UVOD

Kur' anski je tekst univerzalan, otvoren, u svakom je dobu mogue

njegovo interpretiranje i otkrivanje smisaonih potencijala. jegova
polivalentnost je obuhvatanje svih s!era "ovjekovog individualnog i
dru#tvenog $ivota.
Do#av#i me%u paganski narod Kur'an na nekoliko mjesta iznosi svoj negativan
stav prema zate"enom pjesni#tvu. &edan od razloga takvog stava je #to se u
tom periodu pjesnik poistovjeivao sa sveenikom odnosno vra"em koji je
pomou pjesme komunicirao sa paganskim bo$anstvima.
Drugi je razlog odsustvo smisaonog aspekta a stavljanje u prvi plan do
per!ekcije izra%ene !orme. Kur'an je , istaknuv#i ideolo#ke i poeti"ke
manjkavosti zate"ene poezije, ponudio izazov svakome da sastavi bar jednu
suru sli"nu Kur' anu ' () ako sumnjate u ono #to objavljujemo robu *vome,
na"inite vi jednu suru sli"nu objavljenim njemu, a pozovite i bo$anstva va#a,
osim )llaha, ako istinu govorite.(
+
Od objave ovog ajeta pro#lo je +,-- godina a jo# uvijek niko nije odgovorio
izazovu.
Kur'anski tekst predstavlja svojevrstan obrat u knji$evnom smislu,
nasuprot zate"enoj poeziji. On je smisleno zasien tako da se i danas nakon
"etrnaest vijekova otkrivaju nova zna"enja, a sve to popraeno je
izvanrednom !ormom.
1
Kur'an, 2:23
1
./0)D)
U ime)llaha , 1ilostivog, *amilosnog
+.2vala )llahu 3ospodaru svjetova
4.1ilostivom, *amilosnom
5.Vladaru dana sudnjeg
,.pokoravamo se 6ebi i pomo tra$imo od 6ebe
7.uputi nas na 8ut ispravni
9.na put onih kojima si milost *voju darovao
:.a ne onih koji su protiv sebe srd$bu izazvali i koji su zalutali
8ojedini bi ajeti, ili grupa ajeta, mogli stajati kao odvojena smisaona
cjelina, ali puno se vei e!ekt posti$e kada su svi povezani.
8rvi ajet ; 2vala )llahu 3ospodaru svjetova ; mo$e stajati samostalno , ali
drugi ga dopunjava kao apozicija sintagmi 3ospodar svjetova ; *vemilosni,
*amilosni.
Ovako stavljena na prvo mjesto sintagma Gospodar svjetova izaziva
strahopo#tovanje, strah od *vemogueg, ali odmah iza nje dolaze atributi
koji govore da je On< *vemilosni , *amilosni.
6rei ajet, tako%er apozicija prve sintagme, u isto vrijeme je i u vezi sa
drugim nadopunjujui ga i tako dogra%ujui nagla#ava < On, )psolutni Vladar
*udnjjeg dana bit e i 1ilostiv.
Ovi prvi ajeti su cjelina u kojoj su izneseni atributi *vemogueg, ali
istovremeno oni su dio na koji se smisaono nadovezuju preostali.
=etvri ajet uvodi personalizaciju nasuprot impersonalizacije u prvom
dijelu. U ovom su ajetu upotrebljena dva glagola u istom vremenu i licu i dvije
zamjenice istog broja i pade$a >u originalu?.Ovim se isti"e nu$nost
individualnog i neposredan odnos prema opisanom 3ospodaru svjetova.
.nteresantno je da su oba glagola sa zamjenicama inverzalno upotrebljena, a
inverzijom se $eli ne#to istaknuti ; Tebi se 8okoravamo,Tebe za pomo
molimo.
akon prva "etiri ajeta osjea se nu$nost, neophodnost molitve, pa
je u narednom glagol u imperativu< Uputi nas na 8ut ispravni, kako bismo mogli
spoznati prethodno, budui da postoji mogunost da ljudi krenu stanputicom i
time izazovu )llahov gnjev, #to se navodi u dva posljednja ajeta< put onih
kojima si milost dao, a ne onih koji su srd$bu na sebe izazvali i koji su zalutali.
2
6ekst @l< !atihe, #to se ti"e smisaonog gradiranja, uobli"en je poput
piramide. a samome vrhu je 3ospodar svjetova, a na dnu takve strukture su
oni koji su zalutali. .li , mo$e se shvatiti kako onaj koji je zalutao mo$e doi
do samog vrha piramide, do milosti. Dakle, kada bismo Aatihu "itali straga,
para!raziram' Onima koji su zalutali i na sebe srd$bu izazvali )llah se
smilovao i uputo ih na 8ravi put, oni 1u se klanjaju i od jega pomo tra$e da
im oprosti, a na *udnjem danu On bude milostiv prema njima i takvi zahvaljuju
3ospodaru svjetova.
.ako je kratka, Aatiha je smisaono zasiena, a 8oslanik s.a.v.s. je za
nju rekao da je temelj Kurana.

Bto se ti"e !orme u njoj je prisutna rima, ritam i ponavljanje. aime,
prvih pet ajeta su pribli$no iste du$ine, "ime je postignuta ritmi"nost, a ajeti
se, u arapskom tekstu, i rimuju svojim posljednjim slogom'
+.<CnD 4.<CmD 5.<CnD ,.<CnD 7.<Cm.
Uvo%enje konsonanta m u drugom i petom ajetu je radi razbijanja
monotonije.
Besti ajet zavr#ava se na tako%er na ;im , ali samoglasnik nema du$ine, kao
#to je u svim ostalim krajnjim slogovima, imamo stanku, kao da se
nagovje#tava ne#to pred zavr#avajui ajet. U tom e se zavr#nom
nagovjestiti da e se )llah rasrditi na one koji su zalutali .
8osljednji je ajet du$i od ostalih ,a zavr#nom slogu prethodi vokal od "etiri
du$ine, za razliku od prvih #est koji u pretposljednjem slogu imaju obi"ni
kratki vokal.
)ko u jednu grupu stavimo ajete koj se zavr#avaju na <im, a u drugu
na ;in vidjet emo da i u tom slu"aju mogu biti smisaono zasebni'
<in'
+.2vala )llahu, 3ospodaru svjetova
5.Vladaru Dana sudnjeg
,.6ebi se klanjamo i 6ebe za pomo molimo
:. da ne budemo oni koji su srd$bu 6voju na sebe izazali i koji su zalutali
<im'
4.*vemilosni,*amolosni
7.Uputi nas na 8ut ispravni
9.na put onih kojima si se smilovao
3
8rva cjelina govori o moi 3ospodara svjetova i ni#tavnoj ulozi
"ovjeka koji prema tom Vladaru izgleda minoran.
Druga kazuje o milosti )llaha s.E.t, od kojeg molimo da nas usrei
barem njenom trunkom.
6reba rei da su za !onetski do$ivljaj Aatihe bitne du$ine i te#didi
>geminacije?. Od dvadeset"etiri rije"i devet ih ima uduplana slova, a
posljednja rije"< zalutali>@d<dallin? ima dva. Ovim se $eli nagla#avati,
upozoravati onaj koji je slu#a.
Od #ezdesetosam slogova sedamnaest su dugi , #to ta"no odgovara
"etvrtini. /ato, da bi se u potpunosti do$ivjela i osjetila njena savr#enost,
Aatiha se u"i naglas, na arapskom jeziku, kada posebno impresivno djeluju
du$ine, rima i ritam.
KurFan svojom knji$evnom vrijedno#u> izme%u ostalih ? uspostavlja
intenzivan kontakt sa zate"enom tradicijom i nadvisuje sve svojom
superiorno#u i univerzalno#u.
Bto se vi#e analizira kratki tekst Aatihe to se u njemu otkriva vi#e stilskih
kvaliteta #to prate strukturalna i smisaona povezanost.
4
/)KG&U=)K
&ezik KurFana je po strukturi i izra$ajnim mogunostima nadnaravan,
uzmimo samo primjer bismille koja prethodi svim surama pa i Aatihi'
U jednom se dijelu KurFana ka$e' (Hnad njim je devetnaest.(
4
Kada se
prebroje slova u bismilli dobivamo ba# taj broj < devetnaest. Ona stoji prije
po"etka svake sure , izuzev 6eEbe, ali spomenuta je na jo# jednom mjestu
tako da je ukupan broj njenog ponavljanja u KurFanu ++,, a taj je broj djeljiv
sa devetnaest. Da to nije kraj savr#enstvu !orme uzimaju se rije"i koje "ine
bismillu i njihov broj u KurFanu. 0ije" ism, #to zna"i ime spomenuta je
devetnaest puta. Druga rije"<)llah, ponovljena je 49IJ puta, #to je tako%er
djeljivo sa devetnaest. 6rea< 0ahman>1ilostivi?, 7: puta , djeljivo sa
devetnaest. . posljednja< 0ahim>*amilosni?, ++, puta, ve je re"eno, djeljivo
sa devetnaest.
/bog svega ovoga KurFan je nemogue prevesti na neki drugi jezik a
da se pritom ne izgubi smisao. KurFanska stilisti"ka interpretacija ima svoju
logiku i zahvata sva podru"ja ljudskog uma. *vaki je ajet ponaosob aktuelan u
bilo kojem povijesnom trenutku i stoga je KurFan predmet prou"avanja
brojnih istra$iva"a u pro#losti, ali i danas, stilisti"ara i brojnih drugih
znanstvenika.
Kez obzira na to, ni do danas nisu otkrivene sve strane jegove polivalencije,
a sa stilisti"kog stanovi#ta, izra$ajne mogunosti i zna"enja.
2
Kuran,74:30
5

Filozofski fakultet Sarajevo
Osijek za !osanski jezik i knji"evnost
Stilisti#ka o!raa $l%fati&e
'(eferat iz Stilistike)
Stuent : Nudejma Lika
*
7