Arhivsk Zapisi XIX 2012 BR 2

ARCHIVAL NOTES
2
A
ARHIVSKI ZAPISI
ARCHIVAL NOTES
2/2012
Redakcija
Editorial Board
a, , ,
, , ,
, , ,

Editorial Staff
, ,

Glavni urednik
Editor in Chef

O
Editorialist

Editorial Board Secretary

Language Editor

: /Publisher: Te State Archives of Montenegro
, 2,
. 041/ 230-226, 041/ 232-670.
e-mail: dacg@t-com.me; e-mail: pejovic.dacg@t-com.me
ISSN 0353-7404

ARCHIVAL THEORY AND PRCTICE REVIEW
XIX/2012
2
, 2013
SADRAJ
TABLE OF CONTENTS
LJiljana LIPOVINA OREVI
ARHIVSKI ZAPISI (1985-2012) - bibliografja ......................................................................................................................... 7
ARCHIVAL NOTES (1985-2012) - bibliography ....................................................................................................................... 7.
LANCI I PRILOZI /ARTICLES AND PAPERS
Velimir VUJAI
POKLONI IZ HRVATSKE ZA NJEGOEVU BIBLIOTEKU ........................................................................................... 117
GIFTS FROM CROATIA TO NJEGOSHS LIBRRY ............................................................................................................... 117
Dejan JEMENICA
O VREMENU UVOENJA MLADOG KRLJA STEFANA DUANA U
UPRVNE NADLENOSTI U ZETI ....................................................................................................................................... 155
ABOUT THE TIME OF INTRODUCING THE YOUNG KING STEPHAN DUSHAN IN
THE ADMINISTRTIVE JURISDICTION OF ZETA .............................................................................................................. 155
Marijana STAMOVA
BUGARSKI IZVORI O ALBANSKOM PITANJU U CRNOJ GORI KRJEM XIX I
POCETKOM XX VEK .................................................................................................................................................................. 167
BULGARIAN SOURCES ABOUT THE ALBANIAN ISSUE IN MONTENEGRO IN THE
LATE XIX AND EARLY XX CENTURY ....................................................................................................................................... 167
Dragutin PAPOVI
INSTITUCIJE CRNE GORE ZA UPRVLJANJE U PROSVJETI, KULTURI I NAUCI 1945-1990 .................. 177
MONTENEGRIN INSTITUTIONS FOR MANAGEMENT OF EDUCATION, CULTURE AND
SCIENCE 1945 1990 ......................................................................................................................................................................... 177
Luka MILUNOVI
POGLED NA PITANJA O PRVOJ GODINI RDA DRAVNOGA POZORITA U CRNOJ GORI .............. 205
A LOOK AT THE ISSUES IN THE FIRST YEAR OF THE STATE THEATRE IN MONTENEGRO ........................ 205
Marija CRNI PEJOVI
DJEJI DOM PLJEVLJA ............................................................................................................................................................ 223
ORPHANAGE IN PLJEVLJA ....................................................................................................................................................... 223
Vukota VUKOTI
OPTI POPIS STANOVNITVA U CRNOJ GORI 1899. GODINE .............................................................................. 241
GENERL CENSUS IN MONTENEGRO IN 1899 ................................................................................................................... 241
IZ ARHIVSKE TEORIJE I PRKSE /
FROM THE ARCHIVAL THEORY AND PRCTICE
Sran PEJOVI
NASTANAK I VRSTE STATISTIKIH PREGLEDA U DRAVNOJ UPRVI
KNJAEVINE/KRLJEVINE CRNE ....................................................................................................................................... 251
ORIGIN AND STATISTICAL REVIEW OF STATE ADMINISTRTION OF
PRINCIPALITY/KINGDOM OF MONTENEGRO ................................................................................................................. 251
Jasmina RSTODER
MEMOARSKO DNEVNIKI ZAPISI MARK VUERKOVIA ......................................................................... 269
RECORDS OF MARKO VUERKOVIC IN THE FORM OF MEMORIES AND DIARIES .................................... 269
DOKUMENTI I SJEANJA/
DOCUMENTS AND MEMORIES
ivko M. ANDRIJAEVI
DVA ZAPISNIK O SASLUANJU PRED ISLJEDNOM KOMISIJOM 1913. GODINE ...................................... 277
TWO MINUTES FROM THE HEARING TO INVESTIGATING COMMISSION IN 1913 ......................................... 277
Goran . KOMAR
SINELIJA MITROPOLITA STEFANA LJUBIBRTIA IZ ARHIVSKOG ODJELJENJA U
HERCEG-NOVOM ......................................................................................................................................................................... 307
DECREE OF THE ARCHBISHOP STEPHAN LJUBIBRTIC FROM ARCHIVAL DEPARTMENT OF
HERCEG-NOVI ................................................................................................................................................................................. 307
PRIKZI / REVIEWS

Jadranka Selhanovi: KULT SSSR-A I STALJINA U CRNOJ GORI (. Andrijaevi) ..................................................... 311
THE CULT OF STALIN AND USSR IN MONTENEGRO .................................................................................................... 311
Luka Milunovi: STOLJEE CRNOGORSKOG DRAVNOG TEATR (Borislav Cimea) ......................................... 319
A CENTURY OF STATE THEATRE OF MONTENEGRO .................................................................................................... 319
IZVJETAJ O RDU ZA 2012. GODINU ................................................................................................................................. 329
ANNUAL REPORT FOR 2012 ...................................................................................................................................................... 329
7
(1985-2012) -
Ljiljana LIPOVINA OREVI
ARHIVSKI ZAPISI
(1985-2012)
- bibliografja -
asopis Arhivski zapisi je glasilo sa dugom tradicijom, iji se prvi broj
pojavio 1985. godine kao bilten Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore,
to predstavlja znaajan dogaaj jer u Crnoj Gori nije postojala nijedna
struna publikacija koja se bavila arhivistikom i arhivskom djelatnou.
Drugi broj je publikovan 1986. godine u Kotoru, takoe kao bilten Drutva
arhivskih radnika, a 1990. godine na Cetinju izlazi trei broj Arhivskih
zapisa koji prerasta u asopis za arhivsku teoriju i praksu. Od 1994.godine
do danas asopis izlazi u kontinuitetu, kao dvobroj ili kao dvije sveske za
jednu godinu.
Bibliografja Arhivskih zapisa sardi 459 bibliografskih jedinica, koje
su podijeljene prema godinama, a unutar godina prema abecedi autora.
Prema priloenoj bibliografskoj grai moe se pratiti i sazrijevanje samog
asopisa, koji je iz godine u godinu postajao sve bogatiji prilozima, ne samo
iz oblasti arhivistike, ve i kulturne istorije Crne Gore i ire, sa znaajnim
prilozima iz svih domena znanja. Bibliografska graa prati sve promjene
koje je doivjela arhivska djelatnost u Crnoj Gori, poev od prvog
sreivanja arhivske grae za vrijeme kralja Nikole, koje je bilo povjereno
Filipu Kovaeviu, preko prvih zakonskih propisa iz arhivistike, pa sve do
dananjih dana kada Dravni arhiv predstavlja savremenu instituciju koja
UDK 016: 930.25(06)
8
A
radi i sreuje arhivsku grau po najnovijim meunarodnim standardima.
Pored arhivistike, prilozi su vezani i za crnogorsku istoriju, nauku, kulturu,
privredu i obrazovanje, uz objavljivanje adekvatne arhivske grae koja
dokumentuje date priloge. Bibliografju prate dva registra i to: Registar
autora i prevodilaca i Predmetni registar. Registar autora i prevodilaca sadri
abecedno poreana imena autora, koautora i prevodilaca, tj. sva imena
koja su nosioci nekog autorstva u prilozima. Predmetni registar obuhvata
predmetne odrednice koje izraavaju sadraj priloga u cjelini ili pojedinane
njegove djelove, i sadri konkretne pojmove iz svih oblasti znanja, kao i
imena linosti i geografskih naziva koji su predmet odreene bibliografske
jedinice.
ARCHIVAL NOTES
(1985-2012)
- bibliography -
Te journal Archival notes is a publication with a long tradition, whose
frst issue appeared in 1985 as the newsleter of the Society of archivists of
Montenegro, which was a signifcant event because, there was not a single
publication dealing with archiving and archive activities in Montenegro of
the time.
Te second number was published in 1986 in Kotor, even this in a
format of the newsleter of Society of archivists, and in 1990 in Cetinje was
published the third edition of the Archival notes that became the journal of
archival theory and practice. Since the 1994 to the present time the journal
is published continuously as a double issue or two volumes per year.
Bibliography of archival records contains 459 bibliographic units,
which are divided by years and within years by authors in alphabetical
order. According to the following bibliographic material it can be observed
the maturation of the review, which every year grew richer in contributions,
not only in the feld of archival science, but also in the cultural history of
Montenegro and beyond it, with signifcant contributions from all domains
of knowledge. Bibliographic records tracks all experienced changes of
archival activity in Montenegro, from the frst sorting of archives of the
9
(1985-2012) -
reign of King Nikola, who had entrusted g. Filip Kovacevic, through the frst
legislation in the archives, to the present days when the State Archives as a
modern institution works and processes the archival material, takes care of
it according to the latest international standards. In addition to archiving,
contributions are related to the Montenegrin history, science, culture,
economy and education, with adequate disclosure of archives documenting
the said contributions. Bibliography is followed by two registers as follows:
Register of authors and translators and Subject register. Te frst one contains
the names of authors, co-authors and translators sorted in alphabetical order,
or beter all names that have something to do with holders of an authorship
of contributions.Te Subject registry includes subject headings that express
the contents of the atachment wholly or its individual parts, and includes
concrete terms from all areas of knowledge, as well as the names of persons
and geographical names which are subject to specifc bibliographic units.
1985.
1. ANTOVI, Jelena
Prikupljanje porodinih i linih arhivskih fondova u Crnoj Gori /
Jelena Antovi.
U: Arhivski zapisi.- Br.1 (1985), str.84-87.
Na osnovu sprovedene ankete dati su podaci za period 1976-1984.godinu za: Arhiv
Crne Gore Cetinje, Arhiv Herceg Novi, Arhiv za radniki pokret pri Istorijskom
institutu SR Crne Gore Titograd, Optinski arhiv Budva i Istorijski arhiv Kotor.-
Saoptenje sa Savjetovanja Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, koje je odrano
na Cetinju 29.juna 1984.godine.
2. ARHIVSKI radnici kojima je dodijeljena zahvalnica Drutva arhivskih
radnika SR Crne Gore.
U: Arhivski zapisi.- Br.1 (1985), str.125.
Spisak radnika kojima je dodijeljena Zahvalnica na Cetinju 29.juna 1984.godine.
3. BOGAVAC, Vukota
Rad arhivske slube u Ivangradu / Vukota Bogavac.
Saoptenje sa Savjetovanja Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, koje je odrano na
Cetinju 29.juna 1984.godine.
10
A
4. CRNI PEJOVI, Marija
Izvori za istoriju Crne Gore u arhivima Jugoslavije i van njenih
granica / Marija Crni Pejovi.
5. KOVAEVI, Veljko
Nerijeen status Optinskog arhiva Titograd / Veljko Kovaevi.
6. LUKETI, Miroslav
30 godina rada Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore / Miroslav
Luketi.
Saoptenje sa jubilarne Skuptine Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, odrane na
7. LUKETI, Miroslav
Zakljuci sa Skuptine Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore,
Cetinje, 28. i 29. juna 1984.godine / Miroslav Luketi.
Izvjetaj podnijet na Skuptini Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, koja je odrana
u Budvi 25.aprila 1986.godine.
8. LUKETI, Sonja
Osvrt na rad spoljne slube u arhivima SR Crne Gore / Sonja Luketi.
Na osnovu sprovedene ankete dati su podaci za: Arhiv SR Crne Gore Cetinje, Istorijski
arhiv Kotor, Arhiv Herceg Novi, Optinski arhiv Budva, Optinski arhiv Titograd,
Regionalni arhiv Ivangrad, Arhiv za radniki pokret Titograd i Arhivski centar Niki.-
9. MILOEVI, Milo
Uloga arhiva i arhivistike u savremenom drutvu / Milo Miloevi.
Stanje u arhivskoj slubi Jugoslavije, s posebnim osvrtom na Crnu Goru.- Referat
sa Savjetovanja Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, koje je odrano na Cetinju
29.juna 1984.godine.
11
(1985-2012) -
10. PEJOVI, Sneana
Prirune biblioteke u arhivima Crne Gore / Sneana Pejovi.
Prikaz stanja u Arhivu Crne Gore, Arhivu Herceg Novi, Optinskom arhivu Budve,
Arhivu za radniki pokret pri Istorijskom institutu SR Crne Gore i Istorijskom arhivu
Kotor, na osnovu sprovedene ankete.- Saoptenje sa Savjetovanja Drutva arhivskih
radnika SR Crne Gore, koje je odrano na Cetinju 29.juna 1984.godine.
11. POZDRVNI govori.
Sadri govore sa otvaranja jubilarne Skuptine Drutva arhivskih radnika SR Crne
Gore.: Jovana Popovia, Radomana Jovanovia, Marije Adi i Vlada Vukmirovia.
12. RIJE Redakcije.
Redakciju ine: Jelena Antovi, Vukota Bogavac, Ljiljana Zenovi, Miroslav Luketi i
Milan Sijerkovi.- Ovaj broj asopisa posveen je jubilarnoj Skuptini i savjetovanju
Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, koji su odrani na Cetinju 28. i 29. juna 1984.
godine.
13. STANII, Slavko
Stanje arhivske grae o radnikom pokretu i Savezu komunista
Crne Gore / Slavko Stanii.
Osvrt na arhivsku grau perioda 1919-1945.godine, koja se uva u Arhivu za radniki
pokret pri Istorijskom institutu SR Crne Gore u Titogradu.- Saoptenje sa Savjetovanja
Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, koje je odrano na Cetinju 29.juna 1984.
godine.
14. VIEVI, Vesna
Izrada naunoobavjetajnih sredstava u arhivima SR Crne Gore /
Vesna Vievi.
15. VOJINOVI, Borivoje
Regionalni arhiv u Nikiu / Borivoje Vojinovi.
12
A
16. VUKSOVI, Mirko
Teorijski i praktini rad na pomonim istorijskim naukama u
arhivima Crne Gore / Mirko Vukasovi.
Primjeri rada na fondovima i zbirkama koji su pohranjeni u Istorijskom arhivu Kotor,
Arhivu Crne Gore-Cetinje, Arhivu Herceg Novog i Arhivu Budve.- Saoptenje sa
Savjetovanja Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, koje je odrano na Cetinju
17. ZAPISNIK sa jubilarne Skuptine Drutva arhivskih radnika SR Crne
Gore, Cetinje, 28. i 29. juna 1984.
Dnevni red: Otvaranje Skuptine (pozdravni govori), 30 godina rada Dravnog arhiva
SR Crne Gore i uruenje priznanja.
18. ZAPISNIK sa Savjetovanja Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore /
zapisniar Ljiljana Zenovi.
Dvodnevno struno savjetovanje arhivskih radnika Crne Gore odrano je na Cetinju
28. i 29.juna 1984.godine.- U diskusiji uestvovali: Milo Miloevi, Dragoje ivkovi,
Marija Crni-Pejovi, drugarica Danilovi, Olga Giler, Dragica Vojinovi, Boko
Mijanovi, Slavko Stanii, Vesna Vievi, Milan Sijerkovi, Sonja Luketi, Jovan
Raoni, Veljko Kovaevi i Miroslav Luketi.
19. IVKOVI, Dragoje
Potrebe za visokokolskim kadrom u arhivistici i administraciji u
SR Crnoj Gori / Dragoje ivkovi.
Povodom potrebe za visokokolskim kadrom neophodnim za uspostavljanje kvalitetnije
komunikacije izmeu arhiva i administrativnog poslovanja u registraturama.- Saoptenje
sa Savjetovanja Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, koje je odrano na Cetinju
20. IVKOVI, Jelena
Sreivanje arhivskih fondova u arhivima SR Crne Gore / Jelena
ivkovi.
Cetinju 29.juna 1984.godine.- Napomene: str.83.
13
(1985-2012) -
1986.
21. ANTOVI, Jelena
Analiza stanja u odabranim registraturama optina Bijelo Polje,
Mojkovac, Kolain, Budva i Kotor / Jelena Antovi, Sneana Pejovi.
Saoptenje sa Savjetovanja Razvoj arhivske slube u SR Crnoj Gori, koje je odrano
24.aprila 1986.godine, u organizaciji Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore.
22. ANTOVI, Jelena
Problemi normiranja obrade i pripreme za objavljivanje doku-
menata XVII vijeka na italijanskom jeziku u IAK-u / Jelena Antovi.
Saoptenje sa Savjetovanja Normiranje rada u arhivima SR Crne Gore, odranog 25.aprila
1986.godine, u organizaciji Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, na osnovu rada
Istorijskog arhiva Kotor.- Objavljen tabelarni pregled normiranja obrade i pripreme za
objavljivanje jednog dokumenta po satu kao jedinici vremena.
23. GAZIVODA, Nevenka
Izvjetaj o stanju registraturskog materijala i arhivske grae u
optinama Pljevlja, avnik, abljak, Ulcinj, Bar i Titograd / Nevenka
Gazivoda, Sonja Luketi.
24. JOVIEVI, Slavka
Izvjetaj o stanju arhivske grae i registraturskog materijala na
podruju optina Niki, Pluine, Danilovgrad i Cetinje / Slavka Jovievi.
S aoptenje sa Savjetovanja Razvoj arhivske slube u SR Crnoj Gori, koje je odrano
25. KOVAEVI, Vojo
Specifnosti normiranja fnansijsko-materijalnih poslova u Isto-
rijskom arhivu Kotor / Vojo Kovaevi.
Saoptenje sa Savjetovanja Normiranje rada u arhivima SR Crne Gore, u organizaciji Drutva
arhivskih radnika SR Crne Gore, odranog u Budvi 25.aprila 1986.godine.
14
A
26. LUKETI, Miroslav
Izvjetaj o radu Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, novembar
1983.-april 1986.godine / Miroslav Luketi.
Izvjetaj podnijet na Skuptini Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, koja je odrana
u Budvi 25.aprila 1986.godine.
27. LUKETI, Miroslav
Razvoj arhivske slube u SR Crnoj Gori / Miroslav Luketi.
Referat sa Savjetovanja Razvoj arhivske slube u SR Crnoj Gori, koje je odrano 24.aprila
1986.godine, u organizaciji Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore.
28. MILI, Aleksandra
Neka karakteristina iskustva prilikom normiranja poslova na
registraturskom sreivanju grae Organa uprave u Istorijskom arhivu
Kotor / Aleksandra Mili.
Saoptenje sa Savjetovanja Normiranje rada u arhivima SR Crne Gore, u organizaciji
Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, odranog u Budvi 25.aprila 1986.godine.
29. PEJOVI, Sneana
Problemi normiranja rada u biblioteci i rada sa strankama u Isto-
rijskom arhivu Kotor / Sneana Pejovi.
Saoptenje sa Savjetovanja Normiranje rada u arhivima SR Crne Gore, u organizaciji
Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, odranog u Budvi 25.aprila 1986.godine.
30. PROGRM Savjetovanja i godinje Skuptine Drutva arhivskih ra-
dnika SR Crne Gore, 24. i 25.aprila 1986.
Koje je odrano u Budvi.
31. RONI, Jovan
Izvjetaj o prihodima i rashodima za Prirunik za zatitu arhivske
grae van arhiva / Jovan Raoni.
Povodom izdataka za knjigu Olge Giler, za period 1981-1985.g.- Saoptenje sa Skuptine
Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, koja je odrana u Budvi 25.aprila 1986.godine.
15
(1985-2012) -
32. RIJE Redakcije.
Redakciju ine: Jelena Antovi, Vukota Bogavac, Ljiljana Zenovi, Miroslav Luketi i
Milan Sijerkovi.- Ovaj broj asopisa je posveen savjetovanju Drutva arhivskih radnika
Crne Gore, koje je odrano u Budvi 24. i 25. aprila 1986. godine, a tema savjetovanja je
bila Razvoj arhivske slube u Crnoj Gori i analiza stanja i normiranje rada u arhivima SR
Crne Gore.
33. VIEVI, Vesna
Izvjetaj o radu Komisije za meunarodne arhivske veze pri Arhivu
SR Crne Gore za period 22.03.1985. - 24.04.1986.godine / Vesna
Vievi.
O preduzimanju prvih koraka na sabiranju podataka o istraenoj arhivskoj grai u
inostranstvu koja se odnosi na Crnu Goru, o kordiniranju poslovima meunarodne
saradnje koja se odvija preko arhiva i ire.- Saoptenje sa Skuptine Drutva arhivskih
radnika SR Crne Gore, koja je odrana u Budvi 25.aprila 1986.godine.
34. ZAPISNIK sa Skuptine Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore /
zapisniar Ljiljana Zenovi.
Dnevni red Skuptine koja je odrana u Budvi 25.aprila 1986.godine: Izbor Radnog
predsjednitva, Izvjetaj o radu Dravnog arhiva Crne Gore, diskusija i izbori.- U
diskusiji uestvovali: Jelena Antovi, Miroslav Luketi, Novica Vukoslavevi, Vesna
Vievi i Jelena ivkovi.
35. ZENOVI, Ljiljana
Finansijski izvjetaj Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore
(novembar 1983. april 1986. Godine) / Ljiljana Zenovi.
Izvjetaj sa Skuptine Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, odrane u Budvi
25.aprila 1986.godine.
36. ZENOVI, Ljiljana
Neka iskustva u arhivistikoj obradi grae u Istorijskom arhivu
Budva / Ljiljana Zenovi.
1986.godine u organizaciji Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore.
16
A
37. IVKOVI, Jelena
Informacioni centar pri Arhivu Crne Gore kao segment projekta
Razvoj arhivske slube u SR Crnoj Gori / Jelena ivkovi.
38. IVKOVI, Jelena
Neka iskustva u vezi s normiranjem poslova i zadataka na
sreivanju i obradi arhivske grae u Arhivu Crne Gore / Jelena ivkovi.
1986.godine u organizaciji Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore.
1990.
39. ANDRIJAEVI, Gojko
Sreivanje i obrada zbirki u Istorijskom arhivu Kotor / Gojko
Andrijaevi.
Nain sreivanja i obrade Kartografske zbirke.
40. ANTOVI, Jelena
Neki principi i primjeri objavljivanja arhivske grae na italijanskom
jeziku / Jelena Antovi.
Na primjerima originalnih dokumenata iz XVII vijeka objanjeni su principi objavljivanja
arhivskih dokumenata integralno: zaglavlje dokumenta (redni broj, mjesto nastanka,
datum nastanka i registar) i tekst dokumenta, ali i fragmentalno, u vidu tabele.- Dat je
prepis etiri dokumenta u cjelini i tabelarni prikaz osam dokumenta.
41. BAKI, Mile
Neka pitanja i problemi arhivskog vrednovanja dokumenata /
Mile Baki.
Metodologija i kriterijumi vrednovanja grae.
42. BAKI, Mile
Znaajna arhivska odluka / Mile Baki.
17
(1985-2012) -
Povodom otvaranja i objelodanjivanja arhivske grae iz informbirovskog vremena.-
Objavljena dva prepisa dokumenata: Otvoreno pismo, apel grupe graana upuen
Predsjednitvu SFRJ, CK SKJ, SR Crne Gore i Pismo javnosti, odgovor Predsjednitva
CK SKJ Crne Gore od 3.aprila 1990.godine.
43. DOBITNICI Povelje Istorijskog arhiva Kotor.
Imena devet dobitnika Povelje, koje su uruene na Godinjoj skuptini Drutva arhivskih
radnika SR Crne Gore u Kotoru 25.novembra 1988.godine.
44. DOBITNICI Priznanja Istorijskog arhiva Kotor.
Imena devet dobitnika i pet kulturnih organizacija, kojima su priznanja uruena na
Godinjoj skuptini Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore u Kotoru 25.novembra
1988.godine.
45. IZVJETAJ o radu Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore (25.april
1986. - 24.novembar 1988.godine).
Izvjetaj sa Godinje skuptine Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, koji su
podnijele predsjednik Jelena Antovi i sekretar Sneana Pejovi.
Pjesan Georgija Nikolajevia / Aleksandra Mili.
Objavljen prepis pjesme nastale u prvoj polovini XIX vijeka koja je pohranjena u Zbirci
knjievnih rukopisa Istorijskog arhiva Kotor.
47. MILOEVI, Milo
40 godina Istorijskog arhiva u Kotoru / Milo Miloevi.
O rezultatima rada 40-godinje tradicije Istorijskog arhiva Kotor.
48. PEJOVI, Sneana
Nain izrade analitike kartoteke i njen znaaj u teoretskom i
praktinom vidu / Sneana Pejovi.
O vrstama naunoobavjetajnih sredstava: inventaru, vodiu, registru i analitikom
indeksu na primjerima iz fonda Sudsko-notarski spisi Istorijskog arhiva Kotor.-
Objavljen prepis originalnog dokumenta iz 1536.godine.- Literatura: str.94.
18
A
49. PEI, Milisav
Nove zgrade arhiva u Crnoj Gori / Milisav Pei.
Rad se odnosi na Arhivsko odjeljenje Bar.- Saoptenje sa Savjetovanja Postojee i nove
zgrade arhiva u SR Crnoj Gori, koje je odrano 24.novembra 1988.godine u Kotoru, u
organizaciji Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore.
1
50. RSTODER, Jasmina
Arhivski fond Barske nadbiskupije i primasije srpske / Jasmina
Rastoder.
Pregled fonda na osnovu dokumenata, ije kopije su danas u vlasnitvu Optinskog
arhiva u Baru, a koriene su kao postavka izlobe Devet vjekova Barske nadbiskupije, koja
je odrana tokom avgusta 1989.godine u Baru.
Prosvjetno - vaspitna djelatnost Arhiva / Jasmina Rastoder.
O potrebi uspostavljanja blie saradnje izmeu uenika u kolama i arhiva, radi razvijanja
svijesti o kulturnoj istoriji.
Uvodnik / Jasmina Rastoder.
Povodom ovog broja asopisa i njegovog ureivanja.
53. RSTODER, erbo
Rifat Rastoder, dr Branislav Kovaevi: Crvena mrlja, Titograd,
1990. / erbo Rastoder.
Prikaz knjige.
54. VULOVI, Milan K.
Akademik dr Slavko Mijukovi / Milan K. Vulovi.
In memoriam.
1
Na ovom Savjetovanju saopteni su i radovi Vesne Vievi Zgrada Istori-
jskog arhiva Crne Gore Kotor, Slavka Perovia Zgrada Arhiva Crne Gore, Miroslava
Luketia Zgrada Istorijskog arhiva u Budvi, Radojke Mijailovi Zgrada Arhiva Her-
ceg-Novi i Veljka Kovaevia Zgrada depoa i oprema Optinskog arhiva Titograd, koji
nijesu objavljeni u Arhivskim zapisima, jer nijesu dostavljeni Redakciji.
19
(1985-2012) -
55. ZAPISNIK / zapisniar Sneana Pejovi.
Sa Savjetovanja i Skuptine Drutva arhivskih radnika SR Crne Gore, koje je odrano
u Kotoru 24.novembra 1988.godine.- U diskusiji su uestvovali: Vesna Vievi, Milan
Sijerkovi, Slavko Perovi, Miroslav Luketi, Radojka Mijajlovi, Jelena Antovi, Slavka
Jovievi i Veljko Kovaevi.
56. IVKOVI, Jelena
O Arhivu SR Crne Gore prema pismima u Pobjedi 1952-1964.
godine / Jelena ivkovi.
Prezentiranje podataka o pitanjima rada i razvitka Arhiva Crne Gore u crnogorskom
dnevnom listu Pobjeda, za period od 1952. do 1964. godine, kao i o kvalitetu i tretmanu
lanaka koji su tretirali arhivistiku problematiku, zavisno od stepena upuenosti onih
koji su pisali o ovoj temi.
1994.
57. ANTOVI, Jelena
Legende dokumenata sa izlobe Kotor i staro tamparstvo /
[Jelena Antovi].
U: Arhivski zapisi.- God.1, br.2 (1994), str.185-194.
Izloba dokumenata Istorijskog arhiva Kotor koja je pratila odravanje Okruglog stola
Kotor i staro tamparstvo, koja je otvorena 17.decembra 1994.godine.
58. ANTOVI, Jelena
Mr Mirko Vukasovi / Jelena Antovi.
Povodom smrti strunjaka iz oblasti humanistikih nauka i dugogodinjeg arhiviste
Istorijskog arhiva Kotor.
59. ANTOVI, Jelena
Predgovor / Jelena Antovi.
Povodom proslave 500-godinjice Crnojevia tamparije u Kotoru, gradu koji je
viestruko vezan za staro tamparstvo, odran Okrugli sto Kotor i staro tamparstvo
posveen ovom jubileju.
60. ANTOVI, Jelena
Pregled izlobi Istorijskog arhiva Kotor 1993-1994. / Jelena Anto-
vi.
20
A
Prikaz izlobi koje je tokom 1993. i 1994. godine organizovao kotorski Istorijski arhiv i
to sledeim redosledom: O djeci za djecu (2.juli 1993), Pisma crnogorskih vladika Petra I i
Petra II Petrovia (17.septembar 1993), Izloba fotografja palih boraca i rtava faistikog
terora optine Kotor 1941/45. i 1991/92. (20.novembar 1993), Privatni imaoci arhivske
grae kroz arhivske fondove i zbirke (10.novembar 1993), Zanati srednjovjekovnog Kotora
(28.decembar 1993), Iz istorije zdravstva (27.maj 1994), Bokeljska nonja u minijaturi
(3.juli 1994), Zbirka geografskih karata Boke Kotorske i Dalmacije (XVI-XIX vijek) iz
kolekcije ora Radivovia (27.jul 1994), Arhivski dokumenti i geografske karte Boke
Kotorske (13.oktobar 1994), Crnom Gorom (13.oktobar 1994), Kotor nakon osloboenja,
1944-1994. (18.novembar 1994), Kotor i staro tamparstvo (17.decembar 1994), Milan
Pei: Crnom Gorom, izloba zbirke fotografja (jul-decembar, 1994).
61. ANTOVI, Jelena
Rije na otvaranju izlobe Kotor i staro tamparstvo, 17. 12.
1994. godine / Jelena Antovi.
Izloba je otvorena za vrijeme odravanja Okruglog stola Kotor i staro tamparstvo, u
organizaciji Istorijskog arhiva Kotor, Optine Kotor i Centra za kulturu Kotor.
62. BAKI, Mile
O nekim pitanjima reforme arhiva u Crnoj Gori / Mile Baki.
Povodom reforme arhivske slube u Crnoj Gori koja je zapoela donoenjem Zakona
o dravnoj upravi (Sl. list RCG, br.45/91) i Zakona o arhivskoj djelatnosti (Sl. list
RCG, br.25/92), kada su svi do tada samostalni republiki i optinski arhivi uli u sastav
Dravnog arhiva Crne Gore sa sjeditem na Cetinju.
63. BAKI, Mile
Razmiljanja o problemu zatite arhivske grae van arhiva / Mile
Baki.
Predlog novog naina rada na relaciji arhiv - registratura, tj.graa van arhiva.
64. BOJOVI, Dragoslav
Milan Pei: Crnom Gorom: izloba zbirke fotografja, jul-
decembar 1994. / Dragoslav Bojovi.
Prikaz izlobe dokumenata Dravnog arhiva Crne Gore, koja je prikazana u Podgorici,
Ulcinju, Baru, Herceg Novom, Kotoru, Beogradu i Novom Sadu.
21
(1985-2012) -
65. BOKOVI, Tadija
Simpozijum Seoski dani Sretena Vukosavljevia: zbornik radova
br.15, Prijepolje, 1993. / Tadija Bokovi.
Prikaz zbornika radova u izdanju prijepoljskog Fonda za kulturu optine.

66. BOKOVI, Tadija
Udio Dubrovana i Kotorana u trgovini s Brskovom i razvoj
domaeg trgovakog sloja / Tadija Bokovi.
U XIII i XIV vijeku.
67. UBROVI, Zorica
O pregradnjama crkava u Kotoru tokom 15. vijeka / Zorica
ubrovi.
U: Arhivski zapisi.- God.1, br.2 (1994), str.154-164: ilustr.
Objavljeni crtei: Prozor na zapadnoj fasadi graevine u ulici izmeu kotorske katedrale
i biskupije; Dio zapadnog izgleda ciborijuma kotorske katedrale; Detalj zapadne fasade
vezne graevine sa prozorom i grbom M. Kontareno; Istona fasada vezane graevine u
ulici izmeu Biskupije i Katedrale.- Rezime.- Izlaganje na Okruglom stolu Kotor i staro
tamparstvo, povodom 500-godinjice Crnojevia tamparije.
68. URI, Vojislav J.
Gotika u cetinjskoj tampi / Vojislav J. uri.
U: Arhivski zapisi.- God.1, br.2 (1994), str.125-140: faks.
Objavljeni faksimili: Sabor besposlenih svetih anela, Oktoih petoglasnik, Sabor
asnog proroka Pretee, Cetinjski Oktoih, Predanje Hristovo, Sveti pesnici: Josif, Jovan
Damaskin i Teofan; Vaskrsenje Hristovo (Silazak u ad).Rezime.- Izlaganje na Okruglom
stolu Kotor i staro tamparstvo, povodom 500-godinjice Crnojevia tamparije.
69. IZVJETAJ o radu za 1994. godinu.
Izvjetaj o radu Dravnog arhiva Crne Gore, koji je potpisao direktor Mile Baki.
70. KOVAEVI, Branislav
Da li je Crnojevia tamparija i dravna / Branislav Kovaevi.
Literatura: str.31.- Rezime.- Izlaganje na Okruglom stolu Kotor i staro tamparstvo,
povodom 500-godinjice Crnojevia tamparije.
22
A
Dr Milo Miloevi: Testament ura Crnojevia, Podgorica,
1994. / Branislav Kovaevi.
Rije na promociji knjige u Kotoru.
72. LAKOVI, Vesna
Iz rada Arhivskog odjeljenja Podgorica / Vesna Lakovi.
Smjetaj i organizacija rada u Optinskom arhivu, koji je formiran 1980.godine.
73. MARTINOVI, Duan J.
Boko Mijanovi: Pashalni ciklus ura Crnojevia, Cetinje, 1994.
/ D. J. Martinovi.
74. MARTINOVI, Duan J.
O Crnojevia Oktoihu prvoglasniku i petoglasniku / Duan J.
Martinovi.
U: Arhivski zapisi.- God.1, br.2 (1994), str.12-23: ilustr.: faks.
Rezime.- Izlaganje na Okruglom stolu Kotor i staro tamparstvo, povodom 500-godinjice
Crnojevia tamparije.- Objavljeni faksimili: Oktoih prvoglasnik iz 1494.g., Dvorac Ivana
Crnojevia na Cetinju iz Oktoiha prvoglasnika, Poslednja strana sa kolofonom Oktoiha
prvoglasnika, Cetinjski manastir na Cetinju 1484. iz Oktoiha petoglasnika, Zastavice iz
Oktoiha prvoglasnika i Cetinje 1493/94.
75. MARTINOVI, Jovan J.
Nastavljai tamparske tradicije u Kotoru Francesco Andreola i
Bokeka tamparija / Jovan J. Martinovi.
Crnojevia tamparije.
76. MEDOJEVI, Jovo
Prilog prouavanju kulturno-prosvjetnih prilika u Bijelom Polju u
prvoj polovini XX vijeka / Jovo Medojevi.
Djelovanje Biblioteke, itaonice i drugih kulturnih drutava u Bijelom Polju, nakon
Balkanskih ratova.
23
(1985-2012) -
77. MIAJLOVI, Radojka
Osnovni pristup na sreivanju arhivske grae fonda Katastra u
Arhivskom odjeljenju Herceg-Novi / Radojka Miajlovi.
Literatura: str.86-87.
78. MIJANOVI, Boko
O datumu izlaska iz tampe Oktoiha / Boko Mijanovi.
Diskusija povodom izlaganja Radoja Pajovia na Okruglom stolu Kotor i staro
tamparstvo, povodom 500-godinjice Crnojevia tamparije.
O linom fondu dr Savo Plamenac u grai Istorijskog arhiva Kotor
/ Aleksandra Mili.
O ivotu dr Sava Plamenca i kako je njegova ostavtina dospjela u Istorijski arhiv Kotor
i ta je uraeno na njenom smjetaju i obradi.
80. MILOEVI, Milo
Dr Boidar ekularac: Tragovi prolosti Crne Gore, srednjovjekovni
natpisi i zapisi u Crnoj Gori, Cetinje, 1994. / Milo Miloevi.
Rije na promociji knjige u Kotoru,
81. MILOEVI, Milo
Neki plodovi arhivskog istraivanja starog tamparstva / Milo
Miloevi.
Crnojevia tamparije.
82. NIKEVI, Vojislav
Bokokotorski srednjovjekovni skriptorijumi i njihovi uticaji /
Vojislav Nikevi.
Literatura: str.119-122.- Rezime.- Izlaganje na Okruglom stolu Kotor i staro tamparstvo,
24
A
83. PAJOVI, Radoje
O datumu izlaska iz tampe Oktoiha / Radoje Pajovi.
Rezime.- Izlaganje na Okruglom stolu Kotor i staro tamparstvo, povodom
500-godinjice Crnojevia tamparije, u Kotoru 16. i 17.decembra 1994.godine.
84. PAJOVI, Radoje
Profesor dr Dragoje ivkovi (1927-1994) / Radoje Pajovi.
In memoriam.
85. PANTI, Miroslav
tampar starih srpskih knjiga Jerolim Zagurovi, vlastelin od
grada Kotora / Miroslav Panti.
Rezime.- Izlaganje na Okruglom stolu Kotor i staro tamparstvo, povodom
500-godinjice Crnojevia tamparije.
86. PEJOVI, Sneana
Vodi Boka Kotorska Miloa Crnjanskog i arhivski izvori vezani
za njegov nastanak / Sneana Pejovi.
Biblioteka Istorijskog arhiva Kotor dobila je, zahvaljujui kolekcionaru oru
Radivoviu, vodi Boka Kotorska iji je autor Milo Crnjanski, a koji je publikovala
Jadranska straa iz Beograda 1928.godine, kao etvrti i posljednji svezak u seriji
ilustrovanih vodia o Jadranskoj obali.- Literatura: str.48.
87. PEI, Milisav
Prvi poklon privatnog imaoca arhivske i biblioteke grae
Arhivskom odjeljenju Bar / Milisav Pei.
Inenjer Miodrag Mikovi je prvi Baranin koji je poklonio svoj biblioteko-arhivski
materijal Arhivskom odjeljenju Bar.
88. PRVILNIK o uvanju registraturskog materijala i arhivske grae i
davanju podataka o arhivskoj grai Dravnom arhivu Crne Gore, (Sl.
list RCG, br.23/94).
Dravni arhiv Crne Gore je donio Pravilnik na osnovu lana 12 Zakona o arhivskoj
djelatnosti.
25
(1985-2012) -
89. PRVILNIK o nainu odabiranja arhivske grae i izluivanju bez-
vrijednog registraturskog materijala i predaji arhivske grae Dravnom
arhivu Crne Gore, (Sl. list RCG, br.23/94).
Dravni arhiv Crne Gore je donio Pravilnik na osnovu lana 12-stav 4 Zakona o arhivskoj
djelatnosti.
90. RDONJI, Zorica
Konzervacija Trebnika iz 1575. godine / Zorica Radonji.
U: Arhivski zapisi.- God.1, br.1 (1994), str.72-81: ilustr.: faks.
Opis i stanje rukopisa prije konzervacije, a rukopis se uva u manastiru Savina.-
Objavljena etiri faksimila sa primjerima oteenja od insekata, prije i poslije
konzervacije.- Literatura: str.79.
91. RLEVI, Miroljub
Dr Boidar ekularac: Cetinjski ljetopis, Cetinje, 1993. / Mi ro-
ljub Ralevi.
Prikaz knjige u izdanju cetinjskog Oboda.
Nekoliko teza o mjestu i ulozi lokalnih arhiva / Jasmina Rastoder.
Defnicija lokalnog arhiva u istorijskom shvatanju te institucije, odnos lokalnog i
centralnog arhiva i uloga lokalnih arhiva.
93. RIJE Redakcije.
Redakciju ine: Jelena Antovi, Mile Baki, Predrag Vuki, Jelena ivkovi, Branislav
Kovaevi, Sonja Luketi, Zorica Radonji, Milan Sijerkovi i Boidar ekularac.-
Povodom koncepcije asopisa.
94. SELHANOVI, Jadranka
Komentar prvog Zakona o arhivima u Crnoj Gori / Jadranka Selhanovi.
Komentar se odnosi na Zakon o dravnim arhivima, koji je Narodna skuptina NR Crne
Gore donijela 31.decembra 1951.godine (Slubeni list NRCG, br.27/28/51).
95. SJEKLOA, Nikola Z.
Iz rada Arhivskog odjeljenja Niki / Nikola Z. Sjekloa.
Organizacija rada, sreivanje fondova i prikupljanje arhivske grae.
26
A
96. STANII, Slavko
Jovan R. Bojovi: Zapisnici sjednica Vlade Narodne Republike
Crne Gore 1945-1951. / Slavko Stanii.
Prikaz knjige u izdanju Istorijskog instituta Crne Gore.
97. STANII, Slavko
Dr Boidar ekularac: Tragovi prolosti Crne Gore, Cetinje, 1994.
/ Slavko Stanii.
Prikaz knjige u izdanju Dravnog arhiva Crne Gore.
98. STANOJEVI, Pavle
Rije sa otvaranja izlobe Milana Peia Crnom Gorom u Novom
Sadu / Pavle Stanojevi.
Izloba umjetnikih fotografja koju je priredio Arhiv Crne Gore.
99. EKULARC, Boidar
Boko Mijanovi: Pashalni ciklus ura Crnojevia, Cetinje, 1994.
/ Boidar ekularac.
100. EKULARC, Boidar
Skender-beg Crnojevi, sandak crnogorski i primorski i sve
dukljanske zemlje gospodar / Boidar ekularac.
O Crnoj Gori za vrijeme Skender-bega Crnojevia.- Rad sadri i dva pisma iz 1523.
godine.- Rezime.- Izlaganje na Okruglom stolu Kotor i staro tamparstvo, povodom
500-godinjice Crnojevia tamparije.
101. VIEVI, Vesna
Zagurovii i Crnojevii / Vesna Vievi.
Paralela izmeu kotorske plemike porodice Zagurovia i crnogorske dinastije
Crnojevia, kroz njihov rad na tampanju prvih knjiga.- Objavljeni faksimili: dvije
stranice Psaltira s posljedovanjem Jerolima Zagurovia iz 1570.g. i fotografju grba
porodice Zaguri.- Literatura: str.78-81.- Rezime.- Izlaganje na Okruglom stolu Kotor i
staro tamparstvo, povodom 500-godinjice Crnojevia tamparije.
27
(1985-2012) -
102. VUJII, Rajko
Na tragu palate Crnojevia u Kotoru / Rajko Vujii.
U: Arhivski zapisi.- God.1, br.2 (1994), str.141-153: fotogr.
Literatura: str.148-150.- Rezime.- Izlaganje na Okruglom stolu Kotor i staro tamparstvo,
povodom 500-godinjice Crnojevia tamparije.- Objavljenje fotografje: dananji
izgled portala sa grbovima Crnojevia, kapitel s portala palate Crnojevi u Kotoru i
fragment grba Crnojevia iz Muzeja Cetinje.
103. VULOVI, Milan K.
Rodbinske veze Crnojevia sa kotorskim plemikim porodicama /
Milan K. Vulovi.
Literatura: str.50.- Rezime.- Izlaganje na Okruglom stolu Kotor i staro tamparstvo,
104. ZAKON o arhivskoj djelatnosti, (Sl. list RCG, br.25/92).
Zakon o arhivskoj djelatnosti koji je usvojila Skuptina Republike Crne Gore na sjednici
od 2. juna 1992. godine.
105. ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskoj djelatnosti, (Sl.
list RCG, br.1/94).
Usvojen na sjednici drugog vanrednog zasjedanja Skuptine Republike Crne Gore,
odranoj 25. i 26. januara, 1. i 2. februara 1994. godine.
106. IVKOVI, Jelena
Arhivska djelatnost u Crnoj Gori: prilog pitanju razvoja arhivske
slube u Crnoj Gori / Jelena ivkovi.
O tradiciji i istorijatu arhivske slube u Crnoj Gori poev od vladarske porodice
Vojislavljevia.- Izvori i literatura: str.16-17.
1995.
107. ANTOVI, Jelena
Uobliavanje i kompletiranje klasifkacione eme u Istorijskom
arhivu Kotor povezivanje starih i novih fondova i zbirki u logine stru-
kture vieg stepena / Jelena Antovi.
U: Arhivski zapisi.- God.2, br.1-2 (1995), str.52-77.
28
A
Popis fondova i zbirki Istorijskog arhiva Kotor, po utvrenoj klasifkacionoj emi,
zakljuno sa 1995.godinom, prema Vodiu kroz arhivsku grau sa sumarnim inventarima
muzejskih i crkvenih fondova i zbirki, koji je objavljen 1977.godine.
108. BAKI, Mile
O pojmu valorizacije arhivske grae / Mile Baki.
Kod nas i u svijetu.
109. BAKI, Radovan
Pouke koje traju / Radovan Baki.
Rije na promociji knjige Mitra Bakia Crna Gora pod upravom vladika, koja je odrana
u Andrijevici 24.jula 1995.godine.
110. BORII, Dragia
Iz rada Arhivskog odjeljenja Berane / Dragia Borii.
Istorijat i organizacija rada na sreivanju arhivskih fondova.
111. BOKOVI, Tadija
Druga faza ustanka 1941. u optini ahovii (Tomaevo) / Tadija
Bokovi.
O formiranju Bjelopoljske partizanske ete poetkom oktobra 1941.godine i ahovikog
bataljona u novembru iste godine, kada je donijeta Rezolucija koja je bila glavni razlog
razdora za podjelu naroda na pristalice partije i monarhiste, kasnije etnike.- Objavljen
tekst Rezolucije, iji je autor Vukosav Radovi.
112. BRJOVI, Vukomir
Iz rada Arhivskog odjeljenja Pljevlja / Vukomir Brajovi.
Sreivanje, prikupljanje i rad na registraturama odjeljenja koje je formirano 1992.
godine, za potrebe optina Pljevlja i abljak.
113. DELEVI, Ivan
Osvrt na izlobu Vazduhoplovstvo u Beranama 1927-1993 /
Ivan Delevi.
Izloba dokumenata koja je otvorena u galeriji udikova 26.avgusta 1994.godine, u
organizaciji Arhivskog odjeljenja Berane.
29
(1985-2012) -
114. URI, Petar
Pedeset godina Slubenog lista RCG / Petar uri.
Povodom jubileja Slubenog lista Republike Crne Gore.
115. EREMENKO, Vladimir Aleksandrovi
Arhivska djelatnost u Rusiji / Vladimir Aleksandrovi Eremenko;
preveo sa ruskog Mile Baki.
O sistemu dravne arhivske slube, osnovnim pravcima razvoja i zakonodavstvu u
arhivskoj djelatnosti.- Predavanje odrano 1995.godine u Arhivu Srbije, prilikom
posjete Dravne arhivske slube Ruske Federacije arhivskoj slubi SR Jugoslavije.
116. KPISODA, Mirjana
Istorijat rukopisa Cetinjskog manastira (XVI-XVIII v.) / Mirjana
Kapisoda.
U: Arhivski zapisi.- God.2, br.1-2 (1995), str.41-51: ilustr.
Istraivanje zbirke rukopisnih knjiga koje se uvaju u Cetinjskom manastiru: prepisi 42
knjige crnogorskog vladike Ruvima iz 1559.godine.- Objavljena tri priloga: Jevanelje
Divoa Tihoradia, Apostol iz 1383.godine i Vodeni znaci u rukopisima etvorojevanelja.-
Literatura: str.48.
117. KZI, Nataa
Organizaciona struktura Republikih organa vlasti i uprave NR
Crne Gore: za period 1944-1958.god. / N[ataa] Kazi, M[iodrag]
Kirsanov, B[ranka] Radusinovi.
Dato je 13 ematskih prikaza organizacione strukture sa stanjem 15.jula i 27.decembra
1944; 17.aprila i 2.novembra 1945; 1.februara, 1.oktobra i 1.novembra 1947; 5.marta
1948; 20.maja1950; 10.aprila 1951; 16.februara 1953; 10.maja 1956; 2.decembra 1957.
i 21.jula 1958.godine.
Informbiro i Tito: pisma straha, podrke i kajanja / Branislav Ko-
vaevi.
Dokumenta koja se uvaju u Arhivu Josipa Broza Tita (sign. KPJ-4a;1951.M.F.1-12.1),
koja su bila nedostupna javnosti vie od pola vijeka.- Objavljena dva dokumenta.
Mitar Baki: Crna Gora pod upravom vladika, Podgorica, 1995. /
30
A
Branislav Kovaevi.
Rije na promociji knjige, koju je objavila tamparija Obod.
120. MAIBRDI, Anita
Arhivistiki pristup obradi fonda Debof (spisi Francuske kraljevske
delegacije pokrajine Boke Kotorske) 1807-1811. u Istorijskom arhivu
Kotor / Anita Maibradi.
Obrada arhivskih dokumenata iz vremena francuske uprave Bokom Kotorskom, tj.
dokumenata Kraljevske generalne delegacije za pokrajinu Boku Kotorsku, koja je
ustanovljena dekretom generala Marmona 27. avgusta 1807.godine.
121. MEDOJEVI, Jovo
Bratstvo Medojevia u arhivskim izvorima / Jovo Medojevi.
O porijeklu bratstva Medojevi koji danas nastanjuju bjelopoljski kraj na osnovu
arhivskih izvora iz Kotora, Cetinja i Herceg Novog.- Objavljen faksimil dokumenta
iz 1398.godine sa pomenom prezimena Medojevi iz Lopata, koji je pohranjen u
Istorijskom arhivu Kotor.
122. OSNOVE zakonodavstva Ruske Federacije o arhivskom fondu Ruske
Federacije i arhivima.
Objavljen tekst zakona u cjelosti, koji je donesen u Moskvi u Domu Sovjeta Rusije
7.jul1993.godine.- Potpisao: predsjednik Ruske Federacije Boris Jeljcin.
Crna Gora kroz irilska dokumenta do 1860. godine / Jadranka
Selhanovi.
O izlobi dokumenata u organizaciji Dravnog arhiva Crne Gore, povodom 500 godina
prve tampane knjige na slovenskom jugu, koja je otvorena na Cetinju 15.juna 1995.
godine.
124. STANII, Slavko
Tri neobjavljena dokumenta sa Skuptina rodoljuba Crne Gore i
Boke odranih u Ostrogu i na Tjentitu 1942.godine / Slavko Stanii.
Sadri: Zapisnik i Rezoluciju sa Skuptine na Tjentitu 16.juna 1942.godine, Proglas
sreskim, optinskim i seoskim narodnooslobodilakim odborima sa Skuptine NOO za Crnu
Goru i Boku, odrane 11.februara u Ostrogu i govor pukovnika Sava Orovia, koji se
objavljuje prvi put.
31
(1985-2012) -
Arhivski zapisi, br. 1 / 1994. / Boidar ekularac.
Rije na promociji prvog broja asopisa Arhivski zapisi, u Podgorici 8.maja 1995.godine.
Mitar Baki: Crna Gora pod upravom vladika, Podgorica, 1995. /
Boidar ekularac.
Rije na promociji knjige.
127. VUKSOVI, Mirko
O porodinom fondu Lazari u grai Istorijskog arhiva Kotor /
Mirko Vukasovi.
Zbirka od 17 originalnih dokumenata koju je kotorski arhiv otkupio od gospoe Eme
Lazari 1955.godine, a svi dokumenti su vezani za porodicu Lazari ili nekog od njenih
lanova.- Dokumente je sa italijanskog jezika prevela Jelena Antovi.
128. VUKI, Predrag
Tri dokumenta iz Cetinjskog manastira / Predrag Vuki.
U: Arhivski zapisi.- God.2, br.1-2 (1995), str.133-140: faks.
Objavljeni dokumenti su znaajni za lokalnu istoriju crnogorskih plemena: Tapija
Osman-pae Osmanagia cetinjskom manastiru iz 1759.godine, Isprava iz 1815.god. o
preseljenju Salkoviana na Rogane u Rijekoj nahiji i Pismo Ali-pae Rizvanbegovia popu
Krstu Koprivici i plemenskim knezovima u Banjanima.
129. ZEEVI, Zoran
Srpsko ratniko groblje u Gusinju / Zoran Zeevi.
Prema dokumentu iz 1915.godine iz zaostavtine Tomaa Katania, gdje su opisane
grobnice vasojevikih i crnogorskih ustanika iz druge polovine XIX vijeka.- Objavljena
skica Gusinjskog groblja sa oznaenim mjestima gdje su posjeene glave sahranjene.
1996.

130. ANDRIJAEVI, ivko M.
Pet neobjavljenih pisama Nikole I Petrovia Njegoa velikom veziru
/ ivko M. Andrijaevi.
32
A
Objavljen prepis pet dokumenata-pisama iz 1864, 1867, 1869. i 1873. godine, iji se
originali uvaju u Arhivskom odjeljenju Dravnog muzeja na Cetinju.
131. ANTOVI, Jelena
Arhivski dokument iv i dostupan sagovornik savremenog ovjeka
/ Jelena Antovi.
Prikaz izlobi u organizaciji Dravnog arhiva Crne Gore tokom 1995.godine: Izgledi
gradova Crnogorskog primorja u tampanim prikazima i dokumentima od XVI do XIX vijeka
(30.juna do 31.avgusta), Crkva Svetog Luke u Kotoru kroz vjekove (oktobra mjeseca) i Put
Prve bokeljske narodnooslobodilake udarne brigade (20.novembar).
132. ANTOVI, Jelena
Izgledi gradova Crnogorskog primorja u tampanim prikazima
i dokumentima od XVI do XIX vijeka (kolekcija ora Radivovia
i fondovi i zbirke Istorijskog arhiva Kotor): 30. juna do 31. avgusta
1995. godine / Jelena Antovi.
Rije na otvaranju izlobe.
133. BAKI, Mile
Kraljevsko crnogorsko narodno pozorite / Mile Baki.
O razvoju pozorine umjetnosti u Crnoj Gori.- Objavljeni dokumenti: Statut knjaevskog
Crnogorskog narodnog pozorita na Cetinju od 15.04.1910.godine; Plakat sveane
predstave Balkanska carica od Nikole I; Poziv za sveani matine; Program sveanosti
povodom otvaranja Pozorita od 16.05.1910.godine.
134. BAKI, Radovan
Poruke i za ovo vrijeme / Radovan Baki.
Rije na promociji knjige Marka Cemovia Ideja mira i meunarodna ravnopravnost, koja
je odrana u Beranama oktobra 1995.godine.
135. BOKOVI, Tadija
Crnogorsko pleme Mrkojevii za vrijeme mletake okupacije Bara
/ Tadija Bokovi.
136. BOKOVI, Tadija
Mili F. Petrovi: Dokumenti o Rakoj oblasti 1900-1912, Beograd,
33
(1985-2012) -
1995. / Tadija Bokovi.
Prikaz knjige u izdanju Arhiva Srbije.
137. CEMOVI, Marko P.
Poloaj hriana u Staroj Srbiji / Marko P. Cemovi; preveo s
ruskog Miroljub Ralevi.
Objavljeno u Izvestija Slovenskog blagotvornog drutva br.3 za 1902.godinu.
138. UPKOVI, Nedjeljka
Matine knjige u arhivima / Nedjeljka upkovi.
Pravna regulativa i njeno sprovoenje u republikama bive Jugoslavije.- Literatura:
str.108.
139. KTELAN, Joko
Arhivistika obrada jednog dokumenta iz fonda KRM Kotorskog
arhiva / Joko Katelan
Objanjenja uz dokumenat o trgovakom pomorskom saobraaju u Sredozemlju krajem
XVIII vijeka, koji se uva u fondu KRM (spisi kancelarije rektora i providura Mletake
Republike).
Dr ore Borozan: Velika Albanija - porijeklo - ideje - praksa,
Beograd, 1995. / Branislav Kovaevi.
Prikaz knjige u izdanju Vojnoistorijskog instituta Vojske Jugoslavije.
Prof. dr Miodrag Zeevi Jovan P. Popovi: Dokumenti iz istorije
Jugoslavije: dravna komisija za utvrivanje zloina okupatora i
njegovih pomagaa iz Drugog svetskog rata, Beograd, 1996. / Branislav
Kovaevi.
Prikaz knjige u izdanju Arhiva Jugoslavije.
Dva testamenta s poetka XIX vijeka u sudskoj grai Kotorskog
arhiva / Aleksandra Mili.
34
A
Sadri: Testament Nika Bosnia s Lutice iz 1804.godine i Testament Petra Stijepova
Bujenovia iz sela Nikovii iz 1805.godine.
143. MUUR, Gordana
Izvjetaj o ueu na VIII Meunarodnom kursu latinske
paleografje i diplomatike u Italiji / Gordana Muura.
Kurs je odran od 2. do 28.oktobra 1995.godine u Bariju pod pokroviteljstvom
Ministarstva kulturnih i ambijentalnih dobara Italije i Meunarodnog centra informacija
o izvorima za istoriju Balkana i Mediterana (CIBAL).- Objavljeni fragmenti: dokumenta
sainjenog u Palermu 1165.godine na grkom i arapskom jeziku; Djela o vjetini lova sa
pticama Federika II; Ovidijev kodeks Metamorfoze iz XI vijeka pisan beneventanom
kojim obiluje Arhiv nadbiskupije i Samostan sv. Benedeta u Bariju, a koji se uva u
Nacionalnoj biblioteci u Napulju.
144. NIKEVI, Vojislav
Crnogorski pravoslavni skriptorijumi / Vojislav Nikevi.
Pisarnice na teritoriji Zete, Duklje i Crne Gore, poev od XII vijeka.- Izvori i literatura:
str.25-28.
145. PEJOVI, Sneana
Zatita privatnih arhiva u teoriji i praksi / Sneana Pejovi.
Predavanje odrano u Istorijskom arhivu Kotor, 26.novembra 1993.godine, za zaposlene
u kotorskim ustanovama kulture, povodom izlobe Privatni imaoci arhivske grae kroz
arhivske fondove i zbirke.
146. PEI, Milisav
Arhivsko odjeljenje Dravnog arhiva CG u Baru / Milisav Pei.
Organizacija i rad na prikupljanju i zatiti arhivske grae.
147. STANII, Slavko
Dva politiko propagandna dokumenta rukovodstva NOP-a Crne
Gore iz 1941. godine / Slavko Stanii.
Sadri: Bilten Vrhovne komande nacionalno oslobodilakih trupa br.8 i Prva etapa
nacionalno oslobodilake borbe u Crnoj Gori, dokument nastao poetkom oktobra 1941.
godine, koji se uvaju u Arhivu Istorijskog instituta Crne Gore.
35
(1985-2012) -
148. SUI, Marko S.
Dva vijeka patrovskog bratstva Zanovi iz plemena uda / Marko
S. Sua-Sui.
Objavljena rodoslovna tablica bratstva i podaci o njegovim lanovima, poev od 1585.
godine.
Marko Cemovi: Ideja mira i meunarodna ravnopravnost, Ce-
tinje, 1995. / Boidar ekularac.
Rije na promociji knjige, oktobra 1995.
150. VUKI, Predrag
Zemljina isprava Cetinjskog manastira iz 1775. / Predrag Vuki.
Biografja Teodosija Mrkojevia (Mrkovia), arhimandrita i pisca isprave, koja se uva
u porodinom arhivu g. Sava padijera iz Cetinja.- Tekst ove isprave rasvijetlio je dr
Boidar ekularac.
1997.
Neki podaci o ribarstvu iz 1945. godine u grai Istorijskog arhiva
Kotor / Gojko Andrijaevi.
Istraivanje arhivske grae u fondu LUKP (Luka kapetanija I reda Kotor, 1944/1971).
152. ANTOVI, Darko
Prvi podaci o Kotorskom pozoritu u XIX vijeku u dokumentima
Isto rijskog arhiva Kotor: dekret marala Marmona iz 1808. godine:
(povodom jubileja) / Darko Antovi.
Objavljeni faksimili: pismo vladinog delegata Pauluija od 14.septembra 1808.godine
kojim obavjetava predsjednika optine da je generalni komandant Provincije naredio
da se sala Pozorita preda na raspolaganje gradu Kotoru i pismo generala Marmona od
12.oktobra 1808.godine kojim obavjetava generalnog administratora u Dubrovniku da
je objekat Pozorita defnitivno ustupljen gradu Kotoru.
36
A
153. ANTOVI, Jelena
Zanati srednjovjekovnog Kotora u dokumentima Istorijskog arhiva
Kotor / Jelena Antovi.
Predavanje odrano u Istorijskom arhivu Kotor za zaposlene u ustanovama kulture
17.januara 1994.godine, povodom izlobe Zanati srednjovjekovnog Kotora.
154. ANTOVI, Jelena
Zanati i zanatlije u Statutu Bratovtine svetoga Duha u Kotoru /
Jelena Antovi.
Popisi iz XIV, XV i XVI vijeka na osnovu Statuta iz 1350.godine, ije su fotografje dokume-
nata pohranjene u Zbirci kopija Istorijskog arhiva Kotor (sign. IAK, KOP I-15, 35v.).
155. BORII, Dragia S.
Iz rada Arhivskog odjeljenja Berane / Dragia S. Borii.
Organizacije i smjernice rada na prikupljanju i zatiti arhivske grae.
156. BURZANOVI, Slavko
Iz memoara Miloja Jovanovia Moje uspomene iz Crne Gore /
Slavko Burzanovi.
U Istorijskom institutu Crne Gore (Arhivsko-memoarski fond, fasc. 480) uva se
daktiloskript dobijen od autorove porodice, dok nema podataka gdje se nalazi originalni
rukopis.- Objavljen prepis dijela rukopisa: Prvi crnogorski emisioni zajam ekspoze na
sjednici Narodne skuptine odrane 18.decembra 1909.godine.
157. KLUEROVI, Ana
Fond Okruni privredni sud u Istorijskom arhivu Kotor / Ana Ka-
luerovi.
Struktura i sadraj fonda, koji obuhvata 15 fascikli i 31 pomonu knjigu.
Arhiv manastira Savina / Mirjana Kapisoda.
O poveljama, pismima i rukopisima koji se uvaju u manastiru Savina.- Objavljeni
faksimili: Hrisovulja cara Uroa (XIV vijek), Oktoih, rukopis Marka Pivca i Marka
Trebinjca (1509.g.), Okrunica manastira Savine o obnovi (1695.g.), Gramata mitropolita
crnogorskog Save jeromonahu Nikanoru Bogetiu (1770.g.) i Gramata mitropolita
crnogorskog Petra Petrovia izdata jeromonahu Josifu Tropoviu (1779.g.).
37
(1985-2012) -
Arhiv Mitropolije crnogorsko-primorske / Mirjana Kapisoda.
1971.godine na osnovu sainjenog Ugovora izmeu Mitropolije crnogorsko-primorske
i Arhiva SR Crne Gore, Arhiv je preuzeo obavezu da obradi i sredi registraturski materijal
koji se nalazi u Cetinjskom manastiru.
160. KTELAN, Joko
Prikaz obraene fascikle fonda Spisi kancelarije rektora i pro-
vidura Mletake Republike kotorskog Arhiva / Joko Katelan.
Fascikla obuhvata period 1764-1805.g.- Objavljen faksimil dokumenata iz 1786.godine.
161. KLASINC, Petar Pavel
Perspektive razvoja kompjuterizacije - elementi: theoria sine
praxi sicut currus sine axi / Petar Pavel Klasinc.
O dosadanjim iskustvima i perspektivama razvoja komjuterizacije u arhivima Slovenije.
162. KOMAR, Goran
Note od soli hercegnovskih sela Suepan i Trebesin / Goran Komar.
Objavljeni popisi glava familija iz XVIII vijeka, koje se snabdijevaju solju i koji se uvaju
u fondu Topaljske komunitadi u Arhivu Herceg Novi.
Dragutin Drago Ivanovi: Ljudi i vrijeme 1941-1942, Podgorica,
1998. / Branislav Kovaevi.
Viktor Kuan: Borci Sutjeske, Beograd, 1996. / Branislav Kovaevi.
Prikaz knjige u izdanju beogradskog Zavoda za udbenike i nastavna sredstva.
Jedan dokument iz 1808. godine pisan rukom Njegoevog uitelja,
Josifa Tropovia / Aleksandra Mili.
38
A
Prepis dokumenta-krtenice koju je Tropovi izdao januara 1808. godine, koja se uva u
fondu Okruni sud Kotor u Istorijskom arhivu Kotor.
166. PEJOVI, Sneana
Prilog razvoju meteoroloke slube Crne Gore: (prema podacima u
arhivskoj grai Istorijskog arhiva Kotor) / Sneana Pejovi.
Povodom proslave 50-godinjice rada Saveznog hidrometeorolokog zavoda Jugoslavije.-
Objavljeni faksimili: Dokument o najstarijem sauvanom meteorolokom mjerenju iz
1869.godine, Stranica iz brodskog dnevnika barke Obili iz 1879. i Stranica dnevnika
brigantina Castore iz 1804.godine.- Literatura i izvori: str.44.
167. STANII, Slavko
Dr erbo Rastoder: Skrivana strana istorije: crnogorska buna i
odmetniki pokret 1918-1929: dokumenti, tom I-IV, Bar, 1997. / Sla-
vko Stanii.
Prikaz knjige u izdanju barske kue Charli and son.
168. STRUGAR, Milica
Dosije preduzea Jugooceanija u Istorijskom arhivu Kotor / Mi-
lica Strugar.
O grai u registraturi i onoj koja se nalazi u Istorijskom arhivu.
169. SUI, Marko S.
Castelo di Lastva: tvrava u Lastvi - Petrovcu na Moru / Marko S.
Sua-Sui.
Istorijat dananjeg Castellobara u Petrovcu na Moru, koji je podignut u prvoj polovini
XV vijeka.
170. ALETI, Milivoje Mio
Zapis o NOB Crne Gore (1941-1942): (o partizanskim radi oni-
cama oruja i ruenju mosta na urevia Tari) / Milivoje Mio aleti;
tekst priredio Radoje Pajovi.
Objavljen prepis originala Za ljubav istine i da se ne zaboravi.
171. VUKI, Predrag
Poslanica Petra I svetog Bajicama iz 1821. / Predrag Vuki.
39
(1985-2012) -
Poslanica koju je 1956.godine poklonio ing. Vojislav Lubardi iz Konjica upravi
Cetinjskog manastira.- Objavljen prepis dopisa koji je Lubardi poslao upravi Cetinjskog
manastira i priloene autentine poslanice Petra I.- Dokumenta se uvaju u Arhivu
Cetinjskog manastira.
172. VUKI, Predrag
Prilog istorijatu crnogorskih vojnih zastava / Predrag Vuki.
O dopisu inovnika Ministarstva vojnog komandira Nikole Mitrovia upuenom
Ministarstvu inostranih djela, koji se uva u arhivskom fondu Ministarstva inostranih
djela Knjaevine Crne Gore (fasc. 84, br. 2813, 13.XII 1905.), u Dravnom arhivu Crne
Gore na Cetinju.
173. IVKOVI, Jelena
ivi pamtie o Cetinju nekad: povodom osnivanja Optine Ce-
tinje-1880.godine / Jelena ivkovi.
Objavljena dva prepisa dokumenata iz arhivskog fonda Ministarstva unutranjih djela
Dravnog arhiva Crne Gore na Cetinju, iz 1880.godine, u vezi predloga upravitelja
Tomaa Vukotia za ureenje Varoke optine Cetinje.
1998.
174. ANTOVI, Jelena
Prezentacija srednjovjekovnih rukopisnih i tampanih knjiga Isto-
rijskog arhiva Kotor na CD-rom-u / Jelena Antovi, Joko Katelan,
Stevan Kordi, Sneana Pejovi.
CD ROM sadri, izmeu ostalog, cjelokupno izdanje originala Statuta grada Kotora,
koji je objavljen u Veneciji 1616.godine.- Literatura: str.94-95.- Referat sa XXI
Meunarodnog savjetovanja o strunim i tehnikim pitanjima u arhivima, koji je odran
u Radencima (Slovenija), od 21. do 26. marta 1999.godine.
Andrija Radovi i perpersko pitanje / Slavko Burzanovi.
Pismo lidera ujediniteljskog pokreta i poslanika Demokratske stranke Andrije Radovia
upueno Nikoli Paiu od 14.aprila 1921.godine, koje se nalazi u biblioteci Istorijskog
instituta Crne Gore (fasc. br. 157), koji uva dio grae g.Radovia.
40
A
176. FOLI, Zvezdan
Kotorska biskupija i stvaranje jugoslovenske drave 1918-1920. /
Zvezdan Foli.
Povodom iskuenja u Prvom svjetskom ratu, o ujedinjenju 1918.godine i odnosima
biskupije i vlasti.
177. IZVJETAJ o radu Dravnog arhiva Crne Gore za 1998. godinu.
Izvjetaj potpisao direktor g.Rajko Kalezi.
Uputstvo za ureenje dravne arhive iz 1895. / Mirjana Kapisoda.
Objavljen prepis Uputstva iji je autor Filip Kovaevi, i koje se uva u Arhivskom
odjeljenju Muzeja Cetinje, u fondu Nikole I (fasc. I, br.39).
Dr Milan B. Mati: Ravnogorska ideja u tampi i propagandi e-
tnikog pokreta u Srbiji 1941-1945, Beograd, 1995. / B[ranislav]
Kovaevi.
Prikaz knjige u izdanju Instituta za savremenu istoriju.
arko S. Jovanovi: Nova vlast u Srbiji 1941-1945, Beograd, 1997.
/ B[ranislav] Kovaevi.
Prikaz knjige u izdanju Instituta za noviju istoriju Srbije.
181. MEDOJEVI, Jovo
Dinamika, faze rada i postupci za valorizaciju i kategorizaciju
arhivske grae kao spomenika kulture u Dravnom arhivu Crne Gore /
Jovo Medojevi.
Predlog rada na valorizaciji i kategorizaciji arhivske grae, na osnovu jugoslovenskih
iskustava i preporuka arhiva drugih drava.
182. MEDOJEVI, Jovo
Dragomir M. Kiovi: Turizmoloko ekoloki mozaik, Pritina,
41
(1985-2012) -
1998. / Jovo Medojevi.
Prikaz knjige u izdanju Prirodno-matematikog fakulteta iz Pritine.
Georgije (ore) Nikolajevi i njegova zaostavtina u grai
Kotorskog arhiva / Aleksandra Mili.
O ivotu i djelu Georgija Nikolajevia na osnovu Zbirke knjievnih rukopisa.- Objavljen
faksimil rukopisa Pjesni (sign. IAK, KNJI I-1.13/1-16).
184. MILJI, Marijan
Dr Svetislav Marinovi, Ratko Vukoti, Marko Daki: Crnogorsko
sudstvo kroz istoriju, Cetinje, 1998. / Marijan Milji.
Prikaz knjige u izdanju Oboda.
185. NIKEVI, Vojislav P.
Nain itanja i transkribovanja crnogorskijeh srednjovjekovnih
irilskijeh arhivalija / Vojislav P. Nikevi.
Primjer itanja najstarijeg sauvanog zetskog dokumenta isprave koju je pisao zetski
pisar u dubrovakoj slovenskoj kancelariji pod nazivom Odolja Predeni s Krainjanima
utvruju mir i prijateljstvo s Dubrovanima, 11.februara 1247.godine.- Objavljen faksimil
navedenog dokumenta preuzet iz knjige Zakonski spomenici srpskih drava srednjeg
vijeka, Beograd, 1912.
Podgoriki srez u NOR-u 1941-1945, zbornik dokumenata, knj. I i
II, Podgorica, 1995. i 1996.: priredio Slavko Stanii, saradnici Jagoda
Radulovi, Dragan Bojovi / Jadranka Selhanovi.
Prikaz knjige u izdanju Istorijskog instituta Crne Gore, Dravnog arhiva Crne Gore,
Kulturno-prosvjetne zajednice Podgorica i tamparije Obod.
187. STANII, Slavko
Tri proglasa NOP-a iz poetka 1942.godine / Slavko Stanii.
Sadri proglase: Partizanima i partizankama Crne Gore i Boke, oka . Pavievia od
4.januara 1942.godine; Brao Vasojevii, pukovnika Sava J. Orovia od 18.februara 1942.
42
A
godine; Prvo otvoreno pismo jednom plemenu od Vjeternika i Mojkovca do akora i Police,
Marijana I. Lekia od februara 1942.godine.
Dr Goran Komar: irilska dokumenta Mletakog arhiva u Herceg
Novom (politiko-upravni spisi) i irilska dokumenta Manastira Savina
18. vijek, Herceg Novi, 1998. godine / Boidar ekularac.
Prikaz zbirke dokumenata u izdanju Muzeja Hercegovine iz Trebinja.
Slovenska paleografja kao pomona istorijska nauka / Boidar
ekularac.
O izvorima za prouavanje slovenskog jezika, tj. karakteristikama glagoljice i irilice,
njihova komparativna analiza i o staroslovenskom jeziku u budunosti.- Literatura:
str.38-39.
Ujedinjenje Crne Gore i Boke Kotorske 1813-1814. godine, I i II,
zbirka dokumenata, Podgorica, 1998. / Boidar ekularac.
Prikaz zbirke dokumenata u izdanju Istorijskog instituta Crne Gore.
191. VUKI, Predrag
Filip (Frano) Jergovi: ivot i djelo / Predrag Vuki.
U: Arhivski zapisi.- God.5, br.1-2 (1998), str.63-69: fotogr.: faks.
O linosti i radu visokog dravnog inovnika kralja Nikola i ministra fnansija i graevina
u vladi Lazara Tomovia.- Objavljen dopis Knjaevskom ministarstvu prosvjete i
crkvenih djela od 19.oktobra 1888.godine, koji se uva u Dravnom arhivu Crne Gore
na Cetinju.
192. VUKI, Predrag
Pohara crkvenih zvona u Crnoj Gori u doba Austrougarske oku-
pacije 1916-1918 / Predrag Vuki.
Objavljen prepis dopisa predsjednika optinske uprave u Bajicama Krsta N. Martinovia,
povodom nareenja austrijskih okupacionih vlasti da se sa crkve Sv. Jovana Krstitelja u
Bajicama skinu zvona i predaju okrunom zapovjednitvu na Cetinju.- Dopis se uva u
arhivskom fondu kapetanije cetinjske u Dravnom arhivu Crne Gore (fasc. 37, br.209).
43
(1985-2012) -
1999.
Stanje pomorskog saobraaja, brodogradnje, luka i ribarstva
na podruju Pomorskog poglavarstva Kotor u 1945.god. / Gojko
Andrijaevi.
Iz arhivskog fonda Luke kapetanije I reda Kotor, koji se uva u Istorijskom arhivu.
Vodi kroz arhivsku grau fonda Sresko javno tuilatvo Ivangrad
/ Dragia S. Borii.
O arhivistiki sreenom fondu, uraenim unutranjm listama i imenskim popisima
predmeta za period od 1945. do 1966. godine, koji posjeduje 41 fasciklu i 46 pomonih
knjiga.
O Pljevaljskoj gimnaziji / Vukomir Brajovi.
Istorijat i spisak prvih aka kolske 1901/1902.godine.- Izvori i literatura: str.45.
196. ETIKI kodeks arhivista.
Tekst Kodeksa je naveden u cjelosti, bez komentara, a usvojen je na XIII Meunarodnom
arhivskom kongresu u Pekingu septembra 1996. godine.- Objavio Hrvatski dravni
arhiv, Zagreb, 1997.

197. HADIBRHIMOVI, Maksut D.
Brojano stanje ulcinjskih jedrenjaka u periodu turske vladavine /
Maksut D. Hadibrahimovi.
Istorijat, sa podacima iz XVIII i XIX vijeka.
198. IZVJETAJ o radu Dravnog arhiva Crne Gore za 1999. godinu.
Izvjetaj potpisao direktor g.Rajko Kalezi.
44
A
199. JOVIEVI, Slavka
Restitucija arhivske grae iz Dravnog arhiva Poljske u Dravni
arhiv Crne Gore / Slavka Jovievi.
Istorijat i sadraj preuzete crnogorske arhivske grae koja je pripadala Ministarstvu
vojnom (1897-1915), Narodnoj skuptini (1907) i Ministarstvu fnansija (1914).-
Objavljena dokumenta: iz 1907. godine Ukaz knjaza Nikole povodom predloga Zakona o
ordenima i medaljama iz 1909.g. o nabavci revolvera-u cjelini i dio iz 1914.g. u vezi stanja
u crnogorskoj vojsci, Pozivnica prvog Crkvenog pjevakog drutva Njego-bez datuma i
plakat o doeku knjaza Nikole I u Petrogradu iz 1908.g.
200. KLEZI, Rajko
Meunarodna aktivnost DACG u 1999. godini / Rajko Kalezi.
Osvrt na uee Dravnog arhiva Crne Gore na meunarodnim konferencijama
odranim u Varavi i Dubrovniku, i o posjeti delegacije Dravnog arhiva Slovenije arhivu
Crne Gore.- Objavljeni faksimili dokumenata: Izjava uesnika sastanka direktora dravnih
i republikih arhiva drava bive SFRJ, Dogovor o saradnji izmeu Dravnog arhiva Crne
Gore i Arhiva Republike Slovenije i Program konkretne saradnje Arhiva Republike Slovenije
i Dravnog arhiva Crne Gore.
201. KLEZI, Rajko
Pedeset godina arhivske slube u Kotoru / Rajko Kalezi.
Povodom 50-godinjice Istorijskog arhiva u Kotoru.
Konstatin Andrejevi Gubastov: Crna Gora 1860-1900 / Bra ni-
slav Kovaevi.
Objavljen tekst izvjetaja ruskog diplomate Gubastova upuen grofu M. N. Murajovu,
ministru inostranih poslova Rusije, datiran 5.juna 1900.godine, koji se uva u Arhivu
spoljne politike ruske imperije.
[Ujedinjenje Crne Gore i Boke Kotorske 1813-1814. godine, I-II,
zbirka dokumenata, Podgorica, 1998] / Branislav Kovaevi.
Prikaz dvotomne publikacije objavljene povodom 50-godinjice Istorijskog arhiva u
Kotoru, u izdanju Istorijskog arhiva Kotor.
45
(1985-2012) -
204. MAROVI, Branislav
Danica Marinovi-Pejovi: Cetinje u vrijeme nesigurno 1918-
1945, Cetinje, 1999. / Branislav Marovi.
Prikaz knjige u izdanju autora.
205. MARTINOVI, Marina
Konzulat u Skadru / Marina Martinovi.
Istorijat crnogorskog zastupnitva-konzulata u Skadru od 1855. do 1915. godine.
Zbirka pisama crnogorskih vladika u grai Kotorskog arhiva /
Ale ksandar Mili.
Prikaz zbirke koja obuhvata period od 1733-1866.godine, koja je nastala od poklonjenih i
otkupljenih dokumenata, kao i od dokumenata preuzete grae iz Okrunog suda Kotor.-
Objavljen faksimil originalnog dokumenta u kojem Petar II Petrovi Njego obavjetava
kotorskog poglavara u vezi otmice djevojke, iz 1835.godine (sign. IAK, VLAD I, 43).
207. MILUNOVI, Luka
Iz arhivske grae Uprave dvora / Luka Milunovi.
Dokumenti su vezani za boravak slikara Vlaha Bukovca u Crnu Goru od 15.februara
1883.godine i prepis dokumenta o nabavci crnogorskog odijela od 19.marta 1889.
godine.- Dokumenti su pohranjeni u Dravnom arhivu.
208. MILJI, Marijan Mao
Prof. dr Boidar ekularac: 500 godina Obodske tamparije,
Cetinje, 1999. /
Boidar ekularac.
Prikaz knjige u izdanju tamparije Obod.
209. MILJI, Marijan Mao
Spomenica Petra II Petrovia Njegoa vladike Rada, uredio
Duan D. Vuksan, reprint izdanje iz 1926, Podgorica, 1998. / Marijan
Mao Milji.
Prikaz knjige u izdanju Drutva za ouvanje batine (DOB) i Slubenog lista Republike
Crne Gore.
46
A
210. NIKEVI, Vojislav D.
Darovnica Konstance, rimske carice i kraljice Sicilije slobodnom
gradu Kotoru 1195. godine / Vojislav D. Nikevi.
O slobodnoj luci Kotor i arhiepiskopiji Bari.- Sadri faksimil i prevod dokumenta
Monumenta Germaniae historica (tom 11, vol.3, str.19-20), koji je prevela Ana Klikovac.-
Rezime.
211. POPOVI, Jovan
Dostupnost arhivske grae Savezne Republike Jugoslavije za
nauna istraivanja, potrebe saveznih institucija i graana / Jovan
Popovi.
Sadri uvodno izlaganje direktora Arhiva Jugoslavije na Petoj meunarodnoj konferenciji
Kolokvijum Jeri Skovronek, koja je odrana u Varavi oktobra 1999.godine.
Prilog jubileju 50 godina Istorijskog arhiva Kotor / Jadranka Se-
lhanovi.
Objavljen prepis dopisa upravnika istorijskog instituta SAN, dr Viktora Novaka, upuen
predsjedniku Vlade NR Crne Gore Blau Jovanoviu, datiran 14.marta 1949.godine.
213. STANII, Slavko
Dokumenta sreskih Skuptina intelektualaca / Slavko Stanii.
Objavljena dokumenta se nalaze u Arhivskom odjeljenju Podgorica i to: Rezolucija
intelektualaca Sreza danilovgradskog od 27.februara 1944 (sign. AOP, VII3-14/44),
Zapisnik Skuptine intelektualaca Sreza nikikog odrane u selu ipano 26.marta 1944
(sign. AOP, VI-4-10/44), Rezolucija intelektualaca Sreza nikikog (sign. AOP, VII3-
3/44) i faksimil Skuptine intelektualaca Sreza nikikog od 22.marta 1944.godine.
214. STANII, Slavko
Prof. dr Boidar ekularac: Patrovske isprave, knj. III, Petrovac
na moru, 1999. / Slavko Stanii.
Prikaz knjige u izdanju Odbora za sakupljanje istorijske grae o Patroviima.
215. VUKI, Predrag
Kupoprodajni ugovor mitropolita Ilariona iz 1881. godine / Pre-
drag Vuki.
47
(1985-2012) -
Ugovor mitropolita Ilariona Roganovia prilikom prodaje kue na Cetinju Ivu Miroviu
sa Uganja, koji se uva u Arhivu Cetinjske mitropolije.- Objavljen prepis faksimila.
216. IVKOVI, Jelena
ivi pamtie o Cetinju nekad / Jelena ivkovi.
Objavljeno pet prepisa dokumenata: dva o pripremama za doek bugarskog kneza
Batemberga na Cetinje 1883.godine i tri u vezi poetka kolske godine iz 1884.godine.
2000.
Osnivanje Luke kapetanije Kotor 1944. godine / Gojko Andrija-
evi.
Arhivski izvori prema fondu Kapetanije koji se uva u Istorijskom arhivu Kotor.
218. BOGOJEVI-GLUEVI, Nevenka
Posadnici u kotorskom distriktu u XVI vijeku / Nevenka Bogojevi-
Gluevi.
Pravni poloaj posadnika tj. zavisnih ljudi u srednjovjekovnom Kotoru na osnovu
arhivske grae Istorijskog arhiva Kotor.
219. CRNI-PEJOVI, Marija
Zgrada Arhivskog odjeljenja Herceg Novi / Marija Crni-Pejovi.
Istorijat zdanja izgraenog u XIX vijeku.
220. IZVJETAJ o radu za 2000.godinu: Cetinje, decembar 2000.godine.
Izvjetaj potpisao direktor Dravnog arhiva Crne Gore g.Rajko Kalezi.
221. JAUKOVI, Vesna
Vodi kroz fond Francuska uprava Herceg Novi (1807-1814) /
Vesna Jaukovi.
Za potrebe izrade Vodia arhivske grae, koja se uva u dravnim i pokrajinskim
arhivima zemalja Jadransko-Jonske inicijative.
48
A
` Luka Milunovi: Pozorite u Knjaevini Crnoj Gori 1884-1888
/ Slavka Jovievi.
Prikaz knjige uz faksimil tri dokumenta iz fonda Ministarstva unutranjih djela, iz 1887,
1884. I 1888.godinu, u izdanju Crnogorskog narodnog pozorita.
223. KLEZI, Rajko
Meunarodna saradnja Dravnog arhiva Crne Gore 1999-2001. /
Rajko Kalezi.
O ueu Dravnog arhiva Crne Gore na meunarodnim konferencijama i kongresima,
posjetama stranim arhivima i potpisivanjima raznih protokola o saradnji sa inostranim
arhivima.- Objavljeni dokumenti: Protokol o saradnji sa Nacionalnim arhivom Rumunije,
Protokol o saradnji sa Arhivom Italije, Protokol o saradnji sa Glavnom upravom arhiva
Ministarskog savjeta Republike Bugarske, Sporazum o saradnji sa Hrvatskim dravnim
arhivom, Dogovor o saradnji sa Generalnom direkcijom dravnih arhiva Republike Poljske,
Aneks okvirnog sporazuma sa Arhivom Albanije, Dogovor o saradnji sa Arhivom Makedonije
i Dogovor o saradnji sa Arhivom Republike Slovenije.
224. KLUEROVI, Ana
Fondovi iz oblasti pravosua u Arhivskom odjeljenju Kotor / Ana
Kaluerovi.
Struktura i pregled devet fondova iz oblasti pravosua.
Sonja Luketi 1951-2001: in memoriam / Mirjana Kapisoda,
Miodrag Kirsanov.
In memoriam.
226. KTELAN, Joko
Jedan predlog digitalizacije austrougarskog katastra u optini
Kotor / Joko Katelan, Stevan Kordi.
Istorijat Katastra i rad na digitalizaciji grae sa predlogom buduih smjernica rada.-
Literatura: str.90.- Summary.
49
(1985-2012) -
227. KIRSANOV, Miodrag
Organizaciona struktura republikih Organa uprave Crne Gore za
period 1962-1989. godina / Miodrag Kirsanov, Branka Radusinovi.
Dato est ematskih prikaza organizacione strukture, sa stanjem od 11.aprila 1963,
1969, 1973, 17.aprila 1974, 12.juna 1979, 8.februara i 29.marta 1989.godine.
228. KORDI, Stevan
Digitalna zatita arhivske i biblioteke grae iz crkvenih fondova
optine Kotor / Stevan Kordi, Sneana Pejovi.
Referat sa Meunarodnog savjetovanja Sodobni arhivi XXII, odranog u Radencima
(Slovenija), april 2000.g.- Osvrt na crkvene fondove Biskupskog arhiva u Kotoru,
Nadupskog arhiva Crkve sv. Nikole u Perastu, Arhiva i biblioteke Srpske pravoslavne
crkve u Kotoru, Franjevake biblioteke sv. Klare i Biskupske biblioteke Kotor.- Objavljena
dva dokumenta iz Franjevake biblioteke sv. Klare u Kotoru i to: fragment Biblije Exodus
i Brevijar (poetak himne Proles de celo).- Literatura: str.116-118.- Summary.
229. LAKI, Zoran
Jovan R. alasan: ovjek Pive / Zoran Laki.
Prikaz knjige posveene dr Obrenu Blagojeviu, u izdanju novosadske Budunosti.
230. MILUNOVI, Luka
Prvi crnogorski bioskop: nekoliko dokumenata o radu kine ma-
tografa u Crnoj Gori / Luka Milunovi.
O razvoju kinematografje u Crnoj Gori na osnovu arhivskih izvora.- Objavljena dva
dokumenta iz 1912.godine.
231. PEJOVI, Sneana
O jednom vrijednom poklonu privatnog imaoca Istorijskom arhivu
Ko tor / Sneana Pejovi.
O poklonu Lazara Drobnjakovia, pravnika u penziji, koji je dio svog privatnog arhiva
ustupio kotorskom Arhivu, a graa sadri ratne i poslijeratne biljeke (1944-1947),
kao i biljeke koje je vodio kao sekretar, sudija i predsjednik krivinog vijea Vrhovnog
vojnog suda.
50
A
232. PEJOVI, Sran
Vuko S. padijer 1958-2001: in memoriam / Sran Pejovi.
In memoriam.
Izloba Albanija u dokumentima Dravnog arhiva Crne Gore /
Jadranka Selhanovi.
Prikaz izlobe otvorene u Tirani 28.februara 2001.godine, kao rezultat programa
saradnje Dravnog arhiva Crne Gore i Opte direkcije arhiva Republike Albanije.
234. STANOJEVI, Zoran
Kako je pronaena i gdje se nalazi Arhiva kralja Nikole / Zoran
Stanojevi.
Arhiva je pronaena 14.aprila 1923.godine.- Objavljeni dokumenti: Zapisnik o
pronalaenju arhive, koji je potpisala komisija na elu sa velikim upanom Milovanom
Dakoviem od 15.aprila 1924.godine, i prepiska Srpske akademije nauka sa nadlenim
institucijama u vezi arhive kralja Nikole, jer je akademija insistirala da se arhiva prenese
sa Cetinja u Beograd.
Riviera najobimniji fond iz oblasti privrede / Milica Strugar.
Prikaz fonda fabrike Riviera (RIVKOS) za period 1955-1985, i nalazi se u Istorijskom
arhivu Kotor.
236. VUKI, Predrag
Anastas Bocari u dokumentima Dravnog arhiva Crne Gore na
Cetinju / Predrag Vuki.
Objavljeni dokumenti: dva Bocarieva pisma upuena Mihailu-Miu Popoviu od
12.oktobra i 17.novembra 1883.godine i Molba Knjaevskom ministarstvu prosvjete od
19.avgusta 1904.g.
237. IVKOVI, Jelena
Dravni arhiv Crne Gore i mogunosti objavljivanja arhivske grae
/ Jelena ivkovi.
O karakteristikama arhivske grae Dravnog arhiva Crne Gore na Cetinju.
51
(1985-2012) -
2001.
238. ANTOVI, Darko
Nedovoljno istraeni arhivski fondovi kao izvori za prouavanje
istorije dramske knjievnosti: jedna sakralna drama nepoznatog
perakog autora XVII vijeka / Darko Antovi.
O knjievnom rukopisu iz doba baroka koji se uva u Nadupskom arhivu Crkve sv.
Nikole u Perastu.- Objavljeni fragmenti prepisa rukopisa nastalog prije 1700.godine iz
knjige Molitve i pjesme crkve sv. Nikole u Perastu i faksimil poslednje stranice rukopisa sa
crteom scenske postavke glumaca oko stola Tajne veere.
239. ANTOVI, Jelena
Kratka istorija zdravstvene kulture u Boki Kotorskoj sa posebnim
osvrtom na istoriju veterinarstva / Jelena Antovi.
U: Arhivski zapisi.- God.8, br.1-2 (2001), str.7-23: fotogr.: faks.
Na osnovu arhivske grae koja se uva u Istorijskom arhivu Kotor.- Objavljeno: fotogr.
kamena sa grkim natpisom (III vijek), faks. prvog pomena ljekara u Kotoru (1326.g.),
fotogr. amblema prve apoteke u Kotoru (1326.g.), faks. prvog pomena veterinara u
Kotoru (1397.g.), fotogr. Ilije Miloevia-prvog doktora veterine u Crnoj Gori, fotogr.
veterinarske stanice u Kotoru (1956.g.).- Literatura: str.20-21.- Popis skeniranih
dokumenata predstavljenih na CD ROM-u: str.22-23.
Foto hronika Compagnie dAntivari barskog drutva / Slavko
Burzanovi.
U: Arhivski zapisi.- God.8, br.1-2 (2001), str.25-30: fotogr.
Istorijat drutva koje je formirano 1903.godine.- Objavljeno pet fotogr. iz albuma koji se
odnosi na izgradnju Luke Bar.
241. FOLI, Zvezdan
Radoica Luburi: Pomirenje Jugoslavije i SSSR: 1953-1955,
tematska zbirka dokumenata, Podgorica, 1999. / Zvezdan Foli.
52
A
Organizaciona struktura republikih Organa uprave Crne Gore za
period 1962-1989. godina / Miodrag Kirsanov, Branka Radusinovi.
Data su dva ematska prikaza organizacione strukture, sa stanjem od 12.juna 1979. i
8.februara 1989.godine.
244. PEJOVI, Sneana
Ljetnja kola za paleografju, diplomatiku i arhivistiku u Kotoru
(10-22. septembar 2001) / Sneana Pejovi.
Izvjetaj o radu kole koja je pokrenuta i realizovana od strane Centra za njegovanje i
prezentaciju dokumentarnog nasljea Kotora Notar.
245. PEJOVI, Sran
Zametnuta istorija Duklje: protiv konfundiranja dukljanskog
nasljea u hrvatsko i srpsko / Sran Pejovi.
Prikaz studije Frana Milobara Dukljanska kraljevina, koja je prvi put objavljena u
Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine iz 1899. i 1900.godine.
Diplomatika kao pomona istorijska nauka / Boidar ekularac
Razvoj diplomatike kod junoslovenskih naroda kroz istorijat isprava i povelja, te
njihovog pravnog i istorijskog sadraja.- Literatura: str.68.
247. VUKI, Predrag
Raspis okrunog naelnika na Cetinju Mitra Vukevia od 3. ja-
nuara 1921. /
Predrag Vuki.
Objavljen prepis raspisa upuen Osnovnoj koli Njego kako bi se obratila panja
na inovnike koji su se izjasnili kao komunisti i rade na propagandi boljevizma, iji se
original nalazi u arhivskom fondu Osnovna kola Cetinje (fasc.16, br.2).
53
(1985-2012) -
2002.
248. ANTOVI, Darko
Crkvena prikazanja Bokokotorske provenijencije / Darko Antovi.
O razvoju dramske knjievnosti u Crnoj Gori na osnovu istraivanja arhivske grae u
arhivima Crne Gore i Hrvatske, tj. popisa fondova i zbirki Nadupskog arhiva Perast,
Biskupskog arhiva Kotor i arhiva Crkve sv. Marije kod Rijeke.
249. BAKI, Mile
Zakon o dravnim arhivama NR Crne Gore (1951): (prvi crno-
gorski arhivski zakon) / Mile Baki.
Komentar zakona, ije je donoenje najznaajniji dogaaj u istoriji crnogorskog
arhivskog zakonodavstva.
250. IZVJETAJ o radu za 2002.godinu: Cetinje, decembar 2002.god.
Vrijedan doprinos prouavanju razvoja pozorita u Crnoj Gori:
Ljiljana Milunovi: Pozorite u crnogorskoj periodici 1916-1944,
Podgorica, 2003. / Slavka Jovievi.
Prikaz knjige u izdanju Crnogorskog narodnog pozorita.
252. KLUEROVI, Ana
Znaaj arhivske grae za reavanje imovinsko-pravnih odnosa /
Ana Kaluerovi.
Istraivanje arhivske grae Arhivskog odjeljenja Kotor.- Rezime.
Dragica Sjekloa: 1944-2003 / Mirjana Kapisoda.
In memoriam.
254. MARTINOVI, Duan
Ansambl narodnih igara Narodne Republike Crne Gore (1951-
1954) / Duan Martinovi.
54
A
Istorijat i rad Ansambla sa biografjama umjetnikog rukovodioca Anastasije-Tasje
Jovanovi i direktora Aleksandra-Aca Prijia, uz popis lanova Ansambla koji se uva
u Dravnom arhivu Crne Gore (sign. ANICG, 20III,d).- Objavljeni dokumenti: Uredba
o osnivanju Ansambla narodnih igara Republike Crne Gore od 31.novembra 1951.g. i
Rjeenje o prestanku rada Ansambla narodnih igara Republike Crne Gore od 27.novembra
1954.g.
255. MARTINOVI, Marina
Aleksandar Ivanovi Aleksandrov i njegovo djelo o Crnoj Gori /
Marina Martinovi.
ivot i rad ruskog istraivaa i njegovi radovi o Crnoj Gori i Crnogorcima, s posebnim
osvrtom na knjigu o Crnojevia (obodskoj) tampariji i proslavi njene 400-godinjice.
irilska dokumenta u fondu Okruni sud Kotor: jedan diobeni
ugovor iz 1815. godine / Aleksandra Mili.
Objavljen prepis ugovora koji se uva u Istorijskom arhivu Kotor (sign. OSK, XIV, 1814-
1815).- Rezime.
257. MILUNOVI, Luka I.
Prvi javni sat u Knjaevini Crnoj Gori / Luka I. Milunovi.
Istorijat sata postavljenog na Zetskom domu 1885.godine na osnovu arhivske grae.-
Objavljen faksimil rauna za odravanje javnog sata.
258. PEJOVI, Sneana
Osamnaesti meunarodni arhivski dan (Maribor, 6-9. novembra
2003) / Sneana Pejovi.
Izvjetaj sa skupa, odranog povodom 10-godinjice rada Arhivskog drutva Maribor, uz
opis rada Meunarodnog instituta arhivskih znanosti u Mariboru (MIAZ) i izdavanju
asopisa Atlanti.
259. TODORKOVA, Milena
Arhivi u Bugarskoj: istorijat i trenutno stanje / Milena Todorakova.
Za period od 1878. do 2004. godine.
55
(1985-2012) -
260. VUJAI, Velimir
Krivotvorine i falsifkati novca u Crnoj Gori / Velimir Vujai.
Objavljeni faksimili: francuskog asignata (1792.g.), austrougarske novanice od 10
guldena (1800.g.), austrougarska banknota u opticaju u Crnoj Gori (1906.g.), prva
emisija crnogorskog metalnog novca (1906.g.), srebrni perperi (1909.g.) i 20 zlatnih
perpera-original i krivotvorina.- Rezime.
261. VUKI, Predrag
Nekoliko dokumenata iz Dravnog arhiva Crne Gore Cetinje /
Predrag Vuki.
Objavljeni prepisi dokumenata: Dopis ulcinjskih uitelja Mitra Ivelia i Krcuna Vojvodia
glavnom kolskom nadzorniku uru Popoviu, Jedno neobjavljeno pismo knjaza Nikole
iz 1898, Pismo knjaza Nikole vojvodi Lakiu Vojvodiu i brigadiru Jovu Martinoviu od
25.oktobra 1898. i Pismo brigadira Jova Martinovia i Lakia Vojvodia ministru inostranih
djela Gavru Vukoviu od 31.oktobra 1898.g., iji se originali uvaju u fondovima
Dravnog arhiva Crne Gore.
262. VUKI, Predrag
Pavle Strugar (1923-2004): u spomen / Predrag Vuki.
In memoriam.
2003.
263. ANTOVI, Jelena
Uvodna rije povodom promocije zbornika radova Crkveni arhivi
i biblioteke / Jelena Antovi.
Odrane u Kotoru 21.januara 2003.godine.
264. BAJER, Helmut
Sekcija za crkvene arhive i arhive vjerskih zajednica u Meu-
narodnom arhivskom savjetu / Helmut Bajer.
Rije na promociji zbornika Crkveni arhivi i biblioteke, odranoj u Kotoru 21.januara
2003.godine.
56
A
265. BAKI, Mile
Zakon o arhivima i zatiti arhivske grae SR Crne Gore / Mile Baki.
Zakon je doneen 27.jula 1965.godine, a stupio je na snagu 1.septembra.- Summary.
266. BOGOJEVI-GLUEVI, Nevenka
Upravljanje crkvenim dobrima u Kotoru u XIV vijeku / Nevenka
Bogojevi- Gluevi.
Prema istraivanjima arhivske grae.- Summary.
267. UROVI, Jelena
Pozorite u crnogorskoj periodici 1909-1915, bibliografja /
Jelena urovi.
Rije na promociji knjige Ljiljane Milunovi u Crnogorskom narodnom pozoritu
16.decembra 2004.godine, koju je objavilo Crnogorsko narodno pozorite.
268. IZVJETAJ o radu za 2003.godinu.
269. KORDI, Stevan
O prateem CD-ROM-u Zbornika Church Archives & Libraries /
Ste van Kordi.
Rije na promociji zbornika Crkveni arhivi i biblioteke, koja je odrana u Kotoru
21.januara 2003.godine.
Prve zavjese za pozornicu Zetskog doma / Luka I. Milunovi.
Istorijat pozorinih zavjesa za predstave u Zetskom domu prema arhivskoj grai
Dravnog arhiva Crne Gore, prije svega iz pojedinih zapisa komentatora predstava i iz
rauna koji se uvaju prilikom proslave pojedinih jubileja.- Summary.
271. PEJOVI, Sneana
O zborniku radova Crkveni arhivi i biblioteke... / Sneana Pe-
jovi.
Rije na promociji zbornika radova koja je odrana u Kotoru 21.januara 2003.godine.
57
(1985-2012) -
272. PEJOVI, Sneana
Promocija zbornika radova Crkveni arhivi i biblioteke. Me u-
narodna iskustva u zatiti, valorizaciji, obradi i prezentaciji kulturnog
blaga koje se uva u ovim institucijama / priredila Sneana Pejovi.
U Kotoru 21.januara 2003.godine.
273. PEJOVI, Sran
Crna Gora i Bugarska 1878-1918: izloba dokumenata
DACG, Sofja decembra 2003.godine / Sran Pejovi.
Prikaz izlobe koja je rezultat Protokola o saradnji Glavne uprave arhiva Republike
Bugarske i Dravnog arhiva Crne Gore.
274. PEJOVI, Sran
Prilozi prouavanju istorijata i razvoja arhivske slube u Crnoj
Gori: (prvi dio - do II svjetskog rata) / Sran Pejovi.
Sadri: Pregled kancelarija stvaralaca dokumentacije, skriptorijuma i biblioteka do kraja
XV vijeka;
Stvaranje, uvanje i korienje arhivske grae za vrijeme vladika iz raznih plemena i
prvih Petrovia;
Narodna kancelarija; Prenoenje arhivske grae iz manastira u Biljardi, Njegoeva
istraivanja arhivske grae i naini korienja; Sreivanje arhivske grae, pomona
obavjetajna sredstva,arhivski depo i naini korienja grae; Podravljenje cjelokupne
arhivske grae minulih epoha; Administrativne mjere na ureenju kancelarijskog
poslovanja u upravnim registraturama; Ustanovljavane Dravne arhive, preuzimanje
i nain rada sa arhivskom graom; Preuzimanje, smjetaj, uvanje i koncentracija
arhivske grae zakonodavne i sudske vlasti; Smjetaj arhivske grae
Dravne arhive i nain korienja; Austro-ugarska okupacija; Stanje arhivske grae
dravne arhive; Pronalaenje zakopane arhivske grae; Izvjetaj Komisije o stanju
arhivske grae Dravne arhive; Bavljenje Tihomira orevia na Cetinju; Zahtjevi
S.K.A. za preseljenjem arhivske grae u Beograd;
Poeci rada na sreivanju i objavljivanju arhivske grae.- Summary.
275. RDONJI, Zorica
Rad na konzervaciji - restauraciji u tajerskom pokrajinskom
arhivu u Gracu /
Zorica Radonji.
O boravku na specijalistikom kursu u Gracu, gdje treba da se izvri i konzervacija i
restauracija dvije najznaajnije i najvrednije knjige koje posjeduje Dravni arhiv Crne
58
A
Gore: Sudsko-notarski spisi, knj. I (1326-1335), vlasnitvo Istorijskog arhiva u Kotoru i
Biskupska kurija, knj. I (1434-1449), vlasnitvo Biskupskog arhiva Kotor.- Summary.
Dokumenta o isljeivanju dr Iva Jovievia (1944) / Jadranka Se-
lhanovi.
Sadri: Pisani iskaz dr Iva Jovievia o njegovoj ulozi i politikom djelovanju za vrijeme
italijanske i njemake okupacije, naslovljen - Razvoj dogaaja u Crnoj Gori za vrijeme
italijanske i njemake okupacije (02.10.1944); Nastavak pisanog iskaza dr Iva Jovievia
(14.10.1944); Zapisnik o sasluanju dr Iva Jovievia (19.10.1944).
Heraldika: pomona istorijska nauka / Boidar ekularac.
O razvoju heraldike u Crnoj Gori i izgledu prvih dinastikih grbova kod nas.- Summary.
278. VUKEVI, Mladen
Poslanice Petra I Petrovia Njegoa: (jedan pokuaj pravnikog
ita nja) / Mladen Vukevi.
Analiza pravnikog aspekta poslanica Petra I, koje afrmiu vrijednosni sistem njegovog
doba i predstavljaju izvorite i potporu za potovanje Zakonika i rad Praviteljstva.-
Summary.
279. VUKI, Predrag
Miscellanea Slavorum - Dokumenti o Slovenima, Pars prima / Pars
secunda, Cetinje 2002, priredio Vojislav D. Nikevi / Predrag Vuki.
Prikaz zbornika dokumenata iz srednjovjekovnih istorijskih izvora, u izdanju Dravnog
arhiva Crne Gore.
2004.
280. ANTOVI, Jelena
Bibliografja Arhivskih zapisa: crnogorskog asopisa za arhivsku
teoriju i praksu: 1985-2005 / Jelena Antovi.
Bibliografja sadri 260 bibliografskih jedinica, Registar autora, Registar prevodilaca i
Predmetni registar.
59
(1985-2012) -
Pozorina kritika u crnogorskoj periodici 1884-1916: hrestomatija,
priredili Luka I. Milunovi, Ljiljana Milunovi, Cetinje, 2004. / Slavko
Burzanovi.
Izvjetaj potpisao direktor Dravnog arhiva Crne Gore g.Stevan Radunovi.
283. KLUEROVI, Slobodan
Dopuna Protokola poginulih, umrlih ili nestalih vojnika u ra-
tovima 1912. i 1913. godine / Slobodan Kaluerovi.
Prikaz Protokola koji je objavljen u izdanju Narodnog muzeja Crne Gore poetkom
2001.godine, a uva se u Arhivsko-bibliotekom odjeljenju muzeja.
284. PEJOVI, Sran
Prilozi prouavanju istorijata i razvoja arhivske slube u Crnoj
Gori / Sran Pejovi.
Pedeset godina od osnivanja Drutva arhivskih radnika Crne Gore.
285. RDUNOVI, Stevan
XV Meunarodni arhivski kongres Arhivi, pamenje i znanje:
Be, 23-28. avgusta 2004. godine / Stevan Radunovi.
Izvjetaj o radu kongresa i Rezolucija.
286. VUKI, Predrag
Dokumenti o tekuem odravanju Vladinog doma / Predrag Vuki.
Rjeenje ministra Jovana Plamenca od 28.decembra 1912.godine sa Pravilnikom o
tekuem odravanju Vladinog doma na Cetinju.
2005.
287. BAKI, Mile
Zakon o arhivskoj djelatnosti SR Crne Gore / Mile Baki.
Zakon je doneen 17.januara 1978.godine.
60
A
Nekoliko izvjetaja crnogorskog agenta u Skadru Rada Turova
Plamenca / Slavko Burzanovi.
Objavljeno 11 Plamenevih izvjetaja iz Skadra: jedan iz 1872, devet iz 1873. i tri iz 1874.
godine, od kojih je prvi upuen Senatu crnogorskom, a svi ostali vojnom ministru Iliji
Plamencu.- Ovi izvjetaji se nalaze u fondu Ilije Hajdukovia u Dravnom arhivu Crne Gore.
289. FOLI, Zvezdan
Afera ilas i njen odjek u Crnoj Gori 1954. / Zvezdan Foli.
O uklanjanju Milovana ilasa iz politikog ivota Jugoslavije 1954.godine, s osvrtom
na recepciju ilasovog sluaja u Crnoj Gori koja je dugo bila u sjenci istoriografskih
preokupacija.
Sreivanje, obrada i izrada sumarnog inventara fonda Ministarstva
prosvjete NRCG 1945-1951 / Mirjana Kapisoda.
Istorijat stvaraoca fonda, prvobitna struktura arhivskog fonda, stanje grae i uputstva za
upotrebu sumarnog inventara.- Literatura: str.135.
Zemljotres u Skadru 1905.godine u arhivskim dokumentima
DACG / Miodrag Kirsanov.
Objavljeni telegrami konzula S. Ramadanovia upueni ministru Gavru Vukoviu 1905.
godine i pismo konzula D. Gregovia ministru inostranih djela Lazaru Mijukoviu iz
1906.godine, kao i pismo austrijskom baronu u kome mu se zahvaljuje na pomoi.-
Objavljena dokumenta se uvaju u fondu Ministarstva inostranih djela u Dravnom
arhivu Crne Gore.
293. LAINOVI, Peria
O radu Rudolfa Mosingera u Crnoj Gori / Peria Lainovi, Sran
Pejovi.
Boravak i angaovanje fotografa Rudolfa Mosingera u Crnoj Gori, povodom
50-godinjice vladavine kralja Nikole i proglaenja Crne Gore Kraljevinom.- Abstrakt.
61
(1985-2012) -
294. MARTINOVI, Duan
Pjevaka drutva u Boki i Crnoj Gori do 1918.godine / Duan Ma-
rtinovi.
Istorijat i rad drutava koja su djelovala do 1918.godine u Crnoj Gori: Pjevako drutvo
Jedinstvo u Kotora, prvo Pjevako drutvo iz 1871.g. na Cetinju, Pjevako drutvo
Branko, Pjevako drutvo Zahumlje u Nikia, Ocinjsko pjevako drutvo u Ulcinja,
Srpsko pjevako drutvo Bratstvo u Pljevljima, Pjevako drutvo Bratimstvo u Bara i
Kulturno-umjetniko drutvo u Kolaina.
Novinska ustanova Boka novi fond u Arhivskom odjeljenju Kotor
/ Aleksandra Mili.
Istorijat stvaraoca fonda i osnovni sadraj fonda.
Nekoliko dokumenata o pripremi izgradnje zdanja za
Austrougarsko poslanstvo na Cetinju / Luka I. Milunovi.
Ugovori o kupovini zemljita za izgradnju Austrougarskog poslanstva iz 1896.godine i
skice prilikom izgradnje ulice iz 1901.godine iz fonda Kapetanije cetinjske u Dravnom
arhivu Crne Gore.- Rezime.
297. MILUNOVI, Luka
Potrebna knjiga dug profesoru: uz publikaciju Ratko urovi:
Teatroloki spisi, priredio Milovan Radojevi, Podgorica, 2006. / Lu-
ka Milunovi.
298. PEJOVI, Ana
Prvi pokuaji koncentracije arhivske grae sudskih i upravnih vla-
sti u Knjaevini Crnoj Gori / Ana Pejovi.
Istorijat kancelarijskog poslovanja u Crnoj Gori, s posebnim osvrtom na Ministarsku
naredbu od 11/dekembra 1896.godine kojom se ureuje pristavna sluba u Velikom sudu i
okrunim kapetanstvima, koja je znaajna kao prvi akt kojim je ministar pravde Valtazar
Bogii pokuao sakupiti arhivsku grau o Crnoj Gori.- Objavljeno je osam dopisa
crnogorskih kapetana upuenih na ministra pravde, koji se uvaju u Dravnom arhivu
Crne Gore.
62
A
299. PEJOVI, Sneana
O problemima u odreivanju mjesta i uloge arhiva u Crnoj Gori u
zatiti elektronske grae / Sneana Pejovi, Sran Pejovi.
Povodom sve veeg broja elektronske grae i problema njene zatite, s osvrtom na
meunarodne aktivnosti, standarde i preporuke pri zatiti elektronske arhivske grae.-
Literatura: str.112-114.- Rezime.
Izvjetaj sa 38. Meunarodne konferencije Okruglog stola arhiva
CITR, odrane u Abu Dabiju od 24.11. do 1.12.2005. / Stevan
Radunovi.
Tema konferencije bila je Graa i arhivi u eri globalizacije.
Tragovi Vlaha u Crnoj Gori / Boidar ekularac.
Istraivanje pojma vlasi i fenomena vlaha koje je privlailo panju raznih strunjaka, a
naroito etnologa, arheologa, etnografa, istoriara i lingvista.
2006.
302. BOGIEVI, edomir
Kapitalno djelo crnogorske istorijografje / edomir Bogievi.
Prikaz 2.dopunjenog izdanja knjige Radoslava Rotkovia Kratka ilustrovana istorija
crnogorskoga naroda, koju je objavila izdavaka kua Crnogorska izdanja iz Podgorice.
303. BORII, Dragia
Jedan segment tekue prakse u obavljanju spoljne slube u odsjeku
Berane / Dragia Borii.
Kategorizacija registraturskog materijala u Arhivskom odjeljenju Berane.
Nekoliko teza o mjestu i ulozi arhiva u zatiti arhivske grae van
arhiva / Vukomir Brajovi.
Odnos prema arhivima kroz prizmu politikih, ekonomskih i drugih promjena u
drutvu.
63
(1985-2012) -
305. GAZIVODA, Nevenka
O primjerima donoenja zakona i podzakonskih akata u Republici
Crnoj Gori bez uea Dravnog arhiva / Nevenka Gazivoda, Nataa
Kazi, Dijana Kariik, Ljiljana Paraa.
Povodom nedostatka zakonske regulative kod izrade liste kategorija registraturskog
materijala sa rokovima uvanja stvaraoca i imaoca arhivske grae.
306. IZVJETAJ o radu Dravnog arhiva za 2006. godinu.
Izvjetaj potpisao direktor g.Stevan Radunovi.
307. JOVANOVI, Borivoj
Sudske marke /oznake/ u grai fondova pravosua Istorijskog
arhiva Kotor za period 1797-1944.godine / Borivoj Jovanovi.
Sreivanje grae pet fondova i to: Okruni sud Kotor (1797-1944), Sreski sud Kotor
(1805-1820), Sreski sud Budva (1804-1944), Sreski sud Risan (1854-1903) i Sreski sud
Perast (1903-1944).- Literatura: str.36.
Prvi kongres arhivista Bosne i Hercegovine / Mirjana Kapisoda.
Kongres je odran u Sarajevu od 2. do 4.novembra 2006.godine, a osnovne teme
kongresa bile su: Stanje i perspektiva razvoja arhivske slube u Bosni i Hercegovini i
Strategija u pristupu arhivima, slobodi informisanja i zatiti podataka.
Znaaj i uloga arhivske knjige kao sredstva za voenje nadzorne
politike / Mirjana Kapisoda.
O zakonodavno-pravnoj regulativi zatite arhivske grae.
310. MILJENOVI, Aleksandar
Tekua praksa u zatiti arhivske grae van arhiva za Optinu
Cetinje / Aleksandar Miljenovi.
Problemi na koje se nailazi prilikom preuzimanja arhivske grae iz registratura, tj. odnos
stvaralaca registratura prema toj grai.
64
A
311. PEJOVI, Ana
Arhivistiki normirani zapis za stvaraoca Prezidijum Narodne
Sku ptine NRCG / Ana Pejovi.
Primjer normiranog zapisa za stvaraoca Prezidijum Narodne Skuptine NRCG po
meunarodnom standardu ISAAR (cpf ).
312. PEJOVI, Sran
Arhivistiki normirani zapis za stvaraoca Crnogorska Narodna
Skuptina / Sran Pejovi.
Primjer normiranog zapisa za stvaraoca Crnogorska Narodna Skuptina po
313. PEJOVI, Sran
Evidencije o registraturama i obaveznost njihovog voenja u fu-
nkciji nadzorne i akvizicione politike arhiva / Sran Pejovi.
U cilju efkasne zatite registraturskog materijala i arhivske grae van arhiva, Dravni
arhiv je usvojio dva podzakonska akta: Pravilnik o uvanju registraturskog materijala i
arhivske grae i davanju podataka o arhivskoj grai Dravnom arhivu Crne Gore i Pravilnik
o nainu odabiranja arhivske grae i izluivanju bezvrijednog materijala i predaji arhivske
grae Dravnom arhivu Crne Gore.
314. PEJOVI, Sran
ISAAR (cpf): meunarodni standard arhivistikog normiranog
za pisa za pravna i fzika lica i porodice / Sran Pejovi.
O meunarodnom standardu, koje je priredilo Povjerenitvo za norme opisa MAS-a
(ICA), ije je drugo izdanje objavljeno 2003.godine kao rezultat petogodinjeg rada na
izmjenama prvog izdanja iz 1996.godine.
315. PEJOVI, Sran
Kartoteka registratura kao obavezna evidencija / Sran Pejovi.
Kartoteka kao glavna osnova za kontrolu i procjenu rada spoljne slube arhiva.
316. PEJOVI, Sran
Stvaraoci i imaoci registraturskog materijala i arhivske grae u
svijetlu zakonskih nedovoljnosti i praktinih iskustava / Sran Pejovi.
65
(1985-2012) -
Znaenje pojma stvaralac i imalac arhivske grae treba posmatrati u kontekstu njihove
zakonske odreenosti i defnicije.
317. PREBIREVI, Ugljea
Arhivi i arhivska graa u drutvenoj tranziciji / Ugljea Prebiraevi.
O vanosti zatite arhivske grae, s posebnim osvrtom na registrature kao stvaraoce i
imaoce arhivske grae, koji ne poklanjaju dovoljno panje njenoj zatiti.
Crna Gora i Bugarska od Berlinskog kongresa do uspostavljanja zva-
ninih diplomatskih odnosa / Stevan Radunovi, Sran Pejovi.
Dinastiki i diplomatski kontakti u kljunim istorijskim momentima, s osvrtom na
sagledavanje opteg konteksta u kome su se odvijali njihovi meusobni kontakti.- Prema
arhivskoj grai Dravnog arhiva Crne Gore.
Izvjetaj sa 39. Meunarodne konferencije Okruglog stola arhiva
- CITR: Kurasao, Holandski Antili, 20-26.novembra 2006. / Stevan
Radunovi.
Tema konferencije je bila Dijeljenje zajednike memorije kroz globalizaciju.
Problemi u radu spoljne slube / Jadranka Selhanovi.
O sreivanju i kategorizovanju registratura, tj. arhivske grae koja se nalazi van arhiva.
Arhivsko odjeljenje Kotor na poslovima zatite arhivske grae van
arhi va / Milica Strugar.
Nadzor i evidencija nad 59 registratura: 6 iz oblasti obrazovanja, 7 iz oblasti nauke i
kulture, 3 iz oblasti socijalne djelatnosti, 3 iz oblasti sudstva, 4 iz oblasti zdravstva, 1
iz oblasti osiguranja, 7 iz oblasti optine i optinskih organa, 23 iz oblasti privrede i 4
registrature ijii su fondovi i jedinice republikih organa.- Literatura: str.96.
322. VUKI, Predrag
Arhivistiki normirani zapis za stvaraoca Ministarstvo prosvjete i
crkvenih poslova / Predrag Vuki.
66
A
Primjer normiranog zapisa za stvaraoca Ministarstvo prosvjete i crkvenih poslova po
2007.
Neki problemi u formiranju arhivskih fondova u Dravnom arhivu
Crne Gore / Dragia S. Borii.
Povodom razliitih kriterijuma prilikom formiranja arhivskih fondova.
324. ABRJI, Hrvoje
Implementacija ARHiNET sustava normiranje i ujednaavanje
rada arhiva /
Hrvoje abraji, Vlatka Lemi.
U: Arhivski zapisi.- God.14, br.1-2 (2007), str.161-176: graf. prikazi.
Pokretanje mrenog informacijskog programa ARHiNET-a za opis, obradu i upravljanje
arhivskom graom Hrvatske.- Rezime.
325. DIMITRIJEVSKI, Marjan
Makedonsko-crnogorske veze kroz istoriju / Marjan Dimitrijevski;
prevod Zora Vuini.
Pregled makedonsko-crnogorskih veza koje datiraju jo iz X vijeka, tj. od stvaranja
rodbinskih veza izmeu carskog roda Samuila i dukljanskog kralja Vladimira.- Koriena
literatura: str.22.- Rezime.
Izbori za Ustavotvornu skuptinu: dokumenti iz Fondova oblasnih
uprava i Kapetanija / Slavka Jovievi.
Objavljeni dokumenti: Izvod iz spiska biraa kapetanije Ljubotinjsko-Graanske,
Punomoje za poslanika Steva N. Vujanovia, Spisak svih poslanika koji su bili dravni
slubenici, Spiskovi biraa Kapetanije Ljeanske i Zapisnik sa polaganja zakletve serdara
Rista Raovia.
327. IVANOVI-RJKOVI, Mirjana
Konzervacija crkvenih obrednih predmeta iz Vlake crkve - Cetinje
/ Mirjana Ivanovi-Rajkovi, Sanja oljaga.
67
(1985-2012) -
Objavljene fotografje: mesingani krst nakon konzervacije, srebrno kandilo nakon
konzervacije, djelovi rastavljenog bronzanog svijenjaka, bronzani svijenjaci prije i
nakon konzervacije i okov ikone Sv. Nikole prije i nakon konzervacije.
Arhivski sta u Tirani / Slavka Jovievi.
O boravku dva arhivska strunjaka u koli pod nazivom Tehniki arhivski sta, koja je
odrana u Tirani od 18.februara do 15.marta 2006.godine u Glavnoj direkciji Arhiva
Albanije.
330. KLUEROVI, Valentina
Izrada sumarno-analitikog inventara za seriju (djela protiv
naroda i drave) fond Okruni sud Cetinje / Valentina Kaluerovi.
Struktura fonda Okruni sud Cetinje-djela protiv naroda i osnovni elementi sumarno-
analitikog inventara.- Literatura: str.192.
Popis stranih dravljana na Cetinju iz 1913.godine / Mirjana
Kapisoda.
Objavljen spisak stranih dravljana nastanjenih na Cetinju, koji se uva u fondu
Ministarstvo unutranjih djela (Upravno odjenjenje), u Dravnom arhivu Crne Gore.
332. KOVAEVI, Vanja
etvrti tom posebne bibliografje o pozoritu / Vanja Kovaevi.
Prikaz knjige Ljiljane Milunovi Pozorite u crnogorskoj periodici 1944-1953, Podgorica,
2006, u izdanju Crnogorskog narodnog pozorita.
333. MARKOVI, edomir
Nekoliko novih podataka o antikoj Budvi i njenim nekropolama /
edomir Markovi.
Povodom pitanja da li je na prostoru antikog grada Budve postojala jedna nekropola sa dva
sloja ili dvije odvojene.- Objavljene fotografje: Ostaci rimske vile ispod recepcije starog hotela
Avala, Crte prostorije sa otkrivenim fragmentima mozaika, Sauvani ugao prostorije sa
ostacima hipokausta u toku ruenja starog hotela Avala, Fragment ugaonog zida prostorije
68
A
sa prizidanim spoljanjim zidom i grobnicom, Fragment mozaika sa predstavom delfna i
djelovima zmijolikih ivotinja, Ouvana predstava delfna, Fragment mozaika sa predstavom
glave zmaja i repa zmijolike ivotinje, Fragment mozaika sa oteenom predstavom krokodila
i Fragment mozaika sa djelovima predstava zmijolikih ivotinja.
Crnogorske itaonice i pozorini ivot / Luka I. Milunovi.
Osvrt na doprinos itaonica i itaonikih drutava razvoju pozorinog ivota kod nas,
na osnovu grae Dravnog arhiva Crne Gore.- Objavljeni plakati za predstave koje su
prireivali lanovi itaonica i italakih drutava: Muzikalno-dramska scena u Zetskom
domu, iz 1892.g., premijera predstave Maksim Crnojevi 1885.g. u Podgorici, prikazivanje
Balkanske carice 1886.g. u Nikiu.- Rezime.
335. PAVI, Milorad
Prilog poznavanju kartografskog prikazivanja crnogorske obale /
Milorad Pavi.
Kako je mletaki geograf i kartograf iz 17. i 18.vijeka Vincenzo Mario Coronelli prikazao
crnogorsku obalu u svom geografskom priruniku Mari, Golf, Isole, Spiaggie, Porti, Cita,
Fortezze ed altri Luoghi dellIstria, Quarner, Dalmazia, Albania, Epiro e Livadio ije je
drugo izdanje objavljeno 1694.godine i uva se u Dravnom arhivu u Zadru.- Objavljeni
prikazi Crnogorskog primorja iz Coronellijevog djela: Karta Dubrovake Republike (2
fotogr.), Tok rijeka Drima i Bojane, Karta Dalmacije (2 fotogr.), topografski prikaz Boke
Kotorske (2 fotogr.), Prikaz Boke Kotorske i Herceg Novog, te ostalih mjesta, Herceg
Novi, Tvrava panjola, Zauzee Herceg Novog, Risan, Perast, Mletaki stijeg uvan
od Peratana, Kotor, Usporedni planovi fortifkacija Herceg Novog i Kotora, Otok
Sv. Marko, Budva na granici Dalmacije (2 fotogr.), Usporedni planovi korulanskog i
budvanskog fortifkacionog sustava, Patrovii, Bar, Ulcinj i Napad kranskog brodovlja
na Ulcinj tijekom Morejskog rata.
336. PEJOVI, Sran
Pregled razvitka akcionarskih drutava u Crnoj Gori: prilog pro-
uavanju ekonomske istorije / Sran Pejovi.
Istorijat akcionarskih drutava u Crnoj Gori i njihov rad u XIX i poetkom XX vijeka
prema fondovima Dravnog arhiva Crne Gore.- Literatura: str.86.- Rezime.
337. PEROEVI, Nenad
Osnivanje i izgradnja seljakih radnih zadruga u Nikikom srezu
/ Nenad Peroevi.
Prema podacima iz fondova Arhivskog odjeljenja Niki.- Summary.
69
(1985-2012) -
338. POPOVI, Jovan R.
Bogdan Leki: Arhivistika, Beograd, 2006. / Jovan R. Popovi.
Prikaz knjige u izdanju Zavoda za udbenike.
339. RDUNOVI, Magdalena
Valorizacija arheolokog lokaliteta Doljani / Magdalena Radunovi.
Objavljene fotografje: Crte osnova graevina, Fotogr. krstionice, Crtei sarkofaga i
Fotogr. sarkofaga.
340. VUKI, Predrag
Spisak iseljenika iz Knjaevine Crne Gore u SAD od 1866-1892.
godine / Predrag Vuki.
Objavljeni: Spisak iseljenika iz Crne Gore koji su dobili paso za polazak u Ameriku u
razdoblju 1866-1892.godine i Spisak iseljenika iz Crne Gore koji su dobili paso za polazak
u Kaliforniju u razdoblju od 1871-1875, koji se uvaju u fondu Ministarstva inostranih
djela u Dravnom arhivu Crne Gore.- Izvori: str.214.
2008.
Branislav Marovi: Ekonomska istorija Crne Gore, I-II,
Podgorica, 2006, 2008. / ivko M. Andrijaevi.
Prikaz knjige u izdanju izdavake kue CID i Pobjede.
Vodi kroz arhivsku grau fonda Sresko javno tuilatvo An dri-
jevica / Dragia S. Borii.
Struktura i istorijat fonda od 1945. do 1952.godine.- Izvori i literatura: str.121.
343. ELEBI, Ljiljana
Crnogorska etna zastava iz Muzeja Marko Miljanov Medun:
konzervacija i restauracija / Ljiljana elebi, Tatijana Adi.
Na fotografjama je prikazan eksponat prije i poslije restauracije i konzervacije.
70
A
344. IZVJETAJ o radu za 2008. godinu: Cetinje, mart 2009.god.
Arhivistiko sreivanje fonda ZUND NRCG / Valentina Kalue-
rovi.
Opis arhivske grae fonda Zemaljska uprava narodnih dobara koji se nalazi u Dravnom
arhivu Crne Gore.
Jesenja arhivska kola odrana u Trstu oktobra 2007. godine /
Valentina Kaluerovi.
U organizaciji Meunarodnog instituta za arhivsku nauku Trst-Maribor, Dravnog
arhiva Trst, CIMRS / Univerziteta iz Maribora i Centralne evropske inicijative, a
predavanja su sluali uesnici iz deset zemalja.
Nada Raikovi, diplomirani konzervator i restaurator: 1965-
2007 / Mirjana Kapisoda, Ljiljana evaljevi.
U: Arhivski zapisi.- God.15, br.1-2 (2008), str.267.
In memoriam.
Vojislav-Vojo Kraljai, diplomirani pravnik: 1956-2008 / Mirjana
Kapisoda.
U: Arhivski zapisi.- God.15, br.1-2 (2008), str.265.
In memoriam.
Zdravstvene ustanove kroz arhivsku grau XIX i XX vijeka: Dra-
vni sanatorijum na Ivanovim Koritima / Mirjana Kapisoda.
U: Arhivski zapisi.- God.15, br.1-2 (2008), str.11-26: faks.: fotogr.
Istorijat i izgradnja Dravnog sanatorijuma na Ivanovim Koritima.- Objavljeni
dokumenti: Pravilnik Dravnog sanatorijuma na Lovenu (Ivanova Korita) iz 1928.g.;
Izvod iz Zbornika pravila, propisa i naredaba u sanitetskoj struci Knjaevine Crne Gore iz
1909.g.
71
(1985-2012) -
350. KUSOVAC, Mirjana
Mjesna zadruga za poljoprivredni kredit - Njegui u vrijeme Zetske
banovine (1929-1940) / Mirjana Kusovac.
Arhivska graa o Osnivakoj skuptini Mjesne zadruge (24.februara 1929), istorijat i
rad do poetka Drugog svjetskog rata, koja se uva u Dravnom arhivu Crne Gore, fond
Mjesna zadruga za poljoprivredni kredit Njegui.
351. LIPOVINA, Ljiljana
Dravni arhiv Crne Gore: Pobjeda (1945-2008): bibliografja /
Ljiljana Lipovina.
Bibliografja sadri 188 bibliografskih jedinica i Registar imena.- Literatura: str.182.
352. MAANOVI, Milka
O poslovima, aktivnostima i rezultatima rada na primjeni meu-
narodne norme arhivistikog normiranog zapisa ISAAR (cpf) / Milka
Maanovi, Milena Popovi, Sran Pejovi.
Primjena meunarodnih standarda ISAAR (cpf ) i ISAD (g.) za obradu arhivske grae.-
Rezime.
353. MIUNOVI, Momir
O vanosti digitalnog prezentiranja arhivskih fondova i biblioteke
grae: (prikaz pet najstarijih knjiga u biblioteci odsjeka u Herceg
Novom) / Momir Miunovi.
Opisi knjiga: Horatius Flacus (Horacijeva djela), ivot i djela Vergilijeva iz 1512.g., Istorija
starog i ranog srednjeg vijeka, Rerum Viennensium Comentarii in Quatuor Libros distincti in
quib celeberri-mae illius Austriae ciuitatis exordia, uetustas, nobilitas magistratus, familiae
que, ad plenum (quod aiunt) explicantur od Wolfganga Lazia i Evanelja na latinskom
jeziku iz 1540.g.
354. MIRNOVI, eljko
Razvoj trgovakih i zanatskih radnji na Cetinju do 1914.godine /
eljko Miranovi.
Objavljen spisak trgovakih i zanatskih radnji na Cetinju, aprila 1914.g.
72
A
355. PEJOVI, Ana
Znaaj i uloga manifestacije Nedjelja arhiva / Ana Pejovi.
Istorijat i ciljevi manifestacije Nedjelja arhiva, koja je svojevremeno pokrenuta i
organizovana od strane Drutva arhivskih radnika Crne Gore.- Rezime.
356. PEJOVI, Sran
O potrebi donoenja novog Zakona o arhivskoj djelatnosti u Crnoj
Gori / Sran Pejovi.
Osvrt na potrebu za donoenjem novog zakona o arhivima koji bi precizno defnisao
ciljeve, principe i standarde za razvoj arhivske slube i valjanu zatitu arhivske grae.-
Rezime.
357. PREBIREVI, Ugljea
vedski vojni izvjetaj iz Crne Gore: crnogorski narod kroz prizmu
vedskog obavjetajnog ofcira kapetana Erika Edhalma za vrijeme
osvajanja Skadra 1913. godine / Ugljea Prebiraevi.
Zapaanja vedskog vojnog ataea tokom boravka u Crnoj Gori za vrijeme Prvog
balkanskog rata i osvajanja Skadra.
XVI Meunarodni arhivski kongres Arhivi, upravljanje i razvoj:
Kuala Lumpur, 21-26. juli 2008. / Stevan Radunovi.
Rad kongresa i strateki pravci razvoja 2008-2018.
21. Savjetovanje Arhivska praksa Tuzla 2008. / Jadranka Selha-
novi.
Rad strunog skupa arhivskih radnika, u organizaciji Arhiva Tuzlanskog kantona i
Drutva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona.
Rukopisne knjige - praksis apostoli iz bjelopoljskih skriptorija /
Boidar ekularac.
O nastajanju starih rukopisnih knjiga u manastiru Sv. Petra i Pavla u Bijelom Polju.
73
(1985-2012) -
Vojislav D. Nikevi: Prevalitana i Kraljevstvo Slovena, Podgo-
rica, 2008. / Boidar ekularac.
Prikaz knjige u izdanju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Pobjede.
362. VUKI, Predrag
Prilog istoriji Zetskog doma: dvije naredbe oblasnog upravitelja
aka Petrovia od 27. jula 1885 / Predrag Vuki.
Objavljene dvije naredbe upuene komandiru Grubanu Ceroviu i Drobnjacima da se
pristupi prikupljanju priloga za izgradnju Zetskog doma.
2009.
Crnogorska drava i Barska nadbiskupija: (pet pisama barskog
nadbiskupa Nikole Dobreia) / ivko M. Andrijaevi.
Pisma su upuena Ministarstvu prosvjete i crkvenih poslova na Cetinju 1914.godine, a
uvaju se u fondu Dravnog arhiva na Cetinju.
Mjesto arhiva i arhivista u nauci / Dragia S. Borii.
O arhivu i njegovoj ulozi i doprinosu u naunom radu i ulozi arhivista u ostvarivanju tog
zadatka.- Literatura: str.118.
Prva fabrika u Gornjem Polimlju / Dragia S. Borii.
O formiranju prvog fabrikog postrojenja za proizvodnju cigle i crijepa Lim u
Beranama, koju su 1936.godine oformili Vaso oki i Kosta Stankovi, a poruili su je
1941. Italijani.- Literatura: str.119.- Abstract.
366. BOROZAN, Branislav
Problemi restitucije crkve Sv. Luke u Kotoru / Branislav Borozan
74
A
Autor osporava ispravnost restitucije crkve Sv. Luke u Kotoru, koju je realizovala Milka
anak-Medi, insistirajui da na spomeniku nije trebalo vriti bilo kakve intervencije
u ime povratka u prvobitni izgled, ve ga je trebalo sauvati u njegovoj cjelosti.-
Objavljene fotogr. i eme: Crkva Sv. Luke prije restitucije; Interijer crkve Sv. Luke; Juni
perimentalni zid crkve Sv. Luke; Nia; Dvije faze gradnje crkve Sv. Luke; Proporcijska
ema adkvadratum koju je objavila Milka anak-Medi; Realna pozicija iste eme na
preciznom tlocrtu crkve Sv. Luke; Triangulaciona proporcijska ema crkve Sv. Luke;
Tlocrt i poprijeni presjek crkve u Danju; Crkva u Danju - strukturalna izometrija;
Stanje nakon intervencija Milke anak-Medi.- Summary.
367. BOROZAN, orije
Dr edomir Bogievi: Istorija crnogorskog sudstva i Vrhovni
sud Crne Gore, Podgorica, 2009. / orije Borozan.
Prikaz knjiga u izdanju Vrhovnog sudaCrne Gore.
368. BOROZAN, orije
Razvoj dravne uprave u Crnoj Gori: 1879-1920 / orije Borozan.
Pregled istorijata dravno-pravnog razvitka Crne Gore, tj. crnogorskih dravnih
institucija i dravne uprave.- Saoptenje sa naunog skupa povodom obiljeavanja 130
godina Dravne uprave u Crnoj Gori, koji je odran 10.jula 2009.godine na Cetinju.
369. URIKOVI, Vesna
Primjena klasifkacione eme u razvrstavanju arhivskih fondova i
zbirki / Vesna urikovi, Sran Pejovi.
Analiza nedostataka i nedosljednosti kod razvrstavanju fondova u publikaciji Arhivski
fondovi i zbirke u SFRJ - Crna Gora, tom VI (1983.g.) i kritiki osvrt na publikaciju
Arhivski fondovi i zbirke u Republici Crnoj Gori, tom I-II (2001.g.), prvenstveno u pogledu
praktinih rjeenja i strukture sadraja publikacije.- Abstract.
Naredba komande Prve divizije o postrojavanju vojske povodom
proslave 50-godinjeg vladanja knjaza / Mirjana Kapisoda.
Objavljena naredba je iz 1910.godine, povodom proslave pedesetogodinjice vladanja
Nikole I.
75
(1985-2012) -
O organizaciji prvog popisa 1879. u suverenoj Knjaevini Crnoj
Gori / Mirjana Kapisoda.
Osvrt na prvi organizovani popis stanovnitva u Crnoj Gori od strane Ministarstva
unutranjih djela, uz zabiljeke stranih putopisaca i hroniara o stanovnitvu crnogorskih
nahija.- Objavljeni prepisi dokumenata: Naredba ministra unutranjih djela vojvode Maa
Vrbice od 23.juna 1879.godine, upuena kapetanima po kapetanijama i Spisak 85 kapetana
u staroj i novoj granici Crne Gore, koji su pohranjeni u fondu Ministarstva unutranjih
djela Dravnog arhiva Crne Gore.- Rezime.
373. KRIVOKPI, Violeta
Pedeset godina Arhivskog odsjeka u Nikiu / Violeta Krivokapi.
Istorijat Arhiva u Nikiu, povodom pet decenija njegovog postojanja i djelovanja.-
Literatura: str.144.- Abstract.
374. KUSOVAC, Mirjana N.
kola likovnih umjetnosti - Cetinje: 1946-1948 / Mirjana N. Ku-
sovac.
Istorijat i otvaranje prve Umjetnike kole na Cetinju, koju su vodili poznati crnogorski
slikari Petar Lubarda i Milo Milunovi, smatra se dogaajem koji je bitno uticao na
razvoj likovne umjetnosti u Crnoj Gori.- Objavljen spisak prve generacije za kolsku
1946/1947.godinu.- Rezime.
375. LALOVI, Vladan
Joseph Ratzinger: Europa - njezini sadanji i budui temelji / Vla-
dan Lalovi.
Prikaz knjige.
376. MARKOVI, edomir
Ekshumacija i antropoloka identifkacija posmrtnih ostataka
kralja Nikole I Petrovia, kraljice Milene i princeza Vjere i Ksenije u
kripti Ruske pravoslavne crkve u San Remu / edomir Markovi.
Prezentacija rezultata ekshumacije i antropoloke identifkacije posmrtnih ostataka
kralja Nikole, kraljice Milene i princeza Vjere i Ksenije, koja je obavljena 19.septembra
1989.godine u San Remu, povodom priprema za njihovo prenoenje u Crnu Goru.-
Rezime.
76
A
377. MIUNOVI, Momir
Biblioteka Dravnog arhiva Crne Gore - odsjek Herceg Novi /
Momir Miunovi.
Istorijat i rad Biblioteke u Arhivu Herceg Novi, koja ima bogat knjini fond iz mnogih
naunih oblasti, a najstarija inkunabula je iz 1486.godine.- Rezime.
Jedan pokuaj saradnje kompozitora Iva Tijardovia s kotorskim
pozoritem / Aleksandra Mili.
Arhivski podaci o pokuaju saradnje Narodnog pozorita Kotor sa slavnim
kompozitorom Ivom Tijardoviem, autorom opereta Splitski akvarel i Mala Floramy.-
Objavljena tri pisma Iva Tijardovia od 29.marta, 11.aprila i 8.juna 1951.godine,
naslovljena na upravnika pozorita Miloa Jeknia, koja se uvaju u fondu NAPOK
(Narodno pozorite Kotor).
Gostovanje Kraljevskog zemaljskog hrvatskog kazalita / Luka I.
Milunovi.
Povodom jubileja 50-godinjice kraljevskog para 1910.godine na Cetinju je gostovalo
Kraljevsko zemaljsko hrvatsko kazalite iz Zagreba, koje je tom prilikom prikazalo est
predstava, meu kojima i dramu knjaza Nikole I Balkanska carica.
380. MIRNOVI, eljko
Zakon o ordenima i Naredba o medaljama iz 1907.godine / eljko
Miranovi.
Objavljen je Zakon u cjelosti i dekreti o dodjeli Danilovog ordena IV stepena g. Arturu
Kaltnekeru (1897.godine) i g.Veljku Ramadanoviu (1908.godine).
381. PEJOVI, Nataa
Osnivanje Akcionarskog drutva Grand hotel - Cetinje / Nataa
Pe jovi.
Razvoj turizma i ugostiteljstva na Cetinju, poev od izgradnje prvog hotela Lokande
1864.godine, na osnovu arhivske grae, povodom 145 godina od formiranja
akcionarskog drutva i tampanja prvih akcija 1929.godine.- Objavljen spisak akcionara
sa Skuptine Grand hotela A.D. od 19.jula 1931.g. i spisak vlasnika deponovanih akcija
na dan 30.aprila 1943.g.
77
(1985-2012) -
382. PEJOVI, Sran
Molba ura P. Mandia, arhivara u Ministarstvu pravde: jedan
do kument o nainu obavljanja kancelarijskog poslovanja u upravnim
re gistraturama Knjaevine Crne Gore i statusu slubenika - arhivara /
Sran Pejovi.
Objavljen faksimil i prepis dokumenta-molbe ura P. Mandia od 15.februara 1910.
godine.
Istorija Vasilijeva i Vasilije u istoriji Crne Gore / Boidar ekularac.
Znaaj vladike i vladara Crne Gore Vasilija Petrovia Njegoa, rodonaelnika crnogorske
istoriografje, koji je svojim dravnikim ponaanjem i diplomatskim aktivnostima
doprinio ugledu Crne Gore kod ondanjih sila Austrije, Venecije i Rusije.- Abstract.
384. TEPAVEVI, Ivan
Neka neobjavljena pisma Mitrofana Bana / Ivan Tepavevi.
Objavljena pisma su iz 1907, 1912. i 1914. godine, imaju slubeni karakter i odnose
se na regulisanje nekih imovinskih i crkveno pravnih odnosa, a uvaju se u fondovima
Dravnog arhiva Crne Gore.
385. VUKI, Predrag
Iseljenje Krsta M. Bulajia sa cjelokupnom porodicom u Junu
Ameriku 1911.: arhivska akta / Predrag Vuki.
Na osnovu arhivske grae Odjeljenja za pasoe fonda Ministarstva inostranih djela,
u kome se uva mnotvo potresnih pisama i molbi za izdavanje pasoa, koje ukazuju
na teak poloaj siromanih slojeva drutva u Knjaevini/Kraljevini Crnoj Gori.-
Objavljeni prepisi dokumenata: Molba Krsta M. Bulajia od 11.oktobra 1911.godine
upuena mjesnom kapetanskom sudu i Dopis Ministarstvu inostranih djela na Cetinju,
kapetan P. Kovaevi od 25.oktobra 1911.godine, kojim se preporuuje da se Krstu M.
Bulajiu izda paso u cilju kolektivnog preseljenja u Junu Ameriku.
386. VUKI, Predrag
Molba Boa N. Jabuanina, uesnika Rusko-japanskog rata 1904-
1905. godine, ministru vojnom Mitru Martinoviu od 17. jula 1808. /
Predrag Vuki.
78
A
Objavljeni dokument je dragocjeno svjedoanstvo koje upotpunjuje naa saznanja o
ueu Crnogoraca u Rusko-japanskom ratu 1904-1905.godine i koji se uva u fondu
Ministarstva vojnog Knjaevine Crne Gore u Dravnom arhivu Crne Gore na Cetinju.
387. VUKIEVI, Boris
Papsko diplomatsko predstavljanje u stranim dravama od
Lateranskog sporazuma do pontifkata Benedikta XVI / Boris Vukievi.
Diplomatske aktivnosti Svete Stolice do poetka XXI vijeka, organizacija meunarodnih
odnosa, irenje papske diplomatske mree nakon uspostavljanja odnosa sa bivim
socijalistikim dravama i perspektive odnosa sa zemljama, sa kojima diplomatski
odnosi tek treba da budu uspostavljeni.- Summary.
388. ZEKOVI, Sreten
Odakle kod Njegoa kosovski mit, Milo Obili, Duanovo carstvo i
srpstvo? / Sreten Zekovi.
Koliko je i kako kosovski mit i srpstvo uticalo na Petra II Petrovia Njegoa.
389. ZEKOVI, Sreten
Vrtanje na arhivska i ostala edoanstva: nemutost istoriografje i
arhivistike pred neprovjerenim izvor(nic)ima o pripisivanju autorstva
Njegou tuih stihova: popularno p(r)oturanje autorstva Njegou po
onom napisa mi naki oek / Sreten Zekovi.
Osvrt na jednu posvetu na Vukovom kalendaru Danica iz 1826.godine, koji je episkop
Nikifor Maksimovi donio u aak kao dar od Njegoa.
2010.
390. BOGIEVI, edomir
orije M. Ojdani: Vasojevii i Cetinje, Podgorica, 2010. /
edomir Bogievi.
Prikaz knjige u izdanju Crnogorskog kulturnog foruma.
391. CIMEA, Borislav
Jedan od temelja dravnog institucionalizma / Borislav Cimea.
79
(1985-2012) -
Prikaz zbornika dokumenata Crnogorska vojna muzika, Cetinje-Podgorica, 2010, koji
su priredili Luka I. Milunovi i Stevan B. Radunovi, u izdanju Dravnog arhiva Crne
Gore i Ministarstva odbrane Crne Gore.
Prilog prouavanju uea ena u privrednom ivotu Crne Gore
krajem XIX i poetkom XX vijeka / Slavka Jovievi.
Analiza uea ena u privrednom ivotu Knjaevine Crne Gore na osnovu arhivske
grae.- Objavljeni dokumenti: Pregled trgovakih radnji po veim mjestima iji su vlasnici
bile ene iz 1880. i 1881.godine; Pregled izdatih trgovakih dozvola enama po mjestima za
period 1881-1903.godine; Dva dokumenta iz 1877.godine, koji se odnose na tube ena
pred nadlenim sudskim organima, tj. na naplate dugova; Zapisnik od 11.maja 1912.
godine, sastavljen u Kapetanskom sudu u avniku o sasluanju Gospave Karove Pavi,
trgovca.- Abstract.
394. JOVOVI, Vasilj
Kulturno-istorijsko nasljee Balia / Vasilj Jovovi.
Kulturno-istorijski spomenici iz vremena vladavine Balia (1360-1421): Bogorodina
crkva Sv. Maria di Lorenzo u Skadru, zadubina Olivere, prve ene uraa I Balia,
manastiri na ostrvima Skadarskog jezera Sv. Bogorodica u Krajini, Stareva Gorica i
Moranik, manastir Praskvica u Patroviima, Dvori Balia u Ulcinju, Goriki zbornik iz
1441/42.g., koji je prepiska Jelene Bali i monaha Nikona Jerusalimca i Povelje, koje se
uvaju u mnogim manastirima i arhivima.
Osnivanje Doma za umobolne u Knjaevini Crnoj Gori / Mirjana
Kapisoda.
U Dravnom arhivu na Cetinju uva se fond Ministarstva unutranjih djela, serija
Sanitetsko odjeljenje - Dom umobolnih na Bralenovici kod Danilovgrada, ija arhivska
graa obuhvata period od 1899. do 1914.godine.- Rad prvi put objavljuje raspise,
pravila, uputstva, naredbe i ugovor o izgradnji Doma za umobolne.- Abstract.
396. KOMAR, Goran .
Nota od Kuta iz 1719. godine / Goran . Komar.
80
A
Popis itelja hercegnovskog sela Kuti, koji se uva u Arhivskom odjeljenju Herceg Novi,
u fondu Topaljska komunitad.- Rezime.
397. KUSOVAC, Mirjana N.
kola likovnih umjetnosti - Herceg Novi: 1948-1967 / Mirjana N.
Kusovac.
Pregled rada kole likovnih umjetnosti od preseljenja sa Cetinja 1948. do ukidanja
1967.godine,njenoj organizaciji i reorganizaciji i podaci o uenicima i profesorima koji
su obiljeili njeno postojanje, prema arhivskoj grai fonda Umjetnika kola Herceg
Novi u Dravnom arhivu Crne Gore.- Rezime.
398. MAANOVI, Milka
O zemljinom sporu za golf-klub / Milka Maanovi.
Povodom saznanja Uprave varoi Cetinje da je zemljite predvieno za novo groblje
zauzeto od neke strane Korporacije za izgradnju golf terena, zbog ega se intervenie
kod Ministarstva inostranih djela.- Objavljen Izvjetaj Ministarstva inostranih djela iz
1906.godine.
399. MAANOVI, Milka
Obnova crnogorskog kraljevstva i jubilarne sveanosti 1910.
godine: zbornik dokumenata, Cetinje, 2010. / Milka Maanovi.
Kulturni turizam i Kotorski arhiv kao vaan dio kulturnog ide-
ntiteta grada / Aleksandar Mili.
Vanost kulturnog turizma na opti razvoj grada Kotora i potencijalno predstavljanje
arhivske grae u duhu zahtjeva savremene kulturno-turistike atrakcije.- Rad ine
odabrana poglavlja iz autorkine magistarske teze.- Abstract.
Stevanoviev memorandum: koncepcija o radu crnogorskog
dravnog teatra / Luka I. Milunovi.
Kratak osvrt na koncepciju osnivanja profesionalnog teatra u Crnoj Gori, uz molbu
biveg reditelja i glumca Milutina Stevanovia iz 1911.godine za ponovno angaovanje i
prijedlog za uspjeniji rad Kraljevskog crnogorskog narodnog pozorita, koju je uputio
Ministarstvu prosvjete i crkvenih poslova Kraljevine Crne Gore.
81
(1985-2012) -
402. NIKOLOVA, Maja
Stevo uturilo - zaetnik modernog crnogorskog kolstva / Maja
Ni kolova.
Arhivska graa znaajna za izuavanje istorije crnogorskog kolstva nalazi se u fondu
Steva uturila koji se uva u Pedagokom muzeju u Beogradu, koji sadri izvjestan broj
arhivalija iz njegovog kratkog ali plodotvornog rada u Crnoj Gori, u periodu od 1878. do
1883.godine, i to: Akt o odlikovanju Steva uturila Ordenom Knjaza Danila I (1880.g.),
Svjedoanstvo da je Stevo uturilo bio nastavnik Knjazu Nasledniku Danilu (1882.g.),
Nastavni plan za osnovnu komunalnu kolu u Ulcinju (bez datuma), Poslovnik o uiteljskoj
skuptini u Crnoj Gori od Nj. V. Knjaza (bez datuma), Zakon o optoj kolskoj dunosti
u naem Knjaevstvu (1878.g.), Nacrt za ustrojstvo osnovnijeh kola u Knjaevstvu Crnoj
Gori (1879.g.) i Izvjetaj o stanju osnovnijeh kola Kraljevine Crne Gore na koncu kolske
godine 1880/81.
403. PEJOVI, Ana
Nekoliko dokumenata o odravanju bistijerni i okolnom zemljitu
na teritoriji Optine Cetinje / Ana Pejovi.
Objavljena dokumenta su svjedoanstvo o jednom sporu i ilustracija odnosa gradske
uprave prema ureenju grada, odravanju istoe i upravljanja resursima, tj. u ovom
sluaju vodom.- Objavljeno: Izvjetaj Katunsko-Rijeke oblasne uprave (20.april 1906),
Dopis upravnika varoi Cetinje Sava N. Vuletia (15.april 1906) i Naredba ministra koju
je sproveo sekretar St. Drljevi (12.maj 1906).
404. PEJOVI, Ana
Popis stanovnitva Crne Gore - 1879: zbornik dokumenata,
Cetinje, 2009. / Ana Pejovi.
Prikaz vrijednog izdanja arhivske grae u izdanju Dravnog arhiva Crne Gore.
405. PEJOVI, Sneana
Konferencija 19. Meunarodni arhivski dan - Trst 2009 i uee
predstavnika Crne Gore / Sneana Pejovi.
Pregled rada Konferencije u organizaciji Meunarodnog instituta za arhivske znanosti
Trst-Maribor, koja je odrana u Trstu 9. i 10.novembra 2009.godine i bila je posveena
pitanjima arhiva i arhivske grae 20.vijeka, uz osvrt na izlaganje predstavnika Crne Gore
na Konferenciji.
406. PEJOVI, Sneana
Konferencija 20. Meunarodni arhivski dan - Trst 2010 / Sne-
ana Pejovi.
82
A
Osvrt na izlaganja uesnika Konferencije u organizaciji Meunarodnog instituta za
arhivske znanosti Trst-Maribor, koja je odrana u Trstu 11. i 12.oktobra 2010.godine, sa
temom Arhivsko zakonodavstvo i Web stranice posveene arhivima.
407. PEJOVI, Sran
Kako je sproveden popis stanovnitva Crne Gore 1879. godine /
Sran Pejovi.
Pregled naina organizacije i sprovoenja popisa stanovnitva 1879.godine prema
arhivskoj grai fonda Ministarstva unutranjih djela u Dravnom arhivu na Cetinju.
408. PEJOVI, Sran
O unutranjoj organizaciji Dravnog arhiva: mogunosti unapre-
enja funkcionalnih aktivnosti kroz novi nain organizacije Dravnog
arhiva / Sran Pejovi.
Pregled unutranje organizacije Dravnog arhiva Crne Gore u periodu od 1992.
godine, odnosno od reorganizacije arhivske slube u Crnoj Gori, uz analizu dosadanjih
pravilnika o unutranjoj organizaciji, sa ciljem unapreenja arhivske djelatnosti i
razvojne orjentacije ove ustanove.- Abstract.
409. PEJOVI, Sran
Pojam dralac u novom arhivskom zakonu Crne Gore: pokuaj su-
pstitucije ustaljenog pojma - diskontinuitet zakonodavne tradicije i /
ili pojmovna zbrka - u cilju unapreenja integralne zatite arhivske i
registraturske grae / Sran Pejovi, Vesna urikovi.
Povodom uvoenja novog pojma dralac umjesto ustaljenog imalac u novom arhivskom
zakonu Crne Gore.- Literatura: str.92.- Abstract.
410. POPOVI, Jovan P.
Tri knjige autora dr Mila Bakia / Jovan P. Popovi.
Prikaz knjiga: Arhivistika (Podgorica, 2007, u izdanju Istorijskog instituta Republike
Crne Gore), Crnogorsko arhivsko zakonodavstvo (Cetinje, 2009, u izdanju Dravnog
arhiva Crne Gore) i Razvoj arhivske slube u Crnoj Gori (Cetinje-Podgorica, 2010).
411. PREMOVI, Marijan
Ostaci materijalne kulture upe Budimlje u srednjem vijeku /
Marijan Premovi.
83
(1985-2012) -
Povodom ostataka materijalne kulture koji svjedoe o naseljenosti srednjovjekovne
upe Budimlje do kraja XV vijeka, s posebnim osvrtom na udikovski kamen, Jerinjin
grad i Zlatni zapon.- Abstract.
Balii prema Turcima / Boidar ekularac.
Odnos crnogorske dinastije Balia (vladali 1360-1421) prema Turcima, jer je to bilo
vrijeme prodora i turskih osvajanja na Balkanu, to nije zaobilo ni Zetu.- Summary.
413. VUJAI, Velimir
Uee Rudolfa Valdeca na crnogorskim sveanostima 1910. godine
/ Velimir Vujai.
Prikaz gostovanja hrvatskih umjetnika na sveanostima 1910.godine, s posebnim
osvrtom na rad hrvatskog skulptora i medaljera Rudolfa Valdeca, jer je izradio plaketu
povodom 50-godinjice vladavine kralja Nikole i zlatne svadbe kraljevskog para, koja se
smatra jednim od njegovih najboljih ostvarenja.- Rezime.
414. ZEKOVI, Sreten
Ilirizam je (u)temelj(e)na alternativa srbinizmu (junoslovenstvu)
/ Sreten Zekovi.
Novo tumaenje pojma ilirizma kao posebnog oblika intergralizma od srbizma i ju-
noslovenstva.
2011.
415. BOJOVI, Dragoslav
Pljevaljska bitka / Dragoslav Bojovi.
Uslovi i okolnosti pod kojima je dolo do donoenja odluke o izdavanju nareenja o
napadu na Pljevlja i o organizovanosti partizanskih odreda.- Izvori i literatura: str.176.-
Abstract.
Razmiljanja o skraivanju vremenskog perioda za uvanje arhi-
vske i registraturske grae / Dragia S. Borii.
84
A
Povodom hiperprodukciji arhivske i registraturske grae koja je nastala tokom 20. i
poetkom 21.vijeka, zbog ega treba razmisliti o ideji za skraivanje vremenskog perioda
uvanja grae.- Literatura: str.182.- Abstract.
417. BOROZAN, Branislav
Neka razmiljanja o ubikaciji labeatskog Meteona / Branislav
Borozan.
Identifkacija labeatskog grada Meteona sa ilirskom gradinom na Medunu u Kuima,
iz ega rezultiraju problemi u razgranienju teritorija dva ilirska plemena - Dokleata i
Labeata.- Abstract.
418. BOROZAN, ore
Njegoevo diplomatiesko djejanije / ore Borozan.
Osvrt na Njegoevo diplomatsko djelovanje na osnovu njegove bogate dravnike
prepiske i pisama personalnog obraanja savremenicima.- Literatura: str.26.- Rezime.
419. BOROZAN ore
Pogled na istoriju crnogorsko-ruskih veza i odnosa / ore Boro-
zan.
Osvrt na najznaajnija pitanja veza i odnosa Crne Gore i Rusije kroz minula stoljea,
povodom 300-godinjice istih.- Rezime.
420. CRNI PEJOVI, Marija
kola za vaspitae djece predkolskog uzrasta u Herceg Novom
(1949-1951) / Marija Crni Pejovi.
Istorijat i rad kole za vaspitae djece predkolskog uzrasta Herceg Novi i pratee
ustanove Internata te kole, sa djejim domom za djecu od tri do sedam godina, na
osnovu fragmentarno sauvane arhivske grae.- Rezime.
421. ORLI, Lovorka
Mletaki pukovnik Ivan Krapovi iz Maina (prva polovica 18.
stoljea) / Lovorka orali.
Vojnika karijera Ivana Krapovia, rodom iz Maina, koji je zapovijedao etama u
Mletakoj Republici, na osnovu arhivske grae Archivio di Stato di Venezia (arhivska
zbirka Inquisitori sopra lamministrazione de pubblici ruoli, koja sadri popise ljudstva
u mletakim prekomorskim etama).- Objavljeni prilozi: Popis asnika, doasnika i
85
(1985-2012) -
vojnika iz ete bojnika Ivana Krapovia, djelatne u sklopu pukovnije Kumbat iz 1726.g.;
Popis asnika, doasnika i vojnika iz vlastite ete pukovnika Ivana Krapovia iz 1738.g.;
Popis asnika, doasnika i vojnika iz vlastite ete pukovnika Ivana Krapovia iz 1740.g.;
Popis asnika, doasnika i vojnika iz vlastite ete pukovnika Ivana Krapovia iz 1743.g.
423. JOVOVI, Ivan
upe Barske nadbiskupije u izvjetaju Vicka Zmajevia 1703.
godine / Ivan Jovovi.
Izvjetaj barskog nadbiskupa Vicka Zmajevia iz 1703.godine daje sveobuhvatnu
sliku politikih i crkvenih prilika u Otomanskom carstvu, a ovaj rad analizira samo dio
izvjetaja koji se odnosi na prostor dananje Crne Gore i tie se katolikih upa u Crnoj
Gori, koje su se nekad nalazile pod jurisdikcijom barskog nadbiskupa.- Summary.
424. JOVOVI, Vasilj
Odnosi Sandalja Hrania i Balia oko Kotora krajem XIV i
poetkom XV vijeka / Vasilj Jovovi.
Prikaz sukoba crnogorske dinastije Balia (1360-1421), koji su tokom itave svoje
vladavine teili da zauzmu Kotor, pa su zbog prevlasti nad Kotorom doli u sukob sa
velikim vojvodom bosanskim Sandaljem Hraniem.- Summary.
425. JOVOVI, Vasilj
Prof. dr Boidar ekularac: Crna Gora u doba Balia, Cetinje,
2011. / Vasilj Jovovi.
Prikaz knjige u izdanju Oboda.
Manifestacija Nedjelja arhiva, 18-22. april 2011.: reslizovani
program / Mirjana Kapisoda.
Istorijat manifestacije, koja je u Crnoj Gori prvi put odrana 1956.godine, zatim 1957,
1958. i 1960.godine, a obnovljena je tek 2008. na inicijativu Dravnog arhiva Crne Gore
sa tendencijom da bude tradicionalna.
86
A
427. KOMAR, Goran .
Nota od Kuta (oko 1728) / Goran . Komar.
Popis itelja sela Kuti, koji se uva u fondu Topaljska komunitada - Arhivsko odjeljenje
Herceg Novi.
428. PEJOVI, Ana
Dravni arhiv Crne Gore 1951-2011: izloba dokumenata /
Ana Pejovi.
Prikaz izlobe odrane u prostorijama Biljarde, povodom 60-godinjice Dravnog
arhiva Crne Gore.
429. PEJOVI, Ana
Uputstvo za sastav zavrnog likvidacionog bilansa privatnih
kreditnih preduzea u likvidaciji / Ana Pejovi.
Istraivanje arhivske grae o toku i postupku prestanka sa radom privatnih kreditnih
preduzea, odnosno tedionica, banaka i osiguravajuih drutava u periodu poslije
Drugog svjetskog rata.- Objavljeni dokument: Uputstvo za sastav zavrnog likvidacionog
bilansa privatnih kreditnih preduzea u likvidaciji iz 1948.godine, koje je donijelo
Ministarstvo fnansija.
430. PEJOVI, Sran
Kako su utvreni ktitori dvije crkve u Svau u Istoriji Crne Gore,
tom 1, knjiga 2: znatne posljedice protivurjenosti i nagaanja u
naizgled sitnom detalju / Sran Pejovi.
Kritiki osvrt na odreivanje ktitora u katedrali Sv. Jovana i crkvi Sv. Marije u Svau, tj.
kako je ovo pitanje prikazanono i interpetirano u Istoriji Crne Gore, tom 1, knjiga 2, koja
je objavljena u Titogradu 1970. godine.- Abstract.
431. PEJOVI, Sran
Nekoliko dokumenata o posjeti vikarnog episkopa budimljanskog
dr Andreja Fruia Crnoj Gori / Sran Pejovi.
U fondu Vjerska komisija, pri Izvrnom vijeu NR Crne Gore postoji nekoliko dokumenata
o zvaninoj posjeti dr Andreja Fruia Crnoj Gori - novembra 1959.godine.- Objavljena
dokumenta: Zabiljeka o razgovorima sa episkopom dr Andrejem Fruiem i arhijerejskim
zamjenikom protom Simom Martinoviem (13.novembar 1959); Prijem u Komisiji za vjerska
pitanja; Zabeleka o razgovoru sekretara Savezne komisije za verska pitanja Miloja Dilparia
sa patrijarhom Germanom, odranim 8.decembra 1959.godine.
87
(1985-2012) -
432. PEJOVI, Sran
Osnovne karakteristike politike emitovanja novca u Knjaevini /
Kraljevini Crnoj Gori / Sran Pejovi.
Istorijat kovanja novca u Crnoj Gori od poetaka do usvajanja Zakona, uz osvrt na
proceduru i tok skuptinskih rasprava o sva tri zakonska projekta, kao i uporedna
analiza monetarne politike i njenih dometa u periodu prije i poslije donoenja Zakona.-
Abstract.
433. POPOVI, Jovan P.
Neki od postulata kao preduslova zatite arhivske grae / Jovan P.
Popovi.
O arhivskom zakonodavstvu kao skupu zakona i pravnih regulativa, koje upravljaju
uvanjem, korienjem i zatitom arhivske grae i organizacijom arhiva u dravi.-
Literatura: str.183-184.- Summary.
Uloga medija u stvaranju kulta Sovjetskog Saveza u Crnoj Gori
1945-1948 / Jadranka Selhanovi.
O aktivnosti crnogorskog komunistikog rukovodstva koje je, nakon uspostavljanja
novog socijalistikog sistema vlasti, radilo na propagiranju kulta prve socijalistike
zemlje i njenog dravnog i partijskog voe.- Koriena arhivska graa Dravnog arhiva
Crne Gore.- Abstract.
435. EKI, Radenko
Mr Darko Baki: Diplomatski predstavnici Crne Gore u Cari-
gradskom poslanstvu Stanko Radonji i Gavro Vukovi, Podgorica,
2011. / Radenko eki.
Prikaz knjige u izdanju Knjievne zadruge Srpskog narodnog vijea.
Kotorski Statut: (izdanje Dravnog arhiva Crne Gore, 2011) / Bo-
idar ekularac.
88
A
Predrag Vuki: Bibliografja knjiga i lanaka nastalih na osnovu
arhivske grae DACG, knjiga I, Cetinje, 2010. / Boidar ekularac.
438. VUJAI, Velimir
Medalja - spomenica povodom vjenanja prijestolonasljednika
Danila / Velimir Vujai.
Podsjeanje na sveanosti povodom vjenanja prestolonasljednika Danila i Jute
Meklenburg-Strelic, tj. prikaz medalje-spomenice izraene tim povodom.- Arhivski
podaci, korieni iz fondova Ministarstava unutranjih djela, u ovom radu se prvi put
prezentiraju javnosti.- Aabstract.
439. VUKEVI, Mladen
Akademik prof. dr Mijat ukovi / Mladen Vukevi.
In memoriam.
440. VUKIEVI, Boris
Poetak hladnog rata u Evropi i prekid diplomatskih odnosa Svete
Stolice i istonoevropskih drava / Boris Vukievi.
Djelovanje diplomatije Svete Stolice na poetku hladnoratovskog sukoba u Evropi i o
prekidu diplomatskih odnosa Svete Stolice sa novonastalim narodnim demokratijama.-
Summary.
441. ZEKOVI, Sreten
Jedna spor(adi)na arhivalija knjaza Danila / Sreten Zekovi.
Utvrivanje autentinosti, originalnosti i povjerljivosti Danilove proklamacije Kuima
od 30.decembra 1852.godine, koja odudara od svih ostalih proklamacija povodom
Omer-painog napada na Crnu Goru.- Abstract.
442. ZEKOVI, Sreten
Srbinizam oponent ilirizmu: srbinizam - poistovjeivanje Srba i
srpstva sa slavenoserbskim i junoslovenskim integralizmom / Sreten
Zekovi.
Paralela izmeu hrvatskog ilirizma i srbinizma, koji se javlja kao njegov oponent, koji
propagira ideju junoslovenstva kao svesrpstva na srpskoj nacionalnoj osnovi.
89
(1985-2012) -
2012.
443. BULATOVI, Ljiljana
Anton Koovi - Filipaj (1950-2012) / Ljiljana Bulatovi.
In memoriam.
444. JOVOVI, Vasilj
Mr Marijan Premovi: upa Budimlja u srednjem vijeku, Cetinje,
2012. / Vasilj Jovovi.
Manifestacija Neelja arhiva 23-27 april 2012: realizovani pro-
gram / Mirjana Kapisoda.
Prikaz manifestacije pod sloganom uvajmo arhive, koja je realizovala veliki broj
programa, u koji su bile ukljuene sve unutranje organizacione jedinice Arhiva, koje
se nalaze u svim gradovima Crne Gore.- Objavljen realizovani program po gradovima
za: Cetinje, Podgoricu, Niki, Ulcinj, Bar, Herceg Novi, Danilovgrad, Berane, Budvu,
Bijelo Polje, Kolain, Kotor, Pljevlja i Andrijevicu.
446. KRIVOKPI, Violeta
Narodno pozorite u Nikiu (1949-1965) / Violeta Krivokapi.
Istorijat i rad Narodnog pozorita osnovanog 1949.godine, kroz praenje duge pozorine
tradicije u Nikiu, koja je zaeta davne 1884, kada je izvedena prva predstava Slobodarka.-
Objavljena graa na osnovu sreenog fonda Narodno pozorite u Arhivskom odjeljenju
Niki: Program odravanja pozorinih predstava za sezone 1949-1965.g.; Plakat za
premijeru predstave Maenjka iz 1949.g.; Plakat za predstavu ido iz 1951.g.; Odluka o
osnivanju Narodnog pozorita u Nikiu od 15.marta 1949.g. i Rjeenje o prestanku rada
Narodnog pozorita u Nikiu od 31.jula 1965.godine.- Literatura: str.112.- Rezime.
447. MAANOVI, Milka
Crna Gora u Prvom balkanskom ratu 1912/1913: izloba do ku-
menata / Milka Maanovi.
Prikaz izlobe povodom 100-godinjice uea Crne Gore u Prvom balkanskom
ratu 1912/1913.godine, u organizaciji Dravnog arhiva Crne Gore, koja je odrana u
Podgorici u izlobenom prostoru Kusleove kue.
90
A
Koncepcije o radu prvoga dravnoga pozorita u Kraljevini Crnoj
Gori: dokumenta / Luka I. Milunovi.
Prezentacija dokumenata s kraja prve redovne pozorine sezone sa vienjima naina
rada stalnog profesionalnog dravnog teatra, uz kratak osvrt na koncepcije o osnivanju i
funkcionisanju profesionalnog teatra u Kraljevini Crnoj Gori.- Objavljeno: tri ugovora
sa rediteljima Ljubomirom Miciem, Nikolom Hajdukoviem i Ilijom Vuieviem (i
njihovim suprugama) o njihovom angaovanju, sklopljeni neposredno poslije njihovog
obraanja Ministarstvu prosvjete i crkvenih poslova, datirani 1911.godine, koji se uvaju
u Dravnom arhivu Crne Gore, fond Ministarstva prosvjete i crkvenih djela (fasc.72,
br.1624, 1635, 1636).- Abstract.
449. PEJOVI, Ana
Ministarska naredba o formiranju zasebnog statistikog odjeljenja
u okviru Ministarstva unutranjih djela / Ana Pejovi.
Povodom organizovanja i djelovanja statistike slube u Crnoj Gori, o emu ima jako
malo podataka.- Objavljeno Rjeenje ministra unutranjih djela o organizaciji Statistikog
odjeljenja u okviru MUD-a od 15. maja 1909.godine.
450. PEJOVI, Sran
Iskustva i praksa u sprovoenju programa Arhivi u kolama -
kole u arhivima / Sran Pejovi.
Iskustva u sprovoenju programa Arhivi u kolama - kole u arhivima, koji je dio
programske orjentacije Dravnog arhiva Crne Gore u ostvarivanju kulturno-prosvjetne
djelatnosti, uz osvrt na osnovne elemente programa i tabelarni prikaz ostvarenih
aktivnosti za proteklih pet godina njegovog sprovoenja.
451. PEJOVI, Sran
Milica Kosti: Nauka i razvoj nauke u Crnoj Gori kroz vrijeme,
Podgorica, 2011. / Sran Pejovi.
Prikaz knjige u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
452. PLAMENAC-BABI, Zorica
Nekoliko dokumenata o problemima integrisanja nepravoslavnog
stanovnitva u prosvjetni sistem Crne Gore / Zorica Plamenac-Babi.
91
(1985-2012) -
O fondu Glavno kolsko nadzornitvo, u Dravnom arhivu Crne Gore, koji obiluje
podacima o razvoju kolstva u Crnoj Gori od 1871. do 1903.godine.- Objavljena su etiri
dokumenta koja svjedoe o toleratnoj politici crnogorske drave prilikom integrisanja
cjelokupnog stanovnitva u njen kolski sistem.
453. ROU, Kosta
Nova knjiga akademika Boidara ekularca: Tragovi Vlaha u
Crnoj Gori, Sebe (Rumunija), 2012. / Kosta Rou.
Prikaz knjige.
Crnojevii izmeu Venecije i Turske / Boidar ekularac.
Crnogorska dinastija Crnojevii izmeu Turske, koja je u to vrijeme vrsto zauzela svoje
pozicije na Balkanu i Venecije, koja je posjedovala veinu gradova na Crnogorskom
primorju, kao i njihov odnos prema tim zemljama.- Bibliografja uz tekst.
455. TASSAN, ana
XVII arhivski kongres: Brisbane, Australia od 20-24 avgusta 2012.
god. / ana Tassan.
Izvjetaj o radu svjetskog arhivskog kongresa, pod nazivom Klima promjena, koji je po
prvi put odran u Australiji, u organizaciji Nacionalnog arhiva Australije.

456. VUJAI, Velimir
Spomenica povodom proslave etrdesetogodinjice vladavine
knjaza Nikole / Velimir Vujai.
Novi podaci o Spomenici povodom 40-godinjice vladavine knjaza Nikole na osnovu
neobjavljene arhivske grae.- Dat opis medalje-spomenice.- Objavljeni dokumenti:
Spisak inovnika koji imaju 30 i vie godina slube; Program o proslavi 40-godinjeg
vladanja Nj. V. gospodara Crne Gore, Zete, dijela Rake, Zahumlja i Primorja na dan
6.decembra 1900; estitke od ruskog cara Nikole II, od cara Franca Josifa, od grkog cara
ora, engleske kraljice Viktorije, italijanske kraljice Margarete, od Viktora Emanuela i
Jelene i njemakog cara Vilhelma.- Abstract.
457. VUKI, Predrag
Danica Bracanovi (1925-2012) / Predrag Vuki.
In memoriam.
92
A
458. VUKOTI, Vukota
Odjeci afere Drajfus u crnogorskoj tampi / Vukota Vukoti.
Odjeci Afere Drajfus s kraja XIX vijeka na tadanju Evropu i kako je taj dogaaj bio
prikazan u crnogorskoj javnosti, tj. kako je o tome izvjetavao Glas Crnogorca i dostupna
literatura ili kako je pitanje antisemitizma tretirano u Crnoj Gori.- Rezime.
459. ZEKOVI, Sreten
Dva sporna edoanstva iz 1517. i 1591. / Sreten Zekovi.
Autentinost, adekvatnost i interpretacija prijevoda dokumenata: Testamenta ura
Crnojevia iz 1517.godine, povodom navoda mletakog duda Loredana da je pisan na
srpskom jeziku i Ugovor o miru izmeu Jusuf-bega Krsmia i Ljudevita Medina Patrovia
od 30.maja 1591.godine, u kojem se navodi da je pisan irilicom na srpskom jeziku.-
Abstract.
93
(1985-2012) -
Adi, Tatijana 343
Andrijaevi, Gojko 39,151,193,217
Andrijaevi, ivko M. 130,341,363
Antovi, Darko 152,238,248
Antovi, Jelena 1, 21, 22, 40, 57-61, 107,
131, 132,153,154,174,239,263,280
Antovi, Jelena (prev.) 127
Bajer, Helmut 264
Baki, Mile 41, 42, 62, 63, 108, 133,
249, 265, 287
Baki, Mile (prev.) 115
Baki, Radovan 109,134
Bogavac, Vukota 3
Bogievi, edomir 302,390
Bogojevi-Gluevi, Nevenka 218,
266
Bojovi, Dragoslav 64,415
Borii, Dragia S. 110, 155, 194, 303,
323, 342,364,365,416
Borozan, Branislav 366,417
Borozan, orije 367,368,418,419
Bokovi, Tadija 65,66,111,135,136
Brajovi, Vukomir 112,195,304
Bulatovi, Ljiljana 443
Burzanovi, Slavko 156, 175, 240, 281,
288
Cemovi, Marko P. 137
Cimea, Borislav 391
Crni-Pejovi, Marija 4,219,420
abraji, Hrvoje 324
elebi, Ljiljana 343
orali, Lovorka 421
ubrovi, Zorica 67
upkovi, Nedjeljka 138
Delevi, Ivan 113
Dimitrijevski, Marjan 325
urikovi, Vesna 369,409
uri, Petar 114
uri, Vojislav J. 68
urovi, Jelena 267
Eremenko, Vladimir Aleksandrovi
115
Foli, Zvezdan 176,241,289
Gazivoda, Nevenka 23,305
Hadibrahimovi, Maksut D. 197
REGISTAR AUTOR I PREVODILACA
94
A
Ivanovi-Rajkovi, Mirjana 327
Jaukovi, Vesna 221
Jovanovi, Borivoj 307
Jovievi, Slavka 24,199,222,251,326,
329,393
Jovovi, Ivan 423
Jovovi, Vasilj 394,424,425,444
Kalezi, Rajko 200,201,223
Kaluerovi, Ana 157,224,252
Kaluerovi, Slobodan 283
Kaluerovi, Valentina 330,345,346
Kapisoda, Mirjana 116, 158, 159, 178,
225, 253, 291, 308, 309, 331, 347-350,
371, 372, 395, 426, 445
Kariik, Dijana 305
Katelan, Joko 139,160,174,226
Kazi, Nataa 117,305
Kirsanov, Miodrag 117, 225, 227, 243,
292
Klasinc, Petar Pavel 161
Komar, Goran .162,396,427
Kordi, Stevan 174,226,228,269
Kovaevi, Branislav 70, 71, 118, 119,
140, 141,163,164,179,180,202,203
Kovaevi, Vanja 332
Kovaevi, Veljko 5
Kovaevi, Vojo 25
Klikovac, Ana (prev.) 210
Krivokapi, Violeta 373,446
Kusovac, Mirjana N. 374,397
Lainovi, Peria 293
Laki, Zoran 229
Lakovi, Vesna 72
Lalovi, Vladan 375
Lemi, Vlatka 324
Lipovina, Ljiljana 351
Luketi, Miroslav 6,7,26,27
Luketi, Sonja 8,23
Markovi, edomir 333,376
Marovi, Branislav 204
Martinovi, Duan J. 73,74,254,294
Martinovi, Jovan J. 75
Martinovi, Marina 205,255
Maanovi, Milka 352,398,399,447
Maibradi, Anita 120
Medojevi, Jovo 76,121,181,182
Miajlovi, Radojka 77
Miunovi, Momir 353,377
Mijanovi, Boko 78
Mili, Aleksandra 28, 46, 79, 142, 165,
183, 206, 256, 295, 378, 400
Miloevi, Milo 9,47,80,81
Milunovi, Luka I. 207, 230, 257, 270,
296, 297, 334, 379, 401, 448
Miljenovi, Aleksandar 310
Milji, Marijan Mao 184,208,209
Miranovi, eljko 354,380
Muura, Gordana 143
Nikevi, Vojislav D. 210
Nikevi, Vojislav P. 82,144,185
Nikolova, Maja 402
Pajovi, Radoje 83,84,170
Panti, Miroslav 85
Paraa, Ljiljana 305
Pavi, Milorad 335
Pejovi, Ana 298,311,355,403,404,428,
429,449
95
(1985-2012) -
Pejovi, Nataa 381
Pejovi, Sneana 10, 21, 29, 48, 55, 86,
145, 166,174,228,231,244,258,271,27
2,299, 405,406
Pejovi, Sran 232, 245, 273, 274, 284,
293, 312-316, 318, 336, 352, 356, 369,
382, 407-409, 430-432, 450, 451
Peroevi, Nenad 337
Pei, Milisav 49,87,146
Plamenac-Babi, Zorica 452
Popovi, Jovan 211
Popovi, Jovan R. 338
Popovi, Jovan P. 410,433
Popovi, Milena 352
Prebiraevi, Ugljea 317,357
Premovi, Marijan 411
Radonji, Zorica 90,275
Radunovi, Magdalena 339
Radunovi, Stevan 285, 300, 318, 319,
358
Radusinovi, Branka 117,227,243
Ralevi, Miroljub 91
Ralevi, Miroljub (prev.) 137
Raoni, Jovan 31
Rastoder, Jasmina 50-52,92
Rastoder, erbo 53
Rou, Kosta 453
Selhanovi, Jadranka 94, 123, 186,
212, 233, 276, 320, 359, 434
Sjekloa, Nikola Z. 95
Stanii, Slavko 13,96,97,124,147,167,
187,213,214
Stanojevi, Pavle 98
Stanojevi, Zoran 234
Strugar, Milica 168,235,321
Sui, Marko S. 148,169
aleti, Milivoje Mio 170
eki, Radenko 435
ekularac, Boidar 99, 100, 125, 126,
149, 188-190, 246, 277, 301, 360, 361,
383, 412, 436, 437, 454
evaljevi, Ljiljana 347
oljaga, Sanja 327
Tassan, ana 455
Tepavevi, Ivan 384
Todorakova, Milena 259
Vievi, Vesna 14,33,101
Vojinovi, Borivoje 15
Vuini, Zora (prev.) 325
Vujai, Velimir 260,413,438,456
Vujii, Rajko 102
Vukasovi, Mirko 16,127
Vukevi, Mladen 278,439
Vuki, Predrag 128, 150, 171, 172, 191,
192, 215, 236, 247, 261, 262, 279, 286,
322, 340, 362, 385, 386, 457
Vukievi, Boris 387,440
Vukoti, Vukota 458
Vulovi, Milan K. 54,103
Zeevi, Zoran 129
Zekovi, Sreten 388, 389, 414, 441,
442, 459
Zenovi, Ljiljana 18,34-36
ivkovi, Dragoje 19
ivkovi, Jelena 20, 37, 38, 56, 106,
173, 216, 237
96
A
PREDMETNI REGISTAR
Adi, Marija
-govori 11
Afera Drajfus
-Crna Gora - odjeci 458
Akcionarska drutva
-razvitak - Crna Gora 336
Akcionarsko drutvo Grand hotel
Cetinje
-akcionari - spisak 381
-arhivska graa 381
Albanija u dokumentima Dravnog
arhiva Crne Gore
-izloba 233
Aleksandrov, Aleksandar Ivanovi
-ivot i rad 255
Andreola, Francesco 75
Ansambl narodnih igara NR Crne
Gore
-istorijat 254
Antisemitizam
-tretiranje - Crna Gora 458
Antovi, Jelena 12,32,34,45,55,93
Apostol iz 1383.god.
-faksimili 116
Arheoloka nalazita
-Crna Gora 339
Arhiv Crne Gore v. Dravni arhiv
Crne Gore
Arhiv Herceg Novi
-biblioteka 353,377
-graa 1,16,77,162,396
-fond Francuska uprava
(1807-1814) 221
-fond Katastar 77
-fond Topaljska komunitada 396,
427
-spoljna sluba - rad 8
-zgrada - istorijat 219
Arhiv Italije 223
Arhiv Makedonije 223
Arhiv Republike Slovenije 200,223
Arhiv Tuzlanskog kantona 359
Arhiv za radniki pokret Titograd
-graa 1,13
-prirune biblioteke 10
Arhivi
-ankete - Crna Gora 1,8
-fondovi - obrada 20
-informacioni programi - Hrvatska
324
97
(1985-2012) -
-istorijat - Bugarska 259
-kompjuterizacija - Slovenija 161
-matine knjige - primjena 138
-nadzorna politika 309,313
-naunoobavjetajna sredstva 14,48
-normiranje rada 22,25,28,29,38
-prirune biblioteke - Crna Gora 10
-prosvjetno-vaspitna djelatnost 51
-reforme - Crna Gora 62
-spoljne slube - Crna Gora 8, 315,
320
-uloga - Crna Gora 299,304,364
-zakonski propisi 62, 88, 89, 94,
104, 105, 249, 265, 287, 305, 316,
356, 409
Arhivisti
-etiki kodeks 196
-znaaj 364
Arhivistika
-poloaj - Crna Gora 9
-visokokolski kadar - potrebe 19
Arhivska djelatnost
-razvoj - Rusija 115
-zakonski propisi - Rusija 122
Arhivska graa
-uvanje 416
-digitalizacija 226,228
-dostupnost - SR Jugoslavija 211
-hiperprodukcija 416
-kategorizacija 181
-objavljivanje 237
-restitucija 199
-valorizacija 108,181
-vrednovanje 41
-zakonski propisi 433
-zatita 63,265,304,309,317,433
Arhivska sluba
-istorijat - Crna Gora 274,284
-rad - Ivangrad 3
-razvoj - Bosna i Hercegovina 308
-razvoj - Crna Gora 21, 23, 24, 27,
37, 106
-stanje - Jugoslavija 9
Arhivske zgrade
-Crna Gora 49
Arhivski centar Niki
Arhivski dokumenti i geografske karte
Boke Kotorske
-izlobe 60
Arhivski fondovi
-digitalno prezentiranje - znaaj 353
-razvrstavanje 369
Arhivski fondovi i zbirke u Republici
Crnoj Gori
-kritiki osvrt 369
Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ -
Crna Gora
-nedostaci publikacije 369
Arhivski radnici
-nagrade 2,43,44
Arhivski zapisi, asopis
-bibliografja 280
-promocija 125
-redakcija 12,32,93
-ureivaka politika 52
Arhivsko drutvo Maribor
-10-godinjica 258
Arhivsko odjeljenje Bar
-legati 87
-rad 146
-smjetaj 49
98
A
Arhivsko odjeljenje Berane
-fondovi 194
-izlobe 113
-rad 110,155,303
Arhivsko odjeljenje Kotor
-registrature - evidencija 321
Arhivsko odjeljenje Niki
-fondovi 337,446
-50-godinjica 373
-rad 95
Arhivsko odjeljenje Pljevlja
-rad 112
Atlanti, asopis 258
Austrougarsko poslanstvo na Cetinju
-izgradnja 296
Baki, Darko
-Diplomatski predstavnici Crne Gore
u Carigradskom poslanstvu Stanko
Radonji i Gavro Vukovi 435
Baki, Mile 69,93
-Arhivistika 410
-Crnogorsko arhivsko
zakonodavstvo 410
-Razvoj arhivske slube u Crnoj
Gori 410
Baki, Mitar
-Crna Gora pod upravom vladika
109, 119,126
Balkanski ratovi (1912-1913)
-izvjetaji 357
-protokol poginulih 283
Bali, ura I 394
Bali, Jelena 394
Bali, Olivera 394
Balii, crnogorska dinastija
-vladavina 394,412,424,425
Ban, Mitrofan
-pisma 384
Bankarstvo
-razvoj - Crna Gora 429
Banjani
-istorijski izvori 128
Bar
-topografski prikaz 335
Barska nadbiskupija
-arhivski fond 50
-istorijat 423
-Crna Gora - odnosi 363
Batemberg, bugarski knez 216
Benedikt XVI, rimski papa 387
Biskupska kurija, knj.I (1434-1449)
-konzervacija 275
Biskupski arhiv u Kotoru
-fondovi 228,248
Bistijerne
-odravanje - Cetinje 403
Bjelopoljska partizanska eta
-formiranje 111
Blagojevi, Obren 229
Bocari, Anastas 236
Bogavac, Vukota 12,32
Bogeti, Nikanor 158
Bogievi, edomir
-Istorija crnogorskog sudstva 367
-Vrhovni sud Crne Gore 367
Bogii, Valtazar 298
Bogorodina crkva Sv. Maria di
Lorenzo u Skadru 394
Bojana, rijeka 335
Bojovi, Dragan 186
Bojovi, Jovan R.
99
(1985-2012) -
-Zapisnici sjednica Vlade Narodne
Republike Crne Gore 1945-1951
96
Boka Kotorska
-Crna Gora - ujedinjenje 190,203
-topografski prikazi 335
Bokeljska nonja u minijaturi
-izloba 60
Borozan, ore
-Velika Albanija - porijeklo - ideje -
praksa 140
Bosni, Niko
-testament 142
Bracanovi, Danica
-nekrolog 457
Bratovtina svetoga Duha u Kotoru
-statut 154
Brodogradnja
-razvoj - Boka Kotorska 193
Budimlja, srednjovjekovna upa
-istraivanja 411,444
-naseljenost 411
Budva
-arheoloka istraivanja 333
-fortifkacioni planovi 335
Bugarska
-Crna Gora - diplomatski odnosi
318
Bujenovi, Petar Stijepov
-testament 142
Bukovac, Vlaho 207
Bulaji, Krsto M. 385
Castelo di Lastva, tvrava
-istorijat 169
Cemovi, Marko
-Ideja mira i meunarodna
ravnopravnost 134,149
Centar za njegovanje i prezentaciju
dokumentarnog nasljea Kotora
Notar 244
Cerovi, Gruban 362
Cetinje
-istorija - 1918-1945.god. 204
Cetinjski manastir
-arhivska graa 128,150,159,171,215
-fotografje 74
-rukopisne knjige - 17-18.v. 116
CIBAL v. Meunarodni centar
informacija o izvorima za istoriju
Balkana i Mediterana
Coronelli, Vincenzo Mario
-Mari, Golf, Isole, Spiaggie, Porti,
Cita, Fortezze ed altri Luoghi
dellIstria, Quarner, Dalmazia,
Albania, Epiro e Livadio 335
Crkva Sv. Bogorodice u Krajini 394
Crkva Sv. Marije kod Rijeke
-arhivska graa 248
Crkva Sv. Jovana Krstitelja u Bajicama
-zvona - pohara 192
Crkva Sv. Luke u Kotoru
-restitucija 366
Crkva Sv. Luke u Kotoru kroz vjekove
-izloba 131
Crkva Sv. Marije u Svau
-ktitori - odreivanje 430
Crkva Sv. Nikole u Perastu
-arhivski fondovi 228,238,248
Crkve
-Kotor - 15.vijek 67
100
A
Crkvena dobra
-upravljanje - Kotor - 14.v. 266
Crkveni arhivi
-znaaj 264,272
Crkveni arhivi i biblioteke, zbornik
radova
-CD-ROM 269
-promocija 263,264,269,271,272
Crkveno pjevako drutvo Njego
199
Crna Gora
-afera ilas - 1954.god. 289
-austrougarska okupacija 192
-Bugarska - diplomatski odnosi 318
-Boka Kotorska - ujedinjenje
190,203
-diplomatska predstavnitva 205
-Makedonija - istorijske veze 325
-Rusija - odnosi 202,419
-Skadar - odnosi 288
-Sovjetski Savez - odnosi 434
-vedska - odnosi 357
-Turska - odnosi 412,435,454
-Venecija - odnosi 454
Crna Gora i Bugarska 1878-1918
-izloba 273
Crna Gora kroz irilska dokumenta
do 1860.godine
-izloba 123
Crna Gora u Prvom balkanskom ratu
1912/1913
-izloba dokumenata 447
Crni-Pejovi, Marija 18
Crnogorska Narodna Skuptina
-arhivska graa 312
Crnogorsko narodno pozorite
-arhivski izvori 133
Crnogorsko primorje
-karte 335
Crnojevi, ure
-pashalni ciklus 73,99
-testament 71,459
Crnojevi, Ivan 74
Crnojevi, Skender-beg 100
Crnojevia tamparija
-istorijat 70,255
-500-godinjica 59,67,68,74,75,78
Crnojevii, crnogorska dinastija
-vladavina 101-103,454
Crnom Gorom
-izloba 60,64,98
Crnjanski, Milo
-Boka Kotorska 86
anak-Medi, Milka 367
inovnici
-spiskovi - Crna Gora 456
itaonice
-istorijat - Crna Gora 334
uturilo, Stevo
-Crna Gora - boravak 402
-odlikovanja 402
alasan, Jovan R.
-ovjek Pive 229
irilica
-prouavanje 189
irilski rukopisi
-istraivanja 256
-transkribovanje 185
101
(1985-2012) -
Daki, Marko
-Crnogorsko sudstvo kroz istoriju
184
Dalmacija
-geografske karte 335
Damaskin, Jovan 68
Danica, kalendar iz 1826.god. 389
Danilovi 18
Devet vjekova Barske nadbiskupije
-izloba 50
Dilpari, Miloje 431
Diplomatika
-razvoj 246
Dobrei, Nikola
-pisma 363
Dokumenti
-arhivsko vrednovanje 41
-prevodi - autentinost 459
Doljani, arheoloki lokalitet
-valorizacija 339
Dom umobolnih na Bralenovici
-istorijat 395
Dramska knjievnost
-prouavanja 238
Drim, rijeka 335
Drljevi, St. 403
Drobnjakovi, Lazar 231
Drugi svjetski rat
-Crna Gora 124,170,186,187,213,415
-ratni zloini - Jugoslavija 141
Drutvo arhivskih radnika Crne Gore
-izvjetaji 26,35,45
-savjetovanja 1,2,18,30,55
-skuptine 7, 11, 12, 17, 26, 30, 34,
43, 44, 55
-30-godinjica rada 6,17
-50-godinjica 284
Drutvo Compagnie dAntivari Bar
-istorijat 240
Dravna arhiva
-ureenje - Crna Gora - 1895.god.
178
Dravna arhivska sluba Ruske Fede-
racije
-meunarodna saradnja 115
Dravna uprava
-130-godinjica 368
Dravni arhiv Crne Gore
-bibliografja 351,437
-fondovi - formiranje 323, 330, 331,
395
-graa 1, 16, 172, 173, 192, 207, 236,
237, 247, 261, 288, 291, 292, 296,
298, 326, 330, 334, 336, 345, 350
-informacioni centar - razvoj 37
-izlobe 123,131,233,273,428
-izvjetaji o radu 69, 177, 198, 220,
242, 250, 268, 282, 290, 306, 328,
344, 370, 392, 422
-meunarodna saradnja 33, 199,
200, 223
-Mitropolija crnogorsko-primorska
-saradnja 159
-normiranje rada 38,311,322
-pravilnici 88,89,313,409
-programi 450
-rad 56
102
A
-60-godinjica 428
-unutranja organizacija 408
Dravni arhiv Crne Gore 1951-2011
-izloba dokumenata 428
Dravni arhiv Poljske 199
Dravni arhiv u Zadru 335
Dravni sanatorijum na Lovenu
(Ivanova Korita)
-istorijat 349
Dravni slubenici
-Crna Gora 326
Dubrovaka Republika
-geografske karte 335
Duan, srpski car 388
XXI[Dvadesetprvo] Savjetovanje
Arhivska praksa (2008, Tuzla) 359
XXI[Dvadesetprvo] Meunarodno
savjetovanje o strunim i tehnikim
pitanjima u arhivima
(Radenci, Slovenija) 174
Dakovi, Milovan 234
ilas, Milovan 289
ore, grki car 456
orevi, Tihomir 274
urovi, Ratko
-Teatroloki spisi 297
Edhalm, Erik 357
Ekonomska istorija
-Crna Gora 336,341
Elektronska graa
-zatita 299
Fabrika za proizvodnju cigle i crijepa
Lim u Beranama
-arhivska graa 365
Federik II, rimski kralj 143
Fotografje palih boraca i rtava
faistikog terora optine Kotor
1941/45. i 1991/92.
-izloba 60
Franc Josif, austrijski car 456
Francuska kraljevska delegacija
pokrajine Boke Kotorske
-arhivska graa 120
Franjevaka biblioteka Sv. Klare
-arhivski fondovi 228
Frui, Andrej
-Crna Gora - posjeta 431
Generalna direkcija dravnih arhiva
Republike Poljske 223
German, patrijarh 431
Giler, Olga 18
-Prirunik za zatitu arhivske grae
van arhiva 31
Glagoljica
-prouavanje 189
Glas Crnogorca, novine
-izvjetavanje 458
Glavna direkcija Arhiva Albanije 223,
233, 329
Glavna uprava arhiva Republike
Bugarske 223, 273
Golf-tereni
-izgradnja - Cetinje 398
Gregovi, D. 292
Gubastov, Konstantin Andrejevi
-Crna Gora 1860-1900 202
Hajdukovi, Ilija 288
103
(1985-2012) -
Hajdukovi, Nikola 448
Heraldika
Herceg Novi
Horacije, Kvint 353
Hrani, Sandalj 424
Hrisovulja cara Uroa iz 14.v.
-faksimil 158
Hriani
-poloaj - Stara Srbija 137
Hrvatski dravni arhiv 223
Ilirizam
-tumaenje 414,442
Ilirska plemena
-prouavanja 417
Imovinski odnosi
-Crna Gora 384
Informbiro
-arhivska graa - objavljivanje 42,
118
Intelektualci
-skuptine - Crna Gora 213
Iseljenici
-Crna Gora - 1866/1892.god. 340
-Crnogorci - Juna Amerika 385
Istorija
-arhivski izvori - Crna Gora
4, 167, 175, 176, 399
-Crna Gora 100,103,383,390,430
Istorijski arhiv Budva
-graa - obrada 36
Istorijski arhiv Kotor
-40-godinjica rada 47
-dokumenta - objavljivanje 22, 40,
139
-fondovi - obrada 16, 48, 79, 86, 107,
120, 127,157,160,224,256,295,307
-graa 1, 142, 151, 193, 217, 218,
226, 231, 235, 239, 252
-izlobe 60,132
-Kartografska zbirka - obrada 39
-normiranje rada 22,25,28,29
-50-godinjica 201,203,212
-predavanja 145,153
-rad sa strankama 29
-registraturska graa 28,168
-rukopisne knjige - prezentacija 174
-Zbirka knjievnih rukopisa 46,183
-Zbirka kopija 154
-Zbirka pisama crnogorskih vladika
206
Istorijski institut Crne Gore
-graa 1,10,13,147,156,175
Ivanovi, Dragutin
Ljudi i vrijeme 1941-1942 163
Iveli, Mitar 261
Iz istorije zdravstva
-izloba 60
Izgledi gradova Crnogorskog
primorja u tampanim prikazima i
dokumentima od XVI do XIX
vijeka
-izloba 131,132
Jabuanin, Boo N. 386
Jaki, ura
-Maksim Crnojevi 334
Javni sat
-istorijat - Cetinje 257
104
A
Jedrenjaci
-istorijat - Ulcinj 197
Jekni, Milo 378
Jeljcin, Boris 122
Jergovi, Filip (Frano)
-biografja 191
Jesenja arhivska kola (2007, Trst) 346
Jevanelje Divoa Tihoradia
-faksimili 116
Josif, sveti pjesnik 68
Jovanovi, Anastasija-Tasja
-biografja 254
Jovanovi, Blao 212
Jovanovi, Miloje
-memoari 156
Jovanovi, Radoman
-govori 11
Jovanovi, arko S.
-Nova vlast u Srbiji 1941-1945
180
Jovievi, Ivo
-dokumenti o isljeivanju 276
Jovievi, Slavka 55
Jugooceanija Kotor
-arhivska graa 168
Jugoslavija
-politiki ivot - 1954.g. 289
Junoslovenstvo
-tumaenje 414,442
Kalezi, Rajko 177, 198, 220, 242,
250, 268
Kaltneker, Artur 380
Kancelarijsko poslovanje
-istorijat - Crna Gora 298,382
Karadi, Vuk Stefanovi 389
Kartografja
Katani, Toma 129
Katedrala Sv. Jovana u Svau
-ktitori - odreivanje 430
Katolike upe
-Crna Gora 423
Kiovi, Dragomir M.
-Turizmoloko ekoloki mozaik
182
Kinematografja
Koovi-Filipaj, Anton
-nekrolog 443
Komar, Goran
-irilska dokumenta Mletakog
arhiva u Herceg Novom
(politiko-pravni spisi) i
irilska dokumenta Manastira
Savina 18. vijek 188
Komisija za meunarodne arhivske
veze
-izvjetaj o radu 33
Komunistika partija Crne Gore
-aktivnosti - 1945-1948.god. 434
Konferencija 19. Meunarodni
arhivski dan (2009, Trst)
-rad 405
Konferencija 20. Meunarodni
arhivski dan (2010, Trst)
-rad 406
Konstanca, rimska carica 210
Kontareno, M. 67
Konzulat u Skadru
-istorijat - 1855-1915.god. 205
Koprivica, Krsto 128
105
(1985-2012) -
Korula
-fortifkacioni planovi 335
Kosti, Milica
-Nauka i razvoj nauke u Crnoj Gori
kroz vrijeme 451
Kotor
-fortifakacioni planovi 335
-istorija 210,424
-statuti 174,436
Kotor i staro tamparstvo
-izloba 57,60,61
Kotor nakon osloboenja,
1944-1994
-izloba 60
Kotorska biskupija
-vlast - odnos 176
Kotorski statut 436
Kovaevi, Branislav 93
-Crvena mrlja 53
Kovaevi, Filip 178
Kovaevi, P. 385
Kovaevi, Veljko 18,55
Kraljai, Vojislav Vojo
-nekrolog 348
Kraljevsko crnogorsko narodno
pozorite
-rad 401,448
Kraljevsko zemaljsko hrvatsko kazalite
-gostovanja - Crna Gora 379
Krapovi, Ivan
-vojnika karijera 421
Kreditna preduzea
-likvidacija - Crna Gora 429
Krsmi, Jusuf-beg 459
Kuan, Viktor
-Borci Sutjeske 164
Kui
-istorija 441
Kulturna istorija
-Bijelo Polje - 20.vijek 76
-Crna Gora 216
Kulturni turizam
-perspektive - Kotor 400
Kulturno-istorijski spomenici
-Crna Gora - 1360-1421.god. 394
Kulturno-umjetniko drutvo iz
Kolaina
-istorijat 294
Kupoprodajni ugovori
-arhivska graa 215
Kuti, selo
-stanovnitvo - popis 396,427
Latas, Omer-paa 441
Lateranski sporazum 387
Lazari, kotorska porodica
-porodini arhiv 127
Lazari, Ema 127
Lazio, Wolfgang 353
Leki, Bogdan
-Arhivistika 338
Leki, Marijan I. 187
Likovna umjetnost
Lokalni arhivi
-uloga 92
Loredan, mletaki dud 459
Lubarda, Petar 374
Lubardi, Vojislav 171
Luburi, Radoica
-Pomirenje Jugoslavije i SSSR:
1953-1955 241
106
A
Luka kapetanija Kotor
-arhivska graa 151,193
-osnivanje 217
Luka Bar
-izgradnja - fotografje 240
Luketi, Miroslav 12,18,32,34,55
Luketi, Sonja 18,93
-nekrolog 225
Ljeanska kapetanija
-birai - spiskovi 326
Ljetnja kola za paleografju,
diplomatiku i arhivistiku
(2001, Kotor)
-izvjetaj o radu 244
Ljubotinjsko-Graanska kapetanija
-birai - spisak 326
Makedonija
-Crna Gora - istorijske veze 325
Maksimovi, Nikifor 389
Manastir Moranik na Skadarskom
jezeru 394
Manastir Savina
-arhivska graa 158
-irilska dokumenta - 18.v. 188
-stare knjige 90
Manastir Stareva Gorica na
Skadarskom jezeru 394
Manastir Sv. Petra i Pavla u
Bijelom Polju
-rukopisne knjige 360
Mandi, uro P. 382
Manifestacija Nedjelja arhiva
-istorijat 426
-realizovani program 426,445
-znaaj 355
Margareta, italijanska kraljica 456
Marinovi, Svetislav
184
Marinovi-Pejovi, Danica
-Cetinje u vrijeme nesigurno
1918-1945 204
Marmon, francuski general 120,152
Marovi, Branislav
-Ekonomska istorija Crne Gore
341
Martinovi, Jovo 261
Martinovi, Krsto N. 192
Martinovi, Mitar 386
Martinovi, Simo 431
Mati, Milan B.
-Ravnogorska ideja u tampi i
propagandi etnikog pokreta u
Srbiji 1941-1945 179
Medin Patrovi, Ljudevit 459
Medojevii, bratstvo
-porijeklo 121
Medun (Kui)
-arheoloka istraivanja 417
Meunarodni arhivski savjet
-Sekcija za crkvene arhive 264
Meunarodni centar informacija
o izvorima za istoriju Balkana i
Mediterana 143
Meunarodni institut arhivskih
znanosti u Mariboru
-rad 258,405,406
Meunarodni odnosi
-Evropa 440
107
(1985-2012) -
Meunarodni standard ISAAR (cpf )
-primjena 311,312,314,322,352
Meunarodno savjetovanje
Sodobni arhivi XXII (2000, Radenci,
Slovenija) 228
Meklenburg-Strelic, Juta 438
Meteon, labeatski grad
-ubikacija 417
Meteoroloka sluba
Miajlovi, Radojka 55
Mici, Ljubomir 448
Mijanovi, Boko 18
-Pashalni ciklus ura Crnojevia
73, 99
Mijukovi, Lazar 292
Mijukovi, Slavko
-nekrolog 54
Mikovi, Miodrag 87
Milobar, Fran
-Dukljanska Kraljevina 245
Miloevi, Ilija 239
Miloevi, Milo 18
-Testament ura Crnojevia 71
Milunovi, Luka I.
-Crnogorska vojna muzika 391
-Pozorina kritika u crnogorskoj
periodici 1884-1916: hrestomatija
281
-Pozorite u Knjaevini Crnoj Gori
1884-1888 222
Milunovi, Ljiljana
-Pozorina kritika u crnogorskoj
periodici 1884-1916: hrestomatija
281
-Pozorite u crnogorskoj periodici
1909-1915 267
1916-1944 251
1944-1953 332
Milunovi, Milo 374
Ministarstvo fnansija Knjaevine
Crne Gore
-arhivska graa 199
Ministarstvo inostranih djela
Knjaevine Crne Gore
-arhivska graa 172,340,385,398
Ministarstvo kulturnih i ambijentalnih
dobara Italije 143
Ministarstvo prosvjete i crkvenih djela
Knjaevine Crne Gore
Ministarstvo prosvjete NR Crne Gore
-arhivska graa - 1945/1951.g. 291
Ministarstvo unutranjih djela
Knjaevine Crne Gore
Ministarstvo vojno Knjaevine Crne
Gore
Mirovi, Ivo 215
Mitropolija crnogorsko-primorska
-Arhiv Crne Gore - saradnja 159
Mitrovi, Nikola 172
Mjesna zadruga za poljoprivredni
kredit Njegui
-istorijat 350
Mletaka Republika
-istorijski izvori 160,421
-pomorski saobraaj - 18.v. 139
108
A
Mletaki arhiv Herceg Novi
-irilska dokumenta 188
Monetarna politika
-Crna Gora 432
Mosinger, Rudolf
-rad 293
Mrkojevi, Teodosije
-biografja 150
Mrkojevii, pleme
-istorija 135
Murajov, M. N. 202
Muzej Marko Miljanov na Medunu
-eksponati - konzervacija 343
Nacionalni arhiv Australije 455
Nacionalni arhiv Rumunije 223
Narodna skuptina Knjaevine Crne
Gore
-arhivska graa 199
Narodna skuptina NR Crne Gore
-arhivska graa 311
Narodni muzej Crne Gore 283
Narodno pozorite Kotor
-arhivski podaci 378
-istorijski izvori - 19.v. 152
Narodno pozorite Niki
-istorijat 446
Narodnooslobodilaki pokret
-istorijski izvori - Crna Gora 147
Nauka
Nekropole
-istraivanja - Budva 333
Nikevi, Vojislav D.
-Miscellanea Slavorum -
Dokumenti o Slovenima, Pars
prima / Pars secunda 279
-Prevelitana i Kraljevstvo Slovena
361
Nikola II, ruski car 456
Nikolajevi, Georgije
-Pjesan 46,183
-zaostavtina 183
Nikon Jerusalimac, monah 394
Novac
-krivotvorenje - Crna Gora 260
Novak, Viktor 212
Novinska ustanova Boka
-arhivska graa 295
O djeci za djecu
-izloba 60
Obili, Milo 388
Obnova crnogorskog kraljevstva i
jubilarne sveanosti 1910. godine,
zbornik dokumenata 399
Ocinjsko pjevako drutvo iz Ulcinja
-istorijat 294
Ojdani, orije M.
-Vasojevii i Cetinje 390
Okrugli sto Kotor i staro tamparstvo
(Kotor, 1994) 57,59
Okruni sud Cetinje
-arhivska graa 330
Okruni sud Kotor
Oktoih
-faksimili 68
-istorijat 74,78,83
Optina Cetinje
-osnivanje - istorijski izvori 173
109
(1985-2012) -
Optinski arhiv Budva
-fondovi 16
-graa 1
Optinski arhiv Titograd tj. Podgorica
-rad 72
-status 5
Ordeni
-Crna Gora - zakonski propisi 380
Organi uprave
-organizaciona struktura - Crna Gora
117, 227, 243
Orovi, Savo 124,187
Osamnaesti meunarodni arhivski dan
(2003, Maribor) 258
Osmanagi, Osman-paa
-tapija - 1759.god. 128
VIII[Osmi] Meunarodni kurs latinske
paleografje i diplomatike (Italija)
-rad 143
Ovidije, Publije 143
Pajovi, Radoje 78
Pai, Nikola 175
Patrovii
Paului, mletaki delegat 152
Pavi, Gospava Karova 393
Pavievi, oko . 187
Pedagoki muzej u Beogradu
-fond Stevo uturilo 402
Pejovi, Sneana 45
Perast
Perovi, Slavko 55
Pei, Milan
-fotografje - izloba 60,64,98
Peta meunarodna konferencija
Kolokvijum Jeri Skovronek (1999,
Varava) 211
XV[Petnaesti] Meunarodni arhivski
kongres Arhivi, pamenje i znanje
(2004, Be)
Petrovi, Mili F.
-Dokumenti o Rakoj oblasti 1900-
1912 136
Petrovi, ako 362
Petrovi Njego, knjaz Danilo I
-arhivska graa 441
-odlikovanja 402
Petrovi Njego, prestolonasljednik
Danilo
-vjenanje 438
Petrovi Njego, Jelena 456
Petrovi Njego, Ksenija
-eshumacija 376
Petrovi Njego, Milena
-eshumacija 376
Petrovi Njego, Nikola I
-arhivska graa 178,191,199,234,456
-Balkanska carica 133,334,379
-40-godinjica vladavine 456
-eshumacija 376
-50-godinjica vladavine 293, 371,
379, 399,413
-pisma 130,261
Petrovi Njego, Petar II
-diplomatske aktivnosti 418
110
A
-kosovski mit - uticaj 388
-pisma 60,206,418
-pjesme - autorstvo 389
-spomenica 209
Petrovi Njego, Petar I
-gramate 158
-pisma 60
-poslanice 171,278
Petrovi Njego, Sava
-gramate 158
Petrovi Njego, Vasilije
-Istorija o Crnoj Gori 383
Petrovi Njego, Vjera
-eshumacija 376
Petrovii Njegoi, crnogorska dinastija
274
Pisma crnogorskih vladika Petra I i
Petra II Petrovia
-izloba 60
Pismenost
Pivac, Marko 158
Pjevaka drutva
Pjevako drutvo Branko
-istorijat 294
Pjevako drutvo Bratimstvo iz Bara
-istorijat 294
Pjevako drutvo iz Cetinja
(1871.god.)
-istorijat 294
Pjevako drutvo Jedinstvo iz Kotora
-istorijat 294
Pjevako drutvo Zahumlje iz
Nikia
-istorijat 294
Plamenac, Ilija 288
Plamenac, Jovan 286
Plamenac, Rade Turov 288
Plamenac, Savo 79
Pljevaljska bitka
-tok 415
Pljevaljska gimnazija
-istorijat 195
Pobjeda, novine 56,351
Podgoriki srez u NOR-u 1941-1945,
Pomorski saobraaj
-razvoj - Boka Kotorska 139,193
Popis stanovnitva Crne Gore - 1879:
Popovi, uro 261
Popovi, Jovan
-govori 11
Popovi, Jovan P.
-Dokumenti iz istorije Jugoslavije:
dravna komisija za utvrivanje
zloina okupatora i njegovih
pomagaa iz Drugog svetskog rata
141
Popovi, Mihail-Mia 236
Porodini arhivi
-prikupljanje - Crna Gora 1
Posadnici (zavisni ljudi)
-pravni poloaj - Kotor 218
Pozorina umjetnost
-razvoj - Crna Gora 133,251
Pozorini ivot
Pravo
Pravosue
111
(1985-2012) -
Predeni, Odolja 185
Predkolsko vaspitanje
Premovi, Marijan
-upa Budimlja u srednjem vijeku
444
Priji, Aleksandar-Aco
-biografja 254
Privatni arhivi
-zatita 145
Privatni imaoci arhivske grae kroz
arhivske fondove i zbirke
-izloba 60,145
Privreda
Privredni ivot
-Crna Gora - 19-20.v. 393
Program Arhivi u kolama - kole u
arhivima
-sprovoenje 450
Prosvjetni sistem
-Crna Gora 452
Prvi balkanski rat 1912/1913.
-Crna Gora - uee 447
-100-godinjica 447
Prvi kongres arhivista Bosne i
Hercegovine (2006, Sarajevo) 308
Prvi svjetski rat
-Crna Gora 176
-Gusinje 129
Psaltir s posljedovanjem iz 1570.god.
101
Put Prve bokeljske
narodnooslobodilake udarne brigade
-izloba 131
Radivovi, ore 60,86,132
Radojevi, Milovan 297
Radonji, Stanko 435
Radonji, Zorica 93
Radovi, Andrija 175
Radovi, Vukosav 111
Radulovi, Jagoda 186
Radunovi, Stevan 282, 290, 306, 328,
344, 370, 392, 422
-Crnogorska vojna muzika 391
Raikovi, Nada
-nekrolog 347
Ramadanovi, S. 292
Ramadanovi, Veljko 380
Raoni, Jovan 18
Rastoder, Rifat
-Crvena mrlja 53
Rastoder, erbo
-Skrivana strana istorije 167
Raka
-istorijski izvori 136
Raovi, Risto 326
Ratzinger, Joseph
-Europa - njezini sadanji i budui
temelji 375
Regionalni arhiv Ivangrad
Regionalni arhiv Niki
-rad 15
Registrature
-administrativno poslovanje 19,63
-uvanje 416
-evidencija 315
-preuzimanje - Cetinje 310
-stanje - analiza - Crna Gora 21,23,24
-zakonski akti 316
112
A
Registraturski materijal
-arhivska graa - odabir 89
-kategorizacija 303,305,320
-zatita 88,304,313,317
Ribarstvo
Rijeka nahija
Risan
Riviera, fabrika
-arhivska graa 235
Rizvanbegovi, Ali-paa
-pisma 128
Roganovi, Ilarion 215
Rotkovi, Radoslav
-Kratka ilustrovana istorija
Crnogorskoga naroda 302
Rukopisne knjige
-nastajanje - Crna Gora 360
Rusija
-Crna Gora - odnosi 202,419
Ruska pravoslavna crkva u San Remu
376
Rusko-japanski rat (1904-1905.g.)
-Crnogorci - uee 386
Ruvim, crnogorski vladika 116
Samostan Sv. Benedeta u Bariju
-arhivska graa 143
Samuil, makedonski car 325
Savez komunista Jugoslavije
-arhivska graa 42
Savezni hidrometeoroloki zavod
Jugoslavije
-50-godinjica 166
XVII[Sedamnaesti] Meunarodni
arhivski kongres (2012, Brisbane,
Australia)
Seljake radne zadruge
-osnivanje - Nikiki srez 337
Sijerkovi, Milan 12,18,32,55,93
Simpozijum Seoski dani Sretena
Vukosavljevia (Prijepolje, 1993)
65
Sjekloa, Dragica
-nekrolog 253
Skadar
-zemljotres - 1905.god. 292
Skriptorijumi
-rad - Crna Gora 144
-uticaj - Boka Kotorska 82
Skuptina rodoljuba Crne Gore i Boke
Slovenski jezik
-istraivanja 189
Slubeni list Republike Crne Gore
-50-godinjica 114
Slubenici-arhivari
-status - Crna Gora 382
Sovjetski Savez
Spomenica Petra II Petrovia Njegoa -
vladike Rada 209
Sreski sud Budva
-arhivska graa 307
Sreski sud Kotor
-arhivska graa 307
Sreski sud Perast
-arhivska graa 307
113
(1985-2012) -
Sreski sud Risan
-arhivska graa 307
Sresko javno tuilatvo Andrijevica
-arhivska graa 342
Sresko javno tuilatvo Ivangrad
-arhivska graa 194
Srpska pravoslavna crkva u Kotoru
Srpsko pjevako drutvo Bratstvo iz
Pljevalja
-istorijat 294
Srpstvo
-tumaenje 442
-uticaj - Crna Gora 388
Stanii, Slavko 18,186
Stankovi, Kosta 365
Stanovnitvo
-popis - Crna Gora - 1879. god.
372,404, 407
Statistika sluba
-organizovanje - Crna Gora 449
Stevanovi, Milutin 401
Strani dravljani
-popis - Crna Gora - 1913.god. 331
Strugar, Pavle
-nekrolog 262
Sudsko-notarski spisi, knj.I (1326-1335)
-konzervacija 275
Sudstvo
Suepan, selo
-stanovnitvo - popis 162
ahovii (Tomaevo)
-II svjetski rat 111
ahoviki bataljon
-formiranje 111
ekularac, Boidar 93,150
-Cetinjski ljetopis 91
-Crna Gora u doba Balia 425
-Patrovske isprave, knj.III 214
-500 godina Obodske tamparije
208
-Tragovi prolosti Crne Gore
80, 97
-Tragovi Vlaha u Crnoj Gori 453
XVI[esnaesti] Meunarodni arhivski
kongres Arhivi, upravljanje i razvoj
(2008, Kuala Lumpur) 358
kola likovnih umjetnosti Cetinje
-arhivska graa - 1946/1948.god.
374
kola likovnih umjetnosti Herceg Novi
-arhivska graa 397
kola Tehniki arhivski sta (2006,
Tirana) 329
kola za vaspitae djece predkolskog
uzrasta Herceg Novi
-istorijat 420
kolstvo
-razvoj - Crna Gora 195, 216, 247,
402, 452
oki, Vaso 365
padijer, Savo 150
padijer, Vuko S.
-nekrolog 232
panjola, tvrava 335
tajerski pokrajinski arhiv u Gracu
-rad 275
tamparstvo
-arhivski izvori 81
- Kotor 75,82,85,101
114
A
ukovi, Mijat
-nekrolog 439
vedska
Teofan, sveti pjesnik 68
Testamenti
-Crna Gora - 19.v. 142
Tijardovi, Ivo
-Mala Floramy 378
-pisma 378
-Splitski akvarel 378
Tito, Josip Broz
-arhivska dokumenta 118
Tomovi, Lazar 191
Trgovina
-razvoj - Kotor 66
Trebesin, selo
-stanovnitvo - popis 162
Trebinjac, Marko 158
Trebnik iz 1575.god.
-konzervacija 90
Trgovake radnje
-Cetinje - 1914.god. 354
-Crna Gora 393
39.[Tridesetdeveta] Meunarodna
konferencija Okruglog stola arhiva-
CITR (2006, Kurasao, Holandski
Antili) 319
38.[Tridesetosma] Meunarodna
konferencija Okruglog stola arhiva-
CITR (2005, Abu Dabi) 300
XIII[Trinaesti] Meunarodni arhivski
kongres u Pekingu 196
Tropovi, Josif 158,165
Turizam
Turska
-Crna Gora - odnosi 412,435,454
Ugostiteljstvo
Ujedinjenje Crne Gore i Boke
Kotorske 1813-1814. godine,
zbornik dokumenata 190,203
Ulcinj
-Dvori Balia 394
Umjetnika kola Herceg Novi
-istorijat 397
Umjetnika kola na Cetinju
-istorijat 374
Uro, srpski car 158
Ustavotvorna skuptina
-izbori - Crna Gora 326
Valdec, Rudolf
-rad 413
Vatikan
-diplomatske aktivnosti 387,440
-istonoevropske zemlje - odnosi
440
Vazduhoplovstvo u Beranama
1927-1993
-izloba 113
Venecija
Vergilije, Publije 353
Vievi, Vesna 18,34,55
Viktor Emanuel, italijanski kralj 456
Viktorija, engleska kraljica 456
Vilhelm, njemaki car 456
Vjerska pitanja
-Crna Gora 431
115
(1985-2012) -
Vladimir, dukljanski kralj 325
Vladin dom na Cetinju
-odravanje - 1912.g. 286
Vlasi
-istraivanja - Crna Gora 301
Vlaka crkva na Cetinju
-crkveni predmeti - konzervacija 327
Vodi kroz arhivsku grau sa
sumarnim inventarima muzejskih i
crkvenih fondova i zbirki 107
Vojinovi, Dragica 18
Vojislavljevii, crnogorska dinastija
106
Vojska
-naredbe - Crna Gora 371
Vojna muzika
Vojvodi, Krcun 261
Vojvodi, Laki 261
Vrbica, Mao 372
Vuievi, Ilija 448
Vujanovi, Stevo N. 326
Vukasovi, Mirko
-nekrolog 58
Vukevi, Mitar 247
Vuki, Predrag 93
-Bibliografja knjiga i lanaka
nastalih na osnovu arhivske grae
DACG 437
Vukmirovi, Vlado
-govori 11
Vukoslavevi, Novica 34
Vukoti, Ratko
184
Vukoti, Toma 173
Vukovi, Gavro 261,292,435
Vuksan, Duan D. 209
Vuleti, Savo N. 403
Zagurovi, Jerolim 85,101
Zagurovii, kotorska porodica 101
Zakon o arhivskoj djelatnosti 62, 88, 89,
104,105,287,356
Zakon o dravnim arhivima 94,249,265
Zakon o dravnoj upravi 62
Zakon o ordenima i medaljama 199,380
Zanati srednjovjekovnog Kotora
-izloba 60,153
Zanatske radnje
-Cetinje - 1914.god. 354
Zanatstvo
-razvoj - Kotor 153,154
Zanovii, patrovsko bratstvo
-rodoslov 148
Zastave, etne
-Crna Gora 343
Zastave, vojne
Zbirka geografskih karata Boke
Kotorske i Dalmacije (XVI-XIX vijek)
iz kolekcije ora Radivovia
-izloba 60
Zdravstvena kultura
-razvoj - Boka Kotorska 239
Zdravstvene ustanove
-Crna Gora - 19/20.v. 349
Zdravstvo
Zeevi, Miodrag
- Dokumenti iz istorije Jugoslavije:
dravna komisija za utvrivanje
zloina
116
A
okupatora i njegovih pomagaa iz
Drugog svetskog rata 141
Zemaljska uprava narodnih dobara
NR Crne Gore
-arhivska graa 345
Zenovi, Ljiljana 12,32
Zetski dom
-arhivski izvori 257,270
-istorijat 362
-pozorine zavjese - istorijat 270
Zmajevi, Vicko 423
ene
-privredni ivot - uee 393
ivkovi, Dragoje 18
-nekrolog 84
ivkovi, Jelena 34,93
117

UDK 02(497.16)(091)
930.85(497.13:497.16)

Velimir VUJAI
POKLONI IZ HRVATSKE ZA NJEGOEVU BIBLIOTEKU
Saetak: Na osnovu bogate dokumentacije, rasute po brojnim izvorima, autor je
objedinio podatke o poklonima knjiga iz Hrvatske za Njegoevu biblioteku. Objavljen je i
sadraj biblioteke Petra I i Petra II, koji se danas uva u Njegoevom muzeju.
Kljune rijei: Petar I, Petar II, knjaz Danilo, Ljudevit Gaj, Antun Maurani,
Stanko Vraz, Ivan Kukuljevi-Sakcinski, Njegoeva biblioteka, Narodni muzej u Zagrebu,
Cetinje, Crna Gora, Hrvatska, Zagreb, Be.
GIFTS FOR THE NJEGOSH LIBRRY FROM CROATIA
Abstract:. Based on the signifcant documentation, scatered over numerous sources,
the author has brought together information on gifs of books fom Croatia to Njegosh library.
Te contents of the library of Peter I and Peter II, which was published is still kept in
the Negosh Museum.
Keywords: Peter I, Peter II, Prince Danilo, Ljudevit Gaj, Antun Maurani, Stanko
Vraz, Ivan Kukuljevi-Sakcinski, library, books, Njegosh library, National museum, museum
in Zagreb, Cetinje, Montenegro, Croatia, Hrvatska, Zagreb, Vienna.
U mozaiku crnogorskog kulturnog nasljea tokom XIX, a naroito
na poetku XX vijeka, sudjelovale su brojne i istaknute linosti iz drugih
zemalja i naroda, pa i iz Hrvatske. Upravo znaajne linosti iz Hrvatske
ostavile su duboke tragove na raznim poljima drutvenog tkiva crnogorskog
naroda: humanistikim i prirodnim naukama, knjievnosti, umjetnosti,
kolstvu, ustrojstvu dravnih ustanova, izdavakoj djelatnosti, publicistici,
graditeljstvu, vjerskim ustanovama i kulturi uopte. Najintezivniji zamah
118
A
tih veza odigrao se za vrijeme vladavine dinastije Petrovi-Njego, sve do
propasti crnogorske drave poetkom XX vijeka.
Kada su se krajem prve polovine XIX vijeka, u rasponu od svega tri
godine, pojavila tri knjievna djela velike poetske i misaone snage - Njegoeva
Lua mikrokozma (1845) i Gorski vijenac (1847) i Mauraniev spjev
Smrt Smail-age engia (1846), na Crnu Goru i Crnogorce poelo je
da se gleda kao na zemlju i ljude visokih duhovnih, moralnih i istorijskih
vrijednosti. Ueni ljudi raznih struka, politiari i dravnici, knjievnici,
umjetnici i drugi sa kojima se Njego dopisivao i srijetao, brzo i lako su
sa njim uspostavljali prijateljstvo i saradnju, o emu je ostala brojna i
dragocjena dokumentacija. Meu njima bio je veliki broj uglednih Hrvata
iz Dubrovnika, Splita, Zadra, Rijeke, Zagreba..., sa kojima se Njego
srijetao i upoznao na svojim putovanjima za Trst i Be. Najvie ih je bilo
meu pristalicama Ilirskog pokreta, u kojemu je crnogorski vladar i pjesnik
prepoznao zajednike (opte) oslobodilake i reformatorske ideje i namjere.
U Hrvatskoj je ilirizam shvatan kao patriotski zanos oslobadjanja hrvatskog
naroda, pobuen svijeu o nunosti zajednike borbe junoslovenskih
naroda protiv viestrukog neprijatelja. Iako je na kraju propao, jer je bio
zamagljen pogrenom irom etnikom osnovom, ilirizam je okupio hrvatske
intelektualne elnike sa kojima je Njego odravao stalne kontakte. To su
bili: Lj. Gaj, I. Kukuljevi-Sakcinski, P. Preradovi, M. Puci, S. Vraz i drugi.
Neki od njih su, u romantiarskom zanosu, poetili Njegoa i Crnu Goru.
Idejne osnove ilirizma neminovno su istaknutijim Hrvatima usmje-
ravale panju ka jugu Balkana i oslobodilakoj borbi Crne Gore. Misao
o ujedinjenju snaga protiv zajednikog neprijatelja od 30-ih godina XIX
vijeka sve vie je prevazilazila vjerske, jezike i dravne granice.
Kad je Gajev pokret, poslije prvih brojeva Danice i Ilirskih novi-
na dobio vidnije organizacione konture, dolazilo je to tjenjih veza
izmeu Hrvata i Crnogoraca. Interesovanje Hrvata za Crnu Goru i njene
stanovnike kulminiralo je u Gajevoj poeti Njegou i Mauranievom
poetskom oblikovanju borbe Crnogoraca protiv tirjanstva, datom u spjevu
Smrt Smail-age engia. Koliko je hrvatskim intelektualcima odgovaralo
povezivanje sa Njegoem i Crnogorcima, s obzirom na istorijski trenutak,
toliko je njihove simpatije prema Crnoj Gori mamio i Njego, i svojom
linou i svojim politikim potezima. Iako mlad i zaokupljen sreivanjem
119

unutranjeg ivota u dravi, u stalnim sukobima sa brojnijim neprijateljem,
ali i spremnou da prui pomo okolnom jednorodnom stanovnitvu,
Njego je s ushienjem primao sve vijesti iz okolnih pokrajina, koje su
nagovjetavale borbu za osloboenje i mogunost meusobnog zbliavanja.
On je takav utisak ostavio na svakog Hrvata koji je imao prilike da se sa njim
susretne i porazgovara o pitanjima koja su ih titala.
Prilika je da se podetimo, makar u najkraim crtama, na veze Njegoa
sa najistaknutijim predstavnicima Ilirskog pokreta, budui su neki od njih
imali velike zasluge za slanje knjiga iz Hrvatske u Crnu Goru. Ideje Ilirskog
pokreta Petar II je upoznao u susretima s nekoliko istaknutih linosti iz
Hrvatske, kada aktivnost Iliraca poinje u odnosu prema Crnoj Gori da
dobija odreenije oblike. Braa Antun i Matija Mauranii, meu prvima su
namjeravali da poete Crnu Goru i uspostave veze sa njenim vladarom.
1
U
ljeto 1839. godine Matija Maurani je pisao iz Novog Vinodola svome bratu
Antunu u Zagreb da namjerava poetiti Crnu Goru. Do te poete Matije
Maurania Crnoj Gori nije dolo, jer je ostao u Bosni sve do 1848. godine,
mada se moe pretpostaviti da je bio u vezi sa Crnom Gorom i Njegoem.
Ovo tim prije to je njegov rad u Bosni bio dobro poznat na Cetinju. O tome
svjedoi Matijin sin Vladimir, u knjievnosti poznat kao Fran Maurani,
koji je poetio knjaza Nikolu na Cetinju. Crnogorski suveren je izjavio da se
izuzetno obradovao ovom susretu, jer je upoznao sina Matije Maurania
o kome je puno sluao od svojih starih predaka.
2
Meutim, dvije godine
1
Mauranii potiu iz Novog Vinodolskog. Ivan Petrov Maurani imao je pet
sinova: Josifa, Petra, Antuna, Ivana i Matiju. Josif je ostao na imanju i bavio se zemljo-
radnjom, a Petar je umro kao gimnazijalac. O ostaloj brai bie vie rijei, uz napomenu
da je Matija izuio kovaki i stolarski zanat. (Ljubomir-Durkovi Jaki, O vezi brae
Maurani sa Njegoem, Istorijski zapisi, knj. VII, Cetinje, 1951, str. 354).
2
Ibidem, str. 358. Dok se Matija nalazio u Bosni, neki fratri su bili skloni da se
odcijepe od pape. Fratri bosanski videi da e otuda najvea srea za otaastvo i narod
njihov roditi, kad ono to roenu brau razdjeljuje, uklone, namjerili su liturgiju grku
primiti, za poglavicu crkvenog ili patrijarha carigradskog ili vladiku crnogorskog uzeti,
javile su Serbske novine 30. VI 1843. Kada se govori o vezama franjevaca i Njegoa,
potrebno je ukazati odnos Grge Martia prema crnogorskom vladici. Marti je u Serb-
skom narodnom listu (Peta, 9. III 1844.) objavio jednu iskrenu pjesmu posveenu
Njegou (Pozdrav svjetlom gospodaru Petru Petroviu, vladiki crnogorskom u Beu se
nahodeem). U toj pjesmi Marti slavi Njegoev rad za rod i otaestvo, koji je dika
Crne Gore i Slovenstva. Marti se 1847. godine jo jedan put osvrnuo na Crnu Goru.
120
A
kasnije doputovali su na Cetinje njegov brat Antun, knjievnik i profesor
iz Zagreba (koji je Crnu Goru nazvao ilirskom partom) i Ljudevit Gaj.
Antun Maurani (Novi Vinodolski, 1805-Zagreb, 1888), stariji brat
znamenitog pjesnika i bana Ivana Maurania, poznati je hrvatski knjievnik
i flolog. Sudionik je Hrvatskog narodnog preporoda i jedan od osnivaa
Matice ilirske. Smatra se vodeim flologom najueg kruga hrvatskih
preporoditelja i utemeljivaem zagrebake floloke kole. Bio je urednik
Danice ilirske, knjievnog lista koji je pokrenuo Ljudevit Gaj. U istoriji
hrvatskog standardnog jezika A. Maurani je upisan zlatnim slovima kao
ilirski gramatiar i leksikograf. Najznaajnija njegova djela su: Temelji
ilirskoga i latinskoga jezika za poetnike i Slovnica hervatska. Sa bratom
Ivanom napisao je leksikografsko djelo Rjenik Gundulievog Osmana.
Godine 1843. objavio je glagoljski Vinodolski zakon, u kome je kritiki
opisao akavsko vinodolsko narjeje i postavio temelje hrvatskoj naunoj
dijalektologiji. Prvi je ukazao na znaenje hrvatskog naglasnog sklopa za
slovensku akcentologiju.
O dolasku Antuna Maurania i Ljudevita Gaja u Crnu Goru dra-
go cjene podatke su ostavili ruski slavisti Sreznjevski, Prajs i Nadedin,
koji su 1841. godine posjetili neke junoslovenske zemlje.
3
Nadedin o
ovoj posjeti kae sljedee: S njim (Gajem) smo se sluajno sreli u Senju,
do kuda je on, kao i mi, preduzeo put du jadranskog mora u Crnu Goru.
Dr Ljudevit Gaj, poznati slovenista i patriot, koji je iveo u Zagrebu i tamo
izdavao svoju uvenu Ilirsku danicu, koja je uistini bila danica umstvenoga
i knjievnoga roenja Slovena Hrvata. S njim smo se sluajno sreli u Senju,
od kuda je on, kao i mi preduzeo put du Jadranskog Mora u Crnu Goru. S
njim je zajedno putovao Anton Maurani, profesor gimnazije iz Zagreba.
Krenuvi i mi i oni u jedan dan iz Senja, mi smo se posle jednako to sustizali
Tada je u Serbskom narodnom listu objavio pjesmu Narodna pjesma hercegovaka
posveena slavi crnogorskoj.
3
Ibidem, str. 356. Pomenuti naunici obili su Sloveniju, Hrvatsku, Dalmaciju
i Crnu Goru. Sreznjevski je u ove krajeve stigao preko Zagreba, gdje se u martu mjese-
cu upoznao sa vienim Ilircima, meu kojima je bio i sam Ljudevit Gaj. Tom prilikom
Sreznjevski je obavijestio Gaja da e ruski slavisti posjetiti Dalmaciju i Crnu Goru. Tada
je Gaj odluio da i on obie ove oblasti. Sa njim je poao i Antun Maurani.
121

to mimoilazili, dokle se, na povratku iz Crne Gore nismo poslednji put
susreli u Dubrovniku, i tu se oprostili i rastali konano.
4
Dolazak Antuna Maurania na Cetinje 1841. godine od izuzetnog
znaaja je i za nastanak spjeva Smrt Smail-age engia Ivana Maurania.
5

Naime, u jesen 1840. godine poginuo je na Mljetiku u Drobnjacima Smail-
aga engi. Njego je Smail-agine stvari uvao kao ratne trofeje i pokazivao
ih, po ustaljenoj praksi, strancima koji su posjeivali Cetinje. Splitski
komesar Eduard Grij, boravei na Cetinju krajem marta 1842. godine zbog
predaje krsta s brilijantima kojim je austrijski car Ferdinand I odlikovao
Njegoa, tada je vidio na Cetinju alata i vranca Smail-age engia.
Poto je Njego pokazao splitskom komesaru Smail-agine stvari, J. Milovi
logino zakljuuje da je crnogorski vladar te trofeje pokazivao i Antunu
Mauraniu i Gaju, prilikom njihove poete Cetinju. A. Maurani je bez
sumnje sve to saoptio svom bratu Ivanu. Da je Ivan Maurani, uz svu
slobodu usklaivanja injenica sa potrebama svoje poetske zamisli, vodio
i rauna o detaljima koje je uo od brata Antuna i Gaja, vidi se iz pjevanja
Kob gdje se pominju: Smail-agina alma, glava, odijelo, okovana sablja,
zlaano oruje, to je sve stavljeno u jednu izbu malu koja se nalazi na
domak Loven-planine.
6
Ludevit Gaj (Krapina, 1809-Zagreb,1872), koji je sa A. Mauraniem
doao na Cetinje, bio je doktor flozofje i voa Ilirskog pokreta. Jo kao
gimnazijalac u Karlovcu posvetio se radu na ilirskom (hrvatskom) jeziku.
Godine 1834. pokree Novine hrvatske i njihov knjievni prilog Danica,
da bi ih, radi jaanja ideja Ilirskog pokreta, 1836. godine preimenovao u
4
Ibidem, str. 357. Sam Gaj nije zabiljeio nita o ovom putu. Nije poznato ni da
je Antun Maurani ostavio to zapisano. Samo je Smiiklas zabiljeio da je godine 1841.
posjetio dapae i Antun Maurani Crnu Goru zajedno sa dr Ljudevitom Gajem.
5
Jevto Milovi, Cetinje i Mauraniev spjev Smrt Smail-age engia, Istoriski
zapisi, knj. VII, sv. 1-3, Cetinje, 1952, str. 175. 26. maja 1841. godine doli su, prema
izvjetaju kotorskog okrunog poglavara Gabrijela Ivaia direktoru zadarske policije
i vladinom savjetniku Augustu Martinecu, parobrodom u Kotor Ljudevit Gaj, Antun
Maurani, Vuk Karadi, Dimitrije Kneevi i Nikolaj Nadedin. Ljdevit Gaj i Antun
Maurani uputili su se na Cetinje 26. Ili 28. maja 1841. godine, a Vuk Karadi, Dimi-
trije Kneevi i Nikolaj Nadedin dva dana kasnije.
6
Ibidem, str. 176.
122
A
Danica ilirska i Ilirske novine. U nastojanjima da Ilirski pokret ojaa
i zainteresuje za njega susjedne oblasti, Gaj je putovao po slovenskim
zemljama i odravao veze sa njihovim prvacima.
Reeno je ve da su Ljudevit Gaj i Antun Maurani doli u Dalmaciju i
Crnu Goru u maju 1841. godine. Kako je njihovo putovanje bilo motivisano
prouavanjem ilirskog jezika i knjievnosti, austrijske vlasti su budno
motrile svaki njihov pokret. Zadarska policija je doznala da je Gaj u Zadru
podijelio izvjestan broj primjeraka ilirske pjesme Poziv u kolo ilirsko,
Paula tosa, koja je tampana u Zagrebu. Iako se pjesma odnosila samo na
jeziko ujedinjenje svih Junih Slovena iji su jezici srodni, austrijske vlasti
su se ipak pribojavale da bi ona mogla da izazove nepotrebna uzrujavanja
i da pojaa uznemiravanja koja su ve postojala u susjednim turskim
provincijama. Ljudevit Gaj je u Zadru posjetio zamjenika dalmatinskog
guvernera, predao mu jedno preporueno pismo generala Nugenta, jedan
primjerak gore spomenute ilirske pjesme, ilirski prijevod izvjetaja o
putu kralja Fridriha Avgusta kroz Dalmaciju i Crnu Goru i oglas na svoj
ilirski rjenik. Dalmatinsko Gubernijalno predsjednitvo smatralo je
da Gaj nije pravilno postupio dijeljenjem tampanog materijala svojim
poznanicima u Zadru prije konsultacija sa austrijskim vlastima.
7
Ljudevit Gaj i Antun Maurani uputili su se, kako javlja okruni kapetan
Gabrijel Ivai, iz Kotora na Cetinje 26. ili 28. maja. Putovanje dvojice Hrvata
u Crnu Goru, prema Gabrijelu Ivaiu, nije bilo nimalo podozrivo austrijskoj
policiji. Ono nije imalo nikakav drugi cilj, nego da upozna razne dijalekte
ilirskog jezika. Ivaiu se inilo da se Gaj upoznao s Njegoem jo u Beu, pa
smatra da je iskljuivo zbog njega poao iz Kotora na Cetinje.
8
Neki autori ovo putovanje hrvatskih prvaka u Crnu Goru dovode
u tijesnu vezu sa dva putovanja Matije Maurania u Bosnu, dajui svima
izvjesno politiko znaenje. Npr. Milovan ivanevi, izmeu ostalog,
kae i ovo: Godine 1841. putovali su u Crnu Goru Antun Maurani i
glavom Ljudevit Gaj, voa pokreta. O ovom putu nema mnogo podataka,
ali se iz jednog tek onedavno poznatog pisma Ivanovog Antunu, dat. 2.
7
J. Milovi, Jedna vana posjeta...,
8
Ljubica Klani, Njego i Cetinje (prema putopisu V. Ebela), Glasnik Etnografskog
muzeja na Cetinju, Cetinje, 1963, knj. III, str. 126.
123

VII 1841, vidi da u osnovi inspiracije za taj poduhvat lei ljubav prema
narodu. Da su oni boravili na Cetinju kod Vladike nema nikakve sumnje,
jer se u predgovoru Gundulievog Osmana iz 1844. izriito kae da je
jedan rukopis ovog dela dobio profesor Antun Maurani u Crnoj Gori
od Vladike, god. 1841. ivaneviu kao da nijesu poznati naprijed citirani
radovi, kao ni savremene novinske vijesti u kojima se javlja o tom putu. U
svakom sluaju, prisustvo onolikog broja Njegoevih gostiju na Cetinju nije
pogodovala voenju bilo kakvih politikih pregovora iji je razgovor trebalo
skrivati ne samo od austrijskih, nego i od ruskih uglednih prvaka.
9
U maju 1841. godine on je sa Antunom Mauraniem doao na
Cetinje. Na Cetinju, u konaku starog manastira, doekao ga je Njego
srdano, toplo, bratski. Gaj je ve mnogo znao o Crnogorcima. Reitost ga
nije bila napustila. Crnogorcima je rekao da je Crna Gora ilirska parta.
Osim Njegoa niko ga nije mogao razumeti. Njego se osmehnuo: znao
je, moda, samo on, da Crna Gora prevazilazi partu, ali da e se njena
istorija zaboraviti. Zagrlio je Gaja: osetio je da taj ovek iz Zagreba radi
svom svojom snagom, da se istorija njegovog celog naroda zapamti.
Cetinjski susret zbliio je Gaja i Njegoa. Nemamo podataka o tome da li
je poslije tog susreta dolazilo do kakvih organizovanih kontakata izmeu
njih, ali da Njego nije pratio Gajeva dostignua u to ne treba sumnjati.
U Gaju je on gledao najpotpunijeg tumaa istinskih narodnih elja i
stremljenja i najkompetentnijeg predstavnika onih narodnih snaga koje
su zahtijevale radikalniju izmjenu drutvenog ivota Hrvatske i njenog
politikog poloaja. Kad je dolo do sukoba meu ilircima, Njego nije
stao na stranu nijedne od ilirskih frakcija, njega je interesovao pokret kao
cjelina. Jedino takvim stavom moe se objasniti zato Njego nije uzeo u
zatitu Gaja kad je ovaj doao u sukob sa svojim saradnicima. Meutim,
krajem 40-ih godina XIX vijeka, kada je ilirizam jenjavao, a Gaj kao njegov
inspirator poeo doivljavati neuspjehe, ak bio politiki skren, Njego je
gotovo oplakivao njegovu sudbinu. Ali, uzroke Gajevom porazu Njego je
nalazio u spoljnim faktorima, prije svega u perfdnoj igri koju je oko Gaja
pleo knez Milo Obrenovi. Takav Njegoev stav prema ovim dogaajima
9
Ibidem, str. 128.
124
A
vidi se iz pisma Stanku Vrazu od 20. X 1848. godine. Ja sam se udio to
se to s naim g. Gajom uradilo, dok mi sada raskau sve potanko kakva je
zbilja nesrea slijepoga demona kod vas donijela da svoje zlobno i otrovno
sjeme i kod vas posije i da porok baci na optega ugodnika nae narodnosti.
Zar je kod vas nepoznat Milo? Ta, ljudi, budi bog s vama, ono je pakosni
i lani nesrenik kojega grde svi poroci najgadnijega tiranina. Rije je o
neutemeljenim optubama kneza Miloa da mu je Gaj prevarom uzeo
novac. Gaj je to poricao, optuujui Miloa da je maarski agent. Ta afera
donijela je neprijatnosti i jednom i drugom; knez Milo se nalazio pod
straom kad god je boravio u Zagrebu, dok je Gaju naruen ugled kod bana
Jelaia i u narodu.
10
Mada je napisana itava literatura o ovom pitanju, mi u
nju neemo ulaziti. Za nau temu je znaajno samo to da je Njego vjerovao
Gaju, a ne Milou, o kome je imao najgore miljenje koje se o jednom
javnom radniku moe imati.
O prisnim vezama hrvatskih intelektualaca sa Njegoem svjedoe i
hrvatske knjige koje se uvaju u Njegoevoj biblioteci u Biljardi. Govorei
o Njegoevim vezama sa Hrvatima, Duan Vuksan, zasluni istraiva
crnogorske prolosti, navodi i hrvatske knjige koje su se uvale u Vladiinoj
biblioteci.
11
To su: Katanievo Sveto Pismo; Danica ilirska, I; Vrazove
Narodne pesni ilirske, I; Drobiev Renik i Kukuljeviev Arhiv, I.
Kako su ove knjige, navodi Vuksan, dole u biblioteku Vladiinu, ja ne
znam, a ne znam da li su kupljene ili poklonjene, i da li je oko njih bilo kakve
prepiske, Ovo pitanje je zaokupljalo i druge istraivae, i mi emo, koliko je
to mogue na osnovu dostupnih podataka, pokuati da ga rijeimo.
No, da bismo to preciznije utvrdili na koji nain su knjige iz Hrvatske
stizale na Cetinje, potrebno je donijeti spisak knjiga koje se danas uvaju
u Njegoevoj biblioteci. Odmah treba rei da poslije Njegoe smrti nije
bilo dovoljno brige o njegovoj biblioteci. Knjige iz Njegoeve biblioteke
rasturane su na razne strane: kod ustanova i pojedinaca. Duan Vuksan
navodi:
10
Pavle Popovi, Vraz prema Njegou, Cetinje i Crna Gora, Beograd, 1927, str. 186.
11
Duan Vuksan, Veze vladike Rada s Hrvatima, iiev zbornik, (Zagreb), 1929.
str. 511-516.
125

Jedan dio knjiga bio je u biblioteci Cetinjske gimnazije, izmeu ostalih
Miltonov Izgubljeni raj (u ruskom prevodu), koji je nestao poetkom
druge decenije XX vijeka;
- drugi dio je dospio u Narodnu biblioteku i te su knjige nestale u
period od 1916. do 1918. godine;
- trei dio je prenesen u Cetinjski manastir;
- etvrti dio se naao u Cetinjskoj bogosloviji;
- peti dio dospio je u privatne ruke po Cetinju i inae po Crnoj Gori;
- esti, valjda tek dio Vladiinih knjiga, sauvan je u bivoj Dvorskoj,
danas Dravnoj biblioteci.
12
Iz istraivanja dr Duana Martinovia vidi se da o Vuksanovoj tvrdnji
o nemarnom uvanju i nestajanju knjiga iz Njegoeve biblioteke svjedoe
i drugi podaci. Vojvoda Simo Popovi navodi da je ... u jednoj prizemnoj
kamari u Biljardi ...jo gledao nekoliko polica od njegove (Njegoeve)
biblioteke. Kao ranije druge i od tijeh su mnoge razneene, a ostatak dao
sam prenijeti u Dvor, kada sam knjaevu biblioteku sreiva. Profesor ivko
Dragovi zapisao je da je Njego imao ... vrlo bogatu biblioteku vrlo vanih
soinitelja na svijema jevropskim jezicima, o emu svjedoe ostaci od
te biblioteke gdje se na nekijem knjigama nalaze. No koji prelaze preko
hiljadu. K saaljenju od te biblioteke ostali su ne mnogi komadi oklo 300.
Zabiljeeno je crkvi sv. Paraskeve u Grac, u Ljeanskoj nahiji:
Na jednoj Mineji ove crkve stoji rukopisna biljeka na nekoliko
poetnih listova: Milostivi podarok od njegova imperatorskoga i carskog
veliestva Velikoga Gospodara Nikolaja Pavlovia mene Petru Petroviu,
Vladici Crnogorskome i Brckome 1835. god.
13
I na osnovu ostataka Njegoeve biblioteke moe se zakljuiti da
je crnogorski suveren, u skladu sa svojim irokim intelektualnim inte-
12
D. Vuksan, Biblioteka vladike Rada, Cetinje i Crna Gora, Beograd, 1927, str. 209.
13
Citirano prema: Duan J. Martinovi, 160 godina Dravne (nacionalne) biblioteke
Crne Gore (1838-1998), Podgorica, 2002, str. 119. Identian potpis, pisan Njegoevom
rukom, zapisan je jo na dvije knjige obrednog karaktera u ovoj crkvi. Jedno Jevanelje,
sa istim Njegoevim zapisom, nalazilo se u pravoslavnoj crkvi u Foi, dok se jedan An-
tologion-Cvijetnik (Moskva, 1816) iz Njegoeve biblioteke nalazio se u crkvi Uspenja
Bogorodice u Seljanika kod Prijepolja.
126
A
resovanjem, ulagao velike napore za nabavku knjiga. Sve knjige u Njegoevoj
biblioteci su veoma vrijedne. Dominirala je klasina i isto nauna literatura.
Pored djela grkih klasika: Ilijade, Odiseje, Antigone, Elektre, itao
je Voltera, Gizova, Pukina, ekspira, Miltona, Deravina, Gundulia,
Karadia, Karamazova, Lomonosova, Goldmita, Bajrona, ilera, Rankea,
Vialu de Somijera i mnoge druge. Pored toga, itao je djela savremenika
iz lijepe knjievnosti, a interesovala ga je i geografja, istorija, matematika,
izuavao je italijanski, francuski, njemaki i ruski jezik, zatim pravne i
medicinske studije i sl.
14
Da bi se tano vidjelo, barem po ovim ostacima, to je Njego
mogao itati, potrebno je, osim njegovih, navesti i knjige Petra I, koje je
Vladika naslijedio. Koliko je brojala knjiga biblioteka Petra I, nije mogue
ustanoviti, jer su i one raznesene. Na ovim knjigama postojala je signatura.
Obiljeene su rednim brojem na unutranjoj strani prve korice. Posljednji,
danas sauvani broj je 423. Iz istraivanja D. Vuksana vidi se da je sauvano
177 svezaka. Sveske oznaene zvjezdicom (tomovi pojedinog djela)
uraunati su u ovaj broj, iako ih danas nema.
Biblioteka Petra I
1. Testamentum vetum, Parisiis, 1560.
2. Testamentum novum,Parisiis, 1560.
3. Instituones poeticae, Budae, 1821.
4, 5. Instituiones grammaticae, Pars 1-11*, Budae, 1825.
6. English synonymus, Leipsich, 1804.
7, 8.Cornelius Nepos, Vitae exellentium imperatorum, V. 1*- 11,
Wien, 1800.
9. Sallustius, Bellum Catilinarium et Bellum lugurtinum, S. Peterburg
1809. (ili 1769).
10. Kain N., Podzemnoe puteestvie, S. Peterburg, 1762.
11. Prostrannij Katihizis, S. Peterburg, 1816.
12. Riesel J., Briefe in deutschen und letein. Sprache, Wurzburg, 1711.
13, 14.Seldeni J., De dio Syris syntagmata I*- II, Lipsiae, 1672.
14
D. Martinovi, op. cit, str. 121.
127

15. H Ksive, Aondino, 1814.
16, 17. Schenkert C. Fr., Friedrih mit der gebissenen Wange, I-II,
Leipzig, 1810.
18-25. Crenier, Storia degli imperatori Romani, Vol. (I-VII)*, VIII, ?
26. Volkov S., perev., Knjiga Jazika, S. Peterburg, 1781.
27-30. Wieland-Werke, B. (I-III)*, IV, Troppan, 1785.
31-33. Macquer M., Dictionnaire de chymie, contenant la theorie et
la pratque de cete science, Vol. I-II*, III. En Suisse, 1779.
34-39. Reboulet M., Histoire de regne de Louis XIV, Vol. (I-IV)*, VI,?
40, 41. Zaharia W., Poetische Schrifen, T. I-II*, Reutlingen, 1778.
42. Cramer M., Veri fondamenti della lingua tedeska, ?
43, 44. Anleitung zur Erdbeschrebung, T. I*-II, Wien, 1823.
45. Soresi D. P., Studimenti della lingua italiana, Venezia, 1789.
46, 47. Politieskoj urnal na 1798 god. . II, kn. I*-II, Moskva, 1798.
48, 49. Mercier C., Le nouveau Paris, T. I-II*, Brunswick, 1800.
50. Gracijan, Pridvornij elovek, S. Peterburg, 1760.
51. Gotscheden C. J., Erste Grunde der gesmmten Weltweissheit,
Lepzig, 1762.
52. Volney F. C., Les ruines ou meditation sur les revolution des
empirs, Paris, 1827.
53-54. Gamerra de G., Nove theatre, V. I*-I, Pisa, 1789.
55. Skvorcov, A., Sokraenij kurs rossijskago sloga, Moskva, 1796.
56. Sokolovsky M., Grammaire francaise, Moskva, 1808.
57. Ivanov V., perev. Kratkoe naretanije geografj, Moskva, 1781.
58. Gelertgof, Nemeckaja grammatika, Moskva, 1807.
59-63. Drago V., Storia della antica Grecia, V. I, II*, III, IV*, V, Milano,
1820.
64, 65. Levesque, Storia di Russia, Vol. I-II, Milano, 1825.
66. Vuji J., Novoizobraennoe i blagoustroennoe uilie dobrodetej,
Budim, 1823.
67. Smirdin A., Rospis rosijskim knjgam dlja tenija, S. Peterburg,
1818.
68-70. Pianzola B., Dizionario, grammatiche e dialoghi, V. I-III,
Padova, 1789.
128
A
71. Puchmayer S. A., Lehrgebaude der russische Sprache, Prag, 1820.
72, 73. Biblija, T. I-II, S. Peterburg, 1792.
74, 75. Minjat I. S., Sobranie pouitelnih slov, . I-II*, Moskva, 1787.
76, 77. Iliodometr dlja poverki asov, . I-II*, Harkov, 1825.
78, 79. Ruturlin N. D., Kartina voini Rossij s Turceju, . I-II, S.
Peterburg, 1829.
80, 81. Port, Vsemirnij puteestvovatel ili poznanie starago i novoga
sveta, T. I-II*, S. Peterburg, 1780.
82. Bobrov S., Tavrida, ili moj letni den v tavrieskom Hersonis,
Nikolaev, 1798.
83, 84. Dvesti vosem svja. Istorii vethago i novago zaveta, T. I-II*,
Moskva, 1793.
85-88. Ortografa enciclopedica universale della lingua italiana, Vol.
(I-III)*, IV, Venezia, 1824.
89, 90. Ebers, Dictionary of the englich and german languages, I-II*,
Halle, 1800.
91. Esop, Basni, Moskva, 1792.
92. Stojkovi A., Novij zavet, S. Peterburg, 1824.
93. Volter G., Istorieskaja zapiska o dostopamjatni proiuestvijah,
Moskva, 1807.
94, 95. Solari P., Gradanskoe zemleopisanie, . I-II, Venecija, 1804.
96, 97.Virgilius M., Sammtliche Werke, B. I*-II, (Georgica), Wien,
1800.
98-101. Devoti S., Institionum canonicarum libri IV, T. I, II, III, IV*,
Pisa, 1820.
102, 103. Barzelloti G., Epitome di medicina pratica rationale, T. I*-
II, Pisa, 1820.
104, 105. Novelle persiane divisi in mille ed una giornata, Vol. I*-II,
Venezia, 1810.
106-108. Les veilles du chateau, ou cours de morale, T. I, II*, III,
Londres, 1804.
109. Gospoda naeg Jesusa Hrista novij zavet, S. Peterburg, 1822.
110, 111. telin J., Podlinnih anekdotov o Petr Velikom, . I-II,
Moskva, 1793.
129

112. Schakspeare, Te dramatic works, Lipsiae, 1824.
113, 114. (Orfelin) itie i slavnija dela gosudara imperatora Petra
Velikago, . I-II, Venecia, 1772.
115, 116. Flavij J., Drevnosti judejskija, . I-II, S. Peterburg, 1795.
117, 118. Boltin I., Primeanija na istoriju drevnija i ninnija Rossii,
G. Leklerka. T. I-II, S. Peterburg, ?.
119. Schloter L., Geschichte von Lithauen, Kurland u, Liefand, Halle,
1785.
120, 121. Grigorov V., Puteestvie k svjatim mestam, . I-II, S.
Peterburg, 1793.
122. Carstvennaja kniga, to est letopisec carstvovanija cara Ioanna
Vasilevia, S. Peterburg, 1769.
123, 124. Propokovi T., Slova i rei. . I-II, S. Peterburg, 1760/1.
125, 126. V. De M., Collection complete des oeuvres, T. I*-II, Geneve,
1771.
127-136. Bjufon A., Vseobaja i astnaja estestvennaja istorija, .
I-X, S. Peterburg, 1826.
137. Nemecki i serbskij slovar, Vienna, 1790.
138, 139. Kurganova N., Pismovnik, . I-II, S. Peterburg, 1818.
140. Buli V., Zemljopisanie matimatiesko, Budim, 1824.
141. Anikov D., Teoretieska i praktieska geometrija, Moskva,
1778.
142. Baumon A. L., Kratkoe naretanie geografj, Moskva, 1781.
143-148. Platon arh., Raznija soinenija, T. (I-V*), VI, Moskva, 1780.
149. Puteestvie eja imper. Veliestva v poludennij kraj Rossii, S.
Peterburg, 1787.
150. Antonij, Preugotovlenie k krasnoreiju, Moskva, 1805.
151. Rai J., Cvetnik, Budim, 1802.
152. Lazarovi E., Moralnaja flosofja, Budim, 1807.
153. Cimerman N., Obraz narodnago ljuboestija, S. Peterburg, 1793.
154. Solari P., Ulog uma eloveeskoga, Venecija, 1808.
155-157. Stojkovi A., Fizika, . I-III, Budim, 1813.
158. Reetov S., Persidski Aleksandr ili strannij Nadir, S. Peterburg,
1790.
130
A
159. Nikolaevi D., Blagonaravie, Vienna, 1786.
160. Erasme, L eloge de la folie, Amsterdam, 1738.
161. tenija iz etireh evangelistov i iz knigi djanij apostolih, S.
Peterburg, 1820.
162-164. Anketil G., Sokraenie vsemirnoj istorii, . I*, II, III, S.
Peterburg, 1803/7.
165, 166. Dictionnaire complet francis et russe, T. I-II*, St.
Petersbourg, 1786.
167. Polnoe sobranie uzakonenij o gubernijah po hronologieskomu
porjadku, s 1775 po 1817. Ijun mesec, S. Peterburg, 1818.
168, 169. Polybe, Histoire, T. I*-II, Amsterdam, 1759.
170-172. Knjanin J., Sobranie soinenij, T. I-III, Moskva, 1787.
173-176. Havskij, O nasledstve, Kn. I*, II*, III, IV, Moskva, 1818/19.
177. Uloenie po kotoromu sud i rasprava v vsjakih delah v rossijskom
gosudarstve proizvoditsja, S. Peterburg, 1737.
15

Prije biblioflskog popisa Njegoeve biblioteke, potrebno je dati
sljedee napomene:
1) Zvjezdicom oznaenih tomova nema.
2) Brojevi su Njegoeve signature.
3) Brojeve u zagradama dao je D. Vuksan, jer je sa tih knjiga otpala je
signatura.
Knjige tampane do 1833. godine, svrstane su izmeu brojeva 1 i 625,
a ostale od broja 626 i dalje.
Prvi popis Njegoeve biblioteke uradio je D. Vuksan, krajem 1926. i
poetkom 1927. godine. Popisom je registrovano registrovano 815 svezaka,
s tim to nedostaju 62 toma (oznaeni u popisu zvijezdicom), tako da su
evidentirane ukupno 753 knjige.
Evo tog Vuksanovog popisa:
16
1, 2. Gomer, perev. N. Gnedi: Iliada, . I-II, S. Peterburg, 1829.
3-6. Deravin: Soinenija, . I*, II, III, IV, S. Peterburg, 1831.
15
D. Vuksan, Biblioteka..., 209-212.
16
Ibidem, str. 213-219.
131

7-13. ukovski V: Stihotvorenija, T. I*, II-VII, S. Peterburg, 1824.
14-22. Skot V.: izn Napoleona Bonaparte, . I, II-XIV, S. Peterburg,
1831.
(23). Vanzon A. S.: Grammatica inglese, Livorno, 1831.
(24). Magaraevi G.: Kratka vsemirnaja istorija, Budim, 1831.
(25). Rubini G.: Scelta di pose italiane coll aginata d alcune brevi
notizie del loro autori, Mosca, 1832.
(26-28). Gundulich G.: Osman, Razd, I-II, Dubrovnik, 1826.
(29-32). Gre N.: Kratkaja istorija russkoj literatur. . (I-III*), IV, S.
Peterbrug, 1830.
(33). Smirdin: Novosele, S. Peterbrug, 1833.
34-37. Bulgarin T.: Dimitrij Samozvanec, . I-IV, S. Peterburg, 1830.
(38-39). Cabel: Revolution de 1830, T. I*-IV, Paris, 1833.
(40). ZOleska W.: Piesni polskie i ruskie ludu Galicyjskiego, Lwow,
1833.
(41). Puisant L.: Traite de topographie, Pariz, 1820.
(42-43). Monbell D.: Observations sur lOdysee Homere I-II, Paris,
1829/33.
(44). Voltaire: La Henhriade, Paris, 1832.
45-47. Kloptok: Messija, . I*, II, III, Moskva, 1820.
(48-51). Karadi St. Vuk: Narodne srpske pjesme, knj. I, II, III*, IV,
Lipiska, 1824/33.
(52-54). Cesari A.: Belezze della Commedia di Dante Alighieri, I-III,
Verona, 1824/6.
(55-57). Voltaire: Siecles de Louis XIV et de Louis XV, T.(I-II*), III,
Paris, 1820.
(58). Georgi J.: Sospiri di Maddalena penitente, Zara, 1829.
59-60. Merzijakov A.: Podraanie i perevod iz ger. i lat. stihotvorcov,
. I*-II, Moskva, 1826.
61-62. Adelung: Polnij nemecko-rosiskoj leksikon, . I-II, S.
Peterburg.
(63-64). Adelung C. J.: Umstandies Lehrgebaude der deutsche
Sparche, B. I*-II, Leipzing, 1782.
132
A
(65-66). Beaujour F.: Voyage militaire dans lempire othoman, T. I*-
II, Paris, 1829.
(67-68). Vialla C. L.: Voyage historique et politique au Montenegro,
I-I, Paris, 1829.
(69). Vergilius: Les georgiques, Paris, 1818.
(70). Entropius: Brevarium historiae romanae, Parisiis, 1830.
(71-72). Guizol M.: Nouveaux contes, V. I*-II, Paris, 1821.
(73-75). Muler G.: Storia universalle, V. (I-II*), III, Napoli, 1830.
77-84. Puteestvie mladago Anaharsisa po Grecii, T. I-IV, VII*, VIII,
Moskva, 1803.
88-90. Muraviev M. I.: Polnoe sobranie soinenij, . I*-II*, III, S.
Peterburg, 1819/20.
91-92. Russkie povesti i raskazi, . I-II, S. Peterburg, 1832.
96-97. Bandtke S. G.: Istorija gosudarstva poljskago, T. I-II, S.
Peterburg, 1830.
100-110. Karamzin: Soinenija, T. I*, II-XI, Moskva, 1820.
111-112. Batjukov K.: Opiti v stihah i prozi, T. I-II*, S. Peterburg,
1817.
120-131. Istorija gosudarstva rossijskago, T. I-XII, S. Peterburg, 1830.
132-134. Lomonosov V. M.: Sobranie raznih soinenij v stihah i prozi,
. I-III, S. Peterburg, 1803.
135-147. Millot: Vseobaja drevnaja i novaja istorija, . I*, II, III,
(IV-XII*), S. Peterburg, 1820.
148-168. Martinov: per., Greeskie klassiki, . I*, II, (III-IV*), V, VI*,
VII*, VIII, (IX-X*), XI- XII, (XIII-XV*), XVI, XVII*, XVIII, (XIX-XX*),
XXI, S. Peterburg, 1823/27.
169. Anakreon Teosskij, Stihotvorenija, S. Peterburg, 1829.
(170-190). Hume, Historie dAngletere, Vol. I-XXI, Paris, 1825.
191-192. Heraskov M. M.: Epieskija tvorenija, T. I*-II, Moskva,
1820.
195-196. Tappe W, Geschihte Russlands nach Karamsin, T. I-II,
Leipzig, 1828.
199-204. Hvostov, Lirieskija stihotvorenija, T. I-VI, S. Peterburg,
1828/30.
133

211. Novejija istorieskaja, politieskaja, statisteskaja i geogra f-
eskaja svedenija o tureckoj imperii, . I, Moskva, 1828.
216-223. Barthelemy S. G.: Viaggio di Anacarsi il giovina nella Grecia,
T. (I-III), IV, V*, VI, VII*, VIII, Venezia, 1828.
234-241. Lesa, ilblaz de Santillana, . I*, II, (III-VII*), VIII, S.
Peterburg, 1819/24.
(242-271). Metastasio, Opere, T. (I-II*), III, IV, V, (VI-VIII*), IX,
(X-XI*), XII, (XIII-XIV*), XV-XVII, (XVIII-XXI*), XXII-XXIV, (XXV-
XXVIII*), XXIX, Venezia, 1827.
(272-293). Plutarko, Le vite degli nomini illustri, T. I, X, XI-XII*),
XIII, XIV*, XV, (XVI-XVII*), XVIII, (XIX-XX*), XXI, Venezia, 1832.
339-341. Gellert F. C.: Sammtliche Schrifen, Zh. (I-V*), VI, Vien,
1872.
464-478. ikov: Sobranie soinenij i perevodov, . I, II*, III-V, VI*,
VII, VIII*, IX-XIII, XIV*, XV, S. Peterburg, 1818.
531-534, Katanach P.: Sveto pismo staroga zakona, Sv. I-IV, Budim,
1831.
535-536, Katanach P.: Sveto pismo novoga zakona, Sv. I-II, Budim,
1831.
537. Mesjacoslov i oboj tata rossiskoj istorii na 1833, . I, S.
Peterburg, 1833.
554. Novij i polnij rosijskij hozjanstvenoj vinokur, . I-II, Moskva,
1796.
619. Kurcija Kv.: Istorija o Aleksandr Velikom, T. II,1, S. Peterburg,
1794.
620-622. Bjufon de, Vseobaja i astnaja estesvennaja istorija, . (I-
II), (III-IV), (V-VI), S. Peterburg, 1792.
623. Vui J.: Rukovodstvo k francustej gramatic, Budim, 1805.
624. Bosie, Novija puteestvija v zapadnuju Indiju, . I-II, Moskva,
1873.
625. Kurcija Kv.: Istorija o Aleksandr Velikom, T. I, S. Peterburg, 1793.
(626). Danica Ilirska, Teaj I, Zagreb, 1835.
(627). Humert J.: Mytologie slasique elementaire, Paris, 1835.
134
A
(628-629). Baratinskij E.: Stihotvorenija, T. I-II*, Moskva, 1835.
(630). Karaczay de F.: Londres et ses enviores, Vienna, 1835.
(631-632), Institut de France, Dictionnaire de lAcademie francisise,
T. I*-II, Paris, 1835.
(633), Institut de France, Dictinnoaire de lAcad. Franc. Suplement,
Paris, 1836.
(634). Sain Pierre B. H.: Oeuvres, Paris, 1836.
(635-636). Guizot M.: Nouveux contes, Vol. I-II, Paris, 1827.
(637-638). artkov A.: Vspominanija o Sicilii, . I-II*, Moskva, 1836.
(639). Nersetis Claiensis, Preces, Venetis, 1737.
(640-649), Tiers M. A.: Histoire de la revolution francaise, V. I-X,
Paris, 1838.
(650-652). Ossian, Die Gedihte, B. I-III, Leipzig, 1839.
(653), Mignet, Histoire de la revolution francaise, Bruxelles, 1839.
(654). Balbi A.: Abrege de geographie, Bruxelles, 1839.
(656-657). Falconeti F. A.: Luniverso pitoresco o storia e discrizione
di tuti popoli, T. I-III, Venezia, 1834/9.
(658-659). Mannais de la F.: Oeuvres completes, T. I-II*, Bruxeles
1839.
(660). Vraz S.: Narodne pesni ilirske, Razdelak I, Zagreb, 1839.
(661). Severnaja pela, Gazeta politieskaja i literaturnaja. S.
Peterburg, 1840.
(662-663). Henscell, Nouveau dictionnaire francais allemand, T. I-II,
Vienna, 1840.
(664). Bredow G. G.: Umstandchere Erzahlung der merkwurdigen
Begenheiten aus der Alemeinen Weltgeschichte, Altona, 1840.
(665-668). Heinsius T.: Vollstandiges Worterbuch der deustchen
Sprache. B. (I-III*), IV, Wien, 184o.
(668). Goldmit D.: Istorija rimska. . I, N. Sad, 1841.
(670). Lessing: Nathan der Weise, Berlin, 1841.
(671-680). Pukin A.: Soinenija, T. I, II, (III-IV*), V-X, S. Peterburg,
1838/41.
(681). Matirolo G.: Sulla sapienzi dell Oriene, Milano, 1841.
135

(682). Schelle V. A.: Das Aufnehem des Terrains, Stutgart, 1842.
(683-689). Schakespeare, Oeuvers completes, T. I-VII, Paris, 1842.
(690-693). Byron, Te werks, V. (I-II*), III, Leipzig, 1842.
(693). Severnaja pela, S. Peterburg, 1842.
(694). L Echo francais, Journal quotidien, politique, et literaire, Paris,
1843.
(695). La Favilla, Giornale triestino, Anno VII, Trieste, 1843.
(696). La Favilla, Giornale triestino, Anno VIII, Trieste, 1843.
(697-698), Gre N.: Pisma s dorogi po Germannii, vajcarii i Italii, T.
I*-II, S. Peterburg, 1843.
(699). Fenelon, Aventures de Telemaque, Paris, 1843.
(700). Robert C.: Union bulgaro-serbe, Paris, 1843.
(701). Robert C.: Les Monenegrins, Paris, 1843.
(702). Weyh L. B.: Deutsche Sparchlehre mit Ubungen, Regensburg,
1843.
(703). Serbske narodne novine, God. VII, Peta, 1843.
(705). L Echo Francais, Paris, 1843.
(706)Zakonik graanski za knjaevstvo srbsko, Beograd, 1844.
(707- 715). Schiller, Sammtliche Werke, B. (I-IV*), V, (VI-VII*),
VIII-IX, Stutgard, 1844.
(716). Ranke, Die serbische Revolution, Berlin, 1844.
(717). Severna pela, S. Peterburg, 1844.
(718). Lecho Francais, Paris, 1844.
(719). Petar P. Njego, Lua mikrokozma, Beograd, 1845.
(720-726). asi blagogov enja, ast (-VI*), VII, S. Peterburg, 1845.
(727). Maleti .: Spomenik Lukijanu Muickom, Beograd, 1845.
(728). Propiac M.: Beautes de listoire des croisades, Paris, 1845.
(729-747). Tiers A. M.: Histoire du consulat et de lempire, T. I-XIX,
Paris, 1845.
(748-752). Bufon, Oeuvres completes, V, (I-III*), IV-V, Paris, 1845.
(753-777). Wahlen A.: Noveau dictionnaire de la conversation, T.
I-XXV, Bruxelles, 1842/5.
136
A
(778). Scot W., Ivanhoe, Leipzig, 1845.
(780). L Echo Francis, Paris, 1845.
(781). Podunavka za god. 1846, Beograd, 1846.
(782). Pardi D., Locija girblartarskago proliva i sredizemnago morja,
Nikolaev, 1846.
(783-785). Rotek K, Algemeine Weltgeschichte, B. I*, II, III,
Stutgart, 1846.
(786). Francuzko-srbskij renik, Beograd, 1846.
(787). Gavrilovi J, Renik geografko- statistikij Serbie, Beograd,
1846.
(788-796). tenija imper. Obestva istorii i drevnostej rossijskih, T.
(I-II*), III-VII*, VIII-XI, Moskva, 1846.
(797). Nikolaevi G., Serbsko-dalmatinski magazin, za leto 1847,
Zadar, 1847.
(798). Petrovi P. Njego, Gorski Vienac, Be, 1847.
(799). Avramovi D., Opisanije drevnostij serbski u Svetoj Gori,
Beograd, 1847.
(800). Gunduli I., Razliite piesni, Zagreb, 1847.
(801). Davidov D., Istorija naroda srbskog, Beograd, 1848.
(801). Il Diavoleto, Giornale diabolico, politico, umoristico, comiko,
critico, Trieste, 1848.
(802). Idem, Trieste, 1849.
(803). Katarina II, Soinenija, T. I, S. Peterburg, 1849.
(804). Drobni, Ilirsko-nemako-talijanski mali rienik, Be, 1848-9.
god.
(805). Nikoli N., Vojvodstvo Srba u Austrii, Vienna, 1849.
(806). Petrovi P. Njego, Kula uriia i ardak Aleksia, Be, 1850.
(807). Danii , Mala srpska gramatika, Be, 1850.
(808). Hanka, Naalo russkago jazika, Praha, 1850.
(809). Milton, Te poetical works, Leipzig, 1850.
(810). Sovremennik, T. XXV, S. Peterburg, 1851.
(811). Fleury L, L histoire du moyen age, Bruxelles, 1851.
137

(812). Kukuljevi S. I, Arkiv za povesnicu jugoslavensku I, Zagreb,
1851.
(813). Medakovi D, Povestnica srpskog naroda, I-IV, N. Sad, 1851.
(814). Mikloi Fr., Slavische Bibliothek, I, Wien,
(815). Petrovi P. Njego, Lani car epan Mali, Zagreb, 1851.
Treba naglasiti da je Vuksanov rad dragocjen ne samo za poznavanje
Njegoeve biblioteke, ve i za rjeavanje drugih pitanja u vezi Njegoa.
Meutim, istorijom same biblioteke Vuksan se nije bavio.
17
Sada se moe
neto vie o tome rei, bar to se tie knjiga iz Hrvatske, i time Vuksanov rad
upotpuniti. Najprije, samo jo nekoliko rijei o Vrazovoj knjizi. Reeno je
ve da je Vuksan u Njegoevoj biblioteci evidentirao 4 knjiga iz Hrvatske.
Od ovih knjiga Vuksan je jedino za Vrazovu zbirku utvrdio da je poklonjena,
jer se na njoj sauvala pjesnikova posveta koju, da uzgred kaemo, pomenuti
autor donosi na drugom mjestu.
18
Posveta glasi: Preosvjetjenome Nj.
Velianstvu, milostivome gospodaru Petru Petroviu Njegou, vladici
Crnogorskome i Brdskome u znamen osobitog potovanja Izdavatelj.
Da je Vrazova knjiga poklonjena, svjedoi, pored posvete, i sauvana
prepiska. Na ovu knjigu se, vjerovatno, odnose Njegoeve rijei zahvalnosti
upuene Stanku Vrazu u pismu od 20. X 1848. godine: Usrdna ti hvala za
divni dar koji si mi poslao... Taj je dar Njegou, koji je bio udaljen od svjetskih
ljudi i od literarnoga svijeta, bio utoliko miliji jer je bio dar bratski.
19
Prilika je da se pomene da su Njego i poznati hrvatski knjievnik,
putopisac, knjievni kritiar i prevodilac Stanko Vraz (1810- 1851), bili
17
Pored Vuksana, o Njegoevoj biblioteci pisali su: Rade Drainac, U Biblioteci
pesnika Njegoa, Pravda, 25. IV 1933; Niko S. Martinovi, O Biblioteci Petra Petrovia
Njegoa, Pobjeda (Cetinje), 7. VI 1947; Mirko Banjevi, Biblioteka Narodnog muzeja
na Cetinju, Pobjeda, 6. IX 1947. Ljubomir Durkovi-Jaki, O Njegoevoj biblioteci, Bib-
liotekar, Beograd, 1951, 3-4, str. 115-120.; Duan J. Martinovi, 160 godina Dravne bib-
lioteke Crne Gore, Podgorica, 2002.
18
Duan Vuksan, Biblioteka vladike Rada, Cetinje i Crna Gora, Beograd, 1927,
str. 208.
19
Pavle Popovi, Vraz prema Njegou, Cetinje i Crna Gora, Beograd, 1927, str.
187.
138
A
veoma bliski prijatelji i saradnici. Povezivale su ih ideje Ilirskog pokreta i
oslanjanje na narodnu knjievnost. Stanko Vraz je porijeklom Slovenac.
Rodio se juna 1810. godine u Celovcu. Poslije zavrene gimnazije upisuje se
na Filozofski fakultet u Gracu. Kontakt sa Hrvatima i njihovim rodoljubivim
idejama u Gracu uinili su da se Vraz poeo osjeati Hrvatom. U Ilirskom
klubu u Gracu stie knjievnu kulturu. Govorio je francuski, panski,
italijanski, engleski i ruski jezik. Zajedno s Mikloiem ui slovenske
jezike. Od 1832. do 1836. godine pie na slovenakom jeziku, da bi kasnije
preovladalo tokavsko narjeje.
Jo kao student u Gracu upoznaje se sa slovenskom kulturom preko
ruskog, poljskog i ekog jezika. Prevodio je poznate ruske pjesnike. Interes
za rusku knjievnost bio je u to vrijeme kod iliraca jako izraen. U prvim
Vrazovim pjesma osjeaju se uticaji ruske, eke i poljske poezije. Od
svojih prvih pjesama neke je prevo na hrvatski i pripojio ih zbirci Gusle i
tambura. U ulabijama, iako je primarni motiv bio ljubavni ispreplijetan
romantikom, konstantno se provlai tanana rodoljubiva nit ilirizma,
demokratizam i glorifkacija slovenstva. Od neprocjenjive vrijednosti je
Vrazov rad na kritici. Godine 1842. pokrenuo je Kolo u kome objavljuje
floloko-kritike spise. Pored knjievne kritike, Kolo donosi lanke
savremene slovenske literature. Naroito je zapaen Vrazov pregled
junoslovenske knjievnosti za 1842. godinu. U svojim kritikim zapisima
pokazao je kojim treba da se razvija ilirska knjievnost. Karakteristini su
Vrazovi sudovi o Gunduliu, iju je poeziju hvalio.
Ilir iz tajerske, kako je nazivan Stanko Vraz (pravo ime mu je
bilo Jakob Fras), prvi je prouavao i tumaio Njegoeva djela. Vrazovi
komentari bacaju prilino novo i punije svijetlo na Njegoev poloaj u
tadanjoj knjievnosti. Obino se dri, da Njegoa njegovi savremenici
nijesu na vrijeme shvatili ni pravo ocjenili kao pjesnika. Vraz zamjerao
srpskim kritiarima, to piu o svemu i svaemu, a niti rijei o djelima
kao to su Lua mikrokozma i Gorski vijenac. Za znatan broj srpskih
knjievnika vaio je Grahov laz Stevana V. Kaanskog kao najbolje djelo
junoslovenske knjievnosti i vie godina nakon izlaska Gorskog vijenca.
Ljubomir Nenadovi u svojim Pismima iz Italije opisuje Njegoa kao
139

vladara i ovjeka, a ne kao knjievnika. Vraz je u VI knjizi Kola, 1847,
a zatim u Danici od 15. maja iste godine, skrenuo panju hrvatskim
itaocima na veliinu pjesnikog djela P. P. Njegoa. Donosei na uvodnom
mjestu pomenutog broja Kola Njegoevu pjesmu Gospodinu Simu
Milutinoviu Sarajliji, Vraz je dao i komentar uz tu pjesmu i na taj nain
postao prvi njegoolog na ovim prostorima. U tom smislu kritikovao je
srpske knjievnike to ne prouavaju velika literarna ostvarenja crnogorskog
pjesnika. Nijedan dosad srpski list ili asopis do pukih naslovah nije dosad
nita spomenuo za prekrasne pjesni Lua Mikrokozma i Vijenac gorski
za pjesni nareene silom duhovnih i visokih misli!..Valjda su ju radi toga
muki mimoili kritici sarpski, to na njoj nijesu nali bolnoga mjesta, koje
bi napipali, ljute svijetu pokazivajui rane.
Od izuzetne vanosti je, po naem sudu, miljenje ovog hrvatskog
pjesnika o Njegou, pa emo se ukratko osvrnuti na njihove meusobne
odnose, uglavnom na osnovu objavljene Vrazove korespodencije, koja se
uva u Sveuilinoj biblioteci u Zagrebu.
Prvi momenat u tim odnosima odigrao se 15. oktobra 1842. godine,
kada je ore Nikolajevi, urednik Srpsko-dalmatinskog magazina iz
Dubrovnika obavijestio Vraza: ...bio nam je ovih dana u Dubrovniku
vladika ernogorski;vladika se bavi s jednom poemom koju emo brzo
moi itati.... Iz ovoga se moe zakljuiti da je Vraz ve tada znao za Njegoa
i cijenio ga. Mada je tada bio veoma mlad, imao je trideset dvije godine,
Vraz je bio veoma poznat, objavio je ulabije i Glase, on se svakako
interesovao za savremenu poeziju i svoje pjesnike kolege. Uz to, Vraz je
ba tada, 1842. godine, pokrenuo svoj asopis Kolo, to znai da mu je
urednika dunost nalagala da prati svako ugledno knjievno ime.
Godine 1847., Vraz u Kolu biljei Luu mikrokozmu u bibliografji
za 1845. godinu. Odmah zatim daje svoje miljenje o njoj. U bibliografji za
1846. godinu, govorei o Lui i Gorskom vijencu, Vraz kae ima sila
dubokih i visokih misli; tu je prvo vrue poetsko nadahnue; to su dvije
prekrasne pjesme, upravo pjesme kakvih ne ima svakolika dojakonja
poezija naa. Malo dalje, Vraz donosi posvetu Lue mikrokozme
prikazujui je itaocima za ugled. U bibliografji za 1847. godinu, Vraz o
140
A
Gorskom vijencu kae: Najkrasnije djelo u ovoj struci to imamo; pre-
poruamo ga svima i svakomu.
Iste godine, Vraz stupa u kontakt sa Njegoevim prevodiocima Me-
dakoviem i udinom. Prvog aprila 1847. godine, Njegoev sekretar Mi-
lorad Medakovi moli Vraza da u zagrebakim novinama objavi da je
Gorski vijenac izaao iz tampe, kako bi se (knjiga) lake rasprodati
mogla. Neto kasnije, govorei o istom spjevu, Medakovi navodi kako je
knjigotrac zagrebaki F. upan primio sto komada, pa sad umro, nego
neka gleda koliko se vie uzmoe da te knjige ne propadnu. Krajem novemra
iste godine, Medakovi alje Vrazu Ogledalo i Luu na prodaju, dok za
Pustinjaka cetinjskog kae: od Pustinjaka nemamo ni jedan egzemplar,
iz ega se moe zakljuiti da je ova knjiga ve tada bila veoma rijetka.
U ovom pismu nalazi se jo jedan interesantan momenat. Kako
su Vrazove pohvale, koje smo ve pomenuli, dole do Njegoa, to mu
crnogorski vladika u znak priznanja i blagodarnosti alje na dar svoje knjige.
Od Ogledala srpskog i Lue Mikrokozma odvojite po pet egzemplara za
Maticu, i primite u vaa rodoljubiva njedrakoje vam prinosi vladaoc ovih
slobodnih gorah. I dodaje: Vi njega i sav narod sa najveim oduevljenjem
ljubite i uznosite.
Sredinom oktobra 1847. godine, Jakov udina pie iz Trsta Stanku
Vrazu: Kroz nekoliko mjeseca dau u tampu, u talijanskim stihovima,
uvenu tragediju Gorski vijenac od vladike crnogorskog; etvrto kolo
izalo je u posljednjem broju lista Obsservatore Triestino. Iz ovoga se vidi
da su i drugi hrvatski knjievnici znali da Vraz potuje Njegoa, pa su mu
javljali vijesti o njemu.
Godine 1848. postaje jo vee interesovanje Stanka Vraza za crno-
gorskog vladiku. U vie navrata on trai od Medakovia biografju Njegoevu,
koju mu ovaj alje 8. februrara 1848. godine. Iz dalje korespodencije ne
moe se zakljuiti zato je Vrazu trebala Njegoeva biografja. Ono to je
sigurno, Vraz nije nigdje upotrijebio podatke dobijene od Medakovia.
Iz iste godine sauvana je neposredna korespodencija izmeu Vraza i
Njegoa. Lj. Nenadovi je iznio podatak da mu je Njego rekao: Kad sam
mu go na njegova pisma odgovarao, uvijek ispod rijei Dragi gospodine
Vrae, dodao sam: vrag mi nije mio nigda a Vraz svagda.
141

Iz 1849. godine sauvana su dva Vrazova pomena Njegoa. U pismu
Macunu on pita: Imate li Gorski vijenac, prvi na poetini umotvor. U
pismu Murecu preporuuje Ogledalo i Luu, kao podstrek za rad na
slovenskoj misli i upoznavanju.
Godine 1850. obadva pjesnika smrtno su bolesni. Njego je u
proljee te godine siao u Kotor na lijeenje, a u junu otputovao za Italiju;
istovremeno Vraz je bolestan u Zagrebu. Vraz iskreno ali velikog pjesnika.
U jednom pismu kae sljedee: itajui proljetos u novinama da je svijetli
vladika gospodar va doao u Kotor da se lijei od teke bolesti, vrlo smo se
ovdje zabrinuli njega radi. Neto kasnije, uvi ponovo da je Njego istina
bolestan, te je pored zdravlja poao u Italiju, Vraz izraava svoje iskreno
aljenje. Kako je bio i sam bolestan od iste bolesti, ali se uspjeno lijeio u
banjama Rogaka Slatina i Rimske Toplice, preporuuje da Njego doe u te
banje. Biu zaista sretan i presretan ako mogu ta doprinijeti k ozdravljenju
toga slavnoga sina roda slavjanskoga. Posebno moli da ta poruka to prije
stigne do Njegoa, jer se tie njegovog zdravlja, do kojega je svakome
pravome Slavjaninu stalo koliko do svojega posebnoga.
Sluaj je htio da je Njego nadivio Vraza. Obojica su umrli 1851.
godine, ali Vraz u maju, a Njego u oktobru. Vijest o smrti hrvatskog pjesnika
Njego je primio u Beu, kad je i sam gledao smrti u oi. Lj. Nenadovi,
koji je bio uz Njegoa u tim trenucima, zabiljeio je utisak koji je ta vijest
ostavila na Njegoa i itavu njegovu pratnju. Svi smo ga alili, svi, to znai i
Njego, i moda on vie nego drugi.
20
Prikazujui Vrazov odnos prema Njegou, P. Popovi iznosi i izvjesne
podatke iz pomenutog Njegoevog pisma Vrazu, pa, ne znajui da su Na-
rodne pesni ilirske poklonjene, kae: Vraz je poslao neto Njegou; ta, ne
znam; moe biti da su to oni brojevi Kola u kojima su prosute pohvale o
Njegou. Nema sumnje da bi i to moglo da bude, ali kad je tu Vrazov poklon
s posvetom, i uz njega Vladiina rije zahvalnosti na daru bratskom, onda
nema sumnje da se ova usrdna zahvalnost odnosi na Narodne pesni ilirske,
a ne na kolo.
Sauvani su, meutim, i podaci iz kojih se vidi da je Njego kupovao
neke hrvatske knjige. U ve citiranom pismu Lj. Gaju od 16. II 1847. godine,
20
P. Popovi, op. cit, str. 187.
142
A
Stjepan Pejakovi, poto je javio to on sam alje Gaju, kae: Tako isto Vam
poilja Vladika crnogorski, koji Vas srdano pozdravlja, jedan egzemplar
svoje drame, zatim 8 for. da mu Novine u Cetinje za ovu godinu iljete, dakle
od 1. sijenja poemi. Iz ovoga se moe pouzdano tvrditi da je Njego
bio pretplatnik Gajevih Novina, a moda i drugih hrvatskih izdanja. Ne
zna se pouzdano od kada je Njego postao pretplatnik na Novine ilirske.
Meutim, sasvim je izvjesno da ih je veoma cijenio i posjedovao jo 1842.
godine. U svom Dnevniku Eduard Grij, koji je poetkom aprila 1842.
godine boravio na Cetinju, opisujui Biljardu, navodi sljedee:
Bilijarska soba ukraena je svakojakim zaplijenjenim orujem, zatim
prostim kratkim pukama koje su u Rijeci kupljene, zatim i sa nekoliko vrlo
dobrih puaka rajberovog tipa. Tu je jedan divan, a na stolu pred istim
nalaze se Echo Francais, Charivari, Sjeverna pela, i zagrebake Ilirske
novine; oekuje se Moniteur otoman.
21
Ali, pored ovog podatka o kupovanju, jedinog poznatog, postoje
mnogi drugi o poklanjanju velikog broja hrvatskih knjiga za Njegoevu
biblioteku. U istom pismu Gaju, Pejakovi tvrdi da je on sam poklonio
Gundulia, Teutu, Iskru, kalendar zagrebakih knjigah odavde u Crnu
Goru za knjinicu. Vuksan ne navodi u svom radu, objavljenom u
iievom zborniku, meu hrvatskim knjigama Gundulia, ali navodi da
se u Njegoevoj biblioteci nalaze dva izdanja Gundulievih djela i Razliite
pjesni, objavljene u Zagrebu 1847. godine, koje je, takoe, Pejakovi
poklonio Njegou. Kaemo Pejakovi , mada je on samo predao knjige koje
su poklonili Hrvati iz Bea u Crnu Goru za knjinicu.
Godine 1846. organizovana je akcija prikupljanja knjiga za Biblioteku
crnogorsku, kada se i u tampi taj termin prvi put pominje za za Njegoevu
biblioteku. Po svemu sudei tu akciju je inicirao sam Njego prilikom boravka
u Beu iste godine. U njegovoj pratnji nalazio se Milorad Medakovi, koji je
kao intimni Njegoev saradnik, to pitanje pokrenuo u Srbskim novinama.
U ovim novinama je Medakovi 17. decembra 1846. godine objavio lanak
Neto o uzajamnosti naoj, u kojemu se zalae za slanje knjiga na Cetinje.
21
Jevto Milovi, Dnevnik Eduarda Grija od 7. aprila 1842. g, Istorijski zapisi, knj.
VII, Cetinje, 1951, str. 73.
143

Podsjeajui na slovensku uzajamnost, Medakovi istie da Slavjani
uvaavaju i poitavaju nau brau Crnogorce.
22
Svjestan je Medakovi da se ne moe svaki put posebno izdanije
slati, ali zato moe u pola godine jednom sovokupno, sva izlazea na naem
jeziku sainenija mogu se poslati predlaui izdavaima da svagda na
jednom eksemplaru, koji se peati odmah odozgo kratkim rijeima naznae
Za biblioteku crnogorsku. Medakovi poziva izdavae da poalju ne samo
tekua izdanja, ve i ranija, koja su u pomenutim kabinetima knjievstva
naeg, ako nita, a ono po nekoliko eksemplara od svakog dananjeg, na
svijet iziaveg, izdanija pritjaavaju, pa nas nemojte te elje budue nadete
liiti.
23
Citirani apel prenijele su i Gajeve Novine dalmatinsko-horvatsko-
slavoneske u Zagrebu, gdje su pozvani Hrvati da alju svoje knjige Ce-
tinjskoj knjinici. U ve citiranom pismu Pejakovi, apelujui na jo
poklona hrvatskih pisaca za Njegoevu biblioteku, pominje i onaj lani
u naih novinah, u kome se pozivaju hrvatski pisci da i oni svojih djelah
prilau istoj biblioteci. Ovaj poziv objavljen je u Gajevim Novinama, br.
3, 1847. godine. Budui da je rije o kratkom tekstu, koji unosi dosta svijetla
u sudbinu hrvatskih knjiga u Njegoevoj biblioteci, donosimo ga u cjelini,
bez ikakvih izmjena:
U biog. Serbskih novinah poziva M. Medakovi sve Matice i knji-
evne zavode, da bi po jedan iztisak svojih djelah poiljali cernogorskoj
22
Dr Ljubomir Durkovi-Jaki, O Njegoevoj biblioteci, str. 117., Jo dva priloga o
Njegou i Hrvatima, Zapisi, Cetinje, 1930, knj. VII, str. 92. Istiui slovensku uzajamnost,
Medakovi, istovremeno, upuuje i rijei kritike: Zato dijelom ne pokaete vau ljubav
i predanost k ovom, pravo rei, jedinstvenom junakom plemenu?. Medakovi, dalje,
istie da u Peti ima Matica Srpska, koja razlina, a esto i veoma polezna soinenija
izdaje; u Beogradu Pravitelstvena peatnja i Drutvo srpske slovesnosti; u Zagrebu isto
osnovana je Matica. Ovo su tri glavne toke, koje sadravaju u sebi vrhovnost i princip
nae literature. Na kraju, Medakovi naglaava: Nas nije nikakvo koliestvo, da bismo
mogli po obiaju prenumerante odovud slati, radi poluenija razlini izdanija. Zar bi ma-
tice, ili pravitelstvo srpsko, ili sainiteli poradi jednog eksemplara utrb trpili?, pita se on,
i apeluje: Zato nam ne biste, kao svojoj brai usrdstvovali na na gorskij ertvenik po
jedan eksemplar poslali.
23
Ibidem, str. 118.
144
A
knjinici na Cetinju, i g. Milo Popovi, urednik serbskih novinah, podnosi
uslugu svoju svakomu radi dostavljanja u Cernugoru poklonjenih knjigah
nadamo se, da e se nai nainacah, koji e Cernogorcem knjigah pokloniti,
jer tu moe svaki uviditi, da Cernogorci ni sada jo nemaju vremena za
pisanje knjigah.
24
Za Njegoevu biblioteku knjige su sakupljane i u Beu. To se moe
zakljuiti iz pisma A. epilia, koji 27. februara 1847. godine iz Bea javlja
sljedee:
13. veljae u veer oprostili smo se s vladikom ernogorskim, vra-
ajui se meu svoje. Nama je ovdje za rukom polo ljepu zbirku mnogih
naih narodnih i inih zanimljivih knjigah sloiti i po jednom ovdanjem
ekspeditoru put Crne Gore (za Crnogorsku knjinicu) otpraviti Nadamo
se da e se i u naoj domovini u tom obziru togod uiniti.
25
Ovaj apel je
objavljen u Novinama dalmatinsko-horvatsko-slovenskim, koje su izlazile
u Zagrebu.
Stjepan Pejakovi, student u Beu, u pimu od 16. februrara 1847. go-
di ne upuenom Ljudevitu Gaju, podsjeajui na poziv Miloa Popovia za
sakupljanje knjiga, dodaje:
Vi nae spisatelje pozovite, da i oni svojih djelah prikau istoj
biblioteci, zato prosim, da se knjige u Zagrebu sabiraju, pa onda otprave u
malu Crnu Goru.
Istog dana, Pejakovi se obratio i Barbukiu:
Ja sam bio vie puta kod vladike crnogorskog. Obrekao sam mu da
emo mu do skoro za Knjinicu cetinjsku knjige iz Bea prikazati, to bi se
moglo u Zagrebu uiniti, jer ga je veoma obradovalo, pa i u Zagrebu kane od
sada prikazivat knjige za Crnu Goru.
26
Oigledno, tekstovi u hrvatskim novinama imali su odziva meu
darodavcima koji su svojim poklonima znaajno doprinijeli bogaenju
Biblioteke crnogorske, kako se ona tada, po svemu sudei, zvanino
nazivala. Koliko je knjiga poklonjeno u akciji voenoj 1846. i 1847. godine
24
I. S. Mamuzi, op. cit, str. 92.
25
D. Martinovi, op. cit, str. 108.
26
Ibidem, str. 108.
145

ne moe se precizno utvrditi iz razloga to pisci, koji su preko posrednika
slali svoje knjige, nijesu na njima biljeili ni posvetu ni bilo to drugo. Knjige,
kada su prenoene ovim putem iz Bea i Zagreba za Crnu Goru, nijesu ile
kao poklon od prijatelje prijatelju to se obino biljei u posveti nego kao
opta kulturna vrijednost jednom kraju, oskudnom u knjigama. Ali ako se ni
danas ne moe sa sigurnou utvrditi za svaku od tih knjiga kako su dospjele
u Njegoevu biblioteku, prema navedenim podacima moe se rei da je vei
dio tih knjiga, sauvanih i nesauvanih, bio poklonjen, a ne kupljen.
Ovdje treba dodati da se, poslije navedenih podataka, moe govoriti
o jednoj irokoj akciji za slanje poklonjenih knjiga u Crnu Goru. Ta akcija,
koja je voena u Zagrebu i Beu, svjedoi da je romantiarski zanos za Crnu
Goru znao da prijee sa rijei na djela, na zbrinjavanje Cetinja knjigama.
Ta akcija pokazuje i plemenitu brigu hrvatskih intelektualaca za Crnogorce,
koji ni sada jo nemaju vremena za pisanje knjiga.
27
Izvjesno je, svakako,
da je Njegoeva biblioteka tada znaajno poveala svoj knjievni fond, te da
je vremenom narasla i na nekoliko hiljada knjiga.
28

Iz svega izloenog vidi se da hrvatskim intelektualcima Njego nije
bio poznat samo kao vladar i nacionalni radnik, ve i kao pjesnik. Hrvati su
ga, prije drugih, visoko ocijenili kao pjesnika. Nije sluajno to su hrvatski
listovi i knjievni asopisi donosili vijesti o Njegou i tampali njegove
priloge. Svojim tekstovima objavljenim u Danici i Kolu Njego je
hrabrio Hrvate, a nuenjem vojne pomoi stavljao im do znanja da nijesu
sami. Uslovljenou trenutka moe se objasniti zato je Gaj u Danici
27
I. S. Mamuzi, op. cit. str. 93.
28
D. Martinovi, op. cit, str. 119. Medakovi je, svakako, u Njegoevo ime izrazio
javnu zahvalnost darodavcima: Velika blagodarnost poitaemoj gospodi, koja su, usrdst-
vovala na ovo blagopolezno zavedenije Biblioteku crnogorsku. Vaa e imena u ovim
gordim i krvlju oblivenim gorama sa blagodarnou upisana biti. Uz ovaj Medakoviev
tekst, objavljenim u Srpskim novinama koji je, nesumnjivo, imao izvjesnog efekta,
Milo Popovi je ponovio apel za nove poklone knjiga, koji glasi:
Do sada je potpisanome od raznih darovatelja predato do 50 knjiga. Umol-
java se, dakle, svaki rodoljub, da knjige, il koje izline ima, ali ih izda, na ertvu prinese
Crnogorskoj biblioteci i pozpisatome preda, koji e ih dalje na njino opredelijenije
odpraviti.
146
A
od 8. I 1848. godine tampao Njegoevu pjesmu Pozdrav rodu na novo
ljeto, a ne godinu dana ranije kada mu je, iz Bea, poslao po S. Pejakoviu.
Istovremeno, Pejakovi je iz Bea, gdje je u nekoliko mahova posjeivao
Njegoa, poslao Gaju i jedan primjerak Gorskog vijenca, ...kano i pjesmu
njegovu za Danicu. Ta pjesma je objavljena tek u januara 1848. godine,
iz razloga to je bila prigodna pjesma za novo ljeto. Iz nje je urednitvo
Danice u dva maha upotrijebilo aforistike stihove kao svoj moto. To su
poznati stihovi: Pokoljenja djela sude... (u 1 broju) i : Ne pita se ko se
kako krsti... (u 4. broju Danice). Rukopis Njegoeve pjesme Pozdrav
rodu na novo ljeto uva su u Sveuilinoj biblioteci u Zagrebu.
29
Na kraju, pomenuemo i jednu izuzetno znaajnu okolnost: Njego
je rukopis epana Malog radi objavljivanja 1850. godine predao Andriji
Stojkoviu iz Trsta. Samo tampanje ostvareno je 1851. godine u tampariji
Franca upana u Zagrebu.
Meutim, najznaajnija prinova Njegoeve biblioteke dogodila se za
vrijeme vladavine knjaza Danila. Izvjesno vrijeme poslije Njegoeve smrti
o njegovoj biblioteci vodila je brigu knjaginja Darinka. Kao obrazovana
ena, ona je krajnje savjesno pazila svaku knjigu i nije dozvoljavala njihovo
otuenje. I sama je nabavljala klasike, djela savremenih knjievnih velikana
i naunu literature, to je ostavila Dvorskoj biblioteci poslije odlaska u
Veneciju. Sam knjaz Danilo vodio je brigu o Njegoevoj biblioteci, nastojei
da povea njen knjini fond. Za vrijeme njegove kratke vladavine (1851-
1860), dosta knjiga je prinovljeno u Njegoevoj biblioteci.
30
Najznaajnije
poveanje Crnogorske biblioteke u Danilovo vrijeme uslijedilo je blagodarei
ranijem pozivu Miloa Popovia, koji se preko novina obratio rodoljubima
da poklanjaju knjige za Crnogorsku knjinicu. Reeno je ve da je na
Popoviev apel bilo vie odziva iz svih junoslovenskih zemalja, posebno
iz Hrvatske. O znaajnom prilogu u knjigama koje je poklonio zagrebaki
Muzej Narodnoj knjinici na Cetinju saznajemo iz korespondencije Ivana
29
I. S. Mamuzi, op. cit, str. 93.
30
D. Martinovi, 160 godina..., str. 110. Krajem avgusta 1852. godine Georgije
Nikolajevi, protoprezviter iz Dubrovnika, uputio je knjazu Danilu dva broja Srpsko-
dalmatinskog magazina, asopis na koji je Njego bio pretplaen.
147

Kukuljevia-Sakcinskog, poznatog hrvatskog knjievnika i bibliografa,
i knjaza Danila.
31
Koliko je poznato, I. Kukuljevi-Sakcinski odravao je
bliske odnose sa Njegoem. On je 1837. godine, u Beu, esto posjeivao
Njegoa i bio rado vien gost u vladiinim prostorijama. Evo to je zapisao u
svome dnevniku o susretima sa Njegoem: Sa vladikom crnogorskim sam
razgovarao od svakojakih i drugih stvari, najvie od blagostanja Crne Gore,
Srbije, Bosne, Ercegovine, kao i cijele Ilirije, u emu sam priliku smatrati
imao otri i prigodan um njegov kao i eznue za junatvom i junakim
inima.
Inae, Ivan Kukuljevi-Sakcinski bio je hrvatski istoriar, knjievnik i
politiar.
32
Kukuljevieva politika djelatnost dijeli se na dva sasvim suprotna
perioda: do 1850. i od 1860- 1867. godine (pod Bahovim apsolutizmom
1851-1860. godine bio je onemoguen svaki politiki rad u Hrvatskoj).
U prvom razdoblju on je najradikalniji pobornik osloboenja Hrvatske
i od Austrije i od Maarske i najbeskopromisniji ideolog ujedinjenja
junoslovenskih naroda revolucionarnim putem.
33
On je prvi progovorio
hrvatski u plemikom saboru 1843. godine, propagirajui borbu za hrvatsko
nacionalno osloboenje s takvom smionou, da je taj njegov govor izazvao
pravu uzbunu i kod austrijskih i kod maarskih organa vlasti. I ostali njegovi
govori u Hrvatskom saboru i na upanijskim skuptinama predstavljaju
beskompromisno zalaganje za slobodu i samostalnost Hrvatske, tako da
31
Andrija Lainovi, Iz kulturne istorije kneza Danila, Stvaranje, sv. 9, Titograd,
1953, str. 566.
32
Roen je u Varadinu 29. V 1816. godine, a preminuo u Puhakovecu (Hrvatsko
zagorje) 1. VIII 1889. Gimnaziju je uio u Zagrebu, da bi 1833. stupio u vojsku. Godine
1836. postao je ofcir u Beu, 1840. putuje u Milano, da bi sljedee godine podnio os-
tavku na ofcirsku slubu. Vrativi se u Hrvatsku postaje jedan od glavnih voa Ilirskog
pokreta. Godine 1845. postavljen je za velikog sudiju Varadinske upanije, 1861. post-
aje veliki upan zagrebaki, da bi 1867. bio smijenjen i otad se vie ne bavi politikom
(Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Zagreb, 1959, knj. IV, str. 465).
33
Ibidem, Ubijeen da se ujedinjenje junoslovenskih naroda moe izvriti samo
revolucionarnim putem, on svoju ilegalnu, revolucionarnu agitaciju razvija uglavnom
meu oruanim narodom u Vojnoj Granici. Privreni njegovoj linosti, graniari u svo-
jim Narodnim zahtjevima, u proljee 1848. godine, trae da se junoslovenska sloboda
i jedinstvo ostvari na osnovu ideja Velikoga Kukuljevia.
148
A
su mogli biti objavljivani samo u ilegalnom ilirskom listu Branislav. Na
Kukuljeviev prijedlog, Sabor 1847. godine donosi zakljuak o uvoenju
hrvatskog jezika kao slubenog.
U revoluciji 1848. godine, Kukuljevi se nalazi na elu radikalnih
demokrata. Pod njegovim neposrednim uticajem ban Jelai, protiv izriite
carske zapovijesti, otvara Hrvatski sabor, to su i beki dvor i maarska
vlada osudili. Kukuljevi je najumniji i najuticajniji publicista 1848. godine;
njegove lanke donose gotovo svi inostrani listovi. Na njegovu inicijativu
dolazi do sazivanja Slovenskog kongresa u Pragu. Na njegov prijedlog
izvrena je detronizacija Habsburgovaca na IX sjednici Hrvatskog sabora
odranoj 21. VI 1848. godine. Bansko vijee, koje je upravljalo Hrvatskom
poslije Jelaievog odlaska na front, prua odluan i uspjean otpor
nasrtajima beke reakcije i kontrarevolucije. U mnogome Kukuljevievim
zalaganjem demokratska Hrvatska uspijeva da sprijei proglaenje
oktroisanog ustava punih est mjeseci poslije njegovog donoenja. Do kraja
1849. godine ostaje privren revolucionarnoj oslobodilakoj borbi, istiui
svoje vjerovanje u naoruani narod.
34
Kukuljeviev politiki rad u drugom razdoblju (poslije uguenja revo-
lucije, za vrijeme Bahovog apsolutizma, koji ga je drao pod policijskom
prismotrom) nalazio se u sutoj suprotnosti sa njegovim ranijim anti-
austrijskim radom. Godine 1861. postao je veliki upan zagrebaki.
Kukuljeviev pjesniko-pripovjedaki rad, njegovi stihovi, pripo-
vjetke i drame, vrili su veliki nacionalno-politiki uticaj svojom revo lu-
cionarnou i demokratinou.
Njegov rad na istoriji ima ogroman znaaj. Osnivanjem Drutva za
Jugoslovensku Povjesnicu, ureivanjem asopisa Arhiv za Povjesnicu
jugoslovensku, objavljivanjem izvora i svojim znaajnim monografjama,
Kukuljevi je poloio temelje moderne hrvatske istoriografje.
35

Reeno je ve da je sauvana korespodencija izmeu Ivana Kukuljevia
Sakcinskog i knjaza Danila vezana za poklone knjiga iz Hrvatske. Treba
34
Ibidem.
35
Ibidem, str. 466.
149

pomenuti da je sam Kukuljevi poklonio izvjestan broj knjiga za Narodnu
biblioteku na Cetinju. 10. oktobra 1852. godine, Kukuljevi se obratio
crnogorskom suverenu sljedeim pismom:
Svijetli Knjazu!
Prije nekoliko godinah izdao je g. Milo Popovi poziv u svojih
Srbskih beogradskih novinah na sve jugoslovenske rodoljube, da poklanjaju
knjigah za crnogorsku narodnu Knjinicu, jer Crnogorci, bojak bijui s
vjenim svojim neprijateljem, Turinom nemaju vremena da knjige piu.
Bratimski ovaj poziv nije mogao kod nas naii odziva sve do sada radi burnih
vremenih, gdje nije bilo kad misliti na knjige. Nu sad ve davno ute kod nas
bojne trublje, vrijeme je dakle, opet uz knjige prionemeo; zato je Drutvo
za povjesnicu i starine jugoslovenske odluio, da sve knjige iziave trokom
njezinim, trokom Matiinim, i one, kojih suvie ima u Narodnom naem
muzeju Zagrebakom pokloni Crnogorskoj narodnoj knjinici.-
Izvravajui dakle odluku ovu poiljamo vam, svijetli Knjazu, u
priloenom popisu popisane knjige, da s njima po svojoj misli upraviti
blagoizvolite.-
Pozdravljamo bratimski junake Crnogorce elei da se iz knjiga naih
naue poznavati brau svoju Hrvate.-
U Zagrebu 10. listopada 1852.
Ivan Kukuljevi, naelnik.
Ivan Perkovec, tajnik.
36

U nastavku pisma naveden je spisak poklonjenih knjiga :
Knjige odreene za Crnu Goru, od narodnog Muzeuma u Zagrebu.
1. List meseni horv. Sav. Gospodarskog Drutva,
god. 1842-1849 (I-va do 8 god.) po 1-1850. po 2 n-1851.
Po dva diela, skupa .................................................................. 12 komada
2. Kalendar za puk 1847-1850 ................................................... 4 komada
3. Arkiv za Povesnicu Jugoslavjansku .................................... 2 komada
4. Basne od ivia 1-4 .............................................................. 4 komada
5. Izbor igrokaza 1-10 ............................................................. 10
36
A. Lainovi, op. cit..
150
A
6. Pesme Branka Radievia. U Beu 1851 ................................... 1
7. Prelimir i Prehvala od Travenia. U Zagrebu 1840 .................. 1
8. Rukopisi Dubrovaki XV i XVI vijeka:
Slavjanska antologija. U Beu 1844 .................................... 1 komad
9. Tamburai ilirski od Mata Topalovia. U Osjeku 1842 .. 1 komad
10. 7. kom. Mladei Ilirskoj. Od grofa Janka Drakovia.
U Zagrebu 1836 ............................................................................1
11. Diela Ivana Gundulia. I. Osman. II. Razliita diela ............. 2
12. Poetak, napredak I vrednost. Literature ilirske od
Drag. Seljana. Zagreb 1840 ................................................ 1 komad
13. Soko hrvatski i slavska Mati od od Pavla Stoosa.
Zagreb 1849 ........................................................................... 1 komad
14. Pavla Vitezovia: Od diljenja Sigetska, Zagreb 1936 ............. 1
15. Russi Antun: Ugodne pripoviesti. U Zagrebu 1838 ............... 1
16. Vraz Stanko: Ilirski Slovenci. U Zagrebu 1939 ....................... 1
17. Kukuljevi: Juran I Sofja. U Zagrebu 1839 .............................. 1
18. Vukotinovi: Neto o kolah pukih. U Zagrebu 1844 ......... 1
19. Sbirka korisnih knjigah: Obradovia Basne. Zagreb 1846...1
20. Sbirka korisnih knjigah: Sreko Pijanec. Zagreb 1846 ........... 1
21. Stojanovi: Uprave za mlade. U Oseku 1844 ........................ 1
22. aljivdia I Veselkovi od Pisaia, U Zagrebu 1844......1
23. Tommasea Iskrice. U Zagrebu 1844 ......................................... 1
24. Marjanovi: Vitie. 1-va, 2-a, 3-a knjiga. U Peuhu 1839 ....... 3
25. Marjanovi: Pad Sigetski. 5-a knjiga. U Peuhu 1840 ........... 1
26. Marjanovi: Skerb-poglavah, 4-knjiga. U Peuhu 1839 ....... 1
27. Marjanovi: Razbojnici. 6-a knjiga. U Peuhu 1840 ............. 1
28. Marjanovi: Briljiva Mati. 7-kniga. U Peuhu 1840 ............ 1
29. Bogovica: Ljubice. U Zagrebu 1840 ......................................... 1
30. Buturica: Igrokazah. U Zagrebu 1843 ...................................... 1
31. Jarnievieve Domorodne Poviesti. U Karlovcu 1843 ......... 1
32. I-va Knjiga Zabavne itaonice. Elisabeta. U Zagrebu 1847 .. 1
33. Proasnost Ugarsko-Hrvatska od Vukotinovia. U Zagrebu 1 .1
34. itanka ili udoredne Pripovesti. U Varadinu 1846 ........... 1
151

35. Odziv rodoljubnog serca od Topalovia. U Oseku 1842 ..... 1
36. Spisi za mlade od mida. Genoveva. U Zagrebu 1846 ........ 1
37. Vukotinovia: Rue i Trnja. U Zagrebu 1846 .......................... 1
38. I. K. S. : Malo Zercalo naroda Slavjanskoga. U Zagrebu 1845. 1
39. Tarskoga Piesme. Zagreb 1842 ................................................... 1
40. Zvekan opet na svietu. U Zagrebu 1844 ................................... 1
41. udnovate Diple od Zorca. U Zagrebu 1842 .......................... 1
42. Mineti: Trublja Slovinska. U Zagrebu 1844 ........................ 1
43. Reetarovo reetarsko proreeta udnovatih Diplih.
U Zagrebu 18 ................................................................................. 1
44. Slavonske pesme 1-i i 2- i svezak. U Zagrebu 1844 ...... 2 komada
4- i svezak. U Zagrebu 1847 ................................................... 1
45. Palmoti: Kristinaida. U Zagrebu 1852 .................................... 1
46. Gjorgjia Ignai: Uzdasi Mandaljene. U Zagrebu 1851 ........ 1
47. Gjorgjia Ignai: Saltjer Slovinski. U Zagrebu 1851 .............. 1
48. Kolo. lanci za literature, umetnost I narodni ivot IV i
VII knjiga. U Zagrebu 1847, 1850, 1847, 1850, 1851 .......... 5
49. D-ra D. Demetra: Dramatika Pokuenja, 2-I dio.
Teuta u Beu 1844 ......................................................................... 1
50. Drobni Josip: Mali Renik, ilirsko-nemako-talijanski,
U Beu 1846-1849 ........................................................................ 1
51. Mirko Bogovi: Smilje I Kovilje. U Zagrebu 1847 ................. 1
52. Zemljovid (Charta von Ungarn from Jahren 907-1000).
U Varadinu .................................................................................... 2
-8 komada: Pravila Drutva za Poviesnicu i
starine jugoslovenske u Zagrebu ............................................... 1
-1 komad: Pitanja Drutva za Poviesnicu i
-1 komad: Poziv u Drutvo za Poviesnicu i
starine jugoslovenske u Zagrebu ................................................ 1
-1 komad: Poziv u Drutvo za Poviesnicu i
-1 komad: Pitanje Drutva za Poviesnicu i
152
A
Poklon od gosp. Ivana Kukuljevia-Sakcinskog:
1. Ivana Kukuljevia: ivot Jurja Julija Klovia. U Zagrebu 1852 .. 1
2. Ivana Kukuljevia: Vile. U Zagrebu 1851 ..................................... 1
3. Ivana Kukuljevia: Razliita dela I, II, III u
Zagrebu 1842, 1843, 1844 ............................................................. 3
4. Ivana Kukuljevia: Pesme. U Zagrebu 1847 ................................ 1
5. Ivana Kukuljevia: Pleme grofovah Oriah. U Zagrebu 1846 .. 1
6. P. Preradovi: Nove pjesme. U Zagrebu 1851 .............................. 1
7. Gustav Zechenter: Pesan Slovaka ................................................. 1
8. Nikola Tomaseo: Iskrice, U Zagrebu 1844 ................................... 1
9. Nikola Tomaseo: Iskrice. U Zagrebu 1848 ................................... 1
10. Nikola Tomaseo: Iskrice. U Zagrebu 1848 ............................... 2
11. Vladislava Minetia: Trublja Slovinska. U Zagrebu 1848 ... 2
12. Malo Zercalo naroda Slavjanskog od IKS. U Zagrebu 1848 .. 1
13. Slavjanke od X s. U Zagrebu ......................................................... 3
(Na poleini: primljeno 12/24. avg. 1853-br. 195).
37
Meutim, knjige nijesu bile na vrijeme otpremljene, pa je knjaz Danilo
zamoljen za izvinjenje sljedeim pismom:
Slavno Vee!
Kroz nemarnost jednoga sluge zaostale su ove knjige preko vremena
u jednom kutu, ter se je danas sluajno naao, premda se je na Museum
vrsto nadao, da jesu te knjige ve odavno u Vaim rukama.
Oprostite taj neugodni dogaaj, koji je i nas vrlo uznemirio i primate
njih dobrovoljno tako, kako i mi elimo, da se s njima zadovoljite.
Budite uvjerenim da e mo u napred se trsiti ne samo od svake knjige,
koja se od strane Matice ilirske i Jugoslovenskoga historikog drutva tiskala
bude, po jedan iztisak Vami poslati, nego i svaku Vau elju o mogunosti
ispuniti.
Ja bih sam eleo, da bi tu sreu imati mogao, Vau slavnu domovinu
pohoditi i o literarnom predmetu usmeno s Vami razgovarati.
37
Ibidem, str. 569; D. Martinovi, 160 godina..., str.115.
153

S tim imam ast Vas iskreno pozdraviti kako Vas i svih naih dobrih
domorodci ljubezno pozdravljaju Vami prijateljsku ruku pruei i dobru
sreu elei.
U Zagrebu 24-a svibnja 1853. Mihailo Sabljar
c. k. major
Osim onih u specifkaciji upisani knjigah slijede jo:
Uputa ------------------------------------------------------------------ 1 komad
Arkiv I, I 1-vi i 2-gi razred----------------------------------------- 3 komada
38
O dolasku knjiga u Kotor, knjaz Danilo je obavijeten sljedeim
pismom:
Vae Velianstvo!
Javljam Vam kako sam dobio jedan pak knjiga od Zagreba za Vas
kroz parabroda Vojnieskog; molim sija Vas, da biste imali dobrotu
narediti, da mi ko do mene doe za prihvatiti ikvintas sobom donijeti.
Va
S kojim Vas ostajem estju Slavjanski prijatelj
Kotor 20. junija Josip Marko imuni kapetan
39

Na ovo obavjetenje knjaz Danilo je uputio sljedei odgovor:
Visokopoitajni Gospodine!
Po predloeniju Vaega poitajnog pisma 20. tekueg mjeseca
izvoliete predate onaj pak knjiga te je za mene iz Zagreba na Vas doao
G-dinu Stefanu Bjeladinoviu trgovcu u Kotoru, koji Vam moe ako zaelite
ispustiti dotinu kvitu.
S otmjenim uvaenjem i predanosti est imam nazvati se
Cetinje 23. junija 1853. Istiniti poitatelj
Knjaz Crnogorski
40
Na kraju, knjaz Danilo se zahvalio Kukuljeviu sljedeim pismom:
Visokopoitajni Gospodine!
38
Ibidem, str. 569, D. Martinovi, 160 godina... str.115.
39
Ibidem, str. 569.
40
Ibidem.
154
A
Preko C. K. Vojnikog Kapetana G. imunia prolih dana ispravno
sam primio sve nove jugoslavjanske knjiice popisane u osobitoj specifkaciji,
a popraene sa Vaim poitajnim pismom od 10 nojemvra prole godine
tako isto i one posljednjim od 24 maja ov. god. pisano od C. K. majora g.
Sabljara.-
Vi iste rez meni kao naelnik Zagrebakog muzejuma za znak iskrene
ljubavi k jedinoplemenoj Vaoj brai Crnogorcima na dar poslali zato i ja
ovom Vam i cijelom drutvu narodnje slovesnosti kako od moje strane tako
u ime mladei crnogorske sveusrdno blagodarim i za bratsko vnimanije koje
imate za nas priznatelan ostajem.
Primite ova moja uvstva iste i nepokretne ljubavi iz koje Vam i
prooj Gospodi lenovima narodnjeg muzejuma, i sovremeno serdani
pozdrav, uvjeravajui Vas da jesam s poitanijem i uvaenijem.
Cetinje 19/31 avg. 1853.
Va istiniti poitatelj
Knjaz Crnogorski
Pri dnu adresa: G. Ivanu Kukuljeviu
Naelniku Narodnog muzejuma u Zagrebu.
41
Iz ove zanimljive prepiske, i Spiska koji je Kukuljevi dostavio
crnogorskom suverenu, vidi se da je zagrebaki Muzej uputio u Crnu Goru
1852/1853. godine 76 knjiga u 108 primjeraka. Razlozi za kanjenje od
Popovievog poziva 1847. godine i odluke Drutva za povjesnicu i starine
jugoslovenske: da sve knjige iziave trokom njezinim, trokom Matiinim,
i one koj (ih) suvie ima u Narodnom naem muzeju zagrebakom poklonio
Crnogorskoj narodnoj knjinici
42
, bili su uzrokovani poznatim dogaajima
1848. godine vezanim za Maarsku revoluciju.
Knjige iz Zagreba bile su znaajna prinova Crnogorskoj narodnoj
biblioteci na Cetinju. Vjerovatno, to je bio povod Vuku Popoviu,
Kotoraninu, da obavijesti Vuka Stefanovia Karadia kako je knjaz Danilo
uredio knjinicu (u red metnuo knjiaru).
43
41
D. Martinovi, 160 godina..., str.117.
42
A. Lainovi, op. cit, str. 567.
43
D. Martinovi, op. cit. str. 117.
155
...

*

:
1322. .
.
,
.
: , , , , , .
ABOUT THE TIME OF INTRODICING THE YOUNG KING STEFAN
DUSHAN IN THE ADMINISTRTION JURISDICTION OF ZETA
Abstract: Te paper points out that young king Stephan Dushan was not immediately
afer his coronation of 1322 introduced to the administration jurisdiction of Zeta. Central
research is focused on trying to determine the time when it happened. Based on data issued by
Danilos student, annals and archival records fom Dubrovnik we came to the conclusion when
it apparently could have happened.
Keywords: Stephan Dushan, young king, Zeta, Litoral, administration, age.
, -
III, ,
UDK 94(497.16)13
*
. :dejan.jecmenica@f.bg.ac.rs
156
A
, , 6. 1322.
. , ,
, .
,
II,
, III
,
, .
1

, ,

, .

,
III , ,
( 13231324.
2

.
3

,
.
4

,

.
5

1
. . , , 12 (1880) 2; . ,
. , , 1976, 74; ,
, . . , 1935, 129, 156;
, - ,
I, 70-
III M. Ivkovi, Ustanova mladog kralja u srednjovekovnoj Srbiji, 34
(1957) 5980; , . . ,
1999, 413414 (. ).
2
. , I, 1978, 203.
3
I, 1953, 352.
4
II1, 69.
5
. . , (13311355),
2005, 3132.
157
...
,
.
6

.

III. .
,
. ,
,
,
, ()
.
7
,
. ,
1322. , ,

. ,
,

.

, ,
,
,
.
,
,

,
,
6
. , .
, . 6, 2001, 37.
7
, , 156.
158
A
.
,
.
, ,
14 , ,
8

.
9
,

, ,
.
1308. ,
.

8
. , II V
, 1950, 133; . , B. urev, Kada i kako su nastali despota Stefana
zakoni za Novo Brdo, Godinjak Drutva istoriara Bosne i Hercegovine XX (19721973),
Sarajevo, 1974, 4163, [], 12 (1976) 173; . 14
. .
. , . , (13311355), 31.
9
14.
. (410485),
, : (
4. ), ( 4. 14.), ( 14. 2),
( 22. 42), ( 42. 56), ( 56. 68),
( 68. 88). ( 636) : ( 7. -
), ( 14), ( 28), ( 50), (
70), ( 70).
V , .
, -
. : (
4. ), ( 5. 14), ( 15. 22), ( 23. 44), ( 45.
56), (57. 66), ( 67). : ( 4.
), ( 5. 14), ( 15. 22), ( 23. 44), ( 45.
57), (58. 68), ( 67). . . , -
,
, 1963, 349351; . , -
, 1992
2
, 358.
159
...
(1330) 22 .
10

,
, 1322.
,
. ,
. ,
.
, (
), , ,
6820. ,
11

1. 1311. 31. 1312. .
(71) .
12

,
1325. 1326. .
,
III
1325. ,

.
13
, ,
10
VI, 1986, 211 (.
, . ); . , I, 211212; . , .
, (13311355), 25, 31.
11
. , , . 1927, .
8283, 130; 103, 151; 121, 292; 167; 172173, 398; 285, 1082.
,
V , ,
. III,
, , . .
VI, 211, . . 114 (. , . ).
12
P. Schreiner, Die byzantinischen Kleinchroniken III, Wien 1979, 158, 163. .
, ,
138 (1983) 146147; . , ,
. , , 2223.
1997, V, 1998, 101107.
13
. , , 44/1 (2007)
285290; . ,
?, 46 (2009) 223224, . . 92.
160
A
,
,
.

.

,
,
, ,
,
.
14
,
, . 17.
1326. ,
, ,

.
15

.

, ,

. 17.
1326.
(per flium regnaminis).
16

14
: . , , 34 (1960) 5585.
15
Mo nu men ta Ra gu si na. Li bri re for ma ti o num, tomus V, Zagrabiae 1897, 198, 17. IV
1326. ,
,
, ,
. . . ,
I, 204. , ,
,
(). . . , , 7273.
,
: B. Kreki, Uz jednu studiju o Branivojeviima, 4 (1963) 96.
16
Mo nu men ta Ra gu si na V, 198, 17. IV 1326.
161
...

,
,
. , ,
,
.

, ,
. ,
,
.
17

,
.

?
,
,
.
18

17
. , , 12
(1950) 97122; M. Ivkovi, Ustanova mladog kralja u srednjovekovnoj Srbiji, 5980;
. , , 41 (1979) 1521; .
, .
, . 6, 2001, 3437.
18

1346.
.
,
. ,
,
, domino re ( regi) ,
imperatori. DAD, Reformationes 13, fol. 33, 24. III 1346;
Mo nu men ta Ra gu si na. Li bri re for ma ti o num, tomus I, Zagrabiae 1879, 226.
162
A
, 25. 1326.
(dominus rex iuvenis).
19

,

. 1326.
III . , 25. ,
, ,

, ,
, .
20

.
,
,
1326. ,

.
.
,

,
, .
,
,
18 .
,
, , ,
19
Monumenta Ragusina V, 202, 25. IV 1326: dominum regem iuvenem; 202203,
27, 30. IV 1326: domino regi iuveni; 301, 26. XI 1330: dominum regem iuvenem; 303,
21. XII 1330: domino rege iuvene; dominus rex iuvenis; 305, 5. II 1330: serenissimo regi
iuveni etc.
20
. , I1, 41, . . 47; . ,
1326. , -
6, 2007, 2022.
163
...
,

.
,
1326.
, 1312, ,
.
, ,

,
. , ,
, ,
21
,
,
22
,
,
, , ,
,
23

1326. .
* *
*
(12821321)
,
dominus Elia comes ente / nobilis vir dominus Elia, comes de enta (1318),
nobilis et potens vir dominus Ylia cefalia (1321).

21
II, , 158; .
, I, 257; II, 910; . , . ,
(13311355), 32.
22
Monumenta Ragusina V, 314, 7. V 1331: de mictendo IIII nobiles homines
pro ambaxatoribus ad serenissimum regem iuvanem(!), qui presentialiter debet esse in
Tribigna tc.
23
. , . , (13311355), 33
35.
164
A
(29. 1321),
1322.
III.
24
31.
1325.
.
, Juragi flius cefalie,
, ,
III, 25. 1326. .
25
25. 1326. ,

25 .
26

.
,
. ,
1325. ,
27
,
1326. .
, ,
,
,
24
Monumenta Ragusina I, 66, 24. VIII 1322: ...Ylie Zefalie, ambaxatori domini
regis Vrossii etc.; 25. VIII 1322: ...Ylie Zifalie ambaxatori domini regis etc.
25
. , , 11 (1892) 24, 99; Monu-
menta Ragusina V, 126, 1. I 1318; . , . ,
, ,
CLXVI II (1935) 227, . . 16 (= . , , -
2003, 730, . . 16); II1, 1970, 6667 (.
); . , ,
2001
2
, 250251; . , I1, -
1929, 4041, . . 46, 47; . ,
1326. , 2022; ,
, 7,
2008, 15.
26
Monumenta Ragusina V, 202, 25. IV 1326: presentetur Elie cifalie una coppa de
argento etc.
27
. , , 251.
165
...
,
, .

, .
,

.
, 1326. , ,
.
, .
,
, .
.
,
,
.
166
A
(12821321)
, 6. 1322. , III
, .

,
.
,
, III, ,
14 ,
,
.

,
.
1326. .
167
XIX ...
Dr Marijana STAMOVA
Institut za balkanistiku Bugarske akademije nauka, Sofja
BUGARSKI IZVORI O ALBANSKOM PITANJU U CRNOJ GORI
KRJEM XIX I POETKOM XX VEK
Bulgarian sources on the Albanian question in Montenegro in the late
19th and early 20th centuries
Summary: Te delayed establishment of independent Albanian state in 1912
as compared to the other Balkan states was preceded by the Albanian National Revival
movement of the late 19th and early 20th centuries. At its core are to be found the historical
roots of the program-maximum of the Albanian Revivalists, who fom the 1870s promoted the
idea of the unifcation of all Albanians in one state. With the opening of Bulgarian diplomatic
mission in Cetinje in 1897 (fom 1909 - a Bulgarian legation) until it ceased its activities
during the Second Balkan War in 1913 when the relations between Bulgaria and Montenegro
were broken, the diplomatic representatives of Sofa carefully observed and analyzed the
development of the Albanian question in this part of the Balkans.
Key words: Te Albanian Question, Montenegro, Bulgaria, Albania, Albanian
Revival movement, Bulgarian legation in Cetinje, Balkan.
Uvod
Bugarska je jedna od malo drava u svetu koje su krajem 19. i poetkom
20. veka imale diplomatsku misiju u Crnoj Gori. Kao rezultat Berlinskog
ugovora od 1878. godine, Bugarska je mogla poslati samo diplomatske agente
koji bi bili akreditovani ne kod efa drzave, kneza, ve kod odgovarajueg
ministarstva inostranih poslova. Poetkom 1897. godine Bugarska otvara
UDK 323.1(497.16=18) 19
168
A
Kneevsko diplomatsko predstavnitvo na Cetinju kojem rukovodi Spas
Konstantinovi. On 14. decembra 1897. godine uruuje akreditivna pisma kao
i linu poruku kneza Ferdinanda knezu Nikoli, pa je primljen sa poastima i
po protokolu kao predstavnika nezavisne drave. Treba, meutim, napomenuti
da je bugarski diplomata bio akreditovan ne od strane ministra spoljnih
poslova, kako je bilo dogovoreno, ve lino od strane Ferdinanda. U saglasnosti
sa Pravilnikom o organizaciji Ministarstva inostranih poslova i vera Kneza
Ferdinanda, prvostepena diplomatska prestavnitva bila su ona u Istambulu,
Beu, Peterburgu i Parizu, dok drugostepena u Bukuretu, Atini, Beogradu
i Cetinju. Do proglaenja nezavisnosti Bugarske 1908. godine, bugarski
diplomatski predstavnici nazivaju se diplomatskim agentimapa se to odnosi
i na one na Cetinju. Ukazom cara Ferdinanda od 21. maja 1909. godine,
bugarska diplomatska predstavnitva u inostranstvu preimenuju se u legacije
(poslanstva). Bugarska legacija na Cetinju je rangirana kao treestepena, a njen
titular dobija rang opunomoeni minister.
* *
*
Zakanjeloj izgradnji nezavisne drave Albanije 1912. godine,
uporeeno sa ostalim balkanskim dravama na Balkanskom poluostrvu,
prethodio je pokret albanskog preporoda krajem XIX i poetkom XX veka.
U njegovoj osnovi lee istorijski koreni programa maksimum albanskih
prerodbenika koji su od 70-tih godina XIX veka plasirali ideju ujedinjenja
svih Albanaca u jednu dravu
1
. Nesporno da se ta njihova ideja sukobljavala
sa interesima susednih drava, kao i sa stanovnitvom drugih etnosa koji su
iveli sa njima na istoj teritoriji ili su se nalazili u neposrednom susedstvo
vekovima unazad.
Ovde treba da obratimo panju da otvaranje bugarskog diplomatskog
predstavnitva na Cetinju 1897. godine (od 1909. Bugarska legacija) do
1
, .
. In: Formovn modernch
nrod ve stedn a vchodn Evrop v19. a 20. stolet. Richard Vaek, Jan Rychlk (Eds.),
Masarykv stav a Archiv AV R, v. v. i., Praha Sofe 2010, s. 149. Po tom pitanju videti
detaljnije: , . . . ,
1995.
169
XIX ...
prekida njenog rada za vreme Balkanskog rata 1913. godine. Kao rezultat
prekida odnosa izmeu Bugarske i Crne Gore, diplomatski pretstavnici
Sofje paljivo posmatraju i analiziraju razvitak albanskog pitanja u tom delu
Balkanskog poluostrva
2
. Tako, osim telegrama i analiza koje alju bugarskoj
vladi i Njegovom Velianstvu u Sofji, koja se odnose na unutranje i spoljne
politike Crne Gore i Bugarske i o makedonskom pitanju oni, razumljivo,
prate i albanski narodnooslobodilaki pokret i inostranu propagandu u tom
regionu Balkana.
U vezi s tim, u telegramu od 2. juna 1898. godine do vodeih ljudi
inostranih poslova u Sofji, bugarski diplomatski predstavnik na Cetinju
saoptava i obraa panju na injenicu da su u poslednje vreme Arnauti
iz Berana napali mesno pravoslavno stanovnitvo, te da iste, pustoe i
unitavaju sve redom, pa je bilo vie od trista kua zapaljeno. U crnogorska
pogranina sela, kako on navodi, stalno su stizali begunci i ranjenici, a
crnogorska vlada je preduzela ozbiljne mere imajui u vidu opasnost od
mogueg sukoba na granici
3
. Dva dana kasnije, 4. juna 1898. godine, bugarski
diplomatski predstavnik, poto je dobio poslednje vesti sa crnogorske
granice, dopunio je svoju informaciju, da je svo pleme Vasoevici u
Beranskom kajmakamu bilo napadnuto od strane Arnauta, te da je do tada
poubijano 70 ljudi i da je 500 kua zapaljeno. Zbog tih dogaaja, crnogorski
ministar inostranih poslova odmah je otputovao na granicu da bi zbrinuo
begunce koji su neprekidno pristizali u granina crnogorska sela, kao i da bi
preduzeo neophodne vojne mere koje je nalagala trenutna situacija. Prema
podacima bugarskog diplomatskog predstavnika na Cetinju, Arnauti su
bili pomognuti od strane regularne turske vojske iz turskih garnizona, a
da regularne vlasti nita nijesu preduzele oko spreavanja toga zla. O tome
se pie sledee: Danas se skupio vojni savet pod predsednitvom kneza
Nikole. Izgleda da se crnogorska vlada pripremila da u prvoj prilici odbije
i najmanji pokuaj Arnauta da se probije granica. U svemu tome ini mi se
da je strogo odlueno da se izbegava svakakav sudar sa turskom vladom.
4

2
Videti:. (18971913) , . 339, 1.
3
, . 339, . 1, . . 4, . 48.
4
Isto, l. 49.
170
A
U broju od 6. jula 1898. godine, zvanine crnogorske novine
Glas Crnogorca objavljuju saoptenje o krvavim dogaajima koji su
se dogaali na granici sa Crnom Gorom i Beranskom kajmakamu za
nekoliko poslednjih dana. Prema bugarskom diplomati, on potvruje ranije
saoptene injenice sa njegove strane, kao i ono to je ve bilo izjavljeno
ranije, da je crnogorska vlada vrsto reena da u datom momentu ne ulazi
u sukob sa Turskom. U vezi toga diplomata napominje i sledee: Pri tome
raunam da je nuno da privuem vau panju na jednu taku zakljuaka
toga kominikea koja je stvorila veliku senzaciju u diplomatskim krugovima
ovde i koja, pretpostavljam, da e podii napetost Bekog kabineta.
Crnogorska vlada jasno i kategoriki izjavljuje da koliko i da mu idu na srcu
stremljenja njegovih saplemenika, koje divi Arnautin hoa da istrebi, ona
se ipak nee upustiti u krajne mere sa te strane granice, obzirom na to da
tamo nije bila njegova elja. Drugim reima misija i stremljenja crnogorske
vlade su usmerena na drugu stranu, razume se, ka okupiranim slovenskim
provincijama i ka Dalmatinskom podruju
5
.
U telegramu od 7. juna, dan kasnije, bugarski diplomatski predstavnik
u crnogorskoj prestonici informie vladu u Sofji da nakon molbe sa strane
crnogorskog predstavnika u Beranskoj kazi, g-dina Bakia, sultan ali za
ono to se dogodilo na crnogorskoj granici sa plemenom Vasojevii i da e
krivce za to kazniti. Sultan je dalje izjavio da e izgorele kue postradalima
obnoviti svojim sredstvima, kao i da e nadomestiti i druge nastale gubitke.
Jedan turski general paa, po nareenju sultana, otputovao da bi napravio
anketu na samom mestu zajedno sa jednim komesarom postavljenim od
strane crnogorske vlade
6
.
Oko dve nedelje kasnije, bugarski diplomata na Cetinju saoptava
da se dve nedelje naovamo u Crnoj Gori sprovode pojaane vojne vebe
i da je u sledeem periodu stanovnitvo Kneevstva pozvano na gaanja,
tako da svaki rezervni vojnik ispali po 20 metaka. Prema podacima, koje
je dobio bugarski diplomatski predstavnik sa strane vlade Kneevstva
bile su preduzete mere usled nekih zastraujuih znakova koje pokazuju
5
Isto, l. 50.
6
Isto, l. 69.
171
XIX ...
pripadnici albanskog stanovnitva prema susednom Kneevstvu. Naime,
albanski muslimani javno su proklamovali rat protiv Crne Gore. Njima su
se prikljuili i albanski katolici, pa se time formirala jedna cela liga koja je
u neprijateljskom raspoloenju prema Crnogorcima. Oni su prisilili tursku
vlast da zatvori pazar u Skadru u susednom Kneevstvu, pa su morale da se
snabdevaju hranom na drugim mestima i po skupljim cenama. Knez Nikola
pribojavao se toga zastraivanja, smatrajui ga nepovoljnim i prema njemu,
pa u merama koje on preduzima, svakako e sve uiniti kako bi odrao
dobre odnose sa Portom, prema kojoj se u zadnje vreme umiljava i kad su u
pitanju manji dogaaji
7
.
Prema predstavniku Sofje na Cetinju, zadnji beranski dogaaji
naneli su jako neprijatne posledice crnogorskom plemenu Vasojevii i
sa obe strane granice. Knez Nikola je brinuo, na svaki nain, u buduem
periodu da obezbedi primirje izmeu Arnauta i katolika sa jedne strane i
pravoslavnog stanovnitva sa druge. Posle njegovog dugotrajnog nastojanja,
Porta se saglasila da se formira jedna meovita komisija koja bi bila saglasna
da sarauje i radi na pomirenju zaraenog stanovnitva. Crnogorka vlada
je za svoga delegata u komisiji imenovala brigadira g. Martinovia koji je
odmah otputovao na oznaeno mesto. U vezi sa time bugarski diplomat je
napisao: Meutim, od onoga koje ujem da se govori vidi se da ta komisija
nee dati velike rezultate. Turski ambasador mi je rekao da on ne veruje da
e se potovati pomirenje. Isto mi je rekao i brigadir Martinovi, koji je jo
dodao i to da nikada ne bi prihvatio da radi u toj beskorisnoj komisiji da
knez nije tako mnogo insistirao na tome.
8
Albansko pitanje meutim, kao i svako drugo nacionalno pitanje
na Balkanu nalazi se u uskoj vezi sa politikom i interesima velikih sila. Na
poetku XX veka to pitanje se koristilo i uplitalo u vojnu i spoljnopolitiku
doktrinu Austro-Ugarske imperije suprotstavljene Srbiji i Crnoj Gori,
koje je smatralo eksponentima ruskog uticaja na Balkanu. U oekivanju
kraha Osmanske imperije, Generaltab Austro-Ugarske postavlja sebi cilj
osvajanje Kosova koje bi predstavljalo osnovu jedne albanske drave koja bi
7
Isto, l. 69.
8
Isto, l. 70.
172
A
bila u sferi uticaja Bea. U to vreme Italija, takoe, ne sa manjim interesom,
prati borbu Albanaca za nezavisnost i pokuava da progura svoj uticaj na
njih da bi ispunila svoje strateke interese
9
. Ovi procesi nalaze mesto u
zvaninim diplomatskim dokumentima toga doba. U podacima bugarskog
diplomatskog agenta na Cetinju obraa se ozbiljna panja na albanska
talasanja, kao i na slanje oruja albanskim revolucionarima iz Italije.
U telegramu od 13. decembra 1906. godine, bugarski diplomatski
predstavnik Nedelko Koluev informira o uznemirenosti koja postoji meu
Crnogorcima, nastaloj zbog talasanja neprijateljskih albanskih plemena i kao
rezultat toga nastradalih sela na tursko-crnogorskoj granici
10
. Razdvienost
Albanaca produava i tokom cele 1907. godine. Tada je bilo ubijeno i vie
turskih inovnika. Okolnost da samo italijanski i konzul Austro-Ugarske
imaju interes i preduzimaju demareve kod vlasti Turske u interesu
Albanaca, pokazuje da su obe strane bile zainteresovane za ostvarenje svog
uticaja u Albaniji. U tom cilju, oni uvode svoje propagandne mainerije,
naroito u gornoj i srednjoj Albaniji, preko prosvete i kola, ali i u crkvenom
pogledu kod albanskih katolika
11
. Sve to Albanci koriste za svoje ciljeve, da
bi povodom albanskog pitanja i njegovog reavanja u bliskoj budunosti
pokazali solidarnost sa velikim silama.
U toku meseca jula 1907. godine, pomenuti bugarski predstavnik
na Cetinju Koluev alje podatke o novim pograninim trzavicama iz
Gusinjske i Beranske kaze, koje su, meutim, ubrzo smirene. Napade na
albanska sela u Gusinjskoj kazi i ubijanje Albanaca daje povod Albancima
da napadnu i opustoe dva srpska sela Beranske kaze na samoj crnogorskoj
granici, odnosno nekoliko kilometara od grada Andrijevice, inae
oblasnog grada. Prema informacijama turskog predstavnika Favzi-pae,
srpsko stanovnitvo je bilo uvueno u dogaaje i organizovano od strane
crnogorske vlade. Srpsko stanovnitvo toga regiona bilo je organizovano
saglasno crnogorskoj vojnoj misiji po etama, a funkcionisalo je 8 eta. Bilo
je aktivno pomognuto sa crnogorske strane. Po staroj navici prikrivalo se
9
B. J. Fisher, Albanian Nationalism, pp. 3031.
10
, . 339, . 1, . . 23, . 12.
11
Isto, . 34.
173
XIX ...
stanje o nastalom pomenutom dogaaju. Meutim, mnogo od postradalih
iz oba srpska sela pobeglo je na crnogorsku teritoriju zbog oekivanja novih
napada na albanska i srpska sela
12
. Mada su napadi imali lokalni znaaj, oni
pokazuju veoma suprotstavljene i zaotrene odnose Srba i Albanaca koji
su i pre toga bili u stalnom ratu za osvajanje teritorija na tom podruju.
Zbog propagande velikih sila, a naroito Austro-Ugarske i Italije u tom
regionu Balkana, posebno kod Albanaca, bugarski diplomatski predstavnik
Koluev na Cetinju od 14. oktobra 1907. godine, koristei i svoje izvore
iz Albanije, informirao je Sofju da Austro-Ugarska preko cele godine
intenzivira propagandu meu Albanacima i albanskim klanovima juno
od reke Drim. Bilo je otvoreno mnogo novih kola za albanske uenike
13
.
Krajem 1907. i poetkom 1908. godine, bugarski diplomata saoptava
o zaplenjivanju velike koliine oruja u Baru namenjenog Albancima i
njihovim revolucionarima
14
.
Poetkom 1908. godine, primeuje se poveano aktiviranje albanskog
stanovnitva u severnoj Albaniji koje je potpomognuto od strane austro-
ugarske propagande, takoe i Italije, preko unoenja ogromnih koliina oruja
namenjenog albanskom oslobodilakom pokretu
15
. Taj albanski pokret nije
mogao biti neprimeen, a da ne izazove uznemirenost rukovodeih ljudi
u Bugarskoj, imajui u vidu cilj o stvaranju Velike i autonomne Albanije.
Utoliko vie jer se on sukobljavao sa bugarskim interesima, naroito kada se
radi o sudbinu bugarskog stanovnitva u Makedoniji.
U vezi sa tim, krajem meseca januara 1908. godine, Ministarstvo
inostranih poslova i vera u Sofji alje nalog kneevskom diplomatskom
predstavnitvu na Cetinju o dobijanju informacija oko toga kakve veze
ima albanska propaganda sa Crnom Gorom, da li se zbliavaju Albanci
iz vilajeta sa onima iz Crne Gore i do koje se mere moe pratiti situacija
albanskog pokreta sa Cetinja ili uopte iz Crne Gore
16
. U odgovoru tome
zahtevu, predstavnik Kneevstva Koluev saoptava da zapoeta albanska
12
Isto, . 910.
13
Isto, l. 1920 .
14
, . 339 , . 1, . . 30, . 1.
15
Isto, l. 2.
16
Isto, l. 3.
174
A
revolucionarna propaganda u severnoj Albaniji ima svoju stolicu i boravi u
Skadru, te da je ve dobila instrukcije za osnivanje tajnog revolucionarnog
komiteta kod Mirdita i Vukacinaca. Meutim, to za sada nema nikakve veze
sa Crnom Gorom i iskljuena je svaka verovatnost da Crna Gora nekada
moe imati nekakav uticaj i glas u njoj. Katolika albanska plemena koja
ive pored granice sa Crnom Gorom su u stalnim krvavim sukobima sa
Crnogorcima. Albanci iz Severne Albanije sa Crnogorcima su u takvim
odnosima jo iz vremena osnivanja Albanske lige. Za vreme Rusko-turskog
rata bilo je odlueno da Albanci ne uestvuju u ratu, pa ako se turska vlast
ukloni sa celog Balkanskog poluostrova, Albanci bi za svog suverena
prihvatili crnogorskog kneza Nikolu. Ovo njihovo reenje bilo je saopteno
i samom knezu. Meutim, na kraju rata i kasnijim reenjima Berlinskog
kongresa, kada je Crna Gora preko ruskih predstavnika najavila aspiracije
sprema albanskim provincijama koje su bile naseljene Crnogorcima, Albanci
iz severne Albanije su se razoarali. Na Svealbanskoj skuptini u Prizrenu,
oni su se iskazali kao deklarirani protivnici Crne Gore i aktivni uesnici u
Albanskoj ligi osnovane u Prizrenu, koja je objavila rat Crnogorcima. U vezi
sa ovim Koluev istie: Od tada se odnosi meu Albancima i Crnogorcima
nisu poboljali ve suprotno - oni su se pogorali zbog navodnog
prisajedinjenja albanskih teritorija Crnoj Gori. Zbog toga se veliki broj
Albanaca preselio u Albaniju pod turskom vlau. Pokuaji crnogorskog
kneza da izvri uticaj na Albance koji su ostali potinjeni sultanu od prije
trideset godina i ranije ostao je bezuspean i sasvim bez osnove
17
. Kad su u
pitanju Albanci koji su ostali crnogorski dravljani, Koluev izvlai zakljuak
da su oni po duhu i eljama strani Crnoj Gori. Oni imaju uske veze sa svojim
sunarodnicima iz Skadra, Skadarskih i Kosovskih vilajeta i uzimaju aktivno
uese u propagandama. to se tie pitanja da li se albanski oslobodilaki
pokret moe posmatrati sa Cetinja i iz Crne Gore, prema Koluevu to nije
sasvim mogue, ali da i nije mogue drugaije posmatrati sve to se dogaa
u severnoj Albaniji iz Crne Gore, obzirom da nije postojala mogunost
organizovanja jedne informativne slube namenjene tom cilju. Meutim,
sve to se dogaa u severnoj Albaniji lako se moglo pratiti i preko stvorenih
17
Isto, l. 4.
175
XIX ...
veza sa nekim Albancima iz unutranjosti, pa ak do izvesne mere i uticati
na albanske glavare. Bugarski diplomata na Cetinju smatrao je za potrebno
da informie rukovodee ljude u Sofji i o tome da pre nekoliko godina
zapoeti albanski revolucionarni pokret u junoj Albaniji nema nikakve
veze sa pokretom u severnoj Albaniji. I dok je u severnim delovima pokret
izazvan sa strane, onaj u junoj Albaniji, sa centrom u Kori, pomagan je
od amerike protestantske propagande na tom podruju. Do zakljuenja
sporazuma izmeu Albanaca iz oba dela Albanije, jo nije dolo nezavisno
od reenja Albanaca u severnoj Albaniji
18
.
Posle kratkog zatija albanskog pokreta za nezavisnost, poetak
takozvane mladoturske revolucije u Osmanskoj imperiji tokom 1908.
godine, daje novi podstrek njegovom daljem razvitku. Poto su ve bili
obmanjeni, oni su pokazali spremnost da reenje albanskog nacionalnog
problema trae u stvaranju albanske drave, pa je od 1909. do 1912.
godine intenziviran pokret za autonomiju
19
. Taj pokret iznova je paljivo
praen i analiziran od strane bugarskih diplomata. Bugarsko diplomatsko
agentstvo (od 1909.) na Cetinju takorei svakodnevno informira vladu u
Sofji o talasanjima i ustancima meu Albancima, o albanskoj propagandi,
o odnosima Austro-Ugarske, Srbije, Crne Gore i Rusije prema albanskom
nacionalnooslobodilakom pokretu, kao i o zaotravanju borbe austrijskog
i italijanskog uticaja na Albance i o albanskim rukovodiocima pokreta.
(Videti prilog 1)
* *
*
Nakon uspeha u ratu Balkanskog saveza protiv Osmanske imperije i
nakon konsultacija sa rukovodiocima u Beu i Rimu, 29. novembra 1912. g.
voa albanskog nacionalnog pokreta Ismail Kemali proglaava nezavisnost
Albanije
20
. Tim aktom (Videti prilog 2) mlada albanska drava krenula
18
Isto, l. 5.
19
, . (19451981). ,
2005, 1314.
20
Albania: A Short Summary of its History and its Political and Territorial Prob-
lems, Madrid,1968, 67.
176
A
je tekim i trnovitim putem ka svom uvrenju na Balkanu, gde je trebalo
usaglaavati se sa eljama svojih suseda i njihovih interesa, ukljuujui i Crnu
Goru, braniti svoju nezavisnost u Evropi i u svetu i boriti se za pomo i simpatije
velikih sila na tom putu.
177
...
Mr Dragutin PAPOVI*
INSTITUCIJE CRNE GORE ZA UPRVLJANJE U
PROSVJETI, KULTURI I NAUCI 1945-1990
Saetak: U radu su navedene institucije Narodne Republike i Socijalistike Republike
Crne Gore i samoupravne institucije koje su upravljale prosvjetom, kulturom i naukom u
periodu socijalistike vlasti od 1945. do 1990. godine. Ukazano je na to kada su formirane,
kako su organizovane, ko je njima rukovodio i koji su bili njihovi zadaci.
Kljune rijei: Crna Gora, institucije, prosvjeta, kultura, nauka, socijalistiki period.
MONTENEGRIN INSTITUTIONS FOR THE MANAGEMENT OF
EDUCATION, CULTURE AND SCIENCE 1945-1990
Abstract: Te paper nominated the public institutions of the both National and
Socialistic Republic of Montenegro as well as the self-governing institutions that managed
education, culture and science in the period of the socialistic government fom 1945 to 1990. It
was pointed out when they were formed, how they were organized, who was in charge of them
and what were their tasks.
Keywords: Montenegro, institutions, education, culture, science, socialistic period.
Od formiranja prve postratne crnogorske Vlade 17. aprila 1945.
godine, prosvjeta, kultura i nauka su tretirane kao neke od najvanijih
djelatnosti i zato je u republikoj administraciji za njih fomiran poseban
*
Autor je saradnik u nastavi na Studijskom programu istorija Filozofskog fakulteta
u Nikiu.
UDK 354.32(497.16)1945/1990
178
A
resor. U aprilu 1945. godine formirano je Ministarstvo prosvjete Crne Gore,
sa etiri odjeljenja: Opte odjeljenje, Odjeljenje za kole, Odjeljenje za
narodno prosveivanje i kulturu i Odjeljenje za fskulturu. Pri Odjeljenju za
narodno prosvjeivanje i kulturu formirani su Odsjek za kulturu i umjetnost
i Odsjek za kinematografju. Poetkom 1947. godine u Ministarstvu su
postojali: Odjeljenje za kole, Nastavno odjeljenje, Odjeljenje za narodno
prosveivanje i kulturu i Personalno odjeljenje. Odsjek za kinematografju
je ukinut krajem 1947. godine i umjesto njega je formirana Komisija za
kinematografju. U januaru 1948. godine formirano je Odjeljenje za srednje
i nie strune kole, a Odsjek za kulturu i umjetnost je dobio referate za
knjievnost, likovnu umjetnost i muziku, i za pozorinu umjetnost. Prvi
ministar prosvjete bio je publicista Punia Perovi.
1
Od novembra 1945. do
1948. godine, ministar je bio Niko Pavi, a nakon njega ivko ii.
Nakon uvoenja socijalistikog samoupravljanja, republiki orga ni
zadueni za kontrolu i usmjeravanje prosvjete, nauke i kulture su transformisani
u skladu sa novom ideolokom orijentacijom. Pri Mini starstvu prosvjete NR
Crne Gore u decembru 1950. godine formirani su: Pedagoki (nastavni)
savjet, Savjet za strune kole, Savjet za nauno-istraivaku djelatnost i
naune zavode, Savjet za likovnu umjetnost, muziku i umjetniko kolstvo,
Savjet za pozorite, flm i knjievnosti, Savjet za narodno prosvjeivanje i
Savjet za kulturu.
2
Ovi savjeti su formirani kao struna savjetodavna tijela pri
Ministarstvu prosvjete.
3
Njihova dunost je bila da realizuju programe koji su
usaglaeni sa ciljevima samoupravnog socijalizma.
Narodna skuptina NR Crne Gore je u aprilu 1951. godine, umjesto
Ministarstva prosvjete, formirala Savjet za prosvjetu i kulturu.
4
Prvi
1
Dr Branislav Marovi, Drutveno-ekonomski razvoj Crne Gore 1945-1953, Tito-
grad, 1987, str. 44.
2
Dravni arhiv Crne Gore (u daljem dijelu DACG), Odjeljenje za sreivanje
arhivske grae republikih organa i organizacija novog perioda od 1945. godine Cetin-
je (u daljem dijelu OROC), Ministarstvo prosvjete NR Crne Gore (u daljem dijelu
MPRS), fasckila 59, 1134, 1-8/1950.
3
Zapisnik Savjeta za pozorite, flm i knjievnost, 24. I 1951, DACG, OROC,
MPRS, fasckila 64, 234; 2/1951.
4
lanovi Savjeta za prosvjetu i kulturu bili su: Jago Jovanovi (predstavnik
Naunog drutva NR Crne Gore), Risto Dragievi (direktor Dravnog muzeja NR
179
...
ministar-predsjednik Savjeta je bio Milo Jovievi.
5
Predsjednik Savjeta
Crne Gore), Milutin Plamenac (profesor), Miladin Perovi (predsjednik Kulturno-
prosvjetnog saveza NR Crne Gore), oko Pejovi (predstavnik Sindikata prosvjetnih
radnika NR Crne Gore), Josif Jaukovi (lan Biroa CK Narodne omladine Crne Gore),
Vukosava Miunovi (predstavnik Fiskulturnog saveza Crne Gore), Vuko Radovi
(profesor iz Kolaina), Blao Savievi (profesor), Radovan Vojinovi (direktor Srednje
politike kole), Danilo Leki (profesor), Ratko urovi (direktor Umjetnike galerije
na Cetinju), Milo Vukovi (direktor kole za primijenjenu umjetnost u Herceg No-
vom), Vuko Mandi (direktor osmogodinje kole u Herceg Novom), Jovan Ranatovi
(profesor), Golub Mijovi (predsjednik Savjeta za prosvjetu i kulturu Sreskog narodnog
odbora (SNO) u Bijelom Polju), Milka Cerovi (predsjednica Savjeta za nauku i kulturu
Gradskog narodnog odbora Titograd), Blao Zec (predsjednik Savjeta za nauku i kult-
uru SNO Bar), Vaso Pejanovi (profesor), Milo Jekni (direktor pozorita iz Kotora) i
Aleksije Obradovi (profesor). Pobjeda, 26. IV 1951, str. 1.
5
lanovi Savjeta po poloaju su bili: direktor Vie pedagoke kole, direktori
gimnazija u Cetinju, Kotoru, Titogradu, Nikiu, Pljevljima i Ivangradu, predsjed-
nik Naunog drutva NR Crne Gore, direktori uiteljske kole iz Nikia, Dravnog
muzeja NR Crne Gore, Zavoda za zatitu spomenika kulture NR Crne Gore, Srednje
muzike kole, preduzea Loven-flm, Srednje tehnike kole u Titogradu, Ekonom-
skog tehnikuma u Titogradu, Poljoprivrednog tehnikuma u Baru, Srednje medicinske
kole u Cetinju i Nie industrijske kole u Titogradu; predstavnici Pedagokog drutva,
Udruenja uitelja, Narodne omladine, Povjerenitva knjievnika, Kulturno-prosvjet-
nog saveza, Glavnog odbora AF-a, Fiskulturnog saveza i Udruenja nastavnika i pro-
fesora NR Crne Gore. Osim ovih lica za lanove Savjeta su imenovani: Blao Savievi
(pomonik Ministra predsjednika Savjeta za prosvjetu i kulturu NR Crne Gore), Jo-
van Ranatovi (inspektor u Savjetu za prosvjetu i kulturu), Milan Cerovi (direktor
Osmogodinje kole u Nikiu), Joko Petranovi (uitelj), Niko Petri (profesor VP u
Cetinju), Minja Nikolaidis (inspektor Savjeta za prosvjetu i kulturu u SNO-Bar), Golub
Mijovi (predsjednik Savjeta za prosvjetu i kulturu SNO-Bijelo Polje), Radonja Veovi
(upravnik Narodnog pozorita u Cetinju), Vida Matijan (direktor Nie muzike kole
u Kotoru), Slobodan Bujii (pomonik Ministra predsjednika Savjeta za prosvjetu i
kulturu NR Crne Gore), Danilo Leki (naelnik Odjeljenja za kulturu i umjetnost Savje-
ta za prosvjetu i kulturu Vlade NR Crne Gore), Milo Vukovi (direktor kole za prim-
jenjenu umjetnost), Milan Redi (upravnik Stanice za june kulture u Baru), dr Nikola
Zlatarov (ef rentgenolokog odjeljenja Narodne bolnice u Cetinju), Miladin Perovi
(lan Uprave za agitaciju i propagandu Centralnog komiteta Komunistike partije Crne
Gore), Mileva Martinovi (sekretar Sreskog odbora fronta Sreza cetinjskog), Dragi Vu-
jica (direktor Radio-stanice), Jordanaka Vujovi (uiteljica), Budo oki (urednik Po-
bjede), Velia Popovi (profesor Srednje tehnike kole u Titogradu), imun Penera
(profesor kole za primijenjenu umjetnost), Ljubo Matijevi (sekretar Savjeta za prosv-
180
A
od 1955. godine bio je slikar Vuko Radovi. Krajem 1954. godine, Izvrno
vijee NR Crne Gore (prethodna Vlada) je usvojilo Uredbu o organizaciji
i poslovanju Savjeta za prosvjetu NR Crne Gore sa zadatkom da vri
poslove drutvenog upravljanja od opteg interesa u oblasti prosvjete,
nauke i kulture.
6
Za svoj rad Savjet je odgovarao Izvrnom vijeu. Savjet je
mogao samo da daje preporuke za rad samoupravnih ustanova i drutvenih
organizacija iz oblasti prosvjete, nauke i kulture. Inicirao je saradnju sa
prosvjetnim, kulturnim i naunim ustanovama, podsticao javne diskusije o
pitanjima iz ovih oblasti, sprovodio ankete, saraivao sa slinim ustanovama
u drugim jugoslovenskim republikama i odravao vezu sa inostranstvom.
Savjet je imao predsjednika, sekretara i najvie 13 lanova. Pred-
sjednika i lanove iz reda graana postavljalo je i razrjeavalo Izvrno vijee,
dok su ostale lanove delegirale strune i drutvene organizacije. Savjet je
imao pravo zakonske inicijative, da donosi pravilnike, naredbe i uputstva.
Sjednicama Savjeta mogli su da prisustvuju lanovi Izvrnog vijea i
poslanici Narodne skuptine NR Crne Gore i da raspravljaju, ali bez prava
glasanja. Isto pravo su imali i predstavnici naunih, kulturnih i prosvjetnih
ustanova. Za prouavanje konkretnih pitanja iz njegovog djelokruga, Savjet
je mogao da iz reda svojih lanova formira povremene komisije.
U Savjetu su formirane tri organizacione jedinice: Odjeljenje za nastavu
i inspekciju, Opte odjeljenje i Odsjek za kulturu i narodno prosvjeivanje.
Odsjek za kulturu i narodno prosvjeivanje je pratio: pozorita, muzeje,
flm, kinofkaciju, radio slubu, izdavaku djelatnost, biblioteke, umjetnike
kole, kulturno-umjetnika drutva, domove kulture i narodne univerzitete.
Radom otsjeka je rukovodio ef, a odjeljenjima naelnik. Odjeljenje za
kulturu i umjetnost Savjeta za prosvjetu i kulturu Vlade NR Crne Gore je
imalo kartoteku gdje su prikupljani podaci za: naune ustanove, muzeje,
jetu i kulturu NR Crne Gore), Vojo Savelji (pripravnik za profesora fskulture Srednje
tehnike kole u Titogradu), Mio Brailo (pomonik direktora Radio-stanice u Titogra-
du) i Vukica Miunovi (lan Organizaciono-instruktorske uprave Centralnog komiteta
Komunistike partije Crne Gore). Ukaz o izmjeni Ukaza o odreivanju lanova Savjeta
za prosvjetu i kulturu Vlade NR Crne Gore, DACG, OROC, Savjet za prosvjetu i kulu-
turu (u daljem dijelu SPK) fascikla 2, 154; 2-3/1952.
6
Uredba o organizaciji i poslovanju Savjeta za prosvjetu NRCG, Cetinje, 1. XI
1954, DACG, OROC, SPK, fascikla 22, 925; 1-10/1954.
181
...
izdavaku djelatnost, knjievnost, likovnu umjetnost, muziku literaturu,
izlobe, pozorite, horove, orkestre, kulturna drutva i organizacije.
7

Zbog velikog obima djelatnosti u decembru 1955. godine u Savjetu
je formirano pet stalnih Komisija: 1. Komisija za opteobrazovne kole
(osnovne, osmogodinje, gimnazije i uiteljske kole); 2. Komisija za strune
kole (nie i srednje strune kole, radniki tehnikumi, majstorske kole);
3. Komisija za naune ustanove (nauno drutvo, instituti, arhivi, stanice,
zavodi); 4. Komisija za kulturno-umjetnike ustanove (pozorita, bioskopi,
proizvodnja flmova, ansambli, simfonijski orkestri, koncertna poslovnica,
kulturno-umjetnika drutva, umjetnike galerije) i 5. Komisija za prosvjetne
ustanove (muzeji, biblioteke, itaonice, kulturno-prosvjetna drutva).
8

lanovi Savjeta su bili obavezni da uestvuju u radu bar jedne Komisije.
Na sjednici Savjeta 3. X 1956. godine usvojena je nova Uredba o
orga nizaciji i radu, prema kojoj je Savjet za prosvjetu i kulturu NR Crne
Gore defnisan kao izvrno-upravni organ sa nadlenostima u kolstvu,
prosvjetnim, vaspitnim, naunim i kulturnim ustanovama ukljuujui:
nastavu, optenarodno obrazovanje, predkolsko vaspitanje, fziku kulturu,
vanarmijsko vaspitanje, izdavaku djelatnost, radiodifuznu slubu i flm.
9

Nadlenosti Savjeta su ostale kao i 1954. godine, i one su bile: inicijativa
u saradnji sa prosvjetnim, naunim, kulturnim ustanovama, strunim
udruenjima i drutvenim organizacijama, pokretanje javnih diskusija o
prosvjetnim, naunim i kulturnim pitanjima, anketiranje, saradnja sa slinim
institucijama u zemlji i inostranstvu, i prouavanje potrebe za osnivanjem
7
Kartoteka koju treba da vodi Odjeljenje za kulturu i umjetnost, DACG, OROC,
SPK, fascikla 114, 36; 1/1953.
8
U Komisiju za opteobrazovne kole su imenovani: Vukovi Vojin, Filipovi
Vasilije, Cerovi Milan, Mrvaljevi uro, Petranovi Joko i Ievi Veljko; u Komisiju za
strune kole: Pejanovi Vaso, Miljevi Mirko, Tomanovi Luka, Miloevi Jovan, Ievi
Veljko i Filipovi Vasilije, u Komisiju za naune ustanove: Dragievi Risto, Lainovi An-
drija, urovi Ratko i Martinovi Niko; u Komisiju za kulturno-umjetnike ustanove:
urovi Ratko, Miloevi Jovan, Vukovi Milo, Vukovi edo i Meedovi Junus; u
Komisiju za prosvjetne ustanove: Leki Radovan, Novakovi Jaka, uranovi Veselin,
Brailo Mio i Perii Vaso. Zakljuci sa sjednice Savjeta za prosvjetu NR Crne Gore, Ti- Zakljuci sa sjednice Savjeta za prosvjetu NR Crne Gore, Ti-
tograd, 17. XII 1955, DACG, OROC, SPK, fascikla 26, 595; 5-7/1955.
9
Uredba o organizaciji i radu Svjeta za prosvjetu i kulturu NR Crne Gore, DACG,
OROC, SPK, fascikla 28, 446; 14-27/1956.
182
A
prosvjetnih, naunih i kulturnih institucija znaajnih za Crnu Goru. Za svoj
rad Savjet je odgovarao Izvrnom vijeu.
Savjet je kontrolisao rad: Dravnog arhiva, Zavoda za zatitu spo-
menika, Zavoda za unapreivanje kolstva, Centralne biblioteke, Dravnog
muzeja, Muzeja narodnooslobodilake borbe, Etnografskog muzeja,
Pomorskog muzeja, Njegoevog muzeja, Umjetnike galerije, Instituta za
prouavanje istorije crnogorskog naroda, Centra za kulturno-prosvjetni
flm, Kulturno-umjetniku poslovnicu, Viu pedagoku kolu i srednje
kole. Savjet je imao pravo da poniti ili ukine akte ustanova ako su u
suprotnosti sa zakonom i drugim propisima, dok je sekretar Savjeta mogao
da obustavi izvrenje akata ovih ustanova donijetih van upravnog postupka,
ako su u suprotnosti sa zakonom. Savjet su inili predsjednik i lanovi.
10

Broj lanova je utvrivalo Izvrno vijee, a mandat lanova je trajao dvije
godine i niko nije mogao biti lan Savjeta due od dva uzastopna mandata.
11
Savjet je defnisan kao kolegijalni organ. Formiran je i Sekretarijat
sa zadatkom da izvrava zakljuke Savjeta i da se stara o upravnim,
administrativnim i nadzornim nadlenostima Savjeta. Radom Sekretarijata
je rukovodio sekretar koga je, kao i predsjednika, imenovalo i razrjeavalo
Izvrno vijee. Sekretar je po poloaju bio lan Savjeta.
U odnosu na Uredbu iz 1954. godine novina je bila poveanja broja
odjeljenja i odsjeka. Formirani su: Odjeljenje za opteobrazovne kole,
Odjeljenje za strune kole, Odjeljenje za inspekciju kola, Odjeljenje
za nauku i kulturu, Odjeljenje za narodno prosvjeivanje, Pravni odsjek,
10
U Savjetu za prosvjetu i kulturu 1956. godine su bili: Vuko Radovi (pred-
sjednik) Petranovi Joko, Brailo Mio, Vukovi Milo, Miloevi Jovan, Ievi Veljko,
Leki Radovan, Perii Vaso, Novakovi Jaka, Ratko urovi, Junus Meedovi, Leko
Obradovi, Milivoje Perovi, Slobodan Bujii, Niko Martinovi, Vojin Vukovi, edo
Vukovi, Andrija Lainovi, Luka Tomanovi, Veselin uranovi, Milan Cerovi, Blao
Savievi, Radoslav Rotkovi, Radonja Veovi. Kartoteka koju treba da vodi Odjeljenje
za kulturu i umjetnost, DACG, OROC, SPK, fascikla 114, 217; 17/1956.
11
lanovi Savjeta 1957. godine bili su: Vuko Radovi (predsjednik), Vuko
Dragaevi, Vojin Vukovi, Andrija Lainovi, Milan Cerovi, Mio Brailo, Rado-
van Leki, Jovan Miloevi, Ratko urovi, Vasilije Filipovi, Jaka Novakovi, Vaso
Pejanovi, uro Mrvaljevi, Veljko Ievi, Veselin uranovi, Dobroslav ulaf, Blao
Savievi i don Niko Lukovi. Zapisnik sa sjednice Savjeta za prosvjetu i kulturu NRCG,
Titograd, 8. VI 1957, DACG, OROC, SPK, fascikla 32, 138; 12- 17/1957.
183
...
Personalni odsjek, Odsjek za dokumentaciju i Opti odsjek. Odjeljenje za
nauku i kulturu je pratilo i prouavalo pitanja u vezi sa naunim ustanovama,
vodilo evidenciju o naunim ustanovama (njihovoj organizaciji, radu,
poslovanju, stanju), pratilo i prouavalo kulturno-prosvjetne probleme
(pozorite, flm, kinofkaciju, radio slubu, izdavaku djelatnost, biblioteke) i
koordiniralo rad sa Odjeljenjem za strune kole po pitanju umjetnikih kola.
Personalni odsjek je vodio kadrovsku politiku, naroito pitanje rasporeda
kadrova, i izmeu ostalog, obavljao je poslove Komisije za davanje miljenja
o saglasnosti o unapreivanju umjetnika i pomonog umjetnikog osoblja.
Kako bi se efkasnije rjeavala pitanja kulture u Crnoj Gori 1. januara
1958. godine iz Savjeta za prosvjetu i kulturu NR Crne Gore se izdvojilo
odjeljenje iz kojeg je formiran Savjet za kulturu NR Crne Gore.
12
Savjet za
kulturu je funkcionisao do 1962. godine. Njegov predsjednik je bio slikar
Vuko Radovi, a sekretar publicista Miladin Perovi.
13
Zadatak Savjeta za
12
NR Crna Gora, Savjet za kulturu, Sekretarijat Sekretarijatu za optu upravu
Izvrnog vijea NR Crne Gore, Titograd, 11. IV 1960, DACG, OROC, Savjet za kulturu
NR Crne Gore (u daljem dijelu SK), fascikla 4, 402; 2/1960.
13
Krajem 1959. godine Izvrno vijee je imenovalo lanove Savjeta za kulturu:
Vuko Radovi (predsjednik, lan Izvrnog vijea Skuptine NRCG), Miladin Perovi
(sekretar), Vojo Brini (predsjednik Savjeta za kulturu NOO Kotor), Milo uki (glavni i
odgovorni urednik Pobjede), dr Mireta urovi (nauni saradnik Istorijskog instituta),
orije Grujii (predsjednik Savjeta za kulturu NOO Niki), Veljko Ievi (predsjednik
Savjeta za kulturu NOO Titograd), Vukadin Jovanovi (sekretar Ideoloke komisije Cen-
tralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore), Milutin Mijanovi (sekretar Izdavakog
preduze Narodna knjiga Cetinje), Branko Nilevi (direktor Radio Titograda), Niko
Pavi (direktor Narodnog pozorita u Titogradu), Marko Rolovi (slubenik Centralne
narodne biblioteke u Cetinju), Marko Ulievi (struni saradnik Zavoda za poljoprivred-
na istraivanja NR Crne Gore), Zdravko Velimirovi (flmski reiser Loven-flma),
Bosa Vukovi (urednik lista Naa ena), Milo Jekni (Udruenje dramskih umjetnika
NR Crne Gore), Cvjetko Lainovi (Udruenje likovnih umjetnika NR Crne Gore), Sre-
ten Asanovi (Udruenje knjievnika), Milivoje Perovi (Kulturno-prosvjetni savez NR
Crne Gore), Jovan Vukmanovi (Muzejsko-konzervatorsko drutvo) i Rudolf Zakrajek
(Udruenje muziara). U aprilu 1961. godine lanovi Savjeta za kulturu su bili: Vuko
Radovi, Miladin Perovi, Niko Pavi, Milo Jekni, dr Jovan Vukmanovi, Marko Rolovi,
Vukadin Jovanovi, Veljko Ievi, dr Mireta urovi, Branko Nilevi, Milo Kralj, Milo
uki, orije Grujii, Marko Ulievi, Rudolf Zakrajek, Milutin Mijanovi, Zdravko
Velimirovi, Bosa Vukovi, Cvjetko Lainovi, Milivoje Perovi i Vojo Brini. Savjet je u is-
tom sastavu funkcionisao i 1962. godine. Izvrno vijee Skuptine NR Crne Gore, Reenje
184
A
kulturu je bio da uvede samoupravljanje u ovu oblast i da, kroz formiranje
strunih komisija, u sistem odluivanja ukljui to vie ljudi koji se bave
naunim, umjetnikim i kulturnim radom. Savjet za kulturu je imao
Grupu za kulturu i naune ustanove i Grupu za umjetnost. Krajem 1959.
i poetkom 1960. godine, knjievnik edo Vukovi je bio ef obje grupe.
14

Savjet je do sredine 1960. godine formirao samo jednu stalnu Komisiju
(za nauku), dok su druge Komisije bile privremenog karaktera.
15
Stalna
umjetnika Komisija je formirana krajem 1960. godine.
16

U maju 1958. godine pri Savjetu za kulturu je formiran Fond za una-
preivanje izdavake djelatnosti.
17
Fond je fnansirao izadavanje djela od
interesa za prosvjetni, nauni i kulturni ivot Crne Gore.
18
Savjet za kulturu
je 1959. godine usvojio Pravilnik o Fondu, prema kojem se fnansirao na
osnovu doprinosa izdavakih preduzea, dotacija, poklona i kamata na
osnovu bankarskih sredstva.
19
Fondom je nakon usvajanja Pravilnika
o imenovanju predsjednika i lanova Savjeta za kulturu NR Crne Gore, Titograd, 29. XII
1959, DACG, OROC, SK, fascikla 1, 52; 2/1960; Zapisnik sa XIII sjednice Savjeta za kul-
turu NR Crne Gore, Titograd, 22. IV 1961, DACG, OROC, SK, fascikla 6, 5; 4/1961; i
Zapisnik sa XVIII sjednice Savjeta za kulturu NR Crne Gore, Titograd, 26. I 1962, DACG,
OROC, SK, fascikla 10, 2; 3/1962.
14
Savjet za kulturu NR Crne Gore, Titograd, 24. XII 1959, DACG, OROC, SK,
fascikla 4, 422; 1/1960.
15
Savjet je formirao privremenu Komisiju za davanje naunih zvanja u kulturnim
ustanovama koju su inili: Vujovi Dimo (predsjednik), Asanovi Duan, Bei Zarija,
Vuini Vuko, dr Mireta urovi, dr Nikola Zlatarov, Leki Radovan, Perovi Miladin,
Sekuli Radule, Ulievi Marko i Popovi Vlado. Zapisnik sa IV proirene sjednice Savje-
ta za kulturu NRCG, Titograd, 11. VI 1960, DACG, OROC, SK, fascikla 1, 15; 10/ 1960.
16
U njoj su bili: Niko Pavi, Veljko Ievi, Milo Jekni, Blagoje Mujovi, Mileta
Tapukovi i Eleonora Mijukovi. Zapisnik sa II sjednice Stalne umjetnike komisije
za davanje saglasnosti o postavljenju-unapreenju umjetnikog osoblja, Titograd, 2. VII
1960, DACG, OROC, SK, fasikla 4, 496; 5/1960.
17
Fondom je upravljala Komisija u sastavu: Boo Backovi (predsjednik), Veselin
uranovi, Niko S. Martinovi, Miladin Perovi, edo Vukovi, Sreten Asanovi i Boo
Bulatovi. Zapisnik sa prve sjednice Komisije za rukovanje Fondom za unapreenje
izdavake djelatnosti, Titograd, 31. V 1958, DACG, OROC, SK, fascikla 1, 8; 1/1958.
18
Zakljuci sa sjednice Komisije za rukovanje Fondom za unapreivanje izdavake
djelatnosti, Titograd, 27. XII 1958, DACG, OROC, SK, fascikla 1, 9; 1/1958.
19
Pravila Fonda za unapreenje izdavake djelatnosti, DACG, OROC, SK, fas-
cikla 1, 3; 1/1959.
185
...
rukovodio Upravni odbor.
20
U oktobru 1961. godine promijenjen je Upra-
vni odbor.
21
Savjet za kulturu je 1961. godine formirao i Republiki fond za
unapreivanje kulturnih djelatnosti.
22

U cilju afrmacije kulturnog i naunog stvaralatva Savjet za kulturu
NR Crne Gore je 1959. godine ustanovio Trinaestojulsku nagradu. Nagrada
se dodjeljivala za sve vrste umjetnikih i naunih ostvarenja. Cilj nagrade je
bio da se povodom nacionalnog praznika, Dana ustanka crnogorskog naroda,
oda moralno i materijalno priznanje zaslunim umjetnicima i naunicima.
U prvom redu nagraivani su knjievnici, umjetnici i naunici koji rade i
ive u Crnoj Gori, kao i oni koji rade i ive van Crne Gore pod uslovom da
njihovo djelo ima poseban znaaj za Crnu Goru. iri za dodjelu nagrade
imenovao je Savjet za kulturu NR Crne Gore. Formirani su iri za nauku i
iri za umjetnost.
23
Pored lanova irija, pravo predlaganja za nagraivanje
imale su sve kulturne, umjetnike i naune ustanove, udruenja, drutvene
i politike organizacije, grupe graana i pojedinci.
20
Poetkom 1960. godine u Upravnom odboru ovog Fonda bili su: Veselin
uranovi, Niko S. Martinovi, uro Jovanovi, Veljko Martinovi, edo Vukovi i Sre-
ten Asanovi. Zapisnik sa sjednice Upravnog odbora Republikog fonda za unapreivanje
izdavake djelatnosti, Titograd, 12. III 1960, DACG, OROC, SK, fascikla 4, 509; 4/1960.
21
Za predsjednika i lanove Upravnog odbora Republikog fonda za unapreivanje
izdavake djelatnosti u oktobru 1961. godine izabrani su: Milo uki (novinar, predsjed-
nik Odbora), edo Vukovi (knjievnik), Radoje Pajovi (istoriar), Dimo Markovi
(iz Zavoda za unapreivanje kolstva NRCG), Milorad Stojovi (profesor iz Titograda),
Ljubomir Kapisoda (kustos Etnografskog muzeja u Cetinju) i Dragoljub aranovi (di-
rektor Ureda za informacije Izvrnog vijea NRCG). Zapisnik sa XVI sjednice Savjeta za
kulturu NR Crne Gore, Titograd, DACG, OROC, SK, fascikla 6, 16; 2-4/1961.
22
Za predsjednika i lanove Upravnog odbora ovog Fonda izabrani su: Duan Ievi
(sekretar CK NO, predsjednik Odbora), Mio Vuki (predsjednik Kulturno-prosvjetnog
saveza Crne Gore), Stanka Lainovi (slikarka), Dana Dragaevi, Cvjetko Ivanovi (muziki
urednik Radio Titograda), Nikola Vavi (pozorini reditelj), Sreten Perovi (knjievnik),
Veljko uri (direktor Zavoda za zatitu spomenika kulture), orije Grujii (sudija
Okrunog suda u Nikiu), Niko Pavi (predsjednik Savjeta za kulturu NOO Titograd)
i Kosta aki (novinar). Reenje o imenovanju lanova Upravnog odbora Republikog
fonda za nauni rad, DACG, OROC, SK, fascikla 6, 48; 2-3/1961.
23
Zapisnik sa IV sjednice Savjeta za kulturu NR Crne Gore, Titograd, 11. VI
1959, DACG, OROC, SK, fascikla 3, 390; 1 i 6/1959.
186
A
Savjet za kulturu je 1962. godine ponovo spojen sa Savjetom za
prosvjetu u zajedniki Savjet za prosvjetu i kulturu. Novi Savjet za prosvjetu
i kulturu NR Crne Gore obavljao je nadzor nad kulturnom, naunom i
prosvjetnom djelatnou.
24
Imao je identine obaveze kao prethodni savjeti.
Defnisan je kao organ drutvenog upravljanja u oblasti prosvjete, kulture i
nauke. Predsjednik Savjeta za prosvjetu i kulturu bio je politiar Budislav
oki, a sekretar Vladimir N. Popovi.
25
Pri Savjetu su formirane Komisije.
U skladu sa promjenama koje je donio novi Ustav, umjesto Savjeta
za prosvjetu i kulturu SR Crne Gore 11. aprila 1963. godine formiran je
Republiki sekretarijat za prosvjetu, nauku i kulturu. Sekretar Republikog
sekretarijata za prosvjetu, nauku i kulturu od 1963. godine bio je Vladimir
N. Popovi.
26
U decembru 1965. godine za sekretara je postavljen Petar
Rakoevi, a tu dunost je od poetka 1970. godine opet obavljao Vladimir
N. Popovi.
U okviru sekretarijata su, izmeu ostalih, formirani: Grupa za obra-
zovanje i fziku kulturu, Grupa za kulturu i Grupa za nauku. Svaka Grupa
je imala rukovodioca, koji je bio zaduen za sprovoenje usvojene politike
u svom resoru.

Saradnici u Grupama su prouavali pitanja i predmete iz
djelokruga organizacione jedinice, pripremali analize, referate i rjeenja o
tim pitanjima. Sekretatrijat je imao kolegijum kao struno savjetodovano
tijelo. Kolegijum su inili: sekretar, pomonici sekretara i rukovodioci
organizacionih jedinica. Na kolegijumu se raspravljalo o svim vanim
pitanjima iz nadlenosti sekretarijata, a zakljuci usvojeni na kolegijumu
24
Uredba o organizaciji i radu Savjeta za prosvjetu i kulturu NR Crne Gore,
DACG, OROC, Republiki sekretarijat za prosvjetu, kulturu i nauku SR Crne Gore (u
daljem dijelu RSPK), fascikla 5, 563; 2-6/1963.
25
lanovi Savjeta 1963. godine: dr Jovan Vukmanovi, Marko Rolovi, Milo
Kralj, Dimitrije Markovi, Slobodan Bujii, Cvjetko Ivanovi, Marko Banovi, Hamdija
Fetahovi, Drago urianin, edo Vukovi, Aleksandar Priji, Mireta Pei, Milovan
Pajkovi, Duan Ievi, dr Dimo Vujovi, Nikola Lipovac, Dragutin Martinovi, Veljko
uri, Zarija Kalezi, Nikola Vasiljevi, Olga Perovi, Odo Resulbegovi, Nenad Buin
i Novak Lutovac. Zapisnik sa VIII redovne sjednice Savjeta za prosvjetu i kulturu, Tito-
grad, 12. IV 1963, DACG, OROC, RSPK, fascikla 6, 777; 2/1963.
26
Republiki sekretarijat za prosvjetu, kulturu i nauku, Titograd, 10. VIII 1963,
DACG, OROC, RSPK, fascikla 4, 494; 1/1963.
187
...
predstavljali su uputstva za rad sekretarijata. U skladu sa samoupravnom
orijentacijom sekretarijat je izraivao nacrte zakona, odluka, uredbi,
pravilnika, uputstava i normativnih rjeenja o svim ustanovama u oblasti
prosvjete, kulture i nauke.
Grupa za kulturu i umjetnost je pratila cjelokupnu aktivnost u ovim
oblastima na teritoriji Crne Gore i, u zajednici sa dugim subjektima iz ovih
oblasti, formirala je i sprovodila kulturnu politiku.
27
Koordinirala je rad
svih institucija kulture i umjetnosti u Crnoj Gori i uspostavljala saradnju
sa slinim institucijama u drugim republikama. Organizovala je rad i vodila
izradu godinjih planova razvitka kulture i umjetnosti, prouavala kadrovska,
organizaciona i fnansijska pitanja i probleme drutvenog upravljanja.
Pripremala je analize, referate i informacije s ciljem da unaprijedi kulturnu i
umjetniku djelatnost. Grupa za nauku je, u skladu sa smjernicama, koje je
odreivao Savjet za nauni rad, prouavala i analizirala naunoistraivaku
djelatnost u Crnoj Gori, koordinirala rad naunih institucija, uspostavljala
saradnju sa drugim naunim institucijama u Jugoslaviji i inostranstvu.
Republiki sekretarijat za prosvjetu, kulturu i nauku je 1964. godine
formirao Odbore koji su se bavili strunim pitanjima i u njima su angaovani
struni kadrovi.
28

27
Pravilnik o organizaciji i radu Republikog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i
nauku, DACG, OROC, RSPK, fascikla 22, 3; 2-13/1965.
28
U Odbor za bioloke nauke su imenovani: Toma Tomaevi, Mihailo
Ljumovi, Milan anovi, Darko Mandi, Vladimir Lepeti, orije Drecun, Boina
Ivanovi, Duan Vukovi, Branko Martinovi, Obrad Zarubica, Miladin Adi, Vlajko
Kadovi, Marko Miunovi, Marko Ulievi, Milorad Popovi, Radisav Popovi, Milo-
rad Mijukovi, Veljko Meedovi, Filip o, Duan Kosovi, dr Dragutin Vukoti, dr
Branko Poek, dr Branislav Pei, dr Boga Vavi, Vidosava Martinovi, Mihailo Vukovi
i Vuki Pulevi. U Odbor za drutvene nauke: Radivoje ukovi, Dimitrije Markovi,
Radule Sekuli, Danica Roganovi, Branko Ilikovi, Mijat ukovi, Svetozar Durutovi,
Miloje Petkovi, Orle abovi, Branko Kovaevi, Boo Kova, Vasilije Vukadinovi,
Dimo Vujovi, Veljko uri, Jovan aenovi, Ljubomir Kapisoda, Marko Kai, Oli-
vera Velimirovi, dr Mireta urovi, Vojislav Mugoa, Josif Jaukovi, Drako Novelji,
Nikola Buri, Risto Vukevi i arko Dragovi. U Odbor za matematiko-tehnike
nauke: Vaso Pejanovi, Vojo Begovi, Jovan Vukevi, Niko Perovi, Milija Mojaevi,
arko Ljumovi, Miodrag Novievi, Janko trukelj, Zarija Bei, Vladislav Vlahovi,
Petar Vuksanovi, Vojo Vukovi, Todor Vitorovi, Milorad Velaevi, Nikola Vujanovi,
188
A
U cilju poboljanja kulturnih i umjetnikih prilika u Crnoj Gori
Izvrno vijee Skuptine SR Crne Gore je u decembru 1963. godine u
Titogradu formiralo Republiki centar za kulturno-umjetniku djelatnost.
29

Centar je dobio zadatak da organizuje kulturno-umjetnike priredbe
domaih i stranih umjetnika i umjetnikih grupa, da organizuje odlazak
domaih umjetnika u inostranstvo, unapreuje masovnu kulturu, vodi
brigu o kinofkaciji i distribuira kulturno-prosvjetne flmove (naroito
u oblastima gdje nije bilo bioskopa), popularizuje knjigu, daje tehnike,
instruktivne i organizatorske usluge za sve grane kulturno-umjetnike
djelatnosti, organizuje tribine i javne nastupe drutveno-politikih,
kulturnih i javnih radnika i propagira javnosti stavove o svim zbivanjima
u zemlji i inostranstvu. U ostvarivanju ovih ciljeva Centar je bio obavezan
da sarauje sa svim kulturno-umjetnikim i kulturno-prosvjetnim insti-
tucijama u Crnoj Gori i bio je pod nadzorom Republikog sekretarijata
za prosvjetu, kulturu i nauku. Centar je imao direktora i savjet.
30
Direktor
Centra 1964. godine bio je Milovan Pajkovi.
31

Ljubo Kosovi, Dragutin Radovi, Gojko Vukevi, Duan Dragovi, Ilija epanovi,
Blao Radovi, Rajko Vujkovi, Boidar Pavievi, oko Minjevi, Milinko aranovi,
Vuko Vukoi, Jovo Vujoevi i Petar Vujii. Republiki sekretarijat za prosvjetu, kult-
uru i nauku, DACG, OROC, RSPK, fascikla 14, 274; 1-32/1964.
29
Uredba o osnivanju Republikog centra za kulturno-umjetniku djelatnost,
Titograd, 10. XII 1963, DACG, OROC, RSPK, fascikla 5, 625; 3-6/1963.
30
U savjet Republikog centra za kulturno-umjetniku djelatnost imenovani su:
Svetozar Durutovi (urednik asopisa Praksa), Mireta Pei (sekretar Kulturno-pros-
vjetnog saveza Crne Gore), Mileva Gagovi (politiki radnik u Glavno odboru SSRN
Crne Gore), Ilija Nikoli (reditelj u Narodnom pozoritu Titograd), Rade Milikovi
(major upravnik Doma JNA), Dragutin Vujanovi (urednik Radio Titograda), Vladi-
mir Vukadinovi (urednik Radio Titograda). Republiki sekretratijat za prosvjetu, kul-
turu i nauku Izvrnom vijeu Skuptine SR Crne Gore, Titograd, 6. I 1964, DACG,
OROC, RSPK, fascikla 18, 715; 1/1964. U savjetu Republikog centra za kulturno-
umjetniku djelatnost 1965. godine bili su: Niko Pavi, Mio Brailo, Milovan Pajkovi,
Andrija Lakovi, Branko Markovi, Branko Kovaevi, Branka Miloevi, Duan
Radunovi, Milutin Jovovi, Jovan aenovi i uro etkovi. Zapisnik sa I sjednice
Savjeta, 1. II 1965, DACG, OROC, RSPK, fascikla 26, 422; 1/1965.
31
Republiki centar za kulturno-umjetniku djelatnost Republikom sekretari-
jatu za prosvjetu, nauku i kulturu, DACG, OROC, RSPK, fascikla 17, 477; 1/1964.
189
...
Izvrno vijee SR Crne Gore je u decembru 1963. godine formiralo
Republiki savjet za nauni rad s ciljem da podstakne razvoj nauke.
32

Predsjednik savjeta je bio Budislav oki.
33
Zadatak Republikog savjeta za
nauni rad je bio da prati rad organa, ustanova i organizacija koje su se bavile
naunim istraivanjima, da pretresa pitanja od opteg interesa za nauni
rad, vodi brigu o korienju i razvoju naunog kadra i naunog podmlatka,
prua pomo naunim i strunim udruenjima, daje miljenje i predloge
o pitanjima iz oblasti nauke i potvruje izbor naunika i saradnika u svim
naunim ustanovama u Crnoj Gori. Predsjednika i 12 lanova ovog savjeta
je imenovalo Izvrno vijee SR Crne Gore. U okviru savjeta su formirani
odbori za posebne naune oblasti.
34

Republiki savjet za nauni rad je 1964. godine preimenovan u
Republiki savjet za koordinaciju naunih djelatnosti.
35
Savjet je prouavao
i pratio stanje u oblasti naunih djelatnosti i davao predloge i miljenja
32
Uredba o osnivanju Republikog savjeta za nauni rad, Titograd, 10. XII 1963,
DACG, OROC, RSPK, fascikla 5, 650; 8/1963.
33
Republiki savjet za nauni rad bili su: Vladimir Popovi, dr Dimitrije Vujovi,
ing. Milorad Stanojevi, ing. Milinko aranovi, ing. Petar Vuksanovi, dr Marko
Ulievi, Drako Novelji, Vladimir Lepeti, dr Mijat ukovi, ing. Branko Bulatovi,
Radivoje ukovi, dr Mireta urovi, Vojislav Mugoa, dr Veljko Meedovi, ing.
Duan Dragovi i Svetozar Durutovi. Zapisnik sa IV sjednice Republikog savjeta za
nauni rad, 19. X 1964, DACG, OROC, RSPK, fascikla 22, 55; 2/1965.
34
Odbor za matematiko-tehnike nauke: in. Milinko aranovi (predsjednik),
in. Duan Dragovi, in. Petar Vuksanovi, Momilo Kosmajac, Vlado Vlahovi, Zarija
Bei, Niko Perovi, in. Gojko Vukevi, in. Vuko Vujoevi, in. Ilija epanovi i
in. Milija Mojaevi. Odbor za drutvene nauke: Risto Vukevi (predsjednik), Drako
Noveli, dr Dimitrije Vujovi, dr Mijat ukovi, dr Josif Jaukovi, dr Mireta urovi,
Svetozar Durutovi, Radule Sekuli, Nikola Buri, Miloje Perovi i Radivoje ukovi.
Odbor za bioloke nauke: dr Marko Ulievi (predsjednik), in. Milorad Mijukovi, dr
Dragutin Vukoti, dr Vladimir Lepeti, Vidosava Martinovi, dr Toma Tomaevi, dr
Branislav Pei, in. Mihailo Ljumovi i in. Branko Martinovi.
35
U ovom savjetu su bili: Budislav oki (predsjednik), dr Mireta urovi, dr
Branislav Pei, Risto Vukevi, dr Mijat ukovi, Dimitrije Markovi, dr Marko Ulievi,
in. Petar Vuksanovi, in. Milinko aranovi, dr Josif Jaukovi, arko Dragovi, dr Dim-
itrije Vujovi i ing. Stevo Popovi. Zapisnik sa VIII sjednice savjeta, Titograd, 21. IX
1965, DACG, OROC, RSPK, fascikla 25, 277; 2/1965.
190
A
nadlenim organima o pitanjima od interesa za tu oblast.
36
Inicirao je
ostvarivanje naunih veza sa inostranstvom, odravanje simpozijuma i drugih
skupova. Savjet je imao predsjednika, zamjenika predsjednika i odreeni broj
lanova. Predsjednika, zamjenika i polovinu lanova je imenovala Skuptina
SR Crne Gore, a ostale lanove savjeta delegirale su naune i druge organizacije
koje je odredila Skuptina. Mandat lanova savjeta je trajao 4 godine. Savjet je
mogao da obrazuje povremena i stalna tijela. U skladu sa ciljevima i zadacima
utvrenim drutvenim planovima SR Crne Gore savjet je usvajao okvirni
program ostvarivanja naunih djelatnosti i utvrivao naunoistraivake
programe u ijem je fnansiranju uestvovala SR Crna Gora sa sredstvima iz
Republikog fonda za fnansiranje naunih djelatnosti.
37
Republiki sekretarijat za prosvjetu, kulturu i nauku je ove oblasti
fnasirao iz budeta, a taj novac je ulagan preko Fonda za izdavaku
djelatnost, Fonda za unapreivanje kulturno-umjetnike djelatnosti, Fonda
za nauni rad i Fonda za unapreivanje kinematografje.
38
Njihovo spajanje
36
Nacrt Zakona o Republikom savjetu za koordinaciju naunih djelatnosti i o
Republikom fondu za fnansiranje naunih djelatnosti, lan 2, DACG, OROC, RSPK,
fascikla 25, 286; 19/1965.
37
Pregled fnansiranja iz Republikog fonda za fnansiranje naunih djelatnosti u
1966. godini, DACG, OROC, RSPK, fascikla 35, 153; 42/1967.
38
U Fond za izdavaku djelatnost 1963. godine su imenovani: edo Vukovi
(predsjednik Upravnog odbora ovog Fonda), Milorad Stojovi (slubenik Grafkog za-
voda u Titogradu), Veljko Martinovi (predstavnik Izdavakog preduzea Obod), Ra-
doje Pajovi (asistent u Istorijskom institutu SRCG), Svetozar Durutovi (politiki rad-
nik u Glavnom odboru SSRN Crne Gore), Vasilije Jovovi (bibliotekar CNB u Cetinju)
i Radivoje ukovi (predava na VP na Cetinju). Republiki sekretarijat za prosvjetu i
kulturu Izvrnom vijeu SRCG, Titograd, 23. IX 1963, DACG, OROC, RSPK, fascikla
7, 890; 1-3/1963.
U Upravni odbor Republikog fonda za unapreivanje kulturnih djelatnosti
poetkom 1963. godine bili su: Duan Ievi (predstavnik Savjeta za prosvjetu i kult-
uru NRCG), Mio Vuki (iz Kulturno-prosvjetnog saveza CG), Dana Dragaevi, Cv-
jetko Lainovi (Udruenje muziara), Nikola Vavi (Udruenje pozorinih radnika),
Sreten Perovi (Udruenje knjievnika), Veljko uri (Zavod za zatitu spomenika kul-
ture), ore Grujii (Narodni univerzitet Niki) i Niko Pavi (upravnik Narodnog
pozorita Titograd). Savjet za prosvjetu i kulturu Izvrnom odboru Glavnog odbora
SSRN Crne Gore, Titograd, 20. III 1963, DACG, OROC, RSPK, fascikla 4, 537; 1/1963.
191
...
je izvreno 1965. godine i tako je stvoren Republiki fond za unapreivanje
kulturnih i umjetnikih djelatnosti.
39
Prva sjednica Upravnog odbora ovog
Fonda je odrana 10. VI 1965. godine.
40
Republiki sekretarijat je 1965.
godine formirao i Republiki fond za kolstvo kako bi se podstakao razvoj
svih nivoa obrazovanja.
41

U Upravnom odboru Fonda za nauni rad bili su: dr Mijat ukovi (predsjed-
nik), ing. Stevo Popovi, Drako Novelji, dr Duan Kosovi, ing. Milorad Velaevi,
Momir Dragaevi, ing. Ljubo Pavievi, Svetozar Durutovi, Radoje Pajovi, dr Vladi-
mir Lepeti i Mirko Petranovi. Zapisnik sa IV sjednice Upravnog odbora, Titograd, 22.
II 1965, DACG, OROC, RSPK, fascikla 22, 56; 2/1965.
U Upravni odbor Fonda za unapreivanje kinematografje imenovani su: za pred-
sjednika Milovan Pajkovi (politiki radnik u GO SSRN Crne Gore), edo Vulevi (pri-
nudni upravnik preduzea u likvidaciji Loven-flm, prethodno direktor Izdavakog
preduzea Obod), Bogoslav Radulovi (slubenik Kulturno-prosvjetnog saveza
SRCG), Nikola Raievi (direktor Preduzea za prikazivanje flmova u Titogradu),
Stevo Kosti (prosvjetni savjetnik u Zavodu za unapreivanje kolstva SRCG), arko
Perovi (zamjenik direktora Gimnazije u Nikiu), Dimitrije Krivokapi (politiki rad-
nik iz Cetinja), Milo Jekni (prvak drame Pozorita u Titogradu) i Milo Strugar (sek-
retar Ideoloke komisije Republikog vijea Saveza sindikata Crne Gore). Rjeenje o
imenovanju Upravnog odbora Republikog fonda za unapreivanje kinematografje,
Titograd, 20. I 1964, DACG, OROC, RSPK, fascikla 13, 222; 5/1964.
39
Orijentacioni program Fonda za unapreivanje kulturnih i umjetnikih djelat-
nosti za 1965. godinu, DACG, OROC, RSPK, fascikla 20, 893; 6/1964.
40
U Upravnom odboru su bili: Dimitrije Krivokapi (predsjednik Upravnog od-
bora), uro Lakovi, Drago Popovi, edo Vukovi, Duan Popovi, Nikola Vujoevi,
Cvjetko Ivanovi, Miroslav Luketi, Mireta Pei, Radun Mikovi i Milovan Pajkovi.
Zapisnik sa sjednice, DACG, OROC, RSPK, fascikla 23, 105; 2/1965.
41
U Upravni odbor ovog Fonda imenovani su: Vukadin Jovanovi (lan Central-
nog komiteta Saveza komunista Crne Gore), Matija Novosel (politiki radnik u Cen-
tralnom komitetu Saveza komunista Crne Gore), Boko Gluevi (dekan Ekonomskog
fakulteta u Titogradu), Branko Radojii (direktor Gimnazije u Nikiu), Vasko Raievi
(rukovodilac Centra za marksistiko obrazovanje pri Centralnom komitetu Saveza ko-
munista Crne Gore), Novica Vukoslavevi (slubenik Zavoda za planiranje SR Crne
Gore), Risto Vukevi (savjetnik u Izvrnom vijeu Skuptine SR Crne Gore), Mio
Brajovi i Mileta Tapukovi (sekretar Odbora za kulturno-prosvjetna pitanja Skuptine
SR Crne Gore). Republiki sekretarijat za prosvjetu, kulturu i nauku Izvrnom vijeu
Skuptine SR Crne Gore, Titograd, 13. IV 1965, DACG, OROC, RSPK, fascikla 23, 169;
1/1965.
192
A
Republiki sekretarijat za prosvjetu, kulturu i nauku je 1968. godine
preimenovan u Republiki sekretarijat za obrazovanje, kulturu i nauku. Od
1974. godine sekretar Republikog sekretarijata za obrazovanje, kulturu
i nauku bio je antropolog dr Boina Ivanovi. Republiki sekretarijat za
obrazovanje, kulturu i nauku je 1984. godine preimenovan u Republiki
komitet za obrazovanje kulturu i nauku, i umjesto sekretara na elu
komiteta nalazio se predsjednik. Predsjednik komiteta je bio pedagog dr
Ratko ukanovi.
42
Za predsjednika Republikog komiteta za obrazovanje,
kulturu i nauku 1986. godine izabran je politikolog Miodrag Leki.
43

Republiki komitet za obrazovanje, kulturu i nauku je 1989. godine
preimenovan u Republiki sekretarijat za obrazovanje, kulturu i fziku
kulturu, na ijem elu je ostao Miodrag Leki. Ovo su bile samo promjene
u imenu, dok je Republiki sekretarijat od 1963. do kraja 1990. godine imao
jedinstvenu strukturu, nain rada i polje djelovanja.
U ovom periodu, pored Ministarstva prosvjete, Savjeta za prosvjetu i
kulturu, i Republikih sekretarijata i komiteta, u upravljanju ovim oblastima
uestvovali su: Kulturno-prosvjetni savez (zajednica) Crne Gore, Zajednica
za kulturu, Zajednica za nauku i Samoupravne interesne zajednice za
kulturu, nauku i obrazovanje.
Kulturno-prosvjetni savez NR Crne Gore je osnovan 5. septembra
1948. godine na Cetinju. Cilj mu je bio da objedini idejno rukovoenje
i kontrolu nad itavim razvitkom kulturno-umjetnikog ivota i da na
kulturnom polju vodi ideoloku borbu za novu socijalistiku kulturu.
44

42
lanovi ovog komiteta 1984. godine bili su: dr Milo Markovi, Stanislav-Rako
Vujoevi, dr Risto Kilibarda, Dimitrije Krivokapi, Milo Starovlah, Petar Rakoevi,
Novica Vukoslavevi, dr Ksenija Miranovi, Dragutin Durkovi i Ratko Radunovi, a rad-
nici Slube komiteta: Radoje Jovovi, Husein Bai, Milorad Golubovi, Vojislav Miljani,
Duan urii, Dragia Raovi i Radovan Jovanovi. Zapisnik sa 2. sjednice Republikog
komiteta za obrazovanje, kulturu i nauku, 21. XI 1984, DACG, OROC, Republiki komitet
za obrazovanje, kulturu i nauku (u daljem dijelu RKO), fascikla 6, 210; 68/1985.
43
Republiki komitet za obrazovanje, kulturu i nauku Saveznom izvrnom
vijeu, Titograd, 11. IX 1986, DACG, OROC, RKO, fascikla 7, (1; 11/1986) i (43;
27/1986).
44
Perovi Miladin, Uloga i zadaci kulturno-prosvjetnih saveza, Stvaranje, 1948,
broj 9-10, str. 474.
193
...
Savez je bio tribina za utvrivanje osnovnih pravaca kulturnog razvoja
Crne Gore.
45
Kulturno-prosvjetni savez Crne Gore je u aprilu 1951. go-
dine objavio prvi broj asopisa Narodna kultura.
46
Nakon uvoenje
samoupravnog socijalizma savez se reformisao u Kulturno-prosvjetnu
zajednicu iji je cilj bio da promovie amaterizam.
47
Kulturno-prosvjetna
zajednica je promovisala razvoj socijalistike kulture.
48
Sredinom 60-ih
zajednica je nadzirala rad 19 strunih udruenja.
49
Kulturno-prosvjetna
zajednica je 1978. godine okupljala 42 udruenja kulturnih radnika i
umjetnika, amaterskih organizacija, kulturnih manifestacija i smotri.
50

Cilj Zajednice je bio da, sa marksistikih polazita, ocjenjuje kulturne
programe i repertoare profesionalnih i amaterskih organizacija, i da za bori
za socijalistiki sadraj kulture. Kulturno-prosvjetna zajednica je ustanovila
nagradu Miladin Perovi koja se od 1979. godine dodjeljivala za znaajne
rezultate u stvaralakom radu na njegovanju crnogorske nacionalne kulture
i kulture pripadnika naroda i narodnosti koji ive u Crnoj Gori.
51
Samoupravne institucije za rukovoenje kulturom, naukom i pro-
svjetom poele su da se formiraju 1970. godine. Novi Zakon o fnansiranju
i o zajednicama kulture usvojen u julu 1970. godine. Ukinuti su Republiki
45
Zoran Laki, Kulturno-prosvjetna djelatnost u Crnoj Gori u narodno-
oslobodilakom ratu i revoluciji (1941-1945) i glavni pravci njenog razvoja do 1958.
godine, Istorijski zapisi, Titograd, 1989, 1-2, str. 59.
46
Pobjeda, 11. IV 1951, str. 4.
47
Jubilej-godine rada i rezultata, Pobjeda, 20. IX 1978, str. 13.
48
Radovan Leki, Kulturno-prosvjetni savez u narodnom prosvjeivanju, Pob-
jeda, 25. XII 1955, str. 8.
49
To su bili: Udruenje knjievnika, Drutvo za strane jezike i knjievnost,
Udruenje likovnih umjetnika, Geografsko drutvo, Drutvo konzervatora, Drutvo
hemiara i tehnologa, Savez muzikih drutava, Drutvo arhivista, Drutvo istoriara,
Udruenje folklorista, Pedagoko drutvo, Muzejsko drutvo, Udruenje novinara,
Bioloko drutvo, Drutvo matematiara i fziara, Udruenje dramskih umjetnika,
Drutvo za srpskohrvatski jezik i knjievnost, Drutvo flatelista i Drutvo bibliotekara.
Kulturno-prosvjetni savez Crne Gore Republikom sekretarijatu za fnansije, 15. VII
1965, DACG, OROC, RSPK, fascikla 26, 428, 1/1965.
50
Gojko Dapevi, Od ideje do akcije (povodom 30 godinjice Kulturno-prosv-
jetne zajedice Crne Gore), Ovdje, broj 114, 1978, str. 3.
51
Amaterizam u svakoj sredini, Pobjeda, 27. XII 1978, str. 13.
194
A
fond za unapreivanje kulturnih i umjetnikih djelatnosti i dotacije iz
republikog budeta u smislu fnansiranja pojedinih kulturno-umjetnikih
djelatnosti.
52
Novi sistem je predviao fnansiranje kulture kroz raspodjelu
dohotka. Svim sredstvima za osnovnu djelatnost i investicije u kulturi
raspolagale su zajednice kulture. Ove zajednice su imale svoje samoupravne
organe, koji su vodili politiku u kulturi i odluivali o raspodjeli sredstava
na osnovu drutvenih ugovora sa predstavnicima privrednih i politikih
zajednica.
Skuptina SR Crne Gore je 14. oktobra 1970. godine formirala Ini-
cijativni odbor za osnivanje Republike zajednice za kulturu.
53
U februaru
1971. godine odrana je Osnivaka skuptina Republike zajednice
kulture.
54
Zajednica je bila samostalna samoupravna organizacija sa
svojstvom pravnog lica sa sjeditem u Titogradu. Cilj Zajednice je bio da
kulturu razvija u skladu sa socijalistikim i samoupravnim naelima.
55

Zajednica je osnovana na samoupravnim osnovama povezivanjem
ciljeva i interesa radnih i drugih organizacija iz oblasti kulture, radnika koji
52
Republiki sekretarijat za obrazovanje, kulturu i nauku, Titograd, 3. XI 1970,
DACG, OROC, Republiki sekretarijat za obrazovanje, kulturu i nauku (u daljem dijelu
RSO), fascikla 7, 99; 1/1970.
53
Imenovani su: Milorad Bokovi (predsjednik Inicijativnog odbora) i lanovi:
Mio Brailo (direktor RTV Titograd), Vukale erkovi (poslanik Prosvjetno-kulturn-
og vijea Skuptine SR Crne Gore), Bosa Vukovi (savjetnik u Prosvjetno-kulturnom
vijeu Skuptine SR Crne Gore), Veljko Ievi (drutveno-politiki radnik iz Titogra-
da), Matija Novosel (predsjednik Kulturno-prosvjetne zajednice Crne Gore), Kemo
eerkadi (sekretar Meurepublike zajednice za kulturno-prosvjetnu djelatnost u
Pljevljima), edo Vulevi (direktor Filmskog studija u Titogradu), dr Boina Ivanovi
(direktor Biolokog zavoda u Titogradu), Nikola Vujoevi (slikar iz Titograda), arko
Perovi (sekretar Osnovne zajednice obrazovanja u Nikiu), Jeka ulaf (savjetnik
u Republikom sekretarijatu za obrazovanje, kulturu i nauku), Pavle Gazivoda (radnik
u Centralnom komitetu Saveza omladine Crne Gore), Milo Kralj (glavni i odgovorni
urednik Pobjede) i Ilija Proti (pomonik direktora Industrijaimporta u Titogradu).
Skuptina SR Crne Gore Republikom sekretarijatu za prosvjetu, kulturu i nauku,
Titograd, 14. X 1970, DACG, OROC, RSO, fascikla 11, 307; 1/1970.
54
Zajednica kulture, Ovdje, broj 21, 1971, str. 4.
55
Privremeni statut Republike zajednice kulture, DACG, OROC, RSO, fascikla
10.
195
...
su samostalno obavljali ovu djelatnost, strunih udruenja radnika u oblasti
kulture, zainteresovanih privrednih i drugih radnih organizacija i njihovih
zajednica, udruenja graana i drutveno-politikih zajednica. Starala se o
obezbjeivanju sredstava za fnansiranje kulture, o unapreivanju drutveno-
ekonomskih odnosa u oblasti kulture, o fnansiranju djelatnosti, saradnji
sa drutveno-politikim organizacijama, radnim i drugim organizacijma
i njihovim udruenjima u donoenju planova i programa razvoja kulture.
Starala se o obezbjeivanju sredstava za struno usavravanje kadrova u
oblasti kulture. Podsticala je i pomagala razvoj kulture albanske narodnosti
i saradnju meu optinama, republikama i sa inostranstvom.
Zajednicom je upravljala njena Skuptina, koja je imala 68 lanova.
lanovi su se delegirali na 4 godine i mogli su da imaju najvie dva
uzastopna mandata. Predsjednik Skuptine Republike zajednice kulture
1973. godine bio je knjievnik edo Vukovi. Izvrni organi Skuptine su
bili Izvrni odbor, predsjednik skuptine Zajednice i sekretar.
56

Zajednica je imala 8 stalnih komisija: Komisija za zatitu spomenika
kulture i prirode, Komisija za muzeje i arhive, Komisija za pozorita,
Komisija za muziku umjetnost, Komisija za likovnu umjetnost, Komisija
za izdavaku djelatnost i biblioteke, Komisija za kinematografju i Komisija
za sredstva, praenje i rad sredstava masovnog imformisanja (amaterizme
i masovne kulture). Svaka Komisija je imala predsjednika i 6 lanova koje
je imenovala Skuptina Zajednice. Zadatak ovih Komisija je bio da prate
i prouavaju stanje i potrebe u odgovarajuim djelatnostima i predlau
mjere za njihovo unapreivanje, da razmatraju zahtjeve za dodjeljivanje
sredstava Zajednice i daju predloge za raspodjelu tih sredstava, uestvuju u
pripremanju programa i godinjeg plana.
Godinji i drugoroni programi Zajednice su usvajani u skladu sa
Drutvenim planom i programom SR Crne Gore o razvoju kulture. Progra-
56
U Izvrnom odboru Republike zajednice kulture 1973. godine bili su: Milo-
rad Bokovi (predsjednik Izvrnog odbora), Pavle Gazivoda, Drago urovi, Mirko
Simi, Veselin Raspopovi, Milan Jovievi, Radovan Mrvoevi, Cvjetko Ivanovi, dr
Miroslav Luketi, Branka Bokovi i Nikola Ili. Zapisnik sa 23. sjednice Izvrnog od-
bora Republike zajednice kulture, 21. V 1973, DACG, OROC, RSO, fascikla 24, 149;
2/1973.
196
A
mom se utvrivala osnovna raspodjela sredstava Zajednice za vrijeme za
koje se program donosio. U programu Zajednice su bile kulturne djelatnosti
za koje je zakonom i statutom odreeno da se fnansiraju iz sredstava
Zajednice. Predlog programa se dostavljao svim kulturnim ustanovama
na podruju Zajednice iju djelatnost je ona fnansirala, optinskim i
meuoptinskim zajednicama kulture, odgovarajuim organima Skuptine
SR Crne Gore, skuptinama optina i drugim zainteresovanim organima
i organizacijama koje odredi Izvrni odbor. Nakon prispjelih primjedbi i
predloga tokom javne diskusije skuptina Zajednice je usvajala program.
Republika zajednica kulture se fnansirala iz Zakonom defnisanih
prihoda: republikog poreza na promet robe na malo, po stopi od 37%,
republikog doprinosa iz linog dohotka od poljoprivredne djelatnosti po
stopi od 50%, doprinosa na bioskopske ulaznice po stopi od 10%, i svega
3% sredstava je dobijala iz republikog budeta.
Na slian nain je ureena i nauka. U aprilu 1972. godine usvojen je
novi Zakon o naunim djelatnostima u SR Crnoj Gori.
57
Usvajanjem ovog
Zakona ukinuti su Republiki savjet za koordinaciju naunih djelatnosti i
Republiki fond za fnansiranje naunih djelatnosti. Finansiranja nauke
je trebalo da se organizuje na bazi samoupravnih sporazuma i dogovora
izmeu naunih institucija, politikih institucija, privrednih organizacija i
zainteresovanih korisnika naunih djelatnosti. Time je trebalo da rukovodi
Zajednica za nauni rad.
Izvrno vijee Skuptine SR Crne Gore je u maju 1972. godine ime-
novalo Inicijativni odbor za osnivanje Zajednice za nauni rad.
58
Inicijativni
odbor je 28. juna 1972. godine donio Odluku o broju i sastavu Osnivake
skuptine Zajednice za nauni rad.
59
Osnivaka skuptina je imala 51 la-
57
Zakon o naunim djelatnostima, DACG, OROC, RSO, fascikla 18, 112;
2/1972.
58
lanovi Inicijativnog odbora su bili: Vladeta Cvijovi (predsjednik Incijativnog
odbora), ing. Svetozar Blei, ing. Radoslav Bulaji, ing. Batri Vulievi, dipl. pravnik
Duan Paji, dr Milorad Mijukovi, dr Radoje Pajovi, Mirko Petranovi, Branko
Radojii, Jovan Stijepevi i dr Mireta urovi. Odluka o formiranju incijativnog od-
bora, Titograd, 23. V 1972, DACG, OROC, RSO, fascikla 18, 103; 1/1972.
59
Odluka o broju i sastavu osnivake skuptine republike Zajednice za nauni
rad, DACG, OROC, RSO, fascikla 18, 107; 7/1972.
197
...
na.
60
Privremeni statut Zajednice za nauni rad Crne Gore je doneen
1972. godine. Prema njemu Zajednica je osnovana zbog ostvarivanja
drutvene uloge nauke i naunih djelatnosti, razvijanja nauke i naune misli,
povezivanja naunih organizacija sa potrebama privrednih i drutvenih
djelatnosti i zbog koordiniranja naunih djelatnosti, naunih organizacija
u SR Crnoj Gori.
61
Zajednica je poela s radom u februaru 1973. godine, a
njeno sjedite je bilo u Titogradu
Zajednica je dobila zadatak da podstie razvoj drutveno-ekonomskih
i samoupravnih odnosa u oblasti naunog rada. Njeni zadaci i programi su
bili praenje razvoja i usmjeravanje naunih istraivanja, organizovanje i
razvijanje naunog rada, jaanje materijalne osnove naunih djelatnosti,
utvrivanje programa naunih djelatnosti koje je neposredno fnansirala,
djelimino ili u cjelini, odluivanje o fnansiranju naunoistraivakih
projekata i drugih djelatnosti. Saraivala je sa politikim institucijama, na-
unim i drugim organizacijama i udruenjima u donoenju programa ra-
zvoja naunih djelatnosti, i starala se da se programi naunih djelatnosti
usklauju sa drutvenim planovima razvoja i programima razvoja u
oblasti privrede i drutvenih djelatnosti. Utvrivala je potrebe za naunim
kadrovima, pomagala naunim u izradi programa obrazovanja i usavravanja
naunih kadrova, i doprinosila obezbjeivanju sredstava za realizaciju tih
programa. Podsticala je i pomagala saradnju naunih organizacija u zemlji
i inostranstvu. Prije usvajanja viegodinjeg programa Zajednice, ovaj
program je razmatrala Skuptina SR Crne Gore. Takoe, prije usvajanja ovih
programa Zajednica je preko javnog oglaavanja pozivala sve zainteresovane
da podnesu svoje predloge i sugestije.
Zajednicom je upravljala njena Skuptina. Skuptina Zajednice je iz
reda svojih lanova birala predsjednika Skuptine i njegovog zamjenika.
Izvrni organ Skuptine je bio Izvrni odbor, koji je imao 11 lanova. Izvrni
odbor je iz svojih redova birao predsjednika.
60
Spisak lanova Osnivake skuptine Zajednice za nauni rad Crne Gore, Isto,
107; 34-36/1972.
61
Privremeni statut Zajednice za nauni rad Crne Gore, DACG, OROC, RSO,
fascikla 18.
198
A
Sredstva Zajednice su bila: sredstva koja Republika izdvaja za
fnansiranje naunih djelatnosti, krediti koje je dobijala od banaka i drugih
nosilaca sredstava, sredstava koje su privredne i druge organizacije udruenog
rada, njihove asocijacije, interesne zajednice i drugi zainteresovani subjekti
ulagali u Zajednicu za odreene programe, kamate na oroena sredstva
Zajednice kod banaka i na sredstva data na kredit, zavjetanja i pokloni
koje Zajednica prima, i sredstva iz drugih izvora predvienih posebnim
propisima.
Zajednica za kulturu i Zajednica za nauni rad nijesu dugo funkci-
oni sale, jer je nakon usvajanja Ustava 1974. godine usvojena i nova sa-
moupravna koncepcija u administrativnoj kontroli i rukovoenju ku-
ltu rom, naukom i obrazovanjem. Glavni oblici samoupravnog ru-
kovoenja su bili Samoupravni sporazumi i Drutveni dogovori, a glavne
institucije Samoupravne interesne zajednice (SIZ-ovi). Samoupravno
sporazumijevanje i drutveno dogovaranje su bili oblici deetatizacije.
Predvieno je da se drava povue, da naputi naredbodavnu ulogu, i da
se sve djelatnosti prepuste dogovoru izmeu zainteresovanih strana. Prema
ovim odredbama, republike institucije su bile samo tehnika podrka SIZ-
ovima. Dogovori su trebali da se rjeavaju u SIZ-ovima i 1974. godine je
doneen Zakon o samoupravnim interesnim zajednicama (SIZ).
Republika samoupravna zajednica kulture, kao zajednica od pose-
bnog znaaja u oblasti kulture za SR Crnu Goru, konstituisana je 26. XII
1974. godine.
62
Formirana je Skuptna RSIZ za kulturu sa 65 delegata.
Skuptinu su inili Vijee korisnika usluga kulture (35 delegata) i Vijee
davalaca usluga (30 delegata). U Vijee korisnika usluga delegati su birani
zavisno od broja stanovnika u optinama, tako da je svaka drutveno-
politika zajednica imala najmanje jednog lana u ovom Vijeu. U Vijee
davalaca usluga predstavnike su imenovale sve institucije iz oblasti kulture
od posebnog znaaja za Republiku, Kulturno-prosvjetna zajednica Crne
Gore (4 delegata), i jedan broj umjetnikih udruenja stvaralaca: Udruenje
knjievnika, Udruenje likovnih umjetnika i Udruenje muzikih umjetnika.
62
DACG, OROC, RSO, fascikla 39, 60; 10/1975. i Konstituisana Republika sa-
moupravna interesna zajednica kulture, Pobjeda, 29. XII 1974, str. 10.
199
...
Statut i Poslovnik o radu Skuptine RSIZ-a kulture je usvojen 13.
marta 1975. godine. Za prvog predsjednika Skuptine RSIZ kulture izabran
je muziar Cvjetko Ivanovi.
63
Formiran je i Izvrni odbor RSIZ kulture.
64

Formirano je 11 stalnih komisija iji je zadatak bio da se bave posebnim
oblastima kulture. Prvi saziv Skuptine RSIZ je trajao do juna 1978. godine,
kada je formirana Skuptina drugog saziva. Za predsjednik Skuptine drugog
saziva je izabran knjievnik Zuvdija Hodi.
65
Formirane su i optinske SIZ
kulture, s tim to su optine: Niki, Kotor, Tivat, Herceg Novi, Ulcinj,
Ivangrad, Bijelo Polje, abljak, Pluine i avnik formirale zajednike SIZ za
kulturu i naku.
66
Odnosi u RSIZ kulture su konstituisani na samoupravnim osnovama,
i na bazi dogovaranja i odluivanja o svim bitnim pitanjima iz kulture.
Korisnici i davaoci usluga sporazumno su odluivali o vrstama, obimu i
kvalitetu usluga i kriterijuma za obezbjeivanje sredstava za vrenje tih
usluga. Uveden je i novi nain fnansiranja. Umjesto direktnog fnansiranja
iz budeta odreeno je da se 5% doprinosa iz linog dohotka radnih
ljudi koji linim radom samostalno obavljaju privrednu ili neprivrednu
djelatnost i 0,2% doprinosa iz linog dohotka iz redovnog radnog odnosa
usmjeravaju u RSIZ kulture.
67
Ipak, tokom 1975. i dijelom 1976. godine
zadrano je budetsko-administrativno fnansiranje, jer prelazak na
samoupravno fnansiranje nije poboljalo fnansiranje kulture, pa je 1976.
63
RSIZ kulture Republikom sekretarijatu za obrazovanje, kulturu i nauku, 9.
I 1975, DACG, OROC, Republika samoupravna zajednica kulture, (u daljem dijelu
RSIZK), fascikla 1, 1; 4/1975.
64
Predsjednik Izvrnog odbora bio je Milovan Pajkovi. lanovi Izvrnog odbora
su bili: Petrain Damjanovi, dr Milo Miloevi, Nada Kosovi, Dragomir Mijatovi,
Milan Jovievi, Branko Zenovi, Dragoljub Bojovi, Boko Mijovi, Ljubomir Perovi
i Sreten Asanovi. Zapisnik sa 17. sjednice Izvrnog odbora RSIZ za kulturu, 6. V 1976,
DACG, OROC, RSO, fascikla 56, 417; 2/1976.
65
DACG, OROC, RSIZK, fascikla 7, 6; 2/1978.
66
Radun Mikovi, Aktuelna pitanja razvoja crnogorske kulture i ostvarivanje
politike u periodu 1970-1984. godina, Ovdje, broj 190, mart 1985, str. 4.
67
Rajko Cerovi, Izmeu mogunosti i potreba, Ovdje, broj 122, 1979, str. 7.
200
A
godine ostvareno svega 70% planiranih sredstava.
68
Zbog toga je republika,
odnosno drava morala da nadoknauje razliku.
Novi Zakon o samoupravnim interesnim zajednicama kulture
doneen je 1982. godine.
69
Najvee novine u odnosu na prethodno stanje
su bile to je RSIZ kulture formiran udruivanjem optinskih SIZ-ova
kulture, to su Skuptinu Republike SIZ u oba Vijea inili delegati SIZ-
ova kulture optina i to je potencirano stvaranje granskih SIZ-ova. RSIZ
kulture je od 1982. godine bila asocijacija optinskih SIZ-ova kulture, na
osnovu meusobne solidarnosti, saradnje i uzjamnosti.
70
Zadaci RSIZ-a
su bili isti kao i u prethodnom periodu. U skladu sa novim zakonom u
junu 1982. godine izabran je trei saziv Skuptine SIZ-a. Za predsjednika
Skuptine izabran je dr Miomir Maksimovi.
71
Za predsjednika Skuptine
RSIZ kulture etvrtog saziva 1986. godine izabran je istoriar umjetnosti
Lazar Seferovi.
72

Novi Zakon o naunim djelatnostima usvojen je 1974. godine.
73

Republika samoupravna interesna zajednica za naune djelatnosti u SR
Crnoj Gori konstituisana je 26. decembra 1974. godine.
74
Sjedite SIZ-a za
naune djelatnosti je bilo u zgradi CANU. Zajednica je, pored Skuptine,
imala sljedee organe: Vijee nosilaca naunih djelatnosti, Vijee korisnika
rezultata naunih djelatnosti, Izvrni odbor i dvije komisije Skuptine: 1. za
samoupravnu kontrolu i 2. za nauna zvanja. Skuptina je imala 65 delegata,
od ega 30 u Vijeu nosilaca naunih djelatnosti i 35 u Vijeu korisnika
naunih djelatnosti. SIZ za naune djelatnosti je preko konkursa fnansirao
planove i programe naunih ogranizacija. Finansiranje se u prvoj godini
68
Ocjene-stavovi i predlozi u vezi sa organizacijom i funkcionisanjem SIZ-a u
oblasti kulture, Titograd, 23. IX 1976, DACG, OROC, RSO, fascikla 57, 505; 3/1976.
69
Slubeni list SR Crne Gore, br. 18/82.
70
Statut RSIZ kulture, DACG, OROC, RSIZK, fascikla 16, 12; 3/1982.
71
Zapisnik sa I konstitutivne sjednice Skuptine RSIZ kulture III saziva, 17. VI
1982, DACG, OROC, RSIZK, fascikla 16, 7; 6/1982.
72
Zapisnik sa I sjednice Skuptine RSIZ kulture IV saziva, 1. VII 1986, DACG,
OROC, RSIZK, fascikla 24, 22; 6/1986.
73
Slubeni list SRCG, broj 31/74.
74
Isto.
201
...
rada najveim dijelom obavljalo iz sredstava koje je Zajednica dobijala iz
Republikog budeta i manjim dijelom iz drugih prihoda.
75
Na slian nain
je ureeno i samoupravno upravljanje u osnovnom i srednjem obrazovanju.
Formirani su SIZ za osnovno obrazovanje i SIZ za usmjereno obrazovanje.
U 1990. godini je doneena doluka da se ukinu SIZ-ovi u oblasti
obrazovanja i kulture, i da se transformiu u dravne fondove, to je
defnisano u novom zakonu.
76
Time je ukinuto samoupravljanje u ovim
oblastima i kultura, nauka i obrazovanje su vraeni u dravni sistem
upravljanja i budetski sistem fnansiranja.
77
Poseban Republiki fond
za kulturu je osnovan 1990. godine.
78
Sjedita Fonda je bilo u Titogradu.
Fondom je upravljao Savjet od 16 lanova od kojih je 8 birala Skuptina SR
Crne Gore, a ostalih 8 ustanove i organizacije iz oblasti kulture.
Od 1945. do 1990. godine socijalistika vlast u Crnoj Gori je posebnu
panju posvetila prosvjeti, kulturi i nauci i zbog toga je od prve do posljednje
socijalistike Vlade odnosno Izvrnog vijea Crne Gore, bar jedan od resora
republike vlasti bio posveen ovim djelatnostima. Od 1945. do 1951.
godine to je bilo Ministarstvo prosvjete, potom do 1958. godine Savjet za
prosvjetu i kulturu. Od 1958. do 1962. godine postojao je poseban Savjet za
kulturu, a od 1962. opet jedinstveni Savjet za prosvjetu i kulturu. Republiki
75
DACG, OROC, RSO, fascikla 44, 509; 4/1975.
76
U Predlogu za donoenje Zakona o osnivanju fondova i fnansiranju obra-
zovanje i kulture navedeno je: Oigledno je da sadanji sistem fnansiranja obrazovanja,
kulture i fzike kulture u okviru i preko samoupravnih interesnih zajednica nije dao
oekivane rezultate. Sadanji nain fnansiranja ovih djelatnosti predstavlja jedan skup
sistem fnansiranja koji uz to nije bio efkasan i racionalan. Takav sistem fnansiranja nije
imao nikakvog uporita u praksi i nauci. Njegovo osnovno naelo slobodna razmjena
rada nije ni djelimino potvrena u praksi. Zbog svega je ve due vremena uoeno da
postojei sistem fnansiranja ima takve nedostatke koji jasno ukazuju da on nije mogao
da se trajno primjenjuje. Predlog za donoenje Zakona o osnivanju fondova i fnansir-
anju obrazovanja, kulture i fzike kulture, DACG, OROC, Republiki sekretarijat za ob-
razovanje, kulturu i fziku kulturu SRCG (u daljem dijelu RSFK), fascikla 3, 26; 3/1990.
77
Nacrt Zakona o osnivanju fondova i fnansiranju obrazovanja, kulture i
fzike kulture, DACG, OROC, RSFK, fascikla 3, 26; 4/1990.
78 Odluka o osnivanju Republikog fonda za kulturu, DACG, OROC,
RSFK, fascikla 3, 31; 3/1990.
202
A
sekretatrijat za prosvjetu, kulturu i nauku je formiran 1963. godine, a 1968. je
preimenovan u Republiki sekretarijat za obrazovanje, kulturu i nauku. On
je 1984. godine preimenovan u Republiki komitet za obrazovanje kulturu
i nauku, a 1989. godine u Republiki sekretarijat za obrazovanje, kulturu i
fziku kulturu, i pod tim imenom je funkcionisao do kraja socijalistikog
perioda. Postojali su: Kulturno-prosvjetni savez (zajednica), republiki
fondovi, centri i savjeti za fnansiranje i koordinaciju ovih djelatnosti.
Novim Zakonom iz 1970. godine u ove oblasti su poele da se uvode
samoupravne institucije (zajednice), iji je zadatak bio da izvre deetatizaciju
u ovim oblastima, i da upravljanje i fnansiranje prosvjete, kulture i nauke
prepuste dogovoru izmeu zainteresovanih strana. Republike institucije
su trebalo da slue samo kao tehnika podrka ovim samoupravnim
institucijama. Zajednica za kulturu je formirana 1971. godine, a Zajednica
za nauni rad 1972. godine. One su funkcionisale do 1974. godine, kada
su formirane Samoupravne interesne zajednice za kulturu, nauku, osnovno
i srednje obrazovanje. Njihov cilj je bio da upravljanje i fnansiranje ovih
djelatnosti bude zasnovano na ideologiji socijalistikog samoupravljanja i
na bazi dogovora izmeu zainteresovanih prosvjetnih, kulturnih, naunih,
privednih i politikih institucija. Funkcionisale su do 1990. godine, kada
je fnansiranje i upravljanje ovim djelatnostima vraeno u nadlenost
republikih organa vlasti.
Institutions of Montenegro for the management of education,
culture and science (1945-1990)
Summary
From 1945 to 1990, the socialist government of Montenegro has paid special
atention to education, culture and science, and therefore the frst to the last socialist
government and the Executive Council of Montenegro, at least one of the central
government departments dedicated to these activities. From 1945 to 1951 it was the
Ministry of education, then to 1958, the Council for science and culture. From 1958
to 1962 there was a special Council of culture, and in 1962 again unifed the Council
for science and culture. Te Republic Secretariat for education, culture and science was
established in 1963, and in 1968 was renamed the Republic Secretariat for education,
culture and science. It was renamed in 1984 Republican Commitee for education,
203
...
culture and science, and in 1989 the Republic Secretariat for education, culture and
physical culture, and by that name was functioning by the end of the socialist period.
Tere were Cultural and Education Association (Union), government funds, and advice
centers for funding and coordination of these activities. Te new Act of 1970 in this
area are beginning to introduce self-government institutions (community), whose
task was to make de-etatisation in these areas, and the education, culture and science
indulge agreement between the parties. Republican institutions are supposed to serve
only as technical support for the self-government institutions. Community of culture
was established in 1971, the Community of science research in 1972. Tey functioned
until 1974, when they formed the Self-government interest community of culture,
science, elementary and secondary education. Teir goal was to manage the funding of
these activities is based on the ideology of socialist self-management, and on the basis
of an agreement between the interested educational, cultural, scientifc, economic and
political institutions. Functioned until 1990, when the funding and management of
these activities returned to the jurisdiction of the republican government.
204
A
205

Luka I. MILUNOVI
POGLED NA PITANJA O PRVOJ GODINI RDA
DRAVNOGA POZORITA U CRNOJ GORI
Dokumenta
Saetak: Sadraj dokumenta koji integralno prezentiramo ukazuje na itav niz
organizacionih pitanja o radu uopte, te naroito pripremi predstava tokom prve redovne
pozorine sezone u dravnome teatru Kraljevine Crne Gore.
Kljune rijei: Kraljevsko crnogorsko narodno pozorite, priprema predstava, Crna
Gora, institucije kulture.
A LOOK AT THE ISSUES ON THE FIRST YEAR OF
THE STATE THEATRE IN MONTENEGRO
Documents
Abstract: Te content of the document integrally presented suggests a number of
organizational questions about work in general, and in particular the preparation of the plays
during the frst regular theatre season in the state-theatre of the Kingdom of Montenegro.
Keywords: Montenegrin National Royal Teatre, preparation for puting the plays
on stage, Montenegro- institutions of culture.

Poetak rada i postignuti rezultati dravne pozorine profesionalne
institucije u Crnoj Gori do Prvoga svjetskoga rata uvijek e, drimo, iznova
buditi panju. Konano i zbog toga to se radi o prvoj dravnoj ustanovi iz
oblasti kulture u Crnoj Gori, sa punim znaenem te rijei. Ovakvu konstataciju
ve smo komentarisali u ,,Arhivskim zapisima, uz integralno pruanje na
UDK 792(497.16) 1910
206
A
uvid itaocima dokumenata o radu teatra u Crnoj Gori, koja su se odnosila
na pitanja koncepcijske prirode, pa nema razloga da to ponovo inimo.
1

Interesovanja o radu teatra mogla bi se usmjeriti u dva osnovna pravca: (1)
razmatranje prihvaene i moguih (nuenih) koncepcija razvoja pozorine
umjetnosti u Crnoj Gori, i (2) rad teatra i nain rjeavanja konkretnih
pitanja te postignuti kvalitet osvarenih rezultata. Do sada publikovanima
dokumentima, uz ona mnogo ranije objavljena, pokuali smo da zaokruimo
kroki podumijente za razmatranje pitanja prvoga od pomenutih pravaca
interesovanja. Kada je meutim u pitanju konkretni, da kaemo svakodnevni
ivot dravnoga pozorita, u procesu formiranja i tokom u prve sezone, onda
je svakako od znaaja upoznati stavove jedne od linosti koja se nalazila na
najodgovornijim pozicijana u crnogorskom teatru za taj period.
U posmatranome periodu odigrali su se za samo pozorite, kao insti-
tuciju, veoma vani dogaaji: doneena je odluka Ministarstva prosvjete i
crkvenih poslova Knjaevine Crne Gore o formiranju dravne ustanove
pozorita sa profesionalnim ansamblom; sveano je otvoreno Knjaevsko,
odnosno Kraljevsko crnogorsko narodno pozorite; poelo je kontinuirano
prikazivanje predstava; ostvareno je gostovanje (turneja) u Crnoj Gori,
poela je i kako-tako privedena kraju prva redovna pozorina sezona
1910/11. godine.
Za to vrijeme profesor Duan Vuksan je vrio jednu od najodgovor-
nijih (u okviru trolanoga tijela koje je vodilo pozorite bio je zaduen
za fnansije - blagajnik) i kasnije samostalno najodgovrniju funkciju (v.d.
upravnika) u toj instituciji. Ove govorimo o periodu praktino od dolaska
D. Vuksana na Cetinje (kraj januara, 1910) odnosno od februara, 1910. do
juna 1911. godine. Drugaije reeno, od formiranja dravne institucije do
podnoenja ostavke Duana Vuksana na mjesto vrioca dunosti upravnika
Kraljevskoga crnogorskoga narodnoga pozorita. Imajui na umu njegovo
angaovanje u radu dravnoga teatra, smatramo da e biti od interesa ako
integralno prezentiramo njegovu izjavu (odgovore na pitanja) koje dao
komisiji formiranoj od strane Ministarstva fnansija da detaljno preispita
poslovanje dravnoga pozorita do kraja prve sezone.
1
Luka i. Milunovi, Koncepcije o radu prvoga dravnoga pozorita u Kraljevini Crnoj
Gori, Arhivski zapisi, XIX/ 2012, br. 1, str. 58-59.
207

Poznato je da je Duan Vuksan pripadao onom krugu linosti koje su
dole u Crnu Goru i ostavile vidljivoga traga na crnogorskome kulturnome
i naunome miljeu (u literaturi pominjani kao stranci i izvanjci). Mi se ovom
prilikom neemo baviti Vuksanovom biografjom. Meutim, radi pravilnijega
razumijevanja ponuenoga dokumenta, drimo korisnim na ve sti samo
osnovne biografske podatke o Vuksanu za period do nje gova dolaska na
Cetinje. ,,Duan Vuksan je roen 3. jula 1881. godine u likom selu Medak.
Studirao je na Zagrebakom sveuilitu slavistiku i klasinu flologiju.
Nakon zavretka studija postavljen je 1907. godine za srednjokolskog
profesora Gimnazije u Bjelovaru. Poetkom 1910. doao je u Crnu Goru.
Tada ga je crnogorsko Ministarstvo prosvjete i crkvenih poslova postavilo za
kontraktualnog nastavnika Cetinjske gimnazije. U periodu od 27. januara do
30. septembra 1913. izvodio je nastavu srpskog i latinskog jezika.
2

Gotovo odmah po dolasku na Cetinje, Vuksan je ukljuen u aktivnosti
oko formiranja dravnoga pozorita. Ministar prosvjete i crkvenih poslova
Pero Vukovi je 5. februara 1910. godine donio odluku da za lanove
Knjievnoga odbora dravnoga pozorita u osnivanju imenuje: Mila
Kovaevia, Duana ukia i Duana Vuksana, a za privremenoga upravnika
Jovana Hajdukovia, te za reditelja Maa Petrovia. Imenovani sastav
Knjievnog odbora zasluuje kratak komentar. Nije lako odmah objasniti
to je preporuiko Duana Vuksana koji je upravo krajem januara doao iz
Bjelovara na Cetinje i po konkursu postavljen za nastavnika u Gimnaziji da
bude postavljen u Knjievni odbor dravnoga pozorita u osnivanju.
3
Sa
puno osnova moe se pretpostaviti da je Vuksana na Cetinju promovisao
njegov kolega iz bjelovarske Gimnazije Duan S. uki.
Odlukom ministra Vukovia od 5. februara 1910. godine, praktino
je formirana nova ustanova dravno profesionalno pozorite. O procesima
formiranja dravnoga pozorita smo ve pisali
4
pa emo ove, uz oslonac na
iznijeto, samo nabrojiti osnovne momente kako bi se lake mogao razmatrati
2
Dr Duan J. Martinovi, Portreti III, Cetinje, 1990, str. 108.
3
Duan Vuksan je 15. januara potvrdio dolazak Mininistarstvu prosvjete. Sa mjes-
ta profesora bjelovarske gimnazije na Cetinje je 1909. godine doao i Duan uki.
4
Luka I Milunnovi, 1. Formiranje i sveano otvaranje i prva sezona : Knjaevsko
crnogorsko narodno pozorite u: ,,Stoljee crnogorskog narodnog teatra : Repertoari,
Tom I, Cetinje, 2010, str. 7- 76.
208
A
dokumenat koji integralno pruamo na uvid itaocu. Proces formiranja
dravnoga pozorita protekao je, da tako kaemo, u sukobu dvije sutinski
razliite koncepcije. Jednu od tih koncepcija zastupao je Jovan Hajdukovi
zajedno sa glumcima diletantima, koji su i ranije, ali naroito tokom protekle
1909. godine na Cetinju uspjeno prikazivali pozorine predstave i na jesen
u okviru Radnikoga drutva formirali poluprofesionalno Narodno pozorite
(angaovani profesionalni glumci Mao i Kaa Petrovi). Ova koncepcija
je ila za tim da se novoj ustanovi, saglasno dravnom statusu, pri osnivanju
obezbijede uslovi za rad, Zetski dom stavi na raspolaganje, te da formiranje
umjetnikoga ansambla zapone profesionalnim angaovanjem amatera koji
su se naroito afrmisali uspjeno igrajui uloge tokom 1909. godine. Po drugoj
koncepciji, koju je zastupao Knjievni odbor pozorita, umjetninki ansambl je
trebalo iskljuivo osloniti na angaovane profesionalne glumce iz inostranstva,
a pitanja uslova za rad ustanove rjeavati tokom buduega rada. Kako e se
kasnije u toku funkcionisanja pozorine ustanove pokazati, glavni protagonista
ovakvoga gledanja na razvoj pozorita u Crnoj Gori bio je profesor Duan
uki, naravno snano podravan od svoga kolege D. Vuksana.
Prema dokumentima da se zakljuiti da je Ministrstvo prosvjete i
crkvenih poslova u poetku prihvatilo prvu koncepciju (Jovan Hajdukovi),
a ubrzo zatim, samo desetak dana kasnije, prednost dalo drugoj (D. uki,
D. Vuksan). Kaemo prema dokumentima, odnosno raspoloivoj arhivskoj
grai, jer treba znati da su ovim procesima znaajnu, ako ne i presudnu
ulogu morali imati Ministarski savjet (Vlada) i naravno sam Gospodar,
knjaz Nikola I. Stav dravnih organa je i uslovio slijed dogaaja. Jovan
Hajdukovi, linost koja je jo od druge polovine 1909. godine vodila
konkretne aktivnosti koje su trebale da dovedu do formiranja dravnoga
teatra ponudio je ostavku mjesec dana po imenovanju na mjesto upravnka
dravnoga pozorita. Ministarstvo je odluili da funkciju v.d. upravnika vri
Milo Kovaevi, predednik Knjievnoga odbora. Sa ovakvim kadrovskim
rjeenjima dravno pozorite je sveano otvoreno i ulo u prvu redovnu
sezonu. Meutim, zbog stalnih problema u radu i meusobnih sukoba, u
februaru 1911. godine ostavke su podnijeli, prvo M. Kovaevi, a odmah
zatim i D. uki, pa v.d. upravnik postaje Duan Vuksan. Pritisnut itavim
nizom nerijeenih problema, pola godine kasnje i Duan Vuksan podnosi
ostavku na mjesto upravnika KCNP. Novi upravnik, profesor Kosta Kosti
209

je primio dunost ve 9. juna kada se Vuksan oprostio sa pozorinim
osobljem, ,,koje je prema njemu gajilo najljepe simpatije, alei za njegovim
odstupanjem, jer se do posljednjeg trenutka zalagao za dobro napredak
pozorita i njegovog boljitka - javie ,,Cetinjski vjesnik. Kosta Kosti je
funkciju upravnika dravnoga pozorita vrio tek nekolko dana. Poslije
Kostia, do kraja prve pozorine sezone, odnosno zatvaranja pozorita po
odluci Ministrskoga savjeta, v.d. upravnik e biti profesor Pero Bogdanovi.
Ve sama injenica da se za neto vie od godinu dana od osnivanja,
odnosno sveanog otvaranja, na elu dravnoga profesionalnoga pozorita
promijenilo pet linosti, dovoljno indikativno govori o adekvatnosti
prihvaenoga pristupa razvoju, stanju i stepenu problema u radu ove, prve
profesioanlne dravne instucije u oblasti umjetnosti i kulture. Kada je Duan
Vuksan u pitanju, treba primijetiti da je sa nepunih trideset godina, kao
gimazijski profesor, samo godinu dana po dolasku na Cetinje, kao inokosni
organ stao na elo nacionalnoga teatra u Kraljevini Crnoj Gori.
Poetkom jula 1911. godine, ministar fnansija i graevina Filip
(Fran) Jergovi, e kao odgovor na zahtjeve KCNP-a za poveanje dravne
subvencije obavjestiti upravu dravnoga teatra da je odredio dva svoja
inovnika sa zadatkom da ,,...uine pregled svega dosadanjeg primanja
izdavanja u Narodnom pozoritu i da o tome podnesu podroban izvjetaj.
Uprava je obavezana da izaslanicima bude stalno pri ruci, te da im stavi na
uvid sve knjige i dokumenta ...od ustanove Narodnog pozorita do danas....
Kao svjedoanstvo o radu ove, da tako kaemo, ad hoc formirane komisije
Ministarstva fnansija, koju su inili Tomo Popovi i Jovan Popovi, ostala
su dva rukom pisana zapisnika i Izvjetaj. Ovi dokumenti su prepisani u 10
po primjeraka i dostavljeni ministru fnansija. Broj prepisanih primjeraka
ukazuje na pripremu materijala za razmatranje na ednici Mistarskog savjeta.
Dva zapisnika, priloena uz izvjetaj Komisije, su zapravo obavljeni
slubeni razgovori (odgovori na pitanja izaslanika) sa Perom Bogdanoviem
(obavljen 2. i 5. jula) i Duanom Vuksanom. Razgovor lanova Komisije sa
D. Vuksanom obavljen je 4. i 5. jula 1911. godine. Pero Bogdanovi, kao tek
postavljeni upravnik je odgovarao na pitanja optega karaktera. Mnogo vie
razloga za razgovor je bilo sa Duanom Vuksanom, koji je kontinuirano bio
zaduen za fnansijsko poslovanje od otvaranja pozorita 16. V 1910. god. i
to u okviru trolane uprave (Knjievni odbor) kao blagajnik do 8. februara, a
210
A
zatim samostalno kao upravnik do 9. juna 1911. godine, odnosno formalne
predaje dunosti profesoru Kosti Kostiu.
Vuksanov komentar pojedinih rauna, datih kao odgovor na pitanja
komisije, sadre dragocjene injenice o svakodnevnom ivotu (nainu rada
pozorita, pripremanje predstava, i dr.) dravne profesionalne pozorine
kue. Sve ovo naravno dobija na znaaju obzirom da nije sauvana arhiva
Kraljevskoga crnogorskoga narodnoga pozorita.
U ovom radu pruamo cjelovit dokument ,,Zapisnik od 4. jula 1911.
g. sastavljen u kancelariji uprave K. C. Narodnoga Pozorita, uvjereni da
e podstai razmataranja: (1) raznih aspekata u pripremi i prikazivanju
repertoara profesionalne teatarske kue, (2) nivoa i karaktera problema
koji su poslije sveanoga otvaranja u toj instituciji morali biti rjeavani
uz redovno prikazivaje predstava i (3) kako su shvatane potrebe i uopte
odnos vlasti onoga doba (fnansiranje, kadrovska pitanja i dr.) prema ovoj
instituciji kulture i razvoju pozorine umjetnosti.
* *
*
itav dokument, koji pruamo itaocima integralno na uvid, ima na
24 stranice. Pisan je istom rukom, irilinim pismom, pri emu je koriena
samo jedna, lijeva ili desna polovina stranice. Na stranici je sa lijeve strane
pisano pitanje, a zatim u nastavku, ali sa desne odgovor, tako da je prostor
(pola stranice) pored pitanja i odgovora ostajao prazan. Radi lakega
praenja toka razgovora izaslanika Ministarstva fnansija sa Duanom
Vuksanom, svako pitanje smo obiljeili arapskim brojem, a odgovor na
to pitanje istim brojem i dodatim slovom a (na primjer: ako je pitanje
obiljeeno brojem 1 tada je 1a odgovor, itd.). Ovakve oznake se nalaze na
poetku pitanja, odnosno odgovora i stavljene su uglastu [ ] zagradu.
Na nekoliko stranica, na praznim prostorima pored pitanja ili
odgovora nalazi se potpis Duana Vuksana (najvjerovatnije ovjera tabaka
zapisnika). Paralelno sa duom ivicom stranice Vuksanov potpis se nalazi
pored pitanja koje smo obiljeili [5], zatim odgovora [12a], pa pitanja [21]
i [27], te odgovora [32a]. Na kraju, zapisnik su potpisali Duan Vuksan, te
izaslanici Ministarstva fnansija Tomo Popovi i Jovan Popovi.
Na samom tekstu dokumenta nijesmo inili nikakve intervencije,
pa emo ove radi lakega praenja sadraja itaocu saoptiti rijei koje su
211

na pisane skraeno. Pored uobiajenih skraivanja rijei: dr. = drugi; Br. ili
br. = broj: G. ili g. (ispred imena) = Gospodin, ili g-a = gospoa; g. (iza
etvorocifrenoga broja) = godina; febr. = februar; sept. = septembar, o. g. =
ove godine; naili smo i na skraeno pisanje jo niz rijei: K. C. = Kraljevsko
crnogorsko; Kr. = Kraljevsko; Nar. = Narodno; Radn. = Radniko; Per.
ili per. nee samo P. ili p. = perper; Njeg. Vel. = Njegovo Velianstvo; P.
br. (p. br.) = pod broj; Poz. = pozorite, pozorini; pr. = predstava; odn. =
odnosni; Nik. = Nikiki; primlj. = primljeno; trg. = trgovac; pot. = pota,
potanski; Sekr. = Sekretar; Biogr. = Beograd, Beogradski; ovd. = ovdanji;
prepor. = preporueno; automob. = automobil, automobilski; Ofc. =
Ofcir, Ofcirski; Jes. = Jesenji; Dn. = Dnevnik; prod. = produenje; Min. =
Ministarstvo, Ministarski; kanc. = kancelarija, kancelarijski.
,,Zapisnik ... je jedan od priloga koji su uz ,,Izvjetaj izaslanici
podnijeli Ministarstvu fnansija 6. jula 1911. godine. Dokument se nalazi u
Dravnom arhivu Crne Gore u okviru fonda Ministarstvo fnansija (DACG,
MF-1911, fas. 412, br. 7406.).
Z A P I S N I K
od 4. jula 1911. g. sastavljen u Kancelariji uprave
K. C. Narodnog Pozorita.
Prizvat bivi upravnik Pozorita g. D. Vuksan i upitan:
[1] Kao to se vidi po knjigama i odn. raunima Kr. Pozorita, da li
ste vi rukovali, inili izdatke i starali se o potrebama Nar. Pozorita, i ako ste
otkad i dokad ste odgovorni rukovodilac istim.
[1a] Kao to znate Pozorite je otvoreno 16. maja 1910. g. i od tada
pa do 8. febr. 1911. g. ja sam zajedno sa g. g. M. Kovaeviem i D.
ukiem sainjavao Upravu Pozorita u kojoj sam ja lino vodio
blagajnike poslove i starao se o svima potrebama pozorita, a od
8. febr. o. g. ja sam sm bio u Upravi i starao se o nabavci i isplati
sviju potreba Narodnog Pozorita sve do 8. juna 1911. g., a tada
sam predao dunost g. K. Kostiu.
212
A
[2] Pod broj 33 od 17. maja 1910. g. uinjen je izdatak od P. 575. 25
na ime nabavke garderobe od Radnikog drutva. Meu spisima nijesmo
nali rauna na ime ega je posebno uinjen taj izdatak, pa nam recite, kako
je to nabavljeno, kad nema rauna?
[2a] Pri ustanovi pozorita trebalo je nabaviti novu garderobu,
te je g. Ministar Prosvjete odredio g. sekretara Milia, koji je sa
mnom i sa dva lana Radnikog Drutva izvrio procjenu odnosne
garderobe, i mi smo, poto je postavljena cijena od strane Radn.
Drutva bila malo vea zajedniki utvrdili gornju cijenu, isplatili
Radn. Drutvu i kao to ste vidjeli, uzeli samo odn. priznanicu.
[3] Pod broj 37 od 17. maja 1910. uinjen je izdatak od Perp. 614.72,
izdat R. Tanoviu za bife, za koji takoe nema rauna do samo priznanica,
pa nam recite togod o tome?
[3a] Poto je upravnik, g. M. Kovaevi s Tanoviem prethodno
utvrdio ta je imao biti sve na bie-u, to nijesmo traili raun, do
samo priznanicu.
[4] Pod broj 30. od 14. maja 1910. uinjen je izdatak od Perp. 8.- a
pod broj 42 od 22. maja izdatak od P. 12.20 prvi je uinjen Radiu, a drugi
Carinarnici na ime nabavke i potarine vijenca, pa poto u raunima nigdje
ne stoji, kakav je vijenac, izvolte nam Vi objasniti.
[4a] To je srebrni lovor vijenac, koji je uprava na dan otvaranja
Pozorita poklonila Njeg. Vel. Kralju Gospodaru, pa kako je bilo
hitnja, morali smo telegrafski urgirati i potroiti gornju svotu.
[5] Kao to se vidi iz raunskih spisa, R. iiu izdavato je na ime
honorara za muziku nekoliko suma, koje gotovo nikad nijesu jednake, ve
soji: nekad 20, nakad 30, nekad 24, nekad 22, a nekad 12.50 perpera; pa
nam recite, kako su injeni ovi izdaci?
[5a] Sa muzikom u poetku nije bilo nikakvog ugovora, nego je
plaano prema nagodbi s muzikantima, dok nije Ministarstvo
Vojno odredilo muzikantima stalnu naknadu za sviranje od 20
perpera od jedne predstave.
213

[6] Pod broj 100 od 23 juna izdato je Perp. 102. 62 postoji recepis,
da je upueno Mariiu Varadin od koje je sume povraeno je od istog
P. 100. izlazi, da je kasa Pozorita tetovala Perpera 2. 62, pa nam recite
zato je to?
[6a] Pozorina uprava bila je reenog glumca angaovala i poslala
mu 100 perp. kao putni troak, koje je on poslije po otkazu povratio,
a Perp 2. 62 plaeno je za potarinu.
[7] Pod broj 103. od 25. juna izdato je Vama P. 100. na ime puta u
Niki, a nema rauna o utroku istih, a pod broj 192 od 20. jula P. 38.60
takoe bez rauna.
[7a] Ja sam te sume po odobrenju Uprave utroio sa rediteljom
Petroviem na put u Podgoricu i Niki, i dao sam priznanicu na te
sume, premda sam i vie na taj put utroio.
[8] Pod br. 147 iz jula izdato je Katinskom na raun plate P. 20.
priznanica je potipsana g. ukiem, moete li tvrditi, da je ta suma izdata
Katinskom i zato je nije Katinski potpisao?
[8a] Mogu slobodno tvrditi, da je ta suma uruena Katinskom,
poto je g. uki i bez ove inio u mom osustvu vie isplata.
[9] P. br. 149 iz jula izdata g. ukiu P. 120. za turneju, za koje nema
rauna, meutim, kako se iz dr. rauna vidi, njemu su islaeni svi trokovi i
podvozi od Cetinja do Nikia i obratno, pa nam recite, na ime ega je ovo
izdato?
[9a] G. uki je bio sa Pozorinom trupom 12 dana, te je
traio naplatu dnevnica / po 10 perp. dnevno poto je izgubio
honorarne asove u Bogosloviji, - te mu je ta suma i isplaena.
[10] P. br. 158 iz jula isplaeno je Nikoli Miloeviu u Nikiu P. 17.
20 za 2 jeleka i 2 dolame, priznanicu je potpisao Lazar Stamatovi, pitate se,
da li su te stvari u pozoritu i da li je Stamatovi bio u Nikiu?
[10a] Stvari su u Pozoritu a isplatio ih je g. uki, koji je rukovao
s raunima kad poz. trupa bila u Nikiu.
214
A
[11] P. br. 69 iz jula izdatao je P. 128.28 za banket kod P. Vrbice u
Nikiu pa se pitate, kome je davat taj banket?
[11a] To smo se revanirali glavnijim Nikiskim graanima na
usrdni prijem prilikom gostovanja pozorinog u Nikiu.
[12] Kao to se vidi iz odn. rauna p. br. 175-185 kao i dr. odnosei
se na isto, pozoritna druina potroila je na svom turneju vie nego to je
primila od Nik. optine (primlj. 2,200 perp.) pa nam recite, kakva je svrha
bila ovog turneja i da li je bilo jo kakvih prihoda tom prilikom.
[12a] Turneju je bila svrha ta svrha, da i unutranjost budi volju za
pozorinu umjetnost. to se tie trokova Optina Nikiska, koja
nam je dala gornji prihod pogodila je sama stanove i izdruavanje
druine u Nikiu, te je uljed odve visokih cijena drutva imala
vrlo malo prihoda od svog putovanja. U ostalom o tome Vam moe
dati g. uki podrobnije objanjenje jer je on svima tima raunima
rukovao.
[13] P. broj 202 unesen je izdatak od P. 5. 92 koje je dala K.
Petrovika koijaima kao dar, zato je ta suma priznata na raun Pozorita.
[13a] Prilikom putovanja g. a Petroviska isplaena je koijaima
tu sumu da bi bolje gonili, da prije stignu, koja je suma priznata za
isplatu.
[14] Pod br. 213 i 216 izdato je Petroviu P. 135.50 na ime putnog
troka izvolte objasniti taj izdatak.
[14a] Uprava je otpravila g. Petrovia da trai glumce, te je ta suma
izdata za njegove putne trokove i nije mu za to traen raun.
[15] Kao to se vidi iz br. 248, 266, 283 i dr. izdavali ste po P. 12, 4,
2, na pojedine potrebe bez da postoje priznanice primalaca bez samo Va
raun zato?
[15a] Razne sitne potrebe na hitnji sam nabavljao, te nijesam
mogao ni pribaviti priznanice.
215

[16] Pod broj 326 iz sept. izdato je Diru za putni troak Rupiev P.
60. nema rauna zato?
[16a] To je bio putni troak Rupiev prilikom njegova dolaska,
i obino se za te trokove plaalo pola plate (njemu bila plata 120
perp.) i taj novac je dat Diru, da ga on uputi Rupiu preko Banke.
[17] P. br. 39. od 18/5 i 338 iz sept. isplaeno je P. Koki ovd. trg.
prvi put P. 200.07 a drugi put 220.73 za obije sume postoji samo priznanica,
a rauna nema zato?
[17a] Raun je postojao za prvu sumu, a za druge sume uzimali
smo na zasebnoj Knjiici i otplaivali po mogunosti pojedine
sume.
[18] P. broj 491 izdato je P. 49.37 kao i jo na nekoliko mjesta izdate
su nekolike sume apotekaru Mariu za ljekove pozorine druine, izvolte
rei po ijem je to odobrenju taj rashod injen?
[18a] Kako je nae Pozorite nepodesno i izloeno nepogodama
osobito zimi, to je Uprava Pozorita odobrila, da se glumcima
plaaju ljekovi kao i ljekarske vizite.
[19] P. br. 428 iz oktobra poslato je Zagreb. pozoritu P. 2.13, a na
nekoliko mjesta ima takvih poiljaka. U raunima nalaze se samo pot.
recepisi, a ne i rauni, izvolte se izjasniti zato?
[19a] Zagrebako pozorite slalo nam je na poslugu izvjesna
pozorina djela, koja smo mu opet vraali, i ti izdaci jesu za plaenu
potarinu prilikom prijema i otprave djel.
[20] Na jednom mjestu postoji izdatak od P. 9.95 na ime rekvizite, na
dr. mjestu nabavljeno je pecivo, takoe na rekvizitu, a na nekoliko mjesta
izdavato je po P. 6, 5, 4, 3, 2, 1 i t. d. za koje nema rauna odn. izdavalaca,
ve samo priznanica glumca Stevanovia izvolte se izjasniti, da li su te sume
troene zaista za potrebe na pozornici i ako su, zato nijesu pribavljani odn.
priznanice primalaca?
216
A
[20a] Sume te izdavate su za jela i pia i dr. potrebe prilikom
predstava, te kako se to obino u vee nabavljalo prilikom predstava,
to su se toko mogli nabavljati rauni za takve sitne potrebe, ve je
to obino reditelj pozorita nabavljao i on je potpisivao izdatke.
[21] Kao to se vidi pod broj 36, 45, 87 i jo nekolika iz 1911. izdavate
su nekome S. Ignjaeviu u Biograd povee sume novaca pa kako u
raunima obino stoji samo kuponi i pot. recepisi, a ne i rauni, izvolte se
izjasniti na ime ega su injeni ti izdaci.
[21a] Izdaci ti injeni su za razna pozorina djela, koja smo
nabavljali od g. Ignjaevia, sekr. Biogr. Pozorita, koji je prepisana
djela slao nam na upotrebu i ona se sva nalaze u arhivi pozorita.
[22] Kao to se vidi za prepis djela davato je redovno i to ponajvie
glumcu Stevanoviu po 10 perp., tako da izdatak za sami prepis iznosi za
ovu godinu dana vie od 1000 Perp. Izjasnite se, na koji se nain to vri, i bi
li se mogla ta potreba jefinije podmirivati?
[22a] Mi smo izvjesna djela pozajmljivali iz Zagreba i Biograda,
koja smo morali dati prepisati, to su obino inili glumci, a poto
tih djela obino nije bilo tampanih, to se prepis nije mogao
jefinije uiniti od 10 perp. po djelu to je minimum.
[23] U raunima za 1911. g. pod br. 69, 88, 134, 359, 468 izdato je P.
200. za ljekove i vizite ljekarske izvolte nam objasniti ove izdatke.
[23a] Kao to sam naveo i za sline izdatke u proloj godini, uprava
je odobrila, da glumci imaju ljekove i ljekarske vizite na raun
pozorita zbog nepodesnosti pozornice, a takvi se izdavi obino
ine i u dr. pozoritima.
[24] P. br. 116 iz febr. i pod Broj 302 iz aprila 1911 g. izdato je P.
231.60 Carinarnici na ime poreza na glumake plate za 1910 i 1911, pa
poto nijesmo nigdje nali, da im je ta svota odbijena od plata, izvolte rei,
zato je taj izdatak uinjeno na teret dravni?
217

[24a] U febr. 1911. g. Carinarnica je traila porez na glumake
plate, pa kako je glumcima s obzirom na njihove male plate
teko bilo platiti taj porez, to sam ja na njihovu molbu dozvolio, da
pored redovnih predstava (dvije nedjeljno) dre jedne nedjeljne i
teu u svoju korist na raun otplate tog poreza, to su oni i uinjili
i prihod od te predstave zabiljeen je u prihod Pozorita, te tako taj
izdatak od P. 151.60 nije pao na teret dravni, a ostatak od P 80
zadrato je od njihovnih plata.
[25] P. br. 38 izdat je 1 perper na ime razgovora na telefonu g. D.
ukia, sa unjarom u Podgoricu. Otkud je taj izdatak.
[25a] Tom prilikom voen je razgovor o gostovanju naeg
pozorita u Podgorici, to je svakojako bilo sa znanjem g. Ministra
Prosvjete.
[26] P. br. 74 izdata je glumcu Kovaeviu P. 53.30, a p. br. 460
izdato je P. 41.70, prve za prevod Medvjeda, a druge M. Pavloviu
na ime tantijeme za Gabi izvolte nam objasniti ove izdatke i je li
potrebe bilo za to?
[26a] Prva suma izdata je Kovaeviu za prevod s ruskog i prepis
uloga djela Medvjed, te kad se odbije naknada za prepis, ostala
je prevodiocu vrlo mala suma na ime honorara; druga pak suma
izdata je g. Pavloviu kao 30% na ime honorara, koji se obino za
prevod daje.
[27] Pregledajui raune za prolu i ovu godinu nali smo mnogo
izdataka na ime nabavke robe kad ovd. trgovaca: Koke, Spasia i Bibezia,
u kojima raunima stoji: vunica, irit, tof i dr, ; izvolte nam rei, da li su
te potrebe zaista nabavljene za pozor. garderobu ili da nijesu meu njima
uzimate i potrebe samih glumaca, poto nigdje na raunima nijesmo nali
vau ovjeru, na ime ega su nabavljane
[27a] Sve su te potrebe nabavljane iskljuivo za pozorinu
garderobu i to veinom za muke, i magu slobodno tvrditi da od
218
A
toga nije niko lino za sebe nita upotrebljavao, i to sve postoji i
danas u garderobi pozorinoj.
[28] P. broj 303 izdato je irkoviu u Kotor Perp. 12.- za 8 pari arapa,
izvolte rei kome su te arape trebale?
[28a] arape te, crne, trebale su za predstavu Put oko zemlje
za uloge crnaca.
[29] P. br. 412 izdata je Miciu P. 47.20, a na dr. mjestu P. 50.- za
nabavku pozorinih djela, izvolte rei, po kakvoj su cijeni ta djela kupljena,
poto na njegovim raunima nije bila oznaena cijena.
[29a] Ta djela kupovana su od Micia po pogodbi s njim i to po
mnogo nioj cijeni, nego to bi inae kotala, da smo ih sa strane
nabavljali.
[30] P. broj 175 izdata je Moguevoj P. 20.-, p. br. 187 i 189 poti P.
3.42, pod broj 193 glumcu Vuieviu u Ni P. 115.20, p. br. 198 carinarnici
P. 79.96, p. br. 201 Hajdukoviu i Miciu P. 80. -, i br. 203 Stevanoviu
P. 5.50, p. br. 212 Tamindiu P. 240, p. br. 223 Moguevoj P. 60.-, p. br.
241 Tamindiu P. 4. p. br. 243 Vuieviu Ni P. 120.- p. broj 261-262
poslato u Be P. 35.78. p. br. 265. Kremenskom - Be P. 42.60.- p. br. 323
Miciu (za slike) P. 38.- p. br. 350 . Begu (za 41 pr.) P. 27. p. br. 368
Aleksi Ivanoviu P. 65. -, (istome jo na nekolika mjesta po 20 i 30 perpera),
p. br. 421 M. Jovanoviu Biogr. P. 31.67.- p. br. 492 i 521 carinarnici Perp.
104.52 + 45.95, - za koje izdatke postoje samo recepisi ili kuponi, a ne i
rauni na ime ega su uinjeni, pa nam izvaolte ove stvari objasniti.
[30a] Sve to je davato Moguevoj, to je na ime plate . Br. 187
rashodovan je za telegram Vuieviu prilikom poiljke putnog
troka; Br. 189 rashodovan za poiljku prepor. pisama Petroviu
za prod. osustva, i Bijeliki da se ne moe primiti; Br. 193 i 243
poslata je Vuieviu svota na raun putnog troka s obzirom
na veliku daljinu, broj 198 izdata Carinarnici za otkup 2 paketa
pozorinih djela od kojih je raun u carinarnici, a djela su u arhivi;
219

Br. 201 putni troak Miciu i Hajdukoviu i njihovih ena od
Kotora do Cetinja (4 automob. karte i 1 kar prtljaga broj 203
za pranje garderbe to je Stevanovi izdao nekoj nepismenoj
pralji; Br 212 i 241 to su sitni rekvizitarski izdaci Tamindiu
rekviziteru; Br. 261 i 262 i 265 to su izdaci za elektrine sijalice
nabavljene po 35 para, mjesto da se Krausu plaaju po 3 perpera
a rauni su ostali u Carinarnici; Br 323 izdato za 7 pozorinih
djela i prepisanih uloga jednog djela; Br. 350 izdato . Begu za
4 uloge po 6 perp. i jednu instatister. ulogu polovica uloge; Br.
368 i dr. Aleksi Ivanoviu izdavato je kao honorar za vjebanje
glumaca u pjevanju pri pojedinim predstavama to je sve izdavato
po prethodnoj usmenoj pogodbi s Ivanoviem; Broj 421 izdato
za pozorina djela, a raun je u Carinarnici. Za Brojeve 492 I 521 ne
mogu dati objanjenje jer je to izdato za vrijeme uprave g. Kostia.
[31] Pod broj 301 primio je L. Stamatovi P. 49.80 na ime plate M.
Petrovia, izvolte objasniti, zato je to izdato, kad Petrovi nije bio ovdje.
[31a] Petrovi je dobio dopust od g. Ministra Prosvjete i on je
imao pravo na tu platu, i to je bio poljednji izdatak njegove plate.
[32] Pod broj 419 izdato je Rupiu P. 80, a p. broj 433 Rajkoviu
P. 25.25, za oba izdatka postoje samo recepisi, pa izvolte objasniti za to
su izdate te sume, a tako isto i Knjiari Hartman u Zagrebu p. broj 375 P.
14.25.
[32a] Prvi je izdatak na ime plate Rupieve, drugi za nabavu
starih ofc. odjela za Jes. Manevar koja se nalaze u garderobi; a
trei za nabavku partiture Jes. Manevar, koja se nalazi u arhivi.
[33] Prilikom pregleda izdavanja plata, vidjeli smo, da se Rupiu i
Diru izdaje plata za izvjesno vrijeme i kad nijesu bili ovdje, pa nam objasnite
po ijem je to nalogu injeno.
[33a] Poto je Min. Prosvjete uvelo praksu, da g. Petroviu dade
dopust s pravom na potpunu platu, to sam ja i Rupiu dao platu za
220
A
vrijeme njegovog jednomjesenog osustva, a za izdatak Diru meni
nije poznato, jer je to isplatio g. Kositi.
[34] P. br. 188 iz 1910. nema dokumenta za P. 5. izdatih
Anelkoviki na raun plate za avgust. Pregledajui raune za 1910. g. nema
dokumenata za izdatke pod brojeve: 29, 225, 226, 228, 231 232, 236, 238,
244, 245, 249, 251, 252, 253, 255, 256, 257, 258, 259, 260, 261, 263, 264,
267, 271, 272, do 282, 284, 286, 287, 290, 293, 295, 297, 299, 303, 319 i
352 u iznosu od Perp. 7,513.44 izvolte se izjasniti gdje se ti dokumenti
nalaze.
[34a] Kao to se vidi iz ovam. akta od 25/II o.g. broj 64 svi ovi
dokumenti otpravljeni su na zahtjev Min. Prosvjete od 24/II br.
612 istom Ministarstvu Prosvjete.
[35] Moete li nam rei, da su svi prihodi, koji su za vrijeme predstava
padali na kasi, redovno i tano uvoeni u dnevnik kase, i da li e se iznos
uvedenih suma slagati posebno sa otkidenim (prodatim) kuponima od
predstava, poto smo mi pregledajui te kupone na nekim blokovima
opazili, da ima po neto razlike.
[35a] U poetku za nekoliko predstava nije bilo tampanih ulaznica,
nego su na posebnom papiru rukom pisane, i poslije predstave
prodane su proraunate i ubiljeene u Dn. kase; a otkad su uvedeni
tampani blokovi ulaznica, mogue da e se nai razlike, koji
proistie otuda, to je uprava pozorita esto poklanjala ulaznice
samo da se popuni pozorite, a to je bilo naroito za vrijeme
gostovanja zagrebakog pozorita a ako bi i docnije bilo razlike,
to bi bilo takoe od poklanjanja ulaznica izvjesnim osobama koji
su inili kakvu ulugu pozoritu pozajmljivali odjelo, oruje i dr.,
acima za pjevanje i t.d.
[36] Imate li jo to kazati o ovome?
[36a] Nemam nita.
221

[37] Kao to i sami vidite u teaju ove godine dana utroene su
znatne sume za nabavku garderobe, knjiga, namjetaja i dr. kanc. potreba,
pa se izvolte izjasniti, da li su te nabavljene stvari zaista bile potrebne i da li
se danas nalaze u pozoritu?
[37a] Sve te nabavljene stvari prijeko su potrebne bile za opstanak
nar. pozorita, poto u istome gotovo nita prije toga nije bilo, a
prilikom predaje dunosti upravnika pozorita, ja sam ih u potpu-
nosti predao g. Kostiu.
Po proitanju
Duan Vuksan.
Zakljueno i potpisano
Cetinje, 5 jula 1911
Izaslanici Ministarstva fnansija
T. Popovi
Jov. Popovi
222
A
223

A
: ,
1946. .
1949. , .
, .
240 , ,
,
, .
: , , , , ,
, .
ORPHANAGE IN PLJEVLJA
Abstract: Immediately afer the Second World War many Orphanages were opened
in Montenegro, among them, that one in Pljevlja in 1946. It worked till March 1949. when
it was incorporated into the orphanage Djina Vrbica in Bijela. In addition to a number of
residents in Bijela was moved a number of staf of the house. Te Orphanage in Pljevlja has
hosted approximately 240 of residents fom preschoolers to those completing the fourth grade
and eighth grade of elementary school who later went to other childrens home or Boarding
homes in other areas of Montenegro where they studied the craf or atend various high schools.
Keywords: Orphanage, Pljevlja, residents, staf, educational work, inventory, food items.
, ,
,
, .
UDK 364.4-058.862(497.16)1946/1949
224
A
, ,
. ,
: , , , , ,
.
, , .
14. 1947.
,
.() .

, - .101 15.
1949. .
8
, 400 ,
2600 .
1

, .

,
, ,
.

,
.
,
,

, , , , ,
, .

1946. 1949. , 1950. . -
- .

, . -
1
12,16.
225

,
.
,
.

, , , ,

, -
.

1946. , 31.
, 1.
1946. , 25.
. 1949.
, ,
.
.
3831, 15.
1949.
,
.

,
( ).
, 1949. ,
.
, 148 1949. , 31.

. ,
.
, 4. ,

,
226
A
,
. .
2

,
, () .
3

, ,
,
,

,
- , .

240 . 1949.
63 , 30 , 23
, 6 , 4 .
,
, ,
,
, ,
, , ,
(
), .
25. 1946. .
1933. , 1943. .
, .
.
( 1936, 1937. 1939. )
1947. , . -
,
,
2
5,7,13,15.
3
3.
227

.
, ,
.
, 1937.
, ,
,
, .
. ,
.
-
, .
: , ,
, , , , ,
, (
). -
(2), , ,
(2).
,
, .
1933. , 1937. .
, , , , ,
, , , , , .
,
, , ,
, , .
.
.1476 3.
1949.

. 720 27. 1949.
, ,
,
.
228
A

.
178,
20, 14, 1 ,
,
165, 22, 27. 26
.
4

. ,
, .
1. 1946.
31. 1947. ,
31. 1947. , 7.
.
, , .

,
.
,
. ,
.
.
,
. .
, , : ,
, () ,
. -
: , ,
, .
,
4
13.
229

. -
, (), , ()
. ,
, , , ,
,
- , , ,
. ,
, ,
.
. ,
, .

,
,
.
, , .
5

, .
(
31. 1946. 30. 1950. ,

) .
1947. , ,
, ,
( , )
.
.
. : , ,
9 , 13 , 14 , 10
, 14 ,
100 , 98 , 5 , 2 (), 16
, 22 , 4 , 150 2
5
6, 12.
230
A
, 15 ,
, , 3 , 60 , 69
26 , 100
, , (
), 5 , 5 ,
2 , 4 , 5 , 100 , 3
, , , 3 ,
. 32 22, 6 ,
,
, , , ,
, , , , 4
, , , , , ,
, . (?), 3
, , 5 , , , ,
, ( ), (),
, , ,
, , (
), , 6
, , , (
), , , , 101
.
, , 110
, 58 6 -
, 21 ( )
, 30 ,
.

, 3. 1947.
. ,
, .
,
.
231

.
6

,
29. 1947.
. 1. 31.
1948. . 74,
326, 105, 473.
. ,
.
,
, , , ,
, .
7
,
, , ,
.

, , , ,
, , : , , ,
, , ,
, . : ,
, , , , , , ,
, , (
, ), ,
, , , , , ,
, , , (,
, , , , , ), ,
, , .
30. 1949.
(
), .
30. 1950.
6
5,6.
7
1, 2.
232
A
,
.
8
,
,
, .
,
. ,
, , , , . o
: ,
, , , ,
, , , ,
, , , .
,
,
.
, 31. 1946. 31.
1948. , :
, , , , ,
, , , , , ,
, , , , ,
, , , , ,
, , , , , ,
, , , , ,
, , , , , , , ,
(?), , , , , ,
, (?), , , , , , ()
), .
8
3. , ,
( ,
, ,
. ,
,
, 24. 1947. ( 1.
1946. ).
233

1947.
100 ,
20 . (
) 8. 1949.
-
,
. ,
31. 1949. ,
30. 1949.
,

,

.
9
-
,

, . ,
-
.
1949. ,

,
.
30. 1948.

.
10
.

, 1948.
.
9
9, 10,11, 15.
10
13,15.
234
A
. ,
,

.
, . .

,
.
,
. ,
. ,

.
,
1 ,
. : ()

. .
.
-
.
.
11

,
,
. -
, 1947.
: ,
, , ,
, , ,
, . 1948.
,
.
12
11
14.
12
14
235

, , ,

. 22
20 ( ) 2
. 11
.
,
,
, ,
. .
,
(?).
, ,
, ,

.
, .
,
, ,
4- .
..-. ( - ).
1. 1948. ,
(
).
, ,
.
,
. ,
,

. 30
,
236
A
(

,

10 ).
: ,
. - : ,

.
,
.

( ), , ,
. - ,
,
. -
,
, , ,
,
18 .
,
. -
. -

,
. -
, ,
, 100 %
.
,

.
.
13
13
14.
237

. ,

.

,
.

1948. ,
- , .
, ,
.

, . 21.
1948. 28
, 29.
.
14

, - 1946.
- 1949. ,
a .

, ,
.
,
,
,
,
,
.
14
10 ( . 750, 780).
238
A
-
, ,
, , , , , , ,
, .
,
240
. ,
,

.
1933. , 1943. .
, , .

.

,
15
,
, , , , , ,
, .
, .
, ,
. ,
, ,
.
,
,
.

, . -
15

, -
,
.
239

,
. ,

,
, T

. ,
,
.
,
. .
,

-
. , :
, , -, , ,
, ,
.

, ,

.
240
A
e e

, .
, ,
, , , , , , , .
,
- ,
240 .
,
, .

, ,
,
. ,
. ,
, , .
,
,
. ,
,
. (, ,
), .
, ,
, , , ,
, , , .

, ,
.
241
1899.
Vukota VUKOTI
OPTI POPIS STANOVNITVA U CRNOJ GORI 1899. GODINE
1

Saetak: Rad se bavi Optim popisom stanovnitva odranim u Crnoj Gori 1899.
godine sa osvrtom na razvoj statistikih pregleda kod nas. U tom smislu, rad pokuava da
rasvijetli odreene injenice vezane za ovaj popis, koje su bile do danas esto osporavane u
zvaninoj crnogorskoj istoriografji.
Kljune rijei: Popis stanovnitva, statistika, statistiki pregledi, evidencije, Crna
Gora, Senat, Dravni savjet, Ministarstvo unutranjih djela.
GENERL CENSUS IN MONTENEGRO IN 1899
Abstract: Te paper deals with the general census made in 1899 in Montenegro with
emphasis on the development of statistical investigations at us. In this regard paper atempts to
shed light on certain facts of the list which were until now ofen challenged in the Montenegrin
ofcial historiography.
Keywords: Census, statistics, statistical overview, records, Montenegro, Senate,
Council of State, Ministry of Interior.
Uvod
Formiranjem prvih dravnih organa u Crnoj Gori, jo poetkom XIX
vijeka, javlja se potreba za voenjem statistike kao mjerila o njihovom radu.
Za ranije periode, dananji istraivai ove teme moraju da se oslone iskljuivo
na izvjetaje stranih putopisaca koji su u svojim radovima donosili ture
1
Zahvalnost za nastanak ovog rada dugujem g-dinu Sranu Pejoviu, koji mi je
ukazao na vanost i sve specifnosti ove teme.
UDK 351.755.3(497.16)1899
242
A
podatke, najee samo procjene o ukupnom broju stanovnika i podacima
koliko je Crna Gora u stanju da izbaci ratnika na bojite u tom trenutku. I u
toku rada prvih organa vlasti za vrijeme vladike Petra II, ovo je bio najvei
domet svih pokuaja voenja statistike. O tome svjedoe i nekoliko stranih
izvjetaja o Crnoj Gori iz tog vremena i Njegoev popis Imena i sela u Crnoj
Gori tampanog u njegovoj tampariji i poslatog Pavlu afariku. Postajui
svjetovna drava, Crna Gora proiruje i svoje administrativne kapacitete.
Potrebe narastajue administracije prati i adekvatan razvoj statistike
slube. Ve od 1855. godine i uvoenja Zakonika knjaza Danila vode se
precizne evidencije za potrebe prikupljanja poreza. Tada uspostavljene
dacijalne knjige ostae do danas prvorazredni spomenik razvoja crnogorske
dravne uprave. Nove reforme dravne uprave koje se uspostavljaju za
vrijeme knjaza Nikole, donose i potrebu za uvoenjem i novih evidencija
u okviru crnogorskog Senata. Tako se uvode i knjige evidencije o izdatim
pasoima ili raseljavanju stanovnitva, koje e kasnije preuzeti Ministarstvo
inostranih djela. Razvoj sudske vlasti pratilo je i uvoenje statistike o
izreenim presudama.
2
Popisi stanovnitva i njihova uloga u razvoju
statistike slube od 1878.
Dobijanje nezavisnosti 1878. godine predstavlja veliku prekretnicu i
po razvoj administracije u Crnoj Gori. Tada se ukida postojei Senat, tako
da njegove sudske kompetencije preuzima Veliki Sud, zakonodavnu vlast
Dravni Savjet, a izvrnu vlast obavljaju pet novoosnovanih ministarstava
3
.
Ranije Uprava prosvjete prerasta 1882. godine u esto ministarstvo - za
prosvjetu i crkvene poslove.
4
Novoformirana ministarstva od tada, preuzimaju
na sebe zadatak voenja statistika i evidencija svaka u svom resoru. Pod njima
statistika sluba u Crnoj Gori doivljava novi zamah i puta vrste korijene u
2
Sran Pejovi, Istorijat i razvoj statistike i statistike slube u Crnoj Gori do
1918. godine (neobjavljeni rukopis).
3
Podjela resora o okviru Senata postoji jo od prije Veljeg rata iz kojih se kasnije
nastavljaju ove institucije. O reformi dravne uprave pogledati Glas Crnogorca br. 12
od 30. marta 1874. godine.
4
Isto, str. 18.
243
1899.
crnogorskoj knjaevskoj administraciji. Veliki broj, uredno voenih evidencija
i statistikih pregleda, pokazuje nam zrelost tadanje crnogorske dravne
uprave i njenu ozbiljnost u prilazu njihove izrade.
Istaktuto mjesto u razvoju statistike u Crnoj Gori i primjer uspjeha u
realizaciji predstavljaju sprovedeni popisi stanovnitva iz 1879, 1899. i 1909.
godine. Sama injenica da su ti popisi sprovedeni svjedoi o razvijenosti
i sposobnosti crnogorske administracije toga doba da se uspjeno nosi i
izbori sa velikim zadatkom koji je pred nju postavljen. Iako je u crnogorskoj
istoriografji bilo miljenja koji su osporavali ak i samo postojanje ovih
popisa, posebno za 1879. godinu, mi danas znamo za njih na osnovu brojne
arhivske grae koja je sauvana iz tog perioda. Njihovi rezultati nedvosmisleno
pokazuju mogunosti i kapacitete tadanje crnogorske administracije koja ih
je sprovela sa velikim uspjehom. Ujedno, ovi popisi su i dokaz da je tadanja
Knjaevina Crna Gora smogla snage da ispuni sve predviene uslove koje joj
je donosio novi, poboljani meunarodno-pravni status.
Ve nakon godine od sticanja nezavisnosti, Crna Gora je sprovela
prvi put u svojoj istoriji, Popis svega stanovnitva po okrujima, varoima i
selima - 1879. godine. Raniji pokuaji da se sprovede popis stanovnitva,
kao na primjer 1864. godine, nijesu urodili plodom. Dravna administracija
novostvorene Knjaevine uvidjela je, vrlo rano, potrebu za sprovoenjem
jedne takve administrativno-statistike mjere, kako bi to adekvatnije
odgovorila potrebama koje su nametale novi politiko-pravni okvir u kom
se nala i teritorijalno proirenje koje je zadobila u tek zavrenom Veljem
ratu. Organ koji je bio zaduen za sprovoenje popisa bilo je tek formirano
Ministarstvo unutranjih djela. Opti popis stanovnitva izvren je na
osnovu naredbe tadanjeg ministra unutranjih djela vojvode Maa Vrbice
od 23. juna/3. jula 1879. godine. Ova naredba razaslata je preko svih varoi
u Crnoj Gori, i proslijeena je ukupno na 72 kapetana.
5
Da je odluka o
sprovoenju popisa shvaena jako ozbiljno od strane tadanje crnogorske
administracije, najbolje ilustruje pismo koje ministar unutranjih djela,
vojvoda Mao Vrbica alje Zeki Laleviu u Kolain u kojema mu objanjava
znaaj ove odluke i u kojem stoji:
5
Sran Pejovi: Istorijat i razvoj statistike i statistike slube u Crnoj Gori do 1918.
godine, Cetinje, 2012.
244
A
Sve svjetske uene drave imaju popis svoga naroda, imena i prezimena
eljadi sviju vjera a to i Knjaeva vlada hoe da ima i to se po svoj Knjaevini
pie: hristijani, Turci i Latini. Dakle svakojega eljadeta mukoga i enskoga neka
imena budu zapisana, jer je to radi reda a protivu vjere i zakona nije.-Dakle ti
izvri naredbe koje ti se daju kao svaki drugi kapetan
6
Ipak, crnogorska vlada
ula je u ostvarivanje ove odluke bez odgovarajuih priprema, a nije imala
ni neki specijalni organ unutar ministarstva iji je resor bio voenje takve ili
neke druge vrste statistike obrade podataka. Popis stanovnitva sproveden
je iskljuivo na osnovu ministrove naredbe kao administrativne mjere. Zbog
toga su se esto dogaale greke i mnoga dokumenta, koja su doprla do nas,
svjedoe o vraanju popisnih lista na ponovnu izradu ili doradu postojeeg
materijala. Pored toga, dogaalo se da u pojedinim kapetanijama popisivai
naiu na otpor lokalnog stanovnitva, posebno muslimanskog ivlja, koje se
protivilo iz vjerskih razloga. No, procenat stanovnitva koji ostao nepopisan
je zanemarljivo mali za ukupnu statistiku i ne remeti ukupnu vrijednost i
objektivnost dobijenih podataka. Naredba na osnovu koje se vrio popis,
data je u vrlo kratko i jasnoj formi i sa imperativnim odrebama koje je
trebalo sprovesti.
7
Njegovi rezultati pokazuju da je tada u Crnoj Gori bilo
oko 160.000 stanovnika. Zato danas moemo smatrati nauno ispravnim
zakljuak da je Opti popis stanovnitva iz 1879. godine sproveden na cijeloj
tadanjoj teritoriji Crne Gore i pored pokuaja da se njegovo postojanje i
rezultati ospore i proglase nitavnim.
Opti popis stanovnitva 1899. godine
Sljedei popis stanovnitva u Crnoj Gori sproveden je 1899. godine,
dakle dvadeset godina nakon prvog sprovedenog popisa. Naravno, odmah
upada u oi injenica da je proputen desetogodinji rok i da popis nije
sproveden i 1889. godine. Iz kog razloga se to nije uinilo ostaje samo da
nagaamo, ali sigurno je da je crnogorska drava imala administrativne
kapacitete za odravanje i ovog popisa. Ipak nedostatak dokumenata i bilo
kakvog pomena o ovom popisu navodi na zakljuak da njega zaista nije ni bilo.
6
Sran Pejovi: Kako je sproveden popis stanovnitva Crne Gore 1879. godine,
Arhivski zapisi, 1/2010, Cetinje, 2010, str. 13.
7
Isto.
245
1899.
Zato po ispunjenju dvadesetogodinjeg roka, Knjaevina je pristu-
pila novom Optem popisu stanovnitva 1899. godine. Ovoga puta u
izvrenje odluke o popisu, Crna Gora ulazi sa ojaalim administrativnim
kapacitetima i Ministarstva unutranjih djela i podrunih organa lokalnih
vlasti.
8
Dravna administracija ula je sa ozbiljnim pripremama za
sprovoenje popisa i sva sredstva, detaljna uputstva i popisni obrasci bili su
blagovremeno pripremljeni. Naredba MUD-a o sprovoenju popisa izdata
je ve 30. oktobra 1898. godine i naznaen je rok do 1. maja 1899. godine
u kojem se mora zavriti popis stanovnitva. Znaajna razlika u odnosu na
popis iz 1879. godine je ta da je sprovoenje popisa preputeno sudskim
vlastima, pa preko njih okrunim vlastima i pojedinim popisivaima. To
predstavlja izuzetan podatak, jer nedvosmisleno svjedoi o razvijenosti
i rasprostranjenosti, kao i velikim kapacitetima sudskih organa vlasti u
tadanjoj Crnoj Gori. Naredba o sprovoenju popisa zajedno sa propratnim
uputstvima o izvrenju popisa data je izuzetno koncizno i njena uputstva
ostavljaju jako malo prostora za eventualnu greku. O injenici da se
zaista mislilo na sve, prilikom sastavljanja uputstava, govori i podatak da
je kapetanima nareeno da Uputstva i formulare predaju pojedinanim
popisivaima tek poslije zavretka prikupljanja godinjih poreza (dacija),
kako ih priprema popisa ne bi omela u tom poslu. Uputstva sadre detaljne
instrukcije kako popisati domainstva i stanovnike ponaosob. Takoe,
novi popis, prema priloenim pravilima, donosi za razliku od prethodno
sprovedenog, podatke i o zanimanju stanovnika i broju pismenih itelja.
Po prvi put donosi i tano upisana imena i prezimena za sve pojedinano
stanovnike, to u prvom popisu nije bio sluaj. Posebno se vodilo rauna da
se pravilno popiu sluinad po familijama kojima pripadaju, a odvojeno
od familija u kojima borave. Isto tako, pravila se razlika izmeu stalnog
nastanjenja stanovnika i njihovog privremenog prebivalita. Posebnom
grupom stanovnitva smatraju se jedino ustae iz Hercegovine i njihove
porodice koji su i dalje nastanjeni u Crnoj Gori i vojni bjegunci koji su
na teritoriju Crne Gore prebjegli bilo iz Turske, bilo iz Austro-Ugarske. I
oni se prema datim uputstvima moraju upisati kao crnogorski podanici.
8
Isto, str. 31.
246
A
Na poseban nain su popisivani i strani dravljani u Crnoj Gori. Na kraju,
popisivai su bili duni da sastave posebne zbirne liste sa brojem stanovnika
po pojedinanim kapetanijama. U svojim Uputstvima MUD izriito kae
da e obratiti naroitu panju na pravilno izvrenje ove naredbe i da e svi
pogreno ispunjeni formulari biti vraeni i ponovo sastavljeni na raun
pojedinog kapetana i njegovog pisara.
9

Naredba o sprovoenju popisa
9
Isto, str. 35.
247
1899.
U Dravnom arhivu na Cetinju, u Fondu MUD, nalaze se sauvane
sljedee knjige popisa stanovnitva 1899. godine:
VII Statistiki odsjek Knjige popisa stanovnitva po Kapetanijama
1899. god.
Red.
broj
Knjiga
(oznaka)
K a p e t a n i j a Broj listova Broj
podanika
(inostranih)
invent stvarno
l. VII/3 BRATONOIKA 62 62 4018 - 1
2. VII/4 BIOKA I ORAHOVAKA 37 37 896
3 VII/5 GRAHOVSKA I KOMANSKA
Grahovska
Komanska
96 96
69
27
4807
218
4. VII/6 UPSKA 20 25-44 287 prenos
5. VII/7 ZAGARAKA 19 19 196 prenos
6 VII/8 NIKIKA 19 19 1222 +25
7. VII/9 PJEIVAKA I RUDINSKA
Pjeivaka
Rudinska
93
57
35
323
744
8. VII/10 SEOSKA, DUPIOSKA I
GLUHODOLJSKA
Seoska
Dupioska
Gluhodolska
44
25
13-39
21
247+32+35
(314)
1080+2
1582
9. VII/11 ULCINJSKA 67 67 4173+134
10. VII/12 ESTANSKA 11 11 636+1
11 VII/13 SOTONIKA,BOLJEVIKA,
PODGORSKA, BREOSKA,
LIMLJANSKA I DUPIOSKA
Sotonika
Boljevika
Podgorska
Breoska
87
15-19
25
41
51
641
984
1232
1259+2
12 VII/14 GORNJOZETSKA I ESTANSKA
Gornjo Zetska
estanska
29
18
24
1191
1382+2
13. VII/15 NIKIKA, GORNJOPOLJSKA,
LUKOVSKA I UPSKA
Nikika Varo Niki
- Okruje
Gornjopoljska
Lukovska
upska
200
21-31
1-40
1-92
1-36
1-22
1912+67
2737+1
6142+1
2345
225
14 VII/16 SPUKA I PODGORIKA
1899-1903 (brojno stanje ro. i umrlih)
18 18 -
U K U P N O 40255+236
(40491)
248
A
Nakon pristizanja izvjetaja i popisnog materijala od strane Oblasnih
sudova u okviru MUD-a, organizovano je upisivanje podataka po
kapetanijama u ve tampane popisne obrasce nainjene u formi knjiga.
Na osnovu sprovedenog popisa dobijeni su rezultati o ukupnom broju
itelja u Knjaevini koji iznosi 315.000 stanovnika i on predstavlja znaajan
preokret u razvoju statistike slube i u voenju evidencija u Crnoj Gori.
Prema pristupu i organizaciji u sprovoenju popisa stanovnitva, ovaj
popis iz 1899. godine donijee velike i ozbiljne promjene i utrijee put
daljem pristupu ovom sloenom pitanju i utvrdie desetogodinji standard
odravanja popisa koji je, na alost, Crna Gora uspjela da primijeni jo
samo jednom, 1909. godine.
10
Rezultati ovoga popisa pokazuju da se u
periodu od dvadeset godina crnogorsko stanovnitvo skoro udvostruilo.
To predstavlja realnu demografsku sliku crnogorskog drutva, koje se, po
prvi put u svojoj savremenoj istoriji, razvija u mirnodopskim uslovima.
Zakljuak
Kao to smo ve napomenuli u ovom tekstu, u savremenoj crnogorskoj
istoriografji, postoje tendencije neuvaavanja rezultata ovog i prethodnog
popisa stanovinitva, a kao relevantan uzima se samo popis iz 1909. godine.
Najvei argument u prilog ove kritike je sumnja u kapacitete tadanje
crnogorske dravne administracije. Meutim, uvid u arhivsku grau ovog
perioda, neosporno svjedoi o postojanju jo dva popisa stanovnitva
i navodi nas na bezuslovan zakljuak da je Knjaevina Crna Gora u tom
momentu svog postojanja itekako imala razvijene administrativne kapacitete
da uspjeno privede kraju zadatak kakav je popis svog stanovnitva. Jo
jedan dokaz koji svjedoi u korist postojanja ova dva popisa je i taj da u
okviru MUD-a od 1879. godine postoji statistiki odsjek iji su slubenici
bili struno osposobljeni za vrenje poslova narodne statistike, a uvodi se i
posebno zvanje statistiar u okviru dravne administracije. Na alost, kao
i za prethodni popis iz 1879. godine, do danas nijesu sauvani svi izvjetaji
10
Isto, str. 61.
249
1899.
o popisu po pojedinim kapetanijama, to je nekima dalo povoda da odbace
njegovo postojanje. Ipak, ovaj rad i ima za cilj da prikae, a i pokae, da
su takva razmiljanja neosnovana. Iz tog razloga navodimo kao priloge za
ovaj rad i Naredbu sa uputstvom za izvrenje popisa, koja je razaslata svim
plemenskim kapetanima i jedan od Izvjetaja od strane kapetanija koje
su upuivane Ministarstvu unutranjih djela o sprovedenom popisu na
njihovoj teritoriji. Iskreno se nadamo da smo ovim dovoljno jasno ukazali
na znaaj ove teme, jer i pored nedostajuih dokumenata o popisu za neke
kapetanije, mi danas na osnovu sauvane arhivske grae, moemo da
tvrdimo da je Opti popis stanovnitva zaista i sproveden na sasvim precizan
nain. Da podaci koji su dobijeni ovim popisom na korektan i relevantan
nain oslikavaju demografski profl tadanje Crne Gore, moemo potvrditi i
poreenjem ovog popisa sa narednim, koji je odran 1909. godine, iako se i
oko toga vodilo dosta polemike. Prema podacima iz 1909. godine Crna Gora
ima 317.865 stanovnika, to je upuivalo na neznatan prirodni prirataj u
odnosu na 1899. godinu. Ovo je mnoge navelo da odbace rezultate popisa
u posljednjoj godini XIX vijeka, smatrajui nevjerovatnom injenicu, za
tadanje uslove ivota u Crnoj Gori, o rastu stanovnitva od samo 2.500
stanovnika. Meutim, ovakve kritike se mogu sa lakoom odbaciti, jer je
karakteristika demografske slike u Crnoj Gori u prvoj deceniji XX vijeka
ogroman odliv stanovnitva na pealbarski rad posebno ka dva amerika
kontinenta.
Ipak, najvei znaaj Opteg popisa stanovnitva iz 1899. godine je u
tome to upravo sa njim poinje novi period u voenju dravnih evidencija
i obrade statistikih podataka u okviru Dravne uprave Knjaevine, a
kasnije Kraljevine Crne Gore. Ovim popisom uvodi se novi desetogodinji
standard odravanja popisa stanovnitva i nove poboljane vrste obrazaca
za njegovo sprovoenje. Uvoenje ovih standarda doprinijee daljoj
valorizaciji i boljoj upotrebi podataka dobijenih ovim popisom u okvirima
dravne administracije. Takoe, to je za nas vano, novouvedeni standardi
donijee napredak statistike slube u Crnoj Gori na jedan vei nauni nivo.
Upravo ovaj pozitivni pomak statistike slube tadanje Knjaevine, nama
danas omoguava da na pravilan nain sagledamo i objektivno ocijenimo
250
A
rezultate ovog popisa, kako bi upotpunili nau saznanja i predstavu o
ukupnim kapacitetima dravne administracije u Crnoj Gori na kraju XIX
vijeka. Zato se nadamo da je ovaj rad jo jedan podsticaj daljem prouavanju
ove teme, kako bi problem razvoja statistike slube i posebno odravanja
popisa stanovnitva u Crnoj Gori dobilo ispravan i adekvatan status unutar
moderne crnogorske istoriografje, to svakako mislimo da zasluuje.
Izvjetaj Okrunog kapetana Podgorica o sprovedenom popisu stanovnitva
251
...
UDK 311(497.16)(091)

Sran PEJOVI
NASTANAK I VRSTE STATISTIKIH PREGLEDA U DRAVNOJ
UPRVI KNJAEVINE/KRLJEVINE CRNE GORE
- Prilog prouavanju razvoja statistike i statistike slube -
Saetak: Rad prua pregled dokumentacije koja je nastala radom dravne uprave
Knjaevine/Kraljevine Crne Gore, a koja je u formi statistikih pregleda. Prvenstveno zbog
znaaja raznih formi statistikih pregleda, odnosno evidencija, kojima se dokumentuje
djelovanje i nain ivota najireg sloja stanovnitva i dravne uprave, u radu je dat pregled
nastanka i vrsta dokumentacije. Zbog svoje sveobuhvatnosti i dokumentarnosti one
predstavljaju prvorazredan, iako esto zanemarivan, izvor za nauku.
Kljune rijei: statistiki pregled, statistika, arhivsko poslovanje, organizacija dravne
uprave, evidencije.
ORIGIN AND STATISTICAL REVIEW OF THE STATE ADMINISTRTION
OF THE PRINCIPALITY/KINGDOM OF MONTENEGRO
- Contribution to the study of statistics and statistical services -
Abstract: Te paper gives an overview of the documentation created by the public
administration of the Principality / Kingdom of Montenegro, which is in the form of statistical
surveys. Primarily because of the importance of various forms of statistical surveys and
records that document the activities and lifestyle of the widest sections of society and the state
administration in the paper provides an overview of the occurrence and type of documents.
Te atention was paid to the creation of documents, reliability and usability of the documents
what is a major, though ofen neglected, source of science.
Keywords: statistical overview, statistics, archive management, organization of public
administration, records.
252
A
Uvod
Ustanovljavanje i razvitak dravne uprave u Crnoj Gori uslovilo
je i organizaciju administrativnog aparata, nain obavljanja poslovanja sa
dokumentacijom, a i odreenih statistikih pregleda - nastalih za konkretne
potrebe - sa najnunijim elementima opisa.
Istorijat organa dravne uprave u Crnoj Gori ne prati uvijek u
cjelosti dokumentacija koja je nastala radom tih organa. Ovo se prije
svega odnosi na Praviteljstvo suda i narodnu kancelariju iz doba Petra I.
Praviteljstvujui Senat crnogorski i brdski je prvi organ dravne uprave iji
rad se moe dokumentovati, na osnovu arhivske grae, iako nije sauvana
u cjelosti. Stepen sauvanosti arhivske grae je ograniavajui inilac za
uspjeno sagledavanje svih funkcija koje je obavljao stvaralac u periodu svog
djelovanja, jer one nijesu dokumentovane. Uprkos ovom ogranienju, u
sauvanoj arhivskoj grai postoji dokumentacija koja svjedoi o funkcijama
stvaraoca u odreenom vremenskom periodu. U arhivskoj grai Senata
sauvane su i odreene evidencije u formi statistikih pregleda, nastalih
radi ostvarivanja i dokumentovanja funkcija koje su mu bile u nadlenosti,
poput evidentiranja naplaene dacije i/ili evidencija o izdatim pasoima.
injenica je da ove evidencije nisu sauvane u cjelosti i za itav period
djelovanja Senata. Pomenute evidencije ujedno predstavljaju i prve
statistike preglede nastale radom jednog tijela crnogorske dravne uprave.
Tokom vremena, uporedo sa razvojem i organizacijom dravne uprave,
u okviru novoformiranih organa, razvija se i odgovarajua dokumentacija,
nastala njihovim radom. Meu ovom graom nalaze se i brojne vrste
statistikih pregleda koji dokumentuju osnovne aktivnosti i funkcije tih
organa. Ova vrsta arhivske grae, bez obzira ijim radom odnosno kojeg
tijela dravne uprave je nastala, znaajan je izvor za nauku jer se radi o
standardnim klasama podataka koji dokumentuju u najveoj mjeri i rad
dravne uprave. Od posebne je vanosti to sadri podatke o domainstvima
i pojedincima na standardan nain za najvei dio teritorije tadanje
Crne Gore. Ova dokumentarna osnova obiluje podacima o iseljavanju
stanovnitva, imovnom stanju i zdravstvenom stanju stanovnitva,
stanovnitvu Crne Gore prema obavljenim popisima (1879, 1899 i 1909),
mukom stanovnitvu (vojne statistike), robnoj proizvodnji, uvozu i izvozu,
253
...
kolstvu, zanatstvu, trgovini i sl. Kako ova graa nije sauvana u cjelosti
do naih dana, a ocjenjujemo je znaajnom dokumentarnom osnovom za
razliite naune discipline, potrebno je pruiti pregled njenog nastanka i
vrsti prema stvaraocima, ija dokumentacija je struktuirana u odgovarajue
arhivske fondove Dravnog arhiva Crne Gore Cetinje.
Pregled razvoja evidencija i statistikih pregleda u okviru
Senata crnogorskog i brdskog
Formiranjem Senata crnogorskog i brdskog 1830. godine, usta-
no vljava se tijelo koje ima najviu zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast
u Crnoj Gori. U okviru Senata organizuje se i razvija administrativni
aparat sa odreenim autoritetom i mandatom za vrenje vlasti. U ovim
okolnostima razvija se poslovanje praeno dokumentacijom i uhodava se
senatska, odnosno dravna kancelarija. U tom kontekstu u okviru senatske
uprave, a za potrebe ostvarivanja dravnih funkcija, pojavljuju se i ureene
evidencije koje imaju osnovne elemente statistikih pregleda za odreenu
namjenu. Najstarije takve evidencije nastale su za potrebe ubiranja poreza i
evidentiranja poreskih prihoda.
1
Jo u doba Petra I u Zakoniku optem crnogorskom i brdskom postoje
odredbe o uvoenju poreza.
2
Na ovaj nain je po prvi put pravno ureeno
pitanje fnansijskih prihoda odnosno poreza u Crnoj Gori, iako u praksi
porez nije ubiran u ovom periodu.
Prikupljanje poreza nije bilo uspjeno ni u prvim godinama vladavine
Petra II Petrovia Njegoa, uprkos tome to je bilo zakonski ureeno
(Zakoni otaastva - 1833). Tek od 1838. i Njegoevog Objavlenia uspijeva
se, donekle, sa ubiranjem poreza.
3
Dokumentacija o poreskim prihodima iz
ovog perioda nije sauvana.
1
DACG PS: Inventar pomonih knjiga fonda Praviteljstvujui senat, br. 1133/1
2
Zbornik sudskih zakona, naredaba i meunarodnih ugovora po sudskoj struci za
kraljevinu Crnu Goru, knj.2, Cetinje, 1912.
3
Jevto Milovi, Danak za 1843 u Crnoj Gori i plate crnogorskim nahijama od 1845
do 1845, Istorijski zapisi, knj. X, 1954, str. 567-575.
Vii B. Pavievi, Stvaranje crnogorske drave, str. 255-264; Duan Vuksan, Crno-
gorske fnansije u XVIII I XIX vijeku, Zapisi, knj. XV, 1936; dr L. Tomanovi, Petar II
Petrovi Njego kao vladalac, Cetinje 1896.
254
A
Porez u obliku dacije uveden je 1853. godine kao novi porez danak,
kojim se pokualo ispraviti nedostatke poreza iz doba Petra II.
4
Umjesto 4
dotadanje kategorije poreskih obveznika uveden je izdiferenciraniji porez na
imovinu i dohodak kako bi se obezbijedilo pravednije optereenje i olakalo
ubiranje poreza. Novi temelj u poreskom sistemu udaren je i u Danilovom
zakoniku 1855. u lanu 59.
5
Sljedstveno razvoju poreskog sistema, razvijane
su i evidencije u formi statistikih pregleda o naplaenim porezima. Ove
evidencije detaljno je opisao Vuk Vrevi. Naalost, evidencije iz ovog perioda
nijesu sauvane tako da moemo govoriti samo o dacijalnim knjigama.
U svrhu dobijanja pregleda i evidentiranja naplate neposrednog
poreza dacije u okviru Senata pojavljuju se dacijalne knjige, koje se vode
po godinama i po kapetanijama. Ove knjige imaju osnovne elemente opisa
o zemljitu (oranice, livade, ume, vinogradi, masline poslije 1880.); stoci
(bravi, goveda i konji, pele i svinje), zatim o mlinovima, barelima vina,
valjaonicama sukna itd. Za svaku kapetaniju navedena su domainstva i
njihov posjed, kao i iznos odreenog i predatog poreza-dacije.
Sauvane evidencije naplaene dacije - dacijalne knjige - u dravnom
arhivu datiraju od 1869. godine.
6
U okviru Senata uspostavljena je jo jedna vrsta statistikog pregleda,
a to je evidencija o izdatim pasoima. Ve u Njegoevo doba postojale su
evidencije o izdatim pasoima odnosno iseljavanju. Naalost veina tih
evidencija koje predstavljaju arhivsku grau nijesu sauvane. Sauvane
pasoke knjige datiraju od 1852-1862, odnosno radi se o jednoj senatskoj
knjizi koja se uva u arhivsko-bibliotekom odjeljenju Narodnog muzeja na
Cetinju i u loem je stanju.
U Dravnom arhivu na Cetinju nalaze se sauvana pasoka knjiga iz
perioda djelovanja Senata i donosi sljedee podatke:
Protokol br. 115 Senat
Poimenini protokol izdatih pasoa narodu za vrijeme od 01. I 1866.g.
do 19. IX 1878.g.
4
50 godina na prestolu Crne Gore, Cetinje 1910, str. 149
5
Mireta urovi, Crnogorske fnansije 1860-1915, Titograd, 1960, str. 23
6
DACG MUD Dacijlne lnjige
255
...
1866.g. od broja 616 do 1288
1867.g. od broja 79 do 460
1868.g. od broja 263 do 899
1869.g. od broja 1 do 594
1872.g. od broja 1 do 1243
Poslije reorganizacije dravne uprave voenje pasokih knjiga
preuzelo je Ministarstvo inostranih djela. U sutini one nijesu izmijenile
osnovne elemente opisa: datum, tekui broj, ime i prezime, odakle je, gdje
ide. Naalost, ni ove knjige nijesu sauvane u kontinuitetu za period od
1866. do 1914. godine.
U okviru Senata voene su i evidencije o sudskim presudama sen-
tencijama koje je Senat vrei svoju sudsku funkciju donosio. U tom kontekstu
postojale su dvije knjige statistikih pregleda izreenih presuda: protokol
kriminalni i knjiga umira.
7
Ni ove evidencije naalost nijesu sauvane.
Razvitak statistike i statistikih pregleda u
okviru Knjaevske vlade
Najznaajnija prekretnica na polju transformacije i organizacije
javne vlasti i uprave u Crnoj Gori dogaa se 1879. godine. Ukinut je Crno-
gorski senat, tako da njegove sudske kompetencije preuzima Veliki Sud,
zakonodavnu vlast Dravni Savjet, a izvrnu vlast obavljaju pet novo-
osnovanih ministarstava. Ranije Uprava prosvjete prerasta 1882. godine u
esto ministarstvo - za prosvjetu i crkvene poslove.
7
ivkovi Jelena: Arhivska sluba u Crnoj Gori do reorganizacije 1992. godine;
Arhivski fondovi i zbirke u Republici Crnoj Gori, tom I-II, Cetinje, 2002.
256
A
Istovremeno sa reorganizacijom vlasti u najvioj instanci, izvrene su
i reforme u lokalnom sudstvu, tako da su postojea naelstva preimenovana
u okruna kapetanstva, a tamo gdje ih ranije nije bilo osnovana su nova
1880. godine.
Statistiki pregledi Ministarstva fnansija
Ve smo rekli da su novoosnovana ministarstva preuzela nadlenosti
preanjih uprava koje su se razvile u okviru Senata (1874), pa je tako
Ministarstvo fnansija preuzelo voenje evidencija, odnosno statistikih
pregleda o poreskim obveznicima, naplati neposrednih i posrednih
poreza, carina, taksi, prireza i sl. srazmjerno nainu njihovog uvoenja u
zakonodavnu tradiciju i praktinu primjenu.
Tako se ve poetkom XX vijeka publikuju odreeni statistiki
pregledi za neke uporedne periode, npr. statistika uvoza i izvoza, statistika
naplaenih poreza po raznim osnovama, statistika naplaenih taksi
(taksenih maraka), odnosno tarifa. Nadalje u okviru Ministarstva fnansija,
redovno se vode statistiki pregledi svih dravnih prihoda i rashoda koji na
kraju nalaze sintetiki iskaz u zavrnom raunu dravnog budeta.
Na kraju da nabrojimo vrste evidencija, odnosno statistikih pregleda
koji se vode u okviru Ministarstva fnansija do 1914. godine
8
:
1. Sumarni pregledi dravnih poreza i dacija
2. Protokoli podataka za naplatu dacija
3. Prihodi od ofta na kue (zakupa)
4. Knjige prireza
- obavezni rad
- sveteniki prirez
5. Evidencije o procjeni i otkupu duvana (monopoli)
6. Protokol prodaje soli
7. Pregled monopola petroleja
8. Pregled monopola cigaret papira
9. Prihodi od taksa
8
DACG MF: Inventar pomonih knjiga MF; 1133/8.
257
...
- Evidencija taksa na trgovaki promet
- Evidencija prihoda od klanica, kantara i poreza na kue
- Evidencija raznih prihoda i sudske takse
- Evidencija prihoda od poreza na alkoholna pia i
prekogranini duvan
- Evidencija prihoda poreza na trgovinu, zakup kua
- Evidencija prihoda trgovakih dozvola
10. Evidencija budetskih prihoda i rashoda
- Statistika prihoda i rashoda
- Evidencija prihoda i rashoda svih ministarstava
11. Evidencija dravnih prihoda privatno-pravnog karaktera
- Evidencija prihoda pomorskih luka, pote i telegrafa
- Evidencija prihoda dravne tamparije
- Evidencija prihoda obaveznog rada
- Evidencija prihoda od prodaje i vaevine ita
12. Evidencija Uprave dravnih dugova i fondova.
Navedene evidencije ilustruju jedan ureeni i razvijeni nain
evidentiranja svih onih poslova iz nadlenosti Ministarstva fnansija, a imaju
formu i karakteristike statistikih pregleda za koju namjenu su i nastali kao
takvi.
Statistiki pregledi Ministarstva vojnog
U okviru Ministarstva vojnog Crne Gore razvijaju se odreene vrste
evidencija shodno potrebama i nainu organizacije rada. Ovdje moemo
razlikovati dva perioda: od 1879. do 1902. godine, i od 1902. godine na
dalje. Za prvi period postoje osnovne evidencije
9
:
1. Statistika mukog stanovnitva koja se vodi po
okruzima i kapetanijama
2. Evidencije o vojsci vodi se poimenino po brigadama
- Poginuli u ratovima 1875-1880
9
DACG MV: Inventar pomonih knjiga fonda MV; 1133/9.
258
A
- Spiskovi obveznika koji su umrli ili preseljeni u druga mjesta
- Evidencije ofcira
- Evidencije trubaa po brigadama
3. Evidencije intendanture
- Evidencija prodaje municije po varoima
- Evidencija prodaje municije preko privatnih trgovaca
- Evidencija o primanju i izdavanju municije iz raznih magacina
- Evidencija zaduenja ofcira za odjeu i obuu
- Evidencija primanja i izdavanja brana i hleba iz vojne pekare
- Evidencija vojnike takse nizamija
- Evidencija starog artiljerijskog materijala u vojnim magacinima.
Za period od 1902. do 1916. godine pojavljuje se vei broj ureenijih
statistikih pregleda iz nadlenosti Ministarstva vojnog:
1. Statistiki podaci o osoblju u podruju Ministarstva vojnog
1852-1910.
2. Evidencije penzionisanja ostavljenja i unapreenja ofcira
po brigadama i bataljonima
3. Popisi i raspored ofcira, barjaktara i pjeaka
4. Evidencija slubenih promjena ofcira
5. Evidencija ofcira aktivne vojske koji su na raspolaganju
6. Godinji popisi vojnika i oruja po bataljonima u
brigadama stojee vojske
7. Statistike brojnog stanja obveznika od 17-24 godine po bataljonima
8. Evidencija vojnika koji su propustili godinje vojne vjebe
9. Evidencija vojnika koji su navrili 18 ili 19 godina po
bataljonskim statistikama
10. Evidencija izdatih dozvola za pasoe vojnim obveznicima
11. Evidencija o vjebama narodne vojske
(poimenini spiskovi po brigadama)
12. Evidencija osoblja vojnih bolnica
13. Evidencija vojnih ljekarskih pomonika
14. Evidencija tehnikog snadbijevanja i rashodovanja
259
...
Vano je istai da je i prije donoenja Zakona o ustrojstvu vojske iz
1908. godine, sljedstveno cjelovitom razvoju dravne uprave, i Ministarstvo
vojno imalo razgranat, organizovan i ureen nain izrade statistikih
pregleda za potrebe vojske i njenog snadbijevanja. Posebno je period od
poetka XX vijeka karakteristian po tom unaprijeenom i organizovanom
nainu voenja evidencija i statistika, to ilustruju gore navedene vrste
evidencija. Napominjemo, da su sve navedene evidencije sintetiki izraz
prikupljenih podataka sa standardnim elementima opisa po etama,
bataljonima, brigadama i na kraju divizijama, a vode se u kontinuitetu od
1902. do 1914. godine.
Kada se radi o statistici kao slubi, iz gore navedenog jasno je da je ona
bila zastupljena u pomenuta dva ministarstva gdje se koristila za konkretne
potrebe tih ministarstava i njihovog djelokruga rada. injenica je da u
oba sluaja postoji razraen sistem prikupljanja podataka (sa osnovnim
elementima opisa) koje je raspisalo ministarstvo za svoj djelokrug rada, a
prema kojima postupaju lokalni ili mjesni organi podreeni tom centralnom
organu.
Statistiki pregledi u okviru Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova
Saglasno svom djelokrugu rada, Ministarstvo prosvjete i crkvenih
poslova je vodilo evidencije u formi statistikih pregleda za svoje potrebe
na sljedei nain
10
:
Evidencije o osnovnim kolama i uiteljima 1890-1900
1. Evidencije o osnovnim kolama i uiteljima 1890-1900
2. Statistike osnovnih kola u Crnoj Gori do 1907. god.
3. Statistike osnovnih kola po kolskim oblastima
(istono, sjeverno, zapadno i preko-granino) za period 1907-1915
4. Evidencije o uiteljima i stipendistima
5. Evidencija o isplatama stipendija dravnim stipendistima
6. Evidencije dobrotvora akog fonda - 1908-1914
7. Evidencija stipendista u Crnoj Gori i inostranstvu - 1907-1915
10
DACG MPCP: Inventar pomonih knjiga fonda MPCP; 1133/5.
260
A
8. Evidencija o naplaenim kolarinama po kolama i
kolskim oblastima
9. Evidencije o revizionim izvjetajima i pregledima osnovnih kola.
Statistiki pregledi Ministarstva pravde
U okviru svoje djelatnosti, Ministarstvo pravde je u cilju unapreenja
rada sudova svih instanci preduzimalo mjere i donosilo neophodne
propise. Kako bi se obezbijedilo praenje rada sudova i njihova aurnost,
donijeto je vie administrativnih mjera kojima se ureuje pitanje
upravljanja dokumentacijom koja nastaje radom sudova, a najznaajnija je
naredba Ministarstva pravde Velikom sudu i svim okrunim sudovima
o statistikom popisu sudskih predmeta u toku 1900. godine. Cilj ove
mjere je bio da se uvede sudska statistika u formi pregleda. Predviene su
tri kategorije poslova: 1. graanske parnice; 2. krivine parnice i 3. isto
administrativni poslovi. Za pregled je bilo potrebno naglasiti koliki je broj
parnica za prvu i drugu kategoriju, koliko ih je rijeeno presudom, a koliko
sudskim poravnanjem, te na kraju koliko ih je ostalo nerijeeno zakljuno
sa 31. decembrom.
Da ova namjera nije bila samo formalna tenja dokazuje i naredba
Ministarstva pravde okrunim sudovima, o statistikom pregledu sudskih
poslova u 1901. godini, od 21. marta/3. april 1902. godine. Ova naredba
je potpunija od prethodne jer donosi precizna uputstva i obrasce za
popunjavanje statistikog pregleda. Istie se vanost ovog posla i izriito
nareuje da se tano i na vrijeme postupi po ovoj naredbi. Na ovaj nain
ureeno je pitanje voenja i dostavljanja statistike za sve sudove u Crnoj
Gori kada se radi o sudskim predmetima.
Na temelju ovih naredbi organizovani su i voeni statistiki pregledi u
osnovnim, okrunim-oblasnim sudovima i u Velikom sudu. U svim sudskim
instancama voeni su sljedei statistiki pregledi
11
:
1. Pregledi sudskog personala sa izvodima kolske spreme i
godina slube
11
DACG MP: Inventar pomonih knjiga fonda MP; 1133/3.
261
...
2. Pregledi prepisa presuda - a. Graanskih parnica,
b. Krivinih parnica
3. Evidencije o novanim primanjima na ime: globa, bolnikih
trokova, fonda vanbrane djece, tamniarskih trokova
4. Statistiki pregled svrenih i nesvrenih spisa po sudovima
5. Statistike administrativnih poslova po sudovima
6. Evidencije prepisa i opreme arhiviranih sudskih rjeenja i prepisa
7. Evidencije o urudbinama graanskih i krivinih parnica
8. Evidencija naplaene takse za ovjeru javnih isprava
9. Evidencija o protestiranim mjenicama
10. Statistika kupoprodajnih ugovora po sudovima.
Gore navedene evidencije dostavljane su Velikom sudu, a ovaj je
izvjetaje prosljeivao Ministarstvu pravde. U samom ministarstvu voene
su evidencije o osoblju koje je zapoljeno u ministarstvu i sudstvu. Pored
toga voene su i evidencije o kaznenim zavodima i kanjenicima:
1. Evidencije o zapoljenima u kaznenim zavodima:
Podgorica, Cetinje, Grmour
2. Evidencije osuenika glavni protokol svih osuenika
1910-1915
3. Evidencije osuenika po mjestu izdravanja kazne po mjesecima i
godinama od 1902. do 1916.
4. Evidencije o bolesnikim trokovima zatvorenika
Na kraju voene su i evidencije o optinskim, kapetanskim i okrunim
sudovima. Ove evidencije ukljuuju sve statistike pojedinanih sudova, a
sluile su za dokumentovanje i evaluaciju njihovog rada.
Statistiki pregledi Ministarstva inostranih djela
I u Ministarstvu inostranih djela voene su evidencije koje su bile
u formi statistikih pregleda kako bi se ostvarivali poslovi iz njegove
nadlenosti.
12
Ranije smo spomenuli da je Ministarstvo inostranih djela
preuzelo od Senata voenje evidencija o izdatim pasoima. Zahvaljujui
12
DACG MID: Inventar pomonih knjiga fonda MID; 1133/4.
262
A
tome imamo prilino sauvane evidencije o iseljavanju iz Crne Gore.
Pasoke knjige odnose se na sljedee periode:
- Protokol br. 33 MID
Poimenina knjiga izdatih pasoa za period od 14. III 1879.g. do 30.
XII 1883.g.
1879.g. od broja 1 do 2502
1881.g. od broja 26 do 880
1883.g. od broja 1 do 3079
Poimenini protokol izdatih pasoa za period od 02. I 1884.g do 30.
XII 1892.g
1884.g. od broja 1 do 1030
1885.g. od broja 1 do 1610
1886.g. od broja 1 do 1540
1887.g. od broja 1 do 2973
1888.g. od broja 1 do 3330
1889.g. od broja 1 do 2744
1890.g. od broja 1 do 3010
1891.g. od broja 1 do 2858
1892.g. od broja 1 do 4318
Poimenina knjiga izdatih pasoa od 07. VIII 1903.g. do 17. IV 1904.g.
1903.g. od broja 3512 do 6582
1904.g. od broja 1 do 5006
Poimenina knjiga izdatih pasoa od 27. IV 1904.g. do 25. IV 1905.g.
1904.g. od broja 5148 do 11605
1905.g. od broja 1 do 2845
263
...
Pored ovih najobimnijih statistikih pregleda, Ministarstvo inostranih
djela je vodilo evidencije u formi statistikog pregleda i o odlikovanjima:
1. Evidencija o odlikovanim stranim dravljanima
Danilovim ordenom
2. Statistika odlikovanih Danilovim ordenom od I-IV stepena
3. Evidencija odlikovanih jubilarnom medaljom
4. Statistika izdatih ordena
5. Pregled osoblja i konzulata: Skadar, Beograd, Ni, Trst,
Pariz, enova, eneva i Rim.
Pored navedenih, u okviru Ministarstva vode se i obimne evidencije
o diplomatskim poiljkama, notama, pismima, estitkama i telegramima.
Meutim, ovaj posao po svom karakteru pripada domenu kancelarijskog
i arhivskog poslovanja, te ih nijesmo navodili u ovom pregledu kao to
to nijesmo uradili ni u sluajevima prethodnih ministarstava. Vrijedi
napomenuti da su u ovom pregledu zastupljene one vrste statistikih
pregleda i podataka koji su sauvani u arhivskim fondovima Dravnog
arhiva. Ipak njihova forma, namjena, nain izrade i brojnost za svako
pojedinano ministarstvo svjedoe o znatnoj primjeni statistike kako bi se
obezbijedili pregledni, pouzdani i upotrebljivi podaci koji dokumentuju
djelatnost tijela dravne uprave.
Statistiki pregledi Ministarstva unutranjih djela
U okviru ovog Ministarstva voene su brojne i raznorodne evidencije
u formi statistikih pregleda koje su dokumentovale njegovo djelovanje.
13

Kako je nadlenost i djelokrug rada ovog ministarstva bilo veliko - od
organizacije dravne uprave, sanitetske i bolnike slube, graevina,
privrede, pota i telegrafa, pomorstva i na kraju narodne statistike, onda je
jasno koliko je obimna i raznorodna forma evidencija nastajala kao rezultat
opisanih poslovnih aktivnosti. Upravo zbog irokih nadlenosti i djelokruga
rada ovo ministarstvo imalo je i veliki broj upoljenih. U svim oblastima
rada nastajale su odreene evidencije:
13
DACG MUD: Inventar pomonih knjiga fonda MUD; 1133/10.
264
A
1. Evidencija o andarmeriji i komandama
2. Evidencija o oblasnim upravama
3. Evidencija o zapoljenim na podruju ministarstva
4. Evidencija plemenskih kapetana i pisara po oblastima i kapetanijama.
Ovo su osnovne evidencije voene u okviru Upravnog odjeljenja. U
okviru privrednog odjeljenja voeni su statistiki pregledi o poljoprivrednim
proizvodima u raznim oblastima i kapetanijama, zatim pregledi o stanju
vinograda u Primorsko-crmnikoj nahiji, itd.
U okviru Sanitetskog odjeljenja voene su evidencije:
1. Statistiki pregledi bolesnika po medicinskim ustanovama
2. Statistiki pregledi ljekarskih recepata i izdatih ljekova
3. Statistika ljekara u Crnoj Gori
4. Statistiki pregled vakcinisane djece po okruzima i kapetanijama
5. Evidencije o dunicima bolnica.
U okviru Odjeljenja graevina voene su evidencije o javnim
radovima. Ove evidencije su vrlo brojne za itav period od 1879. do 1916.
godine. Uglavnom se radi o evidencijama angaovanih radnika na javnim
radovima po okruzima, kapetanijama i vrstama poslova. Pored toga, voene
su i evidencije o izvrenim javnim radovima. One su u formi statistikog
pregleda date u publikaciji Pedeset godina na prestolu Crne Gore koju
je izdao Ministarski savjet povodom proslave jubileja 50 godina vladavine
knjaza Nikole.
U okviru Potansko-telegrafskog odjeljenja voene su evidencije:
1. Evidencija potansko-telegrafskog osoblja za razne godine
2. Evidencija i raspored PT stanica po klasama
3. Evidencije o svim potansko-telegrafskim raunima
4. Statistiki pregled uputnikih rauna sa inotranstvom
5. Tabelarni pregled prihoda i rashoda po godinama sumarno
6. Evidencija o prodaji potanskih maraka po potama
7. Evidencija prihoda u unutranjem i meunarodnom saobraaju.
Osim navedenih, voene su i detaljnije evidencije i u okviru ovog
odsjeka po PT stanicama, vrstama saobraaja, vrstama usluga itd., ali je to
preopirno za navoenje jer u sutini sve imaju iste elemente opisa do gore
navedenih sumarnih vrsta inventara.
265
...
Na kraju, statistiki odsjek ima svoje evidencije od kojih su najzaajnije
one koje se odnose na sprovedene popise stanovnitva Crne Gore. Zbog
kompleksnosti teme i delikatnosti konteksta koji je ovim popisima odreen
u crnogorskoj istoriografji, ovoj statistici posvetili smo sljedee poglavlje.
Razvoj statistike kao slube u Crnoj Gori
Ve smo u ranijem tekstu, u okviru razmatranja pitanja razvitka sta-
tistikih pregleda u okviru dravne uprave, spominjali u naznakama i
zametke statistike slube.
Doba Petra I Petrovia (1784-830) oznaava period krupnih promje-
na i znaajnih rezultata na planu unutranjeg ustrojstva i reorganizacije dra-
ve. Donoenjem Zakona opteg Crnogorskog i brdskog, kao i ustanovljava-
njem Praviteljstva, Petar I uspijeva da zajedno sa ,,Zborom crnogorskog
optestva postigne unutranje jedinstvo i ustanovi mehanizme koji ureuju
bitna pitanja; od odbrane zemlje pa do svakodnevnog ivota naroda. Pri
crnogorskom Praviteljstvu i Sudu osnovana je kancelarija, nazvana narodna
kancelarija, gdje nalazimo zaetke organizovane arhivske djelatnosti, jer
kancelarija biva organizovana po sektorima rada. Dokumenta se povezuju
i numeriu, vode se registri, itd. Za rad kancelarije zadueni su sekretari.
Prema potrebama kancelarija je imala i vie sekretara - 1811 godine, trojicu.
Pomenuemo imena nekih od njih: akon Aleksije, opat Franjo Doli, Jakov
Stefanovi, Simeon Orovi, Sima Milutinovi i dr. Iz ovog perioda poznato
je postojanje zapisne knjige, koja je predviena lanom 22. Zakonika, kao
i obaveza da se u njoj upisuju arhivirani dokumenti. Ovo je omoguilo da
se na organizovan nain sauvaju dokumenta Praviteljstva, kao i dokumenta
iz ranijih perioda koja su do tada sauvana, jer su podlijegala istom reimu
rada. Shodno ovim osnovnim elementima razvoja arhivske djelatnosti, kako
bi se dokumentovala djelatnost Praviteljstva i Suda, razvijale su se i odreene
elementarne dokumentacije u formi statistikih pregleda. Tako je voena
evidencija o presudama Suda, kao i o izreenim i izvrenim sankcijama. U
okviru praviteljstva voena je i evidencija o izdatim pasoima za iseljenje ili
za diplomatsku misiju.
266
A
Navedeni sekretari su obavljali i poslove izrade opisanih evidencija,
pa su na svoj nain bili i statistiari u dijelu koliko je to bilo potrebno za
vrenje funkcija navedenih organa.
Formiranjem Senata, razvijaju se i uobliavaju evidencije o svim fu-
nkcijama i poslovnim aktivnostima ovog tijela izvrne, sudske i zakonodavne
vlasti. U ranijem tekstu spomenuli smo vrste evidencija koje nastaju radom
Senata. Na tim poslovanjima bili su angaovani sekretari Senata i zapoljeni
u senataskoj kancelariji.
Od 1879. godine, kada je reorganizovana dravna uprava, u novo-
formiranim ministarstvima razvija se, shodno razvoju dravne uprave,
dokumentacija u formi statistikih pregleda koju smo naveli u prethodnom
tekstu. Ni u jednom ministarstvu nije razvijena statistika kao sluba, ali
je na temelju dokumentacije koja je nastala uoljivo da se primjenjuju
statistiki modeli i naini prikazivanja podataka. Izvjesno je da je na
nivou pojedinanog referata u okviru kancelarijskog poslovanja postojao i
slubenik zaduen za prikupljanje podataka i izradu statistikih pregleda.
Formalno ustrojstvo i organizacija ministarstava u periodu od 1879-
1902. godine nije u potpunosti poznata, jer ne postoji ni zakon o organizaciji
dravne uprave. Postojanje statistikog odsjeka nije bilo predvieno i ako
je de facto obavljao za to vrijeme dosta sloene poslove. Naime, u ovom
periodu u okviru Ministarstva unutranjih djela postoji statistiki odsjek
koji se bavi narodnom statistikom, odnosno popisima stanovnitva, gdje
su i nastali podaci o dva sprovedena opta popisa stanovnitva Crne Gore -
1879. i 1899. godine.
Pored toga, esto se u prepisci meu organima dravne uprave po mi-
nje dostavljanje podataka statistikom odsjeku pri MUD-u.
Na temelju odredbi Osnovnog dravnog zakona o Knjaevskoj vladi i
Dravnom savjetu iz 1902. godine, organizovana je dravna uprava u Crnoj
Gori.
Ovim zakonom ureena su pitanja nadlenosti, djelokruga rada
i organizacije ministarstava. Tako je u lanu 9. u taki ) predvieno i
postojanje narodnog popisa i statistike. Na temelju ovih odredbi formiran
je i formalno Statistiki odsjek u okviru Upravnog odjeljenja Ministarstva
267
...
unutranjih djela. Pored toga u dokumentaciji nailazimo i na slubeno
zvanje statistiar. Nije nam poznat broj statistiara, odnosno slubenika sa
ovim zvanjem, ali ih je bilo vie od pet u naznaenom periodu.
Statistika sluba je poslovala i bila organizovana na opisani nain
do 1909. godine, kada je naredbom ministra unutranjih djela formirano
zasebno Statistiko odjeljenje.
14
Ministarskom naredbom je umjesto
Odjeljenja za graevine i saobraaj MUD-a koje je prenijeto pod upravom
Ministarstva fnansija, formirano Statistiko odjeljenje to predstavlja
najviu organizacionu jedinicu u okviru ministarstva.
Ova odluka je znaajna za razvoj i organizaciju statistike slube,
jer je proizvod shvatanja njene uloge i znaaja, kao i konkretne potrebe
da se kadrovski, struno i organizaciono odgovori sve veim zahtjevima i
zadacima dravne uprave.
Za efa Statistikog odjeljenja postavljen je Milisav M. Dedovi koji
je do tada bio statistiar u preanjem statistikom odsjeku. Ovo Odjeljenje
je u navedenom periodu bilo kadrovski osposobljeno i popunjeno tako
da je popis 1909 godine, za tadanje prilike bio izvanredno organizovan
i sproveden, a podaci na odgovarajui nain obraeni i publikovani. Na
opisani nain Statistiko odjeljenje MUD-a i uopte dravna statistika
funkcionisala je u organizacionom smislu do kraja crnogorske drave.
Tokom 1914. godine, donijet je Zakon o kraljevskoj vladi i ureenju
dravnih nadletava.
Ovim zakonom defnisana je nova organizacija dravne uprave. Njime
je, u okviru novog ministarstva Narodne privrede i graevina, predvieno i
postojanje odsjeka Dravne statistike.
No, ovaj zakon praktino nije stupio na snagu, odnosno dravna
uprava se nije reorganizovala u skladu sa njegovim odredbama zbog izbijanja
Prvog svjetskog rata. U tim okolnostima statistika sluba poslovala je i bila
organizovana u dotadanjem kapacitetu.
14
Ana Pejovi, Ministarska naredba o formiranju zasebnog Statistikog odjeljenja
MUD-a, Arhivski zapisi, br.1/2012, str. 163-166, Cetinje, 2012.
268
A
269
-
Jasmina RSTODER
MEMOARSKO-DNEVNIKI ZAPISI MARK VUERKOVIA
Saetak: Rad se bavi autobiografskom vrstom izvora kao svjedoanstva u kontekstu
otkupa Biljeki Marka Vuerakovia, crnogorskog komite i brigadira koji je proveo mnogo
godina u emigraciji, borei se za pravo i ast Crne Gore. S obzirom da se radi o rijetkom
svjedoanstvu, koje unazad nekoliko godina i nije bilo predmetom istorijske nauke, postupak
otkupa, deponovanja i analize ovog svjedoanstva se posmatra u odnosu na druge, sline
izvore. Posebno se analizira autentinost, saznajna vrijednost, obim, unutranje i spoljnje
karakteristike samog izvora koji je predat na trajno uvanje Dravnom arhivu Crne
Gore - Arhivskom odjeljenju u Baru. Ovakvu odluku opredijelila je injenica da je Marko
Vuerakovi porijeklom iz crmnikog sela Krnjica i da se znaajan dio njegovih Biljeki
odnosi na to podruje, kao i na period aktivnog komitovanja (1918-1923), njegovog boravka
sa crnogorskom vojskom u Gaeti i kasnije borbe u emigraciji, gdje ga je zatekla i smrt. Biljeke
su pisane irilicom, u svesci formata A4, obima 145 strana. Osnovni tekst je dopisivan,
prepravljan i sudei po naknadnim intervencijama vie puta iitavan.
Kljune rijei: Marko Vuerakovi, autobiografski istorijski izvori, Arhivsko odeljenje
u Baru, komitski pokret, crnogorska emigracija nakon Boinog ustanka.
RECORDS OF MARKO VUCERKOVIC IN THE FORM OF MEMORIES OR
DIARIES
Abstract: Te paper deals with the kind of autobiographical sources such as testimony
in the context of the purchase of Notes of Marko Vuerakovich, Montenegrin komit-rebel
and brigadier who spent many years in exile, fghting for the right and honor of Montenegro
. Since this is a rare testimony, which until few years ago and was not a subject of historical
UDK 821.163.4.09 Vuerakovi M.
270
A
science, the process of redemption, the deposit and the analysis of this testimony is viewed in
relation to other, similar sources. In particular, we analyze the authenticity, cognitive value,
its volume, internal and external characteristics of the source, which was delivered to the
permanent preservation of the State Archives of Montenegro and Archives Department at Bar.
Such a decision, decided the fact that Mark Vuerakovi, native of the village Krnjice, Crmnica
and because a signifcant part of his Notes refers to the area not only for the period of active
fghting (1918-1923), his stay with the Montenegrin army in Gaeta and his later struggle in
exile, where he died. Notes are writen in Cyrillic, manuscript in notebook format A4, volume
145 pages. Te basic text was overwriten, repaired and judging by subsequent interventions
over-read many times.
Keywords: autobiographic historical sources, Archial depertment of Bar, Marko
Vuerakovi, the komits movement , Montenegrin emigration afer the Christmas uprising .
Autobiografja, kao vrsta istorijskih izvora, predstavlja dragocjeno
svjedoanstvo o jednom vremenu i linosti u njemu. Iako nuno subjektivna
vrsta izvora, u istoriji civilizacije je poznata od antikih vremena do danas,
veoma je znaajna za izuavanje mnogih aspekata drutvenog razvoja.
Njih ima vie vrsta, a zajednika im je odlika to su i po sadrini i po
podrujima interesovanja vezani za linost autora. I autobiografski, kao i
ostali istoriografski izvori, spadaju u tradiciju. Oni nastaju iz svjesne tenje
nji hovih autora da predstave kako su se, po linom vienju i svjedoenju,
odigrali poje dini dogaaji i istorijske pojave u kojima su i autori uestvovali
posredno ili nepo sredno.
Najrairenija vrsta autobiografskih izvora su: dnevnici, memoari (sje-
anja), zabiljeke i autobiografje. Izvjesne autobiografske elemente sadre
i neki drugi tekstovi, spisi, kao na primjer, pojedine vrste akata (molbe,
predstavke, javna i privatna pisma, albe i slubene biografje), povelje.
DNEVNICI, kao istoriografski rod, nastaju postepeno (ali ne oba-
vezno iz dana u dan kako to ime sugerie). U njima se zapisuje ono najvanije
u toku samog dogaaja ili neposredno poslije njega, po subjektivnom odabiru
i procjeni samog autora. Zapisivanje se vri hronolokim redom, obino po
danima, a biljeenje je po pravilu povezano s autorovim ueem u dogaajima,
njegovom doivljaju istih i sl. Autorski dnevnici se time i razlikuju od raznih
slubenih spisa, koji se takoe vode u formi dnevnika (npr. brodski dnevnik,
dnevnik vojnog taba, dnevnik rada ustanove, kolski dnevnik, bolniki
dnevnik, itd) jer je ovima okvirno odreena forma unutar koje treba upisivati
271
-
konkretni sadraj. Takav je sluaj sa Dnevnikom Kristifora Kolumba koji je
mnogo kasnije, posluio Samjuelu Eliotu Morisonu da organizuje putovanje
od panije do Zapadne Indije, kako bi pokazao tanost ovoga dnevnika. Fon
Malentin je bitke u kojima je lino uestvovao, obradio s teorijskog stanovita
nauke o voenju rata (1955); general fon Tipelskirh je, na osnovu svojih
uspomena, kao jedan od efova njemake obavjetajne sube nastojao da
napie istoriju II svjetskog rata (1951). Autor, najee, pie dnevnik iz line
potrebe, ali on ne mora da sadri samo autobiografske podatke, jer neki autori
u dnevnike unose pisma, novinske lanke, razgovore, primjedbe na proitano
tivo, praktine pribiljeke i sl. Dnevnici spadaju u memoarsku istoriografsku
literaturu ili istoriografsku beletristiku. Tokom istorije napisano je mnogo
dnevnika raznih vrsta. Zapisi kao posebna vrsta knjievnosti javljaju se jo i u
dvije starozavjetne biblijske knjige. U novije vrijeme, naroito tokom ratova,
prirodnih katastrofa, drutvenih i poli tikih prevrata, raznih tu rbulentnih
stanja napisano je vie znaajnih dnevnika sa sta novita istorijskih izvora.
Potreba za neposrednim svjedoenjem o doivljenom, izgleda da se naroito
javlja u situacijama kada je sjutranjica neizvjesna sa stanovita ivotne
perspektive i kada se potreba svjedoenja o jednom ljudskom iskustvu
pojavljuje kao osjeaj duga prema toj sjutranjici. Ima i onih drugih, nastajalih
uobiajeno u dnevnom ritmu ivota. Jedan od najuvenijih dnevnika po
obimu ispisao je mletaki vlastelin Marin Sinud (I Diarii), napisan u 58
tomova u kojem je izmeu 1496. i 1533. godine svakodnevno unosio i sve
spise koji su ulazili i izlazili iz mletake kancelarije, pored svakodnevnih zapisa
o dogaajima u Veneciji, izborima za vijea Mletake, itd.
Dok su dnevnici svjedoanstvo o autorovom iskustvu, MEMOARI
su sjeanje na to iskustvo. Dnevnici su po svom znaaju primarni istorijski
izvor, dok su memoari literatura. Dnevnici su hronoloki omeeni danima
zapisivanja, memoari najee godinama ivota autora. Memoarska
literatura je stara koliko i istoriografja. Iako ne spada u izvore u uem
smislu, ona moe biti dragocjeno svjedoanstvo, posebno kada nema
primarnih istorijskih izvora. esto su memoari i konkretna lina projekcija
prolosti, nastala sa ambicijom da posredno utiu na svijest o toj prolosti.
Sve do prevage kritikog metoda u istorijskoj nauci (XIX vijek), memoari
su bili integralni dio istoriografje. Ova vrsta literature je naroito postala
272
A
obimna u XIX i XX vijeku. Ona postaje trend modernog doba i anrovski
je vrlo razuena. Dok su nekada memoare uglavnom pisali ljudi iz
politikog ivota, danas ih piu ljudi iz raznih oblasti ljudskog djelovanja
ili osobe koje su bile u blizini velikih, monih i slavnih linosti - od
linih ljekara do posluge i konkubina. Istorija memoara poinje prije nekih
dvije i po hiljade godina, jo iz vremena stare Grke i Rima. Ve u Anabasi
Atinjanina Ksenofonta, poetkom IV v.p.n.e, pre poznaju se osobine
memoarske literature: 1) temu ine zbivanja politike i vojne prirode u
kojima je sam pisac odigrao znaajnu ulogu; 2) pria je usredsreena na
dogaaje koji su se zbivali u neposrednoj blizini u djelokrugu pievog
neposrednog uticaja i zapa anja; 3) prianje tee hronolokim redom; 4)
pisac istie objektivnost kazivanja; 5) iznosi istorijske injenice; 6) autopsija
je jedini nain sakupljanja podataka.
Ve sa Cezarovim Komentarima, memoari dobijaju nove odlike,
jer tema postaje vezana za dogaaje svjetsko-istorijskog znaaja; pisac je
jaka istorijska linost svog vremena; pisac pored sjeanja, koristi razliite
biljeke i dokumenta. Od tada do danas, memoari imaju gotovo ustaljenu
formu unutar kojih je mogue prepoznati opte odlike me moarskih
djela. Na granici izmeu izvora i literature, memoari se kao istoriografski
rod teko mogu klasifkovati unutar tradicionalnih podjela ovih rodova.
Jednostavno, memoari za istoriara imaju znaaj zavisno od mogunosti
dobijanja odgovora na postavljena pitanja, pouzdanosti tih odgovora,
mogunosti njihove kompa racije s drugom vrstom izvora. Obazrivost i
neophodna kritinost u njihovom korienju je osnovna pretpostavka za
njihovo uvoenje u red sekundarnih istorijskih izvora.
Bibliografja memoarskih i autobiografskih spisa iz oblasti srpske i
crnogorske istorije za period do I svjetskog rata registrovala je neto preko
700 objavljenih naslova do 1999. godine. Slinih dnevnika ima i na naim
prostorima
1
.
Upravo iz razloga srodnosti memoara i dnevnika bili smo u dilemi
u koju vrstu svjedoanstva da uvrstimo, izuzetno zanimljivo i dragocjeno
1
Vidi vie: erbo Rastoder, Budua prolost, Podgorica-Niki, Filozofski fakultet,
CID, 2012,131-137.
273
-
svjedoanstvo koje je prije par godina stiglo u Arhivsko odeljenje u Baru.
Radi se o Biljekama Marka Vuerakovia.
Prije nego detaljno opisemo ovaj izvor, da vidimo ko je, prema
sadanjim saznanjima bio Marko Vuerakovi. Ovaj znameniti crnogorski
patriota (Krnjice, Crmnica 1880. - Lije, Belgija 1931.) je bio komita i brigadir
crnogorske vojske u emigraciji. Uesnik je Balkanskog i Prvog svjetskog rata.
Istakao se u ustanku (pobuni) 1918. godine kao protivnik bezuslovnog
ujedinjenja Crne Gore i Srbije. Poslije sloma Boine pobune, odlazi u Italiju.
Od kada je izbjegao u San ovani di Meduu (28. decembra 1918) pa do smrti,
Marko Vuerakovi je bio jedan od najaktivnijih boraca crnogorske emigracije.
Vie puta je upadao u Crnu Goru i komitovao. Jula 1919. godine, s grupom
ofcira stigao je u Crnu Goru s ciljem podizanja opteg ustanka. Potpisnik je
brojnih proglasa ustanikih voa, slovio je za neustraivog i hrabrog borca.
Juna 1919. godine mu je spaljena kua u Krnjicama i ubijen brat Blao. Jedan od
najpoznatijih komitskih voa uglavnom je operisao na crnogorsko-albanskoj
granici, te na podruju Medove i Skadra odakle je organizovao, kontrolisao i
koordinirao akcije emigranata i bavio se obavjetajnim radom. Ukazom od 27.
januara 1920. godine, kralj Nikola ga je proizveo u in brigadira. U Gaeti je bio
komandant Treeg bataljona Crnogorske vojske u Italiji, potom komandant
vojnog garnizona u Vitoriji (Paduli). Bio jedan od glavnih organizatora
otpora italijanskim vlastima u akciji razoruanja i deportacije crnogorskih
vojnika poslije potpisivanja Rapalskog ugovora. Poslije rasturanja crnogorske
vojske, meu posljednjima naputa Italiju. S veom grupom saboraca odlazi u
Carigrad (juna 1923) s namjerom da se prebace u Rusiju, a potom u Albaniju
(jula 1924). U Skadru je 1924. godine, pod vostvom Marka Vuerakovia
i Pera Vukovia, bio organizovan Crnogorski komitet. Vuerakovi potom
odlazi u Egipat, a odatle, uz pomo Belgijskog komiteta za Crnu Goru,
stie u Belgiju (1925), gdje je i umro 1931. Nosilac je brojnih crnogorskih
odlikovanja
2
.
Biografja ove znaajne istorijske linosti sama po sebi zasluuje
panju. Prije svega zbog toga to su njegove dnevniko-memoarske biljeke
jedno od rijetkih svjedoanstava koje je ostalo iza linosti ovog politikog
2
Istorijski leksikon Crne Gore, knj.V ,1187, Novak Adi, Sudbine crnogorskih pa-
triota (1919-1941),Podgorica, 2004, str. 165-187.
274
A
profla, odnosno ona koja su decenijama preutkivana, anatemisana i
brisana iz sjeanja. Otuda nije udno to se tek mali broj slinih sauvanih
svjedoanstva ove politike provinijencije mogu pronai. Poraena strana
na ovim prostorima inom poraza gubi pravo na sjeanje, te je za njih
javnost saznala tek od sredine devedesetih, kada je Skrivana strana istorije
3

postala jedna od moguih tema za razmiljanje.
Zato pomenimo samo neke linosti, koje su iza sebe ostavili slina
svjedoanstva, od kojih skoro da nijedno nije objavljeno. Prije svega to
su rukopisi KRSTA ZRNOVA POPOVIA voe Boinog ustanka i
komandanta zelenaa u II svjetskom ratu, potom BLAA MARKOVIA,
komite i dosljednog borca za Crnu Goru, TODOR BOROZANA, komite
i borca za Crnu Goru, NIKOLE T. ZECA, komite i borca za Crnu Goru.
Sticajem okolnosti se desilo, da su svjedoanstva ostala iza crnogorskih
patriota dugo bila nepoeljna, sistematski unitavana i da su tek neka
sluajno preivjela ideoloko ienje. Jedno od takvih svjedoanstava
su svakako i Biljeke Marka Vuerakovia.
Sasvim slucajno, drug sa studija Nenad arkovi, istoriar po profesiji,
je ove Biljeke ponudio na prodaju svom kolegi sa studija prof. dr erbu
Rastoderu 2008. godine. Prema kazivanju Nenada arkovia, zapise je
naslijedio od svog oca, koji je takodje bio istoriar, pasionirani sakuplja
starina, koji je do biljeki Marka Vuerakovia doao kupovinom na nekoj
od buvljih pijaca u Srbiji. Kako su ove Biljeke stigle do Srbije i buvlje
pijace, ostaje nepoznanica, ali je ipak srena okolnost to su uopte sauvane
i to su se na kraju vratile kui, u zaviaj Marka Vuerakovia. Zasluge za
tako neto, pored pomenutih lica, pripadaju i Dragoljubu Dragu Raoviu,
predsjedniku fondacije Sv. Petar Cetinjski koji je odmah po saznanju o
postojanju takvog svjedoanstva, obezbijedio novac za otkup, ovlastio lice
koje e u ime fondacije isto otkupiti i na sveanoj sjednici Fondacije Sv.
Petar Cetinjski u Zetskom domu na Cetinju, 31. oktobra 2008.godine, isto
poklonio Arhivskom odjeljenju u Baru. Ovaj gest, dostojan samo velikih
flantropa i dobrotvora, Dragoljuba Draga Raovia svrstava u manji i
odabrani krug ljudi svjesnih znaaja ovog i slinih svjedoanstava.
3
erbo Rastoder, Skrivana strana istorije, I-IV, Podgorica 1997, Cetinje-Podgo-
rica 2005.
275
-
Na poetku teksta smo naglasili nedoumicu, da li da Biljeke svrsta-
mo u dnevnike ili memoare. Nedoumicu izaziva injenica to se paljivim
itanjem pronalaze obiljeja i jednog i drugog autobiografskog roda. O
tome zato su i kako nastale ove Biljeke sam Marko Vuerakovi u
uvodnom dijelu svoga spisa naglaava: Na veliku alost i tetu moju i cijele
nae familije, sve pismene pribiljeke, moje lino kao i cijele nae familije
sagorele su 27. jula 1919. g. kad su mi ono srbijanske vlasti u zajednici sa
crmnikim izrodima i izdajnicima Crne Gore zapalili kuu i unitili sve to
smo imali u svom rodnom mjestu Krnjicama. teta koju je naa familija
ovom prilikom pretrpjela nenaknadiva je, naroito alim moje pribiljeke
koje sam opirno vodio jo od svretka osnovne kole, a naroito tokom
ratova, kao i pribiljeke moje brae, pribiljeke s dokumenta od starine, s
tim vie to danas nemam ni jednog od brae ivog pomou kojeg bih se
danas mogao koristiti, takoer udaljen od svog rodnog mjesta u izgnanstvu,
bez nie svoga prinuen sam ove pribiljeiti u kratko samo ono to budem
ja tano znao i zapamtio od starih svojih ostavljajui da docnije popunim
ako za to bude bilo vremena i sudbine. 1. juna 1922. god Napoli
4
Iz navedenog citata saznajemo da je Marko Vuerakovi vodio
biljeke jo od svretka osnovne kole i da su one sa ostalim porodinim
dokumentima nestale u poaru rodne kue, jula 1919. godine, te da je
Biljeke radio po sjeanju u izgnanstvu u Italiji. Takvo saznanje nuno
podrazumijeva opreznost u korienju i razumijevanju ovog istorijskog
spisa i ocjeni njegove pouzdanosti, odnosno vjerodostojnosti.
Biljeke su pisane irilicom, manuskriptom u svesci formata A4,
obima 145 strana. Osnovni tekst je dopisivan, prepravljan i sudei po
naknadnim intervencijama vie puta iitavan. Sigurno je, da je u dugom
komitovanju Vuerakovi imao vremena na pretek, kao to je sigurno da
su Biljeke nedovren spis, jer se prekidaju kod podnaslova koji je bio
veoma blizu vremenu zapisivanja. Da li je ovo zapisivanje prekinuto u borbi
sa brojnim potjerama koje su ga pratile u stopu ili iz drugog razloga, tek
treba otkriti? Kao to bi trebalo utvrditi i veoma osnovanu injenicu da ovo
najvjerovatnije nije jedini zapis koji je ostao iza Vuerakovia, tim prije to
se zna da je umro u izgnanstvu. Mogue je, mada tome za sada nema potvrde
4
AO, BAR, Biljeke Marka Vuerakovia, str.1
276
A
u primarnim izvorima, da su Biljeke zagubljene i da ih je pronala neka
od brojnih potjera. Sigurno je, da ih je andarmerija u tom sluaju poslala
policijskom vrhu u Beograd na ekspertizu i analizu.
Medjutim, nije jasno kako su Biljeske dospjele na neku od buvljih
pijaca u Srbiji ukoliko je taan iskaz bivih vlasnika da su na taj nain doli
do njih. Nije nemogue da ih je moda pronaao zagubljene, neki od
andara iz potjere, jednostavno ih odnio svojoj kui, a kasnije on ili neko
od srodnika dao na prodaju. No, to je ipak manje vano; ono to je bitnije
je pretpostavka, gdje bi mogle biti, ako ih ima, druge sveske biljeki Marka
Vuerakovia. U Italiji, Belgiji, Albaniji, Carigradu ili na nekoj drugoj i
nepoznatoj adresi? Za sada se o tome moe samo nagaati, a do tada nam
ostaje da se objavi i izui ovo to je sauvano.
Biljeke M. Vuerakovi
277
1913.
ivko M. ANDRIJAEVI
DVA ZAPISNIK O SASLUANJU PRED
ISLJEDNOM KOMISIJOM 1913. GODINE
Krajem septembra 1912. godine (po st. kalendaru), Crna Gora je
objavila rat Osmanskom carstvu, to su ubrzo uinile i njene balkanske
saveznice (Srbija, Grka, Bugarska). Time je poeo Prvi balkanski rat. Prema
utvrenom ratnom planu, jedan dio crnogorske vojske trebalo je da posjedne
Skadar, a drugi da djejstvuje prema Sandaku i Metohiji. Crnogorska vojska
(oko 35.000 vojnika) bila je podijeljena u tri operativne grupacije: Zetski
odred, Primorski odred i Istoni odred. Zadatak da zauzmu Skadar dobili
su Zetski i Primorski odred, dok je Istoni odred upuen prema Sandaku.
Glavnini crnogorskih snaga trebalo je nekoliko mjeseci da zauzme Skadar,
dok je Istoni odred bez veih tekoa i prepreka nastupao kroz Sandak. Za
samo desetak dana, Istoni odred je uao u Mojkovac, Bijelo Polje, Berane,
Plav i Gusinje. Nakon ovladavanja prostorom izmeu Tare i Lima, odnosno,
prostorom izmeu Sinjajevine i Bogievice, crnogorska vojska je krenula
prema Metohiji. Otpor turskih snaga i na ovom dijelu ratita bio je slab,
pa su do kraja oktobra (po st. kalendaru) Crnogorci zauzeli Roaje, Pe,
akovicu i Deane. Tako je za kratko vrijeme ostvaren crnogorski ratni
plan koji se odnosio na prostor Sandaka i Metohije. Na ovom prostoru
ivjelo je stanovnitvo vjerski i nacionalno raznoliko, a najbrojnije je bilo
stanovnitvo islamske vjeroispovijesti. Iako su podaci o broju i strukturi
UDK 94(497.16)(094)1913

278
A
stanovnitva ovih oblasti nepouzdani, muslimana je ovdje bilo oko 160.000,
a pravoslavaca ne vie od 60.000.
Nedugo poslije zaposijedanja ovih krajeva od crnogorske vojske,
u svim mjestima uspostavljeni su organi vlasti. Istovremeno se poelo
raditi i na umirivanju ovog prostora, budui da se jedan dio muslimanskog
stanovnitva nije htio pokoriti crnogorskim vlastima. Kako je postojala
opasnost da taj otpor uzme maha, vlast je preduzimala rigorozne mjere
prema odmetnicima i stanovnitvu koje je odmetnike podravalo, sluei se
prvenstveno vojnom silom. U vrijeme tih nastojanja da se u ovim krajevima
uvrsti crnogorska uprava i da se obezbijedi potpuni mir, dolazi do masovnih
zloupotreba vlasti, tj. masovnih zloina i nasilja nad muslimanskim
stanovnitvom. Akciju za umirivanje nepokornog stanovnitva, mnogi
crnogorski dravni inovnici su iskoristili za linu osvetu nad nedunim
stanovnitvom, za pljaku njihove imovine i za svakovrsno nasilje i
iivljavanja. O ovim dogaajima postoji obimna graa u Dravnom arhivu
Crne Gore, kao i istoriografski radovi. Postoje, naalost, i brojna neistinita,
tendenciozna i politiki motivisana tumaenja ovih dogaaja, koja se ne
zasnivaju na izvorima. Nosioci ovakvih tumaenja iznose tvrdnje da je
crnogorska vojska 1913. godine izvrila genocid nad muslimanima, te da je
crnogorska drava bila inicijator i izvrilac svih zloina nad njima.
U namjeri da dodatno ukaemo na karakter ovih dogaaja, a posebno
na odnos centralne vlasti prema zloinima nad muslimanima, objavljujemo
dokumenta o sasluanju dvojice vanih aktera tih dogaaja komandira
(majora) Save Lazarevia, efa policije u Pekoj oblasti, i Jovana N.
Plamenca, oblasnog upravitelja u Andrijevici. Obojica su sasluavana pred
Isljednom komisijom, koju je marta 1913. godine formirala crnogorska
vlada, s namjerom da ispita sve zloine nad muslimanskim stanovnitvom
u novoosloboenim krajevima. Dokumenta koja objavljujemo nalaze se u
Dravnom arhivu Crne Gore na Cetinju, u fondu Komisija crnogorske vlade
za izviaj zloupotreba dravnih inovnika u novoosloboenim krajevima.
279
1913.
1
Zapisnik o sasluanju Save Lazarevia, efa policije u Pekoj oblasti,
pred Isljednom komisijom
Zapisnik
od 23. juna 913
Sastavljen u Pei pred Iljednom Komisijom o sasluanju kom.
Save Lazarevia po krivinim sporovima podignutim protivu istoga. Za
nezakonita ubistva strijeljanja koja je Lazarevi izvrio kao ef policije u
Pekom kraju.
Prisutni potpisati:
Prizvat kom. Sava Lazarevi na osnovu do sada podnesenih tuaba za
60 ubistava i na opta postavljena mu pitanja odgovori:
Imam 50 god., po vjeri sam pravoslavni, po zanimanju teak i kom.
narodne vojske u pensiju, oenjen sam i imam 2 muke i 2 enske ece, kleo
se nijesam niti krivino kanjavan, pismen sam.
Na posebna pitanja izjavi:
Od kad do kad si se bavio u Pei i okolini u proloj i ovoj godini?
U Pe sam doao kad je ona zauzeta, a to je bilo polovinom oktobra
prole godine i odmah 21 istog postavljen sam od brig. Janka Vukotia
komandanta odreda nae vojske, koja je na ove krajeve djelovala za
komandanta andarmerije u Pei i pekom kraju i u tom zvanju sam bio
ovdje do dolaska brig. Radomira Veovia ove godine u maju mjesecu koji
nas je sve ovdje smijenio, a ja sam isto lino dobio u tom smislu telegram od
lino brig. Vukotia tada ve Ministra Vojnog.
Da li su ti za vrijeme bavljenja u Pei i okolini pridavate i koje druge
dunosti i inovi izuzev slube komandanta andarmerije?
280
A
Komandant mjesne posade u Pei Vojnog Okruga oblasni upravitelj
kom. Jovan N. Plamenac jednom prilikom kad je polazio u Roaje i drumom
u akovicu ostavljao me mjesto sebe, ali samo za komandanta mjesne
posade i vojnog Okruga, a ne za Oblasnog upravitelja. Pri tom isti Oblasni
Upravitelj Plamenac postavio me bio za predsjednika prijekog vojnog suda
prilikom muketavanja arbanasa u okolini Pei, t.j. onih koji su krili oruje,
koji su bjeali i buntovali.
Koji su lanovi bili toga suda, kojemu si ti bio predsjednik i ko je njih
postavio?
Bili su sreski naelnik ovdanji Tomo Joksimovi iz beranskog kraja i
poporunik Simo Medenica iz Morae a njih je postavio reeni Plamenac
istim aktom kojim je i mene postavio, a evo toga akta u originalu koji datira
9. marta 1913. g. broj ovdanje Oblasne uprave 1696 16 1912, za koji
molim, da uzmete prepis, a da mi original vratite.
Sjea li se koliko ljudi i u kojim mjestima je prijeki vojni sud i si bio
presjednik, osudio na smrt?
O tome postoje zapisnici i izvjea upuivana ovdanjoj Obl. Upravi i
tamo e se sve nai. Neki Zapisnici su i kod nas.
Jesu li voena formalna iljeenja i donoene formalne presude za sve, koje
je taj va sud strijeljao?
Niti je formalno voeno iljeenje niti su formalno donoene presude.
Zato to nije injeno?
Ili smo po selima e nijesmo mogli imat udobnosti za voenje
iljeenja niti donoenje formalnih presuda. U ostalom to nam nije bilo
potrebno initi, jer su dokazi za njihove smrtne presude momentalno bili
281
1913.
pred nama u samim djelima na kojima su hvatani. Na pr. Kad i posle toliko
naredaba, pot prijetnjom smrtne kazne, da ne smije niko ne predati oruje
i posle potpisa kod mene i kod Oblasnog upravitelja hoasmo nai puke
kod pojedinaca i ne trebae tu ni ispita ni iljeenja ni presude nego bismo
ih odmah izveli i strijeljali i onda samo izvijestili Oblasnu Upravu.
Jeste li izvjetavali Oblasnu Upravu da ne inite formalna isleenja i ne
donosite formalne presude nego onako strijeljate?
Sve okolnosti pod kojima smo morali to uinjeti poznate su bile
Oblasnoj Upravi kao i taj na postupak i niti je ona od nas traila o tome
rauna niti smo joj ga davali.
U aktu Oblasne Uprave kojim se postavljate i koji malo prije pokazaste,
stoji poziv na odredbe zakona o ustrojstvu vojnih sudova kojima se precizira
postupak u vae radu, ta ima dakle, na to prigovoriti?
Ja navedoh malo as razloge kojih se nijesmo morali drati tih
zakonskih formalnosti; ti razlozi i sam na postupak poznati su bili i onome,
koji nas je postavio i niti je poboljao nae okolnosti (na pr. traili smo mu
jednog pisara, pa nam ga nije dao) niti je nam spreavao takav postupak.
Je li izvrenje smrtnih kazni nad pojedincima od strane tvoje i tvojih
potinjenih ogranieno samo na one koje je na to tako usmeno osuivao taj sud
kojemu si ti bio presjednik?
Nije na to ogranieno jer sam ja sa mojim podinjenima andarmima
i prije ustanovljenja ovog suda ubijao pojedince u okolini Pei iz istih
razloga za koje su ubijeni pojedinci docnije reenim sudom. Naime kad
poslije odreenog roka pojedinac ne bi sam prikazao oruje no mu ga mi
nali premetainom uinjenom na osnovu prokazivanja pojedinaca, onda
sam ja nareivao da se takav odmah ubije.
282
A
Ko te bio ovlastio na takav postupak?
Ovlastio me komandant mjesne posade i vojnog okruga i Oblasni
Upravitelj kom. Jovan N. Plamenac naredbom od 17. novembra 1912. god.
slubeno bez broja, koju vam prikazujem i u originalu, a molim da mi je
povratite.
U naredbi, koju prikazuje, rije je o buntovnicima a jesu li od tebe
strijeljani injeli kakvo drugo buntovnitvo izuzev to su krili oruje?
Sve kod kojih sam naao oruje posle odreenih rokova, smatrao sam
kao one, koji se ne pokoravaju vlastima, te da su ve samim tim buntovnici.
Kakvih drugih buntovnikih manifestacija nije bilo, izuzev pucanja puaka
nou kroz sela, u kojima su bivali nai vojnici, da bi ih izazvali, da iziu,
pa da ih pobiju, a bilo je da pucaju i danju na nae vojnike i ume, ma nije
niko od naih ginuo. Treflo se e kad da stanu kome na put poto god i to
ovdanjim stanovnicima.
Zna li koji konkretni sluaj takve pljake od strane ovdanjih arbanasa?
Za to su bile davate albe kod Obl. Uprave i Optinskih sudova, te ja
neznam konkretnog sluaja.
Da li zna pomenuti sva lica, koja si strijeljao prije no si postao presjednik
pomenutoga prijekoga suda i navesti uzroke zato si kojega strijeljao?
Po svima tim ubistvima ja sam svojevremeno izvjetavao svakad
Oblasnu Upravu i tamo je vazda u izvjetaju stajalo zato je ko ubijen.
Malo as si napomenuo, da nije bio jasan rok na vie njih za predavanje
oruja, je li dakle, tako?
Jeste, tijeh rokova bilo je mnogo t.j. reklo bi se: da toga i toga dana
ko ne preda oruje bie ubijen. Taj dan bi proao i pored mnogih, koji bi
283
1913.
predali oruje, nalo bi se da neki ne predaju i da budu ubijeni. Ali vielo bi
se da ima jo oruja i onda bi se novi rok odredio i opet sve ilo kao prije i
rokovi su novi ostavljani i ti rokovi se i danas produavaju, jer se vidi da nije
jo oruje pokupljeno.
Ko je postavljao ove rokove?
Mene je saoptavala vazda oblasna Uprava, i da li je to njoj nareivao
ili je ona sama ne znam.
U naredbi Obl. Upravitelja Plamenca od 17. novembra pro. god., koju mi
sad prikaza, stoji da treba da objesite buntovnike, koje ive uhvatite i da kojega
od njih uputite ovamo, da se to s njim uini u Pei. Jesi li zaista koga vjeao i je li
koji od tebe poslati objeen ove u Pe?
Niti sam ja koga vjeao niti sam uo, da je koga vjeala obl. Uprava, od
onih, koje sam joj ja iljao, a slao sam ih dosta.
Utvrdismo, dakle, da si kao jedini znak buntovnitva, za ta si strijeljao,
mogao istai nalaenje oruja kod pojedinaca poslije rokova, kad su to oruje
morali sami dati, i ti ljudi kad ste ih hvatali nijesu bili u bjegstvu niti uhvaeni na
kojem drugom inu, te te pitam, koje si od njih sam strijeljao, a koje si upuivao
Oblasnoj Upravi?
Ako bi posle pritiska da neko pokae skriveno oruje, isto prikazao
sam ili ga ne pokazao, a sumnjao sam da ga ima onda sam takve upuivao
Obl. Upravi; njoj sam upuivao i one, za koje bi me mjesni seljani uvjerili,
da je bio u bjegstvu, pa se povratio u svoju kuu. Za sve sam htio da ih ispita
Obl. Uprava i da ih kazni smru, i kako ona zna a one pak koji do kraja ne bi
do kraja priznavali da imaju oruja i ja im ga ipak pronaao strijeljao sam
ih odmah.
284
A
Jesi li o tome, prije no e ih strijeljati, vodio kakvo pismeno iljeenje,
donosio pismeno rijeenje, presudu i tome slino, da se strijeljaju?
Nijesam nego sam o svrenom inu posle strijeljanja izvijestio
Oblasnu Upravu a bilo je sluaja i prethodno da sam ih izvijestio.
Jeli ti Oblasna Uprava kad odgovarala na ta izvjea i kako?
Jest samo koji put mi je naredila da produim rad u tom smislu.
Ima li koju kakvu naredbu u ruke?
Drim da e biti koja u mojim spisima i ako bude donijeu Vama a
uostalom bie koncepti istih u Obl. Upravi.
Da li je koji ovdje u Pei strijeljan od onih, koje si slao zbog napred
pomenutog Ovd. Obl. Upravi?
Ne ini mi se, da je Obl. Uprava direktno koga strijeljala, ve je kako
doznajem obino predavala ove vojnom sudu i bie sigurno taj sud koga i
strijeljao ma ne znam tano.
Jeli bilo sluaja da je ostao u ivotu koji od onih, kod kojih je naeno
oruje na isti nain, kao kod onih koje si strijeljao?
Ne sjeam se, da je takvog sluaja bilo.
Razmisli se pa nam preciznije na ovo pitanje odgovori?
Nije bio ni jedan sluaj t.j. da svi za jednu krivicu strijeljaju jedan
dan no neki dan se neki posle nekoliko dana te nije mogue bilo odmjeriti
kaznu da bude jednaka prema uiniocima jednakih djela i esto je smrtnom
kaznom trebalo izazvati efekat kod stanovnitva, da se ono sprijei od kakve
namjere koju smo prema datim okolnostima predviali.
285
1913.
Poto je etvrt sata po podne prekinut je zapisnik.
Po proitanju
Kom. S. Lazarevi
Zakljueno i potpisano:
Djelovoa
Komesar
M. N. Gruji Savo T. Vuleti
Nastavak sasluanja komandira Save Lazarevia,
24. jun 1913. godine
Prizvat kom. Sava Lazarevi i stavie mu se sledea pitanja:
Zna li za koji sluaj, da je od onih lica koja si ti slao Obl. Upravi, bilo
puteno na slobodu, a meutim, da si ti za sline sluajeve druge strijeljao?
Kad sam pojedine iljao Oblasnoj Upravi, ja vie o njima nijesam
vodio rauna, niti me Oblasna Uprava izvjetavala ta je s njima bilo, te i ne
znam na to pitanje odgovorit.
Pred nama su 37 tuba, koje su podnesene od lanova porodica ubijenih i
iz kojih se do sad vidi da si ti ili sam ili u drutvu sa Tomom Joksimoviem bez
ikakve ma i najmanje istrage ili ma kakve sudske ili sline procedure ubio 60
ljudi i to: iz Novog Sela: Ram Taira, Mufar Ramu, Sinana Smailova, Zumber
Redepa, Kamber Sefu, Daut Ibia, Mehmed Rama, Selman Rama, aban
Selmana, Feka Sadriju, Etem Mufara, Musu Efema, Nazira, erifa i Bajrama
brau Musie, Hasana Etema, Jusufa Adiju, Osman Etema, Mahmut Smaila,
Osman Sulja, Redep Sulja, Fek Sadriju Osmana Suljova i Sulja Suljova; iz
Dubova: Feriz Pajazita, Usen Pajazita, Avdul Asanovia, Rustema Vejeselovia,
Feriza Abazovia, Mehmeda Ismailovia, Rama Ismailovia, Selima Useinovia,
286
A
Beira Aslanovia, Arifa Aliju, Adema Zenjelova, Asana Selmana; iz Turjaka:
Taira Sadikovia (koji je isprebijan i u tamnici od oteka umro), Sadriju Suia,
Abaza Zahovia, Aliju Abazovia, abana Ademovia i Mea Sadikovia;
iz Grabovca: Aliju Usenovia, Tafa Avdulovia, Rustema Alia i abana
Sadikovia; iz Vranovca: Saliha Redia Barjaktarevia; iz Poea: Arifa
Alilovia; iz Ozdrina: Reda Elanova; iz Baranja: Azira Alilovia, Adiju
Azirovia i Barjama Deluu; iz Svrka: Jusufa Tahirovia, Zumbera Asanovia,
Sefera Zumberovia i Omera Zumberovia; iz Mutoglava: Ali Hadiju i
Bajrama Hadiju; iz Kosuria: Sadriju Hajdarovia i Ismaila Hajdarovia (za
koje, komija ili, nezna gdje su, a ti veli na zasebnom zapisniku da e biti ubijen)
i iz Nabrana: Abdul Barjama i Istref Redepa. Ovo je dakle po tubama, koje
su do sad protivu tebe stigle za ubistva te nam reci to ima u opte po ovom rei?
Ja sam, od kako je prijeki vojni sud bio sastavljen iji sam bio pred-
sjednik a da ne iskuse zasluenu kaznu.
Svi koji se na tebe ale za ubistva iz sela Grabovca i to za ubistva abana
Sadikovia, Rustema Alia, Tafa Avdulovia i Aliju Usenovia, koji si pobio u
umi Dobrodolskoj izrino vele u tubama, da si ove ljude pobio jedino zato to
su pred Jovanom Plamencom Oblasnim Upraviteljem ovdanjim izjavili da ele
ostati u svojoj muslimanskoj vjeri i da se nee niko pokrstiti. to ima na to rei?
Oni su zaista sa svojim seljacima doli bili ove u Oblasnu Upravu
neto odnosno krtenja; ali ta su oni tamo radili mi apsolutno znali nijesmo,
no docnije saznamo da oni kriju oruje i ako su se toliko puta potpisivali da
nemaju oruja ja sam poslao nekoliko vojnika da uine premetainu i oni
uinjeli i nali tri velike puke i dva revolvera pa vodei ih kad su doli u
dobrodolsku umu razbjeali su se (da li se u bjegstvo) i ovi pucali i pobili
ih.
Jesi li u stanju, kad ti se dade traeni spisak ubijenih odrediti, koje si ti ubio
sam, a koje sa reenim prijekim sudom i naznaiti dan kad je koji ubije?
Drim, da u moi.
287
1913.
Da li ima jo ubistava, koje si ti sam ili sa sudom izvrio a nijesu nam
podnesene tube?
Kad dobijem traenu listu ubijenih za koje sam optuen moi u i na
to pitanje odgovorit.

Prekida se Zapisnik, jer je pola dana (podne)
Po proitanju:
Kom. S. Lazarevi
Zakljueno i potpisano
Djelovoa Komesar
M. N. Gruji
Savo P. Vuleti
Nastavak sasluanja komandira Save Lazarevia,
24. jun 1913. godine, poslije podne
Prizvat ponovo Kom. Sava Lazarevi i bie mu stavljena sledea
pitanja:
Jeli se tvoja vlast komandanta andarmerije pruala i na varo Pe?
Jeste.
Jesi li koga muketao iz same varoi?
Jesam ini mi se troicu, ali o tome e se nai u Oblasnoj Upravi.
Jesi li ih strijeljao prije no si postao predsjednik prijekog Suda ili poslije?
Poslije.
288
A
Da li se sjea imena tih troice?
Ne sjeam se.
Kakva je njihova krivica bila?
U njihovoj kui je naeno oruje zakopano ispod patosa i zida. Neko
mi je to bio nasoio i oni su pod batinama kazali e je, te sam ih odmah
muketao.
Zato ih nijesi dao ovdanjem Sudu da ih sudi, jer je on egzistirao kao
Oblasni vojni sud?
Imao sam nareenje od Obl. Upravitelja Kom. Jovana Plamenca, da
tako inim, a to je ona naredba od 17. novembra prole godine, koju sam Vi
jue predao.
U toj naredbi se ne pominju oni kod kojih se nalazi oruje nego je rije o
buntovnicima, a posle toga tom naredbom imanu tebe s voskom u sela da goni
buntovnike, a ove si tri smrtne kazne izvrio u samoj Pei, e je bio Sud i ostale
vlasti?
Upravit je bio u akovici a zastupao ga Duan Jovovi njegov sekretar
i ovo je sve uinjeno s njegovim znanjem i odobrenjem.
Za ovakve stvari u samoj varoi u kakvom si odnosu bio sa sa ondanjim
efom policije Markom Kusovcem?
U ovome momentu i ef policije Kusovac bio je u akovici, ali inae
na posao nije bio strogo podijeljen i samo smo hitali da izvjesnu stvar
naemo i uguimo, ne vodei rauna ko e to prije izvrit.
Da li ti je ko potinjen bio i vrio po prvom prethodnom ovlatenju bez
tebe za to u datom momentu prethodno izvijesti ovakva i slina ubistva?
289
1913.
Bilo je ofcira andarmerije mene potinjenih, ali oni nijesu imali
ovlatenje da ubijaju bez odobrenja nadlenih, osim za sluaj, da su poveli
zlikovce pa bi stali da bjee i tako ih pobili, ili ako bi sluaj bio da se nae
prokaeno oruje pa se ovi polje da ako nae oruje strijelja dotine.
Je li ti poznato za neka strijeljanja koja je izvrio of. Vojin Cerovi?
Ako mi se proitaju imena onih, za ija se ubistva optuuje moda u
se sjetiti.
Optuuje se Cerovi za ubistvo: Beira Bekia, Reda Hasanova, Selmana
Tairovia, Alije Osmanovia svi iz sela Brolia te za ubistvo Hasana Nezirovia
iz sela Popia?
Sjeam se sad toga sluaja. Ove je neko bio prokazao, da imaju oruja
i oni su bili pozvati ove u Pe i ispitivani i mueni da priznaju da ga imaju
sakriveno i oni su priznali da ga imaju u umi blizu njihovih kua. Tad sam ja
predao te ljude podrunom im andarmerijskom ofciru Vojinu Ceroviu s
naredbom, da otide s tim ljudima i s nekoliko vojnika te da mu prvi pokau
oruje e su skrili i da mu ga predadu, pa, ako mu ga predadu da ih oslobodi,
a nehtjednu li ga otkriti i kazati da ih opet vrati u Pe u tamnicu. No kad je
Cerovi bio s ovim ljudima na putu oni pokuaju, da se razbjegnu i Cerovi
izda naredbu te su ih njegovi vojnici pobili. Jedan je od njih dugo bjeao te
ga je Vojin stigao na konju.
Ti i ostali lanovi prijekog vojnog Suda, kad ste postavljeni za prijeki
sud od kom. Jovana N. Plamenca jeste li poloili zakletvu po l. 23. Zakona o
ustrojstvu vojnih sudova u Crnoj Gori od 31. avgusta 1910. godine?
Naredba o postavljanju dola mi je u selo te se ni tad ni docnije nikako
nije zakletva izvrila, a drim da je svaki Crnogorac zaklet samo po sebe da
pravo radi.
290
A
Jesu li ti kao presjedniku prijekog vojnog Suda poznata bila nareenja
20. (u vezi s 27.) zakona o ustrojstvu vojnih sudova u Crnoj Gori koji paragraf
govori o formalnom pismenom donoenju presuda vojnog suda i potpisanih od
strane presjednika suda i njegova sekretara, te ako ti je to bilo poznato zato si
dopustio da Sud, kome si bio starjeina, kanjava smru ljude bez tako doneenih
i formalno potpisanih presuda?
I da sam bio upoznat s tijem zakonom nijesu se mogle izvoditi njegove
formalnosti, jer se hitalo, da se po selima unite oni koji kriju oruje jer je
prijetila opasnost da se digne kakva pobuna i da se dovedu u opasnosti, red
i poredak u ovom kraju i nae vojnike tekovine u istom.
Jesi li prije kao ef andarmerije i docnije kao presjednik prijekog Suda te
prilike koje su nagovjetavale opasnost odmjerio s obzirom na nareenja 91.
vojno krivinog Zakona za Crnu Goru od 20. jula 1910. god. prema kojem si
se nu mogao uiniti krivac, preduzeo mjere, koje nijesi morao prema prilikama
preduzeti?
Ja sam prije nagovijestio , da sam po svom shvaanju vrio samo
ono to mi je stariji pretpostavljeni nareivao. A taj stariji imenom ovda.
Obl. Upravitelj i komandant vojni Jovan N. Plamenac neposredno je znao i
pratio sve to sam ja radio i mogao je taj moj rad ne odobriti i prekinuti ga;
Meu tim on ga je odobravao i nastojavao da ga nastavim; a meu tim on
je bio pozvat da vodi rauna o Zakonitosti i da u tom smislu upuuje svoje
potinjene.
Ima li za sad jo to kazati?
Za sad nemam nita.
Po proitanju
Kom. S. Lazarevi
291
1913.
Djelovoa Komesar
M. N. Gruji
Savo P. Vuleti*

2
Zapisnik sa sasluanja komandira Jovana N. Plamenca, oblasnog
upravitelja sreza Andrijevica, pred Isljednom komisijom
Zapisnik
od 5. juna 1913. god.

Sastavljen u Pe pred Islednom Komisijom o presluanju Kom. Jovana
N. Plamenca oblasnog upravitelja s. Andrijevice.
Pozvat od strane Komisije pristade kom. Jovan N. Plamenac obl.
Upravitelj i na opta postavljena mu pitanja izjavi:
Imam 50 god., pravoslavni, oblasni upravitelj na Andrijevici, ne
kanjavat, ne kleo se, pismen.
Na posebna pitanja izjavi:
Od kad do kad ste se prole i ove godine bavili u Pei i u kojim zvanjima?
17. oktobra 1912. godine s vojskom crnogorskom uljegao sam u Pe i
tu ostao do 10. maja 1913. god. u zvanju Oblasnog upravitelja peske oblasti
i Komandanta mjesta i vojne posade.
__________
* Dravni arhiv Crne Gore, fond Komisija crnogorske vlade za izviaj zloupotreba
dravnih inovnika u novoosloboenim krajevima, f. 2, 1913.
292
A
Da li komandanta vojne posade u mjestu samo ili i za komandanta vojnog
pesko-akovikog okruga?
Samo za mjesto, a komandant reenog vojnog okruga bio je voj. Laki
Vojvodi brigadir.
Jeste li u tom svojstvu stalno ostali za sve vrijeme dok ste ostali u Pei?
Jesam.
Kakvi su odnosi bili vai sa komandantom vojnog okruga Vojvodiem i da
li ste mu bili potinjeni kao komandant mjesne vojne posade u Pei poto je i to
bio dio cjelokupne nae vojske u ovom kraju?
Meni je bila data komanda vojne posade sa neogranienom upravom
iste.
Da li je to izrino naglaeno u aktu kojim ste postavljeni i da li s tijem
aktom raspolaete?
Po osvojenju Pei mene je Komandant Istonog Odreda nae vojske
brig. Janko Vukoti usmeno postavio za oblasnog upravitelja i komandanta
mjesne vojne posade, a to je poslije iz akovice telegrafno potvreno.
Da li raspolaete tijem telegramom, da bi upoznali njegovu sadrinu?
Znam da je bio u mojim linim spisima koji su mi sada kod kue u
Crmnici, a da li je i sada meu njima neznam.
Zato te spise nijeste donijeli kad ste doli ovamo na poziv ove komisije tim
prije kad na primjer taj telegram pripada po pravu arhivi zvanja koje ste onda
prestavljali?
Kad sam doao ja lino mislim da je dovoljno, jer u sve tano i
poteno kazati kako je bilo.
293
1913.
To niko apriorno ne sumnjii; ali svakako trebali ste prikazat i komisiji
izvjesna dokazna srestva svojih prava i dunosti u slubi, tim prije, kada su ta
srestva kao to rekoh pripadnitvo arhive nadletva?
to bude bilo u ivotu, od toga moi u Vas njime, u sluaju potrebe,
naknadno posluiti.
Mislite li Vi da se samo po sebi razumoje da ste, kao komandant mjesta i
vojne posade mogli biti podinjen komandantu vojnog okruga?
Ako nije uniten (akt) telegram u ovdanjoj Oblasnoj Upravi postoji
mi u njemu nareenje mog nadlenog Ministra unutranjih Djela, da se u
opte niim naredbama ne pokoravam izuzevi njegovim.
Da li se to nareenje odnosi na vau slubu oblasnog upravitelja ili i na
slubu komandanta mjesta i mjesne vojne posade?
Na sve, u koliko se sjeam.

Sjea li se broja i datuma te naredbe?
Ne sjeam se.
Da li se vaa vlast komandanta mjesne vojne posade prostirala samo u
varoi Pei?
Samo u varo Pe, i na posadu nae crnogorske vojske, a ne i mjetane
koji su imali zasebno stareinstvo.
to pomenuste prije Ministra Unutranjih djela, je li Vas on naknadno
potvrdio u zvanju oblasnog Upravitelja u mjestu i ako je, je li vam precizno
odredio djelokrug vaeg rada kao oblasnom upravitelju?
Ne znam da li je specijalno aktom potvrdio to, a bie sigurno i ako je
tamo je u arhivi u Oblasnoj Upravi. No u ostalom i kad nebi bilo toga on je
294
A
posredno prihvatio moje postavljanje, to se vidi iz docnije moje prepiske s
njim. to se pak tie opredeljenja moje dunosti kao oblasnog upravitelja,
on mi je izrino naredio, da se u pogledu moje slube bilo graanske bilo
vojne nikome ne obraam osim njemu niti iije naredbe sluam sem njegove
i ja sam tako inio.
Biste li nam mogli odrediti koje ste funkcije vrili kao oblasni upravitelj, a
koje kao komandant mjesta i mjesne vojne posade?
to se tie same varoi Pei tu nije strogo podijeljeno bilo, a slao sam
u cilju razoruavanja svoje poinjene i u okolinu.
Jesu li pod vau upravu bili svi komandanti andarmerije u pesko-
akovikom okrugu?
S poetka je bila oblast akovika za sebe a oblast Peska za sebe a
docnije to spojeno, i od samog poetka komanda andarmerije peke bila
je moja a docnije akovaka izuzevi komande mjesne posade koja je bila
nezavisna od mene.
U Rugovu kao da je vrio dunost efa andarmerije isprva kapetan a
docnije presjed. opt. Oto Rmu iz ekulara. Je li dakle tako?
Isprva je bio poslat neki vodnik sa 45 vojnika (ne sjeam se imena
toga vojnika), da kao andarmerija odraju red tamo. Docnije kad su
obrazovane kapetanije postao je kapetanom taj Oto Rmu, a poslije kad su
od kapetanija postale seoske optine on je postao presjednikom optine, i u
prvom i u drugom sluaju on se smatrao u Rugovi kao glavni za sve razumije
se u zavisnosti od Obl. Uprave. Isto i onda je upravljao s vojskom i taj vodnik
i davao po potrebi Rmuu.
Je li u opte vojska obavljala dunost andarmerije u cijeloj oblasti i ako
je jesu li vojnici ve jednom uzeti u andarmeriju i tu bili stalno ili su mijenjati?
295
1913.
Uzeto je iz poetka 200 ljudi za andarmeriju i oni su bili tu stalno i za
mjesto i za okolinu ali ako je bila potreba taj se kadar privremeno pojaavao
od druge vojske, t.j. od posade iz mjesta.
Je li u Pei stalno funkcionisao Oblasni vojni Sud?
Stalno je vazda postojao od samog poetka.
Vi ste naredili efovima andarmerije da oni sami neposredno ubijaju one
kod kojih nau oruje prilikom razoruavanja mimo odreenog roka?
Jest tako je bilo, ali za to postoje osobita povjerljiva nareenja od
Ministra unutra. Djela.
Moete li nam pokazati takvo pismeno nareenje?
Nemogu, jer to sam zadrao pri sebe, a kao to malo as rekoh ti su mi
spisi kod kue u Crnicu.
Ako taj spis to skorije Komisiji ne prikaete, ili bar ne naznaite njegov
broj i datum da bi se njegova kopija potraila iz Ministarstva, uzee se kao i da
ne postoji takvo nareenje?
Nemogu znati ni datum ni broja, a u ostalom nai e se jedna naredba
u ov. obl. Upravi s jednog izvjesnog mjesta, koja se odnosi, t.j. ako to nije
uniteno.
A ko je te i take stvari mogao unititi?
Neznam, ali to je moja prepostavka.
udnovato je da su od andarmerije ginuli na reeni nain ljudi ne
samo u okolini no i u samoj varoi Pei; meu tim za iste krivice drugi su davati
ovdanjem vojnom Obl. Sudu?
296
A
Drim da je razlika u vremenu kod tih ubistava, i da je po prijemu
odnosne naredbe, koju gore pomenuh, vreno sve jednoobrazno.
Dokazeemo vam slubenim aktima da u samoj varoi Pei postoje
sluaji, da se u nekoga nae prikriveno oruje pretresom posle odreenog roka
uz nijekanje dotinoga da ima oruje u kui, pa da se takav ne samo ne strijelja
brzim putem, kao to je bio sluaj sa drugima za istu krivicu, no da se ak ni
sudu ne daje ve da se puti na slobodu. Znate li vi za koji takav sluaj?
Zaista ja za tako to ne znam.
O ovim i ovakvim stvarima razgovaraemo se docnije, no nam izvolite
sada rei, da li je Oto Rmu odnosno ubijanja onih kod kojih se nae oruje
imao od vas isto nareenje kao Sava Lazarevi i Sava Memedovi docnije kad je
akovica dola pod vau administrativnu upravu?
Svi su imali jednaka nareenja kako Sava Lazarevi i Memedovi
tako i Oto Rmu i tako oni u Plavu i Gusinju, jer onda bjee i to pod moju
administrativnu vlast.
Vi ste u jedno doba obrazovali, za kanjavanje onih kod kojih se nae
oruje, prijeke vojne sudove. Je ste li to inili iz line incijative ili po neijem
nareenju?
O tome postoji nareenje ondanjeg zastupnika Min. Vojnog Duana
Vukotia i ono e se, drim, nai u arhivi ovdanje oblasne uprave.
Je li to nareenje Ministrovo bilo upueno lino na vas ili na komandanta
vojnog okruga voj. Lakia Vojvodia?
Poto sam onda bio u akovici, rekao mi je moj sekretar Duan
Jovovi da je dola na Oblasnu Upravu i bie tako sigurno.
297
1913.
Je li to nareenje glasilo da se sudovi imaju obrazovati prema odnosnim
naredbama zakona o ustrojstvu vojnih sudova u Crnoj Gori?
Moe se potrait pa e se viet to tamo stoji.
Utvrdili smo dosadanjim isleenjem da ni organizacija tih sudova
niti njihov rad ni s materijalne ni s formalne take gledita nijesu odgovarali
odnosnim zakonskim nareenjima, a i Sava Lazarevi i Sava Memedovi tvrde
zajedniki, da ste vi za takav rad znali i da ste ga rukovodili, te vam i priputaju
svu odgovornost za to. Radi primjera da navedem, da Sava Lazarevi tvrdi, da,
mjesto da vi ako vam je ve nareeno, pismenim reenjem obrazujete vojni
Prijeki Sud u akovici od lica, koja po svom poloaju u vojnikoj ijerarhiji mogu
postati lanovi vojnog Suda, - nareujete jo usmeno Memedoviu da on takav
Sud obrazuje iz sebi potinjenih i on ga i obrazuje iz: jednog barjaktara jednog
vodnika i dva deseara i taj Sud bez ikakvih isleenja, na prestavku onog ko ih
je postavio, i bez presuda, koje bi svojom formom odgovarale zakonu, osuuje na
smrt ljude i te kazne izvruje. Skoro isto je to i sa prijekim vojnim Sudom kojemu
je presjedavao Kom. Sava Lazarevi s tom razlikom to ste Vi asnitvo tog Suda
lino postavili. Sve se ovo, kao i druge pojedinosti, koje se na ove sudove odnose,
jasno kosi sa zakonom o ustrojstvu vojnih Sudova, naroito ve sa njegovim
drugim dijelom. to imate, dakle, na ove primjedbe rei?
Ja sam ve pokazao da postoji nareenje zastupnika Ministra vojnog o
obrazovanju tih vojnih sudova i na osnovu njega izdao sam svoje nareenje
stareinama svih vojnih jedinica, koje su kupile oruje, t. j. kako Savi
Lazareviu i Savi Memedoviu tako i Otu Rmuu i onijema u Plavu i Gusinju
da iz svojih potinjenih jedinica obrazuju reene prijeke vojne sudove i da
dalje postupe kako treba. U koliko su oni nepostupali kako je trebalo, koje
mislim da nijesu, oni sami za to odgovaraju i oni e dokazati to treba.
Kao to rekoh oni tvrde, da su o svakom svom postupku izvjetavali Vas i
da su Vi ti postupci apsolutno bili poznati kako s materijalne tako i s formalne
mi strane, te za svu nezakonitost u tome ako je ima, pripisuju Vam?
298
A
Sve to su izvjetavali to se nalazi u Oblasnoj Upravi i koliko sam ja
razumio sve su radili u tome pogledu kako im je nareeno.
Da li su rokovi za predaju oruja odlagani?
Jesu i ilo se tijem da se ono pokupi na miran nain. Na pr: serdar
Janko Vukoti kad je ula naa vojska u Pe naredio je da svo oruje pokupi
u roku od 6 dana i to je ilo na vrlo miran i lijep nain, t. j. po nekolicina
naih otili su k njihovim stareinama po selima i savjetovali ih da utiu na
seljake da donose oruje na gomilu pa da se posle na kola donese ovamo.
Ali mali je broj tada predao oruje te sam i ja do ispred Boia pro. god.
nekolika kratka roka odreivao za predavanje oruja, ali isto u veliko nije
bilo predato. Onda je nee krajem prole godine dolo pomenuto nareenje
o tome da se bezuslovno mora pokupiti oruje do 25 januara, a do toga roka
ne treba da se kazni smru bez ikakve milosti, i na izvrenju te naredbe smo
nastojali koliko smo najbolje mogli.
Da li je kupljenje oruja od muslimanskog elementa, da vi znate,
eksploatisano i u druge svrhe od pojedinaca, t. j. da li su Vi do ui dolazile kakve
albe od pojedinaca da je bilo takve eksploatacije u vidu: ucjene, otimanja,
krtavanja i t. d.?
Da sam ja za ovako to doznao stao bih tome na put i prijestupnik bi
odma dobio ono to zasluuje.
Poto je nastalo podne prekiden zapisnik.
Po proitanju:
J. Plamenac

Djelovoa Komesar
M. N. Gruji
Savo P. Vuleti
299
1913.
Nastavak sasluanja komandira Jovana N. Plamenca,
10. juna 1913. godine.

Prestade komisiji kom. Jovan Plamenac i bie mu stavljena sledea
pitanja:
Na zapisniku od 5 ovog mjeseca izjasnili ste se da imate nareenje od
Ministra unutranjih djela daste nezavisni u svom poslu i kao komandant mjesne
posade i kao oblasni upravitelj u Pei od svakoga izuzevi njega Ministra -. Na
osnovu toga mi smo potraili u aktima ovd. Oblasne Uprave takvo nareenje i
nali smo telegraf od Ministra Jovana Plamenca od 11-24-februara ove godine
broj 648 upuen ovdanjoj Oblasnoj Upravi, koji doslovce ovako glasi: Nikakvo
nareenje koje bi poticalo od nenadlene vlasti ne izvrujte, ve odgovorite isto
da prema zakonskim propisima nesmijete nita izvrivati to vam ne narede
nadleni Ministri. Veza s tamonjim brojem 1027. -Ministar Plamenac, je li,
ovo dakle nareenje na koje se pozivate?
Bie sigurno i ja ga nijesam druke razumio no to sam malo ranije
kazao na zapisnik.
Kada sam Vas 5. ov. mj. pitao na zapisniku zato ste nareivali
policijskim organima da sami ubijaju one kod kojih se nae oruje, preko roka, i
ako su bili u rukama vlasti, te i ako je ovoe postojao redovni vojni sud rekli ste
da o tome postoji povjerljivo nareenje Ministra Unutranjih djela, koje nijeste
mogli pokazati jer da vam je ostalo kod kue pa ste naglasili da slina naredba
postoji u ovd. oblasnoj upravi s izvjesnog mjesta koja se na isto odnosi i mi smo
u ovd. Oblasnoj Upravi nali dvije depee deurnog autanta, prva s Cetinja od
5-18 - decembra prole godine, a druga od 6-19. februara ove godine s Rijeke,
od kojih prva glasi: Za male krivice nemojte vjeati i muketavati ljude, ve
ih sprovodite u kanjeni zavod nako bi se ko naao da se odupire vlastima a
druga: Za kupljenje oruja najprije se posluite lijepim rijeima, pa prijetnjom,
a najposlije obeavaj mito i sobine kako u Peskoj tako i u akovakoj nahiji
samo da bi to bolje bio uspjeh u tom poslu. - Dakle, je li ovo koje od nareenja
na koje se pozivate?
300
A
Taj prvi telegram moe se u nekoliko odnosit na ovu stvar ali ima
jo jedan gdje je rije da se ostavlja poslednji rok za predaju oruja do 25.
januara ove godine i naznaava se kako se ima postupiti s onijema koji do
tog dana ne predadnu oruje t.j. izrino se veli da ih oganj ponese.
Kako nije naena ta depea u obl. Upravi, bi li nas mogli uputiti e bi ju
mogli traiti?
Ako nije u Oblasnom Sudu ne znam e je.
Po proitanju:
J. Plamenac
Djelovoa Komesar
M. N. Gruji Savo P. Vuleti
Nastavak sasluanja komandira Jovana Plamenca,
13. juna 1913. godine

Ponovo prizvat kom. Jovan Plamenac i bie mu postavljena ljedea
pitanja:
Kazali ste na preanjim zapisnicima da postoji nareenje izdato Vam
kao Oblasnom Upravitelju sa izvjesnog visokog mjesta, da, ko od ovdanjih
muslimana, ne bude predao svoje oruje do 25. januara ove godine, ima biti od
vlasti ubijen. Da li je to depea koju je Zastup. Ministra Vojnog Duan Vukoti,
uputio oblasnoj upravi s Cetinja pod 5. januara ov. g. (n. k.) broj 8448, a
kako se u depei veli po zapovijesti vrhovnog komandanta Nj. V. Kralja
Gospodara i po njegovom najviem reenju evo vam vjernog prijepisa te depee
pa izvolite na to odgovoriti?
301
1913.
Jest, to je to nareenje na koje sam se pozivao i prema tom nareenju
ja sam izdao nareenja svima podrunim mi policijskim organima poto
sam sav svoj uticaj uloio da se oruje predaje da bezuslovno svak ima
glavom platiti ko posle 25. januara ne preda oruje no se posle kod njega
premetainom nae.
U depei se pored ostalog veli: .... u protivnom sluaju a posle toga vremena
vlasti e svakog nepokornog smatrati kao buntovnika i kao takvog upotrebiti
muketanju ne treba li ovo razumjeti tako, da je, isto ta lica trebalo predavati
vojnom Sudu?
Ja sam depeu razumio tako da e se ovako nareuje od vrhovnog
Komandanta u ratno doba Sud nema nikakva posla. U protivnom Sud bi
ovakvo nareenje dobio a ne ja.
Na jednom od preanjih zapisnika primijetio sam Vi, da je bivalo
sluajeva, da za iste krivice jedne sudi ovdanji vojno-oblasni Sud, a druge
kanjavaju smru policijski organi, a vi ste na to primijetili, da e ipak, kako
pretpostavljate, - razliku vremena. To nam je dalo povoda da od ovd. Oblasnog
Suda potraimo spisak njime osuenih sa oznaenjem vremena kad su Sudu
predati i kad su sueni i prema tome spisku utvreno je, da je bilo sluajeva, da
je za iste krivice jedne sudio sud a druge ubijali neposredno policijski organi, i to
ne samo u okolini i nego i u samom mjestu Pei (Sava Lazarevi strijeljao troicu
peskih muslimana). to imate na ovo rei?
Po mome miljenju stvar e biti u ovome: ako smo koga ranije
ispitali i predali sudu prije reene naredbe ostavljali smo da sud nastavi
proceduru i donese presudu. Meutijem, one koje smo kao krivce pronali
docnije, poslije naredbe, kanjavali smo direktno i tu e se ta razlika opaziti.
Napominjem jo to da e biti sluajeva, da su neposredno policijskim
organima kanjeni i oni koji su ranije uvaeni u krivicu, ali se nije bilo stiglo
da se predadu sudu, ve se ispitivanje policijsko produilo bilo, pa posle
dola naredba i s njima postupano kratko u smislu te naredbe a sudu ne
predavati.
302
A
Na jednom posebnom zapisniku objasnili ste stvar, kako se moglo sluiti
da Seifula Muader iz Pei bude osloboen i ako je kod njega naeno prikriveno
9 levorvera i neto municije, meu tim prema izvjeu Ovd. Oblasnog Suda od
9. ov. mj. broj 274, utvruje se: da je Oblasna Uprava optuila bila reenom
Sudu aktom od 16. marta ov. god. broj 2047, Sulja Asanova i negovog brata
Jusufa iz Gornjih Streoca koje vam je optuio bio Kom. Sava Lazarevi za to
to se kod njih, 22. februara ov. g., nala municija, pa, i ako je napomenuto u
vaem aktu oblasnom sudu, da se oni nalaze u pritvoru, njih tu nije bilo, niti
je do danas dat odgovor na sudsko traenje ta je s ovim ljudima bilo. Aktom
pak Obl. Uprava od 5. marta ov. g. broj 1570 optueni su obl. Sudu: Rustem
Sadrija, Niman Braimov, Arif Arifov, Rustem Arifov, Ali Sa, Braim Adem, Ali
Sait, Braim Meta, Sali Arsan, Sali Niman, Zejnul Ibraimov, Bek oda, Fazli
Mustafa, Bajram Zenun, Medo eovi i Abdul Arslan. Meu tim kad je sud
htio pristupiti iljeenju nad njima neki Radule Gruji, upravitelj istranog
Zatvora, izjavio je, da ih je oslobodila Oblasna Uprava prilikom pada Skadra.
Najposlije Oblasni Sud nas izvjetava reenim aktom, da je ovd. Obl. Uprava,
svojim aktom od 18 aprila t. g. broj 2700 povukla iz Suda natrag svoje optube
pod brojevima: 1406, 1320, 1260, 1253, 1893, 1205, 1191, 1569 i 1396 -,
kojima su bili optueni sudu: Sadik Asan iz Istinia Sali Tairov, Jusuf Osmanov
i sin mu Selman iz Pobra, Jusuf Alitov i sin mu Adem iz Sige, Omer Asanov
uka iz Pei, Mustafa Jaetovi, Mula-Etem i Delija Islamov iz Pei, Mula
Mehmed, Selim Useinov, Jonus Hasanovi takoe iz Pei, Sadrija Usov, Sadik
Ramov, Beo Alin, Smail Sadrin i Ramo Muov iz Vitomiraca, Mehmed Zenilov
i Islam Useinov iz Pei. Svi su ovi, kako sud veli, optueni za prikrivanje oruja
i municije, a povueni spisi nijesu ni do danas Sudu povraeni. Kako e te nam
sve ovo objasniti?
Za prvu kategoriju tih optuenih i treu, nemam pojma i neka se ispita
do koga je krivica, u Sudu ili Oblasnoj Upravi. to se pak tie osloboenja
zatvorenika, prilikom pada Skadra, imam rei to da sam se onda trefo u
akovici telegrafrao sam, ili telefonirao neznam svom tadanjem
privremenom sekretaru Novici Popoviu, da pusti iz zatvora sve one koji
nijesu Sudu predati. to je on, tom prilikom, uinio on e znati.
303
1913.
Jeste li vi po ijem ovlatenju ili iz line inicijative naredili da se oslobode
zatvora oni koje je bila zatvorila Obl. Uprava i ne predala ih Sudu?
To sam uinio iz line inicijative da u narodu proizvedem to jai
efekat povodom pada Skadra.
U vaoj naredbi od 17. novembra prole godine, koju ste izdali policijskim
organima o kanjavanju smru, onih kod kojih se nae oruje da e kojega od
njih i objese i da kojega polju ovamo da se u Pei objesi, pa Vas pitam je li koja
takva kazna izvrena ovoe ili u okolini i zato ste tu kaznu preporuivali?
Nije tom kaznom kanjen niko, a ja sam tu kaznu bio preporuio iz
line inicijative, radi toga, da se stanovnitvo muslimansko, to vie poplai
te da, predade oruje i bude pokorno novom stanju.
Imate li po ovome jo to kazati?
Nemam nita.

Po proitanju:
J. Plamenac
Djelovoa Komesar,
M. N. Gruji
Savo P. Vuleti
Nastavak sasluanja komandira Jovana N. Plamenca,
13. juna 1913 godine.
Ponovo prizvat kom. Jovan N. Plamenac i na postavljena mu pitanja
odgovori:
304
A
Po selima su okolnim, konfskovanje pokretnina odbjeglih, vrili presjednici
seoskih optina po naredbi oblasne uprave a ko je taj posao vrio u Pei?
To je ove u Pei vrila ovdanja Optinska Uprava takoe po naem
nalogu.
Jesu li i ove te pokretnine rasprodavate?
Nijesu kolko se sjeam jo, ali je to inventarisano.
Koja su dravna pokretna dobra naena ove u Pei?
Naeno je dravnog duenja po knjigama 462.672.40 perpera, soli
32 124 oke koje je prodato za 13 000 perpera, a nedavno dato je od te soli
mnogo vojsci na upotrebu. Ovom solju rukovala je ovdanja optina i ona
vrila prodaju a o tome se mogu vieti i rauni od toga. Zaduenja turske
drave po knjigama i povie naplaenog predato je ovdanjoj carinarnici
po nadlenoj naredbi. Ovo je naplatila bila naroito od mene postavljena
komisija pod presjednitvom (neitko) Rajevia ovd. trgovca. Dalje naeno
je ove dravnog brana 32750 oka, ucijenjeno perpera 16 375. To je jela
vojska naa i srbijanska; oriza 8 804 oke, ucijenjeno 7043 perpera, pasulja
19 419 oka, ucijenjeno 5 825 perpera; - Oriz i pasulj je davat vojsci ove i u
okolinim posadama. Ostavio sam kad sam odavde poao kukuruza 212 700
oka, ucijenjeno 40 000 perpera. Vakufskoga imanja naeno je u vrijednosti
200 000 perpera. Naeno je vojnikih stvari kao oruja novog i starog,
municije topovske i puane i drugog vojnog materijala u vrijednosti od
prilike do jedan i po milion perpera (1 500. 000). Napominjem i to, prema
izvjetajima onda potinjenih mi opt. Upravi ostalo je za dravu u mjestu
i okolini konfskovanog dobra odbjeglih u vrijednosti jedan milion perpera
(1 000 000) i to u Peskom kraju a akoviki se ne mijeam. Povrh svega
su ovoga dravne zgrade koje su ovoe naene, t. j. vojni stan i druge dvije
zapoete kue.
305
1913.
Na zapisniku od 10. ovog mjeseca rekli ste, da je ratni plijen u oruju
dijeljen na dvoje, t. j. da ste fnije oruje sa ukrasima srebrnim i drugim, po
naredbi izdatoj vam preko deurnog autanta Kraljevog, pakovali zasebno i
slali na Cetinje, a prostije da ste ostavljali u slagalite u ovdanjem vojnom stanu,
pa vas naknadno pitam, je li jedno i drugo sve inventarisano i ako je, kad su
inventari sastavljeni?
Voen je inventar tano ove u vojnom stanu od naroitih organa,
kojima je mjesni arsenal stavljen na rukovanje i naravno njima je bila
dunost da inventariu sve i da biljee kad je to od oruja i drugog materijala
vojnog suda slato ili kome prodavato. Uzgredno napominjem da sam ve
pomenutog ima obl. Uprava zasebni inventar od kancelarskih i sanitarnih
stvari, to takoe prestavlja poveu vrijednost.
Imate li jo to kazati?
Nemam.
Po proitanju:
J. Plamenac
Djelovoa
Komesar
M. N. Gruji
Savo P. Vuleti*
____________
* Dravni arhiv Crne Gore, fond Komisija crnogorske vlade za izviaj zloupotreba
dravnih inovnika u novoosloboenim krajevima, f. 2, 1913.
306
A
307
...
. KOMAR

Sa:
() 1719. ,
- ,
.
, .
: , , .
DECREE OF THE ARCHBISHOP STEPHAN LJUBIBRTIC FROM
ARCHIVAL DEPARTMENT OF HERCEG-NOVI
Abstract: Te intention of the article lies in providing transcripts of unpublished
Cyrillic documents of Archbishop Stephan (Ljubibratic) created 1719
th
by which the bishop
determines the parish Morinje Ubli to the paroch Djuro Vukasinovich, seting a few parishes
to the priests in Herceg Novi. Besides the transcript it is also provided a snapshot of the
document.
eywords: bishop, Stefan Ljubibratic, coastal diocese

()
1
1719. -
, -
1
E , , , ,
1989, 356-357; ,
, , 2009, 250-332; , -
,
79-80, , 2009, 97-122.
UDK 271.22(497.16)- 283 1719
308
A
. ,
,
(
- 1737. ),
,
.
, 1718. .
, (),
, 1719. .

.
1719. 1722/25. ,

. , ,
,
(, , ).
,
,
. .
-
,
,
,
. .
,
, ,
-, .
, 12. 1719

2
, , -
2
1722. ,
( 1719). ,
, ,
.
309
...
,
,
.
()()
: () ().
()
// ()
// .
()// ()
// () ()() .
.//
[] 3 //
//
() //
, //
;//
()
// () , //
() (). //
(), // ,
3

4
, //
//
, ,//
; //
, .//
, ,
() //. , ;//
//
[] (!) [..] 30 () .//
, //
() ()//.
3
.
4
.
310
A
//
, ()() // ,
. ()// ()
, ().//
() . () ,
// . ()() . :
()() [] 12 1719

, - , . 330, 30
-
, (1719-1722/25),
1722.
.
. -
, -
, -
.
311
Jadranka Selhanovi, KULT SOVJETSKOG SAVEZA I STALJINA U

CRNOJ GORI 1945-1948, Podgorica, 2012, izdava Dravni arhiv
Crne Gore
Kako su crnogorci pravili nove bogove
Istoriografsko zanimanje za politike kultove, vjerovanja i ideje,
najee je uslovljeno istraivakom radoznalou i namjerom da se
spoznaju izvorita uticaja koji su politike grupacije ili reimi imali na
jedno drutvo i njegova opredjeljenja. U tom traganju za odgovorima o
uzrocima sljedbenitva i podrke, odnosno neprihvatanja i protivljenja u
politici, neminovan je istraivaki susret sa svijetom ideja i vjerovanja koje
opredjeljuju ljude na prihvatanje odreenih stavova i ine ih, ak i onda
kada oni toga nijesu svjesni, akterima politike. Upravo je knjiga mr Jadranke
Selhanovi Kult Sovjetskog Saveza i Staljina u Crnoj Gori 1945-1948
(Podgorica, 2012), posveena istoriji jednog vjerovanja u politikoj istoriji
Crne Gore XX vijeka. Po mnogo emu, rije je o originalnom istraivakom
radu, koji predstavlja novinu u crnogorskoj istoriografji. Knjiga je nastala
na obimnoj i do sada neistraenoj arhivskoj grai, a za obradu pojedinih
fenomena koriena je tampa i zvanine periodine publikacije.
U predgovoru knjige, Selhanovi je objasnila razloge zbog kojih je
pristupila obradi ove teme, navodei najprije injenicu da ona do sada nije
bila predmetom posebne istraivake panje u crnogorskoj istriografji. U
postojeim istoriografskim radovima, kako se navodi, o ovoj problematici
govorilo se samo u naznakama, pri emu su se iznosile uoptene konstatacije,
312
A
i to bez poziva na istorijske izvore, da je u Crnoj Gori bio izraen kult Rusije
i Staljina. Pored namjere da se prikae stvaranje kulta Sovjetskog Saveza
i Staljina u Crnoj Gori od 1945. do 1948. godine, autorka navodi i da je
zadatak rada da istraivaki prikae istoriju jednog politikog vjerovanja,
to takoe predstavlja novi pristup u izuavanju nae novije prolosti.
Od uspostavljanja nove vlasti 1945. godine, crnogorsko rukovodstvo je
propagiralo Sovjetski Savez i Staljina kao vrhunske vrijednosti, s ciljem
da time doprinese formiranju nove svijesti. Istoriografska rekonstrukcija
naina na koji je taj kult Sovjetskog Saveza i Staljina stvaran i urvrivan,
u sutini ini glavni predmet interesovanja kandidata. U predgovoru je
napravljen osvrt i na izvornu osnovu ovog rada, kao i na literaturu koja je
bila od koristi pri obradi odreenih pitanja. Navedeni su korieni arhivski
fondovi, tampa, korpusi objavljenih izvora, kao i vrsta grae, koja je bila od
najvee saznajne vanosti za obradu navedene teme.
U uvodnom poglavlju knjige Kult Sovjetskog Saveza i Staljina
u Crnoj Gori 1945-1948. godine dat je istorijat crnogorsko-ruskih
politikih veza i istorijat stvaranja kulta Rusije u Crnoj Gori. U glavnim
crtama prikazan je proces izgraivanja crnogorsko-ruskih odnosa od 1711.
do 1916. godine, uglavnom kroz politiko i vojno saveznitvo u borbi
protiv Osmanskog carstva. Selhanovi je prikazala diplomatsku aktivnost
crnogorskih vladara na uvrivanju tih veza, politike i materijalne
koristi koje je Crna Gora od ovih veza imala, ali i iskuenja i probleme
u koje je zapadala zbog spoljnopolitikog oslona na Rusiju. U periodu
duem od dvije stotine godina, ovi odnosi su, kako se moe zakljuiti, bili
intenzivni, a za Crnu Goru izuzetno znaajni, i ak ivotno vani. Rusija
je pomagala Crnu Goru tokom njenih vojnikih sukoba sa Osmanskim
carstvom, pruala materijalnu pomo stradalom stanovnitu, davala novac
za izgradnju institucija drave, pruala joj diplomatsku zatitu kod drugih
velikih sila i doprinosila njenom meunarodnom ugledu. Posebno je bio
znaajno rusko angaovanje u procesu teritorijalnog irenja Crne Gore, kao
i u procesu sticanja zvaninog meunarodnog priznanja i dobijanja izlaza na
more. Sve su to konkretne posljedice crnogorsko-ruskih politikih odnosa,
koje su predstavljale osnovu za razvijanje posebne naklonosti Crnogoraca
313
prema Rusiji, odnosno, Sovjetskom Savezu. Upravo intenzitet i znaaj

crnogorsko-ruskih veza, o emu se govori u uvodnom poglavlju, pokazuje
da je stanovnitvo Crne Gore tokom vie od dva vijeka ivjelo sa svijeu o
ruskoj naklonosti i zatiti, i da se s razlogom uvrstilo uvjerenje o znaaju
Rusije za Crnu Goru. Upravo takvo uvjerenje bilo je pogodna osnova za
stvaranje kulta Rusije i ruskog cara u Crnoj Gori. Na osnovu pregleda koji je
dat u uvodnom poglavlju, stvaranje kulta Rusije i ruskog cara bila je logina
posljedica crnogorsko-ruskih politikih veza, i rezultat tenje crnogorskih
vladara da vezanost Crnogoraca za Rusiju bude to jaa, a time i podrka
politikom sreditu koje Rusiju smatra svojim najvanijim spoljnopolitikim
osloncem. Ovaj pregled ukazuje na istorijsku osnovu, koja je u Crnoj Gori
polazite za utemeljenje kulta Sovjetskog Saveza i Staljina poslije 1945.
godine. Tek kada se imaju u vidu sve ove injenice, postaje jasno u kojim
se specifnim okolnostima gradio kult Sovjetskog Saveza i Staljina u Crnoj
Gori, i na emu se temelji njegova snaga i uticaj. Konstatacija koja se navodi
u ovom dijelu knjige da nijedna druga jugoslovenska oblast ili narod, nije
imala tako intenzivne i dugotrajne politike odnose s Rusijom, omoguava
da se bolje razumije zbog ega je ruski faktor u Crnoj Gori poslije 1945.
godine bio djelotvorniji, nego u drugim republikama Jugoslavije.
U prvom poglavlju knjige, koje je naslovljeno Stvaranje novog
sistema vlasti i poetak sovjetizacije, ukazano je na nove dravne i politike
okolnosti u Jugoslaviji poslije 1945. godine, odnosno, na obiljeja novog
sistema vlasti koji je stvoren po uzoru na Sovjetski Savez. Nakon apsolutne
pobjede KPJ na izborima (90,48% glasova), novembra 1945. godine, zapoeo
je, kako se u ovom poglavlju navodi, period jednopartizma i apsolutne
politike i drutvene dominacije KPJ (SKJ). U poglavlju se prikazuje proces
stvaranja organa vlasti i faze ovladavanja dravnim aparatom. Formiranjem
institucija vlasti pod partijskom kontrolom, nijedna sfera drutvenog ivota
nije bila ostavljena van partijskog rukovoenja i nadzora, a nijedan lan
nove vlasti, bio on lan Partije ili ne, nije ostao izvan domaaja kontrolnih
organa. Sredite partijske vlasti postao je Politbiro KPJ na ijem je elu bio
Josip Broz Tito, koji je preko ovog tijela upravljao cjelokupnim dravnim i
drutvenim ivotom nove Jugoslavije. S obzirom na temu rada, Selhanovi
314
A
je u ovom poglavlju posebnu panju posvetila ciljevima i djelovanju
Komisija za agitaciju i propagandu (Agit-prop), koji je trebalo da oblikuje
svijest novog socijalistikog ovjeka. Svoju djelatnost Agit-prop komisija je
obavljala preko sektora za tampu i agitaciju, teorijsko-predavakog sektora,
sektora za kulturu, organizaciono-tehnikog sektora i pedagokog sektora.
Na osnovu uporedne analize sovjetskog i novog jugoslovenskog sistema,
autorka je utvrdila da su u procesu uspostavljanja novog socijalistikog
sistema, jugoslovenski komunisti koristili sovjetska iskustva iz razliitih
sfera drutvenog ivota, primjenjujui ih uz vee ili manje modifkacije. U
ovom dijelu rada, prikazuje se i proces stvaranja novog sistema vlasti i na
republikom nivou, to pokazuje da je i Crna Gora bila dio tog unifciranog
procesa. Da bi se konkretno pokazalo s kakvom je drutveno-ekonomskom
i kulturno-prosvjetnom osnovom zapoelo stvaranje nove vlasti, ali i
stvaranje novog ovjeka, Selhanovi je u ovom poglavlju smatrala za
potrebno da prikae socio-ekonomsko, politiko i kulturno-prosvjetno
nasljee s kojim je Crna Gora ula u socijalistiku Jugoslaviju.
U drugom poglavlju, koje je naslovljeno, Kult Sovjetskog Saveza
i Staljina kao partijski zadatak, ukazuje se na proces stvaranja nove
drutvene svijesti, koju je trebalo utemeljiti na sadrajima i vrijednostima
komunistike ideologije. Prihvatanjem novih ideolokih uvjerenja, trebalo
je olakati i glorifkaciju Sovjetskog Saveza i njegovog voe, J. V. Staljina,
odnosno, stvaranjem njihovog kulta. Kako se navodi na poetku ovog
poglavlja, u Crnoj Gori je stvaranje kulta Sovjetskog Saveza i Staljina
otpoelo s prvim danima uspostavljanja nove vlasti, tako da je neumjereno
slavljeno sve to je sovjetsko i sve to simbolizuje Sovjetski Savez ili ima
veze s njim, dok je sovjetski voa, kao personifkacija jednog sistema i jedne
zemlje prve u kojoj je pobijedila radnika klasa dobio status boanstva.
Na osnovu arhivske grae, prepoznati su glavni propagatori kulta Sovjetskog
Saveza i Staljina, njihovi politiki motivi, kao i sadraji i teme koje su sluile
ovom zadatku. Selhanovi je saoptila sadraje kojima su rukovodei
ljudi KPJ u Crnoj Gori i Jugoslaviji doprinosili stvaranju i jaanju ovih
kultova. Ukazano je i na nain upotrebe proslava i jubileja za uvrivanja
sovjetskog i Staljinovog kulta u Crnoj Gori, kao i svih drugih javnih
315
okupljanja. U svim ovim manifestacijama, kao i u prigodnim ili namjenskim

tekstovima, korien je osobeni jezik simbola, komparacija i sintagmi, sve
u cilju razvijanja snanog emotivnog odnosa crnogorskog drutva prema
prvoj zemlji socijalizma i njenom voi. Analizom prigodnih govora,
novinskih tekstova i socijalne atmosfere, autorka je upeatljivo, cjelovito
i utemeljeno prikazala ovu ideoloku retoriku, naglasivi njene najvanije
poruke i znaenja. Po prvi put u crnogorskoj istoriografji, predstavljeni su
brojni izvori i sadraji, kojima je stvarana prosovjetska svijest crnogorskog
ovjeka i temelj novog politikog vjerovanja. Na osnovu izvora razliite
provinijencije, u ovom poglavlju je prikazan i proces stvaranja kulta jedne
politike linosti u Crnoj Gori XX vijeka. Diviniziranje i glorifkovanje
Staljina, samo je jedan od pokuaja crnogorske politike elite da uvrsti
politiku kulturu koja promovie autoritarne voe kao oeve nacije, i
totalitarni sistem kao izvorite drutvene sigurnosti i pravde.
Tree poglavlje knjige Kult Sovjetskog Saveza i Staljina u Crnoj
Gori 1945-1948. godine, koje je naslovljeno Partijski rad na stvaranju
kulta, obrauje institucionalno i organizaciono djelovanje vladajue KPJ
na stvaranju kulta Sovjetskog Saveza i Staljina u navedenom periodu.
Iznosei utemeljenu tezu, da su novinski lanci i javni nastupi dravnih i
partijskih zvaninika, kojima se potpomagalo stvaranju i uvrivanju kulta
Sovjetskog Saveza i Staljina, samo vidljiva strana djelovanja jedne ideoloke
mainerije, Selhanovi na osnovu, do sada nekoriene grae partijskih
organa, pokazuje kako je iza velikih, i emocijama obojenih rijei o prvoj
zemlji socijalizma i njenom voi, stajala osmiljena, kontrolisana i direktivno
sprovoena aktivnost dravnog i partijskog aparata. Na osnovu sprovedenog
istraivanja, autorka je dokazala da su pod apsolutnom kontrolom Partije
bili su svi tadanji mediji (novine i radio), kulturno-umjetnike institucije
i udruenja, obrazovne institucije, masovne i strukovne organizacije, te da
je za svaku od ovih institucija, vladajua partija imala utvrene programske
smjernice i odgovarajue sadraje za njihovo ideoloko djelovanje. Analiza
djelovanja ovih institucija, pokazala je kako je preko njih stvaran kult
Staljina i Sovjetskog Saveza. Ovo istraivanje pokazuje kakvim je sadrajima
stvaran njihov kult, kojim oblicima rada, kakvim kadrovskim potencijalom
316
A
i kojim intenzitetom. U ovom poglavlju navodi se da je, pored ostalog, KPJ
kultni status i ljubav prema Sovjetskom Savezu i Staljinu usaivala preko
obaveznih kurseva i predavanja, kao i da su oblici teorijskog obrazovanja
za partijce bili: veernji kursevi, kruoci, predavanja, dopisne partijske
kole, seminari. Kroz ove forme usavravanja izuavane su Istorija SKP(b),
Partijska izgradnja, NOB i izgradnja nove drave. Na osnovu partijskih
dokumenata, Selhanovi je dola do saznanja da je crnogorsko partijsko
lanstvo ispoljavalo posebnu naklonost prema prvoj zemlji socijalizma, jer
su pokazivali znatno veu zainteresovanost za sovjetsku nego za sopstvenu
politiku stvarnost. Od znaaja za obradu teme, posebno je bila graa koja
se odnosi na djelovanje Partije prema nepartijcima i poslenicima raznih
struka, prije svega prosvjetno-pedagokoj, radu Partije na ogranizaciji javnih
tribina i politikih skupova, ime se objanjava fenomen masovnosti kulta
Sovjetskog Saveza i Staljina u Crnoj Gori. Autorka je ukazala i na direktivnu
aktivnost KPJ u sferi masovne kulture, prije svega u upotrebi flma, pozorita,
biliotekih fondova i izlobi za snaenje kulta Sovjetskog Saveza i Staljina. U
ovom pionirskom istraivanju uloge masovne kulture na formiranje svijesti,
interesantna su, i znakovita, saznanja da je jedan sovjetski flm vidjelo 46%
stanovnitva Cetinja, da je, zahvaljujui tzv. putujuim bioskopima, 30%
ruralnog stanovnitva gledalo sovjetske flmove, ili da je Pobjeda vijestima
iz Sovjetskog Saveza i vijestima iz svih ostalih jugoslovenskih republika,
posvetila gotovo jednak prostor. Sprovedena istraivanja i analize, koje je
kandidat iznijela u ovom poglavlju, pokazuju da je rad KPJ u Crnoj Gori
na stvaranju kulta Staljina i Sovjetskog Saveza, preko medija, institucija i
organizacija, bio sveobuhvatan i potpuno kontrolisan.
etvrto poglavlje, naslovljeno Sukob sa Kominformom i odvajanje
due od tijela, odnosi se na period kada dolazi do promjene politikog
stava jugoslovenskog rukovodstva prema Sovjetskom Savezu, pa time i do
prestanka politikih razloga da se stvara i uvruje kult Sovjetskog Saveza
i Staljina. Selhanovi je obradila uzroke politikog sukoba Jugoslavije i
Sovjetskog Saveza 1948. godine, ukazujui posebno na posljedice tog
sukoba na politiki ivot Crne Gore i dotadanji ideoloki inenjering.
Kult Sovjetskog Saveza i Staljina, koji je do izbijanja sukoba bio izgraivan
317
svim institucijama i sredstvima partijskog aparata, odjednom postaje

pojava koju istim tim sredstvima, i istom snagom, treba ugasiti. Kako se
odvijao taj proces gaenja kulta, Selhanovi je na osnovu arhivske grae,
saoptila mnoga nova znanja. Ona je ukazala da je ideoloka retorika naglo
promijenila smjer, i da su zvanine rezolucije i telegrami, koji su prije sukoba
upuivani Staljinu, sadrajem ostali gotovo isti, ali su slati na drugu adresu
J. B. Titu. Znaaj ovog poglavlja je, pored ostalog, i u tome, to pokazuje
osobenosti crnogorskog politikog mentaliteta u dramatinom politikom
razdoblju. Ukazano je i na drastine promjene u ureivakoj politici medija,
kao i pojavi novih tema i sadraja u javnom ivotu uopte. Selhanovi je
ukazala na proces velike ideoloke transformacije u crnogorskom javnom
ivotu, kada glorifkovana i divinizirana slika o Sovjetskom Savezu i Staljinu
postaje predmetom negacije i diskreditovanja. Isto kao to je istraivaki
obraeno nastajanje ovog kulta, u ovom dijelu rada obraeno je i njegovo
iznenadno nestajanje. Autorka je na osnovu odgovarajue grae ukazala na
pojave ideolokog i politikog raskola, koji je zahvatio KPJ u Crnoj Gori,
iznosei tvrdnju da je na opredjeljivanje jednog dijela lanstva za Staljina
i Sovjetski Savez, znaajno uticala dotadanja ideoloka indoktrinacija, u
kojoj je stvaranje kulta prve zemlje socijalizma i njenog voe, imala posebno
mjesto.
U zakljuku knjige, autorka Jadranka Selhanovi ukazala je na saznanja
do kojih je tokom izrade rada dola, na opte ocjene i zakljuke koji se mogu
utemeljiti na sprovedenom istraivakom procesu, kao i istoriografske
inicijacije koje ovaj rad moe da ima. Posebnu vrijednost knjizi daju
odabrana dokumenta o stvaranju kulta Sovjetskog Saveza i Staljina u Crnoj
Gori, koja su data kao prilog.
Knjiga Jadranke Selhanovi nesumnjivo predstavlja novo i originalno
istraivako djelo u crnogorskoj istoriografji, pored ostalog i zbog toga
to ovom studijom zapoinje istraivanje politikih vjerovanja i politikih
kultova u istoriji Crne Gore XX vijeka. Ova knjiga donosi i neke nove
metodoloke obrasce u izuavanju ovog segmenta politike istorije Crne
Gore XX vijeka, zahvaljujui kojima je mogue uspostaviti odreene
standarde i uzore za naredna istraivanja. Iako posveena relativno kra-
318
A
tkom, ali znaajnom periodu nae istorije XX vijeka, knjiga Jadranke
Selhanovi daje iscrpne odgovore na pitanja o crnogorskoj sklonosti prema
personalizovanju politike, lakoi prihvatanja politikih idola i povodljivosti
kada su u pitanju politike bajke. Moemo rei da je autorka na osnovu
istorijske grae, rekonstruisala proces pravljenja jednog od politikih
bogova u Crnoj Gori XX vijeka.
ivko Andrijaevi
319
Luka Milunovi: STOLJEE CRNOGORSKOG DRAVNOG TEATR:

Repertoari, tom III, knjiga 2
Podumijenta za dalja istraivanja i naunu sintezu istorije
crnogorskog teatra
Nakon raskida sa centralistikom fazom razvoja druge Jugoslavije,
od 1968. godine i Crna Gora kao jedna od njenih est republika otpoinje
kulturnim projektima svoj dalji preobraaj. Te je godine, poslije privredne
reforme Kira Gligorova iz 1965. godine, prvi put na dnevni red postavljen
kulturni kao temelj crnogorskog nacionalnog identiteta. Raspravljalo se
o crnogorskoj kulturi i naciji u sklopu simpozijuma na kojem se pojavio i
otkrivalaki, emancipatorski glas protiv dvojnog odreenja crnogorskog
nacio-kulturnog identiteta, kakvim je bio uvrijeen u ofcijelnoj politici,
ideologiji, kulturi i nauci. Dalji tok razvoja crnogorskog nacio-kulturnog
obrasca iao je lagano i skromno, sporo i gotovo stidljivo svojim novim
tokom. Roeni su na tom putu Pobjeda kao dnevni list, TVCG, CANU
i Univerzitet Veljko Vlahovi u ondanjem Titogradu. Izgraen je i
Mauzolej Njegou na Lovenu, dislokacijom Aleksandrove kapele. Otpoeli
su i procesi emancipacije Crne Gore i u izdavakoj djelatnosti. Pobjeda
izdaje reprezentativnu ediciju Lua kao kontinuiranu hroniku razvoja
crnogorske knjievnosti i literarnog logosa. Obod objavljuje do tad
zabranjena Sabrana djela kralja Nikole. Uslijedio je potom diskontinuitet u
ovom periodu irenja spoznaja o crnogorskom nacio identitetu.
320
A
Tek 80-tih godina i u potonjoj deceniji 20. vijeka intenzivira se
intencija daljeg ubrzanijeg i osmiljenijeg razvoja crnogorske kulture u
nacionalnom smislu. Javljaju se ideje o izradi Enciklopedije Crne Gore kod
Leksikografskog zavoda, CANU-a a potom i DANU-a, ali naalost ni jedna
do danas nije realizovana. Dr Dragoje ivkovi pokree vietomnu Istoriju
crnogorskog naroda, a dr Vojislav Nikevi ediciju obnove, revalorizacije
i reinstitucionalizacije crnogorskog jezika (Istorija, Morfologija, Sintaksa,
Pravopis Pii kao to zbori, Gramatika). Filozof nacije Sreten Zekovi
izdaje 13 tomova svoje edicije Nauk(a) o samobitnosti Crnogoraca.
Pridruuje im se CID sa serijalom o Crnoj Gori i Crnogorcima u djelima
stranih autora. Obod izdaje vietomne edicije Crnogorske knjievnosti
kroz vjekove, a u zajednici sa drugima i ediciju Crnogorski roman. Slijedi
etvorotomna Skrivena strana istorije. . Rastodera i petotomni Istorijski
leksikon Crne Gore. Akademik R. Rotkovi pokree seriju Kratke
ilustrovane istorije Crne Gore, a Centralna narodna biblioteka Crnogorsku
bibliografju. Krenulo se tako na put bez povratka, u avanturu reanimacije
crnogorskog nacio-kulturnog identiteta. I brojni drugi projekti upotpunili
su ovu izdavaku projekciju kojoj se ovih dana izlaskom iz tampe potonje
knjige serija pridruila i edicija Stoljee crnogorskog dravnog teatra, koja
u svojoj tematsko-motivskoj sferi istrauje i publikuje hroniku crnogorskog
profesionalnog pozorita kao temelja nacionalne kulture i identiteta.
etvoroknjije edicije Stoljee crnogorskog dravnog teatra
dokumentovano i autoritativno govori o kulturi i kulturnoj istoriji Crne
Gore, ali i o dubini i karakteru promjena u naem drutvu i njihovom
uticaju na savremene tokove i budunost pozorinog institucionalizma
utemeljenog na zavidnoj stvaralakoj tradiciji.
Iz tampe su izala dakle tri toma u etiri knjige edicije Stoljee
crnogorskog dravnog teatra. Objavljeni tomovi su dio zamanog
izdavakog projekta pokrenutog povodom 100- godinjice crnogorskog
dravnog pozorita na Cetinju, u izdanju Ministarstva kulture Crne Gore
i JU Kraljevsko pozorite Zetski dom. Predgovore i napomene za ediciju
napisao je voa projekta i preivakog tima Luka I. Milunovi. Pored njega,
u timu prireivaa su jo Velimir Vujai i Ljiljana Milunovi, poznati
321
crnogorski bibliograf i autor vie knjiga bibliografja iz povjesnice teatra u

Crnoj Gori. Edicija nosi tematsko odreenje Repertoari i uspjeno sobom
donosi njihovu rekonstrukciju. U tomu I, rekonstruisan je repertoar sezona
1910/11 i 1911/12, a u tomu II sezone za period 1931. do 1944. godine.
Iz predgovora prvog toma italac se upoznaje sa istorijom teatra u
crnogorskoj dravi do njenog kraja 1918. godine. Saznaje da kontinuirani
pozorini ivot na Cetinju datira od 1884. godine, a inaugurisan je
promocijom Balkanske carice Nikole Prvog, knjaza crnogorskog, u
interpretaciji Dobrovoljnog pozorinog drutva na Cetinju. Slijedio je
proces izgradnje pozorinog, kulturnog i duhovnog hrama Zetski dom u
kojem e se u potonjoj deceniji 19. vijeka i dalje razvijati teatar pod nazivom
Knjaevsko crnogorsko pozorite sa redovno biranim upravnikom. Sa
ove podumijente i tradicije pozorinog ivota, kojega su stvarale domae
teatarske snage i putujua pozorita, osnovan je 1910. u godini jubileja
proglaenja Crne Gore kraljevinom profesionalni dravni teatar -
Kraljevsko crnogorskog narodno pozorite. Ono djeluje kao budetska
dravna ustanova i stvaralaka teatarska institucija sa razuenim i bogatim
repertoarom kojega je realizovao profesionalni pozorini ansambl. in
sveanog otvaranja i analiza pozorinih sezona upotpunjuju predgovor
prvog toma ovog izdanja. Repertoar je prezentiran eksplikacijom pozorinih
plakata iz vie izvora i arhivskih fondova. Indeks predstava sadri 116
premijera, a indeks imena na kraju knjige imena teatarskih aktera repertoara
koji je bio struktuiran u irokom spektru od klasinih djela preko istorijskih
komada do ostvarenja savremene i moderne pozorine produkcije.
Priredjivai se osvru i na proces devastacije Zetskog doma kao
jedinstvenog hrama kulture ne samo na Cetinju, ve u cijeloj Crnoj Gori.
Nakon dravne depersonalizacije kraljevine Crne Gore 1918.
godine, nastupio je novi period istorije dravnog teatra u njoj. Novonastala
crnogorska stvarnost defnisala je Crnu Goru kao oblast Kraljevine SHS,
a zatim kao banovinu kraljevine Jugoslavije. To je dovelo do druge, nove
kulturne politike integrisane pod okriljem unitarnog kulturno-politikog
obrasca centralizovane kulture i kulturno-nacionalnog unitarizma srpsko-
jugoslovenske drave. U novim istorijskim okolnostima nacionalne
322
A
potinjenosti Crnogoraca stvaran je analogno tome i model kulturne akcije,
a u okviru njega status i politika dravnog teatra. Banovinsko, a potom ratno
pozorite Zetski dom u intervalu 1931-1944. sagledano je i prezentirano
kroz 205 raznih premijera koje su u ovom periodu ispunjavale njegov
repertoar.
Uvodniar i priredjiva, kao i njegovi saradnici na projektu u tomu III,
knjiga prva, obradjuju repertoarsku gradju poslijeratnog pozorita u Crnoj
Gori u periodu iza Drugog svjetskog rata. I dok je banovinsko pozorite
Zetske banovine na Cetinju (1931-1941) predstavljalo rtvu arhitektonske
obnove ovog hrama kulture poslije njegove devastacije iz 1918. godine,
ovo poslijeratno je doivjelo drugi vid degradacije. Naime, umjesto naziva
Crnogorsko narodno pozorite iz vakta 1944-1946. godine, ono krajem
aprila 1946. gubi nacionalni prefks i na dalje egzistira samo kao Narodno
pozorite, istina, u ulozi centralne pozorine kue NR Crne Gore. Jedan od
nezaobilaznih dometa ove faze razvoja profesionalnog dravnog pozorita
na Cetinju je otvaranje Dramskog studija kao prve pozorine kole u Crnoj
Gori iz perioda 1946/47. godine. Iako je ovaj pionirski pokuaj ostao na
nivou privremenog edukovanja glumakih receptiva i personaa, znaajan
je kao pokuaj usavravanja kreativnih snaga u masovnoj produkciji koja
nije bila samo teatarsko-estetski usmjerena.
Period rada Narodno pozorite okonava kao profesionalna, dravna
budetska kua sa snanim repertoarom i dovrava u pozorinoj sezoni
1954/55. Za period 1944-1955. u 11 pozorinih sezona odigrano je 106
premijera (po sezonama 1944/45-7, 1945/46-8, 1946/47-15, 1947/48-10,
1948/49-6, 1949/50-8, 1950/51-7, 1951/52-9, 1952/53-12, 1953/54-11 i
4 obnovljene i 1954/55-9).
Broj njihovih izvoenja iznosio je vie od 1401, s obzirom da u ovaj
skor ne ulazi broj predstava iz sezone 1944/45. Po sezonama ta statistika
glasi: 145/46-185, 1946/47-122, 1947/48-201, 1948/49-119, 1949/50-
140, 1950/51-128, 1951/52-128, 1952/53-146, 1953/54-91 i 1954/55-
141.
Zajednika karakteristika repertoarske politike banovinskog
(1931-1941), ratnog (1941-44) i CNP, odnosno Narodnog pozorita iz
323
vremena (1944-1955) jeste da je ona pored estetske i artistike dimenzije

generiki sadravala u sebi i politiku, idejnu, ideoloku, kulturoloku,
kulturnu, edukativnu, prosvjetnu, vaspitnu, patriotsku, istorijsku i zabavnu
komponentu. Uz pozorinu, afrmisala je snano i muziku umjetnost i
kulturu.
U prvoj knjizi III toma posebno je u uvodnom tekstu apostrofrano
rjeenje nadlenih organa o prestanku rada Narodnog pozorita kao
republike ustanove sa samostalnim fnansiranjem, broj 10. od 23.6.1955.
godine. Ovaj akt je temeljni in deprofesionalizacije pozorinog ivota u
Crnoj Gori s neubjedljivim argumentom da je iznuen u cilju ouvanja
estetskog digniteta pozorine kreacije i izraza. Zadat je tako smrtni
udarac crnogorskom teatru u cjelini, pa budua pozorina aktivnost
ima amaterski i rjee poluprofesionalni statusno-institucionalni nivo i
ram organizacije. U takvoj ambijentaciji NP na Cetinju nastavlja svoju
misiju kao poluprofesionalna kua sreskog administrativnog budetskog
kapaciteta. Cetinjsko Narodno pozorite defnisano je rjeenjem broj
2907 od 27.12.1956. kao pozorina kua sa malim kolektivom. To je ipak
nije sprijeilo da postigne i neke velike rezultate. Statistika ovog perioda
iz razdoblja 1955-1966. ima sljedeu strukturu: 1955/56-8 premijera,
odnosno 71 predstava; 1956/57-10 premijera, 106 predstava; 1957/58
10 premijera, 64 predstave; 1958/59- 5 premijera, odnosno 67 programa,
1959/60 6 premijera, 57 programa; 1960/61 10 premijera, 99
programa; 1961/62 7 premijera, 58 programa; 1962/63 1 premijera,
74 programa; 1963/64- 3 premijere sa 55 programa i 1964/65 i 1966.g.
premijera i 73 programa raznih profla samo u 1966. godini. Ukupno je
u ovom vremenskom rasponu 1955-66 realizovano 69 premijera sa 561
programom, tj. izvodjenjem predstava i drugih sadraja. Pojedini projekti
ovog razdoblja imali su i najvii jugoslovenski nivo i karakter, pa su poput
predstave Dnevnik Ane Frank putem televizijskog prijenosa emitovani za
integralno jugoslovensko gledalite.
U svim ovim razdobljima rada profesionalnog teatra na Cetinju
osnovu repertoara inila je drama. U periodima rada Banovinskoga i ratnog
pozorita, ona je obogaivana i ne malim brojem opereta, pa i baleta, ime
324
A
se tendiralo na razuenijem muziko-scenskom izrazu u repertoarskoj
ponudi.
Poslije epohe rada NP-a, sredinom 60-tih godina 20. vijeka dolazi u
narednom periodu 70-tih godina do organizacione transformacije pozorita
na Cetinju. Ono umjesto autonomne kulturne ustanove, postaje segment
rada novoosnovanog Centra za kulturu Cetinje, u ijem je okrilju djelovalo
kao scenska djelatnost sastavljena od rijetkih promocija domaih, mahom
amaterskih, pozorinih snaga i povremenih gostovanja teatra i glumaca sa
strane.
Snani zemljotres aprila 1979. godine nanio je velike tete crno-
go rskom primorju i Cetinju. I zdanje Zetskog doma nijesu mimoile
neeljene posljedice razornog zemljotresa. Zdanje je oteeno, ali su u
njemu i pored toga odravani povremeni pozorini dogaaji. Osamdesete
godine prolog stoljea otvaraju i vode proces arhitektonske obnove ovog
teatarskog svetilita. Dana 1.3.1981. godine, preciznije reeno formiran
je Odbor za zavretak radova na ovom zdanju, dragocjenom spomeniku
materijalne i duhovne kulture crnogorskog naroda i drave. Radovima
je renovirano zdanje kapaciteta 283 edita, od kojih 246 stalnih i 37
pomonih. Pri izvodjenju procesa rekonstrukcije nije objektu vraen
prvobitni izgled iz epohe Kraljevskog pozorita Crne Gore, ve njegov
uproeniji, redukovani i dijelom devastirani formativ iz doba obnove za
potrebe Banovinskog pozorita (1931-1941). Sve je to otvorilo kasnije
prisutne debate o potrebi jo jedne rekonstrukcije u smislu ouvanja
izvornog izgleda zdanja u enterijeru, to ostaje kao problem za rjeavanje u
buduim i, nadati se, boljim vremenima.
Konano je nakon obnove obavljeno sveano otvaranje Teatra
19.12.1992. godine. U njemu je premijerno izvedena kultna Princeza
Ksenija autorke Radmile Vojvodi 10.2.1992. godine. Ova predstava
izvodjena je preko 100 puta. Jubilarno stoto izvodjenje imala je upravo u
Zetskom domu 16.12.1998. godine.
Za istorijski preek ovog najnovijeg perioda teatra na Cetinju od
krucijalne je vanosti injenica da je ono odlukom Skuptine Crne Gore
odrane 8-15.2.1995. godine osnovano, utemeljeno i institucionalizovano
325
kao profesionalna, dravna i budetska pozorina institucija, to jeste kao

javna ustanova (JU) Kraljevsko pozorite Zetski dom (KPZD).
Tijem je inom zaslueno odato priznanje ovom temelju i utemeljivau
pozorine umjetnosti u naoj zemlji. Okrenuta je nova stranica istorije u
ivotu pozorita na Cetinju i u Crnoj Gori. KPZD postaje i potvrdjuje se iz
dana u dan od 1995. godine kao dostojno svoje bogate tradicije i istorijskog
utemeljenja.
Uz Crnogorsko narodno pozorite u Podgorici, postaje nosei i vodei
organizator i realizator pozorinog ivota u dravi i nacionalnoj kulturi.
Razvija repertoarsku politiku irokog spektra. Zakljuno sa sezonom
2010/11 realizuje 236 premijera. Opera postaje dio njegove repertoarske
politike. U operskoj produkciji premijerno i reprizno su izvodjene opere
Krunisanje Popeje i Orfej Klaudija Monteverdija, Didona i Enej
Henrija Persla, Balkanska carica Dionisija de San Djoredja. Na scenama
KPZD, u zdanju i Ljetnjoj pozornici, gostovala su i druga operska djela.
Opere su realizovane u koprodukciji domaih snaga, institucija i gostiju.
KPZD djeluje kao producentska kua polivalentnog razuenog i irokog
programskog spektra. Ima stalni dramski i muziki, povremeni operski
repertoar i izdavaku djelatnost sa dosad objavljenih raunajui i ovu
ediciju, ukupno 20 naslova. U potonjih 10 pozorinih sezona KPZD je
uvijek realizovalo po preko 100 programa u sezoni, sa nizom kulturnih
premijera i nagradjenih projekata u zemlji i na gostovanjima u inostranstvu.
Godine 2003. naprimjer KPZD je realizovalo 140 programa. Sveano je
obiljeilo 100 godina postojanja kao profesionalne pozorine institucije.
Svojom integralnou daje ogroman impuls i doprinos sveukupnom ivotu
prijestonice i Crne Gore u cjelini. U potonje vrijeme sve vie postaje i
centar meuinstitucionalnog povezivanja sa institucijama kulture i nauke
na Cetinju i Crnoj Gori. Isto tako i sa kuama van svojeg matinog prostora
i sa festivalima u zemlji i inostranstvu. Svemu tome svoj nezaobilazni peat
i doprinos daju njegovi djelatnici, tehniki i umjetniki personal, reditelji i
drugi, sa direktorom Slobodanom Booviem na elu. Ogroman doprinos
reafrmaciji i dignitetu ove pozorine kue dale su i plejade od najstarijih
vremena do danas, od Mihaila Kovaevia, nosioca Legije asti i prvaka
326
A
KCNP iz 1910/11, do Srdjana Grahovca prvaka sadanjeg glumita. Ne
smiju se, pritom, zaboraviti plejade i plejade od vie stotina glumakih
prvaka, reditelja, kostimografa, scenografa i drugih koji su utisnuli svoj
stvaralaki peat u ljetopis ovog kulturnog i duhovnog hrama stvaranja
pozorinih vrijednosti i tekovina koje e nadivjeti svoje vrijeme. Tu treba
iz potonjeg perioda istai nekadanju poslenicu ove kue Stelu etkovi,
a naroito dramskog stvaraoca, pisca, reditelja i dramaturga Ljubomira
urkovia, koji je svojim dometima, pregnuem i stvaralatvom uzdigao
KPZD na zavidnu visinu.
Posebno poglavlje rada KPZD ini njegova uloga kristalizacionog
centra za dalju ekspanziju teatarskog stvaranja. Uz kreativnost i produktivnost
KPZD, svoju plodonosnu i bogatu aktivnost ostvaruju u ovoj pozorinoj
kui studenti i profesori Fakulteta dramskih umjetnosti i reije sa Cetinja
preko Akademske scene, ART-a i drugih formi svoje institucionalizovane
scenske egzistencije. Takoe, to su nekad radili i Dramska grupa Cetinjske
gimnazije, Teatar mladih, Savremeni teatar Cetinje i drugi teatarski
organizmi na ovom prostoru.
Priredjivako-izdavaki projekat Stoljee crnogorskog dravnog
teatra prireivakog trijumvirata L. Milunovi, V. Vujai i Lj. Milunovi
je izuzetan i znaajan poduhvat za crnogorsku kulturu i nauku. Primjer je
kako treba metodoloki i teorijski pripremati ovakve vrste publikacija koje
imaju karakter prvorazrednog istorijskog izvora i gradje za dalja istraivanja
i naune sinteze istorije crnogorskog teatra. Priredjivai su ogromnim
pregalatvom, znanjem, erudicijom i istraivakom posveenou otkrili i
prezentirali na stotine novih, uglavnom nepoznatih pozorinih arhivalija,
pozorinih afa kao nezaobilaznih vrela prvog reda neophodnih za
objektivno izuavanje ove fundamentalne teme crnogorske kulturne i
sveukupne istorije. Pretraen je i do gotovo maksimuma istraen arhivski
fundus DACG-Cetinje, fondovi CNB i KPZD, te privatne arhivske zbirke
i fondovi Pozorinog muzeja u Beogradu, odakle su pribavljene i knjige
plakata i repertoarske gradje. Tako je za nacionalnu kulturu spaen nekad
izgubljeni dio njene dragocjene i neponovljive batine.
Priredjivaki trio je u istraivakom procesu nadvladao i opte i
hronine probleme istraivanja, kao to su nedostatak arhivske grae,
327
njena nesreenost i nesistematizovanost, rasutost na vie institucionalnih

lokacija, njena nedostupnost, etc., etc. Stvaralakim naporima priredjivai
su dali vrstu i iscrpnu podumijentu procesu rekonstrukcije repertoara
Crnogorskog dravnog teatra na Cetinju kao osnovici povjesnice teatra u
Crnoj Gori.
Tomovima ove edicije defluju na stotine i hiljade premijera,
predstava, koncerata i drugih programa, na stotine i hiljade scenskih djela i
likova, kao i isto toliko impresivan broj glumaca, reditelja i drugih poslenika
i posveenika u teatarsku umjetnost i djelatnost.
Sve to obilje prate izvori, napomene, biljeke, komentari, bibliografske
anotacije, podaci iz literature, faksimili plakata, fotosi pozorinih linosti i
izuzetno obilje drugih informacija koje, ovim izdanjima uzdiui ih, daju
svojevrsni leksikografski, enciklopedijski, istoriografski i istorioloki
karakter i znaaj. Ovi tomovi su ve dijelom ispisana istorija najznaajnijeg
dijela crnogorskog pozorita poslije koje e biti lake pisati onu cjelovitu
njegovu povjesnicu i konani ljetopis.
Svojom sveukupnou edicija zrai teatarskim sjajem, potvrdjujui
crnogorski teatar kao ivu rijeku stvaranja umjetnikog, ali i paralelnog
ivota uz ovaj svakodnevni i realni. Ona je jo jedan egzemplar kako u naim
uslovima posveeni istraivai i kulturni radnici u nedostatku adekvatnih
institucija postaju znaajni supstitut. Ali i dokaz da kapitalne projekte
ne nose samo institucije ve, prije svega, pa ak i ispred njih kreativni i
posveeni pojedinici intelektualno istraivakog usmjerenja. Rasprava
o teatru uvijek podrazumijeva umjetnost, kulturni, drutveni i nacionalni
ivot uopte. Tako je uvijek u svijem sredinama, pa i u Crnoj Gori. Kroz
istoriju njenog teatra oituje se njena nedjeljiva istorijska sudbina. Sudei
po ovim tomovima to miljenje dijele i prireivai ovog izdanja. Naglasimo
jo jednom i zakljuimo na kraju da bogata argumentima potkrijepljena
literatura i izvori daju knjigama ove edicije izraziti nauni karakter. Nain
obrade teme i prireivaki pristup potvrdjuju da su se pred sadanjim i
buduim itaocem i istraivaima nala enciklopedijsko-leksikografska
izdanja kojima ova oblast kulturnog stvaranja, nauno utemeljena strunim
predgovorima, pravorazrednim dokumentima i izvorima predstavlja ne-
328
A
iscrpno vrelo za irenje naih spoznaja o sebi u prolosti kao osnovi
osmiljavanja onoga emu idemo u susret.
Izuzetna likovno-tehnika oprema u funkciji je enciklopedijskog
karaktera ovih izdanja, kojima naa kultura staje u red onih nacionalnih
kultura, umjetnosti i duhovnosti koji edoe o njenoj relevatnosti u irim
regionalnim okvirima. Crna Gora ovim projektom realizuje dio neiscrpne
i bogate kulturne batine u funkciji njenog kulturnog identiteta i razmjene
u okviru evropskog kulturnog konteksta, reprezentujui sebe subjektom
stvaranja koje je kao i sva njena povjesnica malog naroda nadmailo njegovu
stvarnu veliinu.
I kao to je crnogorsko trajanje i opstajanje uprkos svemu, a naroito
najezdama agresora i devastatora predstavljalo podvig, i ovaj projekat u
svojoj ravni enciklopedijsko-leksikografske naune literature zbornikog
karaktera je isto to. I ne samo priredjivako-autorski i izdavaki podvig, ve
i premijer adekvatnog odnosa prema obavezujuoj batini koja konstituie
crnogorski nacio-kulturni identitert pred kojim su epohe integracije i
iskuenja u globalnim projektima koji imaju i perspektivu homogenziovanja
postojeih entiteta.
U tom smislu ovaj izdavaki projekat edoi o razlikama i bogatstvu
crnogorske duhovnosti i batine, prisutan u pluralnom kodeksu regionalnog
i evropskog kulturnog kruga sazdanog na pluralizmu poetika i estetika.
Borislav Cimea
329

VLADA CRNE GORE
DRAVNI ARHIV
IZVJETAJ O RDU
za
2012. godinu
Cetinje, februar 2013.
Dravni arhiv je dravni organ iz grupe Zavodi, organizovan za vrenje
arhivske djelatnosti na podruju Crne Gore. Zadaci Dravnog arhiva
proizilaze iz odredbi Zakona o arhivskoj djelatnosti, podzakonskih akata
doneenih na osnovu njega, zahtjeva dravnih organa i korisnika arhivske
grae, sporazuma i protokola o saradnji zakljuenih sa pojedinim arhivima,
akata Meunarodnog arhivskog savjeta, i dr. Ti zadaci su defnisani
dugoronim programskim opredjeljenjima i godinjim programima rada.
Aktivnosti Dravnog arhiva odvijaju su se u okviru planiranih, a
usmjerene su u nekoliko osnovnih pravaca djelovanja: poboljanje uslova i
kvaliteta rada, realizacija redovnih zadataka i obaveza iz arhivske djelatnosti,
izdavaka djelatnost, saradnja sa dravnim organima i drugim subjektima,
saradnja sa Meunarodnim arhivskim savjetom i pojedinim dravnim
arhivima, izmjeni postojeih ili pripremi novih normativnih akata i druge
aktivnosti. Tako je bilo i u ovom izvjetajnom periodu.
Obzirom da vri djelatnost na teritoriji itave Crne Gore, Dravni
arhiv ima svoje organizacione jedinice u gotovo svim optinama i koristi
ukupno 6.052 m
2
prostora. Od toga je 3.698 m
2
prostor za smjetaj arhivske
330
A
grae, 1.415 m
2
kancelarijski prostor, a preostalih 939 m
2
se odnosi na
konzervatorsku radionicu, itaonice, izlobeni prostor i ostalo. U vlasnitvu
Arhiva, tj. drave je 4.140 m
2
ili 68%. U veini sluajeva veliina i kvalitet
prostora koji se koristi ne zadovoljavaju potrebe. Problem je toliko sloeniji
i urgentniji to postoji potreba za stalnim preuzimanjem arhivske grae
od niza stvaralaca koja je ve prispjela i pripremljena, a za njen smjetaj je
preostalo jo vrlo malo mogunosti.
U cilju sagledavanja trenutnog stanja i traenja mogunosti za njegovo
poboljanje, sainjena je detaljna informacija o stanju i problemima sa
predlogom mjera i naina rjeavanja i ista dostavljena Ministarstvu kulture.
U granicama mogunosti, i u ovoj godini ulagani su napori za poboljanje
postojeeg stanja.
Problem nedostatka prostora najizraeniji je na Cetinju, gdje se uva
najznaajnija arhivska graa. Planirana je dogradnja, kojom treba da se
obezbijedi oko 1000 m
2
smjetajnog i radnog prostora, i time zadovolje
potrebe za dogledno vrijeme. Za tu namjenu je kupljen susjedni objekat i
odgovarajui dio dvorinog prostora. Obzirom na nedostatak sredstava, kao
i predstojeu izmjenu urbanistikog plana starog jezgra Prijestonice, dolo je
do kanjenja u izradi planske dokumentacije za dogradnju objekta. Da bi se
dobilo u vremenu, postignut je dogovor sa predstavnicima Prijestonice da se
pokrene postupak izrade projekta po ranije prihvaenom idejnom rjeenju,
s tim da e to rjeenje biti ugraeno u urbanistiki plan. Na osnovu toga i
dobijene saglasnosti od Direkcije za javne nabavke da se izbor i ugovaranje
izvri neposrednom pogodbom, krajem 2011. godine zakljuen je ugovor o
izradi projektne dokumentacije dogradnje sa autorom prihvaenog idejnog
rjeenja. Rok za izradu projekta je sedamdeset dana od uplate ugovorenog
avansa. Meutim, avans je uplaen tek pred kraj 2012. godine, te se oekuje
da projekat bude zavren u prvom kvartalu 2013. godine
Nedostatak i neadekvatnost prostora izraen je i u ostalim gradovima,
pa su u cilju rjeavanja, ili makar ublaavanja problema, i u ovoj godini
preduzete odreene aktivnosti. Dva arhivska odsjeka u Podgorici smjetena
su u zgradi iji je formalni vlasnik Univerzitet Crne Gore. Istorijski institut,
kao univerzitetska jedinica koja je korisnik prostora u istoj zgradi, ve due
331

iskazuje potrebu za proirenjem i insistira na iseljavanje Dravnog arhiva.
Obzirom da je osnivanjem Dravnog arhiva, u njegov sastav uao Arhiv
Istorijskog instituta, pa time i uposleni, oprema i prostor koji je koristio, to
po naoj ocjeni njihovo insistiranje nema osnova. Ali, cijenei najavljenu
potrebu Istorijskog instituta za proirenjem, kao i injenicu da ovaj prostor
ne zadovoljava potrebe Arhiva, upuen je zahtjev Ministarstvu fnansija da
se, ako je to mogue obezbijedi drugi odgovarajui prostor u Podgorici.
Za drugi prostor u Podgorici, upuen je zahtjev Upravi za imovinu da se
izvri detaljan pregled elektro instalacija i njihovo poboljanje. Nastavljene
su aktivnosti na stvaranju uslova za proirenje prostora u Pljevljima, ali jo
uvijek bez konkretnih rezultata. Zapoeti su pregovori sa Telekomom radi
dobijanja pod zakup prostora u Andrijevici, obzirom da postojei, koji se
trenutno koristi, takoe pod zakup, ne prua ni minimalne uslove za rad
i uvanje arhivske grae. U Roajama je zakljuen ugovor o zakupu sa
Centrom za kulturu. U Istorijskom arhivu Kotor su izvrene intervencije na
stolariji. U Beranama je izvrena popravka i poboljanje elektro instalacija.
U svim arhivima je dva puta izvrena dezinfekcije, dezinsekcija i
deratizacija. Time je obezbijeena adekvatna zatita arhivske, grae kao i
lica koja sa njom dolaze u kontakt.
Nedostatak odgovarajue opreme za rad je problem koji namee
potrebu stalnog angaovanja na njegovom rjeavanju. U ovoj godini su, na
osnovu ranije zakljuenog ugovora sa Telekomom, nastavljene aktivnosti
na obezbjeivanju internet veze u svim odsjecima. Zakljuen je ugovora
sa Telenor-om o pruanju usluga mobilne telefonije. Izvrena je nabavka
licencirane antivirusne zatite za personalne raunare koji se koriste. Izvrena
je nabavka odreenog broja raunara, skenera, tampaa, kopir aparata, i
druge sline opreme. Nabavljeno je est skenera zajedno sa odgovarajuim
programom za pohranjivanje i uvanje skeniranih dokumenata, to bi
trebalo da pobolja opsluivanje korisnika, to predstavlja ozbiljniji poetak
prevoenja dokumenata u digitalni oblik i njihovo pohranjivanje i uvanje.
Izvreno je servisiranje i dopuna postojeih protivpoarnih aparata, nabavka
odreene koliine novih, kao i druge opreme za protivpoarnu zatitu.
Obavljeni su radovi na opravci plakara i polica u Istorijskom arhivu Kotor.
332
A
Ve vie godina se radi na poboljanju tehnike opremljenosti arhi-
vske grae koja se preuzima i uva u Dravnom arhivu. U tom cilju je i ove
godine izvrena nabavka iz uvoza vee koliine arhivskih kutija izraenih od
specijalnog, nekisjelog kartona. U njih se preslae arhivska graa koja je ranije
bila pohranjena u neodgovarajue fascikle ili omote ime je bila izloena
opasnosti od fzikog oteenja. Isto tako, striktno je potovano utvreno
pravilo da se ne preuzima arhivska graa od imalaca prije predvienih rokova
i u nesreenom stanju, kao i neadekvatno tehniki opremljena graa. I u ovoj
godini je izvren uvoz potrebne koliine specijalnog japanskog papira i drugih
materijala i hemikalija za potrebe konzervacije i restauracije arhivske grae.
Postojanje odgovarujueg kadrovskog potencijala je neophodan
preduslov za uspjeno organizovanje arhivske djelatnosti i brige o arhivskoj
grai, u najirem smislu. Stoga se ovom pitanju mora poklonjati znaajna
panja. Trend smanjenja broja zaposlenih i nemogunost zapoljavanja
novih izvrilaca se nastavio i u 2012. godini. Arhiv je, poetkom godine
imao 158, a na kraju godine 156 zaposlenih, to je ak 20, odnosno 22
izvrioca manje u odnosu na broj predvien Pravilnikom o unutranoj
organizaciji i sistematizaciji. Zbog specifnosti poslova, odgovarajui kadar
je, gotovo jedino mogue obezbijediti prijemom pripravnika i njihovom
viegodinjom obukom i usavravanjem. U tom smislu, u vie navrata, u
prethodnim i ovoj godini, traena je saglasnost za prijem bar dva pripravnika,
a odobreno je zapoljavanje samo jednog. Obzirom da je onemogueno
novo zapoljavanje, a nepopunjena su radna mjesta za koja je, u najveem
broju sluajeva, uslov visoka kolska sprema, to je postojea kadrovska
struktura u Arhivu dosta nepovoljna i male su mogunosti da e se uskoro
poboljati. To e imati negativne posljedice na arhivsku djelatnost i njen
razvoj. Ovaj problem je naroito izraen u Arhivskom odsjeku Istorijski
arhiv Kotor, tim vie to je iskusna arhivistkinja koja je rukovodila odsjekom
otila u penziju, a njena zamjena je izvrena izborom iz postojeeg kadra.
Traena je i dobijena saglasnost za produenje radnog odnosa za dvoje
arhivista koji su primljeni na odreeno vrijeme. Traena je saglasnost za
prijem po jednog arhiviste u Kotoru, Cetinju i Herceg Novom. Obzirom
da je dobijena saglasnost za prijem jednog arhiviste u Kotoru, to je raspisan
oglas i u toku je postupak za zasnivanje radnog odnosa. Zbog nedostatka
333

kadra u Herceg Novom i privremenog odsustva izvrioca u Roajama, bili
smo prinueni da posao organizujemo putem zaljuenja ugovora.
Arhiv se aktivno ukljuio u program Vlade za zapoljavanje pripravnika,
tako da je planiran prijem oko 20 pripravnika u raznim odsjecima. U ljetnjim
mjesecima je primljeno nekoliko studenata na obaveznu praksu.
U cilju ispravnog postupanja sa arhivskom graom poev od trenutka
nastajanja, organizovano je kontinuirano osposobljavanje i struno
usavravanje za zaposlene u arhivu i kod stvaralaca. Organizovane su
strune konsultacije i vie sasatanaka sa slubenicima arhiva. U saradnji sa
Upravom za kadrove, organizovana su savjetovanja na temu ,,Kancelarijsko
poslovanje za dravne slubenike. Takva savjetovanja Arhiv je organizovao i
za zaposlene kod stvaralaca arhivske grae na lokalnom nivou, kao i u samom
Arhivu. Obavljen je vei broj posjeta pojedinim odsjecima i organizovani
sastanci na odreena struna pitanja. Jedna arhivistkinja je pohaala veoma
prestinu kolu za arhiviste u Trstu, a jedna arhivistkinja uestvuje u toj
koli kao predava. Koriena je i mogunost formiranja projektnog tima
za obavljanje pojedinih strunih poslova (pripremanje izlobi i zbornika
dokumenata, preslaganje i premjetanje arhivske i biblioteke grae,
uvoenje i auriranje evidencija o zaposlenima, sprovoenje postupaka
javnih nabavki i dr.).
Nastavljena je aktivnost na striktnoj primjeni meunarodnih sta-
ndarda i normi za opis stvaralaca arhivske grae i arhivskih fondova, to je
stupanjem na snagu novog Zakona o arhivskoj djelatnosti, propisano i kao
zakonska obaveza.
Dravni arhiv Crne Gore posjeduje 1275 arhivskih fondova to ini
ukupno oko 10 000 metara dunih arhivske grae.
Struktura ove arhivske grae je slijedea: 545 fonda ili neto preko
4100 metara grae se odnosi na dravne organe i organizacije, a 730 fondova
ili blizu 6000 metara grae se odnosi na lokalne organe i organizacije.
Pored toga, Arhiv posjeduje jo i 117 linih ili porodinih fondova sa
oko 50 metara grae, kao i 140 zbirki sa oko 220 metara grae.
U bibliotekama Dravnog arhiva se nalazi preko 50 000 bibliografskih
jedinica.
334
A
Arhivska graa i literatura koja se uva u Arhivu, bili su dostupni i
koristio ih je veliki broj korisnika. Najvei broj korisnika traio je i koristio
arhivsku grau u dokazne svrhe, radi ostvarivanja odreenih imovinskih i
drugih prava, a naroito po osnovu povraaja oduzetih imovinskih prava i
obeteenja.
Dravni arhiv poklanja znaajnu panju izdavakoj djelatnosti.
U ovoj godini je raeno na nekoliko znaajnih izdavakih projekata.
Monografja Dravnog arhiva je u zavrnoj fazi i trebalo bi da bude predata
u tampu u prvoj polovini 2013. godine. Pasoke isprave su veoma znaajan,
zahtjevan i obiman projekat koji e initi pet knjiga. Priprema prve dvije
je u zavrnoj fazi, pa je zakljuen ugovor za tampanje i prva bi trebalo da
bude objavljena u prvom kvartalu 2013. godine. Raeno je na pripremi
zbornika dokumenata Prva psihijatrijska bolnica u Knjaevini Crnoj Gori.
I ovaj projekat je u zavrnoj fazi, tako da bi trebalo da se zavri u prvom
polugoditu 2013. godine. Postignut je dogovor sa Prijestonicom Cetinje
o zajednikom izdavanju zbornika dokumenata Optina varoi Cetinje u
XIX vijeku. Obavljeno je istraivanje i izvren odabir dokumenata koji e
biti publikovani. Prevedeni su, pripremljeni za objavljivanje i ugovoreno
tampanje dva izvjetaja izaslanika kralja Rumunije o posjeti Crnoj Gori
u drugoj polovini XIX vijeka, koji su pribavljeni iz Arhiva Rumunije. Arhiv
je izdao knjigu Kult Sovjeskog saveza i Staljina u Crnoj Gori 1945-1948.
Obavljeni su istraivaki radovi i izvren odabir dokumenata koji e biti
publikovani u zborniku koji zajedniki pripremanju arhivi Crne Gore i
Bugarske. Objavljena su dva broja asopisa Arhivski zapisi.
Doraivan je i auriran sajt Arhiva koji imao veliki broj posjeta. Sajt
nudi znaajne informacije o Arhivu i arhivskoj grai, nainu i mogunostima
za njeno korienje, izdanjima, propisima iz oblasti arhivske djelatnosti, niz
zanimljivih tekstova i dr.
Realizovano je vie novih, veoma znaajnih i zapaenih izlobi: Crna
Gora u Prvom balkanskom ratu; Dokumenta o naseljavanju Crnogoraca u
Ukrajini u XVIII vijeku; Peati, tambilji, logotipi i simboli kroz arhivsku grau
AO Ulcinj 1921-1961; O Baru i Baranima kroz fondove Barskog arhiva 1919-
1979 (internet izloba); Fotografje vazduhoplovstva kroz arhivsku grau
335

Arhivskog odsjeka Berane 1932-1994. Neke od njih, kao i neke od ranije
pripremljenih izlobi, prikazane su u vie gradova. Vrene su pripreme dvije
znaajne izlobe koje e biti realizovane u 2013. godini, i to: Socijalistika
Crna Gora Njegou, koja e biti prireena u okviru obiljeavanja 200 godina
od Njegoevog roenja i Glavni gradovi slovenskih drava, koja e, kao
zajedniki projekat arhiva slovenskih drava, biti realizovana poetkom
maja 2013. godine u Parizu.
Redovna manifestacija Nedjelja arhiva, koju Dravni arhiv organizuje
ve nekoliko godina krajem mjeseca aprila, veoma uspjeno je realizovana
i ove godine. U njoj su aktivno uestvovali svi arhivski odsjeci, tako da
je organizovana na podruju itave Crne Gore. U okviru manifestacije
je realizovano preko pedeset razliitih programa, od kojih su veina bili
veoma zapaeni. Tu se neke od ve pomenutih izlobi, promocije izdanja,
istorijski asovi u kolama, predavanja, posjete studenata i uenika Arhivu,
posjete predstavnika dravnih i lokalnih organa, dan otvorenih vrata Arhiva,
gostovanje u sredstvima informisanja i dr.
Predstavnici Dravnog arhiva su uestvovali u pripremi znaajnih
planskih dokumenata i normativnih akata na dravnom nivou i u tome dali
znaajan doprinos. Raeno je na pripremi Uredbe o nainu uvanja javne
registraturske i arhivske grae; pripremljen je Cjenovnik posebnih trokova
Dravnog arhiva; zapoete su akivnosti na pripremi Pravilnika o unutranjoj
organizaciji i sistematizaciji; doneen je niz internih Pravila o procedurama.
Sainjen je Izvjetaj o radu za 2011. godinu, Plan rada i Akcioni plan za 2012.
godinu, projekti koji su kandidovani za Program zatite i ouvanja kulturnih
dobara u 2013. godini, kao i niz drugih planova i izvjetaja.
Ostvarena je unutar Crne Gore uspjena saradnja sa dravnim i
lokalnim organima kao i sa institucijama iz oblasti obrazovanja, kulture i
nauke: Ministarstvom vanjskih poslova Grupa za pregovore, Upravom za
kadrove, MONSTAT-om, Privrednom komorom, Fondom za obeteenje,
CANU i dr. Saradnja sa medijima uspjeno je ostvarena kroz gostovanja
u emisijama, uea u programima koji su direktno prenoeni, davanju
intervjua, objavljivanju informacija o aktivnostima Arhiva i dr.
Dravni arhiv je punopravni lan Meunarodnog Arhivskog Savjeta
(ICA), pa po tom osnovu uestvuje u radu organa i tijela te asocijacije, kao i
336
A
na skupovima koje organizuje. U ovoj godini, u organizaciji Meunarodnoga
arhivskoga savjeta i Dravnog arhiva Australije, odrana je u Brisbejnu
Konferencija Meunarodnog arhivskog savjeta. Na Konferenciji je
uestvovala i delegacija Dravnog arhiva. To je ujedno bila i prilika da se
obavi niz veoma korisnih kontakata sa predstavnicima arhiva sa kojima se
ima, ili eli uspostaviti saradnja.
Po dobijenim pozivima, ostvareno je uee na strunim skupovima
u Radencima, Bihau i Trstu, koja su organizovali arhivi i udruenja
arhivskih radnika. Uzeto je uee na III Konferenciji arhiva slovenskih
drava koja je odrana u Ljubljani i Lipici. Predstavnici Arhiva su imali rad
na Meunarodnoj naunoj konferenciji o Balkanskim ratovima u Bugarskoj.
U ovoj godini je dogovorena i ostvarena saradnja sa veim brojem
arhiva iz drugih drava. Sa Arhivom Rusije je postignut dogovor koji
bi trebalo da rezultira dobijanjem kopija dokumenata o Crnoj Gori i
realizacijom zajednikog projekta izlobe ili zbornika dokumenata. Sa
Arhivom Bugarske je postignut dogovor o pripremi zajednikog zbornika
dokumenata. Od Arhiva Turske je ranije dobijen katalog dokumenata
o Crnoj Gori i u ovoj godini je raeno na njegovom prevoenju, to nije
dovedeno do kraja obzirom na tekou nalaenja lica koje bi uspjeno
obavilo taj posao. Od Arhiva Ukrajine je, posredstvom Ambasade u Crnoj
Gori, dobijen odreeni broj dokumenata o naseljavanju Crnogoraca u
Ukrajini u XVIII vijeku i postignut dogovor da se nastavi sa istraivanjem
arhviske grae o Crnoj Gori, na bazi ega bi se planirao naredni zajedniki
projekat. Iz Arhiva Rumunije su dobijeni naprijed pomenuti izvjetaji
izaslanika rumunskog kralja. Od Arhiva Bosne i Hercegovine su dobijene
kopije jednog broja dokumenata Zetske banovine koja se odnose na Crnu
Goru. Sa Arhivom eke je postignut dogovor da dvoje arhivista boravi kod
njih nekoliko dana i istrauje arhivsku grau o Crnoj Gori.
Aktivnosti na realizaciji redovnih obaveza i zadataka iz arhivske dje-
latnosti koje se odnose na kontrolu, zatitu, preuzimanje, smjetaj, sreivanje,
obradu i korienje arhivske grae od znaaja za dravu i jedinice lokalne
samouprave, organizovane su i odvijale se u organizacionim jedinicama u
okviru dva sektora Dravnog arhiva.
337

I SEKTOR ZA KONTROLU, ZATITU, PREUZIMANJE,
SMETAJ, SREIVANJE, OBRDU I KORIENJE
ARHIVSKE GRE OD ZNAAJA ZA DRAVU
1. Odsjek za kontrolu i zatitu arhivske grae van arhiva
U izvjetajnom periodu obavljeno je 262 obilazaka u 87 registratura:
- Vlada Crne Gore,
- Skuptina Crne Gore,
- Ministarstvo za informaciono drutvo i telekomunikacije,
- Ministarstvo saobraaja, pomorstva i telekomunikacija,
- Ministarstvo prosvjete i sporta,
- Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja,
- Ministarstvo pravde,
- Ministarsvo za ljudska i manjinska prava,
- Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija,
- Ministarstvo nauke,
- Ministarsvo odbrane,
- Lovaki savez CG,
- Uprava za imovinu,
- Uprava za kadrove,
- Uprava carina,
- Veterinarska uprava,
- Poreska uprava,
- Uprava za igre na sreu,
- Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzea,
- Direkcija za javne radove,
- Agencija za civilno vazduhoplovstvo,
- Centralna depozitarna agencija,
- RTV Vijesti,
- Montenegro osiguranje,
- Loven auto,
- Fond PIO,
338
A
- Dravna revizorska institucija,
- Grawe osiguranje,
- Pravni fakultet,
- Merkur osiguranje,
- Centar za ekotoksikoloka istraivanja,
- Fond rada,
- Crnogorski elektroprenosni sistem,
- Specijalistika veterinarska laboratorija,
- Slubeni list,
- Crnogorsko narodno pozorite,
- Fudbalski savez,
- MFI Agroinvest,
- Fakultet politikih nauka,
- Invest banka montenegro,
- Loven ivotno osiguranje,
- Agencija za nadzor osiguranja,
- Agencija za telekomunikacije i potansku djelatnost,
- Univerzitetska biblioteka,
- JP za nacionalne parkove,
- Sluba za odravanje objekata Univerziteta,
- Republiki fond za zdravstvo,
- Telenor,
- RTV Atlas,
- Fond za stambenu solidarnu izgradnju,
- Crna Gora put,
- Normal company,
- Upravni sud,
- Atlas life osiguranje,
- Istorijski institut,
- NLB lizing,
- Ustavni sud,
- Hipotekarna banka,
- Montenegro airlines,
339

- CKB,
- Zavod za hidrologiju i seizmologiju,
- Univerzitet CG, Centar za informacioni sistem,
- Radio difuzni centar,
- Dom uenika i studenata,
- RTV CG,
- Regulatorna agencija za energetiku,
- Pink TV,
- Agencija za mirno rjeavanje sporova,
- Investiciono razvojni fond,
- Agencija Crne Gore za promociju stranih investicija,
- Institut za strane jezike,
- Vijee za prekraje,
- Zavod za kolstvo,
- Centralna banka,
- Uprava za inspekcijske poslove,
- Medicinski fakultet,
- Gradjevinski fakultet,
- UTIP,
- Zavod za izvrenje krivinih sankcija,
- Fakultet politikih nauka,
- Ispitni centar,
- JU Zavod za transfuziju krvi,
- Univerzitet Mediteran,
- Zavod za statistiku,
- Centar za iseljenike.
Izluivanje bezvrijednog registraturskog materijala, uz datu saglasnost
Dravnog arhiva, izvreno je kod 26 registratura:
- Centar za ekotoksikoloka ispitivanja, 45 dm
- Univerzitetska biblioteka, 3 dm
- Sluba za odravanje objekata, 0,5dm
340
A
- Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzea, 4,5 dm
- Ministarstvo prosvjete i sporta, 21 dm
- Ministarstvo pravde, 2 dm
- JP Nacionalni parkovi, 6,5 dm
- Ministarsvo za ljudska i manjinska prava, 2 dm
- Poreska uprava, 28 dm
- Agencija za elektronske komunikacije i potansku djelat., 14 dm
- Dom uenika i studenata, 18dm
- Uprava za kadrove, 4 dm
- Uprava za imovinu, 1,5 dm
- Republiki fond za zdravstvo, 60 dm
- Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, 10 dm
- Veterinarska uprava, 70 dm
- Zavod za hidrologiju i meteorologiju, 7 dm
- Zavod za kolstvo, 50 dm
- Ispitni centar, 50 dm
- Skuptina, 18 dm
- JP RTV, 77 dm
- Uprava carina, 28 dm
- Gradjevinski fakultet, 4 dm
- Slubeni list, 6 dm
- Crnogorsko narodno pozorite, 10 dm
- Regulatorna agencija za energetiku. 2 dm
Lista kategorija registraturske gradje uraena je kod 26 registratura:
- Skuptina Crne Gore,
- Merkur osiguranje,
- Crnogorski elektroprenosni sistem,
- Direkcija za javne radove,
- Loven ivotno osiguranje,
- Ministarstvo za informaciono drutvo i telekomunikacije,
- RTV Vijesti,
341

- Grawe osiguranje,
- Ministarstvo nauke,
- Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja,
- Hipotekarna banka,
- Fond za solidarnu stambenu izgradnju,
- MFI Montenegro investment credit,
- Invest Banka Montenegro,
- First fnancial bank,
- Ustavni sud,
- Fond rada,
- Instutut za strane jezike,
- Centralna banka CG,
- Dravna revizorska institucija,
- Atlas life osiguranje,
- Zavod za hidrologiju i seizmologiju,
- Zavod za transfuziju krvi,
- Vlada CG,
- Specijalistika veterinarska laboratorija,
- Agencija ze elektronske komunikacije i potansku djelatnost.
U izvjetajnom periodu slubenici su radili i na auriranju evidencija
koje se vode u ovom Odsjeku.

2. Odsjek Centralni depo
Obavljeni su sledei poslovi:
Odgovoreno je na 409 pristiglih zahtjeva stranaka, u iju svrhu je bilo
potrebno pregledati 1099 fascikli arhivske grae;
Na osnovu uredno voenih reversa izdavana je arhivska graa:
Odjeljenju za SIO-novi period 197 fascikli, 5 knjiga, 6 djelovodnika i 10
slubenih listova; Odjeljenju za SIO-stari period 68 fascikli i 10 knjiga;
Centru za nauno informativnu i kulturno prosvjetnu djelatnost 81 fascikla,
30 knjiga i 8 slubenih listova; Centru za tehniku zatitu arhivske grae
342
A
17 fascikli i 1 knjiga; itaonici za potrebe istraivaa i drugih korisnika
arhivske gra izdatato je 1303 fascikle, 1227 knjiga.
Iz Centranog depoa predati su Arhivskom odsjeku Cetinja fondovi:
Narodni odbor Cetinje 1954-55, 31 fascikla; SO Cetinje 3 fascikle; Invalidski
predmeti 123 fascikle; Multiplikati NOOC (1959), 2 fascikle; Multiplikati
SOC (1960), 2 fascikle; GNO (1950), 1 sveanj; NOOC 196, 1 sveanj;
NOOC (1955- 1956), 1 sveanj; NOOC (1964), 1 sveanj; Osnovna kola
Njego, 1 fascikla.
Svakodnevno je komunicirano sa strankama vezano za rjeavanje
njihovih zahtjeva.
3. Odsjek za sreivanje i obradu arhivske grae -
stari period Cetinje
Sprovoenjem redovnih radnih obaveza obavljeni su sljedei poslovi:
Glavno kolsko nadzornitvo sreena graa i uraen sumarni
inventar za 24 fascikle (1886 1889);
Optina varoi Cetinje - sreena graa i uraen sumarni inventar za 5
fascikli (1899) br.;
Uprava dvora molbenice sreena graa i uraen imenski registar,
za 9 fascikikli (1913).
Zavren rad na sreivanju, ukupno 28 fascikli grae.
Izvreno ispisivanje starih brojeva na dokumentima fonda Mini-
starstvo inostranih djela, prenumeracija uraena za 28 fascikli:
Ministarstvo unutranjih djela Uprava graevina sreena graa i
uraen sumarni inventar
za16 fascikli (1881-1885):
Osnovna kola Cetinje (1935-1949) Zavren je rad na sreivanju
fonda. Arhivska graa je odloena u 43 nove arhivske kutije, obraeno je
296 pomonih fondovskih knjiga.
U ovom periodu izvreno je i prekucavanje, transkript, uporeivanje
podataka Imenskog registra i molbi za izdavanje pasoa fonda MID Pasoko
odjeljenje, sa zadatkom pripreme za publikovanje. Za pripremu navedene
publikacije prekucana je knjiga Poimenina knjiga izdatih pasoa, br. 33
343

fond MID - Pasoko odjeljenje i otpoeo rad na prekucavanju Poimeninog
protokola izdatih pasoa, knjiga br. 34, od 2. 01. 1884 do 30. 12. 1892., fond
MID Pasoko odjeljenje.
Zapoelo se sa radom na sreivanju fonda Banska uprava Zetske
banovine Tehniko odjeljenje V- tehniki radovi. Uraeno: Srez Andrije-
vica 1 fascikla, Srez Bar 9 fascikli.
4. Odsjek za sreivanje i obradu arhivske grae stari period -
Istorijski arhiv Kotor
U toku 2012. godine obavljeni su sljedei zadaci:
Vrena je obrada arhivskog fonda Upravno politiki spisi vanrednih
providura Mletake republike UPM (1684-1797). Raeno na reviziji,
katalogizaciji, prevoenju opisa i inventarskih popisa, kao i digitalizaciji
grae fonda koja broji 228 svenjeva.
Nastavljeni poslovi na pripremi projekta Katastarske mape u Srednjoj
Evropi u okviru organizacije ICARUS Be.
Vreni su poslovi pripreme za uee DACG u meunarodnom
projektu European Archival Network on World War I, u organizaciji
IKRUS- Be.
Obavljena je digitalizacija 1200 strana katastarske grae kao i 1000
strana sudske grae fonda KUK i fondova Sreskih sudova.
Raeno je na poslovima pripreme za publikovanje II izmijenjenog i
dopunjenog izdanja Vodia Istorijskog arhiva Kotor.
Izvreno je skeniranje i digitalizovanje dokumenata iz fondova OK,
OD, OK, POK za publikovanje Monografje Srednje pomorske kole
Kotor, skeniran 121 dokument.
Kontaktirano sa privatnim imaocima arhivske grae i bibliotekog
materijala. Boidar ukovi iz Risna - pregovarano oko eventualne predaje
dokumetacije Arhivu; Ljubica Vrbica - obavljena konsultacija u vezi
objavljivanja arhivske grae u linom posjedu.
Tokom 2012. godine, u ovom Odsjeku je evidentirano 42 istraivaa
sa 500 posjeta. E-mail zahtjevom se obratilo 26 pravnih i fzikih lica.
344
A
Evidentirano je i 220 korisnika koje je koristilo arhivsku grau u dokazne
svrhe.
5. Odsjek za sreivanje i obradu arhivske grae
novi period Cetinje
U skladu sa planom utvrenim za 2012. godinu u ovom odsjeku
uraeni su sljedei struni poslovi:
Klasifkacija arhivske grae izvrena na fondovima:
Dravni arhiv Crne Gore (1952-1990), 1986-3fascikle, 1987-1fascikla,
1988-7 fascikli, 1989-2 fascikle.
Izvrno vijee SR Crne Gore (1953-1990), 1961-27 fascikli, 1962 9
fascikli, 1963 5 fascikli
Arhivistiki je sreena graa fonda:
Skuptina SR Crne Gore (1945-1973); 1968 20 fascikli; 1969 25
fascikli, 1970 22 fascikle, 1971 20 fascikli.
Za potrebe auriranja web sajta, vreno je prikupljanje podataka za
izradu Klasifkacione eme fondova novog perioda od 1945 godine.
6. Odsjek za sreivanje i obradu arhivske grae -
novi period Podgorica

Shodno planu rada za 2012.godinu u ovom odsjeku su uraeni
sljedei poslovi:
Fond OK SK Titograd (1957-1989), izvrena obrada 165 kutija
arhivske grae.
Fond CK SK Crne Gore (1945-1989), izvrena obrada 206 kutija
arhivske grae.
Za izradu zbornika Nikiki srez u NOR-u (1941-1945), istraena
graa i izdvojeno 698 dokumenata.
Zapoeto je istraivanje grae za izradu izlobe dokumenta, radni
naslov izlobe Njego u socijalistikoj Crnoj Gori. U tu svrhu pregledan
list Pobjeda od 1945-1989 godine i izvreno kopiranje naznaenih
tekstova.
345

Obavljena je revizija 61 fascikle arhivske zbirke NOR-a 1941-1945.
U cilju zatite postojeih regesta izvreno je njihovo kopiranje i isti
pripremljeni za korienje.
Izraen novi spoljni opis kutija (etiketa) za 1112 fascilkli.
Tokom 2012. godine u Odsjeku je 28 istraivaa koristilo arhivsku
grau.

II SEKTOR ZA KONTROLU, ZATITU, PREUZIMANJE,
SMJETAJ, SREIVANJE, OBRDU I KORIENJE
ARHIVSKE GRE OD ZNAAJA ZA JEDINICE
LOKLNE SAMOUPRVE
1. ODSJEK ANDRIJEVICA
Prema utvrenom planu za 2012.godinu, realizovani su sljedei
poslovi i radni zadaci:
I - Zatita arhivske grae i registraturskog materijala van arhiva
1. Kompletna kontrola arhivskog poslovanja i pregled stanja
arhivske grae i
registraturskog materijala izvrena je kod 8 registratura:
- Osnovni sud - Plav,
- Poreska uprava Berane - podruna jedinica Plav,
- Javni tuilac Plav,
- JU Centar za socijalni rad Plav,
- JP za stambeno komunalne poslove Plav,
- JU O Hajro ahmanovi Plav,
- Predkolska ustanova Djeji vrti Plav,
- Optinski fond za gradsko graevinsko zemljite Plav.
346
A
2. Izluivanje bezvrijednog registraturskog matrijala izvreno je kod
2 registrature:
- Poreska uprava Berane - podruna jedinica Plav 1992-2010; 1.60
d/m
- JU Centar za socijalni rad - Plav 1992-2001; 5.10 d/m
Ukupno 6.70 d/m
3. Priprema i preuzimanje arhivske grae izvreno je od Odsjeka
Berane:
- Mjesni narodni odbori (7) 1945-1952; k. 46; knj.169.
- Narodni odbor optine Andrijevica 1952-1960; k. 24; knj. 14.
- Narodni odbor optine Plav 1952-1963; k. 18; knj. 13.
- Sresko javno tuilatvo Andrijevica 1946-1952; k.16; knj.29.
- Seljake zadruge (21) 1947-1952; k. 63; knj. 137.
- RO PKB Soko Nada tark- Andrijevica 1985-1987; k. 2.
- PO 14 decembar OUR Termovent-Andrijevica 1983; k. 4.
Ukupno je iz depoa Odsjeka Berane, na osnovu zapisnika o
primopredaji br. 03-761 od
28.11.2012. preuzeta arhivska graa 33 fonda u koliini od 27.35
d/m.
II - Poslovi u depou
1. Prijem i smjetaj arhivske grae
- Izdavanje arhivske grae na korienje;
- Razgranienje i popisivanje fondova, smjetaj arhivske grae u
kutije;
- Voenje evidencija;
- Rad sa strankama.
III - Sreivanje i obrada arhivske grae
1. Klasifkacija i sistematizacija arhivske grae raena je na sljedeim
fondovima:
347

- Osnovni sud Plav 1954-2001; k. 19; predmeta 399; SI; IR
- MNO Trepa Andrijevica 1945-1952; k. 14; knj. 12; predmeta
2880; SI
- MNO Bandovia most Andrijevica 1945-1952; k. 2; predmeta
283; SI
- MNO ulii Andrijevica 1945-1952; k. 1; predmeta126
2. Izrada meunarodne norme arhivistikog normiranog zapisa za
pravna i fzika lica i porodice - ISAAR (cpf ) za sedam stvaraoca:
- Seljaka radna zadruga Batri Bojovi Andrijevica,
- Seljaka radna zadruga Vujadin Zogovi Meanica Andrijevica,
- Seljaka radna zadruga uro Guberini Seoce Andrijevica,
- Seljaka radna zadruga Mili Koljenovi Konjuhe Andrijevica,
- Seljaka radna zadruga Fazlija Uljevi Vusanje Andrijevica,
- Seljaka radna zadruga Jusuf Redepagi Plav,
- Seljaka radna zadruga Ljubo oki Ulotina.
IV - Korienje arhivske grae i bibliotekog materijala
1. Korienje arhivske grae u javne i privatno-pravne svrhe
- Obraeno je 8 zahtjeva pravnih i fzikih lica po raznim osnovama i
korieno je knj. 20 i k. 34.
- Uraene su 374 fotokopije.
V - Kulturno prosvjetna i propagandna djelatnost
- U okviru kulturno-propagandne djelatnosti obiljeena je ,,Neelja
arhiva.
- Pripremljena je zajednika izloba odsjeka Andrijevica i Berane pod
nazivom Avijacija u Beranama od 1927. g. do danas
- Distribucija propagandnog materijala po kolama i institucijama.
348
A
2. ODSJEK BAR
1. Pregled arhivske grae i registraturskog materijala i pruanje
strune pomoi po raznim osnovama, izvren je kod 20 registratura:
- Republiki fond zdravstvenog osiguranja podruna jedinica Bar,
- Osnovni dravni tuilac Bar,
- AD Marina Bar,
- AD Luka Bar,
- AD Barska plovidba Bar,
- DOO Jadroagent Bar,
- JU Srednja poljoprivredna kola Bar,
- JU Gimnazija Niko Rolovi Bar,
- SO Bar (Urbanizam i projektovanje - ranije ugaena registratura),
- Mjesna zajednica uanj Bar,
- Optinska organizacija Crvenog Krsta Bar,
- Radio difuzni servis Radio - Bar,
- Fond penzijskog i invalidskog osiguranja CG - podruno odjeljenje
Bar,
- Uprava Carina - podruna jedinica - Carinarnica Bar,
- Poreska uprava - podruna jedinica Bar, Ekspozitura Ulcinj,
- JP Vodovod i kanalizacija Bar,
- Inex Zlatna obala Sutomore,
- Montenegro banka - Filijala Bar,
- Mornarica vojske Crne Gore Bar.
- SIZ fzike kulture (ugaena registratura1996 a graa ostala u drugoj
registraturi-Gimnaziji).
2. Data je saglasnost na jednu Listu kategorija registraturskog
materijala sa rokovima uvanja:
- DOO Jadroagent Bar.
349

sedam registratura:
- Republiki fond za zdravstvo - podruna jedinica Bar 22,50 d/m
- Mornarica vojske Crne Gore Bar 3 d/m
- Inex Zlatna obala Sutomore 44 d/m
- Poreska uprava- podruna jedinica Bar 32 d/m
- AD Barska plovidba Bar 56,50 d/m
- Uprava Carina - Carinarnica Bar 85 d/m
- DOO Jadroagent Bar 80 d/m
Ukupno: 323 d/m
4. Priprema i preuzimanje arhivske grae izvreno je od jedne
registrature:
- SIZ fzike kulture (ugaena registratura) 1981-1996; Preuzeto je 12
registratora.
- Izrada 56 spoljnih opisa na k. 56;
- Izdavanje grae na sreivanje i obradu k. 50;
- Izdavanje grae iz depoa istraivaima k. 16.
fondovima:
- Osnovni sud Bar - predmeti DN, 1970 -1976; k. 26.Unutranje
liste; SI
- Sreski Narodni Odbor Bar -1949; k. 30. Unutranje liste
Svega sreeno i obraeno kutija 56.

pravna i fzika lica i porodice ISAAR (cpf ) za etiri stvaraoca:
- AD Luka Bar,
- Optinska konferencija SSRN Bar,
350
A
- Centar za marksistiko obrazovanje Bar,
- Opta bolnica Blao J. Orlandi Bar.
3. Unoenje podataka na raunaru
- Sreski suda Bar (1946-1962) oznake: G 1947-1960, predmeta
1190; vanparnica R 1959-
1960, predmeta 229; krivica K 1946-1960, predmeta 371; izvrenja
I 1945-1960, predmeta
762.
- Osnovni sud Bar (1960-1980) vanparnica R 1961-1962, predmeta
325
Ukupno predmeta: 2877

1. Korienje arhivske grae preko itaonice:
- Arhivsku grau su koristila 3 istraivaa.
- Fotokopirano je 52 lista.
2. Korienje arhivske grae u javne i privatno-pravne svrhe:
- Obraeno je 186 pismenih zahtjeva fzikih (143) i pravnih lica
(43). Pozitivno je rijeeno 128,
a negativno 58 zahtjeva.
- Poslato je 21 pismeno obavjetenje i 13 potvrda i uvjerenja.
- Fotokopirano je 1287 listova.
- Pruene su informacije za 36 stranaka.
- U okviru kulturno propagandne djelatnosti obiljeena je Neelja
arhiva.
- Gostovanje rukovoditeljke AO Bar u emisiji Promenada na Radio
Baru 25. aprila.
351

- Pripremljena je internet izloba O Baru i Baranima kroz fondove
barskog arhiva. Povod
pripreme izlobe je obiljeavanje 25 godina rada barskog arhiva.
Ovu virtuelnu izlobu do sada
je vidjelo 3140 posjetilaca sa svih kontinenata.
- Odrana je konferencija za novinare povodom manifestacije
Neelja arhiva
- U okviru Otvorenih vrata arhiva bilo je nekoliko posjeta graana
i uenika
- Distribucija propagandnog materijala po kolama i institucijama.
3. ODSJEK BERNE
1. Kompletan pregled stanja arhivske grae i registraturskog materijala
izvren je kod 12
registratura sa 118 obilazaka:
- Osnovni sud Berane,
- Osnovni sud Roaje,
- Skuptina optine Berane,
- Skuptina optine Roaje,
- Uprava prihoda Berane,
- Uprava prihoda Roaje,
- Agroinvest banka Berane,
- Uprava carina, Podruna jedinica Bijelo Polje-Ekspozitura Berane,
- Uprava carina Bijelo Polje-Ekspozitura Kula,
- Uprava carina Bijelo Polje-Ekspozitura Draenovac,
- JU Elektro-hemijska tehnika kola Berane,
- Elektro privredno preduzee Elektro-Privreda Crne Gore Berane,
2. Izluivanje bezvrijednog registraturskog materijala izvreno je kod
5 registratura:
352
A
- Uprava prihoda Berane 1909-2004; 33 d/m,
- Uprava carina podruna jedinica Bijelo Polje-Ekspozitura Berane
2003-2007; 19.50 d/m,
- Uprava carina Bijelo Polje-Ekspozitura Kula 2000-2006; 84.30 d/m,
- Uprava carina Bijelo Polje-Ekspozitura Draenovac 2003-2006;
42.80 d/m,
- JU Elektro-hemijska tehnika kola Berane 1999-2010; 17.50 d/m,
Ukupno je izlueno 197,10 d/m.
registrature:
- Optinski sud Berane P 1960-1983; 35 d/m.
1. Prijem i smjetaj arhivske grae:
- Osnovni sud Berane P 1960-1983; 35 d/m,
- Prefascikulacija k. 300.
2. Izdavanje arhivske grae:
- Izdavanje i vraenje arhivske grae na mjesto lokacije: k. 117; knj.
46,
- Za potrebe istraivaa izdate su k. 4 knj. 9.
fondovima:
- Skuptina optine Berane 1964-1969; k. 38,
- Skuptina optine Roaje 1963-1980; k. 16,
- Sreski sud Berane 1960-1962; k.11.
pravna i fzika lica i porodice ISAAR (cpf ) za sljedee stvaraoce:
353

- Seljaka radna zadruga Partizan Ljenica,
- Seljaka radna zadruga Novo Doba Javorova,
- Mjesni narodni odbor Lubnice,
- Mjesni narodni odbor Polica,
- Mjesni narodni odbor Donja Renica,
- Mjesni narodni odbor Bue,
- Mjesni narodni odbor Budimlja,
- Mjesni narodni odbor Manastir,
- Mjesni narodni odbor ekular,
- Mjesni narodni odbor Trpezi,
- Mjesni narodni odbor Ba,
- Mjesni narodni odbor Bievo,
- Sreski narodni odbor Berane,
- JU Gimnazija 30 Septembar Roaje.
- Jedan istraiva koristio je arhivsku grau
- Obraeno je 284 zahtjeva pravnih i fzikih lica po raznim osnovama,
- Sainjeno je 57 uvjerenja,
- Uraena su pismena obavjetenja za 213 fotokopiranih predmeta,
- Uraeno je 698 fotokopija.

- U okviru manifestacije Neelja arhiva organizovano je predavanje
IV razredima Gimnazije Panto Malii sa temama: Arhivistika kao pomona
istorijska nauka i Znaaj arhivskih fondova za nauno istraivaki rad.
- Prezentovana je zajednika izloba fotografja odsjeka Berane i
Andrijevica pod nazivom Vazduhoplovstvo u Beranama od 1927. godine
do danas.
354
A
4. ODSJEK BIJELO POLJE
1. Pregled arhivske grae i registraturskog materijala u registraturama
i pruanje strune pomoi raeno je kod 13 registratura:
- Vie Dravno tuilatvo Bijelo Polje,
- Poreska uprava Crne Gore - Podruna jedinica Bijelo Polje i
ekspoziture Mojkovac i Kolain,
- Optina Bijelo Polje,
- Osnovni sud Bijelom Polju,
- Vii sud Bijelo Polje,
- DOO Auto moto drutvo orije Stani Bijelo Polje, u steaju,
- JU O Aleksa Beo ilas u Ravnoj Rijeci,
- JU Djeji vrti Duan - Duo Baseki u Bijelom Polju,
- JU O Nedakusi u Nedakusima,
- JU O Mladost u Kanjama,
- Uprava Carina Crne Gore - Podruna jedinica carinarnice Bijelo
Polje,
- JZU Dom zdravlja u Bijelom Polju,
- JU Informativni centar Bijelo Polje - Radio Bijelo Polje.
2. Rad na izluivanju i unitavanju bezvrijednog registraturskog
materijala, kojoj je rok uvanja po listi kategorija istekao, sproveden je kod
registratura:
- Vie Dravno tuilatvo Bijelo Polje 2005-2006; 5.20 d/m,
- Poreska uprava Crne Gore - Podruna jedinica Bijelo Polje i
ekspoziture Mojkovac i Kolain
1983-2007; 21.60 d/m,
- JU O Aleksa Beo ilas u Ravnoj Rijeci; 2.20 d/m,
- Uprava Carina Crne Gore - Podruna jedinica carinarnice Bijelo
Polje 2005-2006; 37.60 d/m.
355

3. Priprema i preuzimanje arhivske grae izvreno je od dvije
registrature:
- DOO Auto moto drutvo orije Stani Bijelo Polje u steaju;
1983-2010; 2.20 d/m,
- Vieg dravnog tuilatva iz Bijelog Polja 1999-2001; 1.40 d/m.
Ukupno preuzeto arhivske grae 3.60 d/m.
- Izrada i lijepljenje spoljnih etiketa na kutijama; k. 54,
- Peatanje dokumenata fondova: NO Gradske optine Bijelo Polje
k. 5; Vie dravno tuilatvo Bijelo Polje oznaka KT k. 9; DOO AMD
orije Stani Bijelo Polje k. 6; MNO Korita k. 1; MNO Lozna k. 1;
Prva petoljetka Bijelo Polje k. 3; Sreski komitet saveza komunista Bijelo
Polje k. 27. Ukupno 52 kutije.
2. Izdavanje arhivske grae
- Izdavanje arhivske grae na sreivanje i obradu k. 63
fondovima:
- Narodni Odbor-Gradske optine Bijelo Polje 1945-1959; k. 5;
predmeta 976; UL; SI,
- Mjesni narodni odbor Korita-Bijelo Polje 1945-1959; k. 1; predmet
131; UL; AI; SI,
- Mjesni narodni odbor Lozna-Bijelo Polje 1945-1959; k. 1; predmeta
104; UL; AI; SI,
- Sreski (optinski) komitet SK Bijelo Polje 1960-1990; k. 27;
predmeta 5845; UL;SI,
- Vie Dravno tuilatvo (Sresko javno tuilatvo) Bijelo Polje KT
1999-2001; k. 9; predmeta 307; UL; SI,
356
A
- IGDO Mladost Bijelo Polje 1982-2004; k. 2; predmeta 1001; UL;
SI,
- Fabrika namjenskih djelova Prva petoljetka Bijelo Polje 1981-
2006; k. 3; predmeta 193;UL; SI; AI,
- Auto moto drutvo orije Stani Bijelo Polje u steaju 1976-
2004; k. 2; predmeta 321; UL; SI.
- Pristiglo je i obraeno 44 zahtjeva,
- Izdato je 38 fotokopija.
5. ODSJEK BUDVA
izvren je kod 7
registratura:
- Javno preduzee za upravljanje morskim dobrom Budva,
- Komercijalna banka AD Budva,
- Poreska uprava Crne Gore podruna jedinica Budva,
- Podruni organ za prekraje Budva,
- HIT Montenegro DOO Budva,
- JU Druga osnovna kola Budva,
- JUSD Crvena komuna Petrovac.
pet registratura:
- Javno preduzee za upravljanje morskim dobrom - Budva 56.70
d/m,
- Poreska uprava Crne Gore podruna jedinica Budva 19.60 d/m,
- Podruni organ za prekraje - Budva 9.50 d/m,
357

- Komercijalna banka AD Budva 44 d/m,
- HIT Montenegro DOO - Budva 19.70 d/m.
Ukupno 158.90 d/m
1. Izdavanje arhivske grae na sreivanje i obradu:
- Izdavanje arhivske grae,
- Ispunjavanje reversa,
- Kontrola izdate i preuzete grae.
2. Izdavanje arhivske grae na korienje:
- Pronalaenje, provjeravanje i izdvajanje arhivske grae,
- Voenje evidencije o izdatoj grai na korienje,
- Izdavanje potvrda, obavjetenja i ostali poslovi.
fondovima:
- Skuptina optine Budva: SOB OUDP-ost 1955-1992; SOB OUDP-
ost 1986; k. 1; predmeta 106,
- Katastar DN rjeenja 1838-1998; k. 34; predmeta 2976.
2. Izluivanje bezvrijednog registraturskog materijala izvreno u
Odsjeku:
- Dnevne novine, 11 d/m.
- U ovom periodu bilo je 11 istraivaa
358
A
- Bilo je 867 posjeta sa zahtjevima za korienje grae,
- Na osnovu 237 zahtjeva-naloga za kseroksiranje izdato 1139 listova
kserok-kopija,
- Na osnovu 63 zahtjeva-naloga za skeniranje izdato 151 listova skener
kopija,
- Na osnovu 231 zahtjeva za fotografsanje tampano je 3239 listova
kopija (nakon, fotografsanja i kompjutrske obrade),
- Izdato je 67 obavjetenja po zahtjevima stranaka,
- U toku rada sa korisnicima je izdato i vraeno u depoima 2532
arhivskih jedinica.
6. ODSJEK DANILOVGRD
izvren je kod 33 registrature:
- Optina Danilovgrad,
- JU Centar za kulturu Danilovgrad,
- Galerija Danilovgrad,
- Direkcija za saobraaj, odravanje i izgradnju puteva Danilovgrad,
- Zavod za zapoljavanje-Podruna sluba Danilovgrad,
- JZU Dimitrije Dika Mareni Danilovgrad,
- Centar za socijalni rad-Podruna sluba Danilovgrad,
- Javno komunalno zanatsko preduzee Danilovgrad,
- Vodovod Danilovgrad,
- Fond zdravstva Danilovgrad,
- Poreska uprava-Podruna jedinica Danilovgrad,
- Osnovni sud Danilovgrad,
- Podruni organ za prekraje Danilovgrad,
- Demokratska partija socijalista Danilovgrad,
- Socijal-demokratska partija Danilovgrad,
359

- Socijalistika narodna partija Danilovgrad,
- Auto moto drutvo Danilovgrad,
- JPU Irena Radovi Danilovgrad,
- Muzej Danilovgrad,
- JU O Vuko Jovovi Danilovgrad,
- JU O Milosav Koljeni Slap,
- JU O Blao Mrakovi Donji Zagara,
- JU O Njego Spu,
- JU Gimnazija Petar I Petrovi Njego Danilovgrad,
- Policijska akademija Danilovgrad,
- AD Mermer Danilovgrad,
- Jastreb Spu,
- Fabrika stone hrane Spu,
- Pepsi-kola Spu,
- Trgovako preduzee Roma,
- Fabrika kafe,
- Mljekara Lazine,
- Montena maks Danilovgrad.
2. Izluivanje bezvrijednog registraturskog materijala izvreno je u 3
registrature:
- Osnovni sud Danilovgrad; 23.50 d/m,
- Poreska uprava Danilovgrad; 4 d/m,
- JPU Irena Radovi Danilovgrad; 4 d/m.
registrature:
- Osnovni sud Danilovgrad; 9 d/m.
4.Evidentirane 4 nove registrature:
- Trgovako preduzee Roma,
- Fabrika kafe,
- Mljekara Lazine,
- Montena maks Danilovgrad.
360
A
- Dislokacija fondova: Optina Danilovgrad, NOO Danolovgrad i
SNOO Danilovgrad.
fondovima:
- Osnovni sud Danilovgrad popisivanje arhivske grae; k. 10;
- Fond zdravstva Danilovgrad popisivanje arhivske grae; k.,3;
predmeta 568; UL,
- Centar za socijalni rad - popisivanje arhivske grae predmeta
MOP-a; k. 18; predmeta 446; UL,
- Javno komunalno preduzee Danilovgrad; popisivanje arhivske
grae; k. 2; predmeta 42; IR.
- Obraeno je 44 zahtjeva fzikih i pravnih lica po raznim osnovama
na koje je blagovremeno odgovoreno.
V Kulturno prosvjetna i propagandna djelatnost
- U okviru manifestacije Neelja arhivaorganizovana su predavanja
uenicima JU Gimnazija Petar I Petrovi Njego, JU O Njego Spu
Danilovgrad , JU O Milosav Koljeni Slap, JU O Blao Mrakovi
Donji Zagara i JU O Vuko Jovovi Danilovgrad.
- Odrana konferencija za tampu na lokalnom nivou sa predstavnicima
dnevnih novina Pobjeda, Dan i Radio Danilovgrada.
- Upriliena je posjeta sudije za organizovani kriminal Vieg suda iz
Podgorice.
361

7. ODSJEK KOLAIN
izvren je kod 6 registratura:
- Optina Kolain,
- Preduzee za trgovinu i usluge Kolain Kolain,
- JPKD Kolain Kolain,
- JU O Vojin epi Dragovia Polje,
- JU O Meurijeje Meurijeje,
- Osnovni sud Kolain.

2. Data je saglasnost na jednu Listu kategorija registraturskog
materijala sa rokovima uvanja:
- JU O Meurijeje Meurijeje.
3. Izluivanje bezvrijednog registraturskog materijala je u toku
kod jedne registrature:
- JU O Meurijeje Meurijeje 1972-2000.
- Revizija poretka, pakovanje, prepakivanje arhivske grae u depou,
- Odravanje higijene u depou,
- Izdavanje arhivske grae na sreivanje i obradu,
- Ispunjavanje reversa i drugih evidencija.
2. Izdavanje arhivske grae na korienje
- Pronalaenje, provjeravanje, izdavanje dokumenata iz sreene i
nesreene arhivske grae,
- Voenje evidencije o izdatoj grai na korienje,
- Izdavanje potvrda,obavetenja, i ostali poslovi.
362
A
fondovima:
- DP Veletrgovinakomercu steaju Kolain (1974-2007); 1974-
2007: knj. 42, k.11; IR.
- Osnovni sud Kolain R; O i OV 1987-1996: k. 28; IR ; P
1975-1979 i 1996-1998; k. 34; IR.

2. Obrada knjiga:
- JUDV Jevrosima Rabrenovi Mojkovac (1979-1990); knj. 12.
- Podruni organ za prekraje Mojkovac-POPM (1978-1990);
PP1982-1990; knj. 14.

3. Izluivanje bezvrijednog registraturskog materijala izvreno je u
Odsjeku prilikom sreivanja i obrade jednog fonda:
- Osnovni sud Kolain P 1975-1979 i 1996-1998); 1,75 d/m.
- Istraivaa je bilo dva.
- Pristigla su 162 zahtjeva fzikih i pravnih lica po raznim osnovama,
- Obraena su 122 zahtjeva,
- Na 40 zahtjeva je negativno odgovoreno,
- Izdata je 31 potvrda,
- Dato je 18 obavjetenja ,
- Izdate su 442 fotokopije.
363

- U okviru manifestacije Neelja arhiva od 23. do 27. aprila
realizovana je izloba Crnogorsko NE faizmu autorke mr Jadranke
Selhanovi. Izlobu je posjetio impozantan broj predstavnika i saradnika
lokalne uprave, pravosua, prosvjete, kulture, privrednih i drutveno-
politikih subjekata, Udruenje boraca i penzionera,uenika osnovne i
srednje kole, kao i vei broj graana. Izloba je medijski propraena kroz
javnu i lokalnu tampu.
8. ODSJEK KOTOR
- Optina Kotor-4 obilaska (posebno su obilaeni razliiti odsjeci),
- Konzervatorsko-arheoloko odjeljenje,
- Crnogorska plovidba,
- OJU Muzeji Kotor,
- Crnogorska plovidba,
- Direkcija za ureenje i izgradnju Kotora,
- JU Centar za kulturu Kotor,
- Dom za stare Grabovac,
- Bolnica Kotor,
- Optina Tivat.
Pruanje strune pomoi registraturama je bila prisutna gotovo u
svim obilascima, a najese po pitanju sreivanja arhivske grae, donoenja
Liste kategorija registraturskog materijala sa rokovima uvanja i izluivanja
bezvrijednog registraturskog materijala.
5 registratura:
364
A
- Luka kapetanija-Kotor,
- Optina Kotor-Poreska uprava,
- Direkcija za ureenje i izgradnju Kotora,
- OJU Muzeji Kotor,
- Optina Tivat-Poreska uprava.
Ukupno je izvreno 6 izluivanja kod 5 registratura u koliini od
127,46 d/m.
1. Prijem, smjetaj i odravanje arhivske grae:
- Redovna kontrola urednosti depoa.
2. Izdavanje arhivske grae na korienje:
- Izdato je i vraeno na mjesto lokacije 945 arhivskih kutija i 463
pomone fondovske knjige,
- Voenje evidencija za izdatu arhivsku grau,
- Ispunjeno je 622 prijava za korienje arghivske gradje.
fondovima:
- Katastarske optine: Kotor i Tivat-DN rjeenja (sloeni po broju i
sainjeni popisi); k. 25.
- Projektantski biro Kotor (PROK) 1953-1968; k. 9; AI.
- Zanatsko-korparsko-pletarsko preduzee Grbalj-Radanovii 1960-
1961; k. 9; Istorijska biljeka.
- Gradski narodni odbor Kotor-Zbirke isprava 1945-1980; k. 5; AI.
- Korisnika arhivske grae preko itaonice je bilo 622.
365

- Pismenih zahtjeva bilo je 227.
- Pismenih odgovora nakon obavljenog pretraivanja dostavljeno je
118, dok su ostali zahtjevi obraeni preko itaonice.
- Na zahtjev stranaka zdato je 15 potvrda.
- Osnovni sud u Kotoru zaduio je reversom 58 sudskih predmeta, a
razduio 35.
9. ODSJEK NIKI
I - Zatita arhivske grae i registraturskog materijala
- JU Centar za kulturu Niki,
- JU O Mileva Lajovi Lalatovi Niki,
- Poreska uprava Crne Gore, Podruna jedinica Niki,
- JU O Olga Golovi Niki,
- JP Radio i Televizija Niki,
- Podruni organ za prekraje Niki,
- AD Nikpek pekara Niki,
- Hipotekarna benka AD Podgorica, Filijala Niki,
- Crnogorska komercijalna banka AD Podgorica, Ekspozitura Niki,
- eljezara AD Niki u steaju,
- JZU Opta bolnica Niki,
- JZU Dom zdravlja Niki,
- Uprava carina,
- Pota Crne Gore, Centar pota Niki,
- Centar za obrazovanje odraslih,
- JPU Dragan Kovaevi Niki,
- MV Broker u steaju,
- Republiki fond za zdravstvo, Podruno odjeljenje Niki.
366
A
2. Pruena je struna pomo jednoj registraturi kod izrade Liste
kategorija registraturskog materijala sa rokovima uvanja:
- JPU Dragan Kovaevi Niki.
3. Data saglasnost na dvije Liste kategorija registraturskog materijala
i arhivske grae za:
- AD Nikpek pekara Niki,
- eljezara AD Niki.
tri registrature:
- Poreska uprava Crne Gore Podruna jedinica Niki 13.50 d/m,
- eljezara AD Niki u steaju 735 d/m,
- AD Nikpekpekara Niki u steaju 185.50 d/m.
Ukupno izlueno 934 d/m.
1. Prijem, smjetaj i odravanje arhivske grae u depou
- Preuzeta je arhivska graa Nikpek Niki; 1955-2011; 0,50 d/m
1. Klasifkacija i sistematizacija arhivske grae raena je na 7 fondova:
- Gradski Narodni Odbor Niki 1945-1958; 1949-sainjene su
unutranje liste za k. 9,
- Sreski narodni odbor Niki 1944-1957; k.27,
predmeta 1165. i 1948-1957 sreeno je 1347 predmeta,
- O Dobrislav-edo Perunovi Bogetii 1956-1967; k. 7; predmeta
984; UL,
- Optinski sud Niki 1970-1989; O; k. 26; predmeta 1144.
Izvrena je revizija, prefascikulacija i uspostavljanje poretka fonda,
- Uprava za ureenje prostora i komunalne poslove 1951-1993; k. 25;
predmeta 514,
367

- Lini fond Ilija obaji 96 dok. 108 listova,
- Lini fond Jefo Miletin Nikoli 120 dok.
2. Izluivanje bezvrijednog registraturskog materijala reeno je u
Odsjeku na osnovu Liste kategorija sa rokovima uvanja iz jednog fonda:
- O Dobrislav-edo Perunovi Bogetii 1956-1967; listova 1183.
pravna i fzika lica i porodice-ISAAR (cpf ) za stvaraoce:
- Pivara ,,Trebjesa Niki 1869.
1. Korienje arhivske grae preko itaonice
- Arhivsku grau sadranu u 11 fondova, koristilo je 10 istraivaa.
2. Korienje arhivske grae u javne i privatno-pravne svrhe
- Obraenoje 185 zahtjeva fzikih i pravnih lica,
- Pozitivno je rijeeno-odgovoreno na 129 zahtjeva,
- Negativno je odgovoreno na 56 zahtjeva,
- Neelja Arhiva obiljeena je medijskim predstavljanjem Arhiva
preko lokalnih TV i Radio Niki i posjetom uenika osnovnih i srednjih
kola iz Nikia kao i posjetom ovlaenih predstavnika registratura.
Odrana su predavanja uenicima III i IV razreda osnovne kole o ulozi,
znaaju i radu arhivske slube.
Sredinom maja odrano je predavanje studentima Filozofskog
fakulteta, Odsjeka istorija, o radu Dravnog arhiva.
- Za asopis Arhivski zapisi redakciji je dostavljen rad Narodno
pozorite u Nikiu 1949-1964.
368
A
10. ODSJEK PLJEVLJA
- Osnovni sud Pljevlja,
- Skuptina optina Pljevlja,
- Uprava carina carinarnica Bijelo Polje - Ispostava Metaljka,
- Uprava carina carinarnica Bijelo Polje - Ispostava Rane,
- Poreska uprava CG - Podruna jedinica Pljevlja,
- Poreska uprava CG - Podruna jedinica Pljevlja, Ekspozitura abljak,
- Uprava policije - Podruna jedinica Pljevlja,
- JU Centar za socijalni rad za optine Pljevlja i abljak,
- JU O Ristan Pavlovi Pljevlja,
- Invest banka Montenegro Pljevlja,
- Javno preduzee Grijanje Pljevlja.
2. Izluivanje bezvrijednog registraturskog materijala vreno je u 5
registratura:
- Osnovni sud Pljevlja 1980-1995; 30 d/m,
- Poreska uprava CG Podruna jedinica Pljevlja 1995-2005; 14 d/m,
- Uprava policije Podruna jedinica Pljevlja 2006; 2.50 d/m,
- Uprava carina carinarnica Bijelo Polje - Ispostava Metaljka 2000-
2006; 15.60 d/m,
- Uprava carina Carinarnica Bijelo Polje Ispostava Rane 2001-
2008; 17 d/m.
1. Prijem, smjetaj i odravanje arhivske grae u depou:
- Izdavanje arhivske grae na korienje,
369

- Voenje evidencije o izdatoj grai,
- Smjetaj predmeta Osnovnog suda Pljevlja P u arhivske kutije; k.
83.
- Srez Pljevlja 1953-1954; k. 23,
- Skuptina optine abljak 1965-1992; k. 6,
- Optinski komitet Saveza komunista Pljevlja1946-1991; k. 3,
- SUBNOR-a Pljevlja; k. 5,
- AD Prevoz Pljevlja Pljevlja 1966-1996; k. 28.
2. Izluivanje bezvrijednog registraturskog materijala izvreno u
Odsjeku:
- Optinska konferencija Socijalistikog saveza radnog naroda Pljevlja
1950-1990; 0.50 d/m,
- Optinski komitet Saveza komunista Pljevlja 1946-1991; 2 d/m.
- Obraeno je 77 zahtjeva po raznim osnovama,
- Izdato je 34 fotokopije, 24 obavjetenja i 3 reversa.
- Organizovana i uspjeno sprovedena manifestacija Neelja
arhiva.
370
A
11. ODSJEK PODGORICA
1. Kompletna kontrola arhivskog poslovanja izvrena je kod 50
registratura i o tome su sainjeni zapisnici:
- Osnovni sud, Podgorica,
- Osnovno dravno tuilatvo,
- JU O Vuk Karadi,
- JU O Sutjeska,
- JU O tampar Makarije,
- JU SE Mirko Veovi,
- JU Centar za socijalni rad,
- JU SM Ivan Uskokovi,
- Zavod za zapoljavanje-Biro rada Podgorica,
- JU O Vladimir Nazor,
- JU Trgovinska kola Sergije Stani,
- Sekretarijat za socijalno staranje,
- Glavni grad-Sluba za zajednike poslove,
- DOO Novito,
- AD Poslovno logistiki centar Moraa (Ranije TITEX),
- JU O Milorad Musa Burzan,
- DOO Merkator,
- Gradska optina Tuzi,
- JU O Mahmut Leki Tuzi,
- JU Gimnazija 25 maj Tuzi,
- Glavni grad Podgorica,
- DOO Bega pres,
- Gradsko pozorite,
- AD Higijena,
- AD Voli,
- DOO Neregelija,
- DOO elebi,
371

- JU Dom zdravlja,
- JU O Pavle Rovinski,
- AD 19 decembar,
- JU S Vaso Aligrudi,
- JU O Maksim Gorki,
- Uprava carina Poslovna jedinica Podgorica,
- Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice,
- JU Srednja struna kola Sergije Stani,
- JU Umjetnika kola za muziku i balet Vasa Pavi,
- JU SS Spasoje Radpopovi,
- JU O Dragia Ivanovi Podgorica,
- JU O oko Prelevi Ubli,
- JU O Vlado Mili,
- Gradska optina Golubovci,
- Fudbalski klub Budunost,
- AD CMC Podgorica,
- JU O Savo Pejanovi,
- JU Struna medicinska kola,
- JU O epan uki Lijeva Rijeka,
- JU O Vladimir Nazor,
- JU O Milan Vukoti Golubovci,
- JU 1 jun,
- Zavod za profesionalnu rehabilitaciju invalidne djece.
Obilasci su izvreni u 42 registrature.
2. Data je saglasnost na jednu listu kategorija registraturskog materijala
i arhivske grae:
- DOO Merkator Podgorica.
3. Preuzimanje arhivske grae izvreno je od 5 registratura:
- Struna Medicinska kola 1972-1986; 0,60 d/m,
- JU O Vladimir Nazor 1969-1982; 0,50 d/m,
- JU O Vuk Karadi 1968-1990; 0,50 d/m,
372
A
- JU O Milorad Musa Burzan 1963-1985; 0,50 d/m,
- JU Umjetnika kola za muziku i balet Vasa Pavi 1949-1982; 2,00
d/m.
Ukupno preuzeto 4,10 d/m.
4. Izluivanje bezvrijednog registraturskog materijala izvreno je u 11
registratura:
- Osnovni sud Podgorica 1993-1997; 2002-2003; 79 d/m,
- Sud udruenog rada 1976-2003; 23,90 d/m,
- JU O Radojica Perovi 1986-1989; 1995-2006; 5 d/m,
- JU SS Sergije Stani 2002-2005; 18 d/m,
- JU O Vuk Karadi 1977-1982; 1 d/m,
- JU SE Mirko Veovi 1992-2002; 1,5 d/m,
- Poreska uprava - Podruna jedinica Podgorica 1994-2008; 80 d/m,
- Uprava carina - Podruna jedinica Podgorica 2004-2006; 280 d/m,
- JU O Maksim Gorki 1991-2004; 5 d/m,
- Agencija za izgradnju i razvoj 1986-1990; 14 d/m,
- JPU Ljubica Popovi 2004-2007; 11 d/m.
Ukupno izlueno 518,40 d/m.
II - Sreivanje i obrada arhivskih fondova
Optina Podgorica-revizija:
- MNO Brskut, Golubovci, Tuzi i Lijeva Rijeka; k. 4.
- GNOT-Opta uprava 1950-1957; k. 28.
- SOT 1964-1968;1971-1972 (dopuna unutranjih lista) k. 12.
- SOT-Opta uprava 1964-1967 (rad i radni odnosi) k. 27.
- SOT-Opta uprava 1969;1972-1977 (sjednice, matina sluba); k.
22.
- SNOT-Opta uprava 1945-1957 (provjera unutranjih lista); k.12.
- SNOT- Povjerenitvo za poljoprivredu i umarstvo1947-1957; k.15.
- SNOT-Povjerenitvo za komunalne poslove, industriju i zanatstvo
1947-1957; k. 5.
373

- SNOT-Finansije 1946-1954; k.12.
- SOT-Sekretarijat za fnansije1945; 1950-1959; k. 7.
- NOOT (budetske knjige)1960-1967; k. 10; IR.
Osnovni sud Podgorica-revizija:
- Predmeti ostavine O 1946-1976 (dopuna i izmjena unutranjih
lista); k. 114.
- Predmeti KT 1969-1974; k. 25; IR; UL.
- Predmeti KTN 1971-1972; k. 2; IR; UL.
- Parnice P 1950-1979 (dopuna unutranjih lista i lijepljenje
naljepnica); k. 320.
- Krivica K 1965-1976 (dopuna i izmjena unutranjih lista); k. 180.
- Predmeti vanparnice R (sreivanje i izrada unutranje liste); k.1.
- Predmeti OV; IN OV i DN (dopuna unutranjih lista ); k. 11.
- Izrada inventara za pomone fondovske knjige za imenike i upisnike
za P; knj. 39.
- Prekucavanje 7459 popisnih lista 1966-1970.
Optinsko javno tuilatvo Podgorica-revizija:
- Predmeti KTM 1970-1971; k. 8; IR; UL.
- Predmeti KTN 1969; k. 4; IR; UL.
- Sud udruenog rada Podgorica-revizija 1980-1991; k. 245; UL.
- SIZ za fzioku kulturu-sreivanje 1976-1990; k. 1; UL.
- AD Elastik-sreivanje1982-1983; 1988-1989; k.1; UL i IR za M-4
obrazac 1970-1986; k. 1.
- JU Javno stambeno preduzee Podgorica-sreivanje 1966-1968; k.
2; IR.
- D.D. Ratar-sreivanje 1985-1998; k. 13; IR za 300 dosijea; IR za
184 obrasca M4.
- AD Moraatrans-sreivanje 1969-1998; k. 6.
- AD Gramet-sreivanje LD kartona 1996-2001; k. 1; IR; UL.
- JU Struna medicinska kola-sreivanje i obrada fondovskih knjiga
1972-1996; knj.15.
- JU O Vladimir Nazor-sreivanje i obrada fondovskih knjiga
1969;1982-1986; knj. 12.
374
A
- JU O Milorad Musa Burzan- sreivanje i obrada fondovskih
knjiga 1963-1985; knj. 8.
- Vatrogasna jedinica-sreivanje1961-1998; k.1; UL.
Kroz faze sreivanja, revizije, dopune i izmjene unutranjih lista
ukupno je obuhvaen rad na 1089 kutija arhivske grae. Za 352 kutije
sainjeni su imenski registri,unutranje liste i dopune. Obraene su 74
fondovske knjige.
2. Izluivanje bezvrijednog registraturskog materijala izvreno je u
Odsjeku prilikom sreivanja i obrade fonda:
- Sud udruenog rada 1980-1991; Popisano je i izlueno 199 kutija
bezv. reg. materijala.
pravna i fzika lica i
porodice ISAAR (cpf ) za 6 stvaralaca:
- JU SE Vaso Aligrudi,
- JU SE Mirko Veovi,
- Centar za muziku i balet Vasa Pavi,
- JU O Milorad Musa Burzan,
- JU O Vuk Karadi,
- AD Preduzee za prikazivanje flmova Kultura,
- Osnovnu sud udruenog rada.
III - Poslovi u depou
- Izdavanje i vraanje arhivske grae na mjesto lokacije i voenje
evidencija o tome.
1. Korienje arhivske grae u privatno-pravne svrhe:
- Podnijeto je 164 zahtjeva fzikih i pravnih lica,
375

- Uraena je 81 fotokopija dokumenata,
- Za 28 pristigla zahtjeva nema podataka,
- Sainjeno je i izdato 16 potvrda,
- Na uvid je arhivsku grau zatrailo 11 fzikih lica,
- Na osnovu reversa Osnovnom sudu je izdato pet predmeta,
- Sainjena je jedna slubena zabiljeka.
12. ODSJEK ULCINJ
- Pota Crne Gore, Centar pota Ulcinj,
- Optina Ulcinj, Optinska izborna komisija,
- JU O Boko Strugar Ulcinj,
- Centar za socijalni rad za optine Bar i Ulcinj, Sluba Ulcinj,
- Auto-moto drutvo Ulcinj.
3 registrature:
- JU O Boko Strugar 2000-2003; 1,5 d/m,
- Pota Crne Gore, RJ Ulcinj 2006-2010; 10 d/m,
- Centar za socijalni rad-Sluba Ulcinj 1992-2010; 6,40 d/m.
Ukupno izlueno17,90 d/m.
1. Prijem i smjetaj i novi razmjetaj polica i grae:
- Rad na uspostavljanju poretka i kompletnosti fondova kroz tehniko-
fzike poslove,
- Izdavanje i vraanje arhivske grae u depoe.
376
A
III - Sreivanje i obrada fondova
1. Klasifkacija i sistematizacija arhivske grae raena je na 2 fonda:
Skuptina optine Ulcinj (1953-1980)
- Nastavak rada na prefascikulaciji, ispisivanju i lijepljenju spoljanjih
etiketa 1953-1965; k. 21.
- Rad na novoprispjeloj grai-klasifkacija i komletiranje fonda 1975-
1980; k. 86.
Osnovni sud Ulcinj:
- Kompletiranje i obrada predmeta OV 1982-1985; k. 26.
- Kompletiranje i obrada parninihi predmeta P 1984-1989; k. 61.
- Obraeno je 100 pristiglih zahtjeva pravnih i fzikih lica,
V - Medijsko predstavljanje
Arhivski odsjek Ulcinj je Neelju arhiva obiljeio sljedeim
aktivnostima:
- Priprema i realizacija dokumentarne izlobe Peati, tambilji,
logotipi i simboli kroz arhivsku grau AO Ulcinj 1921-1961. Izloena
dokumenta prate razvoj dravne uprave, sudstva, kolstva, privrednih
preduzea i drugih pravnih subjekata. Iz depoa Odsjeka Ulcinj koriena
su dokumenta iz fondova: Osnovni sud Ulcinj, Skuptina optine Ulcinj,
osnovne i srednje kole i lini fond Aslan Hajdinaga. Na 20 panoa izloeno
je 78 dokumenata sa ukupno izdvojenim 171 simbolom (tambilj, peat,
logotip).
377

13. ODSJEK HERCEG NOVI

- Optina Herceg Novi: Informacioni centar, Komunalna policija,
Sekretarijat za stambeno
komunalne poslove i zatitu ivotne sredine,
- Republiki fond za zdravstvo-Podruna jedinica Herceg Novi,
- Poreska uprava CG-Podruna jedinica Herceg Novi,
- Uprava Carina, PJ Carinarnica Kotor-CI Zelenika i CI Debeli brijeg,
- JPU Naa radost Herceg Novi,
- JU O Orjenski bataljon Bijela,
- Djeiji dom Mladost Bijela.
Ukupno je sainjeno 10 zapisnika sa 14 obilazaka.
4 registrature:
- Optina Herceg Novi; 8,30 d/m,
- Uprava Carina, PJ Carinarnica Kotor-CI Zelenika i CI Debeli brijeg;
133 d/m,
- Republiki fond za zdravstvo-Podruna jedinica Herceg Novi;
44,50 d/m,
- Poreska uprava CG-Podruna jedinica Herceg Novi; 7 d/m.
3. Pripreme i preuzimanje arhivske grae izvreno je iz 2 registrature:
- Poreska uprava CG-Podruna jedinica Herceg Novi;2,40 d/m,
- Olivera Doklesti (poklonodavac); Elaborati o zatiti ivotne
sredine; 0,10 d/m.
Ukupno je preuzeto 2,50 d/m.
378
A
- Prijem i smjetaj preuzete arhivske grae,
- Unoenje podataka o preuzetoj arhivskoj grai u knjigu primljene
arhivske grae,
- Izdavanje i vraanje arhivske grae na mjesto lokacije i voenje
evidencija o istoj.


fondovima:
- Osnovni sud Herceg Novi; ostavinski predmeti E i IV (1820-
1898); 1865-1870; k. 7; predmeta 550; listova 1910; SI; AI,
- Optinsko javno pravobranilatvo1967-1994; grupe P i R; k. 13; SI,
- Skeniranje graevinskih dozvola za period 1964-1987 K.O. Topla
(privatni objekti);
skenirano je 60 graevinskih dozvola za period 1964-1966 i sainjen
je imenski registar.
pravna i fzika
lica i porodice ISAAR (CPF) za dva stvaraoca:
- Proizvodno montana Radna organizacija Orjen Herceg Novi,
- JU Srednja mjeovita kola Ivan Goran Kovai Herceg Novi.
- Arhivsku grau, sadranu u 32 fondova, koristilo je 25 istraivaa.
379

- Obraeno je 534 zahtjeva fzikih i pravnih lica,
- Uvid u arhivsku grau izvrilo je 60 korisnika,
- Ovjerenu fotokopiju traenog dokumenta dobilo je 361 korisnik,
- Za 2 korisnika izdato je 5 uvjerenja,
- Pismeno je odgovoreno na 73 zahtjeva pravnih i fzikih lica,
- Broj uraenih fotokopija dokumenata je: format A4 fotokopija
2541; format A3 fotokopija 477.
Ukupan broj uraenih fotokopija je 3018.

V Poslovi arhivske biblioteke
1. Rad sa korisnicima biblioteke grae:
- Biblioteko odjeljenje je usluilo 109 korisnika koji su za svoje
potrebe koristili 445 publikacija.
2. Izrada baze podataka:
- Unijeti su podaci za 102 publikacije.
3. Rad u depou:
- Vren je odabir starih rijetkih knjiga koje se uvaju u biblioteci AO
H-Novi-popis,
- Uzimanje i vraanje korienih publikacija (dig.fot.),
- Vrena je zatita publikacija.
4. Informativna djelatnost
- Unoenje podataka o svim obavljenim poslovima u personalni
raunar. Ovi poslovi su obavljani svakodnevno i svi podaci su uneseni u
predviene datoteke.

380
A
14. ODSJEK CETINJE
- Prijestonica Cetinje,
- Osnovni sud Cetinje,
- Osnovni dravni tuilac,
- Fakultet dramskih umjetnosti,
- Fakultet likovnih umjetnosti,
- JU Gradska biblioteka i itaonica Njego,
- JU Gimnazija,
- JU Osnovna kola Lovenski partizanski odred,
- JU Srednja struna kola,
- JU kola za osnovno muziko obrazovanje Savo Popovi,
- Muzika akademija,
- JU Centar za socijalni rad Cetinje,
- Poreska uprava-Ekspozitura Cetinje,
- JP Vodovod i kanalizacija,
- Direkcija za nekretnine - Podruna jedinica Cetinje,
- Uprava carina - Carinarnica Cetinje,
- AD Kartonaa Cetinje.
Sainjen je 21 zapisnik o kontroli.
2. Data je saglasnost na 2 Liste kategorija registraturskog materijala sa
rokovima uvanja:
- Javna ustanova Gimnazija Cetinje,
- Fakultet dramskih umjetnosti.
3. Pripreme i preuzimanje arhivske grae izvreno je iz 2 registrature:
- Skuptina Cetinje 1982-1984, k.36; knj. 8; 5d/m.
- Dravni arhiv Crne Gore-Centralni depo: invalidski predmeti
k.123; NOO Cetinje 1955-1956 i 1960-1964; k. 31; GNO (razne godine)
381

1 sveanj; Skuptina Optine (razne godine); k. 3; Osnovna kola Njego
k. 1 i 4 kutije multiplikata.
- Izrada spoljnih opisa na preuzetu arhivsku grau Skuptine Optine
Cetinje 1982; k. 8.
- Izrada i lijepljenje kartotekih listia za pomone fondovske knjige
Skuptine Optine Cetinje,
- Numerisanje knjiga i ispisivanje kartotekih listia 1982-1984
godine.
- Sklapanje novih fascikli 194 kom.
2. Izdavanje arhivske grae na sreivanje, obradu i korienje:
- Za potrebe sreivanja i istraivanja iz depoa je izdato k. 62; knj. 27.
fondovima
- Osnovni sud Cetinje 1962-1963; popis predmeta za oznaku R; 119
predmeta (prefascikuliranje, ispisivanje i unoenje podataka na raunar).
- Arhivsku grau koristilo je 8 istraivaa,
- Za potrebe Osnovnog suda sainjeno je 6 reversa za traene
predmete,
- Uraeno je i izdato 296 fotokopija.
382
A
- Obraena su 74 zahtjeva fzikih i pravnih lica po raznim osnovama,
- Sainjeno je i izdato 19 pismenih obavjetenja,
- Uraeno je 500 fotokopija.
III ODJELJENJE ZA NAUNU, INFORMATIVNU
I KULTURNO - PROSVJETNU DJELATNOST
Ukupna djelatnost i dometi rada Odjeljenja uslovljeni su evidentnom
kadrovskom defcitarnou nastalom zbog nepopunjenosti sistematizovanih
radnih mjesta. I pored toga, ostvareni su pomaci u pogledu standardizacije
arhivistikih normiranih zapisa o grai, stvaraocima, funkcijama, a iju
primjenu i evaluaciju Odjeljenje vri. Tokom godine prispjelo je 68
normiranih zapisa ISAAR cpf od 9 arhivskih odjeljenja. To predstavlja
ukupan zbir od 521 ISAAR cpf norme od uvoenja normiranog zapisa
2008. godine.
U okviru Odjeljenja planirana je digitalizacija arhivske grae. U tom
kontekstu pripremljen je plan digitalizacije arhivske grae prvenstveno
za Cetinje. Plan je napravljen u saradnji sa Odjeljenjem depoa, jer stanje
ouvanosti i stepen sreenosti grae uslovljavaju i prioritete na digitalizaciji.
Ovaj plan je neophodna pretpostavka da bi Arhiv imao jasno postavljene
zahtjeve koji bi omoguili formiranje procedura za digitalizaciju arhivske
grae i njenu realizaciju, poev od opisa naina zatite podataka, opisa naina
administriranja, opisa formata digitalnog zapisa, opisa naina provjere
vjerodostojnosti digitalnih kopija, itd. Najvanije u svemu to se pristupilo
izradi opisa procedura za oznaavanje i mjesto skladitenja digitalizovanih
dokumenata i izradi programa implementacije i obuke zapoljenih.
U okviru Odjeljenja planirani su i realizovani znaajni izdavaki
projekti. U okviru projekta publikovanja Protokola izdatih pasoa 1866-
1915, do sada su pripremljene za tampu dvije knjige: jedna Senatska knjiga
broj 115 (01. I 1866-19. IX 1878) koja sadri 107 ispisanih listova i oko
6124 imena unijetih u protokol, i druga knjiga MID-a broj 33 (14. III 1879-
383

30. XII 1883) koja sadri 111 ispisanih listova i oko 7560 imena unijetih u
protokol. Obije knjige su transkribovane, izvrena je redaktura i ureivanje,
izabran je format i uraen je prelom za tampu, sproveden je postupak
javnih nabavki za izbor najboljeg ponuaa za tampanje i bie predate u
tampu poetkom 2013. godine.
Pokrenut je i projekat objavljivanja Dva rumunska diplomatska
izvjetaja o Crnoj Gori iz druge polovine XIX vijeka. Kopije ovih izvjetaja
dobijene su posredstvom Dravnog arhiva Rumunije i predstavljaju
znaajno svjedoanstvo o odnosima izmeu dvije zemlje u drugoj polovini
XIX vijeka i njihovim naporima na stvaranju Saveza balkanskih zemalja.
Ovi izvjetaji rumunskih diplomata Vakareskua i Sturze donose originalno
svjedoanstvo o Crnoj Gori toga doba. Znaaj ovoga projekta je u tome
to po prvi put naoj naunoj javnosti prezentuje prvostepene izvore
koji se uvaju u arhivima Rumunije, a sada su dati uz kompletan kritiki
aparat. Urednici ovog izdanja su Sran Pejovi i Miodrag Milin. Izvjetaji
su prevedeni sa francuskog jezika, uraena je redaktura, ureivanje i nauni
aparat. Izvren je prelom knjige i priprema za tampu, sproveden je postupak
javnih nabavki za izbor najboljeg ponuaa za tampanje i knjiga e ui u
tampu poetkom 2013. godine. Vrijedi napomenuti da su ove publikacije
dobile prioritet u izdavanju u odnosu na monografju Dravni arhiv 1951-
2011, koja je pripremljena za tampu, izvren prelom i povoljno recenzirana,
ali nije ula u postupak javnih nabavki za izbor najboljeg ponuaa za
tampanje. Oekuje se da to bude uinjeno u prvom kvartalu 2013. godine.
Tokom ove godine, izala su dva broja asopisa Arhivskih zapisa: broj
2 za 2011. , i broj 1 za 2012. godinu.
Pored izdavake djelatnosti, u okviru ovog odjeljenja realizovane
su dvije izlobe. Prva je Crna Gora u Prvom balkanskom ratu, koja
je organizovana povodom obiljeavanja stogodinjice ovog znaajnog
dogaaja iz crnogorske prolosti. Izloba je postavljena u Podgorici u
izlobenom prostoru Kuslevove kue, da bi kasnije bila izloena i na Cetinju
i u Beranama.
Druga znaajna izloba Dokumenta o naseljavanju Crnogorca u
Ukrajini u XIX vijeku realizovana je u saradnji sa Dravnom arhivskom
384
A
slubom Ukrajine, a posredstvom ambasade Ukrajine u Crnoj Gori. Vrijedi
napomenuti da je ovo prva izloba dokumenata koju realizuju arhivske
ustanove Crne Gore i Ukrajine, pa i u tom kontekstu ona predstavlja
znaajan dogaaj. Na izlobi su predstavljena dokumenta iz fondova
Dravne arhivske slube Ukrajine koja svjedoe o dolasku i naseljavanju
Crnogoraca na teritoriju dananje Ukrajine sredinom XVIII vijeka i donosi
podatke o broju i statusu crnogorskih iseljenika. Cilj izlobe je da se ukae na
arhivske fondove i zbirke koji se uvaju u arhivskim ustanovama Ukrajine,
a koja sadre bogatu dokumentarnu osnovu o naseljavanju, ivotu i radu
Crnogoraca u Ukrajini. Izloba je sveano otvorena u Biljardi na Cetinju 11.
decembra 2012. godine.
Iskustva i praksa u sprovoenju programa Arhiv u kolamakole
u arhivima prezentovan je u ppt-u za arhiviste na Cetinju tokom Nedjelje
arhiva 2012. godine. Prethodno su ova iskustva, koja sadre kvantifkovane
vrijednosti u sprovoenju naznaenog programa predstavljene u okviru
projekta Izgradnja ekspertske mree za promociju arhiva u kolama na
Balkanskom poluostrvu, koji je u organizaciji Dravne arhivske agencije
Bugarske i MAS-a (PCOM programme commission) na savjetovanju
koje je odrano u Sofji.
U okviru informativne djelatnosti istraivano je vie tema o korisnikim
zahtjevima, a u okviru toga obavljena su i vrlo zahtjevna istraivanja. Na
ovom planu vrena su istraivanja za potrebe Fonda za obeteenje Crne
Gore, Zavoda za statistiku Crne Gore, kao i za potrebe komisija za povraaj
i obeteenje i regionalnih i drugostepenih. Vrijedi napomenuti da su ova
istraivanja prilino kompleksna i zahtjevna, a obavljana su u saradnji
sa Odjeljenjem depoa po korisnikim zahtjevima. U okviru itaonice
na Cetinju, voene su evidencije o korisnicima i istraivanim temama.
Evidentirano je 98 tema istraivanja korisnika. Usluge itaonice tokom
2012. godine koristilo je 219 korisnika od toga 17 inostranih koji su
tokom 629 posjeta Arhivu koristili 1303 arhivske kutije grae, 1227 knjiga.
Za potrebe korisnika uraeno je 7292 kopije dokumenata, 216 snimaka,
450 skeniranih dokumenata ukupno 7958 reprodukcija dokumenata.
385

IV ODJELJENJE ZA TEHNIKU ZATITU
ARHIVSKE GRE
1. Konzervacija-restauracija oteene arhivske grae
U navedenom izvjetajnom periodu, u Odjeljenju je vreno odabiranje
oteenih dokumenata, mehaniko ienje, provjera otpornosti mastila na
vodu, dezinfekcija, pranje, ispiranje, neutralizacija, kairanje, dopuna djelova
koji nedostaju, presovanje i ponovno vraanje konzerviranih i restauriranih
u arhivske kutije. Ove konzervatorsko-restauratorske mjere sprovedene
oteenoj grai preduzete su u cilju uvanja, odravanja, osiguravanja
od daljeg propadanja, kao i vraanja u prvobitno stanje dokumenata koji
pripadaju fondovima:
Ministarstvo Vojno, 1879 godina, f.br. 2, 220 listova;
Ministarstvo Vojno 1879 godina, f.br. 3, 192 lista;
Ministarstvo Vojno 1879 godina, f.br. 4, 328 listova;
Ministarstvo Vojno 1881 godina, f. bez br., 280 listova;
Ministarstvo Vojno 1891 godina, f.br. 29, 271 list;
Ministarstvo Vojno 1891 godina, f.br. 38, 261 list;
Ministarstvo Vojno-Administrativno odjeljenje, 1905 godina, f.br.
4, 233 lista;
Ministarstvo Vojno-Administrativno odjeljenje, 1910 godina,
f.br.22, 394 lista;
Ministarstvo Vojno-Administrativno odjeljenje, 1910 godina, f.br.
23, 198 listova;
386
A
Ministarstvo Vojno-Blagajna, 1910 godina, f.br. 2, 569 listova;
Ministarstvo Vojno-Lista poginulih, umrlih ili nestalih u ratu 1912-
1913 godina;Brigada Durmitorska, Ljeanska, Katunska i Vuedolska, f.
bez br., 298 listova;
Ministarstvo Vojno-Sandaka vojska, 1915 godina, f.br. 2, 454 lista;
Ministarstvo Vojno-Emigraciona Vlada, 1920-1921 godina, 91/I,
293 lista;
Ministarstvo Prosvjete i Crkvenih poslova, 1894 godina, f.br. 10,
285 lista;
Ministarstvo Inostranih djela-Pasoko odjeljenje, 1911 godina, 25
listova;
Ministarstvo Unutranjih djela-Sanitetsko odjeljenje, 1910 godina,
f.br. 25, 314 lista;
Uprava Dvora, 1901 godina, f.br. 49 (a), 419 listova;
Kapetanija Gornjo-moraka, zapisnik Dacije za 1907 godinu, 25
listova;
Kapetanija Gornjo-moraka, zapisnik Dacije za 1912 godinu, 25
listova;
Banska uprava-Zetska banovina-Cetinje Dosijea P., f.br. 27, 214
listova.
2. Mikroflmovanje arhivske grae
Radilo se na pripremi arhivske grae za mikroflmovanje:
Molbenice, arhivistiki sreene, uraen je imenski registar za 9
fascikli, 1912-1913. godine;
Optina Varoi Cetinje, arhivistiki sreeno 6 fascikli, 1899 godine;
Zapoet rad na sreivanju fonda Banska uprava Zetske Banovine-
Cetinje.
Slubenica Odjeljenja za tehniku zatitu je radila sa strankama
u itaonici Dravnog arhiva. Izvjetaj o korisnicima usluga itaonice je
dostavljen nadlenoj slubi.
387

Na osnovu zahtjeva pom.dir. Mirjane Kapisode uraeno je 17 siea
(regesta) za akta iz fonda Ministarstva unutranjih djela, koja se odnose na
Bugarsku.
Za 2012. godinu uraeno je 15 221 kopija i to za potrebe Dravnog
arhiva 6148 i za korisnike usluga itaonice i depoa 9073 fotokopije
dokumenata.
V SLUBA ZA OPTE POSLOVE
Saraivalo se sa Ministarstvom pravde, Ministarstvom kulture,
Ministarstvom fnansija - Dravnim trezorom, Ministarstvom unutranjih
poslova i javne uprave, Upravom za kadrove, Komisijom za albe Vlade CG,
Republikim fondom PIO, Republikim zavodom za statistiku, Upravom
za imovinu;
- Raeno je na izradi podnesaka, rjeenja o rasporedu slubenika,
rjeenja o prestanku radnog odnosa, izradi rjeenja o godinjim odmorima,
potvrda o radnom stau;
- Praeni su i primjenjivani propisi koji se odnose na dravne
slubenike, kao i propisi iz fnasijsko- materijalnog poslovanja;
- Na osnovu fnansijskog plana, vreno je praenje ostvarenja plana po
periodima i usklaivanja sa rebalansom plana;
- Vrena je nabavka materijala i opreme neophodne za poboljavanje
uslova rada i poslovanja;
- Vreni su poslovi na fzikom obezbjeenju zgrade i imovine
Dravnog arhiva, daktilografski, kurirski i poslovi na odravanju istoe.
Direktor
Stevan Radunovi
UPUTSTVO SARDNICMA
Arhivski zapisi objavljuju radove iz oblasti arhivske teorije i prakse, istorije i
pomonih istorijskih nauka, istorije institucija, informatikih nauka, prikaze i ocjene
strunih publikacija i asopisa, izvjetaje sa strunih skupova, itd. Radovi koji se
objavljuju podlijeu strunoj ocjeni, izuzev prikaza i recenzija, izvjetaja sa strunih
skupova i izvjetaja o radu Arhiva, bibliografja i dr.
Radovi po pravilu ne treba da prelaze obim od 16 kartica i 5 ilustracija. Recenzije,
prikazi i drugi prilozi ne mogu prelaziti 4 do 8 kartica teksta. Radovi koji su prihvaeni za
objavljivanje u asopisu, kao i objavljeni radovi ne mogu se objaviti na drugom mjestu
bez saglasnosti Urednitva.
Autor je iskljuivo odgovoran za objavljivanje teksta ili ilustracija iz neobjavljenih
materijala iz autorski zatienog rada (copyright).
Poeljna struktura rada je sljedea: ime i prezime, adresa autora ili ustanove u
kojoj je zapoljen, naslov rada, saetak na jeziku lanka (oko 300 znaka) koji se donosi
izmeu naslova i teksta lanka, tekst samog rada, a na kraju lanka neto opirniji saetak
(zakljuak, rezime) na engleskom jeziku (najvie 1500 znakova) sa naslovom lanka.
Sve vrste radova moraju biti napisani na raunaru u nekoj od verzija MS WORD
program (MS WORD 6.0 i novijim) i snimljeni na formatu MS WORD dokumenta.
Poeljna je upotreba fonta Times New Roman, stila normal, veliine slova 12 taaka,
(jednostruki prored - single) biljeke se piu upotrebom funkcije footnote, veliine slova
10 taaka i donose se ispod teksta.
Naslov teksta pie se velikim slovima (bold), podnaslovi malim slovima (bold) a
saeci, originalni termini i nazivi na stranom jeziku kurzivom (italic). Fotografje i druge
ilustracije moraju biti jasne i otre u cmo bijeloj tehnici.
Svi prilozi dostavljaju se na disketi, CD-u ili elektronskom potom. Jedan
primjerak priloga mora biti dostavljen na papiru formata A-4.
asopis izlazi dva puta godinje. Rukopisi se ne vraaju. Honorar za objavljene
radove isplauje se prema Pravilniku Dravnog arhiva.
Adresa Redakcije je : Novice Cerovica broj 2. 81250 Cetinje,
E-mail: pejovic.dacg@t-com.me, Telefon/ fax: 041/230-226.
Urednitvo
A
2/2012.
300
-
CIP -
,
930.25(497.16)(05)
: = Archival theory
and practice review / ,
. - . 1. . 1 (1994) - . - ( 2) :
, 1994 (: CICERO). - 24 .
.
ISSN 0353-7404 = ()
COBISS.CG-ID 08216592

Arhivsk Zapisi XIX 2012 BR 2

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Arhivsk Zapisi XIX 2012 BR 2

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

ARCHIVAL NOTES

Jadranka Selhanovi, KULT SOVJETSKOG SAVEZA I STALJINA U

prema Rusiji, odnosno, Sovjetskom Savezu. Upravo intenzitet i znaaj

okupljanja. U svim ovim manifestacijama, kao i u prigodnim ili namjenskim

svim institucijama i sredstvima partijskog aparata, odjednom postaje

Luka Milunovi: STOLJEE CRNOGORSKOG DRAVNOG TEATR:

crnogorski bibliograf i autor vie knjiga bibliografja iz povjesnice teatra u

vremena (1944-1955) jeste da je ona pored estetske i artistike dimenzije

kao profesionalna, dravna i budetska pozorina institucija, to jeste kao

njena nesreenost i nesistematizovanost, rasutost na vie institucionalnih

Vous aimerez peut-être aussi