UVOD U TEORIJU BROJEVA FORMULE

Euklidov algoritam. Neka su b i c > 0 cijeli brojevi i neka je

b = cq
1
+ r
1
, 0 < r
1
< c,
c = r
1
q
2
+ r
2
, 0 < r
2
< r
1
,
r
1
= r
2
q
3
+ r
3
, 0 < r
3
< r
2
,
.
.
.
r
n2
= r
n1
q
n
+ r
n
, 0 < r
n
< r
n1
,
r
n1
= r
n
q
n+1
.
Tada je r
n
= (b, c).
* Rjesenja jednadzbe bx + cy = (b, c) mogu se dobiti na sljedeci nacin:
x
1
= 1, x
0
= 0, x
i
= x
i2
q
i
x
i1
;
y
1
= 0, y
0
= 1, y
i
= y
i2
q
i
y
i1
; i = 1, 2, . . . , n,
bx
n
+ cy
n
= (b, c).
* (p

1
1
p

2
2
. . . p

k
k
) =

k
i=1
p

i
1
i
(p
i
1)
* (p

1
1
p

2
2
. . . p

k
k
) =

k
i=1
(
i
+ 1)
* (p

1
1
p

2
2
. . . p

k
k
) =

k
i=1
p

i
+1
i
1
p
i
1
* Sve primitivne Pitagorine trojke (x, y, z) u kojima je y paran, dane su formulama x = m
2
n
2
, y =
2mn, z = m
2
+ n
2
, gdje je m > n i m, n su relativno prosti brojevi razlicite parnosti.
Sve Pitagorine trojke dane su identitetom [d(m
2
n
2
)]
2
+ (2dmn)
2
= [d(m
2
+ n
2
)]
2
, d N.
* Razvoj broja R u verizni razlomak (uz
0
= ): a
i
=
i
, a
i
=
i

i+1
=
1

i
a
i
, i N
0
. Ako je
Q, onda postoji n N takav da je a
n
=
n
pa je = [a
0
, a
1
, . . . , a
n
]. U suprotnom je = [a
0
, a
1
, a
2
, . . .].
* Brojevi p
n
i q
n
(pri cemu je
pn
qn
n-ta konvergenta u razvoju) zadovoljavaju rekurzije p
n
= a
n
p
n1
+ p
n2
,
q
n
= a
n
q
n1
+ q
n2
uz p
2
= 0, p
1
= 1, q
2
= 1, q
1
= 0.
* Ako je =
b
c
, b > c > 0, onda se razvoj broja u verizni razlomak moze dobiti iz Euklidovog algoritma:
=
b
c
= q
1
+
1
c
r
1
= q
1
+
1
q
2
+
1
r
1
r
2
= . . . = [q
1
, q
2
, ..., q
n+1
].
* Razvoj broja
0
=
s
0
+

d
t
0
, d N, d = , u verizni razlomak moze se dobiti sljedecim algoritmom:
a
i
=

s
i
+

d
t
i

, s
i+1
= a
i
t
i
s
i
, t
i+1
=
d s
2
i+1
t
i
, i N
0
.
* Ako je (x
1
, y
1
) najmanje rjesenje u prirodnim brojevima jednadzbe x
2
dy
2
= 1, onda su sva rjesenja ove
jednadzbe dana sa (x
n
, y
n
) za n N, gdje su x
n
, y
n
prirodni brojevi denirani sa x
n
+y
n

d = (x
1
+y
1

d)
n
.
* Neka je r duljina perioda u razvoju u verizni razlomak broja

d i
p
i
q
i
i-ta konvergenta u razvoju od

d.
(1) Ako je r paran, onda jednadzba oblika x
2
dy
2
= 1 nema rjesenja, a sva rjesenja od x
2
dy
2
= 1
su dana s x = p
nr1
, y = q
nr1
, n N.
(2) Ako je r neparan, onda su sva rjesenja jednadzbe x
2
dy
2
= 1 dana sa x = p
nr1
, y = q
nr1
, n
neparan, dok su sva rjesenja jednadzbe x
2
dy
2
= 1 dana s x = p
nr1
, y = q
nr1
, n paran.