Astigmatizam

MIHAELA TEPI



Astigmatizam je stanje u kojem se svjetlosne zrake ne lome
jednako na svim meridijanima oka. U svrhu podjele definirana
su dva zamiljena meridijana oka, okomita jedan na drugi.
Naziv astigmatizam grkog je podrijetla i doslovno znai "bez
toke". Najee se ispravlja naoalama s cilindrinim leama.
Poremeaj se najee javlja u kombinaciji
s kratkovidnou ili dalekovidnou, a izraava se
u dioptrijama koje opisuju refrakcijsku sposobnost lee
(mogunost loma svjetla). Astigmatizam moe biti stabilno
stanje, ali se moe i pogoravati s vremenom.


KLASIFIKACIJA :

Pravilni astigmatizam
Astigmatizam u kojemu se dva glavna meridijana nalaze pod pravim
kutom podloan je ispravljanju i naziva se regularni (pravilni)
astigmatizam. U veini sluajeva meridijani najvee i najmanje
zakrivljenosti nalaze se gotovo ili potpuno vodoravno i okomito.
Pravilni astigmatizam dijeli se na:
1. Jednostavni astigmatizam u kojem jedan od fokusa pada na
mrenicu. Drugi fokus pada ispred ili iza mrenice, to znai da je
jedan meridijan kratkovidan ili dalekovidan. Ovisno o mjestu
drugog fokusa razlikujemo jednostavni kratkovidni i jednostavni
dalekovidni astigmatizam.
2. Sloeni astigmatizam u kojem niti jedan od dva fokusa ne pada
na mrenicu, ve su oba ispred ili iza nje. Stanje je refrakcije tada
posve dalekovidno ili kratkovidno: sloeni kratkovidni ili sloeni
dalekovidni astigmatizam.
3. Mijeani astigmatizam u kojem je jedan fokus ispred mrenice, a
drugi iza nje, tako da je refrakcija (lom svjetla) dalekovidna u
jednom meridijanu, a kratkovidna u drugom.

Kosi astigmatizam
Ako se meridijani najvee i najmanje zakrivljenosti nalaze pod pravim
kutom, ali nisu postavljeni vodoravno i okomito, takav oblik regularnog
astigmatizma naziva se kosi astigmatizam. Kad osi nisu pod pravim
kutom, ve se kriaju koso, optiki se sustav jo uvijek moe popraviti
sfero-cilindrinom kombinacijom lea, a stanje se moe nazvati
dvostruko kosi astigmatizam.

Nepravilni astigmatizam
Kad se nepravilnosti zakrivljenosti meridijana ne mogu povezati ni s
kakvom geometrijskom figurom, stanje se naziva iregularni (nepravilni)
astigmatizam. Kod nepravilnog astigmatizma zakrivljenost u razliitim
meridijanima vrlo je nepravilna. Mali stupanj ove greke normalno
nastaje zbog grae lee, ali je tako malen da se smatra nebitnim. Ova se
nepravilnost lee ponekad pojaava zbog bolesti. Znaajan stupanj
nepravilnog astigmatizma uestalo se nalazi jedino kod bolesti ronice,
najee zbog nepravilnog cijeljenja ozljeda, upale ili ulceracija. Ovdje je
vidni defekt uzrokovan astigmatizmom pojaan zbog prisutnosti
zamuenja ronice, te je svaki pokuaj popravljanja vida esto teak ili
nemogu. Nerijetko se via konusna ronica (keratokonus) koja je
izboena prema van u obliku stoca. Oko postaje kratkovidno i
astigmatino. Korekcija je vida ovdje teka zbog napredovanja bolesti i
stalnih promjena optikog stanja.
Lijeenje nepravilnog astigmatizma esto je nezadovoljavajue.
Popravak vida naoalama esto je posve malen, ali u nekim sluajevima
posve zadovoljavajui. Kod keratokonusa i drugih sluajeva sa
zamuenjima moe pomoi noenje kontaktnih lea. Kad ne pomau ni
naoale niti kontaktne lee, moe se pokuati kirurkim zahvatom.


Povijest
Sir Isaac Newton (koji je vjerojatno i sam imao astigmatizam) prvi je
razmatrao pitanje astigmatizma 1727. godine. Znanstvenik Thomas
Youngprvi je poeo detaljno istraivati ovu refrakcijsku
greku 1801. godine. On je imao astigmatizam od 1,7 dioptrije koji je
ostao jednak i nakon to je uronio glavu u vodu pa je zakljuio kako
defekt nastaje zbog poremeaja lee. Astronom George B. Airy prvi
je 1827. godine ispravio defekt cilindrinom leom. Nizozemski je
oftalmolog Franciscus Donders 1864. godine
impresionirao oftalmoloki svijet ukazivanjem na uestalost i vanost
greke.