UDK 624.134.001.

Primljeno 25. 5. 2009.

Projektiranje i izvedba zasjeka

u flinoj stijenskoj masi
Alan Bruni, Danijela Juri-Kauni, Meho Saa Kovaevi
Kljune rijei

A. Bruni, D. Juri-Kauni, M. S. Kovaevi

flina stijenska masa,

zasjek, projektiranje,
stabilnost,
istrani radovi,
stanje naprezanja i
deformcija

Projektiranje i izvedba zasjeka u flinoj stijenskoj masi

Pregledni rad

Opisuje se metodologija projektiranja i izvedbe sustava za osiguranje stabilnosti zasjeka u flinoj

stijenskoj masi na rijekom podruju. Na temelju rezultata istranih radova, iskustva tijekom izvedbe
zahvata na osiguranju stabilnosti stijenskih zasjeka u naslagama flia te mjerenja i promatranja tijekom
izvoenja i provedbom povratnih analiza o stanju naprezanja i deformacija utvrene su znaajke
stijenske mase s opisom realne veliine parametara vrstoe i deformabilnosti.

Key words

A. Bruni, D. Juri-Kauni, M. S. Kovaevi

flysch rock mass,

side cut, design,
stability,
investigations,
stress/strain state

Design and realization of side-cuts in flysch rock mass

Subject review

The methodology applied in the design and realization of the system used to stabilize side cuts in flysch
rock formations in Rijeka area is described. Rock mass properties were determined, and strength and
deformability parameters were described, on the basis of investigation results, experience gained during
stabilization of side cuts in flysch formations, and using results of measurement and monitoring
activities conducted during back analyses of stress/strain properties.

Mots cls

A. Bruni, D. Juri-Kauni, M. S. Kovaevi

masse rocheuse de flysch,

redan, tude,
stabilit,
reconnaissances,
tat de contraintedformation

Etude et ralisation des redans dans la masse rocheuse de flysch

Ouvrage de syntse

La mthodologie applique dans l'tude et la ralisation du systme utilis pour assurer la stabilit des
redans (talus remanis) dans le flysch rencontr dans la rgion de Rijeka est dcrite. Les proprits de
la masse rocheuse ont t dtermines et les paramtres de rsistance et dformabilit ont t dcrits
sur la base des reconnaissances, exprience gagne au cours de stabilisation des redans dans le flysch,
et en utilisant les rsultats des campagnes de mesure et d'observation conduites pendant les analyses en
retour des proprits contrainte-dformation.

A. , . -, M. .

,
a,
,
,
,

a o e.
, , a
, ,


.

Schlsselworte

A. Bruni, D. Juri-Kauni, M. S. Kovaevi

Flyschfelsmassiv,
Einschnitt, Entwerfen,
Stabilitt,
Untersuchungsarbeiten,
Stand der Festigkeit und
Verformbarkeit

Entwurf und Ausfhrung eines Einschnitts im Flyschfelsmassiv

bersichtsarbeit

Man beschreibt die Methodologie von Entwerfen und Ausfhren eines Systems fr die Sicherung der Stabilitt
des Einschnitts im Flyschfelsmassiv im Gebiet von Rijeka. Auf Grund der Ergebnisse der
Untersuchungsarbeiten, der Erfahrungen whrend der Ausfhrung der Eingriffe fr die Sicherung der
Stabilitt in den Flyschaufschichtungen, sowie der Messungen und Beobachtungen whrend der Ausfhrung
und Durchfhrung der rckbezglichen Analysen ber den Stand der Spannungen und Verformungen,
wurden die Kennzeichen des Felsmassivs mit Beschreibung der realen Grsse der Parameter fr Festigkeit
und Verformbarkeit festgelegt.

Autori: Mr. sc. Alan Bruni, dipl. ing. gra., Institut IGH, Zagreb; Danijela Juri-Kauni, dipl. ing. gra.;
prof. dr. sc. Meho Saa Kovaevi, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Zagreb
GRAEVINAR 62 (2010) 1, 13-23

13

Zasjek u stijenskoj masi

1 Uvod
Fli je opisni termin za kompleks litoloki heterogenih
klastinih sedimentnih stijena nastalih turbiditnim tokovima odnosno podmorskim klizanjima sedimenata. Za
flini je kompleks karakteristina sukcesivna izmjena
sitnozrnastih sedimenata kao to su ejl, siltit i lapor te
pjeenjak. Fli moe sadravati i bree, konglomerate i
vapnence. Fline naslage paleogenske starosti raspros-

A. Bruni i drugi
heterogena s izmjenom krupnozrnastih i sitnozrnastih
klastinih stijena. Uglavnom je izgraena od glinaca,
siltita s pjeenjacima i breokonglomeratima, a ponegdje se mogu na njezinim granicama pronai i naslage
vapnenca. Nii dijelovi flinih depozita izgraeni su od
lapora. Osnovne petrografske karakteristike razliitih
litolokih lanova flinih stijena mogu se dobiti iz osnovne
geoloke karte razmatranog podruja (slika 1.), ali za analizu geotehnike prikladnosti potrebna je iscrpna analiza.
2 vrstoa i deformabilnost fline
stijenske mase
Odreivanje vstoe i deformabilnosti
stijenske mase jedna je od najvanijih
zadaa pri provoenju numerikih analiza u stijenskom inenjerstvu. Parametri
vrstoe i modul deformacije stijenske
mase nuni su parametri za svaku numeriku analizu stabilnosti i prognozu deformacija geotehnikih konstrukcija. Stijena je redovito razlomljena, heterogena
i anizotropna. Laboratorijska ispitivanja
na uzorcima jezgre i terenska ispitivanja
ne reprezentiraju ponaanje stijenske mase
veeg volumena. Kao takva onemoguavaju dobivanje reprezentativnih deformacijskih parametara za proraun. Reprezentativna ispitivanja vrstoe i deformabilnosti stijenske mase pokusnim optereenjima rijetko su praktino ili ekonomski
mogua [3].

Slika 1. Geoloka karta Hrvatske (Veli, 1992.)

tranjene su u jadranskom pojasu Hrvatske, a podruje

istraivanja ovog rada upravo je dio jadranskog pojasa
Hrvatske izgraen od naslaga flia.
Flina stijenska masa ima vrlo raznolike fizikalne i mehanike karakteristike, s obzirom na njihov litoloki
sastav, ali i stupanj troenja. S obzirom na izrazitu podlonost troenju pod djelovanjem atmosferilija, pojedine
stijene flinog kompleksa znatno mijenjaju i fizikalnomehanike znaajke u relativno kratkom vremenskom
intervalu troenja. Zbog toga je znaajno kojem podruju troenja pripadaju odreene stijenske mase [1]. Mehaniko troenje pomae i ubrzava kemijsko troenje koje
je vrlo karakteristino za flinu stijensku masu [2].
Fline naslage paleogenske starosti rasprostranjene su u
jadranskom pojasu Hrvatske. U ovom se radu posebna
pozornost posveuje flinim naslagama u podruju grada Rijeke (slika 1.). Flina je stijenska masa litoloki
14

Zbog navedenih ogranienja vrstoa i

deformabilnost stijenske mase odreuju
se na temelju rezultata klasificiranja stijenske mase od kojih su najzastupljenije
RMR [4], Q [5] i GSI [6] klasifikacija.
vrstoa stijenske mase definira se usvajanjem nekog
od kriterija vrstoe i odreivanjem pripadnih parametara vrstoe na temelju rezultata klasificiranja stijenske
mase. Najraireniji kriterij vrstoe stijenske mase jest
empirijski Hoek-Brownov kriterij [7], [8], [9], [10], koji
pomou parametara vrstoe povezuje glavna naprezanja pri slomu (slika 2.):
a

'

(1)
'1 = 3 + c mb 3 + s

gdje su:
mb, s i a - parametri vrstoe ovisni o karakteristikama
stijenske mase
c
- jednoosna tlana vrstoa intaktne stijene
1
- vee glavno naprezanje pri slomu
3
- manje glavno naprezanje pri slomu

GRAEVINAR 62 (2010) 1, 13-23

A. Bruni i drugi

Zasjek u stijenskoj masi

gdje su:
GS - rezultat klasificiranja stijenske mase
mi

- vrijednost koja se odreuje iz troosnih

pokusa na uzorcima stijene pri razlii
tim naprezanjima ili se procjenjuje pre
ma vrsti stijene

- faktor poremeenosti stijenske mase

zbog oteenja nastalih miniranjem i
relaksacijom. Vrijednost D varira od 0
za neporemeenu stijensku masu in situ
do 1 znatno poremeenu stijensku masu.

Deformabilnost, odnosno krutost stijenske

mase odreuje se takoer na temelju rezultata
klasificiranja stijenske mase [10], [11], [12],
[13], [14], [15], [16] i [17]. Najraireniji izraz
za procjenu modula deformacije jest [9]:
Slika 2. Odnosi glavnih naprezanja pri slomu

D c
E m = 1
10
2 100

Parametri vrstoe odreuju se iz sljedeih izraza:

GSI 100

mb = mi e 28 14 D ; s = e
a=

GSI 100
9 3D ;

1 1 GSI / 15
+ e
e 20 / 3
2 6

(2)

GSI 10
40

(3)

Znatan doprinos istraivanju ponaanja flinih stijenskih

naslaga pri izvedbi geotehnikih zahvata u Hrvatskoj
dali su Arbanas, Mievi i Jaarevi [18], [19], [20],
[21], [22], [23] i [24].

Slika 3. Geoloki indeks vrstoe (GSI) za fli [27]

GRAEVINAR 62 (2010) 1, 13-23

15

Zasjek u stijenskoj masi

Arbanas [18] istie da projektiranje geotehnikih zahvata u heterogenim i vrlo mekim stijenama kao to je flini stijenski kompleks predstavlja u sadanjem trenutku
glavni izazov geolozima i geotehniarima. Kompleksna
struktura ovih materijala koja slijedi iz strukturne i
tektonske povijesti nastanka ovih naslaga previe je
sloena da bi se jednostavno mogla uklopiti u uvjete
usvojenih sustava klasifikacija stijenske mase.
Za procjenu vrstoe i deformabilnosti flinih naslaga u
Hrvatskoj, navedeni autori koristili su se posebno razvijenom metodologijom procjene parametara vrstoe zasnovane na geolokom indeksu vrstoe (GSI) prezentiranom
u radovima Marinosa i Hoeka [25], [26] [27] [28] [29],
(slika 3.).
Arbanas [18] zakljuuje da sagledavanje ukupnog ponaanja fline stijenske mase odreivanjem konstanti koje
odreuju Hoek-Brownov kriterij vrstoe stijenske mase
zahtijeva krajnje kritiki pristup u svim elementima procjene i dananjim spoznajama o ukupnom ponaanju.
Flina stijenska masa svakako u tom pogledu ima najmanje steenih iskustava te time i najvee zahtjeve u
daljnjim istraivanjima.
3 Dravna cesta D8, dionica Orehovica-Draga-Sv. Kuzam
Projektiranje i izvedbu zasjeka u flinoj stijenskoj masi
na rijekom podruju, u skladu s principom interaktivnog
projektiranja opisanoga u prethodnom poglavlju, prika-

A. Bruni i drugi
zat emo na primjeru istone obilaznice grada Rijeke.
Dionica Orehovica-Draga-Sv.Kuzam dio je planirane
dravne ceste D8. Izgradnjom dionice Orehovica-DragaSv.Kuzam rasteretit e se Jadranska turistika cesta (D8)
iju ulogu preuzima predmetna dionica. Na poetnom e
dijelu dionica biti vorom Orehovica povezana na poetak autoceste prema Zagrebu. U voritu Draga dionica
e biti povezana s dravnom cestom D404 kojom se povezuje luki bazen Brajdica i centar Rijeke, odnosno ostvaruje se glavni istoni ulaz u grad. Kraj dionice bit e u
Sv. Kuzmu spojen na dravnu cestu D40 koja se prikljuuje na Jadransku turistiku cestu iznad Bakra (slika 4.).
Osiguranje stabilnosti stijenskih zasjeka flinih naslaga
na predmetnoj mikrolokaciji izvedeno je du trase na
razliite naine kao to su: klasino zasijecanje blaih
nagiba s ugradnjom drenanih konstrukcija (kopani popreni drenovi i horizontalni samobuivi drenovi), potpornoobloni zidovi s primarnom podgradom (mlazni beton u
slojevima, armaturne mree, samobuiva sidra raznih nosivosti i duljina te procjednice) i sekundarnom oblogom
(armiranobetonski montani elementi), sidrene armiranobetonske rotiljne konstrukcije u kombinaciji sa samobuivim drenovima i procjednicama, gabionski zidovi (u
noici zasjeka) u kombinaciji s kamenim nasipom i zidom
od kamena iznad gabiona, zidovi od kamena (samostalno) i u kombinaciji s djelominim kamenim zamjenama
materijala iznad zidova od kamena i drenanim konstrukcijama (kopani popreni drenovi), te avlano tlo (nosi-

Slika 4. Trasa dionice Orehovica-Draga-Sv.Kuzam

16

GRAEVINAR 62 (2010) 1, 13-23

A. Bruni i drugi
va trodimenzijska mrea i samobuiva sidra) i iznad njega u kombinaciji sa zidom od kamena te djelominim
kamenim zamjenama materijala i drenanim konstrukcijama (kopani popreni drenovi) iznad zida. Na niz lokacija du trase iznad i unutar samih zasjeka izvedeni su
razliiti sustavi vanjske odvodnje koji takoer pridonose
poveanju stabilnosti zasjeka.

3.1 Analize stabilnosti projektiranih i izvedenih

osiguranja pokosa u flinim naslagama
U sklopu geotehnikog projekta trase, dravna cesta D8,
dionica: Orehovica-Draga-Sv.Kuzam izvrene su geostatike analize za trasu navedene dionice. Geostatiki
prorauni provedeni su radi potvrde stabilnosti pojedinih elemenata na trasi: usjeka, zasjeka i nasipa, kao i
uvjeta izvoenja radova - geotehnikih zahvata na trasi.
Geotehniki radovi obuhvaali su geotehniku prospekciju lokacije, analize inenjersko-geolokih rezultata,
procjenu parametara tla te izradu geotehnikih modela.
Geostatike analize obuhvaaju definiranje geotehnikih
modela karakteristinih profila na pojedinim poddionicama trase preko procijenjenih geotehnikih parametara
za utvrene osnovne tipove naslaga, geostatike analize
stabilnosti za potrebe osiguranja zasjeka u flinim naslagama, te prijedloge potrebnih geotehnikih zahvata pri
izvoenju radova na trasi.

Zasjek u stijenskoj masi

Za potrebe izrade geotehnikih modela i provoenja
analiza stabilnosti du trase utvrena su dva osnovna
tipa naslaga za koje su usvojeni parametri za analize:
1.

pokriva, glinovite naslage koluvijalnog i deluvijalnog podrijetla. Redovito su to gline visoke plastinosti
(CH), poluvrste do vrste konzistencije

2.

flina stijenska podloga, siltiti u podlozi.

Za pokriva su usvojene donje prosjene vrijednosti parametara vrstoe glinovitih naslaga utvrene laboratorijskim ispitivanjem na uzorcima tla provedenim u toku
razliitih faza istranih radova za trasu i graevine na
trasi. S obzirom na variranje vrijednosti du trase, sljedee vrijednosti reprezentiraju parametre pokrivaa: kut
trenja = 25, kohezija c = 10 kN/m2. Te vrijednosti
potvrene su i povratnim analizama stabilnosti nastalih
klizanja u Drakoj dolini. U granicama tih vrijednosti su
i parametri vrstoe potpuno raspadnutih naslaga iz fline podloge.
Za naslage flia, siltite u podlozi, svjee do srednje raspadnute, prosjeni su parametri vrstoe uobiajeno prihvaeni u literaturi [27]: kut trenja = 36, kohezija c = 13
kN/m2.
U tablici 1. prikazani su prikazani svi relevantni podaci i
parametri za izvedena osiguranja zasjeka u flinim naslagama na dionici trase od vorita Orehovica do vori-

Tablica 1. Prikaz relevantnih podataka za izvedena osiguranja pokosa zasjeka u flinim naslagama od vorita
Orehovica do vorita Draga

GRAEVINAR 62 (2010) 1, 13-23

17

Zasjek u stijenskoj masi

A. Bruni i drugi

Tablica 2. Prikaz relevantnih podataka za projektirana i zapoeta osiguranja pokosa usjeka i zasjeka u flinim
naslagama od tunela Draga do tunela Sv. Kuzam

ta Draga (od km 0+000 do km oko 3+000), i to sidrenim

podgradnim sklopom, izradom primarne zatite (sustavom slojeva mlaznog betona armiranog armaturnim mreama i izvedbom u redovima samobuivih sidara i procjednica) te sekundarnom podgradom oblonim armiranobetonskim elementima.
U tablici 2. prikazani su svi relevantni podaci i parametri za projektirana i zapoeta osiguranja usjeka i zasjeka
u flinim naslagama na dionici trase od tunela Draga do
tunela Sv. Kuzam (od km 3+120 do km 5+360), i to sidrenim podgradnim sklopom, zapoetim djelominim izvoenjem primarne zatite (sustavom slojeva mlaznog
betona armiranog armaturnim mreama i izvedbom u
redovima samobuivih sidara i procjednica).
Na pojedinim lokacijama trase (poddionica trase izmeu
tunela Draga i tunela Sv.Kuzam) u fazama poetka izvoenja iskopa zasjeka na pokosima iznad predvienih
sustava primarnih i sekundarnih podgrada osiguranja
stabilnosti zasjeka ili u fazama izvoenja kompletnih
primarnih podgradnih sustava, uoene su pojave formiranja lokalnih i globalnih nestabilnosti navedenih zasjeka. Unato velikim nastojanjima, trudu i pokuaju da se
ipak zadre i izvedu do kraja kompletno prvo definirani
podgradni sustavi, sve prethodno navedeno upuivalo je
18

na potrebu kompletno novog projektnoga rjeenja u navedenim podrujima uoenih nestabilnosti zasjeka, a o
kojima e se iscrpnije izlagati u nastavku rada.
Za potrebe sanacije nastalih nestabilnosti tijekom izgradnje
su provedeni dodatni geotehniki istrani radovi koji su
se sastojali od istranog buenja, laboratorijskih ispitivanja uzoraka tla, inenjersko-geolokog kartiranja otvorenih pokosa, sondanih jama i tla, te geodetskih radova
snimanja postojeeg stanja nakon izvedenoga iskopa i
nastalih klizanja. Istrane buotine iskoritene su za ugradnju piezometara i inklinometara.
Za prethodno navedene kritine lokacije na trasi uoenih pojava nestabilnosti, prije poetka i tijekom izvoenja osiguranja zasjeka sidreno podgradnim sklopom, u
skladu s principima interaktivnog projektiranja, napravljen je sustavni odabir geotehnikih parametara za utvrene tipove naslaga dodatnim istranim radovima i povratnim numerikim analizama radi potvrde stabilnosti
predmetnih osiguranja zasjeka na trasi u svim fazama
izvoenja radova za novousvojene sustave osiguranja
zasjeka.
Ustanovljeno je da geoloka graa openito odgovara
pretpostavkama iz prethodno provedenih istranih radova, ali postoje znatna odstupanja u debljini pojedinih
GRAEVINAR 62 (2010) 1, 13-23

A. Bruni i drugi

Zasjek u stijenskoj masi

naslaga koja se dogaaju du trase uz este promjene na

vrlo kratkim potezima.

i parametri vrstoe za sloj pokrivaa: kut trenja = 16,5

do 27,5, kohezija c = 6 do 32 kN/m2.

Provedenim inenjersko-geolokim radovima utvreno

je da se inenjersko-geoloki profil na predmetnom potezu sastoji od dva osnovna lana, i to pokrivaa i fline
stijenske podloge. Pokriva izgrauju glinovito prainaste
deluvijalne naslage. Flinu stijensku podlogu izgrauju
naslage siltita, rjee s ulocima pjeenjaka. S obzirom
na stupanj troenja mogue je razdvojiti rastroenu flinu
podlogu razliitog stupnja i nerastroenu flinu podlogu.

Parametri vrstoe za sloj pokrivaa na kliznoj plohi

utvreni su povratnim analizama na profilima nastalih
nestabilnosti za procijenjeni geometrijski oblik kliznog
tijela. Na osnovi rezultata povratnih analiza usvojeni su
sljedei parametri vrstoe za sloj pokrivaa: kut trenja
= 17,5 do 23, kohezija c = 1 do 3 kN/m2. Parametri
vrstoe utvreni su uz krajnje konzervativnu pretpostavku da se slom dogodio uz nepostojanje pornih tlakova na kliznoj plohi, odnosno da je razina podzemne vode u trenutku sloma bila ispod klizne plohe.

Parametri vrstoe za sloj pokrivaa utvreni su laboratorijskim radovima provedenim na ovom dijelu trase te
posebno na profilima nastalih nestabilnosti. Na osnovi
rezultata laboratorijskih ispitivanja mogu se usvojiti sljedeTablica 3.

Odabir parametara vrstoe nerastroene (FR) fline stijenske podloge proveden je prema nelinearnom Hoek-

Prikaz relevantnih podataka za izvedena osiguranja nestabilnih zasjeka u flinim naslagama od tunela
Draga do tunela Sv. Kuzam

GRAEVINAR 62 (2010) 1, 13-23

19

Zasjek u stijenskoj masi

Brownovu kriteriju vrstoe. Neporemeena flina stijenska masa pripada grupama C, D i E (slika 3.) ocijenjene
u rasponu GSI od 40 do 20. Konzervativno je za proraun uzeta prosjena vrijednost GSI = 25. Za odabir jednoosne tlane vrstoe jedina je pouzdana vrijednost vrijednost dobivena PLT ispitivanjem neporemeene fline
stijenske mase. Vrijednost Is(50) iznosi od 1,7 do 2,93
MPa to odgovara jednoosnoj tlanoj vrstoi stijenske
mase od 25 75 MPa. Za proraun je uzeta vrijednost
c = 10 MPa. Parametar mi odabran je mi = 9, to odgovara siltitima. Na osnovi navedenog dobiven je zakon
vrstoe u siltitima.

A. Bruni i drugi
Rezultati mjerenja rabe se za povratne analize naprezanja i deformacija. Geotehnika mjerenja u kombinaciji s
povratnim numerikim analizama temeljni su dio koncepta inetarktivnog projektiranja [32].

U tablici 3. pregledno su prikazani svi relevantni podaci

i parametri za izvedena osiguranja nestabilnih zasjeka u
flinim naslagama na dionici trase od tunela Draga do
tunela Sv.Kuzam, i to za naine: a) izvedenoga potpornog zida od gabionskih koeva, a iznad njega zid od kamenog materijala s uzdunom drenanom konstrukcijom
meusobno spojenih nasipnim kamenim materijalom i
b) izvedenih osiguranja pokosa zidovima od lomljenog
kamena sa zamjenama materijala iznad krune zidova i
drenanim konstrukcijama u zaleu zidova od kamena,
te konstrukcijom avlanog tla (nosiva mrea i samobuiva sidra) i horizontalno buenih drenova na zadnjem
dijelu predmetne lokacije (zadnjih otprilike 200 m ispred
tunela Sv. Kuzam).

3.2 Geotehnika mjerenja

Interaktivno geotehniko projektiranje omoguava da se
projekt modificira tijekom izvoenja radova na temelju
rezultata geotehnikih mjerenja, koja daju podatke o realnom ponaanju materijala u kojem se izvode radovi i o
ponaanju konstrukcije, radi osiguranja stabilnosti, sigurnosti i ekonominosti projektirane graevine [30] i [31].

Slika 6. Izmjereni horizontalni pomaci u svim fazama izvedbe na

stac. 2 + 380

Program geotehnikih mjerenja obuhvatio je geodetska

opaanja repernih toaka, mjerenja horizontalnih pomaka stijenske mase inklinometrima te mjerenja horizontalnih i vertikalnih pomaka stijenske mase kliznim mikrometrima. Mjerenja su se provodila u fazama
radova u skladu s izvrenim iskopima
po pojedinim etaama proraunskim
fazama iskopa.
Na slici 5. prikazane su pozicije ugraene mjerne opreme na stac. 2+380.

Slika 5. Pozicije ugraene mjerne opreme na stac. 2 + 380

20

Na slici 6. prikazani su rezultati mjerenja horizontalnih pomaka po dubini

vertikalnim inklinometrom na stac.
2+380 u svim fazama izvedbe. Vidljive
su promjene materijala po dubini i veliina pomaka realizirana u svakom od tri
pretpostavljena sloja: pokrivau, rastroenoj i nerastroenoj flinoj zoni.
GRAEVINAR 62 (2010) 1, 13-23

A. Bruni i drugi

Zasjek u stijenskoj masi

3.3 Iskustva i spoznaje steene interaktivnim

projektiranjem i izvedbom osiguranja pokosa
u flinim naslagama

njile vrijednosti modula deformacije baziranog na korelaciji sa GSI. Faktor A kree se u rasponu od 0,048 do
0,089, s prosjenom vrijednou od 0,0685.

Na temelju rezultata istranih radova, steenog iskustva

tijekom izvedbe zahvata na osiguranju stabilnosti stijenskih zasjeka u naslagama flia, rezultata mjerenja i promatranja na ugraenoj mjernoj opremi tijekom izvoenja
i provedbom povratnih analiza naprezanja i deformacije,
utvrene su znaajke nerastroene fline stijenske mase
koje opisuju realne veliine parametra vrstoe i deformabilnosti. Tonije je odreeno podruje rasprostiranja
klasifikacijskih vrijednosti lokalne fline stijenske mase
unutar postojeih klasifikacijskih sustava za heterogenu
stijensku masu kao to je fli.

Dakle, predlae se modificirani izraz (3) za modul deformacije:

Odreenim podrujem klasifikacijskih vrijednosti za

flinu stijensku masu ocijenjenim u rasponu GSI od 20
do 40 mogu se povratno, poznatim izrazom Hoek, Carranza-Torres i Corkum (3), odrediti moduli deformacije i
usporediti s utvrenim vrijednostima modula deformacije za flinu stijensku masu provedenim povratnim analizama naprezanja i deformacije du trase.
Dakle, za GSI = 20 do 40( GSI = RMR89 5 )RMR89
= 25 do 45 i usvojenu jednoosnu tlanu vrstou ci = 10
MPa dobiven je raspon modula deformacije Em GSI=20
do 40 = 562,34 do 1778,27 MPa. Faktor poremeenosti
stijenske mase zbog izvedbe radova uzet je D = 0 za
neporemeenu stijensku masu jer je nakon iskopa stanje
flia na licu zasjeka tretirano kao neporemeeno.
Dobivene vrijednosti modula deformacije izrazom Hoek,
Carranza-Torres i Corkum (3), povratno preko utvrenih klasifikacijskih vrijednosti za takvu flinu stijensku
masu, bitno odstupaju od utvrenih vrijednosti modula
deformacije za flinu stijensku masu na razmatranom
podruju dobivenih na temelju provedenih povratnih
analiza naprezanja i deformacije na izraenim numerikim modelima metodom konanih elemenata, usporeujui pomake dobivene mjerenjem na terenu s pomacima
dobivenim numerikim modelima.
Usporedbom rezultata numerikih analiza i korelacije
bazirane na klasifikacijskim karakteristikama fline stijenske mase, jasno se vidi da su vrijednosti modula deformacije bazirane na korelacijama s klasifikacijskim
karakteristikama znatno vee nego one utvrene na temelju provedenih numerikih analiza. Navedena korelacija bazirana na klasifikacijskim karakteristikama fline
stijenske mase znatno podcjenjuje vrijednosti deformacija.
Predlae se primjena izraza (3) za modul deformacije
baziranog na korelaciji s klasifikacijskim karakteristikama (GSI), ali koristei se faktorom A < 1 da bi se smaGRAEVINAR 62 (2010) 1, 13-23

D
Em (GPa ) = A 1 ci 10
2 100

GSI 10
40

(4)

Predloeni modificirani izraz za modul deformacije baziran na korelaciji s klasifikacijskim karakteristikama

(GSI) vrijedi za flinu stijensku masu na razmatranom
podruju.
Vano je naglasiti da su u povratnim numerikim analizama mijenjani, odnosno smanjivani samo moduli nerastroene fline zone. Moduli pokrivaa i rastroene fline zone, dobiveni dodatnim terenskim i laboratorijskim
istranim radovima, drani su konstantnima. Deformacijske karakteristike pokrivaa i trone zone flia mogu
znatno utjecati na oblik i veliinu pomaka u tim zonama.
Zbog toga su za povratne numerike analize upotrijebljeni rezultati mjerenja horizontalnoga kliznog mikrometra koji se nalazi u nerastroenoj zoni. Parametarskim
analizama ustanovljeno je da krutost gornjih slojeva nema inenjerski znaajan utjecaj na horizontalne deformacije na mjestu kliznog mikrometra. Ipak, rezultate
ovih analiza i iznesene zakljuke treba uzeti i primjenjivati s rezervom.
4 Zakljuak
Flina stijenska masa jest heterogena stijenska masa s
vrlo estim vertikalnim i lateralnim promjenama i geoloke kompozicije i fizikalno-mehanikih karakteristika.
Sukladno tome, odgovarajui kriteriji vrstoe i deformabilnosti fline stijenske mase ne mogu se generalizirati, te je svaka istraena lokacija zasebna i potrebno je
odgovarajue pridruivanje znaajki postojeim klasifikacijskim sustavima (RMR i GSI), pri emu se kriteriji
vrstoe i deformabilnosti ne mogu jednoznano odrediti, ve se u skladu s postojeim klasifikacijskim sustavima mogu odrediti samo podruja zastupljenosti. Pri
tome treba posebnu vanost pridodati stanju tronosti
fline stijenske mase, to moe biti presudno u ukupnom
ponaanju inenjerskih kosina u flinoj stijenskoj masi.
Istraivanja provedena u Hrvatskoj pokazala su da sadanje prihvaene spoznaje o ponaanju heterogenih
stijenskih masa kao to je fli samo openito opisuju
ponaanja, a svaki pojedinani element flinih naslaga
pokazuje specifino ponaanje i zahtijeva odreivanje
posebne zakonitosti ponaanja (na primjer siltiti i pjeenjaci unutar flinog paketa). Ponaanje svakog elementa
flinog paketa u okviru inenjerske konstrukcije ovisi o
21

Zasjek u stijenskoj masi

A. Bruni i drugi

karakteru i reimu troenja pod djelovanjem atmosferilija, nakon uklanjanja geostatikih optereenja i izlaganja atmosferilijama. Daljnjim istraivanjima potrebno je
utvrditi zakonitosti vremenskog ponaanja elemenata
flinih naslaga ovisno o procesima vremenskog troenja
ovih materijala. S obzirom na ukazani nedostatak podataka, posebnu pozornost trebalo bi posvetiti i uzorkovanju unutar flinih materijala.
Ako se pri projektiranju i izvedbi zasjeka radi o relativno tankim naslagama pokrivaa i tankim rastroenim
dijelom fline podloge, te se pri iskopu brzo ulazi u flinu stijensku podlogu (prethodno pomno okarakteriziranu) s relativno slabim reimima podzemnih voda u zaleu padina, mogue su vitke konstrukcije tipa sidreno
podgradnog sklopa koje se relativno brzo, kvalitetno i
sigurno izvode u takvim vrstama flinih naslaga.

S druge strane, ako se pri projektiranju i izvedbi zasjeka

radi o relativno debelo uslojenim naslagama pokrivaa i
rastroenim dijelom fline podloge, te se za izvedbu osiguranja treba ui dublje u flinu stijensku podlogu, s relativno nepovoljnim i znaajnim reimima podzemnih
voda u zaleu padina, mogue su masivne konstrukcije
za osiguranje stabilnosti tipa zidova od lomljenog kamena s drenanim sustavima u zaleu zidova, zidovi od gabionskih koeva, te ako je noica zasjeka u flinoj stijenskoj masi povoljnih karakteristika mogue su konstrukcije tipa avlanog tla.
Iz svega prethodno navedenog u ovom radu, zakljuuje
se da se u heterogenim stijenskim masama kao to je
fli, projektiranju i izvedbi konstrukcija za osiguranje
stabilnosti mora pristupiti vrlo oprezno.

LITERATURA
[1]

ISRM, Commission on Standardization of Laboratory and Field

Test: ISRM Suggested Methods for the Quantitative
Description of Discontinuities in Rock Masses, Int. Jour. Rock
Mech. Min. Sci. & Geomech. Abstr., (1978) Vol. 15, No. 6, pp.
319-368.

[2]

Attewell, P. B.; Farmer, I. W.: Principles of Engineering

Geology, New York: John Wiley & Sons (1979) pp. 30-42.

[3]

Palmstrom, A.; Singh, R.: The Deformation Modulus of Rock

Mases Comparasions between In Situ Tests and Indirect
Estimates, Tunnelling and Underground Space Technology
(2001) Vol. 16, pp. 115-131.

[4]

Bieniawski, Z. T.: Engineering Rock Mass Classification, New

York: John Wiley & Sons, 251 p, 1989.

[5]

Barton, N. R.: Some New Q-Value Correlations to Assist in Site

Characterisation and Tunnel Design, Int. J. Rock Mech. Min.
Sci. (2002) Vol. 39. No. 2, pp. 185-216.

[6]

Hoek, E.: Strength of Rock and Rock Masses, ISRM News

Journal (1994) Vol. 2 (2), pp. 4-16.

[7]

Hoek, E.; Brown, E. T.: Empirical Strength Criterion for Rock

Masses, Jour. Geotech. Engng. Div., ASCE (1980) 106, (GT9),
pp. 1013-1035.

[8]

Hoek, E.; Brown, E. T.: The Hoek-Brown Failure Criterion A

1988 Update, Proceedings of 15th Canadian Rock Mech.
Symp., Toronto, Canada, (Ed. Curran J.C.), Dept. Civ.
Engineering, University of Toronto (1988) pp. 31-38.

[9]

Hoek, E.; Brown, E. T.: Practical Estimates of Rock Strength,

Int. J. Rock Mech. & Mining Sci. & Geomechanics Abstracts
(1997) Vol. 34 (8), pp. 1165-1187.

[10] Hoek, E.; Carranza-Torres, Corkum, B.: Hoek-Brown Failure

th

Criterion-2002 Edition, Proceedings of 5 North American

Rock Mech. Symp., Toronto, Canada, Dept. Civ. Engineering,
University of Toronto (2002) pp. 267-273.
[11] Bieniawski, Z. T.: The Geomechanics Classification in Rock
th

[13] Nicholson, G. A.; Bieniawski, Z. T.: A Nonlinear Deforrmation

Modulus Based on Rock Mass Classification, Int. Jour. Min.
Geol. Eng. (1990) No. 8., pp. 181-202.
[14] Grimstad, E.; Barton, N.: Updating the Q-system for NMT,
Proc. Int. Symp. on Sprayed ConcreteModern Use of Wet Mix
Sprayed Cocrete for Underground Support, Fagernes, Eds.
Kompen, Opsahl and Berg, Oslo: Norwegian Concrete
Association, 1993.
[15] Palmstrom, A.: Recent Developments in Rock Support
Estimates by the RMi, Journal of Rock Mechanics and
Tunnelling Technology (2000) Vol. 6, No. 1, pp. 1-19.
[16] Read, S. A. L.; Richards, L. R.; Perrin, N. D.: Applicability of
the Hoek-Brown Failure Criterion to New Zealand Greywacke
Rocks, Proceeding 9th International Society for Rock Mechanics
Congress, Paris (1999) Vol. 2, pp. 655-660.
[17] Barton, N. R.: TBM Tunneling in Jointed and Faulted Rock.
Rotterdam: Balkema, 2000.
[18] Arbanas, .: Predvianje ponaanja ojaane stijenske mase
analizama rezultata mjerenja izvedenih graevina, doktorski
rad, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 271 p, 2004.
[19] Arbanas, .; Groi, M.; Dugonji, S.: Behaviour of the
reinforced cuts in flysch rock mass, Proc. of 1. Int. Conf. On
Transportaion Geotechnics, Nottigham, UK, Taylor and Francis
Group, Balkema, London UK (2008) pp. 283-291.
[20] Arbanas, .; Groi, M.; Briki G.: Behaviour of Engineered
Slopes in Flysch Rock Mass, Proc. 1st Southern Hemisphere
Int. Rock Mechanics Symp. Perth, Australia, Australian Centre
for Geomechanics, Perth, Vol. 1, Mining and Civil (2008) pp.
493-504.
[21] Mievi, P.: The investigation of weathering process in
Eocene flysch, Proc. Second Int. Sym. on hard soils-soft rocks,
Naples, Italy, Balkema, Rotterdam (1998) 267.-272.
[22] Mievi, P.; Roje Bonnaci, T: Uvjeti uporabe lapora za izradu
nasipa, Graevinar, 53 (2001) 1, 9-16.

Engineering Applications, Proc. 4 Congr. Int. Soc. Rock.

Mech., Montreux 2 (1979) pp. 41-48.

[23] Mievi, P.; tevani, D.: Granina nosivost plitkih temelja na

stijenskoj masi, Graevinar, 58 (2006) 5, 367-377.

[12] Serafim, J. L.; Pereira, J. P.: Consideration of the

Geomechanical Classification of Bieniawski, Proc. Int. Symp.
on engineering Geology and Underground Construction, Lisbon
(1983) Vol. 1, pp. II.33-II.42.

[24] Jaarevi, I.; Lebo, .: A contribution to geotechnical

engineering in HSSR of Adriatic coast area, The Geotechnics
of Hard Soils-Soft Rocks, Rotterdam, Brookfield: A.A.
Balkema (1998) 217-229.

22

GRAEVINAR 62 (2010) 1, 13-23

A. Bruni i drugi
[25] Hoek, E.; Marinos, P.; Benissi, M.: Applicability of the
Geological Strength Index (GSI) Classification for Very Weak
and Sheared Rock Masses. The Case of the Athens Shist
Formation. Bull. Eng. Geol. Env., No. 57 (1998) pp.151-160.
[26] Marinos, P.; Hoek, E.: GSI-A Geologically Friendly Tool for
Rock Mass Strength Estimation, Proc. GeoEng 2000
Conference, Melbourne (2000).
[27] Marinos, P.; Hoek, E.: Estimating the Geotechnical Properties
of Heterogeneous Rock Masses such as Flysch, Bull. Eng.
Geol. Env. 60 (2001) pp 85-92.
[28] Marinos, P.: Rock Mass Characterisation in Engineering
Practice. Razprave IV. Posvetovanja Slovenskih geotehnikov,
SLOGED, Rogaka Slatina, (2004) pp.339-343.

GRAEVINAR 62 (2010) 1, 13-23

Zasjek u stijenskoj masi

[29] Marinos, V.; Marinos, P.; Hoek, E.: The geological strength
index: applications and limitations, Bull. Eng. Geol. Env., 64
(2005) 55-65.
[30] Arbanas, .; Jardas, B.; Kovaevi, M. S.: Excavation of Open
Pit Zagrad in Rijeka, Croatia-A case history, Proc. 5th Int. Conf.
on Case Histories in Geotech. Eng., New York, NY, USA, (2004).
[31] Arbanas, ., Kovaevi, M.S., Szavits-Nossan, V.: Interactive
design for deep excavations. XIII. Danube-European
Conference on Geotechnical Engineering, Ljubljana, Slovenija
(2005) 411-416.
[32] Kovaevi, M. S.: The Observational Method and the Use of
Geotechnical Measurements. Geotechnical problems with man
made and man influenced grounds; Proc. 13th Europ. Conf. on
Soil Mech. and Geotech. Eng., Prague, Czech Republic, (2003)
Vol. 3, pp. 575-582.

23