Umjetnost

Aristotel se u tom pitanju radikalno razlikuje od Platona. Aristotel misli da je neutilitarnost

umjetnosti ono to je ini prikladnom samo za vladajuu klasu graana, koji ne moraju zaraivati
za ivot. Traiti uvijek korisnost u svemu ne dolikuje onima koji su slobodni i iji su umovi
dosegnuli najvie vrhunce.
Prouavanje umjetnosti dobro je za karakter i oputa um. No, ostaje mu jedan problem - i to
upravo onaj s kojim se i Platon suoio i koji je rijeio na nain neprivatljiv za Aristotelove
liberalnije nazore.
!oji je to problem u umjetnosti muio Platona, Aristotela i druge"
#anas nam se to moe initi udno$ #a bi ovjek bio dobar u bilo emu - sviranju %laute, slikanju
ili pisanju - mora se time neprestano baviti i vjebati. To postaje zvanje, zanimanje koje onda nije
drukije od izrade cipela. U tome je problem. Postane rob nekog zanimanja, ne slobodan
ovjek...
&judi s pro%esijom nisu pravi graani, nego stale, obrtni'i ili ljudi od zanimanja. Povjesniar
Plutar (oko )*.-+,-.. rekao je u ime elite sljedee$ /0mjetnosti se divimo, ali umjetnika
preziremo./ Pa kako onda slobodan graanin moe imati korist od umjetnosti a da mu to ne
postane zanimanje"
Platon nije 'ijenio umjetnost, pa ju je na kraju prognao iz svoje idealne drave. Umjetnost je
opasan priin. Ona je kopija svijeta koji je i sam kopija zbiljskoga svijeta savrenih ideja. e
samo da je !imitacija imitacije!, umjetnost u mladima potie i lou naviku umjetnikog
oponaanja koja pripada obrtnicima.
Ne samo to pjesni'i i umjetni'i /govore lai/, ne samo to je umjetnost loa navika obrtnika,
nego neto jo gore od toga - ona u nama raspaljuje elje i strasti koje dobrim graanima
onemoguuju da budu mirni intelektualni promatrai.
1to na to kae Aristotel" Njegov je odgovor u Poetici iznenaujue suvremen. 2n je prvi postavio
pitanje /1to je umjetnost"/ i to sa znanstvenom nepristranou kojom su udareni temelji zapadne
estetike koji i danas vrijede.
Nekoliko je grki rijei bitno za razumijevanje njegove teorije umjetnosti...
+. 3456N4$ umijee, obrt, vjetina. 2dnosi se na svako teniko umijee - izradu 'ipela i
drvodjelstvo, kao i na glazbu, slikarstvo ili pjesnitvo. 3e'ne nije samo /obrt/ nego i dosjetljivost,
sredstvo ili skup pravila kojima neto postiemo.
,. 7874989$ oponaanje
"laem se da je umjetnost oponaanje, ali nije samo kopija ili priin. 2ponaanje ovisi o
miljenju i jezinim sredstvima ili drugim %izikim sredstvima za reprodu'iranje doivljaja.
0mjetnost je stoga reprezentacija, predoavanje nae re%leksije o osjetilnoj pojavnosti stvari.
:. P284989$ 3a rije, od koje potjee rije /poezija/, znai /tvorbu, tvorenje, oblikovanje/.
0mjetni'i daju materiji oblik koji je potpuno drugaiji od izvornika. Pjesnitvo je Aristotelov
generiki pojam kojim obuvaa dramu, epiku i druge anrove. 2n kae$ ...nije uloga pjesnika
prenositi ono to se dogodilo, nego to se moe dogoditi # to je mogu$e prema zakonu
vjerojatnosti ili nunosti. 0sporeuje povijest s pjesnitvom i dolazi do iznenaujueg, ak
okantnog, zakljuka$
Pjesnino je %ilozo%inije i vie od povijesti& pjesnitvo izraava ono univerzalno, a povijest
partikularno.
). !A36A;989 (catharsis, katarza.$ proienje
Aristotel je prvi koji je ne samo de%inirao to umjetnost jest, nego i ono to ini. <a njega je prava
%unk'ija (ergon, doslov'e /rad/. tragine drame pobuditi /samilost i stra/ i istodobno donijeti
katharsis ili proienje ti osjeaja.
Metafizika
Prvobitna je metafizika bila tematski orijentirana na nadosjetilni svijet, te je predstavljala
istu teologiju. To je bila nauka o istom, savrenom bitku i o najviem Dobru, a kasnije
postaje uenje o svim vrstama i znaenjima bitka, odnosno opa nauka o biu kao biu i o
ulnim stvarima. Kod Aristotela postoje dijela metafizike, a to su ontologija !naoka o
biu kao biu", psi#ologija ! nauka o biu u odnosu na ljudsku duu", kozmologija ! bie
u odnosu na svijet" i teologija ! bie u odnosu na bo$ansko". %azivi za metafiziku su
varirali, ovisno o izdanjima, esto je koriten termin &prva filozofija& !filosofia prota",
sofia !mudrost" ili teologija.
Vanost Aristotela danas
Aristotel je s velikim uvjerenjem izloio teoriju o onome to lei iza svijeta pojavnosti.
+. Njegova razmiljanja o psiologiji morala i eti'i kreposti kao najistaknutijim dijelovima njegove
%ilozo%ije nadanjuju suvremenu politiku i so'ijalnu doktrinu komunitarizma, doktrinu iz koje se
razvila suvremena politika 'entra i lijevoga 'entra.
,. Aristotelova je teorija vrline /trei put/ izmeu krutog materijalistikog svoenja ljudskog
djelovanja na gensku i biokemijsku uzronost i neodriva dualizma nematerijalni entiteta poput
/dua/ ili /prava/ koje ljudi imaju samim time to su ljudi.
:. Aristotelova razmiljanja o esteti'i i semioti'i i dalje su relevantna i predstavljaju izazov
postmodernistikoj slijepoj uli'i u pitanjima kulture.
Na kraju bismo mogli rei da, openito, Aristotelov realizam blagotvorno utjee na politiku, etiku,
umjetnost, %ilozo%iju i prirodne znanosti.