaz; moliti da bude
k. dolazi na vodu; k.
gost; naknada InpT. meso k. se
lonac prilikom njegova
obilan;
nmo.gobr'Olall; pl. d. tak.
magare; zemlja
,0\>,-
magare velike ( duge, guste) brade -gen. -sg.
y., " (if ) Y ,,- temlc, dosadan, nesnosan

986
prvog mua
se smjenjivati, 0 W tanje,
(dolaziti) jedan za drugim; prolaziti (aliti se na) bol u
!vrijeme!; uzastopno dolaziti na vodu; b. kanjen slijediti, dolaziti odinah iza; donijeti do-
jahllti na; Jo D J"- - . avi iza; progoniti; smjenjivati !vojske!; (izvadivi
jedan za drugim navaliti na; istureni kamen) zaravllati !bunar!; drugim slojem
redom prilaziti; uqeca.ti, djelovati na kamenja obzidati !bunar!; sjedjeti nakon !molitve!;
smjenjivati se u Jo <.i - obaviti neobaveznu molitvu, klanjati ,,nafIlu"
slijediti, iza; sprijeG'iti, zadrati, Jo o s !duga!
zatvoriti, uhapsiti; (do potpune isplate) zadrati pojaviti se; osvrnuti se; i. pougele
!robu!; iskusiti kao posljedicu; uzvratiti, nagraditi plodove !biljka 'arfaf!; iste godine po
sjahati da bi on uzjahao y JI - o - drugi put upasti u neprijateljsku zemlju
od toga je na kraju
udruiti
trag; iskusiti kao
alteimativno;
uzastopno, redom, sukcesivno
tokom
tokom vremena
kaskadni; tandem -!npr.
proganjanje; kazna;
traganje;
naknada tete
progonjenje;
!custos pagiuae!
zamjenik; nasljednik;
namjesnik; posljednji mu
k. posljednji dolazi
!tak. nadimak Muhammad-ov!
jedan za drugim
tak. dijete, sin; jato
"-'-" - kriti1(ovati, kritizirati; komenta-Jo
JI.: nagoniti !konja! da
, - . smjenJIvau se s .. , u;
J>. . jahati na
s kiselim
zamjenjivati Jo )
(u .. , .. } !sad ovu sad
onu varijantu! !npr. mj,
zamijeniti, naslijediti; slijediti, dolaziti
!J. povremeno obuziInati !ludilo i sIJ; izazvati, prou-
.;,;- - i. sina (potomka), roditi; s juhom kao nak-
nadom vratiti lonae!; da d()lje iza
popraviti se; lijepo se zavriti; zazele-
njeti se nakon to je bila ogoljela !zemlja!
drugog
i uzastopno promijeniti se
.;,;- - l b. za petama, u stopu za,
dai,
- Pan.lon! - Molim!

silazi u bunar da (jJstrani stred kamen

nesalomiva Ivalja!
(stoke): zastupnik halife,
koprena, veo; nausnica,
dnevni i slavljenje
Boga iza molitve lpo 33 puta
i Jj , ,lil uz
brojanice!; deve lc. stoje iza onih natiska-
nih oko ih
Jakub; Jakob Inpp,; vjerovjesnik!
jakobit

ti lzakletvu!; u obliku
987
zvijezda u konjukciji s
mjesecom samo jedanput godinje
trag, ostatak !ljepote!; taJog
svod, sazidati Imost!; sazvati, zak1lZUti ! uzastopan,
lsastanak/;
vu!; namrtiti
ve!; sastaviti, spojiti; napLY3ti lodlomak!; usposta-
uprijeti lociJ II
ugovOliti s; zdogovoriti se, .:o
obl11mti; i eosku lljecu
(ferseha) : sto dere kome kofel:
. lu rupici prster,a nausnica!; c.
Mul1mnmad-ove Orao last.
orao tekavac lom. Haliaetus albicilla!
odrezak. taJon
I Akaba lime Mel;:ke i Mine:
I
sastaviti ruke ! jordanska luka na Crvenom moru: II
pan1titi,
sklopiti brak,
ukuhati
stvoriti (jJluku,
odllll'iti
uzdizuti iznad svega
! lc. stalno trJi

trgovac krdtkom robom; biljenik

ogrJica Ina djetetu!
gajtanarstvo, pozamenterija,
trgovina kratkom robom
ideoloki
zavezanostjezika, u (iz)govoru,
mucavost; uvijenost repa; vrsta datulja
gomile pijeska
(za)vezivanje; spajanje, sastavljanje;
sklapanje; sazivanje; st!.
988
se;
.) b. osiguran,
prenesen na, predat, povjeren
ostati besplodan
(bez rezultata)
nzao, svezati;
nanizati ogrlicu od; skupljati, sabirati;
/ o / _ zaracliti; (na)pribaviti, kupiti; (za)dobitilbmta!
vjerovati, b. uvjeren, u
b. se;
= tretakanje proze u stihove, versifikacija stvrdnuti se, b. tvrd
luk, svod, , ) .);i- - b. uspaljen/pmsad;
koosola
uzao, ugovor,
kontrakt; spis, ispmva, akt,
dokumenat, uvjerenje; desetica;
b.lakovjeran; b. pmznovjeran
- vjerovati u
vjerovanje, uvjerenje,

desetogodinjica, dekada; krug; plodni zametak
biljadugodinjica, milenij(um)
dogma; princip; doktrina, miljenje
vjerovanje u
,
J
privatm ugovor
kr. =
kupoprodajni ugovor
davanje pod zakup; najamni ugovor
kupoprodajni ugovor
:esionaispmva (q. o ustupanju)
ugovor o nabavci (isporuci)
'" "oj
J.r - sudbinu, futa1izam
JJ.511 uvjeren sam da ..
-t dogmatski, dogma-

21 pa" vuk (podavi jenog repa); jarac
J ).0\ vezanog jezika, k. teko govori,
mucav; kvrgav; zamren, zbr-
ugovor o slubi kan, teak, nejasan, komplidran; vrlo fmt. uz la'im!
ugovor; list s:::: I;) (naj)kvrgaviji;
financijskih poslova C, niji, -tei, -kompliciraniji
ugovor o radu PI - zasijedanje, sjednica,
sklapanje bmka 01jJI -
dokument o pmvu vlasnitva i:-<hl - zdogovor, nagodba, saglasnost;
darovnica savez; ugovor, kontakt
kao svezanog jezika, k. teko govori, kompliciranost;
mucav; omalen a izdrljiv Idromedar/; nejasnost
teak; gusta, neprohodna lumoJ zamravanje, oteavanje; komplicird-
kao svezanog jezika, k. teko govori 0UI - nost; nejasnost! pl. tak. = zamrena (teka) pitanja
nagomilani pijesak; !vrsta drveta!
ogrJica,
zvijezda (alfa) u Ribama
tak. = robinja; ovca uvijenog repa
vrsta datulja
Ukdan Inadimak ar. pjesnika Ferezdekol
tak. korijen jezika
Ukda Inpl. u Prziji/
uvijenog repa; k. je zanijelaldeva!;
YTat ili ga spustila na zadnjicu Ig'iJZeJoJ
oholo, uobraeno!
- b.
1
0 .
ugovor:
pre- -
I
u-
broju
tetive
b. izranjena. nauljana IO'J sedla,
devel; i. sabljom noge /konj
i sl.!; b. dugo <1-'an u okovima; b. zaljubljen
b. ranjena, nauljana lsedlom -
i sl.!; pustiti vino iz mjeine
let Iptical ne m0'5 ga
(za)vijati/vukJ
Ivrsta drveta!
polomljenih zuba Ideva!
(naj)neplodniji; -razorniji
k. nema djece
k. ubija 1 teka
nerodnica lena!; neplodna .fi
!zemlja!; kojoj
Anacyclus pyrethrum!
u LibrumI
Akuri npp.
lijek; clroga; ub(oj)ica;
nmnjeStaj; najbolja imovina (stoka,
Ivrsta biljke!
k. neplodnom Istoku!
neplodnost, sterilitet
nepokretan; k. se ocInosi

neplodnost; mna na lod sedla!;
sredina glavni (sastavni) dio; strul,
boravite; patata; lUcvan dvorac;
visoka bijeli oblak;
sunce; nevidljiv oblak to grmi iz daljine; ugri-
zanje, ujedanje; razmak
nogu stola; c. art. := u Irakuu! - I bijel
k. premara te lin
989
k. (CvTStO)
uzao, zglob, svod, ).G c;,
luk; kapitel; spojno mjesto I pl. tak.:= ugovori
bitva Istup za vezivanje broda jJ -
uzlat, kvrgav; zamren, komplicinlll,
sloen, teak; zbrkan, nejasan 1 Mu' akkad - npp.
(s)zavezan;
svodovi!;
i jesti Imagaracl; unititi Ipanjak!; ugtisti, ujesti
; zadrtati, (da ode); na
b. nerodnica, ne
lena, deva!; b. neplodno lpoljel
b. bezuspjean, uzaludan
zaprepastiti se, OCI straha se
(ostati kao ukopan, ne se maknuti)
ne roditi, b. nerodnica
i. mnogo zemlje
: neplodnim, dati da
/kiW; lklLUlIUU '''0,
se
petlja; zaobljenje;
, zglob, fa: hIga, evoruga; guta;
ud Ipsal; sumovi! i !ravan predio:
imetak; posjed, imanje, dobro;
fruma; pokmjinska vlada (upmva);
blem; zagonetka;
pIet lu drmni i sIJ; obaveza; utikovina, utokorka
uti ib, imirika, kiselica Ibot Berberis
kontrahen!;
zapc)VJelIIliK; (pot)pukovnik
vjerovanje; uvjerenje,
kredo; vjera;
duboko uvjerenje
ugoval-ac, ugovorna strana
(dvije) ugovorne strane
pl. tak.

skrt; los
ujed, ubod Ikukca!
uvoj/mga!
pletenica;
uvojak,
krt I clijeva, drnb
pletenica;
uvojak, kosa
krt, tvrdica
nadmetanje; borba, bitka
ovca povijenih mgova
iskrivljena (savijena) strijela;
strijela prelomljenog vrba
tak. = aoka, alac
!bot. Epilobium hirsutuml
omotati (sebi) tumim
sVfJka-om.
cmobijeli gmh
svraka-om.
haljrne!
(pre )saviti, pogeti; J>
heklati
pogetise
b. (pre)savijen, b. poget
kriv; povrnut; orlovski Inosi; (prema uima)
bijedan
(od bolesti)
iskrivljenih nogu lovca!
nogu !bolest
ovaca!; kukica;
Ivrsta biljke!
tak. = lisac
estina Izime!; c. art
tak. = klevete, nabij,mje (natucanje ) na nos
enka tipavca; Akreb'
InpJ. uJemami - Arabija!
... sukala!
vrvjeti, miljeti Immvi!
savi0a)ti; skupljati, sabirati
vitice, vfcilozinih gfJna
plod -1 adik-a; Ivrsta biljkel
splesti; skupiti na zatiljku
!kosu!; zamrsiti, spetljati lfigl;
Ijamd; i. nunazad okrenute
i. iskrivljene prste; b. krt; b. zao,
uzjoguniti se pmtiv,
ne htieti se pokordvati !konj i sIJ
i ujesti, pecnuti; zamrsiti; zbrkati; plesti
: iskrivljenih prstiju; .;:-
ipovijenost mgova unazad; pms. dvostruka
1
-I
e I
: nekretuine, nepokfl;um

0(1.., za
dati krvarinu (odstetu.
naknadu) nan1jesto (za, uime)
(pre, S<,!)J}()Vl1eI110SL svinutost
i trgnuti, isukati Imad ..;; - petlja; nos k1ijepa
l
:J nepokoran
\
Itj.
iz
o y _ ; (naj)neodgojeniji, k. ima (naj)manje potovanja -' druge
,01 (;; ) -' 0G:. ' povijenog vrka, kukast/tm!
..;; fo -- neposluan IVfSta biljke!
shvatiti,
pojmiti, uvidjeti; misliti
oploditi se Ipcdma!
podmetanjem noge
oboriti Ipri rvanju!
rupa; duboka jama, brazda; gorka voda
nepokoran, neposluan
dugonogi mravi lu grobljima i ruevinama!
- gorka Ivoda!
duboka rupa, brazda
visoko se uzveravi Idivokoza i sIJ; - drebnost
skratiti se u podne Isjena!; brstiti mana -ib Ideva! neposlunost
potraiti skloniti se kod
postati zreo (-
opametiti se; b. pametan, razu-
man, razaman, razborit; b.
tak. = i. l<k,wl,pnp
lostinju!; se u slaboj popodnevnoj hladovini
smatrati pametnim i sl.
dati krvmmu za lubijenogl
zadrati, iutemirati; zatvOliti. uhapsiti;
p<.xlavijenu nogu svezati/devil; ro]mt:tnulvi
nogu sruiti; staviti izmedu noge i
Ije!; medu

gorka Ivoda!
drebnost
I k. izlijeva kiu loblcdcl
, /deve/;
..A_
lozel
se loblal:l; rasp'uKlluIU.

kukast tap
ma'kilijski Idatulje iz Basre!
razumljiv, shvatljiv, pojmljiv; jasan,
zatvoren, kOl1stipiran -med.; racio-
milan, razuman I rasu(Jivfulia; zdrav razum
nerazumljiv, neshvatljiv, nepojmljiv;
nejasan; apsurdan, nerazuman
aksiom
992
Najvii um /tj. Muhammed!
podsvijest ':i ,
! zavezao mu se jezik,
- nije mogao (prolgovoriti
dlati (mz)umnim i sl.
(yi) 'ru;')
,1-.
svjesnost, budnost
iz svoje glave, po svojoj pameti

- zavezanost jezika, smetnja u govoru;
krivonog
Iprema unutra povijenih nogu
tako da se koljena trljaju razumljivost, shvatljivos!; pojimanje;
pojam u razumu Inekom
kukast tap
mcionalizam
iracionalizam
(naj)pametniji,
- '1 -razumni A -razboritiji
b. nerodnice, ne 0* zavezanost jezika, govorna smetnja, afazija
roditi luna!; b. neplodna/malerical zatvor; podmetanje noge Ipri rvanju!;
nerodnicom
Imzdvajati ljude!
ne b. neplodna
ne roditi, b. neplodna; utieti
(iY:l)suiti se /zglobovi!;
b. neplodna, ne
nerodnicom (neplodnom);
sterilizirati; dezinficirati; uutkati
prepirati se, se; nadmetati se s
neplodnom Imatericu!
postati nerodnica;
b. steriliziran; b. dezinficiran
dobiti, kopati; dolaziti i odlaziti do
uzastopno dolaziti do vode
iskopavi manji buna! do
blizine vode, iskopati njemu n
stranu rupu da isproba ukus vode, pa ako
je pitka, iskopati bunar do kmja, proirivi ga
.po JI
upustiti se u, latiti se
dobiti, pobijediti lu hazardnoj igri!
nasilje, sterilizacija; dezinfek<:ija
zao morska zmija; vrsta ribe
estok, straan Irati; zao, opak;
neizljeL1va !bolesti; k. nema djece
estok, straan Irat; teak,
grozan ldanI; !bolest'
sterilnost; neplodnost; neproduktivnost
sterilnost; neplodnos!;
crveno platno ara
sterilnost; neplodnost I
okovi, lanci; karika; zglob, elanak;
duhovni nivo (['&:ina)
jako pametan
sredstvo za zatvaranje, ostringent; mana-ib
!bot. Alhagi 1vlaurorum (man.tliferum)/
razumljiv, shvatljiv I Akil- npp.
Uk'UI-npp.
nezrelo (kiselo)
snane msne skupocjene deve !Jz Neddal
(koncentracioni) logor; zatvor, haps ,;., l-=:-
poloaj; bunker;
miljenja
promiljeno
u Neddu;
,,;.,1 -=:- (Z, ) -"
i pametan, razuman, razborit, mudar,
mtel1gelltan; umno

993

:..;<>- i prvi put podojiti ,.;;,; buntovnik;
pastorak; lkeb - npp.
praina
mrziti; (medovinom) napojiti Idijetel crveno platno (haljina)
s--- ,
y prvi put se pokakiti
prdina; badelj, zmijina (gujina)

y i dolj, prispjeti
trava, divlji trn svete Marije !bot. i vi ,oko uzleijeti, kruiti iznad
Iptica/; se /kota! Silybum marianum!; !bot. Echinopsl
sk06.rnii, jerboe Cr.<>-) iif uvis baciti Istri jelu!
(medovinom i dr.) napojiti
;-.?"- vosak __ >-5'-
Ukbem' Inp!. u lraku!
ukbemvijski
nezgrapna ena
Ukbera Inp/. u Iraku
ukbelijski
Ukberi - npp.
an.
privezati vrat za prednje
nagonlilati se, b. jedan
nabacani
nagc)nu!,m., nabacan
1000 deva!
lado Ido 1000 deva!
zaka('iti se za Itrnovitu granu!
k. irna tek iznikle
(male) rogovelgazela!
sloga; savez
b. omogu-
(za); b. stalno uz

c.-.<:.::. postati gorak; b. vrlo gorak
.;..<:.::. osjetivi ispljunuti; mrziti
'" se, govoriti o svemu
-;,.-'
i.? r.'-.f:. i tak. -7
-JI
;"<:'::' D,
; cr:-<:S:- prvi izmet/novoro-
pIlje dojenja!
ili samorodno zlato
IkI'. mirisno more
i. debele usne i bradu
(vilice); i. zbijene none prste
(za)dimiti se lvatra!
!J. zaolLlpitilbrigeJ
o _ --C<.;,. dignuti se, uzvitlati se Ipraina!;
(na)zapraiti se, ispuniti
sterilnost: neplodnost; neproduktivllost
crveno platno (haljina); ara
starog plernicKog roda; plemenit
,.;;, ....,., - nerazumljiv, nejasan,
0_ nejamo izmilvanje
k. nema djece ,:c.t.
neprodu1.1ivan lnulnikl
.f. Jt. ...
,;; - k. ne nerodnica , I":' wo. -':" ....... __
fi; lenal; neplodlla!zemlja, materija!; beskoristan,
poslije k. nema vie nikak-
-.;.<.;,. - I neplodua/maternica!
skloniti se, potraiti u ,;; ; Ji - okupivi se prainu !deve! -':"
b. debeo, ugojiti se J....,<:;' :.- i...<.;,. uzvitlati, (uz)tlizati Iprainu! veliki brijeg; GLI;a;
prionuti za, drati se (uz) D y - debelih usana i vilica; '-;--<:.::. -':" :(...<::;:'..A utroba, drob leludac i crijeva-
skloniti se u ,;; o Ji zbijenih (ili
prionuti za drati se ,.;;, -J....,Cl nasjelih) nonih prstiju; f. = nezgmpna na izvor s rljegove strane;
b. ugojen, odebljati; nakupiti se, sliti se :LCI uzdignuti se, b. istaknutaIzastava!
Ivoda!; (u strahu od grabljivice) se Iptica/
priljubiti se uz Idno,
kamen - guter u strahu!
Ukkad Iplanina u Jemenu!
sredina
sredina; (krajnji) cilj
debeo, ugojen; (nago-
milano) SullO Idrvljel
korijen

994
skIt; ;:ao, opak
sakatu nogu; tap
mesnati dio (lavlje) sape korijen jezika; zbrka, mete,
obrnuti poredak glasova J;. C.J"'"'<::';" - tak. = iskomadani, f'dstrgani, gomilasti !oblaci!
u Iri odn. u Igovoru, invertirati;
(is, pre)okrenuti, (iz)prevmuti, obrnuti; suprotno
unazad glavu 1- konja i slJ; svezati
njuku Ideve! za prednju nogu; odbijati, odraa-
vati, reflektirati Isvjetlost i dr'!; kiselim mlijekom
politi Ijelo!; saviti Iglavu deve!; privukavi na tle
zgaziti, pa zatim tresnuti o tle; (moralno) pokvariti
u napad
glavni dio /zemlje!
nasilno lobIjubiti! mutan
mutan
obilno Ijelo, ito
u napad
mutan;
ometati, mrsiti planove
odvratiti od
o J.F J; - neraspoloen
prionuti uz, drati se
b. gesnogrud
Uj1l1Jj1a:,UU,
pokvariti; preprije\.,'iti
raditi suprotno (protiv),
:r-<;:.

J; o
glasova u odn. u ometa-
ti, remetiti; dodijavati; srditi, ljutiti;
zadirkivati, bockati, nametati
se, pristajati za lenom/; usuprot puhati l\jelat/;
vijuk, vlasulja, zdlak, s!amica /bot.
Festuca altissima! -/bot
pograbiti se za kose; boriti se s; mrsiti smeurana starica; krupna zetica;
upropastiti, po1.'Variti J; o c. art. = Ikria lime vode u Jemmni
(kao zmija) uvijati se pri /bodu! J; d b.lijen, kasniti
prevmuti se, okrenuti se, obrnuti se; b.spor, li
odbijati se, odraavati se, reflektirati se gusto mlijeko
Is,jetlost i dr J; tama,
(suprotui, sukobljavati se !interesi i dr.! . !krilna -Ilpp.
uvijati se u hodu d - I golubica; grlica, 1.1lmrija
b. prevrnut, obrnut, (pre )okrenut; b. odbi- pobosti u zemlju
jeu, reflektiran; prelamati se Isvjetlosti; ogledati se /kopljel; udariti tapom
okrenuti se protiv
(prema); pasti nazad na
prevrnuti se, (pre )okrenuti se,
J; o J.F - upravljati se, ravnati se prema
oslanjati se, Opirdti se,
:r-Gl b. srneuran: se
obrnuti se, prevaliti se; odbijati se, reflektirati
se Isvjetlosti; naopako ispasti, loe se zavriti
politi kiselim mlijekom Ijelol
odbijanje, odsjev, lom
Isvjetlosti!; odraz, retleks
nasaditi govzdeni iljak na Ikopljel
uzeti namjesto
os]onitise,
: nIotiste.
k. stalno boravi; stalan,
gotov,
tak. krdo Ideva, od 50 do
mUlan: taman;
bIman:

j L<.::.c. \
od
duga
sastati i, teko
b. teak zamren, komplicirati se
nakupiti se, natiskati se u
nadmetati se, se;
Ukaz Itrite
Ta'ifaiNahle II AmbijiJ
nizak, omalen
nizak, omalen
viti. smotati, iskriviti: \jJtJl';:;",lliUj
u
driatise
b. revnostan,
neprestano bnmviti, stalno se zadriavati,
ostati u; zatvoriti se,
b, nanizan !biser i sIJ
odvratiti se od; b.
zadriavati,
b. stalno uz, drati se,

ostati, stalno bomviti u;
ostati u; zatvoriti se,
is!.
II
prelomljen, odrazen,
ret1ektinm: reflek'illll
, magame
sve7.ati;
sabmti, skupiti
do .. , prije (nego)
(i, )presti rmeu/pauk!
okrenuti se prema (protiv),
slije-
protlltakt: uzajamnost
krizanje,
_ ! abaiUf, rel1ektor
- preklopka, komutator
'-:"' - : rel1ekior
..fi obmtno:

i sl.!
suzbiti oholost
..lO _ ' odvTatiti od
se
ometati, ote zavati
Y' -
nasuprot, suprotno
nasuprot tome
: suprotan,
obratan, obrnut;
kontm-, lu sloenicanml; unakrstan
! suprotno djelova.11je; 0 \
I protivljenje, suoroL,tavllanle:
odraen, retlektiran;
obmtan, obrnut; ;WO /ll!kc.J;

gusto, /zgruano mlijeko!

natovariti ldevu!; (u balu) ..ft> ,
996
tvrd;
ravan Itlel I Akvvek - npp.
dezmekast
svezati, zamotati, spakovati; na hrpu skupiti oputanje dvaju krajeva uz
privezati ItovarI mjesto, za k.
odvratiti OCI,
.;, 0_ pridrZavanje ostalog
..ft> y o _ od divljih datulja 1= muql/
spremiti se na put u ..ft> (J -JI) - i sparin<l, ega (bez vjetra) !.lG:.t:...;;-
jako se ugojiti, b. vrlo debeo Ideva!

navaliti na, napasti
odustati od, propustiti, prestati s
b. jako debeo, dobro se ugojiti Ideve!
protiv
pomagati pri pakovanju i sl.
b. nagomilan;
teinu obiju strana tovara
k. tovari; kamilar; mazgar
konop, platno (za
pakovanje), ambalai:a
- spatan i bez vjetra ldanI
..ft> JI- Ukejka/obl. u Iraku!
o J.;:. . svadljiv; k. slabo bez batina /konjI
.;, y - tak. = (u staji) zatvoreneldeve! ;S rt:.::.
sakupiti, sabrati; sagerati, ..ft> o j-<.;, *
, sagnati Ideve!; naslagali, nagomilali; zatvorili, uba-
0;'-<':"1 ! psili, (za)drZati u tamnici; oboriti, sruiti; konopom
i svezati PU!L<;te za natkoljenicu prednje noge ldeve!
:y--
\"W b. sumnjiv, nejasan
;.--5 .,...
r-""" ..;;- [' marljivo se baviti, zalagati
se u; iznijeli svoje o
unutrina slabina; korpa za enske potreptine misliti "" -
konop, platno Iza balu!; \" 1 ..;;- ulja) se zamazati, uprljati !lampa! J-<';':" .
strana (tovara); sveanj
vitao, cektk !bunara!;
korpa za enske potreptine
b. sumnjiv, nerazumljiv

(' r"""..;;- - b. sUlllnjiv, neshvatljiv, neja')al1
b. izbjegavati
deset dana fillTIillimal
zbuniti
llonavll;amem dosaditi;
/"

;

"/) M" ;...---
kut, Itrbuha! r-""" ..;;- 4....-",," ! odvratiti od, omesti u
Ipasti! zajedno ;. ( ) - : b. sUUllljiv, neja'lan, nepojmljiv
o J.;:. - ;
ne oborivi jedan drugog zbrk<J, kaos
izbjegavanje, izmicanje, spas
(ena) k.
muku i ensku djecu
dodir golih tijela
spas
krupnih zglobova; gojazan,
jedar, nabijen
;;....--
\ r""" (o)nizak, omalen; krt;
-"--

s::.
I


se slutnja obistini
konop Iza vezanje putita s natkolje-
uicem prednje noge - u deve!; okovi
krdo Ideva od SO do iznad 500/( > ) J-<';'
Ald- npp.
prost, nizak,
debelaijedraena
gojazna i ena
b. tamna
,* opak, lo, nevaljao
lubat (vrh) brijega;
se
llll1ogi, mnogobrojan !blizu hiljadu
- deva! nagomilan; jako
llll1ogobrojan Ido 1000 - deva!;
nagomilan, obilan; vrlo tamna
magarac
veliko krdo deva
breuljak; omalen s unutra
okrenutim stopalima; ujedljiv zec; vrsta zatina
'/-')
c.r"'l>..Y
Idvije zvijezde!
-;:..--;
velika dina
zatror, tmnnica
;. yJ
cf' !J. : onaj se obistini
tap

lIba' -npp.
bocni vratni
doza:
konzerva; (kozna, drvena) muzIka:
kratak. nizak, omalen
umrijeti
997
; debeo. velik

'i' ; od debljina se naborati Itrbuhl; :r<.:5 (.:.r<s:.) ,ii
etui: oblog, oplata; sanduk: komora; kabi- opasati se debelo umotavi IlZv. izar/; ..Jo '-7'
se, (nagomilali se) jedno preko dlUgog
0-".
na; keson; Maj, leiste; kanta; ostati, zadrzati se, (pro )boraviti u
wnrijeti; dizati se Idim! visoku palma
umrijeti
kugli(1li leny
telefonsku govomica (kubina)
kutija cigareta (za cigarete), tabakera
linlena kutija, Iinlenka, kantica

ispuni lonac
burmutica
(velik) fit, tvo!' Ina stablu!
malo vode
- svezati
.) - umrli; mrtav; k. (stalno)
.!.\)jl - boravi; tak. -1 'kw
- kaa od divljih datulja 1=
rf a II - k. jae na sapi.nla lzapravo
l' al, iti. za gonjenje ovaca i sl.!
zaSto,
Alaja/npl. u
tak. -1 'hv
konzerviran Imeso i drJ urezivati, parati; obiljezavati,
(svjeom) tetivom
vmt
j;:>. naboranog trbuba, kuljava len'Jl;
debelog vimenaldeva, ovc'3l
!J.

..Jo o nmogobrojanl brojna skupina;
krdo od preko dvjesta deva
!bot. Colchicum autunmale/;
igosan du vrata sa strane Idev'Jl
(konih ili drvenih) muzlica
kome je probuen vrat
obavijati lu sablje!; II kutije; konzervirati se IdinlI
pored boc'nih
obiljeen;
ugroen, utrt-puti;
ogroman,
debeo;
gusto mlijeko, grualina; stado
locI preko 50 ovaca!; tijelo, teina
gmalina; stado;
velik; debeo; irok
stado Ibrav'Jl
skupiti, sabrati;
ne ukresati !kresivo!
sl!
otvrdnuti; llsmjnljeti se Imesu!
zbog tvrdine (i sL) ne voljeti !biljku -stokaJ
, od starosti imati isturene vratne boc'ne
boc'ni
(urovukavi tu konac)
uviti Ifep - guteri; djelomicno l'lpustiti (rzmeti
b. paljiv (njezan, dobar) prema
svjeom tetivom
omotati drzak /koplja, sabljel

s debelinl korijenom repa
k. rado pije samo mlijeko I
dvostruko usukane tetive!
debljina, najdeblji (glav1li) dio; sredina;
lod dvostruke

jak, snaan; bradat; dlakav, kosmat

dobar (nadglednik)
umemirenost Ideve!
vrsta bezlisnog trnja
tak. = vjetrom nanesena
pri dnu stabla
mala hrane
izvrsno jelo
nezgrapan, grub
vodom
nagomilan Ipijesakl
b, tvrd,
ostati na jednom mjestu tako da
ga niko ne moze maknuti odatle
b. teak; b.
b. de\y>J)
snaan
somina,
vratna ila
tvrd. k. da se makne
somina,
998
(u vodi) stvrdnjayari, kaliti i sIJ
b, na umoru (u srmmoj agoniji)
nagomilati se Ipijesakl; jesti (dobiti)
/ o / _ trnovitog bilja Itzv. 'alagan - de\'el
okusiti
se, se u
: obavljati; boriti se, se
i cjenjkati se; se
se rvati (boriti);
,CWfi\OU"ON, medicinski
-vuk!
J

i ne ukresati!kresivol
)-
. umerniriti se Ideva!
: ti se;

dugajlija. gorostas
ziva.lma, bJza deva

b. oputen, gegati se
b. mlitav, klimati se
kOnleSCill1e; borba
( na)hmniti;
(po)piti (nmogo)
mnogo
dobro hraniti (toviti)
dobiti mahunaste plodove lakacija!
(na)braniti, (u)toviti
traiti hrdl1e; b. uhranjen, ugojiti se
jesti /konj i sIJ; uhraniti se, odebJjati
trgovac hranom
Ilaf-npp.
veliko sedlo
stc)(lla hrana
knna,
drveta!
malmnasti plodovi
tak. = izjelica
grub, nezgmpan;
dlakav; stac; sme:turwla,
s1Wica
vmta/deve!
-"--
( o )
debeo; velik; miran, staloen
goniti /kobila!; stara/deva!
ses
uzeti (dobiti) malo od

1000
povezanost; (o)zavisnost;
odnos; pripadnost; svojina; privrenost, ostavljati nerijeeno;
odanost: naklonost, ljubav; mzmuljina odlagati, otezati s; zapaliti, rw;piriti;
vjes3nje; J)W ,0\ zatvoriti!mUaI; (za)biljeiti, zapisati, notirati
odlaganje; komentar, objesiti o, privezati za. J> (y ) ...,., J> _
primjedba, napomena, opaka; lampa;
ta'lik !vrsta ar. pisma!; mzmuljina; ovjeenje
priCvrstiti na; staviti u zavisnost, uCiniti ovisnim o
napraviti, postaviti /vmta' na
uslovno putanje !ene!
komentar, objanjenje;
primjedba, napomena
k. brsti truje!= 'iqahl;
napmviti izvod iz
,0\ polagati nadu u
pridavati vamost
JJ!; zapaliti se; planuti, mspiriti se, izbiti!mt!
k. pase bilje -7 'alqa !deva'
dovoljno hrane (za ivot); predjelo;
mala malo, ostatak (mlijeka)
Dri se toga!
!vrsta biljke!
prijateljstvo; privrenost, odanG'St;
elja; zanimanje, interes; posao,
zanat; neprijateljstvo, potomak dijete;
rodbina; supruga, ena; dar leniJ; krva-
komentimti, napisati primjedbe
dati da jede, nabnmiti !ivotinju!
staviti (sebi) pijavice;
skupocjeno; donijeti uhvatiti
u mreu !lovacl; b. daleko
stavljanjem prsta u grlo
rina; dovoljno hrane; sredstva za ivot; smrt; zlob- odvmtiti od
nica; kofu, vedro; vitao, Ina bunaru!; deva rukom odstnmiti
poslana s kamvanom da se na njoj ito !oteklinu = 'udrat!
proizvodni odnosi ) napraviti petlju za vjeanje na!luku i drJ
ruleamost objesiti o, za. na,
st - privezati za; zabosti u, za !nokte!
L,Jl I
prijateljske veze 4.; J - I objesiti,
(biti, stajati) u vezi s J> ...,.,- JF i (za)voljeti, (za)ljubiti (se)
vjealica; kuka; smrt
privrenost, odanost,
ljubav; remen, vigar lanac, verige Iza ko-
tao!; peteljka; priimenak, nadimak; plodovi
privren, odan, vjeran
i vezi s, odnositi se na, ticati se, pripadati UZ, (o )za-
i visiti od, b. (o )zavistan od; objesiti se o,
nadimak; nogom
zapela u zamku
- se za; b. privren, odan, naklonost prema
(usirena, zgruana) krv; sve to
(lijepi, prijanja); ostatak u !mjeiniJ; dlali
ue, konop (za vjeanje), remen za vjeill1je : to se
Imjeine!: (prionula za ruku);
pr<Ylerotina; vitao, osovina; kofa;
pijavice -ent I; I - !
prihvatiti se (za)
odaJ]
(uz), b.
slobodno pasti u /dolini -deve!
bio
(0)_

momordika,
elaterium!;
stvar:
Momordica
sidlf;
= gorC1na; muke
lotosa: vooe
Alkama npp.
Alkami - npp.
ival'Jlli, u ustima prevrtati; ..J>
glodati, gristi; mijestiti !tijesto!
zubima (za)kripati
naldapati, trabunjati
uzgajati Istoku:!; dobro upravljati
!imanjem!; lijepo utaviti !kou!
k. zvar:e; k.
ono se I'vTsta drveta!
Imla drveta!
om",rlmw,<t brbljavost;
naklapa
1
1je, trabunjanje
ljepljiv;
iilav; savitljiv, zelen,
mastiks;
komad mastiksa;
pumval;
puina, silenka Ibot silene!
zaplitanje 6ezikom!
vena u roonici Ivulvi!;
draica, ian. == klitorisI
debeo
debeo
tak. ==
salo, loj
( ii )
001
: vuk: glad
, zenski demon: uspaljena kuja
i Avalik lob!. u Hadramevtu:
C. ml == pleme llJemami!
dovoljno sredstava zaiivot
k. je II vezi, povezan s, k. se oonosi,
s malim zadovoljan, skroman
to je ovisno o; to spada u nadlenost
popra-
oprema; rumatura
k. samo njui
... - , Ina odjeci!; skll1poqena
torba;
nitkov
I ii I
-' /bot. Convolvulus altlJaeorJesl; poponac, slak!bot
Convolvulus arvensis!; !astavina, krvnik /bot.
donese ito; zobnica
tak. == gnn;

1002
mlli<lv, male. sitan; smezumne koe;
star; nevaljao, nitavan, bez'mleili!]
moda. moze biti J;:. uzastopno (neprestano)
, zaljevati (natapati, navodnjavati)
uzastopno muzenje (zbog obilnog
nedola'ika mlijeka u vime deve)
mzonoda, zabava; okrepa; uijeba;
musti devu izjutrd, u podne i
i. deve k. su se po drugi put na]YJjile
dati bolest !BogI; po drugi put
uzastopno uzastopno (pro)ubadanje; osta- napojiti; odvesti Ideve! s pojila prije
tak Imlijeka i dr.!; mlijeko od drugog pomuaja nego su se napojile; gr. = mijenjati
neuk, neznalica ( o ) b. rafinirati se;
nepoznat b. od najboljeg kvaliteta
pijenje po drugi put
zabava, mzonoda
isprika, izvinjeJ!je,
jJ$. zabavljati se, aliti se s; mzonoditi se,
01 .;;-;ili, mzgovoriti se, ugeiti se; drati se, baviti se,
, 01 .;;-;;1:. se, izgovamti se, izvinjavati se
izlika; uzrok; mzlok; povod, motiv; bolest;
slabost; nedostatak, nepotpunost;
defektiVllost; pros. stope
Idodavanjem ili oduzimanjem suglasnika! -
I pl. r. tak. okolnosti, prilike
J./::II-JI
uzrok; teleologija -JI
osnovm uzrok, pmuzrok; dublji razlog
ona.ko kako jest (kako je bilo
laka 11i"ana za bolesnika
bolestan;
slab; svje, prohladan
IvjetarI; blag, prijatan I bolesnik
kauzalitet; tak. -7 'lw
bolestan; slab
Isuglasnik, w ili yI; defektna sa
slabim suglasnikom u korijenu Iglagol i sl.!
bolestan, slab
bolestm, slab; delektivan; u
vjetovan, uslovljen: k. se javlja kao posljedica;
mnogostruko, uzastopno Idarivanje!- I posljedica
c:....;1
vodeni bijeli gomi-
lasti oblak (kumulus); uzastopno padanje kie;
(bijela) bam iza bujice; dvogrl:li dromedar I dobro
u znanju nadruaiti
obiljeiti,
i. napuklu gornjn usnu
goniti Idevu! dokle god moe
po drugi put musti, izmusti ostatak mlijeka
(odmah) po drugi put piti; oboljeti,
mzboljeti se, bolovati, b. bolestan; nepotpun;
i. nedostatak; gr. = (kao mdikal) slabi suglasnik
(g. "w" ili "y"); b. slab, blag, umjerenIvjetarl
/korijenskog sugla:,nika "w" ili "y''l
naruenost zdravlja, slabost
promjena ili gubljenje
slabih suglasnika "w" ili "y"
mzonoga, zabava; isprika,
izgovor, izvinjenje, izlika, pmvdanje
objanjenje uzroka (razloga), 0 \ .;;-
se, zavaravati sam sebe

manstvenik, nautnik: alim;

u tvoju stvar

orin)lJo5:lov,IC; fizitar
astronom;

teoretitar
lk. ma gdje da sebi
to ma trebal
psiholog
fonetitar

ena
UlC'UW1<UV1J!1l, intemacio-
univerzalan
internacionalnost, kosmopoli.tizJm
naziv na Ezheru
ili
vrlo k. dobro
Ima, hena !bot. Lawsonia inennisl
003
, k. (mlj)bolje zna.
- i
_ s raspuklom gornjom usnom
-c'-") mak
- vrlo
- izobrazba, studij
_ ! jako
;G"',(-
-
shvatati. rol7l,m"p,"",
. b. upoznat s, b. u, b. Ob,IVI1,eStt:n o;
(oo)saznati, o (za):
, razlikovati OJ
nekim znakom;
1004
mehanika menitost: vla,tito ime: znak: marka: zastava;
teologija; metafizika
jezikoslovlje, lingvistika
vjestina, elokucija
pateologija, nauka o bclestima
gornja usna ili pukotina na ; fenomen; bGxl, ]x)tn,
hidrologija
genealogija, rodoslovlje
nauka o logaritmima
antropologija
histologija, nauka o tkivima
epidemiologija
trobcjnica
Alemud(d)in- npp.
potvrda prijema
;8-UI brijeg, brdo,
y \ - visoka) planina
- svijet; stvorenja,
0LJjil - potvrda; sudski poziv
tropika, poetika; stilistika; ret01ika C;'..(jl -
-

obavijest o isporuci
priznanica, potvrda, namim
poziv na sud
papirologija
optika, nauka o svjetlosti
stili ,tika; retorika
potvrda prijema
znanje, poznavanje; spoznaja,
saznanje; u(;enost, erudicija; znanost,
tropika lnauka o figumtivnom
izraavanju (tropa); komparacije,
nauka; teorija I pl.
mo. etika
metafore, metonimije, sinegdohe i alegorije! : logika
paleonto]ogija Inauka o
okaminama ivotinja i biljaka!
farmakopeja,
)JI entomologija
\---, "
ti) \.::ll - matematika
znanje unaprijed, mnije saznanje
arheologija
I egiptologija
I
spravljanje lijekova sociologija
spek1roskopija PI etuogmfija
jJP.Alagogija, nauka o odgoju (vaspitan ju) :(,)1 - embriologija
nosclogija, nauka o bclestima J"C>:i1 <-:--;;') - paleontologija
anatomijainauka o tijela! ' - biologija
>- ... ,,:;
rudarstvo, petmgmfija, mineralogija 0'.AA.:J1 - hidrobiologija
geograflja, zemljopis ' zimologija; zimotehnika
hidrostatika ii - mo. etika
statika 0jl) - filologija;knjiev1lOst,litemtum
hidrostatika filologija; knjievnos!, litemtum
is!. teologija o monoteizmui
algebm
bakteriologija; mikrobiologija
proricanje, gatanje
estetika
kmniologija
muzikologija
farmakologija
mcteomlogija
);LI - geologija
JCJ.-I stilistika
etimologija
'" :::"'"'t
0l,:y.-1 - konhologija, nauka o "''''JM"Ua meteorologija
vojna taktika
kinematika
mehanika
kinematika
kinerika
fonetika,
;;SJ-I - I neurologija
ekonomija
fannaceutika, tannak:o-
logija,
znak navoda
. znak; dokaz
- ! aktivan; otrouman
obod, ivica, bcrdura;
zastava;
: velikan,
astronomija
"nrnrl!h<j,m akuerstvo, primaljst'iO
sigurno znanje
nauke
okultne znanosti
arapska filologija/grrunatika,
stilistika, retorika!
hipnotizanl
sam(o) Bog zna
adaonne
s,znati
neka zna (iJna na umu)
lo poznato
lOOS
nauka o znacima
etiologija - med,
patofiziojogija
okulrizmn; divinacija. proricanje, gat,mje
tiziognomika
frenologija
hiromatnrija
is!. = nasljedno pravo
is!. = izvedene teoloke znanosti
astronomija
I hidrodinamika
i brojnoj vrijednosti slova
entomologija, nauka o
kukcima (instektima)
I biologija
i socijalna biologija
semantika
i geomantija
matematika
na vodi akustika
svietovni:gk.laik
pukotina na gornjoj usni
znanstven, teoretski,
-npp.
mujak hijene
JllULjdl\, lUPOlllO, tabac; more;
poznat, po
k. obrazovan /
eglt,
trag; se smatrada
hidraulika
: folkloristika
---i
psihologija
omjltolo2ija nauka o
i metaiizika
(u strahu) juriti tamo-amo; b.
b. ivah,m, vatren !konji;
vati, ogladnjeti, b. gladan; b. izgraen, pre-
koren; b. zao, zloban, nevaljao,
lakomislena lena
Alejh lob!. i np!. li Libanu!
tak. = zlo; pohlepa; alost
k. zbunjeno hoda; sklon zlu
devizno kostrijeti,
noena ispod pancira, za zatitu od uboda!
noj.-orn.
tuan; ivahan, vatren

razmekati u vatri !kozu
Ivrsta drveta!
slab
uljez I glup;
stara deva s ostatkom snage
nedl)pe(:eno (polusirovo) meso
dobro
grubo postupiti preroa;
osorno postupati prema;
ugnjetavati,
dobiti, od
nasilno
dobiti,
006
-" - - i na sud pozvati
odavati, otkrivati, o
b. poznat; se, mzglasiti se
b. poznat; b. jasan; b. objavljen,
otvorenost,
.fl _ _ otvoreno, javno
k. otvoreno postupa
.lli. ...
tvrd, silan
sil,m
nalazi); osobitost 7nompn;trw,
crte /lica!: obrisi, konture:
obmzovan:
dinm

gore
= najbolji od njih u vjeri
visina; uzvienost; ponos; oholost
uz)dizanje; povisivanje Igm;
skidanje kofe s u bunaru
visok; vii; uzvien; jak IgIas/;
izvanredan; poznat
visokovalentan
slavan,
visok
arubiciozan; DOOUZlDl11V.
aktivan; velikoduan
pl. tak.
pl. d. C. art. Avali Isela u okolini Medine/
Alija lob!. u Siriji!
dio
Ula/oaza u
slava;
AJa' -npp.
- npp.; Aladin
vi)()ka deva:
007
se s; ..;:, o y b. visok(o), striti;
..;, J - i odjeknuti, b .
uzvisiti; (uz)dignuti;
(po)uzjJhati (na); ispeti se na
naglasiti, istaknuti; poduprijeti - figo
ugled ( )
c. art. = naslov 87.
..;, , - podignuti; uzdizati, uznositi,
slaviti; (po )uspeti se na
vlast, b. gospodar
glas; glasno je poviknuo
lob!. II Neddul
y -

adresirati; napisati naslov

adresa; naslov
(is, po, us)peti se na
l) na;
na njegov
na konju
nabrzinu
na dvije milje udaljenosti
008
, uzvienost; vaznu stvar
i vl<;()k(a m,ta), krupan I
mujak hijene: Aljan - npp.
lJa,lov /knjigel
: Ulejjan lime mujaka!
..;:, J>- -: jak (visok, zvonak, jasan) glas
mujak hijene; namjetaj;
snaan (zvonak, jasan) glas
- visoka deva
velik, krupan; visok
tak. = snana (tovama) deva
na ovaj ovako o.G., - ! soba na spratu,
na njegovoj desnoj strani, njemu zdesna - i mans,]fda I najugledniji ljudi
2) nad, iznad: ;;'::"'w!
FH.ALUV"","'U, uzdizati iznad
u
kod (u)
vatre (uz vatru)
okretati se oko sebe
6) protiv:
dignuti se protiv
7) usprkos. pri, uz; mada,
uza svu njihovu raznolikost
usprkos njegova siromatva
(premda je bio siromah)
i pored njegove starosti
(madajebio
8) po, prema, shodno, u skladu s:
po njegovoj elji; po svojoj volji
po njegovoj zapovijedi
po svom
po mjeri
prema onom to je rekao
9) u:
u svakom
u neprekidnom nizu
u
uzoru
u
u doba
preko, u toku:
(povTinu); najbolje. najodabranije
. visok, uzvien; k. jako odjekuje
- Ijedan od kosonanata :h, g, q, te
EI-Musta'li-billah
- Ideveti halifa!
k. pri muzenju prilazi (stoji) s lijeve strane
!kravi i sl.!; k. muze desnom micom muz-
licu lijevom; k. pomae pri mui drec'i muzlicu
El-Mu' alli lime konja!
- gornji dio; uzvieno svojstvo;
c:. _ I zasluga; sticanje visokog poloaja;
cf'L;.aJI- ugled, plemstvo; veliko djelo
J li (. - uzviene stvari; najvaniji poslovi
...
tak. velikai
slava;
! uzvienost
tak. =
iif i stanovnici visoravni
;if tak.=

i. na umu; koristiti se
pristupti; dati se na,
latiti se.
se
i. unutri nu
msk'vasivi
ljepljiva lzemlja!; raalostiti se. zaboljeti;
009
..po Ji - radi
.P:>y_
.wo _ .wo i Mir bio s njimi
leulogija za Muhameda!
'rJ (
) +--
sazrijevanja -
Cl
+--
drati se, ne naputati, prionuti za
(ruz)ljutiti se na
se;
Izadnjica! usljed jahanja
zagatiti,
., .
L;.
\""d'>
Ammatur Inp!. u Libanu!
Emanuel- npp.
Emaus -Inp!. u Pale.stinil
savladati;

u; izbatinati nasumce uda-
: USllkati lue!
II klupko motati Ivunu!
lif od toga (otada) je prola godina
12) s:
l* . pismo sa svim svojim
vrstama 19. sve
.;k- Mir s vama!
.;;: 13)0:
-i;: govorGe) o njemu (tome)
14)idiomi:
trenutno

I iznenada neO',:ekivano
naumiti, /'/ - !
vozom
ukrstavati kriati se
krstiti se, b.
(kao osnovu);
ravnati se, rukovoditi se,
sankcil)nil(Jti; autorizirdti
oslanjati se na uzdati pouzdavati se II
se:
dati na kreilit
doznaC'iti (odobriti) kredit za
san]{CICillifJJ1Je; domaka sredstava,
fond; kredit
se na;
nacsnovu
ukrsten, II obliku slova "T"
nakana, naum; III CiJWlml,I<l1
n'Jn11PJ','n()

: smotuljak,
JJ

..po - kJupko Ivune!
"
: runa;
omalen;
irok; ivahan, revan: dugorep
skute za sobom/
osloniti; baciti, oboriti;
i izmIriti,
i batinom udariti; kr.
, uputiti kod): (J
-! naumiti, mmc1leravatl: (se, na);
)-
i onako kako ...
i bravo!
ovamo ga nama!: moramo
on je duan, treba da
on mi duguje, duan
b. u pravu, b. prav, i. pravo
: budi bez brige: ne blmi se
ne vodi
kao; svakako:

puna osovina
vreteno
savitljiva (preklopna) osovina
motka za pritezanje Iterew
pogonska osovina

Bumenov element
zatezni potporanj
osovina
vreteno ubacivanja
1010
i stup.
- potporJllj;
ljezna ipka; kolac; okomica, vertikala; krvna zila u
_ trbuhu lod prsne kosti do iSJYJd
k. napaja jetru; bunarski stup Ina k. je vitanoi;
va noga; vodoravna polugalvage!; noga /kreveta i
sV; osovina; vreteno; pravac, smjer, maruta; uzdu-
Zna sredina/jezika, srca!; osnovica, temelj, baza; li-
jeb (ili Isablje!;
sredinom iljka !koplja i sU;
vreteno ubacivanja,
'J '
:;$. - stup praine i dr. Ik. diZe vijavica!; (duli) atorna
poluga brzine
ivinstup
razdjelno vreteno
o:;vvina
kmjnja (ili pogonska) osovina
atorska motka
Daniellov element
osovina sklopnog
knnena statva
-ch.
rotorska osovina
ugaoni stup
odrivna osovina; dvojni stup
aOfta-an.
pogonska osovina, p. vreteno
nametak za destilaciju
jezgm/elektrode!
(prve) blistave jutarnje zrake
motkama; ch. = element; akumula-
tor;
zatezni stup
).-1 - slobodna osovina
..;:.,G'JJ-I - odrivnaosovina
- I ",,"UlluallU
I
- ! suhi (galvanski)
: kmjnja (ili pogonska) osovina
I
- I nosiva osovina
- I strdZnja (ili kmjnja) osovina
- i straZnja (ili kmjnja) osovina
-I
- ! zatezni stup
kmjnji (dodatni)
popret'na osovina
b,'{ II - stropni prigon; prenosnica
etalonski
okontitamo/kakria; -
ast. = zvijezda epsilon u repu De!fma
Voltin stup element) Gl'; - .
dubina gledanja - elektroda
koc'na osovina
grebenasto vratilo
kardansko vratilo;

kurir
npp.
) ..\..wo
OI
odravati u nap
,
redl1om
na motkama
da obavi 'ummt u obliku stup(o\")a
dati da se nastani \I ' , - : ISiJJ'J!; od ljubavi
obaviti 'mumt
(bezbrinim);
kod I:lenine fcyJbinel
obaviti 'UllLrat; b.
b.
Banu 'AJJJri-bni-I-I:Hiri!; b. kao halifa Omer
obaviti - 'mumt
boraviti \I
ukolortiju
naseliti, nastaniti u
stanovnik;
O!xl!l
1
iala,c: domaL'i
stanovnica
slomljen od ljubavi; krten

; '>;
( j ) : osovina, k. ,mtilo; vratilo
,j
okomit, uspravan. vertikalan;
u obliku stupa;
izaslaf\ik; komesar
!la:
Mu'temidu-l-mulk npp.

()
Kap-kolonija
kolonija
dominion - osamdeset godina
posjetilac; lu Mekku desni - <lIl.
van doba hadal; s turbanom na glavi : (dug) zivot
zidar, majstor; arhtek.1 podbradak, podvojak
zidar; arhitekt :L -"'" :s},:,,:.., zgrada, naseljenost; blago-
arhitektonski
naseljena i zemlja
bogata vodom IMa' mer - npp.
ugodno i pitomo mjesto
dugo-
godinji/ senior sp.
nasljednik, koloniist
naseljeni dio
duhovima (dinima) -
u Turskoj
= Mamure odn.
Ja' mer -npp.
u Arabiji!
=ekumena
( ) - sial1je, procvat, napredak, ivot; kultura
.f'-"-" Inmm!Musaov, odn. MeIjemin otad
kulturni
hebrejski l:IInrdIli -npp.
Anuu-bnu-Dabir i Bedru-bnu-Amr
: Amrevejh - npp.
i amrevije Ipripadnici ogranka
mu'tezilija, sljedbenici Arnri-bni-Ubejda!
Amrov; amrijski/vfSta datulja
jare;ja,,"llje
Je' amir - np!.
JVTsta drveta!
opaki vuk; brz silovit hod
jak, Sllaan;
darivanje na doivotuo
Umeri-npp.
- staro Idrvo! I chevni lotos
rasna i izchljiva na putovanju Ide va!; opak,
prgav; podmukao, prepreden; brz, hitar
Gako)
visok brijeg
Amur Iplanina u junom Alirul
prenaseljen,
fullurija Inekadanji
bizantijski grad u Maloj
snaan, jak; teak Idan!; brz;
svadljiv, prgav; naporan, usiljen /hodi
cf' I naseljen; hrapav i gust/tkanina!
; "/ j -''' )0;


Umejr Inpp.; c. art. npl. u Arabiji!
konica; ogranak plemena
aka, ruka jaguje; Umrus - npp.
uzeti Umejra -npp.
lagan, hitar, okreial1;
visok
nrololSvlle1. protuha; puki siromah
! kolonist;
na<;eobina;
,mnpr11<lild' ko!onizator
-npp. ---J \
II odn. Libanu
( )-


Amer !brdo kod Mekkel
= uvulae!; tak. -7
: Omer-npp.

tak. = k. brsti
dubina
drveta!
c.
dubina; ponor, bezdan
Imara!; dno;
u dubinu
Ipustinje!
u Siriji!
iz dubine srca (due) ( )
dubina
.;:- ( ).fi
dalek
dubok:
izvriti, obaviti, izvesti,
oCiniti sve
umiliti sve to moze
raC'Unati s. uzeti u obzir;
se II
ra('Unati u; voditi brinuti se o
se.
n<lmuciti (dodijati i sl.)
budi tako dobar
l
- molim te; izvoli!
dugo (ner1restmo)
b. tivalm<l fdev'J!; vladati se,
OJ
smatrat glupakom (neznalicom)
I kJmeljina
slabost vida (sa SllZel*m); kJmeljivost
korisna (podesna) stvar
grozd bez boba
Amit Inp!. II Libanul
mnitski I Amiti - npp.
napraviti, prirediti Ijelo 'amis!
slabo vidjeti; b. kJmeljiv
(za)gnojiti se
b. nezahvalan za
b. daleko fmjestof
sve sto Ilopovi
k. odnese sve na to naide Ikradljivad
, .
b. izbrisml. _
praviti se da ne zna;

, tmUf'dl1, smnoran Jdanl
. smnoran, tmuran Idanl;
smeten, smuen
fnpJ. II Palestini!
zamrena stvar; snaan lav
i zbunjen, smeten, smuen
zamrena stvar; strahovit rat
Umejs-npp.
lana zakletva
krivokletstvo
smueni umla-
i dosti svoju nevinost !ena!
,
I udariti; obrezati, osunetiti
l, ; slabo
j;
( )

radnica; slubenica,
telefonistica
Amija/m. = npp.;
f. = ime
Amili npp.
sluba - 'iliniJ-a
laburist

ru(nimd
Jemenu!
lZvrsav3.jUC1; prema,
shcyJno; stvnmo
i b. iskoriten; b.
upotnjebitl. iskoristiti, rabiti;
- gr.

POslti'Oj(;ll1e; tvornica;
fabrika;
inkubator
eL centrala
inkubator
tekstilna fabrika
indeks.
faktor; modul; broj;
1016
mnoina, mnotvo; po vrhu se prekriti !biljem - brdo/
puk, masa, stricem (amidom) nazivati
svjetina; savrenstvo, potpunost, cjelovitost (nositi) turban; zapjeniti se /mlijeko/;
.A y _I k. je na snazi, k. se upotrebljava
- rasni, jak, brz dromedar
1 rasna, jaka, brza deva
brzati u /bodul


*
potpun, savren; - potpuno izrasti i procvjetati !biljka!; b. visok,
savrenstvo, potpunost, cjelovitost
tetka (po ocu)
omotavanja turbana
cjelina, cjelokupnost,
javnost; publika I sav, cio
odrasti /dromedar/; i. sve zube /
01-=:- b. obrasli !bilj erni po vrhovima !bregoviJ .A y_
dromedar; opaki vuk; ljuti hrt
I c. art. = Amelles -npp.
omotati (sebi) turban
uzeti (priznavati) za strica

:::'1 deva
- neumoran, izdrljiv
'" f

-'--
uapre
riluhoduI; brz; smion, neustraiv
-=:- .... - lUk k brzo izbacuje strijele debeo; velik; visok
u cijeloj zemlji )JJI -,.) (veliko) mnotvo
- grozd bez boba .; *
rodbinski odnos strica
univerzalan; gene-
ralni; javni; plenaran; dravni
pitanja od vanosti
rodbinski odnos strica;
ekumenicitet
amidin
.. .. J
..... generalizacija; irenje
posvuda, objavljivanje; popularizacija
elektrifikacija
o proirenje (ekstenzija)
teak,zamoran *
otporan, izdrljiv (na putovanju) , *
- pokakitiseipomokritise/dijete/ J.G-- *
- (u)zadubiti se, upustiti se, zavesti se u ..fl>,.)_
J J J e
(sve) univerzalan; (svuda) rairen; ( o ) div, gorostas, -=:-
generalni; javni; vrhovni; (sve)narodni gigant; titan; pustolov,
svearapski :s.;,J1 - J I varalica, laskavac; Amalik Ipripadnik izu-
, -,
Ammija I aIiuni.iiski liz plemena 0) -=:- narod i plemstvo; laici i GJ lj - J I rnrlog naroda, k. je nekad bio na jugu Palestinei
k. od Murrat b. M1ilik b. Hanalata/ svi narodni slojevi, svi (ljudi), svako ogroman, divovski,
iz naroda, tak. = univerzalnost; gomstasan, gigantski, titanski
J ..
elita; suha osatka mnoina, mnotvo, masa; (prosti) narod; uzeti svakog u obzir r - r *
!bot. Horeum murinuml puk, svjetina; publika; splav; sudnji dan svima dati poklon C:J-I-
(sve) univerzalan; -=:- - proletarijat - v. (sve)obuhvatan, ",
sveobuhvatan; obilan, pun; skupljen;. potpun, prosti narod cJ"UI - posvuda rairen, univerzalan, U\ied-
savren; visok, stasit, potpuno (iz)odrastao


uapre b. (za)vladati ltiina!
svi skupa
:il ... J
)_
i';.ll


postalaje to (sve)
potreba (nevolja) oholost, uobraenost
pri mui pjenuavo Imlijekol
k. ima mnogo k. ima
ugledne (plemenite)
prema svakom dobar
narodni
k. nosi turban; izabran za i sl.;
cijeli dan, vazdan
svesavezni
r::'" 'r-"" narodni, vulganm;
javan I iz naroda,
narodni jezik, govor; vulgarizam .;,
( veliko) mnotvo; visoke palme; sva trava i sl.
,... )}o ...... .... ... ,., ... JJ ... 0",
'r
i
, .....
proiriti se na sve
protezati se na sve, cijeli,
-svih se ticati; sve prekriti Ipraina!
kia je pala po cijeloj zemlji
postati stric (arnida)
bijele glave /konj, ovca!; bijelog /konjI stric, amida; punac, svekar;
i. turban na Iglavi!; b. (Iz)prodllen
zapjeniti se, b. pjenuav Imlijeko/;
uzvriti (do vrba napuniti) mjem
; "
visok, !biljka! i r-"l c. art. = El-AmIn Inadimak
ostati, ..fl> y ( - ) - * Toma r; -JI staviti /kornei turban; ..fl> -
zadrati se, boraviti, prebivati
u Oman; ivjeti u Ornanu
otputovati u Ornan;
ostati (naseliti se, i\jeti) u Ornanu
Amrnan Inpl. u Jordanu
ornan Isultanat na jugoistoku Arabijei
omanski
Ujka Sam lij. Amerikanac!
repuk!bot
Arctium tomentosumI
rL... - JI generalizirati;
posvuda zavesti, rairiti, popularizirati
zaduiti, obavezati ..fl> _
( CO ;;. > ) = b. omotana turbanomIglava!;
tak. = visoke palme b. izabran za sta!jeinu (glavara, i sL)
o e turban, kaciga, 'i -=:- .:. i. plemenite (ugledne, slavne) ( ) l
ljem; splav; sua, sudnft dan ' (nositi) turban; postati
:;. ;;. > Oman Isultanat najugoistoku Arabijel (univerzalan); popularizirati se, svuda se rairiti

zaslijepljenost, zabluda;
upornost; svadljivost
zaslijepljenost, zabluda;
neznanje; tak. -1 'mm
nasliepo, nasumce
lav
mjesto gdje se zaluta;
besputna pustara

1017
:;j :ii,..
b. slijep; oslijepjeti; stanovnik, itelj
b. neznalica; b. nejasan, zagonetan
j", :;; .. J
praviti se slijep (dane vidi, nezna) Ammun - npp.
-JI cfo
,o;

/::.. >,- oc..;.:.
zatvarati oCi pred, nastojati da ne vidi d' - ravnica, ravan
(rG! ;...;! (za)lutati; *
b. slijep, oslijepjeti ;"G! b. zbunjen, smesti se; b. u zabludi
(za)basati; zbuniti se, b. smeten;
,;;.>,- .... b. u zabludi; b. besputno/mjesto/
,ic..;.>,- bez razloga nepravdu
,.. t .... J
nejasan, zagonetan, tajanstven <5""'-' slijepac / pl. a'ma' : tak. = neznalice; pustare (za)bludnjeti; zbuniti se, smesti se W
zagonetka; neraznmijiv govor ,,: .. >,- - INe niCi gdje te ne siju!l - zbunjen; zabludio; ...:...:-. >,- ....
y..... f- ... p * bujica i poar (ili besputan, bez putokaza
JJ.....>. f- * ili uspaljeni dromedar) zalutao; smeten
Umjanis lime
idola plemena Havlan!
1) od:
* zaslijepljeni,ludi
tak = zaslijepljenost
Gj zabludjelost; smetenost. zbunjenost
/;j zabasao; zbunjen
: d' zaslijepljivanje; prikrivanje, kamuflaa .: ':1 neznano kuda -deve!
dalje od mene!
od straha
prenositi, tradirati od
2) iz:
iz daljine
iz neznanja
strijeljati iz luka
otputovati iz grada
odsutan iz
3) nego, od:
bolji nego on
(od njega) u (PO)
4) prema, po:

j')--
-

o ...
.J'J
L
ifj


k. ne vidi svoj put u nepoznatom -deve! - JI :
r-" f- grualina *
jako (ena)
- slijep; neuk
neznalica; lud
gusti (crni, kini, visoki, tanki, bijeli)
oblaci ili oni k. su izlili svoju kiu
sljepilo; zaslijepljenost,
zabluda; neznanje; prepirka
zaslijepljenost. zabluda; tvrdoglavost
zaslijepljenost, zabluda; tvrdoglavost
zaslijepljenost; zabludjelost;
ohol; umiljen; zelen i bujan;
savreno k. se lako pije
dug, visok; brz
.. .9 o) J
visok;
pretio, gojazan, debeo
- zabluda; poniznost, skruenost Gj >,- *
r-" f- (,? r>-
Amon/staroegipatsko boanstvo/ ::, o
O) (iz)liti loblakI; izbacivati pjenu -: *
trunje i sl. /valovi!; po
- svojeglavost; saznanje; polutama izbacivati pjenu
po njegovoj zapovijedi
po tvom odobrenju
o;'L Amaja {jme planine u Bahrejnu ili Neddu/ sebi po. glavi/dromedar/
- .tak. -1 'mm (,? r>- zabludjeti, zalutati
5) nad, iznad:
dizati se iznad
morske poVIine
b. visoko (iz)nad; (b. daleko od)
6) (na)mjesto
-Jw
Bog te nagradio mjesto mene! ;... illi !.lij;..
7)0:
govoriti o
8) u:
umro je u
sedamdesetoj godini
u _
9) do:
poubijani su do posljednjeg -tT;;'
- sljepilo; nesmotrenost, nepromi-
ljenost; stas, visina, duina; praina
sljepilo za boje (daltonizam)
sljepilo (hemianopsija)
- sljepilo za boje (daltonizam)
sljepilo
- besputan; nejasan
b. slijep, oslijepjeti;
b. zaslijepljen; b. neznalica
- b. nejasan, zamren; b. sumnjiv
, o
- izgubiti se lvi jesti o; skrenuti s
- ne vidjeti, ne (zapaati)
- zagonetno (dvomisleno) govoriti

'-:-" - - oslijepiti; zaslijepiti; nejasnim (tajan- o -
,.. o) ,.. 'JI ,.. .;
slijep i ...,aj _ stvenim, zagonetnim); drati daje slijep; smatra-
- (k, su) na samrti (umoru)
upornost; svadljivost; buna; rat;
lb. ubijeni da mu se ne zna ubojica
slijep
- slijep
naslijepo, nasumce
.. ill -'
>,- - ti zaslijepljenim; zavesti; (pri)skrivati, kamuflirati
mu se pred umire : -
po (podnevnoj) ezi
::, oslijepiti; zaslijepiti;
daje slijep (zaslijepljen)
-JI Kako je on zaslijepljen (glup)!
0_

!bot. ;nrrmh'1'nCl
magazin.
odjeljenje: hala;
pogon,
bolni-
(vinova) loza, trs, Vitis vinifera!
vinoboja, grozdoboja, knnez
soba; spavaonica (u intematu ); estina lzime! I !bot. Phytolacca decandral
hangar
spavaonica
mousna sljezika !bot.
Hibiscus abeJmeschusl
kitica /hot.
Amberboa moschata!
stiraks,
vrdnino oko, krstac, Petrov krst
!bot. Paris incompleta (quadrifolia)/
pupator ( c)J.J1 )
/bot. Solanum nigrum!
t.,?.r.r.s-" divlja tTh.'Va!bot. Brynia dioica!
1= Arbutus
J: L.. ;;. (Arctostaphylos) uva ursi!
amber-drvo !bot. Iiquidamhar styraciflual tak. = medvjetka!bot
cinija !bot. Gaillardia J- ',<- - Arctostaphylos uva-ursi!
(Zinnia) grandiflora' !bot. CO".ooloba uviferal
kaliko, cic tkauina!
(EI-)Anber -npp.
tak. = estina lzime!;
luk lu loncu!
Anbera/npl. li Jemenu!
liker; dobar Anberi -npp.
(YJ ambre; ambrom namirisan;
anberijski liz ograuka plemena Temiml
iz;:6
lav
J "
.J ",,:>.-
(, r.s- suho gro(lice, rozine
lS r.s- miriljavac, mukat
- !bot Adoxa moscatellina!
mangovo drvo, mangovac
lav I pl. c. art. Anabis
Inadimak estorice sinova
<.J"'!Lc..;:- muja1cgazele
obilje (masa) vode;
bujice; prvak, Umayyat b. 'Abdi-l-ams Al-Akbara!
lav
fl" /:>"
,;, - mangovo drvo, mangovac
Unejbis Inpl. li Egiptu!
linejbisijski!Jz Unejbisa/
I Unejbisi - npp.
demekast
debela tetiva;
krupan
tvnl,
draica, sikilj (an. = klitoris)
izduljenost draice (klitorisa)
drveni draica
(klitoris); ena s draicom
debeli Crnac (Abesinac)
zapasti u nevolju, b. u nepri-
lici (tekom poloaju); (na)postrada:ti,
pokvariti se, b. se slomiti
(po )zgrijeiti; odati se bludu
papaja !bot. Carica papaya!
boba bubuljica
(med. stafiloIllil); vino

ilnica oko lan. = horioideal
debeo; visok
- grub, okrutan, surov
glup; mlitav; teak; kuljav, trbuast
blesav; mlohav; teak; debelotrb
ambrom namirisati
ambra, amber; uljeura,
uljarka, glavata, vrvanj, pot Izo.
macmcepha-lusl; tit od afran;
kasija gazija!bol Acacia Famesiana!;
kitica !bot Amberboa moscbata/;
modrac !bot
! spmvom
sa ZlldovO!lstvom (rado)
s desne stnme (zdesna)
kostrika, imirika,
!bot. Ruseus aculeatus!
Annaba Ifr. Bone, li Aliru!
"
/3/

izvIsni, brzi ili

ilidromeoari
mladost
k. upusta II (brine, 7..a1'le w) posao
,
srdit, plahovit,
(usnruna)
smoknuti (fV),,,,,"'Oti,,,<i
tak. = drska ena
futrola Iw bocn
Undum - npp,
oronuo ili smeuran starac
omeien
onizak
velik
uzoholiti se; hvali-
sati se, razmetati se
grub
tale = krupna j eeva enka
oholost
ohot uobraen
tak.
nemanje; primitivnost, prostota,
Anhuri -npp.
dmgim
putem nego; zaostati im
)/}" .;

b. (tvroo)
b. nej::{)s!uan;
neprest;mo knariti /venaJ;

1019
muhe
tak. = zujanje: hmbrost
. Antam lar,
prsluk; anterija; stemik;
! e, alt = Anteri - npp,
. siliti na neto teko
/ I ? ,? ,_ inpnm,,(nc,\
prema;
nasil-
)-

Imla
!bot. Pterocarpus dracoi; bakam,
varzilo!bot. Caesalpinia echinatal
(intentzivllo) men
oy
podbadati, hukati
020
;;, l\'emam (uza se) sata
! prema (u s Bogom)
!
( b) li' tada;, onda, u to (ono)
, vrijeme; zatim, potom
st.df korijen (osnovica) brade ili uba
zla, opaka/ena!
ubosti sulicom
-" - 0 i varka, izbjegavanje, izlaz, spas
" ;;. ;; 'if I svadljiv
odvojiti se od
b. kozi;
puhati u gajde (diple); i. naduven trbub
b. mrav u (licu)
odstraniti
(kloniti se)
ustranu od
odvojiti se ustranu od
koza;
sokolica; droplja lom. = Otis tarda!; enka
jastreba; Ivrsta ogromne ribel; cm breuljak;
sprud, polica, podvodna stijena: c. art.: Anz
I
" Y - : subjektivan
? vlastiti dodatak u
I tehtu;
lime ene odn. kobile; ogranak plemena Hevazin/
crna roda, ibis - om.
Ivrsta ivotinja u pustinji !asici!
sulica, kmtko koplje; otrica,
sje6vo Isjekire/; (mitska) ivotinjica u pustinji
upornost; protivlje-
nje, suprot<;tavljanje; prkos, inad
koza; gazela
Anezalar. pleme u Siriji!
Anezi -npp.
unesrec'en

Unejza/npp.; np!. u Neddu!
k. se odvaja (ivi odvojeno) od ljudi
male glave
s bradom kao u jarca
mravog lica
(jestivi) ruj
ocni balzam; S3J'kokola,
prijevara, v31ka, lukavstvo; izmotava-

y:: .... ' , pljutati, litilkial
r donji dio trbuha
Indakt InpJ. li Libanu!
pjevati, bigli'Xlti/slavuj!
y? i" b. ilav.
mesa; mirisna djetelina I'oot. Trifolium odoratuml
suica, livadarka,
muda, jqjca lan. = testiculusI
glave Idromedarl
brz; f.r.
metluica!bot. Poa sinaica!
,
.J.:,;;:.
Ja tako mislim
-iif : (k)
svoj novac

nao.rdVlleno od
Ibot.
k.
Ina ruci ili nozi!
(- "i' : tak. = borben
1021

( '" dug, visok; lak, brz
(- ostatak !imetka! -I c. neg. = nita
dobiti dijete duguljastog tijela
izduljenost (i ljepota dugog) vrata
bl (..k;.y)
-uljas!) / ibrik
pelin !bot. Arteruisia absinthium!
skakavac
skakavac
skakavac
skakavac
sYJlkavac
s.l;akavac
meketati (kao koza); uzoholiti se
vati;
bestidnik. razvratnik;
kivat; trovat; nevaljalac; c. art. = Unzuvan
/VfSta kiselog bilja!
tak. = enka skakavca
bezobraznik, bezoc1lik; zlobnik;
kat; jN'_;"la" 1UJaU'"OU mislilo: vatra, zrak, voda, zemlja!
* mirisava vitina
(porijeldo); hvalisati se
izgovor ,,hemzeta" kao ,,'mn";
uzdisanje, jecanje; neprekidni niz tradicije
(badisa); predanje, tradicija, pori-
jelda (izvora); hvalisaI* svojim porijeldom

grubo postupati prema
o ) y :i.1G ,Ww:-..'.
b. surov, svirep, grubo postupati prema
otro prekoriti, izruiti, izgrditi
b. grub, surovo
i !bot.
J-G ljuljatise
J :' , :;,. I
k. izbjegava ene i zabavu
k. se ldoni ena i razonode
koga ne ene niti veselje
oholost
k. se sustee, necKa,
Jr-
uznemiriti, nzrujati; razljutiti;..,., o
uzdom goniti,
u kotac
i sI.!; saviti
,;

(
V)'")

u l UL'U ","",""lll" i stara: s yelikim razmakom
. stidnice i ijo s velikom medicom i vrat u rupu !zecl
se u lrupu sko6mii --" ( Y )- i nevaljao, omalen, nizak
se
zagrliti; prigrliti, primiti Ivjeru i drJ;
marljivo se latiti; se drati
zagrliti se; pograbiti se za vTJtove
lu borbi!; ch. = spojiti se,
A'nek - npp.; c. art =
El-A' nek fane drijepca!
dugovrat; s bijelom pjegom
ravnica
obm,ma, la; zlo;
tvTdo neravno
(tek
u repu
lime konja;
tak. = zvijezda gama
u repu Andromede
koze poslije deva = figo
oskudica poslije izobilja; pad nakon uspona
grljenje, zagrljaj
b.lijepa (duga i gusta) !brada!
s dugom (gustom) bmdom
s dugom (gustom) bmdom
s dugom (gustom) bmdom
s dugom (gustom) bmdom
b. bezobrazan, drsko
b. drzak, bezobrazan; hvalisati se;
b. uobmen; lakomislen,
zena; sitna ivahna ena; omalena i
uobrJiena zena; ensko
suncem lobjakI
(mlada) koza -":' - b, dugovrat
ubrzanje (dugim kOTacima) <.y pograbiti (stegnuti) za vrJt; obmanuti, o :
se
ija; vrat, -":' ,<.y )? prevariti; izdati; rasipati Iprdinu - vjetar I I nllsilan
luski dio materice, an. = cervixl; najnii b. Idatuljin cvat!; nabreknuti
dio !eluca preiva0:J!; jJC"'!J"'2 IlL)IaI ,
stabljika; deblo, stablo; glav(ic)a,jabuka - arch.; ko-
mad, dio; odvojak lrijeke/; pramen Ivatrel;
na, grupa;
vratamik izlaz, an.
b. visok, isklasati iZito!; b. daleko,
tak. = surov, strog,
estok: im

omalen.
, davno doba:
km al ibica
(slmki) mazuran; otmv
bot
Ivrsta mO!lS-ke ribel
tvrd, blesav
aOOc-zo.
-' -'-' "''' ft;:; r
y(CiJ:.)
uztlu na lvale, mem!;
zauzdati.
slov (na); wlresirati, nasloviti: zatvoriti Idevu!
alvratiti se. okaniti
Qf02:00Vlma: nag()milati se
lspllpCe!lJe,
100 suca! b.

na; uzdom

024
nepotrebno """,Ji..,,'.>nip (mijeS:.ll1je)
b.
smjesom balege i mnotvo Itrave i sl.!; umor
zabmn, tor; konop, ue; J G:. '? -
smjesa balege i
za mazanj e lugav1h deva!
krv
sadak, llDnoac Iza kotaoi; sveanj knnnog
biljaltrske i slJ; sjenica, hladnjka lod granja!
zarobljenik, suanj oG:. - k. u hodu
pokornn, ponizau; bijedan, jadan; zarobljen /konj i sl.!; k. se drsko protivi
zarobljenica; ena I
pl. d. tak. = radnice; noge
strana, kraj; obala; mnotvo I pl.
tak. = grupe /ljudi! iz raznih plemena
strana, kraj; obala; mnotvo
i
k. nam se stalno suprotstavlja
(stvara lova j svijet!
impotentuost
Jr
sila, poslusn:ost;
zarobljeni!;tvo; ljubav; tal;:. -1 'mv
silom, nasilno i impotentan; k. ne mari za enama
zarobljen
tak. = mjeaviua balege i mo-
Iza mazanje
cjedilo, cjediljka
naslov; adre'la
dran zatvoren (u zarobljeni!;tvu)
f- (J-r)
napisati (dati) naslov, nasloviti; J> 0;-
adresirati; nazvati; staviti cedulju (etiketu) na
Unvan-npp.
naslov,
. .
dobar govornik
k. se u svata upet/java; vitak, tanan
vital;:, tankovijast
tak. = lud, bezuman

_ i Ivrsta bilja!
visok
b. zarobI jeu o J:
ticati se, zartimati, interesirati;
figo = na srcu leati, zaokupljati; uznemi-
ravati; b. od vanosti za; pokazati, otkriti
natpis, zaglavlje; adresa; naziv; zadesiti, prekriti se /biljem -
uzor, primjer; znak, simbol J> ( J ) zemlja!; proputati Ivodu -mjeina!
UZJl.ak o :; -::- ,if b. teak (za)
zaok'Upiti, zabrinuti, uznemiriti b. posluan, pokoriti se;
saCuvati, zakloniti, zatititi, odbraniti o ...,., G:. - priavi (o)ponjuiti Ipm;!
(pri)spadati; J> o napisati (dati) naslov, nasloviti; adresirati
ticati se, zanimati, interesirati
to jest
goditi lj eloi

i. na umu, poOCazumijevati, misliti; J> y J> o - uzeti; oteti

ukazivati, aludirati na; htjeti, namjeravati, naumiti ! b. zarobljen; pasti u ropstvo, ( o ci ) l:;:.:"
prekriti se lzelenilom - zemlja! J> y <j>' _ ivjeti kao zarobljenik kod; tak. -1 'ny
goditi, prijati, koristiti, dobro djelovati zarobiti, OCati kao zarobljenika;
na, primati se Ihrana!; b. zarobljen kod namazati smjesom balege i ldevol
dogoditi se, desiti se o J - utiati I glasi J> ...,., -
otkriti, ( G> ) J> _ !J. ! b. tak. - J>
nalaziti se
sHorols,taV]I!! se
runda Ina trlalll1a!;
modina lan. meduIla
dva lateralna dijela modine
I; I -
-"--
/;/

kom imenovati;
lugovod s; smatrati se nho"P?nim
garantirati za
b. prvom
proljetnom kiom Imjestol
traiti od ... da

zdogovoriti se
s ... o; obavezati se prema
garantirati;
pmiti sigumost (od)
,
o J-
1025
b. umoran. sustati
i goditi, dobro djelovati na o eJ .s:- _
smisao Ijelo/; b. zarobljen kod
k. se odnosi na brinuti se, b. zabrinut zbog ,.;. ,-:,,' ) ,_
i zaimljen, spiJitualan; mislen, apstraktan; idejni, zatvoriti; uzmjati; ,.;. o ?
duhovni; moralan; kulturan; umni, mentalan; preopteretiti; zabrinuti; raalostiti; zamoriti;
nestvaran, nematerijalan; juro = pravuo Ilice!
duh, moral Ivojska i sIJ
smisao;
predodba, predstava; pojam; lnisao, ideja;
(ligurativan) izrdZ; tak.
nw;loviti; adresirati, nazvati; tak. -1 'mv

upravljati, ravnati; paziti, nastojati, truditi se
oko; b. jako zaokupljen, zauzet; obuzeti,
pretrpjeti, izdrati, preivjeti
zalagati se za, brinuti se o, ,.;. = svojstva, osobine;
paziti na, nadgledati, nadzirati, obilaziti, posje- po i po obliku
odravati, ponovo se upoznati s;
na prolost i tome sli(:no
na se; zaldeti se
medusobno
briJmti se o, nadzirdti, obilaziti;
obilaziti,
sklopiti ugovor
smatrati se odgovornim za
traiti da se pismeno obavee
(da potpie ugovor);
tak. = osiguranje
ugovor, sporazum, pakt;
(uzajamna) saglasnost
ugovorni; federativan
prva proljetna kia
prva proljetna kia;
(d),.;.,-:,,-
obaveza; odgovornost; ,) ff -':" -
ugovor, sporazum, pakt; odravanje, ispunjava-
nje jamstvo,
po\jeravanje; nalog; propis; zatita;
ga, zavjet; sigumost
testament; manje, poznavanje; pomaJl-
stvo; poznat stari)
o, ,.;. o '-:"

f,"V'JUUlUA, mzvmtnik. bludnik

biuunik. ruzmtnik
zloduh, demon: neman
snaan Idevw
zloiluh, demon;
snaan dromedar
tak. enski demon;
bestidna i lakoumna ena
goniti li kleve!
J-i;N'
i*
dovesti li zabludu
JA r ( "",+,,) if.
JAr
cmkast bik; gavmn; brus.lea la,ta;
boja; drvo za lUkove !bot Chadara tenaxl
zabluda
vedrina; om.
borba, bitka
(nezavisna, sam.osm:lna)
nerlOstOJaJ[J; drome dar;
visoka ena; hitra deva: snana
starica; nestalna (lakoumna) ena;
brzati, uriti
brz.hitlr
brza deva
brzhitlr
hitra deva
slon
brza deva
snana msna deva
silaJU, estok; sladovoda.l1/izvOl!

Udt-npp.
tak. = noge; dani
lSKJ1VllenllSL krivina;
neravnina
nost; odstupanjle; nei,krenost poulmuklost
= lUk; c. art. = A vda' lime
kobile;
izmiJn<l, mirhalbot. LOIUmlpnl)ramYlrrnat
dura, sirak, metla !bot
neiskren, pODlmukao
odbiti,
(kod, u); b. SVOjstveno
dovesti
dovoditi li vezu s; svoditi na
odnositi se, ticati se, b. li
ostaviti, \l"'.IIlU;'UU,
odustati od, okaniti se,
starim navikama
b. ponovo USPllsw:vl1e:n,
seimiri
dO',;isebi,
doci sebi,
oJI-

)-
bestidan, drznk; liobrnZen; hvalisav "'" ( )
stoku ( ,*

1028
]YJnovo
opametiti, urazumiti ponomo naoruavanje
reekspoJt neprestrmo se na
ponoma izgradnja, obnova /grada i sIJ - prepisati
obnavJjanje/turbije/ '-:- _ a',:\\ i ponovopregJedati,preispi-
ponovlloobrazovanje - ;y<3\ tati, revidirati; obnoviti/parnicu!
(tormiranje, stvaranje)
reorganizacija
povratiti osvijestiti o JI - ! /Jig.
; o}
/on nti nita ne kae;
rel1Jlbilitacija J)il - sasmaje nespretan (nesposoban i sl)!
ponomakupovina ?I?I Ponovi! -Opet! - Jo!
pretampavanje; novo izdanje - I - obilaziti, !bolesnika!
ponomo namotavanje, premotavanje Jill - se, naviknuti se na,
ponomi pregled, .A J fJl - b. iskusan u
preispitivanje, revizija
navika, popriIrumje navike
standardan;
redovan, regulardll; nonnalan

rukama gnJiti svoje /enal
dugo uprijeti u ... da bi
ga bolje urekao (pogledom)
(sve) izuova jedan drugog
Gedni druge) napadati II /ratu/
uzajamno praznik
b.
.) YU naviknuti se, se na,

(naj)korisniji (za)
(pri)navikavanje, sticanje
navike; navika
privikavanje, na
Ad/izumrlo ar. pleme
i. naviku,
o Js. se
u junoj ArabijiJ;
dali; ne; dok
)" :;:.-
;, ls:- , .) ls:- priviknuti se na
ponoviti; zamoliti da se .A o
.) vrati, pozvati nazad; (ponovo) dobiti
L, ',Ie -, ';-
lc. ace., npr.: spavao sam r ;;.J .1 -) o Jj) natrag; ponovo osvojiti; ponovo se
podsjetiti (dozvati u uspostaviti dok je tvoj otac bio budan!
...y:. zamoliti da ponovi
adet; praksa; moral; menstruacija zatraiti od ... nazad,
onanija, masturbacija
menstruacija, pranje
zahtijevati od ... da vrati
- dozvati II pamet
:y:. f - ponovo sjesti (na svoje mjesto) ublaljen
po njegovom ( S , J>. ) J>- ponovo uugeti
(svom)
-adj.
vanredan
redovan,
pravilan, regularan; nonnalan; adski
!Jz ar. plemena Adl; star (odrevan),
vanredan;
starina; antikvitet
.)Y- (0)--'
k. se k. pripada, vla,tit; postignut
ozdraviti
visoko izrasti /palmal

(p0'Stizanje,
ponavljanje, opetovanje; ponov-
no (ot, za)poGinjanje; obnavljanje;
rehabilitacija
ponovni izbori
obnova, ponovna
izgmdnja, rekoll5trukcija
: ponovo stvoriti



;
obratnom potom
treba ua se
na lutnji (udu)
kuhur,
ponavljanje;
obilaenje bolesnika; navikavanje
posjeta (bolesniku), vizita;
(ljekars.Jm) praksa; oridinacija
polikJinika; ambulanta

praznik, blagdan, svetac; bajram;
1029
--4)1 -I bilje Ibot ,IUrU"'"7'" Idobitak, zasluga!;
storaks odnosi
/::,. snuuua!bot. Anagyris foetida! ? - dobit(ak), prihod, prinos;
/::,. gvajak-drvo!bot Guajacum officinale!
aloj, alojevo 0nirisno, rajsko) drvo, alam-
bak, kalambak!bot. I Aloexylon agallochuml
c.::..>1-'!'" !bot. Calycotome spiuosa! J)I
ibica, igica
.. - !bot. Luciuml
(s:. zmij evica !bot Ophioxylon serepentinuml 0-1 - nagrada; poklon;
J.,>- iva ograda, korist; profit, dobita!<,
godinjica; (vrsta planinskog drveta!; Lucium halimifoliuml
c. art. = El-Id tIme rasplodnog dromedaral
imedan
Uskrs, Vaskrs
s.rebrena svadba
is!.
kr. Uskrs, Vaskrs
LUUhVVUILl, utIJkor(k)a, uti ib,
targol(,
_ Pyrethrum (Tan3tium) norihpn;il1m/
peonija, (enski) bour
I - rebme, (stolisnik) kihavica !bot.
)LI
dobrota
ono to se voli
Vmtise!
Spasovo
Kurban-bajram
Blagovijest
Preobraenje
Tjelovo,
Svisveti
Ptarrnica vulgaris odn. Achillea ptannical na lutnji, lutnjar;
k se stalno
na lutnji
Duhovi
Bogojavljenje
praznik sv. Petra i Pavla
Spasovo
Blaene
Djevice (Marije)
Spasovo, Spasovdan
Bogojavljenje
Duhovi- kr.
Bogojavljenje
Ramazanski bajram
Tjelovo,
Uskrs, Vaskrs
lisI. = praznik u Kairu pri
- (vTStadrveta!
morgrua !bot Cakile maritima!
aloj(evo drvo)
targo\(, popadija
!bot. Pyretrum partheniuml
trska
aloj(evo drvo)
- ibica
vodena vrba !bot Salix aquatica!
gvajak-chvo!bot Guajacumofficinale!
aloj(evo drvo)
;, - karanfil- bol
aloj(evo drvo)
- aa, tarnivatka
!bot Acorus calamus!
(Muhamedov mimber i tap!
/nadima!< Mutenebijeva ocal
povratak; ponavljanje; navilm; plot,
polasku plata za Kabu, u Mekkul I U zauvijek
trebadasevmti

- ponovno

-
ponovo, iz
:.Gl - na sei
treba da se vrati
j -""
star; :;; y:- ,jJ...:.>- ,
mator; kliza !bolesti!
drvo; grana; stab-
ud; sila,
se
c.::..>1-'!'"_
,-
-JI
zaklon, zaStita;
BoZe zakloni!
mjesto uJara Ina konju!;
ispasite oko Iza devel
deve stalno u pokretu
bilje oko korijena trnja ili na
(stoci) nedostupnom mjestu
dva posljednja poglavlja Q, k, pOCinju
",' ,., , .; 't:
njeCllIill: . Y Ji :;, rl
moliti zatitu
1030
kod ... od
sli
spas) od ... za;
..h _ zaStititi, zakloniti, prepustiti
"',,)
,- Boijoj zaStiti; moliti Boga da
nedavno se poroditi I gazela i sIJ
J:, Jy, (Jr) traiti J:, o c,'""
oslijepiti loko!; uzeti, odnijeti;
unititi, upropastiti; zaquti, zatrpati !bunari
b. zasut, zatrpan !bunar i s11
b.
b. opasno,

odvratiti, odbiti od;
odbijati od, braniti
iskrenuti, izvTatiti /kopito
posuditi, pozajmiti
pokloniti panju, obazri jeti se na
pokazivati zanimanje
pridavati vanost,
smatrati
Posluaj me!
mi poklonio
ni najmanje panje.
Nisam mu posvetio
ni.klh1;:vu panju

ukazati se; otkriti se, izloiti
se udarcu lu borbi!;
b. izjamgano,
(spas, pomoc') kod ... od (protiv)
- oslanjati se jedan na drugoga
Oif
od (kod) ... od (protiv)
me Bog od tebe!
pribjeite, azil;
zaklon, zaStita; odbojnost
opalo olo
tak. = bilje oko kOJijenja trnova
ili odn. ispod kamenja; ptice
sklonjene u planini; meso prujubljeno uz kost
zapis, hamajlija, amulet,
; Svisveti
( )-

mrav;
debeo /konj!
zanemaren. zaputen, nenadziran,
bez opaw,


jY )))Y

b. siroJl1llh; b.
b. zanaren, teak
b. siroma5ail, osiromaiti; b. nern02:uqe!
trebali nedrlStaJ,'!ti;
(dobili naiY.!\ iti, ostvariti); baciti u
siroma.'lan
nutJa;
siromah I siro-
mm; kome treba
tumarati,
).

03
udarcu (ubodu)
dat (ili uzet) u i b. izbris,m: b. b.ozli-
D02:alllllll\',illle: stvar b. unakaen
(na donjem kapku)
progOijelina; nedostatak, rnana, defek1:
trun (u oku); lastavica:

nadomjestak, supstitut I pl. tak. = represalije

naknada tete
otpremnina
retJ1.areparacija
naknadan
snaga, sila, mcy:;
gib,mje; dua;
tak. = nuzda, nevolja, potreba
: k. ne pusta mlijeka i pored
nauerivanja lovca, koza!
nevolja; snaga;
i dll<;a; pokret; sperma (lisca)
,; ;'"
dato u zamjenu (kao naknada, odteta)
c.neg. J.';- ,J.';- 'J' y dijelovi oko nosa
= nikada nemzumljiv, nejasna, zamren; neobi- ( o )-
naknada, odteta, J' 1;1>.- J''y velik, str<1<;an Inesw..'c/; brz, lpogled/
protuusluga; zamjena; protuvrijednost, ekvi- Uvejs lime dviju dolina
valent; nadomjestak, supstitut; dato u zamjenu Mekke i Medine!
u naknadu, .ft o (::.r. ) :;. w,'y ,J.'y nevolja, nllida potreba,

u zamjenu; (na)mjesto strog, plahovit;
mjesto da ...
bez naknade; besplatno
naknada, zamjena; Ijad/='lyaq -nppi
odteta, naknada,
kompenzacija, zamjena
stvar data u naknadu
(zamjenu); zamjena, naknada
b. dug!vratJ; .b';- (
godinama ne zanijeti !iena, deva!
b. dug !vrat; godinama
ne zanijeti ilena, deva!
b. zamren, teak; godinama
ne zanijeti !ena, deva!
k. (godinama
ili na vrijeme nije zanijela)
(dugogodinje)
!ene, deve!
dobre, mlade deve
nepokorim, jogunast Ideva!
.G:.
if -
dati u naknadu .ft (if '0") o
naknaditi, kompenzirati, ottetiti
nadomjestiti
Bog ti tonaknadio!
naknaditi, dati (u)
zamjenu za, kompenzimti, ottetiti
Neka ti Bog naknadi!
uzeti sebi u naknadu
nenadoknadiv
naknaditi, dati (u) zamjenu
dati u naknadu (zamjenu);
odtetiti; nadomjestiti, nadoknaditi
dobiti (uzeti) u
naknadu (zamjenu) za
naknaditi sebi, uzeti kao odtetu za
nakon oskudice povratiti
, imetak i ranije blagostanje
i traiti naknadu (nagradu) od
! primiti kao nakandu,
uzeti u zan*uu za
goniti stado 'fu)
tjemti stado (uzvicima: 'a'i)
vika, graja, amor
c..f" y ( ).,* zamijeniti, nadomjestiti
tratiti naknadu (zamjenu) za
uzetikaonaknaduza; .ft(if'Y).ft,-:-,-
galama, vreva, buka L4ll'illJI.o,lllU, na(do)knaditi; b.
lave.; urlikanje
knrZiti (leprati)
imad !ptica!; b. stalno uz bilje -7 'auf ponovno dobijanje !izgubJjene topline!
osloboditi, rijeiti; izuzeti, .ft o
uak.'1Jda, odteta, indemnitet,

obratiti se na ... li,

I tak. = Uk - npp.
oo ... u
osloniti se na, .J> J..c;. 'y - i druge u
033
ti se u; (po)vjerovati u plaljiv; spor, trom, lijen
li
(se na), rijeiti - klokotanje lu utrobi konja i sl. pri
(se na); naumiti, nakartiti (se na);
osiromaiti, b. siromaan; i. mnogo-
brojnu obitelj b. lakom
traiti vie nego to treba
i. mnogo jaukati, jadikovati, ridati,
zujati Iluk!; b.
izazovno vladati
breme,
(iz)uzdravanje lobiteljil; tak. -7 'yi
zavisiti oo
siromaan, k.
lobiteljski,
tamiJijarni; domac1
jadikovanje, ridanje,
jadikovanje, jaukanje,
teska
hranilac; neDrdV(xlnc)st
teSko
l
navika; pravac;
obilaziti
. ravnica ls mekanim tloml
: ulov Ilava!: iznenadan dobitak ( o )
udes; uzgoj,
! napw;,:mje lJeva!; gost; muki ud, lav;
vuk; pijetao; neka ptica; lmirisna biljka!;
dobar Auf Inpp.; ime idola!

uzeti II se.
se. u!JVu YCUlU,
= uklapanje cijelog stiha
u:wjamno (po1t)pomal;anje);
zadmni, kooperativni

vino
udata ena; kiom
klevetnik; uh(YJa, pijun

posluItelj; sluga;
ovrhovoditelj
sllli.avka
odk.
k.
stl.
i u daljini!;
godinji; jednogodinja Ibiljka!
A' im lime idola!
k. pliva;
pliv;.yuc'i
dobar konj. k. kao da pliva u trlal
Avvarn - npp.
glava (konjanika u daljini)
splav; boja;
I plovak; ponton; pluto
. podravati; s
- ! davati
udaJ
(mkotvorina)
*"
kada su Abesinci na OlVIIV,.UU<1

1035
, Istoka ito/; sakat, onesposobljen
bolestan; un3kaZen
( o ) _" o -: ( '" : uzrok bolesti
pogresno (nepotpuno)
otetiti; i. primijetiti, prigo-
voriti, izgrditi, prekoriti; pripisati greku (manu);
osuditi, igosati; OSfdlllOtiti;
grditi, sramotiti, klevetati
b. nepotpun, neispravan; b. pogre:san;
b.lo, pokvaren, i. nedostatak
(manu); zgruati se mlijeko u ImjeiniJ
otetiti, okrnjiti, pokvruiti;
grditi; okrivljavati; smatrati
(porokom, manom); igosati;
i. VL<e nedostataka
smatrati nepotpunim (loim,
pokvarenim, i sl.)
nedostatak, mana;
slabost; srrunota, ljaga
k. prigovara itd.; nepotpun,
srrunotan; zgru:sano,
k. mnogo grdi
okrivljuje, i sl.)
drnda /luk za pucanje vune!
k. stalno grdi (prigovara kritizira i sl.)
prigovaranje, zrunjeranje i sL


nedostatak,
slabost; porok; sramota, ljaga
Sram te bilo!
Kakva srrunota!
(u narodnom govoru =) Izvinite!
obolio, od poa,ti Istoka, ito/
obolio, zaraen Istoka ito!:
s-Jkat, onesposobljen, un3kaZen

f- ...
, ,
CI"
viti, zavijati, urlik.ati Ivuk i s]J;
omotati It!lIbanJ
zavijati, urlikati Ivuk i sIJ
lNemaonni
! Muste' in bi-I-Iah 112. aba'iovicKi hatifa!
M'an fnpl. u Jordanu,
pomaganje; saradnja
samousluga
(biljna) bolest, pomof;
sakatos!; nedostatak, mana
-JI

sramota, ljaga; nedo-

statak, mana, greka
Sram te bilo
1036
Ajdeluf !ime mrava k. je
rdZgovarao sa vjerovjesnikom Sulejmanom/
i dolaziti.
zalutao Izmo, strijela!; smetena ( o );e- obilaziti,
greka, slabost; sramota, ljaga;
i (kona) torba, kofer; obitelj,
lovca, ne u k. stadol; popularan; ;;;r ... ! pamuk!; pouzdanik, konfident povjerljivo lice
opala/hurma!; Idromedar/; k. naputa deve koje ;;;r ... k. neprestano
su sedam mjeseci ile mladim; ldeval k. se odvo- Ajderus -npp. o kritikuje i sL) I pl. 'iyab: tak. := grudi, srca
..;, )" e.-
ji i prebaci druge radi oplodnje; tak. -7 'wr Ajderusi - npp. CC o nedostatak, mana, porok, ljaga;
knldljivac, lopov; bandit; skitnica, Jj ->.- J Ivrsta ivotiI1iicel * razlog za prigovor (osudu i s!.)
IvTsta ivotiI1iice/ * nedostatak, greka, slabost, porok
) .fl" lJ"
lutalica; danguba; lav
dizalica, kran; vitlo, 01->.- _ Ajedemun/npl. u Libanul
( ;; ) - prgav, ljut; ohol
J .y o nepotpun, neispravan, defektan;
lukav, otrouman
ivahno tamo-amo /koIlj/
mjerilo; standard; kalibar;
zao, jogunast, srdit; prkosan, gord
01->.- opakost, zloba; uobmenjak; grubijan
sadrina, Izlata i slJ;
uteg; doza; (baZdarska) mjera; kolosijek
normalni kolosijek

-4.i..J!
... ... F ...
opakost, zloba; uobrae-
nost; svirepost, okrutnost
opakost, zloba; grubost, okrutnost: oholost
brza deva irina kolosijeka
hitac, pucanj ( ;" J e ) ,;"1 ,0 I ->.- - opak, zao
rairenost, tamo i nazad
popularnost; tak. -7 \vT (tamo-amo-); odjuriti; lutati, basati;
normalan; standardan; titrimetrijski J se, postati populamn; miriti se
'J;;' ,);'1->.-;;- odnijeti
(divlji) magarac; ()(11i kapak; zjenica; izgnliti, prekoriti; unititi, upropastiti
b. prekrivena IvodJJ/
sramotiti; provjeravati mjeriti Ivagu, novaci
rist Inoge/; sredinja kost ake;
sredinja ilallista!; je, plani-
na; gospodar, prvak, vladar, kralj; srednji ispup-
dio liljka strijele i sIJ; daska sprijeda
na nosiljci; bubanj; pogled; unutrina uha lan.:=
tragus/: c. art.;:= Ajr Inpp. ili ime mjesta!
grditi, koriti, predba- ..;:., ( J.;;. 'Y ).-
vrsta goluba
mokrica -ent
civati, prigovarati zbog
nadmetati se, mjeriti se s,
takruii:iti se s; provjeravati,
tak. := grupa zvijezda u Kanapusu
ivahan, vatren /koIlj/
.C-JI mjeriti Ivagu, mjere!; ispitivati
JW Izlata!; dozirati; nonnirati; kalibrirati; titrirati
koriti, gnliti, ruiti
ft'" naokolo obilaziti
kamvan(a) o I;.s:. ,0 I ->.- ft'" utvrditi razliku
Ini tu ni tamo; nikako, JI pustiti da se slobodno /konja!;
ni na koji nevaan, neznatan utoviti, ugojiti; IdIake iz repa!; tak. -7 'wr
brza, ivahna deva
(divlja) magarica
bez ilicalbiljni list!
magare
Jr 0e",,"
od o cr ..;:.,
; J",," b. provjeren, izmjeren; osramotiti se
Jr .J+ '.J",," uZl\iamnosegrditi(prekomvatiisl.)
\j' ;,
- : i.? ft'" izvaditi, uzeti iz
e" 0,... __
(p:? ) Itobolca, strijelu!; tak. -7 \vrl
ja.ko tetan, kodljiv
:
- . jako tetan
! osvrtati se,
...

(ci )
I
o U
samodopadan; samoiv;
nedrutven; k. sam jede
O..\.;-j - (pre )koriti, predbacivati, prigovamti ..;:., o /j.. panju; b. zaaovollan okoJlstitise
k. se (naj)vic rairio (naj)popularniji ft'"1 korist

-npp.
opskrbljen za ivot
ivot; ivotno izdrav,mje;
vrijeme sredstva
za prihod; ovozemaljski ivot
1037
no zaboravljen
ivjeti ni s kim ne
cf ivi i dl\i drugom da ivi!
uivati (proivjeti) ivot
odra(va)ti na ivotn,
slit<m (divljem) magarcu;
r " -debeo. ugojen /konji; tuk. -7 'wr
j k. s puta
_ nedostaci, m<me; poroci
.ft> o J-:? kajarilac teine novca!
mirovina; renta
ul.:>;- pustiti (dati) da ivi; oiviti; izdravati, provjera, i'lpitiv<mje, standardizacija k.
!mjera i drJ; kalibriranje; kOljenje
penzija
starosna penzija
koegzistencija
prehranjivati; opskrbljivati, snabdijevati
- ivjeti (zajedno) s; koegzistirati .ft> o mjerilo; standard; J t;..
ivot; ivota; ivotno
, k. odrati na ivotu, dati da ivi; oiviti;
.:>;- izdravati, ishranjivati; opskrbljivati
, ,
izdrav<mje; sredstva za
ivot na selu
ivotni
Je'i -npp.
ivotariti; kupiti ivea

ishranjivati se
Rf "
ivjetiod
, "
f- * IOn ivi od pabinl.ka!
gutam,
!tetiri sina
= Isan !rudarska obI. u Arabiji
od k. se teko dobije
iprag, gustile, tuk. -7 m '
j" '.'. o, (

Jr e ...
0,
" skupa ivjeti, koegzistirati
k. dobro (udobno) ivi
) * Ajaijev
f- * Ajai-npp.
f- ( * ivota; ivotno
godinama - ( * izdrav<mje; hrana; hljeb; ito
ne zanijeti !ena, deva! ivot ima dvije strane.
po sredini !iljak strijele i sIJ
.-. - tuk. = sperma !drumedaral
to. cmobijela (sivkasta) boja; "'JW"' hV""
tuk. = enka skakavca
cmobijela(sivkasta) boja
-JI isavije !pripadnici sekte u Maroku!
!vrsta biljke!
b. dug!vraI! Ina jufkama preno isjecano meso s lilllS-
nil<sica!bot. Scillaamnena!

i. dug vrat, b. dugovrat
viknuti Uti"); plakati
zvati, dozivati
lacem, zaLinjeno sezamom, i lukom! Isusov;
,J ,
divlja (POljska) rotk"Va 0?' j -
izgrditi, izruiti
o Js. - !bot Raphanus rashanistrum!
J - obit<m hljeb Ikao sljedov<mje!
vikati, galamiti; prepirati se, hljeb
Ijetkati se; srditi se, ljutiti se; curiti; bukovica!q. plod bukve!
izluLivati smolu !drvo!; isputati vlagu hljeb druge klase
isevije !derviki redi
C!.-I - Isa; Isus -
Isusov;
" J 0" .-

ivjeti; postojati;
-
-
"
"
!kamen!; b. dugog vrata i uspravna !ena!; vrg<mj trajati, (dugo) se nositi!tkanina i siJ
b. dug !vrat!; godinama ne zanijeti !ena, deva! lnajLina utroba
isputati !sokl .ft> Y _ ivot; ivota
godinama ne zanijeti !ena, deva! lob-I udob<m . u zadovoljstvu
dugovmt; duge glave -" " samostanski (monaki) ivot
Ajijja !np!. u Lib<mul i vrata; visok; ohol; prkos<m
, ,,) ;:;) JJ ..-
J:,j\.s:. Ajju-npp.
ivio! -Neka

1038
odurdn k.
(iz)uzdravnaje; hrana,
kome ne treba Igovorl
<..-;jJ;. ( mlada deva k. nije
, <..-:.;,. - vika, buka;
porodica; dijete; J(P ,
: omesti; odvratiti tak. = dobre mlade deve
porodice vikati, galamiti; mjaukati Jo? litj. u igri, pijnastvu ili pobjedi i s11
oni ovise o njemu, vreva;
oni su na njega
siromatvo
J (p ,; se; se; hvalisati se
kico, gizdelin
vjetina, okretnost, spretnost
.].l glasno ruenje, vikanje na
;;j t;. Ma'jet!ime doline!
mujak hijene
obitelj; oskudica; izdravnaje, hrlli1jenje
tak. = koja za umrlim
o kicotvo, gizdelinstvo,
zapreka; udio vode
... k.

hrnaa, krma,
otac porodice
;;JL:. !iU. za gonjenje!
dvorite; irok (otvoren)
Jo? odustati od svoje namjere
goniti/ovce!povicirna,,'ay"
k. ima obitelj (djecu); k. se ( 0)_ prostor luz morska obala
slabo hrani; rasputen, razuzdan
lav; leopard, pnater; vuk ( J; )
siromalli1; k. irna puno l otac porodice
k. irna nmogo djece
k. irna brojnu porodicu
Elamlnpp, sin Semov (Samov)!
i. veliku
elju za mlijekom
ostati bez mlijeka; i. malo mlijeka /ljudi!
ostaviti bez mlijeka
uzeti najbolje
dna-sm
'"
kico, gizdelin
Kapela last. Capella!
kicoki; nacifina, nagizdan,

0l.Y *
.:i.t>/o/
) * Ajketan InpJ. u Ambiji/
nagetise,prevagButi/vaga! (
b. sirorna3l1, osiro- _ _ _
maiti; i. brojnu porodicu, i. nmogo djece
putovati, obilaziti ..ft,.) J;;"
baciti u bijedu; ostaviti
k. veliku
elju za mlijekom
;:;. -"' ::, na cjedilu; zavesti
k.je ostao bez ene i bez deva (stoke)
silna elja za mlijekom;
uvijati se, se lu hodu!
i. brojnu obitelj (puno djece);
slabo se hraniti; traiti plijen IzvijerI
najbolji dio (imovine, stoke) izdravati, prehrlli1jivati;
duga/godina! zauemarivati,loe hnmiti; primiti u
donijeti vijest o - ( L.r"Y) 7j; porodicu; pustiti da slobodno pase /konja!
b. (postati) ili uhoda (za) o Js- - i. nmogo (djece); (J
odvmtnost, udariti (pogoditi) u
oko; (pogledom)
o .:.r.!'" - b. pohlepna, lakom; b.
epiriti se u /hodu! ..ft, .) k. stalau odvrat-
curiti; i. nmogo vode ,;;. - i siroma5tvo, bijeda, oskudica nost, k. nikako ne podnosi
na vodu (izvor) siromalli1, ,j,;:- ! kruenje iznad; da ena podojivi
(0)_
i. krupne arenice! Y '.:.r.!'" -.:.r.!'" bijedan ' , I (s jednim ili dva izazove da procuri
zazelenjeti se, procvasti, obeharati' ):. porodica, obitelj, familija; ul i mlijeko zastalo
prodavati pa isto po nioj cijeni sveta porodica !kr. =
kupovati; davati ili uzimati na kredit (veresiju) LIiUS, Marija i Josip!
prijaviti, potk.azati, ocrniti o J.s;. - obiteljski, familijami
odrediti za k. se uvija u hodu
napisati slovo ,o' aiD"; probusiti ..ft, "_ opremljena tovama ivotinja
, :"-JI'

AjnU-l-term InpJ. ili ob!. li Imku!

zu ta mda, putnjak, popadika
/bot. i\nthemis tinctoria!; a'it. =
zvijezda u oku bika/q. Taurus-aI
Ajnu-Temuentlnpl. u Aliru!
Engadi Inpl. u Palestini!
mijakinja, krika, vidae,
1039
j:,JI - okce; monokl. lornjon I
pl. tal!.. =

... :J.- ;.-
Y:; - jal!.O urokljivog pogleda
wl .;-;- LI. uljevanjem vode izazvati stiskanje rupica i
avova na Imjeiui!; izdvojiti, ista-
G)J wc:y. knuti, izuzeti, individualizirati; taG110 obi-
i.,? - (svojim vidjelo
!jeiti, markirati; odrediti, utvrditi, ustanoviti, opre-
dijeliti; navesti luzrok/; u vojsku vrbovati (uzeti)
, e
PI - sam (svojim \.j t}:. izazvati, raspiriti Imtl izmedu
mokrica, trava /bot Anagallis arvensis!
IvrsflJ. ptice!
leme ;;. imenovati, postavitina/dumostl
j
:;Q-I -
- dati, dodijeliti
( .... ..... -
o(J)-",_
0t5JL
Js.:,JL

-"'.
.J
Ajnu-I-bassa 10'iJ2IJ. u Neddu!
Endor Inpl. u Palestini!
jekviriti, crveni
graak /bot. Abrus precatorius!
mumula - bot.
Ajnu Zebalta Inp!. u Libanu!
Ajnu Zerbe InpI. u Turskoj!
u Egiptu!
A1ilU-;:,;aml/o'iJ2IJ. i obI. u Aliru!
ispmvno miljenje; pmvi pnt
Ajnu-I-Areb Inpl. j obI. u Siriji!
bot Vithania sonmiferal
(bijela) rada, prstenak
locirati
ajn 1= 'ajn, ime 18. slova ar. afubetai; -' - \.r-'" on:x:'iti
>
jJ:' - sredqji (drugi) radikal (korijens.1ci suglasnik) trilitere naumiti odreeni post
:.u I - velikan, prval!.; istaknuta
ajan;
( ) vidjeti (gledati) svojim
uhoditi,
- oko; pogled; ,
Gb..j - urok; uhoda, pijun;
uice /igle!;. pupoljal!.;
b. odan
ispust, otvor; udubina lun bunaru!; strana; b.
tas, Ivage!; novan, postavljen;
ku; na kozi; stvar, predmet; tvar, materija, b. obavezan, b. dumost
- supstanca; bit, suina; original; najbolji dio, izbor; stupiti u Ivojsku!
divan poklon; skupocjenost; imovina, imetak; ka- donijeti vijest (za); nastojati
/bot. Anthemis arvensis!; kamilica, titrica
/bot. Chamomilla officinalis!; veronika,
mata; znanje; zdravlje; nedostatak, mana; ja-
snost; pojava oblik, izgled; izraz (lica),
fIzionomija; ljudsko osoba, indivi-
dua, pojedinac; neko, jedan; mdeni hmt;
stanovnici; ljudi; grupaa, s.lcupina,
traiti (odabrati) za !boravite i sl}
stoslavica, mzgon /bot Veronica anagaloides! divlji bik
sumpor
vrata (protok) brane
zao (urukljiv) pogled
izvor, vrelo
dobar savjet
visoki spomenak,
plavomilje Ibot. Mysotis palustris!
oko !kvarcui draguljI
potpuna izvjesnost
crno krupnih
boba; I.:me ljive
biserje poezije
rro.:an
/bot Ocbna inerrnis/
oko za oko
krupoib (crnih) O!.lju
.)ciJ1 - izvidnica, prethodnica; mladi bivo; kopija; isti,
JL.:.<JI - sam; vrsta ptice; kupe, odjeli c. neg. = niko
lzapravo s takvom sare:ruC()m1:
vidljiv, upljikav; k. ima mnogo
"lli - izvor, vrelo
e ,)\.1.1 - bestidnost i nepokornost
,
lpouzdana vijest
istinita vijest
AI -
,:;.,;,)1 - vrata ustave
"",O j "'J;
.;JI y.? - fIgo = nqjugledniji
proljetni gorocvijet/bot. Adonis vernalis!
volovsko oko, rada, petrovac,
sluga; zelena lzemljal;
- oznaka; obiljeavanje;
:yU _ spe!.'ifIkacija; utvrUlv2lme.
- ustanovljenje; imenovanje, postavljenje;
, ,
- dodjela, davanje; obrok, Sl1ellov;ame
yi;; tarifuanomenklatura
),JI ! suha brana -mil.
AlI-
ji} - stanarica, utulja /bot Chrisanthemum
leucanthemuml; volujac /bot. Buphtalmum
<er-; \.r-'" silvesterI; iljevinalbot Schoenus incanus!

1040
":? nium!; ablon, mustra, proba, primjerJk,
h;
,,fui" lig. za zaustavljanje deva!
nastradala IzemJja! ( (; ) or-"" uwrak; okular; izlazna pupila lmikroskoppa! on ga promatrd
+- ... ( 0:< pmbanasumce
.rl? +- ... -*-"'" '" protuuzorak
- (on) sam; osobno; isti
\ sam, isti; upravo, ba
_ prezrivo lpogledati!
),
",4>- +- ... JLW- (J+.,>') * ajnje/ogranak iija!
+- :CQ ( '* urokljiv, zla pogleda ",':I" 'Y y.? ozbiljno
cw- +- ... * Ujuni - npp.
r-+'" +- ... r+.? * okce, rupica
)0 ...
+- ft::-" * Ujejna InpJ. u Neddu!
sluga lu kuhinji i dr J; Ajvaz-dedo o Ujejni -npp.
Idrug u pozoritu sjenki!; Ajvaz - npp. k. proputa vodu, nova
b. slab, .ft> J" 'Y ;:.t:;:. ,-:;. ,:;. ,-:; * Imjeinall
nespsoban; ne moci,
ne b. u stanju; ne nalaziti pravog puta; b. bo-
mjesto gdje se neko
boravite, prebivalite, stan; dogled
lestan; oboljeti, razboljeti se; oslabiti oni su ti na dogled
rastuiti se, (ra)aIostiti se zbog .A if - Me' an InpJ. u Siriji!
dosaditi, dojaditi, dotuiti,
dodijati, dozlogrditi
o _ gledalac;
pregled, revizija; inspekcija;
ne znati, ne poznavati, .ft> _ nadzor, promatranje, gledanje; cenzura
ne b. upoznat s, b. u
zaruuckivati, zapinjati u Igovom! .A J> if
zapleomusejezik
nerazumljivo (nejasno) govoriti; b. ;lab; - t-
b. umoom, sustati; malaksati, klonuti
izvidnik lispred plemena
za njih ispau i vodu!
jako urokljivog pogleda
povrinska ili izvorska Ivoda! (zlim
pogledom) I izvorska voda
(u)zaruoriti; preopteretiti
zagonetno, neshvatljivo govoriti
(krupnooki ili anobijeli) bik
iznos, suma
b. umoran, malaksao, iznemogao, klonuo; t;-r stanarina, Idrija
umoriti se, sustati, malaksati, klonuti imenovan, postavljen;
sa zadovoljstvom, blagonaklono
,...0.,.)
Y prostim okom
-JI te kao u glavi!
dobro promislivi (;;;. );.;.
vrlorado;dragevolje
II
To mu je trun u oku .I}; 0 J:
Moj dragi! Moja draga!
... ;:;; ." o"
pred bliw :\.;;;c Y


y
",':I"
b. teak, zamren (za)
(iz)umoriti, iznuriti, izmoditi,
o J.>- - sa arama kao Iplatno!; bijelocrven Iskakavad
:G-
uG-
iscrpsti; onesposobiti, (ostaviti)
prkostiti nastajanju; zakazati, ne
ne (pro)raditi, (funkcionirati) usprkos ...
0- romb
tmpez
izvorska voda
rombski
Kako je on slab (iznemogao) - C. izvorska voda
nije se mogao vie nije znao j povrinska Ivoda!; obilan
ta da uradi; nije se mogao dosjetiti FIzvor/; (zlim pogledom)
b. slab, nesposoban, ne .A y (;,j Ajnab InpI. u Libanu!
ne b. u stanju, b. nedorastao
b. teak, zamren (za)
Ajnata Inpl. li Siriji i Libanu!
J.>- Ajntab InpI. u Turskoj!
capice, pu/jka,
gurnbek!bot. Globularia vulgaris!
G- o stvaran, realan; gelesan,
GG- o materi jalan; dat u nalilii; nepokretan/imetak!
o Ajni-npp.
b. nesposoban,
ne b. u stanju (dorastao)
b. teak, zamren (za)
.A Y (.j Entebe Inpl. u Ugandi! :"'0 o k. slui kao uzorak
)o,
F +- i y.? ( Ajnejn (luejn) -{une brijega
(o J.>-).ft> - (po)stradati/stoka, imovina! 4:- - (":?) ,i<
b. slab, nesposoban za,
ne ne b. u stanju, ne b. dorastao
A'ja-npp.
.ft> Y viknuti, doz(i)vati
teta; zaraza, pomor
::, - t;-r vika, buka, vTeva

slab, nesposoban,
impotentan
1041
.) _ izmoden, klonuo, iznuren, iSlTPljen;
nesposoban; mucav; impotentan
slab, ,:(;.1.>,- zamro; iscrpljenost,
.r " ""
nesposoban; umordI1, sustao; klonuo, klonulost, iznurenost, malaksalost;
umor, zamor, posusta!ost;
slabost, iznemoglost, klonulost, malaksalost,
t.,f izmozdenost, iznurenost, iscrpljenost; bespo-
moc'nost, nesposobnost; naprezanje, napor, muka
iscrpljen, iznuren, izmoden; impotentan;
mucav; neznalica, neuk, neobrazovan
sustao, zamoren; malaksan, iznuren
umorne/deve!
nesposobnost; zamuckivanje k. izaziva veliki umor ili !bolest!
sustale/deve!
pmblemi, zagonetke, za duh
zamorna i naizgled neIjeiva pitanja
sustalost; umor(nost); klonulost, iznemog- ,.y,. a'jevijski fIZ A'jaova plemena,
, ;
lost; slabost; teka bolest; neznalica ogranka plemena &edi
("S'ko teak; impotentan
( ko sustao, umoran; nesposoban;
o iznuren, izmozden, klonuo; slab, bolestan;
boleljiv, slabunjav; sumnjiv, nepouzdan, lo
nerazumljiv (zagonetan) govor
umor, slabost; klonulost; malaksalost, iznu- :;-
renost, iscrpljenost; nesposobnost
slab, malaksan,