Marifa upoznavanje dragog Boga

Kada pogledamo na ivotni vijek, od momenta kada se ivot pone odmotavati, do

starosti Zemlje ili vidljivog niverzuma od skoro !" #iliona godina, djeluje manje
znaajno od kapi vode u #eskrajnom okeanu$ %ana&njim materijalistima, ivot nije
ni&ta vi&e od se#ini' gena i prilika za muta(iju ili ekploata(ije i neometanje
potro&nje$ )nima koji vjeruju u *lla'a u +jegovu ,edno-u .tev'id/, ivot izgleda kao
#ogata tapiserija znakova i arena testova i isku&enja koji donose mogu-nost za
upoznavanje *lla'a zvi&enog i ro#ovanje +jemu$ Dine i ljude sam stvorio
samo da Mi ibadet ine. 0z1Zarijat, 23$
4oznati mufessir Muda'id, ovo poja&njava5 %a Mi i#adet ine .illa li yabudun/ u
znaenju %a #i Me upoznali .illa li yarifuni/$
i
)#razloenje ovdje je jasno, ne
moemo *lla'u ro#ovati #ez da znamo ne&to o +jemu$

svom eseju o uzvi&enoj lju#avi, Istinaq Nasim el Uns Udisanje povjetarca

duhovne intime, 6#n 7ede# el 8an#eli je napisao5 *lla' je stvorio stvorenja da #i
Mu ro#ovali9 sa lju#avlju, stra'om i nadom u +jega$ *lla' zvi&eni je rekao5 %ine i
ljude sam stvorio samo da Mi i#adet ine$ *li )n zvi&eni moe #iti o#oavan samo
nakon &to se upozna$ Zato je stvorio ne#esa, zemlju i sve &to je izme:u nji', kao
ukazivae na +jegovu ,edno-u i zvi&enost$ )n nas o#avje&tva5 Allah je sedam
nebesa i isto toliko zemalja stvorio; Njegovo nareenje na sve se njih
odnosi a nek znate da je Allah kadar sve i da Allah znanjem !vojim sve
obuhva"a# 0t1;ala<, !=$
Znai, reeno nam je da je (ijeli univerzum stvoren li talamu da upoznamo
*lla'a, da s'vatimo da )n upravlja svojim stvorenjima i da +jegova svemo- i
sveznanje o#u'vataju svaku stvar$ )vo zatim formira du#oku mudrost koja stoji iza
stvaranja5 Znati *lla'a9 znati da je )n ,edan, krajnje ,edinstveni, jedini >ospodar,
?tvoritelj i pravitelj svi' stvorenja i da niko nije dostojan o#oavanja osim +jega$
Kada govorimo o islamskom vjerskom naelu o ovom pitanju, jezik 6slama i oni'
ueni' esto koriste izraz marifatullah imati ma@rifu o *lla'u$ 6zvedena od
glagola arafa, &to znai znati, upoznati , ma@rifa moe #iti prevedena kao znanje o
Bogu$ )no je razliitog stepena i ima tenden(iju da se odnosi na znanje koje je do&lo
kroz razmi&ljanje i promi&ljanje, a onda usvojeno i isku&ano sr(em i ulima$ %rugim
rijeima, maArifa je iskustveno znanje .ponekad se prevodi kao BgnozaB/$ Cto je
du#lje razmi&ljanje, du#lja je maArifa$
osvrtu na 'adis5 naj za !llaha "ada si u bla#ostanju, $n %e za tebe znati "ada
si u te"o%i& , 6#n 7ede# je rekao5
Ma@rifa o njegovom >ospodaru kod oso#e je jedno od dvoje5 'rvo, generalna ma@rifa
koja podrazumijeva poznavanje, potvr:ivanje i vjerovanje u +jega$ )vaj stepen je
svojstven svakom muslimanu$ (ru#o, spe(iDniji tip ma@rife, koja uzrokuje da sr(a
naginju *lla'u u potpunosti, uzrokuje potpunu posve-enost +jemu, trai samo-u sa
+jim, do#ija smiraj kada god >a spominje, stidi se +jega i divi Mu se$ )vo je stepen
oko kojeg su okupljeni ari), oni koji su spoznali Boga$ ,edan od nji' je rekao5
?iromasi ovog dunjaluka su sa njega oti&li, a nisu osjetili najsla:u stvar na njemu$
+eko je upitao5 * &ta je to najsla:a stvar na dunjalukuE, on je odgovorio5 Ma@rifa
o *lla'u, Mo-nom i Felianstvenom$ *'med #$ *sim el *nta<i je rekao5 +adam se
da ne-u umrijeti dok ne dostignem ma@rifu o mom >ospodaru$ +e mislim ovdje
samo na vjerovanje u +jega, ve- na to da >a poznajem toliko, da se stidim pred
+jim$

Kako se ma@rifa moe posti-i, te se njome ispuniti i inspirisati sr(aE 6#n Kajjim .6#n
7ede#ov najdrai uitelj/ nam govori5 Kur@anu, *lla' poziva ?voje ro#ove da
dostignu ma@rifu na dva naina5 ,edan, da posmatraju stvorenja$ %rugi, razmi&ljanje
o Kur@anu i posmatranju njegovi' znaenja$ 4rvo su +jegovi znakovi koji se vide i
svjedoe9 drugo su +jegovi znakovi koji se itaju i razumijevaju$
7azmi&ljanje i osvrtanje na ?tvoriteljevo stvaranje omogu-ava nam, #ar donekle, da
se divimo +jegovoj mudrosti, velianstvu i uzvi&enoj mo-i$ )vo zauzvrat inspirira
po&tovanje, divljenje i lju#av prema *lla'u u sr(u$ ?vijet prirode je kao ogledalo,
sam po se#i prelijep, reGektuju-i jo& ve-u *lla'ovu ljepotu$ *ko zvjezdano ne#o
izmami od nas osje-aj divljenja, ako tek pro(vjetala rua ili sveana mirno-a
jesenjskog drve-a u nama dozove uzvi&enost, kako je tek onda 6zvanredan, Hijep i
zvi&en ?tvoritelj togaE %akle, (ijeniti sjaj stvorenog i #iti oaran njime jeste nain
dolaska do poznavanja i vi:enja veliine ?tvoritelja$
Kur@an kroz demonstra(iju *lla'ovog tevhida daje nam ivi opis *lla'a, s (iljem kako
#i mi postigli neposrednu svijest o +jemu, promi&ljaju-i o +jegovim djelima i
savr&enim atri#utima$ Kada Kur@an opisuje te atri#ute govore-i o +jemu kao
Mudrom, 4ravednom, zvi&enom, ?vemogu-em, %areljivom, ?amilosnom, 4unim
lju#avi, )nom Koji opra&ta insistira na tome da *lla' posjeduje ta svojstva u
krajnjem savr&enstvu$ )vo #oansko otkrivanje@ je opet s (iljem da se sr(a inspiri&u
da tee *lla'u u #ogo#ojaznosti, divljenju i pokornosti punoj lju#avi$
4rema tome, me:u dramama ovog svijeta i me:u njegovim pjesmama tuge i sre-e,
Kur@an trai od svagog od nas da upozna svog ?tvoritelja i da ivi ivot u konstantnoj
svijesti o +jemu$ )ni koji *lla'u ro#uju sa takvom svije&-u i u skladu sa islamskim
zakonom ili &erijatom, vo:eni su jo& ve-oj i du#ljoj svjesnosti$ ;o je tako, jer *lla' u
?vojoj ogromnoj dareljivosti i savr&enoj milosti, uzdie one koji su nesavr&eni, sla#i
i neuki, ali nastoje pokoriti svoje niske du&e, otvoriti sr(a prema +jegovoj svjetlosti,
koji trae da >a znaju i da Mu #udu #lizu$
*olimo te dra#i na +ospodaru,
da nam produbi znanje o ,ebi,
ispuni naa srca ljubavlju i divljenjem prema ,ebi,
podari nam is"renost u naem ibadetu ,ebi,
ne us"rati nam -voj hlad,
na (an "ada dru#o# hlada osim ,vo# ne bude.
!min.
I
i