KraljicaViktorija

Alexandrina Victoria (London, 24. svibnja 1819. Wight, 22. sijenja1901.), kraljica Ujedinjenog
Kraljevstva od 1837., te carica Indije od 1876. Njezina vladavina, poznata kao viktorijansko doba, trajala
je 63 godine i sedam mjeseci, to je ini najdue vladajuim britanskim monarhom.
Viktorijansko doba je obiljeeno ekonomskim i tehnolokim napretkom Ujedinjenog Kraljevstva,
drutvenim promjenama i vrhuncem industrijske revolucije. Za vrijeme Viktorijine vladavine Britansko
Carstvo je postalo vodea svjetska sila.
Viktorija, gotovo potpuno njemakog podrijetla, posljednji je britanski monarh iz kueHannover. Naslijedila
je svoga strica Vilima IV., a na prijestolju ju je zamijenio sin Edvard VII.
Kraljevna Viktorija od Kenta roena je u palai Kensington, za vrijeme vladavine svoga djeda, ure
III. Bila je jedino dijete princa Edvarda Augusta i Viktorije Saskokoburke. Vilim IV. umro je posljedica
sranog udara u 71. godini ivota. Osamnaestogodinja Viktorija je tako postala kraljica u ranim jutarnjim
satima 20. lipnja 1837. godine, a njezina krunidba je odrana 28. lipnja 1838. Mlada kraljica navrila je
osamnaest godina nepunih mjesec dana prije Vilimove smrti, pa nije bilo potrebe za regenstvom.
Viktorija je postala svjesna da e jednog dana njena najstarija ker, takoer po imenu Viktorija, postati
njemaka carica onog dana kad joj mu postane car. To bi znailo da e kraljicu po tituli premaiti njena
ker - carica, pa makar to bila samo po braku. Viktorija je zato odluila, po savjetu premijera Benjamina
Disraelia, svoju dugogodinju koloniju pretvoriti u carevinu, a sebe proglasiti njenom prvom caricom, 1.
svibnja 1876. godine. Nakon njene smrti, Indijom su carevala jo etiri britanska kralja. Titula je prestala
postojati tokom vladavine ure VI., kada Indija dobija neovisnost.
Pokuaji atentata
Tijekom Viktorijine prve trudnoe, jedanaestogodinji Edward Oxford pokuao je izvriti atentat na kraljicu
dok se vozila u koiji sa princom Albertom. Djeak je pucao dva puta, ali je oba puta promaio. Sueno
mu je za veleizdaju, ali je osloboen zbog neuraunljivosti. Narod je odmah posumnjao da je ovo plan
Viktorijinog roaka, kojim je htio eliminirati Viktoriju i preuzeti njenu krunu. Ova teorija o namjeri stranca
da naudi kraljici kod ljudi je izazvala osjeaje domoljublja i lojalnosti. Kasnije su se dogodila jo tri slina
pokuaja atentata, iz kojih je Viktorija izala nepovrijeena.
Godine 1842. Viktorija je bila na meti atentatora jo dva puta. 29. svibnja John Francis je pucao na
kraljicu, ali bez uspjeha. Samo dan prije nego to je odreena kazna za Francisov zloin, jo jedan
djeak, John William Bean, je pucao na kraljicu. Princ Albert je smatrao da su ovi pokuaji inspirirani
Oxfordovim napadom 3. srpnja iste godine. Iako je Beanova puka bila napunjena papirom i duhanom,
kazna za pokuaj atentata je bila smrtna. Princ Albert je, meutim, vidio smrtnu kaznu kao prestrogu i
predloio parlamentu da donese zakonski akt kojim e se upotreba vatrenog oruja u prisustvu kraljice ili
bilo ega slinog sa ciljem da se ona uznemiri, kanjavati sa sedam godina zatvora i svakodnevnim
bievanjem. Bean je osuen na osamnaest mjeseci zatvora, ali ni on, kao ni ostali osuenici, nisu
bievani.
Za Viktoriju se izuzetno stresnim pokazao period u kojem je Russell bio premijer. Godine 1849.
nezaposleni i nezadovoljni Irac, William Hamilton, pokuao je svoje nezadovoljstvo iskazati pucnjevima
dok se kraljica vozila koijom. Prema zakonu iz 1842. godine, osuen je na sedam godina zatvora.
Godine 1850. kraljica je povrijeena u napadu koji je izveo njen bivi asnik i najvjerovatnije psihiki
nezdrav Robert Pate. Pate ju je udario pitoljem, pri emu je zadobila lake povrjede. Poto nije uspio
dokazati neuraunljivost, osuen je kao i Hamilton.
Kasnija vladavina i smrt [uredi]
Godine 1887. godine Britansko Carstvo je proslavio kraljiin zlatni jubilej. Viktorija je proslavila pedesetu
godinjicu dolaska na tron 20. lipnja. Priredila je banket na koji je pozvala preko pedeset
europskih monarha. Irski anarhisti planirali su, ali nisu uspjeli, raznijeti Westminstersku opatiju, gdje je
kraljica sudjelovala u ceremoniji koju je Mark Twain opisao kao "razvuenu do granica vidokruga u oba
pravca". Ove proslave i raskoni balovi opet su Viktoriju vratili na mjesto najpopularnijeg europskog
monarha.
Dana 22. rujna 1896. godine Viktorija je zamijenila svog djeda na mjestu najdue vladajueg britanskog
monarha. Kraljica je naredila da se sve slubene proslave odloe do 1897. godine, odnosno do njenog
dijamantnog jubileja. Joseph Chamberlain, kolonijalni tajnik, predloio je da se jubilej proglasi festivalom
Britanskog Carstva, pa su na proslavu pozvani upravitelji svih kolonija. Proslava dijamntnog jubileja
ukljuivala je trupe iz svih britanskih kolonija i njenih teritorija, zajedno sa vojnicima koje su poslali indijski
maharade u znak potovanja prema carici. Dijamanstski jubilej je obiljeen velikim izljevima potovanja
prema sedamdesetogodinjoj kraljici.
Viktorijina vladavina obiljeena je postupnim osnivanjem moderne, ustavne monarhije, a monarhu je
dodijeljena uloga uvara nacionalne sigurnosti. Serija zakonskih reformi uinila je donji dom parlamenta
mnogo utjecajnijim, po troku monarha i gornjeg doma parlamenta, a uloga monarha postala je
simbolina. Nakon Viktorijine vladavine monarh je, prema rijeima Waltera Bagehota, imao "pravo da
bude konzultiran, da savjetuje i da upozori".
Na meunarodnom nivou Viktorija je ostala vana i cijenjena figura, ne samo kao utjelovljenje
imperijalnog utjecaja Britanije u njenim kolonijama, nego i zbog obiteljskih veza sa mnogim europskim
kraljevskim i carskim obiteljima. Osmero od devetero njene djecebrakom je ulo u mnoge europske
dvorove, ime je Viktorija dobila izvjesnu kontrolu nad ostalim zemljama. Viktorija se pobrinula i za svoju
najmlau ker, Luizu, koju je udala za kotskog vojvodu i tako se pribliila kotima. Zanimljiva injenica je
da su tri glavna vladara zaraenih zemalja u tijeku Prvog svjetskog rata bili ili Viktorijini unuci ili oenjeni
njenim unukama. Viktorija je iskusila nepopularnost i hladnou naroda tijekom prvih godina udovitva, ali
je do 1880tih opet postala iznimno popularna monarhinja. 2002. godine BBC je proveo anketu prema
kojoj je narod Viktoriju stavio na osamnaesto mjesto, meu najvanijim i najpopularnijim Britancima.
Izumi Viktorijanskog doba ukljuuju potanske marke i eljeznicu. Viktorija je bila prvi britanski monarh
koji je putovao vlakom.
Kraljica Viktorija je bila i ostala najslavljeniji britanski monarh a njene su statue podignute u svim veim
gradovima bivih i sadanjih britanskih kolonija. Po njoj su dobijala imena mnoga podruja i prirodna
obiljeja, poput jedne australske drave i najveih te najpoznatijih slapova na svijetu. Meutim, mnoge
bive kolonije su nakon priznavanja neovisnosti promijenile nazive institucija uspostavljenih za vrijeme
Viktorijine vladavine. ak su i neke statue uklonjene, poput one ispred kue Leinster u Dublinu. Naime,
kua je kupljena i pretvorena u sjedite irskog neovisnog parlamenta. Nakon godina
kritiziranja, 1947. godine statua je uklonjena, a 1987.poklonjena Australiji.
Viktorija
Kraljica Ujedinjenog Kraljevstva
Vladavina 20. lipnja 1837. - 22. sijenja 1901.
Krunidba 28. lipnja 1838.
Prethodnik Vilim IV.
Nasljednik Edvard VII.

Suprug Princ Albert

Puno ime
Alexandrina Victoria
Dinastija Hannover
Otac Edward, vojvoda od Kenta i Strathearna
Majka Princeza Viktorija
Roen 24. svibnja 1819.
London, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo
Preminuo 22. sijenja 1901.
Otok Wight, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo
Pokop 2. veljae 1901.
Frogmore, Windsor, Engleska,Ujedinjeno Kraljevstvo
Potpis


Stipe Turalija