Studij novinarstva

Britanski televizijski sustav

Seminarski rad
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
Sadraj
1.Uvod...............................................................................................................................3
2.Razvoj............................................................................................................................4
2.1.Braidov zaetak........................................................................................................4
2.2.Nali napredak.........................................................................................................!
3."ako to izleda danas#...................................................................................................$
3.1.%avna televizija.........................................................................................................$
3.1.1.Sticanje popularnosti..........................................................................................$
3.1.2.Ustroj i &inanciranje.............................................................................................$
3.1.3.'ravni temelj........................................................................................................(
3.1.4.)ije*e uvernera..................................................................................................(
3.1.!.+zvori &inanciranja...............................................................................................,
3.2.'rivatna televizija.....................................................................................................,
3.2.1.+-) . +ndependent -elevision............................................................................,
3.2.2.+B/......................................................................................................................0
3.2.3.Struktura mre1e +-)...........................................................................................0
4.Bi2liora&ija..................................................................................................................11
2
1.Uvod
"ada se ovori o televizijskim sustavima u 3uropi4 )elika Britanija zasiurno ima
primat. 5sim 6to je prva uop*e imala televiziju i prva osnovala televizijsku ku*u4 jedan
od njeni7 stanovnika4 %o7n 8oie Braid
1
4 u velikom je dijelu zaslu1an za ostvarivanje
sustava za preno6enje slike na daljinu. 'ut razvoja 2ritanske televizije kre*e se od
Stukey Billa4 preko Television limited pa sve do manata kao 6to je BBC. Svaki od ovi7
koraka4 na putu do danas najjae javne televizije u 3uropi4 zanimljiv je i univerzalan
nain nastajanja jedne televizije s jakom tradicijom. 9o1e se re*i da je ovakav sustav
prototip velike ve*ine svi7 sustava u 3uropi. "ao prvi4 poslu1io je uzorno ostalim
zemljama. :anas se4 stoa4 razlikuju dva osnovna tipa televizija; ameriki <tvoren
prema amerikom uzoru= i europski <tvoren prema 2ritanskom uzoru=.
Sta2ilnost sustava4 visoka kvaliteta prorama4 neovisnost novinara u odnosu na vlast4
skladan odnos javno i privatno sektora4 sve su to odlike 2ritanske televizije danas.
"ao prva i najstarija javna televizijska ustanova na svijetu4 )elika Britanija je 10!!.
prva uvela i privatnu televiziju.
:a 2i se razjasnio dana6nji 2ritanski televizijski sustav4 potre2no je ukratko razmotriti
kako je on uop*e nastao4 zatim kako danas &unkcioniraju pojedini njeni dijelovi. 'od
dijelovima se podrazumjevaju javni i privatni sektor4 te zase2no4 struktura mre1e
privatne televizije i odnos televizije prema reklami.

1
1,,,. . 104$.
3
2.Razvoj
2.1.Braidov zaetak
"ao jo6 jedan u nizu izumitelja4 Braid je 2io ovijek koji se upu6tao u sve i sva6ta4 ali
mu je >pro2lem televizije? ipak najvi6e zaokupio pa1nju 2@Ai7 odina pro6lo stolje*a.
"ao uporni podr1avatelj me7aniko skaniranja slike4 nasuprot sve 2oljem
elektronskom4 upravo je on4 poetkom 1023.4 uledao prvu televizijsku sliku. Nakon
&inancijske 2or2e4 uspio je 102$. osnovati prvu televizijsku kompaniju na svijetu4
Television Limited. Britancima je kao sim2ol to njeovo izuma ostala lutka Stukey
Bill kojom se slu1io za pokuse u la2oratoriju4 2udu*i da mu nitko nije 7tio pozirati
satima ekaju*i da se pojavi na ekranu.
2
Uskoro je njeova kompanija postala iznimno
uspje6na. Bodine 102,. uspio je i u preno6enju slike preko /tlantika4 nakon ea je
do1ivio i svjetsku slavu. No krajnji mu je cilj 2io BBC
3
4 iz ije je studija 7tio emitirati.
-o je i moao od 1020. Naravno4 uskoro je do2io prve suparnike sa znatno
suvremenijom opremom. Bila je to kompanija Marconi EMI s kojom je od 1034.
dijelio BBCevu licencu u prvom tvAstudiju. Dunkciju toa vr6ila je viktorijanska
raEevina /leFandra 'alace u sjevernom dijelu 8ondona. S iste je lokacije poelo
emitiranje BBCevo redovno prorama4 2. studeno 103$.4 kada je Braid ve* 2io
zasjenjen novim i suvremenijim izumima koji su po cijenama 2ili mnoo pristupaniji4 a
i jednostavniji za upora2u.
2
lutka je danas izlo1ena u londonskom 9uzeju znanosti
3
Britis7 Brodcastin CorporationG osnovana 102(.4 ima ekskluzivno pravo emitiranja radijsko prorama
za podruje )B
4
2.2. Nagli napredak
Marconi EMI sustav koristio se u )elikoj Britaniji otovo etrdeset odina. -ijekom
trideseti74 televizija je postala masovno kori6tena4 a do 1030. prodano je vi6e od 4@ @@@
primjeraka. Najve*i 2roj vlasnika 1ivio je u okruu od 4@ kilometara oko studija
/leFandra 'alace. 'rijamnici su 2ili izrazito skupi4 no ipak je nji7ova prodaja rasla4
oso2ito nakon pospje6ivanja izravni7 prijenosa. Na primjer4 103(. BBC je prenosio
krunid2u kralja Beorea )+.4 a odinu kasnije povratak premijera C7am2erlaina s
leendarne 9unc7enske kon&erencije. 'roram je u to do2a u Britaniji 2io znatno
kvalitetniji od ameriko. Stvorene su prve emisije maazinsko tipa4 s ledateljima se
razovaralo putem tele&ona4 izravno su preno6ene kazali6ne predstave i sportski
doaEaji poput tenisko turnira Him2ledon i &inala noometno kupa. U proram su
pozivani laz2enici4 izvoEene su razne toke4 a uvr6tene su i tvAire. 5d 103(. postoje i
terenske ekipe. :akle4 ve* na samom poetku dostinuta je visoka umjetnika i
stvaralaka razina4 za proram 2ritanske televizije karakteristina i danas.
1.rujna 1030.4 proram se prestao emitirati sve do kraja :ruo svjetsko rata.
3mitiranje je prekinuto 2ez ikakve odjave i to nakon &ilma o 9ickeIju 9ouseu.
Sustav ustanovljen poetkom pedeseti7 odina nije se mijenjao sve do 100@. za
vrijeme konzervativne vlade 9araret7 -7atc7er. Blavna promjena je dereulacija
cijelo sustava4 a umanjena je i uloa administrativni7 nadzorni7 tijela. Sve je
prepu6teno zakonima tr1i6ta.
!
3. Kako to izgleda danas?
3.1.avna televizija
3.1.1.Sticanje popularnosti
BBC je ponovno poeo emitirati proram (. lipnja 104$. J2o pokri*a tro6kova
uvedena je i o2vezna pretplata.
4
+pak4 kako je radio tijekom rata stekao veliku
popularnost4 tre2alo je neko vrijeme da televizija ponovno pone privlaiti pa1nju. -ek
10!3.4 za vrijeme prijenosa krunjenja kraljice 3liza2ete ++.4 prvi je puta privueno vi6e
pu2like <ak 2@ milijuna=. Bodine 10!4. ve* je svako peto ku*anstvo pla*alo tv .
pretplatu4 a do 10!(. oda6iljaem je pokrivano ,@K teritorija Britansko otoja.
'edeseti7 4 BBC je emitirao tjedno 32 sata prorama. Uskoro je poeo djelovati i BBC
2 sa samo 4 sata prorama na dan i to u veernjim satima4 ali je on prvi emitirao
proram u 2oji 10$(.4 i to '/8 sustavom.
!
3.1.2.Ustroj i &inanciranje
"ao dr1avno radiotelevizijsko poduze*e4 BBC zapo6ljava oko 1, 2@@ ljudi4 te
proizvodi i emitira radijski i tv . proram za 2ritanski teritorij i inozemstvo. Sastoji se
od etiri nacionalne radijske mre1e4 lokalne4 reionalne i meEunarodne radijske mre1e
<BBC Overseas= te dva televizijska kanala; BBC 14 prete1ito za2avno . in&ormativni4 i
BBC 24 s vi6e kulturni74 sportski7 i o2razovni7 prorama. 'osjeduje i pose2nu te7niku
slu12u te poduze*e BBC Enterprises4 zadu1enu za komercijalizaciju prorama.
4
BBC je uveo radijsku pretplatu jo6 1022.
!
'7ase on /lternate 8inesG sustav tv u 2oji koji koristi tro2ojnu katodnu cijev s maskom
$
"u*a temelji svoj uled na visokoj kvaliteti prorama i nezavisnosti od 2ilo koje
autoriteta. %amstvo toa je )ije*e uvernera <Board o& Bovernors=. Sastoji se od 12
lanova s mandatom od pet odina4 a imenuje i7 kraljica na prijedlo premijera.5no se
2rine za o2jektivnost in&ormacija4 po6tivanje statuta i sta2ilnost institucije.
'olitiari i dr1avni vr7 nikad se nisu mije6ali u rad ku*e4 jedina iznimka je 9araret
-7atc7er koja je 100@. inicirala re&ormu televizije.
3.1.3.'ravni temelj
Dunkcioniranje BBCAa ureEeno je s dva dokumenta4 "raljevskom poveljom <RoIal
C7art= i 8icencom za emitiranje4 koje se izdaju na 1! odina. 'ovelja utvrEuje zada*e4
potvrEuje statut4 nain unutra6nje &unkcioniranja4 te utvrEuje ulou )ije*a uvernera i
nacionalni7 i pokrajinski7 savjetniki7 vije*a <National Broadcastin Councils i
Reional B. C.=. 8icencu izdaje ministarstvo komunikacija <'ostmaster Beneral=. 5na
ureEuje te7nike pojedinosti kao 6to je nain &inanciranja; pretplata i pri7odi BBC
3nterprisea iskljuivo. 9inistarstvo ima pravo veta na emitiranje prorama4 ali a jo6
nikada nije koristilo. 'ropisuje i odreEen 2roj o2veza poput nepristrano izvje6tavanja o
radu :onje doma i :oma 8ordova. 5 8icenci 2rine Upravni od2or. Ja televiziju je u
)elikoj Britaniji nadle1no vi6e ministarstava <komunikacije4 industrije4 unutra6nji7
poslova...=.
3.1.4.)ije*e uvernera
5no se neprekidno djelomino o2navlja jer lanovima mandati ne poinju
istovremeno. %edino predsjednik ima 2itniji utjecaj na BBC. Llanovi su oso2e mlaEe od
(
!@ odina koje se prvi puta susre*u sa svijetom televizije.
$
)ije*e predla1e i postavlja
direktora BBCAa i lanove Upravno od2ora te nadzire proizvodnju prorama. U 2iti
djeluje kao posrednik izmeEu vlasti i upravljake ekipe BBCAa.
Upravni od2or ine direktori najva1niji7 sektora.
Savjetniko vije*e djeluje u reijama prikupljaju*i konstruktivne kritike i prijedloe o
aktivnostima BBCAa4 a postoji i7 6ezdesetak.Llanovi su volonteri.
3.1.!.+zvori &inanciranja
Blavni je izvor pri7oda pretplata koju utvrEuje ministarstvo &inancija na temelju
prijedloa )ije*a uvernera i ministarstva komunikacija. -ime se ostvaruje oko 0@K
pri7oda. 5stalo se pokriva prodajom prorama4 videokazeta i razni7 pu2likacija4 te
autorskim pravima. 5 svemu po tom pitanju 2rine BBC 3nterprise.
(
Najvi6e se do2iva
na prodaji tjednika TV-Times4 koji o2javljuje tvAproram4 ali u tom nema monopol. :io
tro6kova podmiruje dr1ava. Janimljiva je injenica da je 2ritanska pretplata meEu
ni1ima u Japadnoj 3uropi. BBCAu je stroo za2ranjeno emitiranje reklama.
3.2.!rivatna televizija
3.2.1. +-) . +ndependent -elevision
+-) je prva privatna televizija uop*e4 a s djelatno6*u poinje 10!!. U poetku je
proram molo pratiti samo 3K ku*anstava4 a mre1a je imala tri kompanije. Ja samo
nekoliko odina4 po ledanosti je znatno nadma6ila BBC. :anas o2je imaju podjednaku
ledanost. Ustroj +-)Aa je poprilino slo1en. Na elu je Independent Television
$
Mt7e reat and t7e oodN
(
odi6nje se prodaje oko 12 @@@ sati prorama
,
Comission <+-C= kome je povjeren nadzor. Slijedi 1! nezavisni7 reionalni7 tv .
kompanija meEuso2no povezani7 uovorima o razmjeni prorama. +-N <Independent
Television e!s" proizvodi in&ormativni proram za itavu mre1u4 dok Sunrise
Television ini isto s jutarnjim proramom. :rui kanal mre1e je C#annel $. +-)Aovo
pro&esionalno udru1enje od 1! veliki7 kompanija naziva se +-)/ <Independent
Television %ssociation=4 a Independent Television &u'licatian <+-'= tiska asopis TV-
Times( 'ostoji i zajedniki te7niki odjel.
3.2.2. +B/
-re2a napomenuti da je dana6nju &unkciju +-CAa do 100@. vr6io +B/ <Independent(
Broadcastin) %ut#orot#y= ije je lanove 2irao ministar unutarnji7 poslova. +-C danas
ima ne6to smanjene ovlasti u odnosu na +B/Aa. 5n je utvrEivao i listu zada*a za dodjelu
koncesije4koje su se dodjeljivale na osam odina4 a na odluke se nije mola ulo1iti
1al2a. +B/ je utvrEivao i proramsku s7emu4 i to vrlo stroo4 te je vr6io nadzor nad
reklamama. +B/ <+-C= izradio je i nadzire oda6iljaku mre1u i vlasnik je studija4
oda6iljaa i repetitora.
3.2.3.Struktura mre1e +-)
9re1a +-) oranizirana je na reionalnom i &ederalnom naelu. Svaka od 1!
kompanija pokriva samo jedno podruje <osim 8ondona koji pokrivaju dvije=4 a sve su
povezane uovorima o razmjeni prorama4 6to omou*uje istu lo2alnu s7emu u svim
dijelovima )elike Britanije. Svaka reionalna kompanija ima vlastiti upravni od2or4
vlastite studije i odjele za proizvodnju prorama. "ako se kompanije razlikuju po
0
veliini i pri7odima4 reulacijsko tijelo pazi na veze izmeEu nji7 kako sla2ije ne 2i 2ile
zakinute. Najva1niji izvor novca su pri7odi od reklamiranja4 na emu ova mre1a
odi6nje zaraEuje oko 14! milijardi &unti. Svaka kompanija ima i vlastitu marketin6ku
slu12u i sve kompanije &inancijski jako do2ro stoje.
U sklopu +-)/ odreEuje se proramska politika4 s7ema4 dijeli se proizvodnja
prorama4 odluuje o kupnji prorama <5d2or +-)/= i utvrEuje &inancijski udio svake
kompanije. 'rema tome4 (@K ukupno prorama proizvodi se unutar mre1e +-)Aa.
+-N nije lan mre1e4 ali je sastavni dio sustava +-) i nepro&itna je oranizacija.
"ompanije nad njom imaju zajedniko vlasni6tvo. 'roizvoEenje triju tvAdnevnika je
lavna +-NAova zada*a <134 1(;4!4 22 sata=4 a proizvodi i dnevnik za jutarnji proram4
dok lokalne vijesti proizvode reionalne kompanije. +-N proizvodi i neke pose2ne
emisije. U posljednjem desetlje*u postao je jedna od najznaajniji7 meEunarodni7
kompanija za proizvodnju tvAvijesti.
+-C ima potpuni nadzor nad itavim privatnim sektorom radiodi&uzije te u njenu
nadle1nost spadaju privatne radijske4 televizijske4 ka2elske i satelitske postaje. +ma 1@
lanova koje imenuje vlada. 'rvi veliki posao +-CAa 100@.4 2ila je dodjela 1$
desetoodi6nji7 koncesija mre1e +-)/. :uo vremena je T#ames TV 2io najve*a i
najva1nija postaja mre1e +-)4 ali a je nedavno zamijenio Carlton TV(
+nae4 )elika Britanija je jedina zemlja lanica 3uropske unije koja nije oraniila
sudjelovanje strano kapitala u svojim televizijskim postajama.
C#annel $ je drui kanal mre1e osnovan 10,2. pri emu mu je 'arlament utvrdio
o2vezu da mora ledateljima ponuditi emisije koje ne mou vidjeti na druim kanalima.
+ma vrlo mali 2roj zaposleni7 jer ne posjeduje ni studio ni snimateljsku ekipu4 a zada*a
im je jedino skalpanje uovora za na2avu prorama. S preko 3@K strane proizvodnje
<ve*inom duometre1ni7 &ilmova=4 C7annel 4 je najkozmopolitskiji 2ritanski kanal.
1@
".#iteratura
9/-/"5)+O :.4 -elevizija; iraka na6e stolje*a4 /B94 Jare24 100!.
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
11