London (eng. izgovor /lndn/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Kao
vanog naselja tijekom dva tisuljea, povijest Londona zapoinje osnivanjem od
strane Rimljana, koji su ga nazvali Londinium.[1] Jezgra Londona, drevni
londonski City ("square mile"), zadrala je svoje srednjevjekovne mee. Najkasnije od 19.
stoljea, naziv "London" odnosi se i na metropolis koji se razvio oko grada. Danas, vei dio te
konurbacije tvori londonsku regiju[2] i administrativno podruje Velikog Londona (Greater
London), s vlastitim izabranim gradonaelnikom i skuptinom.
London je znaajan "globalni grad" i jedno od najveih svjetskih financijskih sredita[3][4] s
najveim bruto domaim proizvodom u Europi.[5] U sredinjem Londonu smjetena su
sjedita veine britanskih kompanija meu prvih 100 prema indeksu FTSE 100 Londonske
Burze, i vie od 100 meu 500 najveih europskih. Golemi utjecaj Londona na politiku,
financije, obrazovanje, zabavu, masovne medije, modu, te umjetnost i kulturu, uvelike
doprinosi globalnom statusu grada. Grad je takoer i vana turistika destinacija za domae i
strane posjetitelje. London je bio domain Olimpijskih igara 1908.,1948. i 2012., te tako
postao prvi grad u povijesti modernih igara s tri domainstva. U Londonu se nalazi 4
mjesta svjetske batine: Londonski Tower, povijesno naselje u Greenwichu, Botaniki vrt u
Kewu, i podruje koje sadri Westminstersku palau, Westminstersku opatiju i crkvu Svete
Margarete.[6]
U Londonu ivi populacija vrlo raznolikih kultura, nacionalnosti i religija, te se na podruju
grada govori vie od 300 jezika. Srpnja 2007., slubeni broj stanovnika bio je 7 556 900
unutar mea Velikog Londona, [7] to ga ini najmnogoljudnijom opinom u Europskoj
uniji.[8] Urbano podruje Velikog Londona (drugo najvee u EU) naseljava 8 278 251
stanovnika, [9] dok je procjena stanovnitva metropolitanske zone (takoer druga najvea u
EU), izmeu 12[10] i 14 milijuna.[11] Londonski metro, kojim upravlja Transport for London,
najvea je mrea podzemne eljeznice u svijetu,[12] dok je Zrana luka Heathrownajprometniji
svjetski aerodrom prema broju putnika na meunarodnim letovima [13] i zrani
prostor najprometniji od svih zranih prostora nad gradskim sreditima u svijetu.[14]
Rijeka Temza imala je veoma vanu ulogu kao prometni i trgovaki pravac jo u vrijeme prije
nego su Britaniju osvojili Rimljani, izmeu 55. pr. Kr. i 43. godine n.e. Premda postoje dokazi
ratrkanih britskih naselja u podruju, prvu veu naseobinu osnovali su Rimljani 43.
godine.Londinium (latinizirano keltsko ime), podignut je na izvanredno povoljnom poloaju, u
poetku kao rimski vojni logor, koji se, zahvaljujui vie trgovini nego ratovima, pretvorio u
snano trgovako sredite, no zadrao se samo 17 godina. Oko 61. icensko pleme
predvoeno kraljicom Boudicom napalo ga je i spalilo do temelja.[17] Potkraj 1. stoljea grad
je utvren, sagraen je velianstveni forum te drvena pristanita i skladita. Grad se razvio i
nadmaio Colchester kao glavni grad provincije Britanije 100. godine. Na svom vrhuncu
tijekom 2. stoljea, rimski London je naseljavalo oko 60 000 stanovnika, te je ostao po
rimskom vlau sve do njihova povlaenja iz Britanije poetkom 5. stoljea. Povijest Londona
tijekom 5. stoljea i 6. stoljea slabo je poznata. Do 7. stoljea, Anglosaksonci osnovali su
novo naselje nazvano Lundenwic, oko 900 metara uzvodno od starog rimskog grada, u
okolici dananjeg Covent Gardena.[18] Na uu rijeke Fleet vjerojatno se nalazila ribarska i
trgovaka luka. Trgovina se razvijala dok Vikinzi nisu nadjaali grad, i prisilili preseljenje na
istok, na lokaciju starog rimskog Londiniuma kojeg su titile antike zidine.[19] Vikinki napadi
nastavljani su sve jaim intenzitetom do 886., kada je Alfred Veliki osvojio London i ugovorio
mir s Danskim voom Guthrumom.[20]Izvorni saksonski grad Lundenwic postao
je Ealdwic ("stari grad"), naziv koji se do danas zadrao kao Aldwych, koji se nalazi u
dananjem City of Westminster.

Knut Veliki preuzeo je englesko prijestolje godine 1016., vladajui gradom i zemljom do
1035., kada je njegova smrt rezultirala povratkom podsaksonsku vlast pod njegovim
pobonim posinkom Edvardom Ispovjednikom, jednim od suosnivaa Westminsterske
opatije i susjedneWestminsterske palae.[21] London je bio daleko najvei i najbogatiji grad u
Engleskoj u razdoblju od 11. do 13. stoljea, premda je slubeno sjedite vlasti i dalje bilo
u Winchesteru. Nakon bitke kod Hastingsa, Vilim I. Osvaja, tada vojvoda od Normandije,
okrunjen je za kralja u netom dovrenoj Westminsterskoj opatiji na Boi 1066.[22] Vilim je
graanima Londona podijelio posebne povlastice, dok je radi kontrole nad graanstvom na
jugoistoku grada dao izgraditi zdanje danas poznato kao londonski Tower.[23]

Londonski Tower

1097, kralj Vilim II. zapoeo je graditi Westminster Hall, u blizini istoimene opatije, koji je bio
temelj nove Westminsterske palae, glavne kraljevske rezidencije kroz srednji
vijek.[24] Westminster je postao sjedite kraljevskog dvora i vlade, dok je susjedni
londonski City bio poslovno i trgovako sredite, prosperitetno pod jedinstvenom vlastitom
upravom, Korporacijom grada Londona. 1100. populacija je iznosila 18 000 stanovnika, dok
je do 1300. narasla na skoro 100 000 stanovnika.[25] Postojala je znatna idovska populacija
dok nisu 1290. izgnani iz Engleske proglasom kralja Edvarda I.[26] Katastrofa je pogodila grad
kada je u doba kuge sredinom 14. stoljea izgubio treinu stanovnitva.[27] Osim invazije za
vrijeme seljakog ustanka Wata Tylera 1381.,[28] London je ostao relativno neokrznut raznim
graanskim ratovima tijekom srednjeg vijeka. [29]
Za vrijeme dinastije Tudor, reformacija je uvjetovala postupni prelazak ka Protestantizmu, s
veinom Londona koji je iz crkvenih posjeda preao u privatna vlasnitva. Razvijao
se merkantilizam te su osnovane monopolistike trgovake kompanije kao Britanska
Istonoindijska kompanija. irenjem trgovine u Novi svijet. London je postao glavna luka
Sjevernog mora, s imigrantima koji su pristizali iz Engleske i inozemstva. Stanovnitvo je
naraslo s procijenjenih 50 000 1530., godine, na oko 225 000 1605. U 16. stoljeu William
Shakespeare i njegovi suvremenici ivjeli su u Londonu u doba neprijateljstva prema
razvoju kazalita. Do kraja ere Tudora 1603., London je jo bio urbanistiki vrlo zbijen, u
doba kad se zbio i pokuaj ubojstva kralja Jakova I. u Westminsteru 5. studenog 1605.,
tijekom barutne urote. Poetkom 17. stoljea, London je bio pogoen epidemijama[30] s
Velikom londonskom kugom 1665.1666. kao vrhuncem, koja je usmrtila do 100 000 ljudi, ili
jednu petinu ukupnog stanovnitva.[31] 1666. izbio je Veliki poar u Londonu koji se brzo
proirio kroz drvene zgrade.[32] Obnovu, koja je trajala vie od deset godina, nadgledao je
kao londonski nadzornik Robert Hooke[33]. 1708. Christopher Wren je dovrio svoje remekdjelo, katedralu sv. Pavla. Za vrijeme georgijanskog doba, izgraene su na zapadu nove
etvrti, kao Mayfair, i novi mostovi preko Temze koji su ohrabrili razvoj junog Londona. Na
istoku, londonska luka proirila se nizvodno. 1762. kralj uro III. kupio je Buckinghamsku
palau, dananju kraljevsku rezidenciju, koja je proirivana tijekom iduih 75 godina. U 18.
stoljeu London je bio pogoen kriminalom, te su 1750. kao prva profesionalna policija
osnovani Bow Street Runners. Kavane su postale popularnim mjestom debate i razmjene
ideja, s rastuom pismenou i razvojem tiskarskog stroja koji je novosti uinio dostupnim
svima, dok je ulica Fleet postala sreditem britanskog novinarstva.

"Nee nikada nai ovjeka, niti intelektualca koji eli napustiti London. Ne gospodo, kad se
ovjek zasiti Londona, zasitio se i samog ivota, jer u Londonu je sve to ivot moe
priutiti." Samuel Johnson[34]

London je bio najvei grad na svijetu od oko 1831. do 1925.[35] Rastua prometna zaguenja
dovela su do prve lokalne gradske eljeznikemree u svijetu. Metropolitan Board of
Works koji je nadgledao ekspanziju infrastrukture, 1889. zamijenjen je Savjetom Londonske
Grofovije (London County Council), prvom izabranom gradskom upravom. Blitz i ostala
bombardiranja njemakog Luftwaffea za vrijeme drugog svjetskog rata usmrtila su preko 30
000 graana Londona i unitila brojne stambene i druge zgrade po cijelom gradu.
Neposredno nakon rata, Olimpijske igre 1948. odrane su na izvornom stadionu Wembley, u
doba kada se grad tek oporavljao od rata. Godine 1951. u junom Londonu (South Bank)
odran je sajam Festival of Britain. Veliki smog 1952. doveo je 1956. do Zakona o istom
zraku (Clean Air Act) koji je dokrajio ugljeni smog po kojem je London bio zloglasan. Od
1950.-ih pa nadalje u Londonu su se nastanili mnogi imigranti, veinom iz
zemalja Commonwealthakao Jamajka, Indija, Banglade i Pakistan, to je London uinilo
jednim od najraznolikijih gradova u Europi.
Poevi od sredine 1960.-ih, London je postao svjetsko sredite kulture mladih, to je bilo
posebno istaknuto Swinging London supkulturom povezanom s ulicom Carnaby. Uloga
grada trendsettera ponovo je oivljena u doba punka. 1965. londonske administrativne
granice proirene su radi obuhvaanja rastuih gradskih podruja, te je osnovan novi Savjet
Velikog Londona (Greater London Council). Za vrijeme sukoba u Sjevernoj Irskoj (The
Troubles) od kraja 1960-ih nadalje, London je bio meta teroristikih napada Privremene IRAe. Rasna nejednakost bila je naglaena buntom u Brixtonu 1981. Stanovnitvo Velikog
Londona stalno je opadalo desetljeima nakon drugog svjetskog rata, od procijenjenog
vrhunca od 8,6 milijuna 1939., do oko 6,8 miljuna 1980-ih. Glavne luke Londona premjetene
su nizvodno u Felixstowe i Tilbury, dok je zona londonskih dokova postala arite obnove.
Brana Thames Barrier dovrena je 1980-ih radi obrane Londona od plimnih valovaSjevernog
mora. Savjet Velikog Londona ukinut je 1986., to je London ostavilo kao jedini veliki
metropolis u svijetu bez sredinje uprave. 2000., opa gradska uprava je obnovljena,
osnivanjem Uprave Velikog Londona (Greater London Authority). Povodom proslava poetka
21. stoljea, izgraeni su Millennium Dome i London Eye. 7. srpnja, 2005., nekoliko vlakova
podzemne eljeznice i autobus napadnuti su u nizu teroristikih napada.[36]

Uprava Londona sastavljena je od dvije razine, opegradske, strateke razine i lokalne

razine. Opegradsku upravu koordinira Uprava Velikog Londona, dok se lokalna
administracija provodi kroz 33 manje uprave.[37] Lokalne uprave savjeti su 32 londonske
opine i Korporacija Londonskog Cityja (City of London Corporation),[38] koji su odgovorni za
veinu lokalnih usluga, kao lokalno planiranje, kole, socijalne slube, ceste i sakupljanje
otpada. Odreene funkcije, kao odvoz smea, provode se kroz zajednike
aranmane. Policijske snage u Velikom Londonu, s iznimkom londonskog Cityja, osigurava
Metropolitanska policijska sluba (Metropolitan Police Service), koju nadgleda
Metropolitanska policijska uprava (Metropolitan Police Authority). City raspolae s vlastitim
policijskim snagama - Policija Londonskog Cityja (City of London Police).[39] Britanska
Transportna Policija (British Transport Police) odgovorna je za policijske usluge
na Nacionalnoj eljeznici i Londonskom metrou u glavnom gradu.
Uprava Velikog Londona (GLA) sastoji se od dva izabrana dijela: londonskog
gradonaelnika, koji raspolae s izvrnim ovlastima, i Londonske skuptine, koja preispituje

gradonaelnikove odluke te moe usvojiti ili odbiti prijedloge godinjeg prorauna.

Sjedite GLA smjeteno je u gradskoj vijenici Londona u Southwarku. Aktualni
gradonaelnik je Boris Johnson. Gradonaelnikova statutarna strategija planiranja objavljuje
se kao Londonski plan (London Plan), koji je sredinom 2009., u fazi revizije, za krajnju objavu
2011. Londonski vatrogasci (London Fire Brigade), statutarna su vatrogasna sluba za Veliki
London, kojom upravlja Londonska vatrogasna i krizna uprava (London Fire and Emergency
Planning Authority), kao trea najvea vatrogasna sluba u svijetu.[40] Ambulantne slube
Nacionalne zdrastvene slube (National Health Service) osigurava Londonska ambulatna
sluba (London Ambulance Service), najvea besplatna ambulantna sluba u
svijetu.[41]Obalna straa Njenog Velianstva (Her Majesty's Coastguard) i Kraljevska
Nacionalna Spasilaka Sluba (Royal National Lifeboat Institution) djeluju na rijeci Temzi. [42]

Downing Street, ulica u kojoj je na broju 10 slubena rezidencija britanskog premijera.

Nacionalna vlada[uredi VE | uredi]

U Londonu, kao glavnom gradu Ujedinjenog Kraljevstva, smjetena je nacionalna vlada,
uglavnom u okolici Westminsterske palae. Brojni vladini odjeli locirani su u
blizini parlamenta, posebno du Whitehalla, ukljuujui rezidenciju premijera na broju 10
u Downing Streetu.[43]Britanski parlament esto se naziva "Majkom parlamenata" (premda je
taj nadimak John Bright prvi puta primjenio za samu Englesku)[44] jer je bio uzor za veinu
ostalih parlamentarnih sustava, kao i osniva mnogih drugih parlamenata. Osim toga, u
Londonu je i glavna slubena rezidencija britanske monarhije, uvena Buckinghamska
palaa.

Veliki London (Greater London), administrativna je podjela prvog stupnja koja pokriva
London. Manji, stari Londonski City u jezgri Velikog Londona, jednom je obuhvaao cijelo
naselje, ali kako se gradsko podruje irilo, Londonska Korporacija odolijevala je naporima
za spajanjem s predgraima, to je uvjetovalo da se naziv "London" koristi i definira na vie
naina, situacija koja je nekada bila predmetom pravne rasprave. 40% Velikog Londona
pokriveno je Londonskim Potanskim Okrugom (London postal district), unutar kojeg
'LONDON' tvori dio potanske adrese.[45] Podruje londonskog telefonskog pozivnog broja
(020) pokriva vee podruje, priblino zoni Velikog Londona, iako su neki okruzi izuzeti, dok
su neka mjesta neposredno izvan ukljuena. Zona unutar krune autoceste M25 ponekad se
odreuje kao "Londonsko podruje" te su mee Velikog Londona djelomino poravnate s
njom.[46] Vanjska ekspanzija gradskog podruja sada je sprijeena metropolitanskim zelenim
pojasom,[47] premda se na nekim mjestima zona izgradnje protee iza pojasa, to rezultira
odvojeno-definiranim Gradskim Podrujem Velikog Londona (Greater London Urban Area).
[48]
Iza toga, veliko je metropolitansko podruje Londona.
Veliki London podijeljen je na
Unutarnji London (Inner London) i Vanjski London (Outer London).[49] Grad je podijeljen
rijekom Temzom na Sjeverni i Juni London, s neformalnim podrujem Centralnog Londona
u sreditu. Koordinate nominalnog centra Londona, kojim se tradicionalno smatra
poetni Eleanor kri na Charing Crossu kraj dodirne toke Trafalgar Squarea i Whitehalla,
priblino su 513029N 000729W
.[50]

Status[uredi VE | uredi]
Unutar Londona, City of London i City of Westminster oba raspolau statusom grada, te su
i City i ostatak Velikog Londona Ceremonijalne grofovije.[51] Aktualno podruje Velikog
Londona pripojilo je zone koje su nekada bile dijelom
grofovija Middlesex, Kent, Surrey, Essex i Hertfordshire. Status Londona kao glavnog grada
Engleske, i kasnije Ujedinjenog Kraljevstva, nije nikada dodijeljen ili slubeno potvren
statutom ili u pisanom obliku, ve je formiran ustavnom konvencijom, to status de
facto glavnog grada ini dijelom britanskog nepisanog ustava. Glavni grad Engleske
premjeten je iz Winchestera u London kako se gradila Westminsterska palaa tijekom 12. i
13. stoljea, kao stalni smjetaj kraljevskog dvora, te stoga postaje politikim sreditem
zemlje.[52] U novije vrijeme, Veliki London je definiran kao engleska regija, i u tom kontekstu
poznat kao London.[2]

Topografija[uredi VE | uredi]

Snimka zapadnog i sredinjeg Londona iz satelita SPOT.

Veliki London pokriva podruje od 1570 km.[53] Primarna zemljopisna znaajka je

rijeka Temza, plovna rijeka koja presjeca grad u smjeru jugozapad-istok. Dolina Temze je
poplavna ravnica okruena blagim breuljcima meu kojima Parliament Hill, Addington Hills, i
Primrose Hill. Temza je nekada bila mnogo ira, plia rijeka s prostranim movarama. Pri
visokom vodostaju bila je pet puta ira u odnosu na dananje obale. Od Viktorijanskog
doba rijeka je bila opseno ograivana nasipima, te mnoge pritoke danas teku podzemno.
Temza je plimna rijeka, te je London osjetljiv na poplave, prijetnja koja se s vremenom
poveavala radi sporog, premda stalnog porasta razine visoke vode radi polaganog
naginjanja Britanije (prema gore na sjeveru i dolje na jugu) uvjetovanog postglacialnim izostatskim skokom. 1974., preko Temze kod Woolwicha zapoet je desetgodinji
posao izgradnje brane Thames Barrier. Dok se oekuje da brana djeluje u skladu s
projektom do otprilike 2070., koncepti o buduem proirenju i preoblikovanju ve se
raspravljaju.[54]

Klima[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: Klima Ujedinjenog Kraljevstva
London ima umjerenu oceansku klimu (Kppenova klasifikacija klime Cfb), veinom kao i
Britanski otoci, te grad rijetko pogaaju izrazito visoke ili niske temperature. Ljeta su
vrua s prosjenim visokim temperaturama od 21C 24C, i niskim od 11C 14C.
Tijekom vie dana temperature mogu premaiti 25C, te su skoro svake godine nekoliko
dana bile vie od 30C. Najvia ikad je zabiljeena temperatura 39C 10. kolovoza,
2003.[55] Zime su u Londonu hladne, ali rijtko s temperaturama ispod nule, s dnevnim
najviim oko 8C 12C, dok su u proljee ugodni dani i hladne veeri.[55] Najnia ikad
zabiljeena temperatura u novije doba bila je 10C 10. sijenja, 1982. Jesen je
uglavnom blaga, ali esto nepostojana dok se susreu hladniji zrak sa sjevera i topliji s
juga. London je relativno suh grad s redovnim ali generalno slabim padalinama kroz
godinu, s prosjekom od 583,6 mm godinje. Snijeg je uglavnom neuobiajen, posebno
radi gradskog otoka vruine koji po zimi London moe zagrijati 5C vie u odnosu na
okolna podruja. Ipak, poneto snjenih padalina uobiajene su do nekoliko puta
godinje. Snjeno nevrijeme veljae 2009. bilo je najjae u Londonu posljednjih 18
godina.
[sakrij]Klimatoloki srednjaci za London
mjesec

sij

velj

ou

tra

svi

lip

srp

kol

ruj

lis

stu

pro

maksimum, C

11

13

17

20

23

23

19

15

11

vna temperatura, C

7,5

12,5

15,5

18,5

18

15

11,5

i minimum, C

11

14

13

11

52

34

42

45

47

53

38

47

57

61

52

54

borine, mm

Izvor: Average high, low and precipitation from the Weather Channel

[56]

London se nalazi, prema klasifikaciji Tajnitva Poljoprivrede Sjedinjenih Drava (United

States Department of Agriculture USDA), u zoni otpornosti 9. Premda se ekstremne
vremenske prilike ne manifestiraju esto, poznati su prolasci dubokih depresija, kao
veliko nevrijeme 1987. Tornadoi su rijetki, iako je gradsko podruje Kensal Green bilo
2006. pogoeno tornadom koji je uzrokovao 6 ozlijeenih i stvorio 10 milijuna funti tete.
U drugoj polovici 19. stoljea i prvoj 20. stoljea, London je bio poznat po svojim
gustimmaglama i smogu. Nakon ubojitog velikog smoga iz 1952., usvojen je 1956. zakon
o istom zraku koji je doveo do smanjenja ozbiljnog zagaenja u glavnom gradu.

Okruzi[uredi VE | uredi]
Grad London i 32 gradska okruga

1.

City of London

2.

City of Westminster

18. Sutton

3.

Kensington and

19. Croydon

Chelsea

20. Bromley

Hammersmith and

21. Lewisham

Fulham

22. Greenwich

5.

Wandsworth

23. Bexley

6.

Lambeth

24. Havering

7.

Southwark

25. Barking and

8.

Tower Hamlets

9.

Hackney

4.

Dagenham
26. Redbridge

10. Islington

27. Newham

11. Camden

28. Waltham Forest

12. Brent

29. Haringey

13. Ealing

30. Enfield

14. Hounslow

31. Barnet

15. Richmond

32. Harrow

16. Kingston

33. Hillingdon

17. Merton

Glavni lanak: Popis londonskih okruga

Golemo londonsko gradsko podruje esto se opisuje koritenjem niza imena okruga,
kao Bloomsbury, Mayfair, Wembley i Whitechapel. To su ili neformalni nazivi, koji
odraavaju imena bivih samostalnih naselja, danas gradskih okruga, ili nazivi
zamjenskih administrativnih jedinica kao upa ili bivih okruga, koji su tradicionalno ostali
u upotrebi za odreena podruja s istaknutim karakteristikama, ali bez aktuelnih
slubenih mea. Od 1965, Veliki London je podijeljen na 32 okruga, kao dodatak starom
londonskomCityju,[57][58] glavnom financijskom sreditu, [59] premda se Canary
Wharfnedavno razvio kao novo financijsko i trgovako sredite na istoku grada.
West End je glavni trgovaki i zabavni okrug koji prilai mnoge turiste,[60]dok se zapadni
London (West London) sastoji od skupih stambenih zona gdje se imanja mogu prodati za
desetke milijuna funti.[61] Prosjena cijena imanja u Kensingtonu i Chelsea je 894 000,
sa slinim prosjenim trokom u veini Centralnog Londona. East End je najblie
podruje izvornoj londonskoj luci, poznato po brojnom useljenikom stanovnitvu, kao i
jedna od najsiromanijih zona u Londonu.[62] Okolni Istoni London (East London)
obuhvaao je veinu ranog industrijskog razvoja u Londonu, dok se danas naputeni
industrijski pogoni preureuju u gradske etvrti kao dio projekta Thames Gateway,

ukljuujui London Riverside i Lower Lea Valley, koji se izgrauje kao Olimpijski park
za Olimpijske igre 2012.[62]

Arhitektura[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: Arhitektura Londona

Tower bridge, jedna od najveih londonskih znamenitosti.

Piccadilly Circus je vano raskre u londonskom West Endu.

Londonske zgrade isuvie su raznolike da bi ih karakterizirao bilo kakav

poseban arhitektonski stil, jer su graene tijekom dugog vremenskog perioda. Meu
novijim graevinama istiu se neboder iz 1980-ih Tower 42, zgrada Lloyda (Lloyd's
building) s instalacijama na vanjskoj strani zdanja, i 30 St Mary Axe, poznat i
kao "Gherkin". Londonska generalno niska arhitektura ini nebodere, meu kojima
i One Canada Square, susjedne zgrade u Canary Wharfu i BT Tower u Fitzroviji vrlo
upadljivima iz daljine. Visoka izgradnja ograniena je na odreemim mjestima,
ukoliko bi se isprijeila zatienim vizurama katedrale sv. Pavla. Unato tome, u
planu je izgradnja vie nebodera u sredinjem Londonu, ukljuujui 72-katni Shard
London Bridge koji e biti jedan od najviih u Europi. Starije zgrade uglavnom su
izgraene od opeke, najee uteLondon stock brick ili toplo naranasto-crvene
vrste, esto dekorirane rezbarijama i bijelim gipsanim reljefima. [63] Mnoge znaajne
kue i javne zgrade, kao National Gallery, izgraene su Portland kamenom. Neka
podruja grada, posebno neposredno zapadno od centra, karakterizira bijela
tukatura ili obijeljene zgrade. Preostalo je samo nekoliko graevina od prije velikog
poara iz 1666., osim nekoliko tragova rimskihostataka, londonski Tower i nekoliko
ratrkanih zgrada iz doba Tudora. Raznoliko arhitektonsko nasljee tvore i
crkve Christophera Wrena iz kasnog 17. stoljea, te financijske istitucije 18. i 19.
stoljea kao Royal Exchange i Engleska Banka (Bank of England), do zdanja ranog
20. stoljea Old Bailey (zgrada suda) i Barbican Estate iz 1960-ih.

Buckinghamska palaa je slubena rezidencija britanskih vladara.

Kraj rijeke na jugozapadu, nekoritena, ali uskoro u obnovi, elektrana Battersea iz

1939., lokalna je znamenitost, dok su neke od eljeznikih stanica izvrsni
primjeri Viktorijanske arhitekture, posebno St Pancrasi Paddington.[64] Zbijenost
izgradnje u Londonu varira, s velikom gustoom poslovnih zgrada u centralnom
Londonu, visokom gustoom stambenih zgrada u unutarnjem Londonu, i manjom
gustoom u predgraima vanjskog Londona. U podrujima guste urbanizacije, veina
koncentracije je postignuta srednje visokim i visokim zgradama. Londonski neboderi
kao "Gherkin", Tower 42, Broadgate Tower i One Canada Squareveinom su
smjeteni u dvije poslovne etvrti: City i Canary Wharf. Druge istaknute moderne
zgrade su gradska vijenica u Southwarku, s prepoznatljivim ovalnim oblikom, [65] i
Britanska knjinica (British Library) u Somers Town/Kings Cross, London. Bivi
Millennium Dome, smjeten kraj Temze na istono od Canary Wharfa, danas je
zabavni centar poznat kao The O2. Meu spomenicima najpoznatiji su spomenik
podignut na mjestu izbijanja velikog londonskog poara, poznat kao The Monument,
koji prua posjetiteljima i pogled na okolno podruje, slavoluci Marble
Arch i Wellington Arch na sjevernom i junom kraju Park Lanea, Albert
Memorial i Royal Albert Hall u Kensingtonu. Nelsonov stup, nacionalno je
respektirani spomenik na trgu Trafalgar Square, jedne od arinih toaka sredita
grada.

Parkovi i vrtovi[uredi VE | uredi]

Glavni lanak: Parkovi u Londonu

Hyde Park.

Jedna od naijstaknutijih karakteristika londonskog urbanizma, fascinantni su i

slavni parkovi, posebno najvei parkovi u sredinjoj zoni Londona, Kraljevski
parkovi (Royal Parks) Hyde Park, susjedni, s kojim stvara jedinstvenu
cjelinu, Kensington Gardens, i Regent's Park na sjevernom kraju centralnog
Londona.[66] Regent's Park sadri londonski zooloki vrt, najstariji znanstveni zoo
u svijetu, Blie samom sreditu grada manji su Kraljevski parkovi Green Park
i St. James's Park.[67] Hyde Park, posebno je popularan za sport, dok se ponekad
odravaju i koncerti na otvorenom. Nekoliko velikih parkova prua se izvan
gradskog sredita, ukljuujui i ostale Kraljevske parkove, Greenwich Park na
jugoistoku,[68]te Bushy Park i Richmond Park na jugozapadu,[69][70] kao i Victoria
Park na istoku. Primrose Hill sjeverno od Regent's Parka popularno je
panoramsko mjesto s pogledom na grad. Postoji takoer i nekoliko manje
formalnih, polu-prirodnih otvorenih prostora, ukljuujui i Hampstead Heath,
povrine 3,2 km, na sjeveru Londona, koji ukljuuje Kenwood House i popularnu
lokaciju gdje se u ljetne mjesece odravaju uz obalu jezera koncerti klasine
glazbe, koji i vatrometom, svakog vikenda privlae brojne posjetitelje. [71]

Demografija[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: Demografija Londona

Drava roenja

Stanovnitvo
(2001.)

Ujedinjeno Kraljevstvo 5 230 155

Indija

172 162

Irska

157 285

Banglade

84 565

Jamajka

80 319

Nigerija

68 907

Pakistan

66 658

Kenija

66 311

ri Lanka

49 932

Gana

46 513

Cipar

45 888

Juna Afrika

45 506

Sjedinjene Drave

44 622

Australija

41 488

Njemaka

39 818

Turska

39 128

Italija

38 694

Francuska

38 130

Somalija

33 831

Uganda

32 082

Novi Zeland

27 494

S rastuom industrijalizacijom, stanovnitvo Londona naglo je poraslo tijekom

19. i poetkom 20. stoljea, te je u to doba jedno vrijeme bio i
najmnogoljudniji grad na svijetu, dok 1925. New York nije preuzeo primat.
Vrhunac broja stanovnika od 8 615 245 dostignut je 1939., neposredno pred
poetak 2. svjetskog rata. Sredinom 2007., u Velikom Londonu slubeno je
procijenjena populacija od 7 556 900 stanovnika.[7] Ipak, londonsko urbano
podruje koje se protee preko mea Velikog Londona, 2001. je naseljavalo

8 278 251,[9], dok ire metropolitansko podruje (London commuter belt)

sadri izmeu 12 i 14 milijuna stanovnika, ovisno o obliku definicije.[72] U
skladu s Eurostatom, London je najmnogoljudnije metropolitansko podruje
u Europskoj Uniji i drugo najmnogoljudnije u Europi (ili tree ako se urauna
i Istanbul). Izmeu 1991. i 2001., u grad je pristiglo 726 000 imigranata.[73]
Regija pokriva podruje od 1580 km, dok je gustoa naseljenosti 4,761 /km2,
vie od deset puta vie u odnosu na bilo koju drugu britansku regiju.[74] U
aspektu stanovnitva, London je 25. najvei grad i 18. najvea
metropolitanska regija na svijetu. Takoer je 4. u svijetu po broju milijardera
(u amerikim dolarima) s prebivalitem u gradu.[75] Takoer, London, zajedno
s Tokiom i Moskvom, svrstava se meu najskuplje gradove u svijetu.[76]

Etnike grupacije[uredi VE | uredi]

Prema procjenama Nacionalnog Ureda za Statistiku (Office for National
Statistics) iz 2006., 69.4% od 7.5 milijuna stanovnika Londona su bijelci, s
58% britanskih bijelaca, 2,5% irskih bijelaca, i 8,9% rasporeenih kao ostali
bijelci. 13,1% junoazijskog je porijekla, s Indijcima koji ine 6,5% londonske
populacije, praeni Bangladeanima i Pakistancima s po 2,3%. 2% je
kategorizirano kao "drugi Azijci". 10,7% londonskog stanovnitva su crnci, s
oko 5,5% afrikih crnaca, 4,3% karipskih, i 0,7% "ostalih crnaca". 3,5%
stanovnika Londona mijeane je rase, 1,5% je Kineza, dok 1,9% pripada
drugim etnikih grupama.[77] 2008., 40% ukupne londonske populacije
pripada nacionalnim manjinama.[78] U Londonu, crnaka i azijska djeca
brojnija su u odnosu na bijelu britansku djecu u omjeru 6 prema 4. [79] Sijenja
2005., pregled londonske etnike i religiozne raznolikosti ustvrdio je vie od
300 koritenih jezika i vie od 50 alohtonih zajednica koje u Londonu imaju
populaciju veu od 10 000.[80] Podaci Nacionalnog ureda za statistiku
prikazuju da 2006. broj stanovnika Londona roenih u inozemstvu iznosi
2,288,000 (31%), u odnosu na 1 630 000 iz 1997.[81] Popis iz 2001. ustanovio
je da je 27% stanovnitva Velikog Londona roeno izvan Velike Britanije, s
laganim porastom ne-bijele populacije.[82]Tablica desno gore prikazuje dravu
roenja londonskih stanovnika 2001., prema podacima posljednjeg
britanskog popisa (prvih 21).

Religija[uredi VE | uredi]
Religija u Londonu
Religija

Postotak

Kranstvo

58.2%

Bez religije

15.8%

Nedeklarirana religija

8.7%

Islam

8.5%

Hinduizam

4.1%

Judaizam

2.1%

Sikhizam

1.5%

Budizam

0.8%

Paganizam

0.3%

Ostalo

0.2%

Veina graana Londona - 58,2% izjanjava se kranima,[83] koje

prate nereligiozni (15,8%), muslimani (8,5%), Hindusi(4,1%), idovi (2,1%), S
ikhi (1,5%), budisti (0,8%), pogani/wiccani (0,3%) i ostali (0,2%), dok se 8,7%
ljudi u popisu 2001. nije izjasnilo o religiji.[83] London je tradicionalno
kranski grad, te u gradu postoje brojne crkve, posebno u Cityju. Poznate
katedrale Sv. Pavla i Southwark Cathedral juno od
rijeke, anglikanska upravna su sredita,[84] dok canterburyski nadbiskup,
glavni biskup Engleske Crkve i Anglikanske zajednice irom svijeta, svoju
glavnu rezidenciju ima u Lambeth Palace, u londonskoj opini
Lambeth.[85] Znaajne nacionalne i kraljevske ceremonije odravaju su u Sv.
Pavlu, i Westminsterskoj opatiji.[86] Treba razlikovati opatiju i oblinju
Westminstersku katedralu, najveu rimokatoliku katedralu u Engleskoj
i Walesu.[87] Unato preteno anglikanskim crkvama, prisustvovanje
slubama u crkvi (anglikanski i protestanstki pandan katolikoj misi) meu
anglikancima vrlo je nisko. Nazonost slubama nastavlja s dugakim i
polaganim opadanjem, u skladu sa statistikama Engleske crkve.[88]

Kupola Katedrale sv. Pavla.

Damija Baitul Futuh. Najvea damija u zapadnoj Europi.

[89]

U Londonu takoer ive znatne muslimanske, hinduistike, sikhi,

i idovske zajednice. Mnogi muslimani ive u opinama Tower
Hamlets i Newham. Najznaajnija muslimanska graevina je sredinja
londonska damija (London Central Mosque) na rubu Regent's Parka[90] i
Baitul Futuh damija (Baitul Futuh Mosque) u Morden.[91] Nakon naftnog
buma, vei broj imunih bliskoistonih muslimana naselio se oko Mayfaira i
Knightsbridgea u Zapadnom Londonu[92] Velika Hindu zajednica bazirana je u
sjeverozapadnim opinama Harrow i Brent, gdje se nalazi i jedan od najveih
hinduistikih hramova u Europi,Neasden Temple.[93] Zajednice Sikha locirane
su na istoku i zapadu Londona, gdje je takoer smjeten i najvei sikhski
hram na svijetu izvan Indije.[94] Veina britanskih idova ivi u Londonu, sa
znaajnim idovskim zajednicama u Stamford Hillu, Stanmoreu, Golders
Greenu, Hampsteadu,[95] Hendonu, i Edgwareu u Sjevernom
Londonu.[96] Sinagoga Stanmore and Canons Park sadri jedno od najveih
lanstava meu svim ortodoksnim idovskim sinagogama u cijeloj Europi,
nadmaivi sinagogu u Ilfordu (takoer u Londonu) 1998.[97] Zajednica je
osnovala Londonski idovski forum (London Jewish Forum) 2007., kao
odgovor na rastui znaaj londonske vlade.[98]

Ekonomija[uredi VE | uredi]
Glavni lanci: Ekonomija Londona, Mediji u Londonu, Turizam u Londonu

Londonski City, zajedno s New York Cityjem, najvee svjetsko financijsko sredite.

[3][4]

London je vaniji centar meunarodnog poslovanja i trgovine, te je jedan

od tri "zapovjedna sredita" svjetske ekonomije uz New York City i
Tokyo. Prema procjenama PricewaterhouseCoopersa iz 2005., London
je 6. najvea gradska ekonomija nakon Tokija, New York Cityja, Los
Angelesa, Chicaga, i Pariza.[99] London generira otprilike 20%
britanskog BDP-a (ili 446 milijardi amerikih dolara 2005.), dok ekonomija
londonskog metropolitanskog podruja, drugog najveeg u Europi, stvara
30% britanskog BDP-a (ili procijenjenih 669 milijardi amerikih dolara
2005.). London. jedan je od najistaknutijih financijskih sredita u svijetu, i
zajedno s New Yorkom najznaajnija lokacija za meunardone
financije.[100][101] Financije su londonska najvea industrija, iji financijski
izvozi uvelike doprinose britanskoj platnoj bilanci. U financijskim
uslugama, do sredine 2007. bilo je zaposleno oko 325 000 ljudi. U
Londonu djeluje preko 480 inozemnih banaka, vie nego u bilo kojem
drugom gradu u svijetu. Radi svoje istaknute globalne uloge, na
Londonsku ekonomiju utjecala je svjetska financijska kriza od 2007.
godine. Procjenjuje se da e u financijskom sektoru biti otputeno 70 000
ljudi u roku godine dana.[102]

U Canary Wharfu smjetene su najvie zgrade u Velikoj Britaniji.

Vie od polovice od prvih 100 britanskih kompanija, rangiranih prema

burzovnom indeksu FTSE 100, i vie od 100 meu 500 najveih
europskih kompanija svoja sjedita ima u sredinjem Londonu. Preko
70% od FTSE 100 kompanija, locirano je u Londonskoj metropolitanskoj
zoni, dok 75% kompanija s popisa Fortune 500, ima svoje urede u
Londonu.[103] U Londonskom Cityju smjeteni su Engleska
Banka, Londonska Burza, i Lloydsovo trite osiguranja. Zajedno s
profesionalnim uslugama, u Londonu su koncentrirane i medijske
kompanije, te je industrija medijske distribucije drugi londonski
najkonkurentniji sektor.[104] BBC, kao i druge radio-televizijske kue sa
sjeditem u gradu, znaajni su poslodavaci. Takoer, mnoge nacionalne
novine objavljuju se u Londonu (The Guardian, The Observer, The Daily
Telegraph, The Times Financial Times). Turizam, koji zapoljava 350
000 u punom radnom vremenu (2003.), jedna je od najvanijih
industrija,[105] s godinjom turistikom potronjom od 15 milijardi funti.[106]
Istraivanje koje je listopada 2007. proveo Euromonitor, pozicionira
London na prvo mjesto izmeu 150 najpopularnijih svjetskih gradova, s
15,6 milijuna meunarodnih posjetitelja 2006.[107] Svake godine London
posjeuje 27 milijuna turista s noenjem. Londonska luka, druga je
najvea u Ujedinjenom Kraljevstvu, s 53 milijuna tona prekrcanog tereta
svake godine.

Promet[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: Promet u Londonu

Londonski metro, najstariji i najvei sistem podzemne eljeznice u svijetu, poznat

kaoThe Tube, (cijev) radi oblika tunela

Promet, jedan je od etiri glavna sustavna sektora kojim upravlja

gradonaelnik Londona,[108] premda se gradonaelnikova financijska
kontrola ne protee na eljezniku mreu due distance koja zalazi u
grad. 2007., preuzeo je odgovornost za neke lokalne linije, koje sada
ine mreuLondon Overground, zajedno s odgovornou za
podzemnu eljeznicu, tramvaje i autobuse. Javnim prijevozom,
jednim od najobimnijih na svijetu, upravlja Transport for

London (TfL). Bicikl postaje sve popularnije prevozno sredstvo u

Londonu, te London Cycling Campaign zagovara bolje
uvjete.[109] Linije koje su formirale londoski metro, kao i tramvaji i
autobusi, postali su dijelom integriranog transportnog sustava 1933.,
kada je osnovan London Passenger Transport Board (LPTB)
ili London Transport. Transport for London (TfL), danas je statutarna
korporacija odgovorna za veinu aspekata transportnog sustava u
Velikom Londonu, kojom upravlja odbor i povjerenik postavljen od
londonskog gradonaelnika. [110]

eljeznice[uredi VE | uredi]

eljeznika stanica St Pancras mjesto je polaska direktnih vlakova velike brzineza europske destinacije kaoPariz.

Londonski metro, - danas u svojoj cjelini uobiajeno nazvan The Tube, premda je taj naziv
izvorno bio koriten samo za linije na velikoj dubini - jedan je od najstarijih, najduih i
najrairenijih metro sustava u svijetu, s prvim linijama otvorenim 1863.[111] Sustav, koji
opsluuje 270 stanica,[112] bio je formiran od nekoliko privatnih kompanija, ukljuujui i prvu
elektrinu podzemnu liniju; City and South London Railway.[113] Podzemna mnea svakoga
dana preveze tri milijuna putnika, ili preko jedne milijarde svake godine.[114] Investicijski
program nastoji se usmjeriti na probleme zaguenja i pouzdanosti, ukljuujui i 7 milijardi
funti (10 milijardi Eura) za poboljanja predviena za Olimpijske igre.[115] 2006, London je
pohvaljen kao grad s najboljim javnim prevozom.[116] Docklands Light Railway, otvoren 1987.,
drugi je, vie lokalno orijentirani metro sistem koji koristi manja i laganija vozila tramvajskog
tipa, koji opsluuje Docklands i Greenwich.
Postoji i razvijena prigradska eljeznika mrea, posebno u Junom Londonu, koja ima
manje podzemnih linija. U Londonu se nalazi najprometnija britanska eljeznika
stanica Waterloo, s vie od 177 milijuna putnika svake godine, odakle polaze linije za
jugozapadni London i dijelove june i zapadne engleske.[117] Veina eljeznikih linija
zavrava u okolici sredita Londona, u jednom od 14 eljeznikih terminala, s iznimkom
vlakova Thameslink koji povezuju Bedford na sjeveru i Brighton na jugu preko zranih
luka Luton i Gatwick. Od 2007., vlakovi velike brzine Eurostar povezuju St Pancras s Lilleom,
Parizom i Bruxellesom. Vrijeme putovanja do Pariza i Bruxellesa je 2 sata i 15 minuta, te 1
sat i 51 minuta. Radi veze eljeznike linije velike brzine High Speed 1 s Eurotunelom,
London je blii kontinentalnoj Europi od ostatka Britanije, dok su prvi unutarnji vlakovi velike
brzine (Southeastern) uvedeni lipnja 2009. na liniji izmeu Kenta i Londona.

Autobusi i tramvaji[uredi VE | uredi]

Crveni autobusi na kat, londonska su ikona.

Londonska mrea autobusnih linija jedna je od najveih na svijetu, s 24-satnim prometom,

8000 autobusa, 700 ruta, i preko 6 milijuna putnika svakog radnog dana. 2003, broj putnika
procijenjen je na preko 1,5 milijardi godinje, to je vie od broja putnika u metrou,[118] uz 850
milijuna funti prihoda svake godine. Istaknuti crveni autobusi na kat, prepoznatiljivi svugdje u
svijetu, zatitni su znak londonskog transporta zajedno s crnim Taxijima i
metroom.[119] Takoer, London ima i suvremenu tramvajsku mreu, poznatu kao Tramlink,
baziranu u okolici Croydona na jugu grada, koja se sastoji od 39 stanica i 3 linije. 2008.,

prevezla je 26,5 milijuna ljudi. Od lipnja 2008., Transport for London potpuni je
vlasnikTramlinka, te je u planu izdatak od 54 milijuna funti na odravanje, obnovu i
poboljanja. Od travnja 2009., svi tramvaji su obnovljeni.[120]

Zrani promet[uredi VE | uredi]

Terminal 5. u zranoj luciHeathrow, najprometnijem meunarodnom aerodromu na svijetu.

London je vanije meunarodno vorite zranog prometa, s najveim gradskim zranim

prostorom u svijetu. Osam aerodroma koristi rijeLondon u svojim nazivima, premda veina
prometa prolazi kroj najveih pet. Zrana luka Heathrow, u Hillingdonu na zapadu Londona,
najprometniji je meunarodni aerodrom u svijetu, i glavno sjedite nacionalne zrakoplovne
kompanije British Airways. Oujka 2008., otvoren je peti terminal[121] i ve se razmatraju
planovi za esti terminal[122] i treu pistu. Slian promet, s dodatkom
kraih niskotarifnih letova, odvija se i u zranoj luci Gatwick, lociranoj juno od Londona u
zapadnom Sussexu. Zrana luka Stansted, smjetena sjeveroistono od grada u Essexu,
glavno je vorite za Ryanair, koji zajedno s aerodromom Luton, sjeverno od Londona u
Bedfordshireu, obavlja veinu kraih niskotarifnih letova. London City Airport, najmanja i
najblia centru, zrana je luka za poslovne putnike, s redovnim letovima na krae distance i
znatnim prometom poslovnih mlanjaka.

Ceste[uredi VE | uredi]

Kruna auto-cesta M25.

Premda se veina prometa u centralnom Londonu obavlja javnim prijevozom, koritenje

osobnih automobila uobiajeno je u predgraima. Unutarnji prsten (London Inner Ring Road)
oko sredita grada, sjeverna i juna kruna cesta (u predgraima), i vanjska
orbitalna autocesta(M25, izvan izgraene zone) okruuju grad, te su ispresjecane brojnim
prometnim radialnim cestama, premda vrlo malo autocesta ulazi u unutranji London. M25, s
195,5 km, najdua je kruna autocesta na svijetu.[123] Plan opsene mree autocesta kroz
grad (London Ringways iliRingways Plan) pripremljen je 1960-ih, ali veina je otkazana
poetkom 1970-ih. 2003., uvedena je taksa za pristup centru grada odreenim kategorijama
vozila (London congestion charge), radi smanjenja obima prometa u sreditu. S ponekom
iznimkom, vozai moraju platiti 8 funti dnevno za vonju podrujem koje obuhvaa veinu
zakrenog centra.[124][125] Vozai koji stanuju u zoni, mogu nabaviti vrlo snienu sezonsku
propusnicu, jeftiniju od odgovarajue autobusne naplate, koja se moe obnavljati
mjeseno.[126] London je na zlu glasu radi svojih prometnih guvi, s autocestom M25 kao
najprometnijom dionicom u zemlji. Prosjena brzina vozila za vrijeme pice je 17 km/h. [127]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: Obrazovanje u Londonu

University College London, dio je Londonskog univerziteta

London, sjedite je niza univerziteta, koleda i kola, s oko 378 000 studenata, kao
centar istraivanja i razvoja. Veina osnovnih i srednjih kola djeluje prema istom
sustavu koji vrijedi za ostatak Engleskog opeg kolstva. S 125 000 studenata,
Londonski Univerzitet (University of London) najvei je univerzitet kontakntog uenja u
Velikoj Britaniji i Europi. Sadri 20 koleda kao nekoliko manjih instituta, svaki s visokim
stupnjem autonomije. Konstitutivni koledi, koji imaju svoje pristupne procedure, djeluju
kao samostalni univerziteti, premda veinu akademskih titula dodjeljuje sredinja
institucija. Univerzitet u Londonu, sastoji od multidisciplinarnih koleda kao Royal
Holloway, Birkbeck, UCL, King's, Goldsmiths, Queen Mary, i specijaliziranih instituta
kao London School of Economics, SOAS, Royal Academy of Music,[128] London School
of Hygiene & Tropical Medicine, Courtauld Institute of Art i Institute of
Education.[129] University College London i Imperial College London, asopis Times
Higher Education rangirao je meu prvih deset univerziteta u svijetu. 2009., UCL je
rangiran kao 4. najbolji, te Imperial College London kao 5. nabolji u
svijetu.[130] Dodatno, London School of Economics opisana je kao vodea institucija u
svijetu za uenje i istraivanje drutvenih znanosti, te ju pohaa najvei broj
meunarodnih studenata meu svim univerzitetima na svijetu.[131] Nekoliko koleda
posveeno je lijepim umjetnostima, ukljuujui Royal College of Music, Royal College of
Art i Guildhall School of Music and Drama. Ostali londonski univerziteti, kao Brunel
University, City University, London Metropolitan University, Middlesex University,
University of East London, University of the Arts London, University of Westminster,
Kingston University iLondon South Bank University nisu dio Londonskog Univerziteta, ali
svejedno vodee institucije u svojim sektorima i cijenjeni meu britanskim i
meunarodnim studentima. Neki su bili tehnoloki instituti dok im nije dodijeljen status
univerziteta 1992. Imperial College London napustio je savezni Londonski Univerzitet
2007. Od spajanja University of North London i London Guildhall
University 2003., London Metropolitan University najvee je jedinstveno sveuilite u
glavnom gradu, s preko 34 000 studenata iz 155 zemalja.[132]London je svjetski poznat po
svojoj poslovnoj edukaciji, s nekoliko vrhunskih poslovnih kola: London Business
School, Cass Business School i Imperial College Business School.[133] Osim toga, u
Londonu djeluju i tri meunarodna univerziteta: Schiller International University,
Richmond University i Regent's College.

Kultura[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: Kultura u Londonu

Naglasak[uredi VE | uredi]

Londonski naglasak davno je usvojio Cockney karakteristike, te je bio nalik na mnoge

naglaske jugoistone Engleske, kojih je rimujui Cockney sleng dijelom. 'Londoner',
naglasak 21. stoljea znatno varira: ono to postaje sve vie prihvaeno meu
mlaima do 30, mijeavina je Cockneya, Received Pronunciationa, i sve sile
"etnikih" naglasaka, posebno karipskih, koji formiraju naglasak nazvan Multicultural
London English (MLE), ili Jafaican.[134]

Slobodno vrijeme i zabava[uredi VE | uredi]

Royal Opera House u Covent Gardenu, jedna od vodeih opernih kua u svijetu.

Londonski kazalini okrug West End u Westminsteru, s mnogim kinematografima i

klubovima, kao i Londonskom kineskom ertvrti (U Sohou) smjeten je oko trgova
Leicester Square, gdje se odravaju svjetske filmske premijere, i Piccadilly Circus,
poznatog po svojim divovskim elektronikim reklamama, neposredno istono od
Covent Gardena. Britanski Kraljevski Balet, Engleski Nacionalni Balet, Kraljevska
Opera i Engleska Nacionalna Opera smjeteni su u Londonu, te nastupaju u Royal
Opera House, The London Coliseum, Sadler's Wells Theatre i Royal Albert Hallu,
kao i na turnejama po zemlji.[135] Upper Street u Islingtonu, dugaka jednu milju (1,6
km) koja se protee sjeverno od The Angela, sadri vie barova i restorana od bilo
koje druge ulice u Velikoj Britaniji.[136] Oxford Street, najuurbanija trgovaka zona u
Europi, dugaka je oko 2,5 km, to ju ini najduom trgovakom ulicom u Britaniji, s
mnogim trgovinama i robnim kuama, meu kojima Selfridges. Knightsbridge, gdje
se nalazi robna kua Harrods, prua se neposredno na jugozapadu.
Iz Londona izmeu ostalih djeluju dizajneri Vivienne Westwood, John Galliano, Stella
McCartney, Manolo Blahnik, i Jimmy Choo. Grad je poznat po umjetnikim i modnim
kolama i jedno od meunarodnih sredita mode zajedno s Parizom, Milanom i New
Yorkom. Radi svoje etniki raznolike populacije, London nudi veliki izbor kulinarstva.
Gastronomska sredita ukljuuju bangladeke restorane u Brick Lane i kineske u
Kineskoj etvrti. U gradu se odrava mnotvo redovnih godinjih dogaaja. Poetak
godine slavi se relativno novijom novogodinjom paradom New Year's Day Parade, i
drugim najveim ulinim slavljem na svijetu. Notting Hill karneval odrava se za
vrijeme praznika Bank holiday, krajem kolovoza. Tradicionalne parade ukljuuju Lord
Mayor's Show u studenome, stoljeima star dogaaj kojim se slavi godinje
imenovanje novog Lorda Gradonaelnika Londona, s procesijom ulicama grada,
te Trooping the Colour u lipnju, formalnu vojnu sveanost u izvedbi
regimenti Commonwealtha, i Britanske vojske radi proslave slubenog
roendana kraljice.[137]

Knjievnost i film[uredi VE | uredi]

Glavni lanak: London u knjievnim i filmskim djelima

Djela Charlesa Dickensastvorila su prodoran imid viktorijanskog Londona.

London je pozornica mnogih knjievnih djela, ija su literarna sredita

tradicionalno bila Hampstead i (od poetka 20. stoljea) Bloomsbury. Nekoliko je
knjievnika u bliskoj vezi s Londonom, kao kroniar Samuel Pepys, poznat po
svom opisu velikog poara, Charles Dickens, iji je prikaz maglovitog, snjenog i
sivog Londona ulinih istaa i depara imao veliki utjecaj na percepciju ranoviktorijanskog Londona, Virginia Woolf, romansijerka i feministkinja, autorica
kratkih pria, cijenjena kao jedna od prvih modernistikih figura knjievnosti 20.
stoljea.[138] A Journal of the Plague Year iz 1722., Daniela Defoea, fiktivni je
prikaz dogaaja za vrijeme velike kuge 1665.[138] William Shakespeare proveo je
vei dio svog ivota u Londonu, dok je njegov suvremenik Ben Jonson takoer
djelovao u Londonu, te su neki od njegovih radova - posebno komedija
"Alkemiar", smjeteni u tom gradu.[138] Kasniji znaajni opisi Londona 19. i ranog
20. stoljea Dickensovi su romani, kao i prie oSherlocku Holmesu Arthura
Conana Doylea.[138] Suvremeni pisac obilno nadahnut gradom je Peter Ackroyd,
posebno u djelima London: The Biography, The Lambs of London i Hawksmoor.
U Londonu su takoer smjetene radnje filmova Peter Pan (1953.), 101
Dalmatinac (1961.),Mary Poppins (1964.), Poveanje (1966.), Secrets &
Lies (1996.), Notting Hill (1999.), Zavrni udarac (2005.), Sweeney Todd: avolji
brija Fleet Streeta (2008.), kao i televizijske sapunice EastEnders. London je
igrao znaajnu ulogu u filmskoj industriji, s velikim studijima u Ealingu, i studijima
sa specijalne efekte i post-produkciju u Sohou. Takoer, Working Title
Films svoje sjedite ima u Londonu.

Muzeji i umjetnike galerije[uredi VE | uredi]

Glavni lanak: Popis muzeja u Londonu

British Museum.
Natural History Museum.

Muzeji i umjetnike zbirke Londona ubrajaju se meu najbogatije u svijetu,

koji osim to su velike turistike atrakcije, igraju i ulogu i znanstvenom
istraivanju.

Britanski Muzej (British Museum) sadri kolekcije povijesti i kulture

ovjeanstva. Zbirka, od oko 7 milijuna eksponata sa svih kontinenata,
meu najveima je i najsveobuhvatnijima u svijetu.[139]

Nacionalna galerija u Londonu (National Gallery) na Trafalgar Squareu,

osnovana 1824., sadri bogatu kolekciju od preko 2300 umjetnikih slika
koje datiraju od sredine 13. stoljea do 1900.

Nacionalni Pomorski Muzej (National Maritime Museum, NMM) u

Greenwichu, vodei je pomorski muzej u Velikoj Britaniji i moda najvei
muzej takve vrste u svijetu. Povijesne zgrade muzeja dio su Maritime
Greenwich mjesta svjetske batine, koji takoer ukljuuje i Kraljevski
opservatorij (Royal Observatory), i Queen's House iz 17. stoljea.

Nacionalna Portretna Galerija (National Portrait Gallery) umjetnika je

galerija s kolkecijama portreta povijesno znaajnih i slavnih britanskih
ljudi. Kada je otvorena 1856., bila je to prva galerija takve vrste u svijetu.
1896. preseljena ja na dananju lokaciju na St Martin's Place, kraj
Trafalgar Squarea u do same Nacionalne Galerije.

Prirodoslovni Muzej (Natural History Museum) jedan je od tri velika

muzeja u Exhibition Road, u Junom Kensingtonu. Sadri 70 milijuna
eksponata podijeljenih u pet glavnih kategorija: Botanika, entomologija,
mineralogija, paleontologija i zoologija. Muzej je svjetski poznat
istraivaki centar, specijaliziran u taksonomiji, identifikaciji i konzervaciji.
Mnoge kolekcije imaju veliku povijesnu i znanstvenu vrijednost, kao
primjerci koje je prikupio Charles Darwin.

Tate Britain, umjetnika je galerija, dio britanske mree

galerija Tate (ostale su Tate Modern, Tate Liverpool i Tate St Ives).
Najstarija je institucija u mrei, sa znaajnom kolekcijom radova J. M. W.
Turnera.

Tate Modern, britanski je nacionalni muzej meunarodne moderne

umjetnosti, te je zajedno s Tate Britain, Tate Liverpool, Tate St Ives, i
Tate Online, dio mree danas poznate kao Tate.[140]

Muzej Viktorije i Alberta (Victoria and Albert Museum il V&A), najvei je

svjetski muzej primjenjene umjetnosti i dizajna, sa permanentnom
kolekcijom od preko 4.5 milijuna eksponata. Nazvan prema princu
Albertu i kraljici Viktoriji, osnovan je 1852. Kolekcija pokriva 5000 godina
umjetnosti, od antike do dananjih dana u doslovno svim medijima i

skoro sa svih kontinenata.

Zbirke keramike, stakla, tekstila, odjee,srebra, eljeza, nakita, namjetaj
a, srednjevjekovnih predmeta, skulptura, gravura i litografija, crtea
i fotografija meu najveim su i najopsenijim u svijetu.
Vrijedi navesti i British Library u St Pancrasu, britansku nacionalnu biblioteku,
s 150 milijuna elemenata, a uvena je i zbirka votanih figura Madame
Tussauds.[141]

Glazba[uredi VE | uredi]
U Londonu, jednom od najveih svjetskih sredite klasine i zabavne glazbe,
svoja sjedita imaju velike glazbene korporacije, kao EMI, te bezbrojne
grupe, glazbenici i profesionalci glazbene industrije. Takoer, u Londonu
djeluju mnogi orkestri i koncertne dvorane, kao Barbican Arts Centre (glavna
baza Londonskog Simfonijskog Orkestra),Cadogan Hall (Kraljevski
Filharmonijski Orkestar) i Royal Albert Hall (BBC Promenadni
Koncerti).[135] Royal Opera House i Coliseum Theatre dvije su glavne operne
kue.[135] URoyal Albert Hallu takoer su smjetene i najvee orgulje u Velikoj
Britaniji. Nekoliko konzervatorija djeluje u gradu: Royal Academy of Music,
Royal College of Music, Guildhall School of Music and Drama i Trinity
College of Music.

U Royal Albert Halluodravaju se koncerti i glazbeni dogaaji.

Brojna su mjesta u gradu za izvoenje rock i pop koncerata, ukljuujui i

velike arene kao Earls Court, Wembley Arena i O2 Arena, i mnogo manjih
kao Brixton Academy. Hammersmith Apollo i Shepherd's Bush
Empire.[135] Takoer, u Londonu se odravaju mnogi glazbeni festivali
ukljuujui O2 Wireless Festival. U Londonu se nalaze i prvi i izvorni Hard
Rock Cafe, te Abbey Road Studios, gdje su Beatlesi snimili mnoge od svojih
hitova. 1970-ih i 1980-ih, glazbenici kao David Bowie, Elvis Costello, Cat
Stevens, Ian Dury and the Blockheads, The Kinks, The Rolling Stones, The
Who, Queen, Madness, The Jam, The Small Faces, Led Zeppelin, Iron
Maiden, Fleetwood Mac, The Police, The Cure, Squeeze iSade, osvojili su
svijet nadahnuvi se zvukom i vibracijama ulica i ritma Londona.[142] London
je znatno utjecao na razvoj punk glazbe,[143] s punk ikonama kao Sex
Pistols, The Clash,[142] i Vivienne Westwood baziranim u gradu. Noviji su
umjetnici proizali iz londonske glazbene scene Bananarama, Bush, East
17, Siouxsie and the Banshees, Spice Girls, Jamiroquai, The Libertines,
Babyshambles, Bloc Party, Coldplay iAmy Winehouse.[144] London je takoer
centar urbane glazbe, posebno za anrove UK Garage, Drum and Bass,
dubstep i Grime, koji su se razvili pod utjecajem stranih stilova kao hip

hop i reggae. Radio stanica crnake glazbe BBC 1Xtra, pokrenuta je kao
podrka usponu domae urbane glazbe u Londonu i ostatku Velike Britanije.

Sport[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: Sport u Londonu

Stadion Wembley, koji je pri izgradnji bio najskuplji stadion na svijetu, dom je engleskog
nogometa.

London je bio domain Olimpijskih igara u dva

navrata, 1908. i 1948. Srpnja 2005., izabran je kao grad domain
igara 2012, to London ini prvim gradom koji je tri puta odabran kao
organizator Ljetnih Olimpijskih Igara. Takoer, u Londonu su
odrane Igre Britanskog Carstva 1934. Londonski najpopularniji sport
je nogomet, te u gradu djeluje 13 profesionalnih klubova (The Football
League clubs), ukljuujui pet u Premier
ligi: Arsenal, Chelsea, Fulham, Tottenham Hotspur i West Ham United.
Takoer, u Londonu sjedite imaju i etiri rugby union tima koji igraju
uGuinness Premiership ligi: London Irish, Saracens, Wasps i Harlequins,
premda danas samo Harlequins igraju u Velikom Londonu. Takoer u
gradu djeluju i dva profesionalna rugby league kluba - Harlequins Rugby
League i London Skolars.
Od 1924., izvorni stadion Wembley bio je dom Engleskoj nogometnoj
reprezentaciji, i sjedite finala FA kupa, (nogomet) i finala Challenge
Cupa (rugby league).[145] Novi stadion Wembley izgraen 2007., s
kapacitetom 90 000 gledatelja, koristi sa na jednak
nain.[146] Twickenham Stadium na jugozapadu Londona, nacionalni je
rugby union stadion, kapaciteta 84 000 gledatelja. Natjecanja
u Kriketu odravaju se na dva test kriket terena; Lord's (dom kluba
Middlesex C.C.C) u St John's Wood i The Oval, (dom kluba Surrey
C.C.C) u Kenningtonu. Tenisko prvenstvo uWimbledonu, jedno od
najpoznatijih godinjih sportskih natjecanja u Londonu, koje se odrava u
tenis klubu All England u jugozapadnom predgrau Wimbledonu. Ostali
su znaajni dogaaji godinji masovni Londonski maraton, na kojem se
natjee oko 35 000 trkaa, i uvena veslaka utrka izmeu Oxforda i
Cambridgea na rijeci Temzi.

Moskva
Moskva

Moskva, Crveni trg. Lijevo je crkva Vasilija blaenog, desno moskovski Kremlj

Zastava

Grb

Koordinate:

Koordinate:

Drava

5545N 3735E

5545N 3735E

Ruska Federacija

Politiki status

Savezni grad

Savezni okrug

Sredinji

Gospodarska regija

Sredinja

etvrti

10 okruga, podijeljeni na 125 rajona

Osnivanje

prije 1147.[1]

Osniva

Jurij Dolgoruki

Nazvan po

rijeci Moskvi

Vlast

- Gradonaelnik[2]

Sergej Sobjanjin[2](Jedinstvena Rusija)

Povrina
- Ukupna

1081 km

Visina

156 m

Stanovnitvo (popis 2002.)

- Grad

10 126 424

- Gustoda

(1. sijenja 2010.) 9682/km2[5]

- Podruje utjecaja

14 500 000[3]

- procjena 1. sijenja 2010.

10 563 038[4]

Vremenska zona

Moskovsko vrijeme (UTC+3)

- Ljeto (DST)

Moskovsko ljetno vrijeme(UTC+4)

Potanski broj

101xxx129xxx

Pozivni broj

+7 495, +7 499
Slubena stranica mos.ru

Zemljovid

Poloaj Moskve u Rusiji

Moskva (rus. , la. Moskva, IPA: [mskva]) glavni i najmnogoljudniji je grad,

odnosno federalni subjekt Rusije. Znaajno
je politiko, ekonomsko, kulturno, znanstveno, vjersko, financijsko, obrazovno i prometno sredite
Rusije i svijeta. Sa 10 563 038 stanovnika (2010.),[4] najmnogoljudniji je grad kontinentalne
Europe i prema broju stanovnika sedmo najvee gradsko podruje u svijetu. Prema popisu grupe
GaWC, sveuilita u Loughboroughu (UK) iz 2008. godine, smatra se "Alfa globalnim gradom".
Moskva se nalazi na rijeci Moskvi u Sredinjem saveznom okrugu europske Rusije. Tijekom svoje
povijesti grad je sluio kao glavni grad nizu drava, od srednjovjekovne Velike kneevine

Moskve i prateeg Ruskog Carstva do Sovjetskog Saveza. U Moskvi se nalazi uveni Moskovski
kremlj, drevna tvrava danas rezidencija predsjednika Ruske Federacije. Kremlj je takoer jedno
od nekoliko mjesta svjetske batine u gradu. Oba doma ruskog parlamenta (Dravna
Duma i Savjet Federacije) svoja sjedita takoer imaju u Moskvi.
Grad opsluuje opsena tranzitna mrea, s etiri meunarodne zrane luke, devet eljeznikih
terminala, i moskovskim metroom, prema broju putnika drugim u svijetu iza tokijskog, radi bogate
i raznovrsne arhitekture priznatim kao jednom od gradskih znamenitosti.
Tijekom vremena, Moskva je stekla niz epiteta, veina se odnosi na veliinu i dominantan poloaj
grada unutar nacije: Trei Rim ( ), Belokamenaja (), Pervoprestolnaja
(), etrdeset etrdeset(ica) ( ).[6]
Prema Forbesu (2011.), u Moskvi ivi 79 dolarskih milijardera, vie nego u bilo kojeg drugom
gradu na svijetu.[7]
Sadraj
[sakrij]

1 Povijest

2 Zemljopis i klima

2.1 Lokacija

2.2 Vrijeme

2.3 Klima

3 Demografija
o

3.1 Stanovnitvo

3.2 Religija

4 Obiljeja grada
o

4.1 Urbanizam

4.2 Arhitektura

4.3 Znamenitosti

4.3.1 Parkovi

5 Kultura
o

5.1 Sport

5.2 Noni ivot i kupovina

6 Administrativna podjela i uprava

o

6.1 Nacionalna vlada

6.2 Lokalna vlast i administrativna podjela

7 Ekonomija
o

7.1 Openito

7.2 Industrija

7.3 Trokovi ivota

8 Znanost i obrazovanje

9 Transport

9.1 Zrani prijevoz

9.2 Plovni putevi

9.3 eljeznice

9.4 Metro

9.5 Autobus i trolejbus

9.6 Jednotrana eljeznica

9.7 Tramvaj

9.8 Taxi

9.9 Ceste

10 Budui razvoj

11 Mediji
o

11.1 Dnevni listovi

11.2 Televizija i radio

12 Istaknute linosti

13 Meunarodni odnosi
o

13.1 Bratimljeni gradovi

14 Vidi jo

15 Panorama

16 Bibliografija

17 Izvori

18 Vanjske poveznice

Povijest[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: Povijest Moskve
Grad je nazvan prema rijeci (staroruski , doslovno "grad na rijeci Moskvi"). Prvo
rusko spominjanje grada datira u 1147. kada je Jurij Dolgoruki pozvao knezaNovgorodaSeverskog "doi k meni, brate, u Moskvu."[1]
Devet godina kasnije, 1156., knez Jurij Dolgoruki od Rostova naredio je izgradnju drvenog
zida, kremlja, obnavljanog vie puta, da okruuje rastui grad.[8] Nakon pljake 1237.-1238.,
kada su Mongoli pobili stanovnike i spalili grad do temelja, Moskva se oporavila i 1327.
postala glavni grad nezavisne kneevine Vladimir-Suzdalj.[9] Povoljan poloaj grada na
gornjem toku rijeke Volge doprinjeo je stalnom rastu. Moskva se razvila u dugogodinju
stabilnu i naprednu kneevinu, poznatu kao Velika kneevina Moskva, koja je privukla veliki
broj izbjeglica iz cijele Rusije.
Pod Ivanom I., grad je zamijenio Tver kao politiko sredite Vladimir-Suzdalja i postao jedini
sakuplja poreza za mongolsko-tatarske vladare. Plaajui visoki danak, Ivan je osvojio
vanu povlasticu od Kana. Za razliku od drugih kneevina, Moskva nije bila podijeljena meu
njegovim sinovima, ve ju je najstariji nasljedio jedinstvenu. Meutim, moskovski je otpor
stranoj dominaciji rastao. Godine 1380., knez Dimitrije I., vodio je ujedinjenu rusku vojsku do
znaajne, ali ne i presudne, pobjede nad Tatarima u bitci na Kulikovom polju. Samo dvije
godine kasnije Moskvu je opljakao kan Tohtami. Godine 1480., Ivan III. konano je Ruse
oslobodio tatarske kontrole, te Moskva postaje sreditem vlasti u Rusiji.[10] Pod Ivanom III.

grad je postao prijestolnicom carstva koje e s vremenom obuhvatiti sve teritorije dananje
Rusije i drugih zemalja. Godine 1571., krimski Tatarinapali su i opljakali Moskvu, spalivi
sve osim Kremlja.[11]

Moskva 1556.

Godine 1609., vedska vojska pod vodstvom grofa Jacoba De la Gardie i Everta
Horna zapoela je svoj mar od Velikog Novgoroda prema Moskvi kako bi potisnula pobunu
protiv cara Vasilija ujskog, ali povukla se poetkom 1611., te je potom upala poljskolitvanska vojska. Tijekom poljsko-moskovskog rata 1605.-1618., hetman Stanislav
Zolkievski uao je u Moskvu nakon pobjede nad Rusima u bitci kod Kluina. 17. je stoljee
bilo ispunjeno narodnim ustancima, kao osloboenje Moskve od poljsko-litavskih osvajaa
1612., pobuna soli 1648., pobuna bakra 1662. i moskovski ustanak
1682. Epidemije kuge pustoile su Moskvu 1570.-1571,, 1592. i 1654.-1656.[12] Od 1712.,
grad vie nije bio prijestolnica Rusije, nakon to je Petar Veliki 1703. kraj obale Baltikog
mora osnovao novi grad Sankt Peterburg. Kuga 1771., bila je posljednja velika epidemija u
sredinjoj Rusiji, odnijevi 100 000 ivota u samoj Moskvi. Tijekom francuske invazija
Rusije 1812., dok su se Napoleonovesnage pribliavale i 14. rujna ule u Moskvu,
Moskovljani su spalili i napustili grad. Napoleonovu je Grande Arme muila glad, hladnoa i
loe snabdijevanje, te je bila prisiljena povui se i kasnije gotovo unitena zimom i
sporadinim napadima ruskih vojnih snaga. Do 400 000 francuskih vojnika je poginulo, dok
se potpuno izvan stroja, vratilo samo nekoliko desetaka hiljada trupa.[13]

Francuska invazija Rusije1812., Moskovski poar, slika A. F. Smirnova (1813.)

Sijenja 1905., slubeno je uvedena institucija gradskog guvernera, tj. gradonaelnika, te je

Aleksandar Adrijanov postao prvi slubeni gradonaelnik Moskve. Nakon ruske
revolucije 1917., 12. oujka 1918.[14] Moskva je postala glavni grad Ruske Sovjetske
Federativne Socijalistike Republike i manje od pet godina kasnije Sovjetskog Saveza.
Tijekom drugog svjetskog rata (period od 22. lipnja 1941., do 9. svibnja 1945. u Rusiji je
poznat kao veliki domovinski rat), nakon njemakog napada na SSSR, sovjetski Dravni
obrambeni komitet i glavni tabCrvene armije bili su smjeteni u Moskvi.
Godine 1941., esnaest divizija narodnih dobrovoljaca (vie od 160 000 ljudi), dvadeset pet
bataljona (18 500 osoba) i etiri inenjerske pukovnije bile su formirane meu
Moskovljanima. Studenoga te godine, njemaka grupa armija centar bila je zaustavljena na
rubu grada, i potom odbijena u bitci za Moskvu. Mnoge su tvornice bile evakuirane zajedno s
veinom institucija vlasti. U gradu, koji od 20. listopada bio podopsadom, preostali stanovnici
izgradili su protutenkovske obrane, dok je izvanredno jaka protuzrana obrana grad spasila
od veine zranih napada. Josif Staljin odbio je napustiti grad, te su u Moskvi takoer

ostali stavka i savjet narodnih komesara. Unato opsadi, izgradnjamoskovskog

metroa nastavljena je kroz rat, te je do kraja rata otvoreno nekoliko novih linija.

Protutenkovske zapreke na moskovskim ulicama 1941.

Toan broj i njemakih i sovjetskih gubitaka tijekom bitke za Moskvu predmet je rasprava, jer
razni izvori pruaju poneto razliite procjene. Procjena ukupnih gubitaka od 30. rujna 1941.,
do 7. sijenja 1942., izmeu je 248 000 i 400 000 za wehrmacht, i izmeu 650 000 i 1,28
milijuna za crvenu armiju.[15][16][17]
1. svibnja 1944., ustanovljena je medalja Za obranu Moskve i 1947. medalja U spomen 800.
godinjice Moskve. U povodu 20. objetnice pobjede nad nacistikom Njemakom, 8. svibnja
1965. Moskva je postala jedan od dvanaest sovjetskih gradova heroja.
Godine 1980., Moskva je bila domain ljetnih olimpijskih igara, koje su radi sovjetske
invazije Afganistana krajem 1979., bojkotirale Sjedinjene Drave i nekoliko drugih zapadnih
zemalja. 1991., Moskva je bila poprite neuspjelog pokuaja dravnog udara nekih lanova
sovjetske vlasti protiv Mihaila Gorbaova. Nakon to se krajem iste godine SSSR raspao,
Moskva je ostala glavni grad Rusije. Takoer, 1993. u Moskvi se odigrao estoki oruani
sukob izmeu tadanjeg predsjednika Rusije Borisa Jeljcina, kojeg je podrala ruska vojska, i
ruskog parlamenta.
Od tada, pojava trinog gospodarstva prouzroila je bujanje maloprodaje, usluga,
moderne arhitekture i ekonomije. Godine 1998. grad je bio domain prvih Svjetskih igara
mladih.

Panoramska snimka Moskve 1867.

Zemljopis i klima[uredi VE | uredi]

Lokacija[uredi VE | uredi]

Satelitska slika Moskve i okolice

Moskva je smjetena u blago breuljkastom podruju na obalama Moskve, rijeke dugake

oko 500 km koja tee Istonoeuropskom nizinom u sredinjoj Rusiji. Nadmorska visina grada
u Sveruskom izlobenom centru, gdje se nalazi glavna meteoroloka stanica, je 156 m.
Najvia toka je Teplostanskaja visoravan s 255 m.[18] irina grada (ne raunajui MKAD kao
granice), od zapada prema istoku je 39,7 km, a od sjevera do juga je 51,7 km.

Vrijeme[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: Moskovsko vrijeme
Moskva je odredina toka vremenske zone koja obuhvaa veinu sredinje Rusije,
ukljuujui i Sankt Peterburg. Po zimi, podruje je u sklopu "Moskovskog standardnog
vremena" (MSK, ), 3 sata ispred koordiniranog svjetskog vremena, tj. UTC+3. Ljeti,
Moskovsko vrijeme pomie se sat vremena unaprijed i postaje "Moskovsko ljetnje vrijeme
(MSD)" - UTC+4. Ipak, poetkom 2011., ruski predsjednikDmitrij Medvedev najavio je
ukidanje zimskog raunanja vremena.[10]

Klima[uredi VE | uredi]
Moskva je u podruju umjerene kontinentalne klime (Kppenova klasifikacija klime Dfb) s
toplim, donekle vlanim ljetima i dugim, hladnim zimama. Uobiajene visoke temperature
u toplim mjesecima lipnju, srpnju i kolovozu su oko 23 C, ali tijekom valova vruine koji
mogu trajati tjedan ili dva (izmeu svibnja i rujna), dnevne visoke temperature esto
dostiu 30 C. Zimi, temperatura obino pada na oko 10 C, iako moe biti i toplijih
razdoblja s temperaturama iznad 0 C. Najvia temperatura ikad zabiljeena iznosila je
38,2 C[19] na meteorolokoj stanici VVC i 39,0 C u sreditu Moskve 29. srpnja 2010.,
tijekom neuobiajenog vala vruine na sjevernoj polutci. Prema novom prosjeku iz
perioda 1981.-2010., srednja temperatura u srpnju je 19,2 C. Najnia ikada zabiljeena
temperatura bila je 42,2 C u sijenju 1940. Prosjena godinja temperatura (1981.2010.) je 5,8 C, ali godina 2007.-2008., godinja temperatura bila je via od 7
C. [20] Nasuprot tome, u prvoj polovici 20. stoljea, u Moskvi je tijekom kasnih ljetnih
mjeseci bilo laganog mraza. Snjeni pokriva (3-5 mjeseci godinje) najee je prisutan
od kraja studenog do sredine oujka.
Mjesena koliina oborina kree se izmeu 35 mm i 85 mm, s neto veom koliinom
ljetnih mjeseci. Radi znaajne razlike u temperaturi izmeu zimskih i ljetnih mjeseci, kao i
ograniene fluktuacije u razini oborina tijekom ljeta, smatra se da je Moskva u
zoni kontinentalne klime.
Moskva raspolae s prosjeno 1731 sunanim satom godinje, s varijacijama izmeu 8%
u prosincu i 52% od svibnja do kolovoza. Od 2004. do 2008., prosjek je bio izmeu 1800
i 2000 sati.[21]

[sakrij]Klimatoloki srednjaci za Moskvu

mjesec

sij

velj

ou

tra

svi

lip

srp

kol

ruj

lis

stu

pro

i maksimum, C

-6,3

-4,2

1,5

10,4

18,4

21,7

23,1

21,5

15,4

8,2

1,1

-3,5

vna temperatura, C

-9,3

-7,7

-2,2

5,8

13,1

16,6

18,2

16,4

11,0

5,1

-1,2

-6,1

ji minimum, C

-12,3

-11,1

-5,6

1,7

7,6

11,5

13,5

12,0

7,1

2,1

-3,3

-8,6

52

41

35

37

51

80

85

82

68

71

54

51

borine, mm

Izvor: thermograph.ru

[22]

Pogoda.ru

[23] [24]

Meteoweb.ru

[25]

Demografija[uredi VE | uredi]
Stanovnitvo[uredi VE | uredi]
Demonim za stanovnika Moskve je Moskvi.[26] Prema popisu iz 2002., grad naseljava
10 382 754 ljudi, meutim, taj podatak uzima u obzir samo prijavljene stanovnike.
Najnovija procjena 1. sijenja 2010., je 10 562 098 stanovnika.[27] Istog datuma,
stanovnitvo Moskovske regije bilo je 17 314 776 stanovnika.
U vrijeme slubenog popisa iz 2002., etniki sastav grada bio
je: istonoslavenski 9 121 573, 87,853% (ruski 8 808 009 [84.833%], ukrajinski 253 644
[2,401%], bjeloruski 59 353 [0,572%]), kavkaski - ovisno o definiciji kavkaskih nacionalnih
grupa - 326 385, [3,144%] (armenski 124 425 [1,198%], azerski 95 563
[0,920%], gruzijski 54 551 [0,525%],eenski 14 481 [0,139%], osetski 10 581 [0,102%],
povolki i permski narodi 217 467, [2,095%] (tatarski 166 177
[1,600%], mordvinski 23 970 [0,231%], uvaki 16 011 [0,154%]), srednjeazijski 87 656,
[0,844%] (tadiki 35 385 [0,381%], uzbeki 24 321 [0,234%]), idovski (Akenazi)
79 359, [0,764%], azijski 0,84%, neizjanjeni 417 126, 4,018%.
U slubeni broj stanovnitva Moskve ubrojeni su stanovnici sa stalnim boravkom. Prema
ruskoj saveznoj slubi za migracije, u Moskvi slubeno ivi i 1 800 000 povremenih
stanovnika, s privremenim prebivalitem na temelju vize ili druge dokumentacije. Broj
neslubenih povremenih stanovnika, bez odgovarajue dokumentacije, procjenjuje se na
dodatnih milijun ljudi.[28]
Radi niskog nataliteta[29] i visoke stope mortaliteta, od pada Sovjetskog Saveza broj
stanovnika Rusije smanjio se za oko 700 000 ljudi godinje[30] 2003., broj umrlih bio vei
od broja roenih za oko 49 400.

Rast stanovnitva Moskve 1350.2009.

Godina

Stanovnitvo

Godina

Stanovnitvo

1350.

30.000 1871.

601.969

1400.

40.000 1886.

753.459

1600.

100.000 1891.

822.400

1638.

200.000 1897.

1.038.591

1710.

160.000 1900.

1.175.000

1725.

145.000 1908.

1.359.200

1738.

138.400 1912.

1.617.157

1750.

130.000 1915.

1.817.000

1775.

161.000 1920.

1.028.200

1785.

188.700 1926.

2.019.453

1800.

250.000 1936.

3.641.500

1811.

300.000 1939.

4.182.916

1813.

215.000 1956.

4.847.000

1825.

241.500 1959.

5.045.905

1840.

349.100 1970.

6.941.961

1852.

373.800 1979.

7.830.509

1858.

336.400 1989.

8.769.117

1864.

351.600 2002.

10.126.424

1868.

416.400 2010.

10.563.038

Religija[uredi VE | uredi]

Katedrala Krista Spasitelja

Kranstvo je predominantna religija u gradu. Moskva je sjedite Ruske pravoslavne

crkve, Pravoslavlje je tradicionalna religija Rusije i prema zakonu donesenom 1997.
smatra se dijelom ruske "povijesne batine".[31] Ostale religije zastupljene u Moskvi
ukljuuju Islam, Protestantizam, Starovjernike i Judaizam.[32]
Moskovski patrijarh, poglavar ruske Pravoslavne crkve, ivi u Samostanu Danilov.
Moskva je do 1917. nazivana "gradom 1600 crkava " (" ").
Godine 1918. Rusija je postala sekularna drava i vjera gubi svoju poziciju u drutvu. Od
raspada SSSR-a 1991. mnoge od unitenih crkava obnovljene su, te se mnogi ljudi
vraaju tradicionalnim religijama. Tako su komunistike vlasti 1931. godine sruile i
zapalile katedralu Krista Spasitelja i na njenom mjestu izgradile bazene. Katedrala je
ponovno sagraena i zavrena 2000. godine.
Dok se muslimansko stanovnitvo procjenjuje na 1,2 do 1,5 milijuna,[33] u gradu su samo
etiri damije. Iako je izgradnja jo jedne damije odobrena na jugoistoku grada, aktivisti
su blokirali gradnju.[34] Neki nacionalisti pozivali su na "istu Moskvu", bez Muslimana
i stranaca.[33]

Obiljeja grada[uredi VE | uredi]

Panoramski pogled na Moskvu s Vrapevih brda. Slijeva na desno: Moskva-City, rijeka Moskva, Stadion
Luniki, Lunjecki metromost, Ruska akademija znanosti.

Urbanizam[uredi VE | uredi]
Specifini urbanistiki razvoj ruskog glavnog grada poeo se nazirati jo pri osnivanju
grada u 12. stoljeu. Sredinji dio Moskve rastao je povezivanjem s predgraima u
skladu sa srednjevjekovnim principima urbanog razvoja, te su jaki bedemi postupno
gradeni du krunih ulica i novih susjednih naselja. Prve krune obrambene zidine
postavile su putanju dananjih prstenova, postavivi temelj za budui urbanistiki razvoj
grada. Kremlj, Zemljanoj gorod ( ), bedemi Kamer-Koleskij, Vrtni prsten
i mali eljezniki prsten, svi su u odreenim trenucima povijesti sluili su za obranu
grada. Od 1960-ih, kruna autocesta MKAD oznaava granice grada. Takoer, u obliku
kruga izgraena je i glavna moskovska metro linija, Prstenasta linija ( ),
i tzv. trei automobilski prsten ( , ), dovren 2005.
Stoga, karakteristino radijalno-kruno planiranje nastavlja definirati daljnji razvoj
Moskve. Ipak, urbanizirano podruje grada, zahvatilo je niz podruja i izvan MKAD-a, kao
Solncevo, Butovo i Zelenograd.

Arhitektura[uredi VE | uredi]

Tradicionalna moskovska arhitektura. Zvonik Ivana Velikog u Kremlju, okruen s nekoliko crkava

Arhitektura Moskve poznata je u cijelom svijetu. Najpoznatije su graevine crkva Vasilija

Blaenog sa svojim uvenim raznobojnim kupolama,katedrala Krista Spasitelja, niz
nebodera poznatih kao Staljinovi neboderi i Moskovski Kremlj.
Dugo vremena, gradskim pejzaem dominirale su brojne pravoslavne crkve. Izgled grada
znaajno se promijenio u sovjetsko doba, uglavnom radi nastojanja Josifa Staljina da
modernizira grad. Na njegov nalog izgraene su iroke avenije i prometnice, neke s vie
od deset traka, ali takoer je uniten i veliki broj povijesno znaajnih arhitektonskih djela.
Suharev toranj, kao i brojne palae i trgovine du glavnih ulica, te razna djela sakralne
arhitekture, kao to su Kazanjska Katedrala i katedrala Krista Spasitelja, sva su bila
unitena tijekom Staljinove vladavine. Meutim, tijekom 1990-ih potonje dvije obnovljene
su unato kritikama radi visokih trokova i upitne vjernosti prema originalnim
predlocima.[35]
Arhitekt Vladimir uhov, u ranim fazama sovjetske Rusije projektirao je nekoliko
moskovskih znamenitosti. uhovljev toranj, samo jedna od mnogih uhovljevih
hiperboloidnih struktura, izgraen je kao radio odailja izmeu 1919. i 1922. Trenutno
pod prijetnjom ruenja, toranj je na vrhu UNESCO-vog popisa ugroenih zgrada, te
meunarodna kampanja nastoji spasiti graevinu.[36] Projektirao je i prostrane duguljaste
trgovake galerije, od kojih je najpoznatija robna kua GUM na Crvenom trgu, pokrivena

inovativnim metalno-staklenim svodovima. uhov je ostavio dubok trag

na konstruktivistikoj arhitekturi rane sovjetske Rusije.
Staljinu se takoer pripisuje i izgradnja niza nebodera prema istom predloku. Kao
istaknuta karakteristika moskovskog gradskog krajolika, njihov impozantan oblik navodno
je nadahnut opinskom zgradom na Manhattanu u New Yorku, te je takav stil, s
razraenim eksterijerima i velikim sredinjim tornjem, opisan kao staljinistika gotika
arhitektura. Svih sedam nebodera moe se vidjeti s veine uzvisina u gradu. Meu
najviim su graevinama u sredinjoj Moskvi, osim tornja Ostankino, koji je 1967. kada je
dovren, bio najvia graevina u svijetu, dok je danas etvrta najvia nakon
nebodera Burj Khalifa u Dubaju, tornja Kanton u Guangzhou i tornja CN u Torontu.
Sovjetska politika osiguravanja obaveznih stanova za svakog graanina, i brzi rast
stanovnitva Moskve, dovela je do izgradnje velikih, jednolinih stambenih blokova, koji
se esto mogu razlikovati po godini, tehnici, i stilu izgradnje. Veina ih datira iz poststaljinskog doba, stilovi su esto nazvani po tadanjim voama (Hruov, Brenjev, itd.) i
uglavnom su loe odravani.

Palaa Ostankino

Izgradnja Staljinovog doba, najee u centru grada, masivna je i obino

ukraena socrealistikim motivima koji imitiraju klasine teme. Meutim, manje crkve,
gotovo uvijek pravoslavne, razmjetene diljem grada, pruaju uvid u stil izgradnje iz
prolosti. U Starom Arbatu, popularnoj turistikoj ulici, nekadanjem srcu boemskog
kraja, sauvana je veina zgrada s poetka 20. stoljea. Mnoge zgrade izvan glavnih
ulica unutranjeg grada (iza fasada Tverske ulice, na primjer) primjeri
su buroaske arhitekture karakteristine za doba carske Rusije. Palaa
Ostankino, Kuskovo, Uzkoje, i drugi veliki posjedi izvan Moskve izvorno su pripadali
velikaima iz carskog doba, dok su neki samostani i manastiri u gradu i izvan njega,
otvoreni za posjetitelje i turiste.
Nastoji se obnoviti mnoge od najbolje ouvanih primjera pred-sovjetske arhitekture, te se
takve obnovljene graevine lako primjeuju radi novih bljetavih boja i besprijekoranih
fasada. Postoji takoer nekoliko istaknutih primjera rane sovjetske avagarde, kao to su
kua arhitekta Konstantina Meljnikova u rajonu Arbat. Mnoge od tih obnova nale su se
na udaru kritika radi nepotovanja povijesne autentinosti. Fasadizam se takoer obilno
primjenjuje.[37] Kasnije zanimljivi primjeri sovjetske arhitekture obino su obiljeeni svojim
impresivnim dimenzijama i polumodernizmom, kao projekt Novi Arbat, poznat po veem
ruenju povijesne etvrti na lokaciji projekta.
Gradski pejza ubrzano se modernizira izgradnjom nekoliko novih nebodera. U
posljednjih nekoliko godina, gradska uprava bila je kritizirana radi veih ruenja u
mnogim povijesnim etvrtima, provedenih radi ubrzane izgradnje novih
objekata.[38][39] Druge povijesne graevine, ukljuujui znamenitosti kao hotel Moskva iz
1930. i robna kua Vojentorg iz 1913., sruene su i ponovno rekonstruirane, s
neizbjenim gubitkom povijesne vrijednosti. Kritiari takoer krive vladu radi
neprimjenjivanja zakona o zatiti kulturnih dobara: u posljednjih 12 godina vie od 50
objekata sa statusom spomenika porueni su, od kojih neki datiraju iz 17.
stoljea.[40] Neki se kritiari takoer pitaju nije li se novac za rekonstrukciju sruenih
zgrada mogao iskoristiti za renoviranje propadajuih objekata, ukljuujui brojna djela
arhitekta Konstantina Meljnikova[41] i metro stanicu Majakovskaju. Neke organizacije, kao
Moskovsko drutvo ouvanja arhitekture[42] i Save Britain's Heritage.[43] nastoje privui
meunarodnu pozornost na ove probleme.[44]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]
Kremlj i Crveni trg u Moskvi
Svjetska batina - UNESCO

Godina uvrtenja:

1990. (14. zasjedanje)

Vrsta:

Kulturno dobro

Mjerilo:

i, ii, iv, vi

Ugroenost:

ne

Poveznica:

UNESCO

Moskovski kremlj ( ) je najpoznatiji ruski kremlj, povijesno

utvreno sredite Moskve na malom breuljku iznad rijeke Moskve u blizini Crvenog
trga. Ukljuuje nekoliko palaa, etiri crkve, kongresnu dvoranu, zidine i kule, te niz
znamenitosti, izmeu ostalih palau senata, slubenu rezidenciju Predsjednika
Rusije i ranije lidera Sovjetskog Saveza, veliku kremaljsku palau, oruarnu,
arsenal, Car top, Car zvono, itd. Prostor kremlja, na blagoj uzvisini kraj rijeke,
obuhvaao je prvo izvorno naselje grada Moskve, prirodno utvrenje koje je
stanovnitvu davalo veliku prednost u obrani svog naselja. Tako povoljna
geostrateka pozicija bila je presudna da se naselje razvije u tako snano gradsko
sredite, dominantno nad susjedima i konkurentskim gradovima. Ve sredinom 12.
stoljea podignut je drveni bedem s istone, najslabije zatiene strane naselja, koji
je spajao obale rijeka Moskve i Negline, te je po prvi puta uoblien i danas
prepoznatljiv kremaljski utvreni trokut. Godine 1589., izgraen je zid oko
novopripojenog naselja koje se razvilo sjeverno od Kremlja, nazvanog Belgorod. U

tadanjim se izvjetajima za utvreno sjedite cara u samom sreditu Moskve

upotrebljava naziv "Kremlj", koji se koristi i danas. Tijekom vie od osam stoljea,
izgled Kremlja vie se puta mijenjao, Za dananji izgled najzasluniji su Ivan I., Ivan
III.,Katarina II. i Nikola I.

Velika kremaljska palaa

Car top, izloen unutar Kremlja

Prvi veliki kremaljski vladar bio je Ivan I. (1328.-1340.), koji je od Zlatne Horde uspio
dobiti titulu velikog kneza Rusije i funkciju sakupljaa poreza. Za vrijeme svoje
vladavine izgradio je prve crkve i hramove u samom kompleksu Kremlja i obnovio i
osnaio bedeme. Umjesto borovih klada, Ivan III. podigao je masivne zidine od
hrastovih stabala i kule koje su sluile kao osmatranice. Crkva Spasitelja jedina je
od graevina iz te i starijih faza razvoja Kremlja koja je uspjela da se odri i do
danas. Veliki knez Dimitrije I. Donski postavio je 1367. godine temelje prvim
kamenim zidinama Kremlja. Dimitrijeve zidine probijene su ve 1368. prilikom
tatarske opsade Moskve. kada je uniteno sve unutar i u okolici Kremlja. Razaranje i
pustoenje je bilo skoro potpuno, kremaljske crkve i dvorci i svi vani pisani
dokumenti iz tog i ranijeg perioda bili su spaljeni, a moskovska naselja potpuno
unitena. Meutim, uprkos tom stranom razaranju, Kremlj je brzo obnovljen a nove
graevine, podignute na temeljima starih, bile su bogato ukraene freskama i
pozlatama najboljih tadanjih zanatlija i slikara kao Teofana, Prohora i Andreja
Rubljova. Ivan III. na svoj je dvor doveo mnoge rimske i carigradske arhitekte,
slikare, pisce i druge majstore raznih grana umjetnosti, te je u Kremlj prenijeta
mjeavina bizantskog i talijanskog kulturnog utjecaja, to se odrazilo i na izgled same
tvrave. Godine 1485., zapoela je velika rekonstrukcija Kremlja. Prema projektu

talijanskog arhitekta Aristotela Fioravantija podignut je novi zid od crvene opeke sa

osamnaest kula, koji stoji i danas. Postavi u 15. stoljeu sjeditem careva, Kremlj je
dobio monumentalan izgled, stvaran rukama najveih majstora svog vremena.
Osnovni oblik, iz doba Ivana III. i Vasilija III., odrao se tijekom narednih stoljea
unato veem broju izmjena, ruenja i novih gradnji, koje ipak nisu izmjenile osnovnu
strukturu. Petar Veliki bio je prvi ruski vladar koji je nakon etiri stoljea, 1713.,
sjedite trona premjestio iz Moskve u novu prijestolnicu Sankt Peterburg. Nakon
preseljenja sovjetske vlade u Kremlj 1918., sve do 1955. bio je zatvoren za javnost.
U to doba neki su od vjerskih objekata srueni, te su na njihovom mjestu podignuti
zgrada vojne kole i kongresna dvorana.

Crkva Vasilija Blaenog ( ),

Crkva Vasilija blaenog

crkva je na Crvenom trgu koju je izmeu 1550. i 1560. godine dao izgraditi Ivan IV.
Grozni. Izgradili su je arhitekti Barma i Postnik. Sastoji se od osam manjih crkava
okupljenih oko jedne glavne. Sredinja, glavna crkva, omeena je etirima
osmerokutnim crkvama na glavnoj osi i jo etirima dvjema etverokutnim i dvjema
nepravilnog oblika na dijagonalama tornja glavne graevine, koji ima oblik atora, s
matovitim arolikim kupolama koje su imale izrazito visoke tambure i vrhove u
obliku lukovice.

Katedrala Krista Spasitelja ( ) je saborni hram Ruske

pravoslavne crkve. Prvobitni hram podignut je u ast pobjede ruskog naroda nad
Napoleonom, prema projektu arhitekta Konstantina Tona. Zdanje iz 19. stoljea

srueno je 1931. godine, radi izgradnje nikad dovrene palae Sovjeta. Hram je
obnovljen od 1990. do 2000. prema crteima i starim fotografijama.

Boljoj teatr ( ), hrv. "veliko kazalite", uveno je kazalite izgraeno

1824. prema projektu arhitekta Josepha Bova. Boljoj balet i Boljoj opera meu
najstarijim su i najboljim baletskim i opernim ansamblima na svijetu. Teatar je
zaetnik Boljojske baletske Akademije, vodee svjetske kole baleta.

Staljinovi neboderi ( ), grupa od sedam nebodera izgraenih

izmeu 1947. i 1953. u tzv. staljinistikom stilu, elaboriranoj
kombinaciji baroka i gotike tehnologijom izgradnje amerikih nebodera. Izgraeni su
za razne namjene, od hotela i stambenih zgrada, do uvene glavne zgrade
univeziteta Lomonosov.

Crveni trg ( ) najpoznatiji moskovski gradski trg. Odvaja Kremlj od

stare povijesne trgovake etvrti Kitaj-gorod. Smatra se sredinjim moskovskim
trgom i srcem cijele Rusije. Osim Kremlja, na Crvenom trgu nalaze se i crkva Vasilija
blaenog i Lenjinov mauzolej. God. 1991., zajedno je s Kremljem, uvrten na
UNESCO-v popis svjetske batine.[45][46]

Novodjevianski manastir

Novodjevianski manastir ( ), jedan od

najpoznatijih manastira i klaustara u Moskvi i cijeloj Rusiji. Godine 2004. godine
upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske batine u Europi.

Crkva Uzaaa u Kolomenskoju ( ) je crkva

izgraena 1532. u Kolomenskoju, bivem carskom posjedu nekoliko kilometara
jugoistono od sredita Moskve. Smatra se prvom izgraenom crkvom ruske
arhitekture. Godine 2004. godine upisana je na UNESCO-v popis mjesta svjetske
batine u Europi.

Toranj Ostankino ( ), radiotelevizijski toranj izgraen

1967. od prednapregnutog armiranog betona. Visok 540 m, kada je izgraen bila je
to najvia graevina na svijetu.

Spomenik osvajaima svemira ( ), dio je

Memorijalnog muzeja kozmonautike. 107 metarski titanijski obelisk, u obliku ispuha
raketnog motora, podignut je 1964. u ast sovjetskih postignua u svemirskim
istraivanjima.

Parkovi[uredi VE | uredi]
U gradu ima 96 parkova i 18 vrtova, ukljuujui 4 botanika vrta, 450 km zelenih
povrina i 100 km uma.[47] U usporedbi s drugim gradovima podjednake veliine
u Zapadnoj Europi i Americi, Moskva je vrlo zelen grad, s prosjeno 27 m zelenila po
glavi stanovnika, dok je u Parizu, 6 m, u Londonu 7,5 m i New Yorku 8,6 m zelenila po
glavi stanovnika.[48]
Centralni park kulture i odmora, nazvan po Maksimu Gorkom, otvoren je 1928. Glavni dio
(689 000 m)[48] uz rijeku Moskvu sadri djeje atrakcije (ukljuujui panoramski kota,
jezerce s amcima i vodenim biciklima), plesove, teniske terene i druge sportske
sadraje. Granii s parkom Neskuni (408 000 m), najstarijim parkom u Moskvi i bivom
carskom rezidencijom, nastalim spajanjem tri imanja u 18. stoljeu. Park ukljuuje zeleni
teatar, jedan od najveih otvorenih amfiteatara u Europi kapaciteta do 15&nbsp000
ljudi.[49]
Izmajlovski park

Izmajlovski Park, kreiran 1931., zajedno sa Richmond Parkom u Londonu jedan od

najveih urbanih parkova u svijetu. Povrine 15,34 km est je puta vei od Central
Parka u New Yorku.[48]
Park Sokolniki, nazvan po lovu sa sokolima koji se tamo odravao u prolosti, jedan je od
najstarijih parkova u Moskvi, povrine 6 km. Od sredinjeg kruga s velikom fontanom
ire se puteljci s redovima breze, javora i brijesta. Labirint sastavljen od zelenih staza,
nalazi se iza jelenovih jezeraca.
Nacionalni park Losinij ostrov (otok losova), ukupne povrine vie od 116 km, granii s
parkom Sokolniki i prvi ruski nacionalni park. Takoer je poznat i kao "gradska tajga".
Moskovski botaniki vrt Nikolaj Cicin, osnovan 1945., najvei je u Europi.[50] Obuhvaa
podruje od 3,61 km pokraj Sveruskog izlobenog centra i sadri ivu izlobu vie od 20
tisua razliitih vrsta biljaka iz razliitih dijelova svijeta i znanstveno istraivaki
laboratorij. Takoer sadri rozarij s 20 tisua ruinih grmova, dendrarij, hrastovu umu s
prosjenom dobi stabala veom od 100 godina, kao i staklenik na vie od 5000 m.[48]
"Prijateljstvo naroda", fontana u Sveruskom izlobenom centru.

Sveruski izlobeni centar ( ), nekad poznat kao

Svesavezna poljoprivredna izloba (VSKhV), i kasnije kao Izloba dostignua nacionalne
ekonomije (VDNKh), jedan je od najistaknutijih primjera monumentalne arhitekture
sovjetskog doba. U velikim prostorima rekreacijskog parka nizovi su elaboriranih
paviljona, od kojih svaki predstavlja ili granu sovjetske industrije i znanosti, ili jednu od
sovjetskih republika. Iako je tijekom 1990-ih bio, donekle jo uvijek jest, zloupotrebljen
kao divovski trgovaki centar (veina se paviljona iznajmljuje malim trgovcima), jo uvijek
zadrava veinu svojih arhitektonskih znamenitosti, ukljuujui i dvije
monumentalne fontane ("kameni cvijet" i "prijateljstvo naroda") i panoramsko kino.

Park jorgovana, osnovan 1958., poznat je po permanentnoj izlobi skulptura i velikom

rozariju.
Kraj nove Tretjakovske galerije nalazi se park sa skulpturama nazvan "groblje palih
spomenika" sa zbirkom statua iz vremena Sovjetskog Saveza, uklonjenih nakon raspada
drave.
Druge popularne atrakcije ukljuuju moskovski zooloki vrt, koji sadri skoro 1000 vrsta
ivotinja i vie od 6500 jedinki.[51] Svake godine, zooloki vrt privlai vie od 1,2 milijuna
posjetitelja.[51] Mnogi moskovski parkovi i ureeni vrtovi zatiena su prirodna podruja.

Kultura[uredi VE | uredi]
Jedan od najznaajnijih umjetnikih muzeja u Moskvi je Galerija Tretjakov, koju je
osnovao Pavel Tretjakov, bogati mecena koji je gradu donirao veliku privatnu zbirku.
Tretjakovska galerija smjetena je u dvije zgrade, staroj i novoj galeriji. Stara
Tretjakovska galerija sadri djela klasine ruske tradicije, kao radove uvenog slikara Ilije
Rjepina, i djela ranih ruskih slikara ikona, kao rijetke originale Andreja Rubljova s poetka
15. stoljea. Nova Tretjakovska galerija, osnovana u sovjetsko doba, uglavnom sadri
djela sovjetskih i nekoliko suvremenih umjetnika, ali ima i poneto zajednikog sa starom
galerijom u postavi umjetnosti poetka 20. stoljea. Nova galerija ukljuuje i malu
rekonstrukciju spomenika treoj internacionali Vladimira Tatljina i izbor
drugih avangardnih djela umjetnika kao to su Kazimir Maljevi i Vasilij Kandinski.

Dravni muzej lijepih umjetnosti Aleksandra Pukina

Takoer znaajan muzej u Moskvi je i Dravni muzej lijepih umjetnosti Aleksandra

Pukina, kojeg je izmeu ostalih osnovao i otac Marine Cvetajeve. Svojim konceptom,
Pukinov muzej slian je British Museumu u Londonu, zbirke su presjek svjetske
civilizacije, s mnogim odlijevima antikih skulptura. Ipak, sadri i poznate slike iz svih
veih zapadnih razdoblja umjetnosti, kao djela Claudea Moneta, Paula Czannea i Pabla
Picassa.

Dravni povijesni muzej

Dravni povijesni muzej Rusije ( ) smjeten je

izmeu Crvenog i Manjenog trga. Raspolae s kolekcijama u rasponu od predmeta
pretpovijesnih plemena koja su nastanjivala dananju Rusiju, do umjetnikih djela
neprocjenjive vrijednosti steenih od strane pripadnika dinastije Romanov, ukupno
nekoliko milijuna eksponata. Politehniki muzej ( ),[52] osnovan

1872., najvei je tehniki muzej u Rusiji, s velikom postavom povijesnih izuma i

tehnolokih dostignua, ukljuujui i humanoidnog automata iz 18. stoljea i prva
sovjetska raunala. Zbirka sadri vie od 160 000 eksponata.[53] Muzej-panorama
Borodinske bitke[54] na Kutuzovskoj aveniji, posjetiteljima prua priliku iskustva na bojnom
polju s dioramom od 360. Muzej je dio velikog povijesnog memorijala u spomen pobjede
u ratu protiv Napoleonove vojske 1812., koji ukljuuje i slavoluk podignut 1827., i vojni
muzej sa statuama i vojnom opremom.

Boljoj teatar

Moskva je takoer jedno od sredita scenske umjetnosti u Rusiji, ukljuujui balet i film.
U gradu djeluju 93 kazalita, 132 kinematografa i 24 koncertne dvorane, meu kojima se
posebno istiu uveni Boljoj teatar, te Mali teatar, Vahtangov teatar i Moskovski
umjetniki teatar. Tijekom sezone repertoari su opseni i moderne interpretacije klasinih
opera i kazalinih djela vrlo este.
Moskovski meunarodni dom glazbe (
),[55] otvoren 2003., poznat je po izvedbama klasine glazbe. U svetlanovskoj
dvorani nalaze se najvee orgulje u Rusiji.
U Moskvi djeluju i dva velika cirkusa, Veliki moskovski dravni cirkus i Moskovski cirkus
na Cvjetnom bulevaru "Jurij Nikulin".[56].
Sovjetski filmovi obiljeili su povijest filma te je studio Mosfilm bio centar snimanja
mnogih sovjetskih klasinih filmova. Meutim, unato trajnoj prisutnosti i ugledu
meunarodno priznatih ruskih filmaa, nekad vrlo aktivni studiji danas se znatno manje
koriste. Manje poznati i povijesni filmovi prikazuju se u kinu Salut, gdje se redovno
prikazuju filmovi iz fonda Muzeja kinematografije.[57]
Dravni muzej arhitekture "usev", nazvan po arhitektu Alekseju usevu, nalazi se u
blizini Kremlja.

Sport[uredi VE | uredi]
Moskva raspolae velikim brojem razliitih sportskih objekata: 63 stadiona (osim 8
nogometnih i jedanaest atletskih staza), od kojih je Stadion Luniki najvei i etvrti
najvei u Europi (bio je domain Kupa UEFA 1998.-99., finala Lige prvaka
2007./08. i Olimpijskih igara 1980.). Osim stadiona, jo 40 sportskih kompleksa nalazi se
u Moskvi, ukljuujui i 24 s umjetnim ledom. Olimpijski sportski kompleks (
"") bila je prva dvorana na svijetu za bendi i triput
domain svjetskog prvenstva u bendiju.[58] Takoer, u gradu se nalazi i 7 staza
za konjike utrke,[47] od kojih je najvei Centralni moskovski hipodrom (
), osnovan 1834.[59]

Stadion Luniki

Moskva je bila domain Olimpijskih igara 1980. Veliki sportski objekti i glavna
meunarodna zrana luka, eremetjevo 2, bili su izgraeni u sklopu priprema za
Olimpijske igre 1980. Moskva se takoer kandidirala za OI 2012., meutim, nije izabrana
na zavrnom glasanju godine 2005.
Od niza znaajnih moskovskih sportskih klubova, posebno se istiu: klubovi hokeja na
ledu HK CSKA Moskva, najtrofejnija ekipa u Sovjetskom Savezu i Svijetu, HC Dinamo
Moskva, drugi najtrofejniji klub u SSSR-u i HC Spartak Moskva, koarkaki klubovi PBK
CSKA Moskva, najtrofejnija sovjetska, ruska i jedna od najtrofejnijih ekipa Eurolige,
i MBK Dinamo Moskva, odbojkaki klub CSKA Moskva OK, najtrofejnija ekipa SSSR-a
i Europe, nogometni klubovi FK Spartak Moskva, klub s najveim brojem naslova
u Ruskoj Premijer ligi i druga najtrofejnija momad u SSSR-u nakon Dinama iz
Kijeva, PFK CSKA Moskva, prva ruska ekipa koja je osvojila Kup UEFA, FK Lokomotiv
Moskva i FK Dinamo Moskva. Takoer, iz Moskve je i najvei broj ahovskih prvaka
SSSR-a i Rusije.

Centralni moskovski hipodrom.

Moskva je dom nekoliko istaknutih klubova jednako uspjenih u nogometu, hokeju na

ledu, koarci i mnogim drugim sportovima. To je uvjetovano injenicama da su sportske
organizacije u Sovjetskom Savezu bile su vrlo centralizirane, i da su dva najbolja kluba
predstavljala oruane snage (CSKA) i ministarstvo unutarnjih poslova (Dinamo).
Zahvaljujui selekciji igraa kroz cijeli SSSR (u veini su gradova djelovale momadi
vojske i policije) i moskovskom sjeditu vojske, policije i njihovih sportskih klubova, CSKA
i Dinamo bili su najprestiniji i najuspjeniji klubovi u zemlji.
U Moskvi se odrava godinji, prestini teniski turnir Kup Kremlja ( ,
Kremlin Cup), za tenisae i tenisaice. Jedan od deset Tier-Idogaaja
tijekom WTA sezone. Radi hladne lokalne klime, zimski sportovi vrlo su popularni, Mnogi
od velikih parkova u gradu imaju oznaene staze za skijae i ledene povrine za klizae.
Moskva e biti jedan od domaina svjetskog prvenstva u nogometu 2018., koje e se
osim na Stadionu Luniki, odrati i na tri nova, jo neizgraena stadiona, dva u Moskvi i
jedan u moskovskoj oblasti.

Trgovaki centar GUM na Crvenom trgu, izgraen 1893.

Noni ivot i kupovina[uredi VE | uredi]

Moskva je poznata po uzbudljivom nonom ivotu, te danas u gradu djeluju mnogi meu
najveim nonim klubovima u svijetu. Glavna i jedna od najpopularnijih zona nonog
ivota je oko Tverske ulice, koja je takoer i jedna od glavnih trgovakih ulica u gradu. U
oblinjem Tretjakovskom prolazu u Kitaj-gorodu, nalaze se luksuzne trgovine
kao Bulgari, Tiffany & Co., Armani, Prada i Bentley. Moskva ima mnogo trgovakih
centara. Najpoznatiji su povijesni GUM ( ) i CUM
( ) u sreditu grada, dok najvei ukljuuju
Europski trgovaki centar (Evropejskij) u blizini kijevskog eljeznikog
terminala,[60] centar Atrium ( ) kraj kurskog terminala, i lanac trgovakih
centara Mega () uglavnom smjetenih izvan krune autoceste MKAD.[61]. U
moskovskoj oblasti takoer se nalaze i 3 velika trgovaka centra IKEA.

Administrativna podjela i uprava[uredi VE | uredi]

Palaa senata u Kremlju, slubena rezidencija ruskog predsjednika.

Nacionalna vlada[uredi VE | uredi]

Moskva je sjedite nacionalne vlade Ruske Federacije. U sreditu grada, u Centralnom
administrativnom okrugu, nalazi se Moskovski Kremlj, u kojem je slubena rezidencija
predsjednika Rusije, kao i mnogih institucija dravne vlasti, ukljuujui vie vojnih
zapovjednitva i sjedite moskovskog vojnog okruga. Moskva je jedan od samo
dva ruska savezna grada (drugi je Sankt Peterburg). Izmeu 83 federalna subjekta,
Moskva je najnaseljeniji i najmanji povrinom. Takoer, Moskva se nalazi unutar
sredinje ekonomske regije, jedne od dvanaest regija sa slinim gospodarskim
karakteristikama.

Lokalna vlast i administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Administrativni okruzi Moskve: 1. Zelenograd 2. Sjeverni 3. Sjeveroistoni 4. Sjeverozapadni 5.

Centralni 6. Istoni 7. Jugoistoni 8. Juni 9. Jugozapadni 10. Zapadni

Na elu grada je gradonaelnik, trenutno, od 2010., Sergej Sobjanjin. Moskva je

podijeljena na 10 administrativnih okruga i 125 rajona.
Osim rajona, postoje i teritorijalne jedinice s posebnim statusom. Tu se obino ukljuuju
podruja s malim ili bez stalnog stanovnitva, kao to je Sveruski izlobeni centar,
botaniki vrt, veliki parkovi i industrijske zone. U posljednjih nekoliko godina, neka
podruja pripojena su raznim okruzima. U Moskvi ne postoje etniki odreene regije, kao
kineske etvrti u nekim gradovima Sjeverne Amerike i Istone Azije. Premda rajoni nisu
rasporeeni po prihodima, podruja koja su blie centru grada, stanicama metroa i
zelenim povrinama, smatraju se prestinijim..[62]
U Moskvi svoja sjedita imaju i neka od upravnih tijela Moskovske oblasti, iako je grad
zasebna federalna jedinica.[63]

Ekonomija[uredi VE | uredi]
Openito[uredi VE | uredi]

Sjedite Gazproma, najvee ruske kompanije

Moskva je jedna od najveih gradskih ekonomija u Europi, te obuhvaa oko 24% ruskog
BDP-a.[64] Do 2008., moskovska ekonomija dosegla je 8,44 trilijuna rubalja[65] (340
milijardi dolara ili 459 milijardidolara prilagoenog PKM-u[66]).
Moskva ima najniu stopu nezaposlenosti od svih ruskih federalnih subjekata, sa samo
1% 2010., u odnosu na nacionalni prosjek od 7%. Prosjena mjesena plaa u gradu je
41 600 rubalja (1070 ), to je gotovo dvostruko vie od nacionalnog prosjeka od 21 800
rubalja (560 ), kao etvrta najvea prosjena plaa meu saveznim subjektima
Rusije.[67]
Moskva je neosporno financijsko sredite Rusije, sjedite najveih banaka u zemlji i
mnogih najveih tvrtki, kao to je najvea ruska kompanijaGazprom - najvea svjetska
kompanija za prirodni plin. Moskva obuhvaa 17% ukupne maloprodaje u Rusiji i 13%
svih aktivnosti u graevinarstvu.[67][68]
Nakon ruske financijske krize 1998., razni poslovni sektori u Moskvi pokazali su
eksponencijalnu stopu rasta. Mnogi novi poslovni centri i poslovne zgrade izgraene su u
posljednjih nekoliko godina, ali u Moskvi ipak jo uvijek nedostaje uredskog prostora.
Radi toga, mnogi bivi industrijski i istraivaki objekti adaptiraju se u uredske prostore.
Godine 2008., u Moskvi je ivjelo 74 milijardera s prosjenim bogatstvom od 5,9
milijarde amerikih dolara, Meutim, 2009., u Moskvi je nakon recesije ivjelo samo 27
milijardera.[69] Prema Forbesu, u Moskvi 2011. ivi 79 milijardera, vie nego u bilo kojeg
drugom gradu na svijetu.[70] Na vrhu popisa najbogatiji je Mihail Prohorov s 9,5 milijardi
amerikih dolara veinom u hidrogenskoj energiji, nanotehnologiji, tradicionalnoj energiji i
plemenitim metalima, ispred uvenog Romana Abramovia s 8,5 milijardi veinom u
rudarstvu i elianama.

Industrija[uredi VE | uredi]

Dravni istraivaki i proizvodni svemirski centar Hruniev

Najznaajnije su industrije u Moskvi kemijska, metalurka, prehrambena, tekstilna,

industrija namjetaja, energetska, softverska i proizvodnjastrojeva.
Tvornica Mil ( . . ) jedan je od vodeih
proizvoaa vojnih i civilnih helikoptera u svijetu. Dravni istraivaki i proizvodni
svemirski centar Hruniev ( . . ) proizvodi raznu svemirsku
opremu, ukljuujui module za svemirske stanice Mir, Saljut i ISS, kao i lansirne rakete
Proton i vojne interkontinentalne balistike projektile. Projektni biroi zrakoplovnih
tvrtki Suhoj, Iljuin, Mikojan, Tupoljev i Jakovljev nalaze se u Moskvi. Takoer, u Moskvi
se nalaze i automobilske industrije ZiL iAZLK, i eljeznike tvornice Vojtovi i
Metrovagonma. Tvornica Poljot () proizvodi pouzdane vojne, profesionalne i
sportske satove (Jurij Gagarin na svom putovanju u svemir nosio je sat te tvrtke). U
gradu djeluju sjedita vie softverskih kompanija, ukljuujui 1C Company, ABBYY,
Akella i Kaspersky Lab.
Elektrozavod, prva je tvornica transformatora u Rusiji. Destilerija Kristal,[71] najstarija u
Rusiji, proizvodi razne vrste votke, dok se irok asortiman vina proizvodi u nekoliko
Moskovskih tvornica vina, ukljuujui Vinariju Merespublikanski vinzavod
( ).[72] Moskovska tvornica nakita (
) znaajan je proizvoa nakita u Rusiji. Neposredno izvan grada
nalaze se mnoge druge industrije, kao i vie mikroelektronikih industrija u Zelenogradu.

Radi poboljanja ekolokog stanja u gradu, neke industrije sada se sele izvan Moskve.
Ipak, grad Moskva i dalje je jedno od velikih ruskih industrijskih sredita.

Patriarie prudi, jedna od najprestinijih stambenih zona

Trokovi ivota[uredi VE | uredi]

Cijene nekretnina u Moskvi uglavnom rastu. Prosjena je cijena kvadratnog metra u
predgrau grada 2800, ili 4500-5600 u elitnoj etvrti. Cijena ponekad moe premaiti
28 000 po kvadratnom metru.[73][74][75] Mjeseni najam jednosobnog stana iznosi oko
1800, a najam ateljea u centru oko 1000.
Godine 2006., Moskva je bila najskuplji grad na svijetu za strane zaposlenike, ispred
uobiajeno prvoplasiranog Tokija, radi stabilne rublje i poveanja cijena stanova u
gradu.[76] Moskva je prema istom istraivanju takoer zauzela prvo mjesto 2007. i 2008.,
meutim Tokyo je pretekao Moskvu kao najskuplji grad na svijetu, s Osakom na drugom
mjestu i Moskvom i treem.[77] Kritiari ovog istraivanja tvrde da je uzeta u obzir samo
uvozna ili ekskluzivna roba, dok nisu raunate neke usluge koje su u Rusiji daleko
jeftinije, npr. osoblje za kuanstva, vozai, dadilje, itd.

Znanost i obrazovanje[uredi VE | uredi]

Ruska akademija znanosti

U Moskvi ima 1696 srednjih kola i 91 fakultet.[47] Osim toga, tu su 222 institucije visokog
obrazovanja, ukljuujui 60 dravnih sveuilita[47] i uveno dravno
sveuilite Lomonosov, osnovano 1755.[78] Glavna zgrada sveuilita nalazi se
na Vrapevim Brdima, visoka je 240 m, te je u vrijeme svoje izgradnje bila najvia zgrada
na svijetu izvan Sjedinjenih Drava.[79] Sveuilite pohaa preko 30 000 redovnih i 7000
postdiplomskih studenata koji na raspolaganju imaju 29 fakulteta i 450 sveuilinih
odjela. Dodatno, na univerzitetima pohaa teajeve oko 10 000 srednjokolaca, a
istraivakim se radom bavi oko 2000 ljudi. Biblioteka univerziteta Lomonosov sadri vie
od devet milijuna knjiga, to ju ini jednom od najveih knjinica u Rusiji. Veliki ugled

sveuilita u meunarodnoj akademskoj zajednici potvruje i injenica da je na

Lomonosovu diplomiralo 11 000 meunarodnih studenata.
Moskva, kao jedno od glavnih financijskih sredita Ruske Federacije i ZND-a, poznata je
po svojim poslovnim kolama, meu najboljima su Financijski univerzitet pri vladi Ruske
Federacije, Ruski ekonomski univerzitet Plehanov, Ruska ekonomska kola, Dravni
univerzitet menadmenta i Nacionalno istraivako sveuilite - Visoka ekonomska kola,
s akademskim stupnjevima u manadmentu, financijama,raunovodstvu, marketingu,
ekonomskoj teoriji i Masters programima i MBA razliitih koncentracija. Veina tih
instituta svoje podrunice imaju i u drugim dijelovima Rusije i raznim zemljama irom
svijeta.
Dravni tehniki univerzitet Bauman ( . . . ), osnovan 1830., pohaa
vie od 18 000 redovnih i 1000 postdiplomskih studenata,[80] te od 1991. prima do 200
stranih studenata.[81]
Moskovski konzervatorij, osnovan 1866., istaknuta je glazbena kola koju su
zavrili Sergej Rahmanjinov, Aleksandr Skrjabin, Aram Haaturjan, Mstislav Rostropovi,
i Alfred nitke.

Kinematografski institut Gerasimov

Sveruski dravni kinematografski univerzitet Gerasimov (), osnovan 1919.,

najstarija je obrazovna kinematografska institucija na svijetu.Sergej Ejzentejn, Vsevolod
Pudovkin i Aleksej Batalov bili su meu najistaknutijim profesorima univerziteta, kojeg su
izmeu ostalih zavriliMihail Vartanov, Sergej Parajanov, Andrej Tarkovski, Nikita
Mihalkov, Eldar Rjazanov, Aleksandr Sokurov, Jurij Nortejn, Aleksandr Petrov,Vasilij
ukin i Konrad Wolf.
Moskovski dravni institut meunarodnih odnosa, osnovan 1944., najpoznatija je ruska
kola diplomacije, sa est razliitih kola usredotoenih na meunarodne odnose.
Pohaa ga oko 4500 studenata, dok biblioteka instituta sadri preko 700 000 svezaka.[82]
Izmeu ostalih obrazovnih institucija istiu se Moskovski institutu za fiziku i tehnologiju,
poznat i kao Fizteh (), Moskovski zrakoplovni institut, Moskovski autocestovni
institut (Dravni tehniki univerzitet) i Nacionalni univerzitet za nuklearna istraivanja
(Moskovski inenjersko fiziki institut). Moskovski institut za fiziku i tehnologiju iznjedrio je
mnoge dobitnike Nobelove nagrade, ukljuujui Petra Kapicu, Nikolaja Semjonova, Lava
Landaua i Aleksandra Prohorova.[83] U Moskvi se nalazi i najvia ruska vojna kola,
Kombinirana vojna akademija oruanih snaga Ruske Federacije.

Ruska dravna biblioteka

Moskva je jedno od najznaajnijih znanstvenih sredita u Rusiji. Sjedite Ruske

akademije znanosti, kao i brojnih istraivakih instituta i institucija primijenjene znanosti
nalaze se u Moskvi, ukljuujui Kuratovski institut, vodee ruske institucije za
istraivanje i razvoj u nuklearnoj energiji, gdje je izraen prvi nuklearni reaktor u Europi,
Instituta teorijske fizike Landau, Instituta za teorijsku i eksperimentalnu fiziku Alihanov,
Instituta za fizike probleme Kapica i Matematikog instituta Steklov.
U gradi ima 452 knjinice, ukljuujui i 168 djejih.[47] Ruska dravna biblioteka,
osnovana 1862., nacionalna je knjinica Rusije i jedna od najveih u svijetu. Sadri preko
275 kilometara polica i 42 milijuna svezaka, ukljuujui vie od 17 milijuna knjiga, 13
milijuna asopisa, 350 000partitura i zvunih zapisa, i 150 000 karata. Oko 29% zbirke
obuhvaa dokumente na 247 razliitih jezika.[84][85]
Javna dravna povijesna knjinica Rusije, osnovana 1863., najvea je knjinica
specijalizirana za povijest Rusije. Zbirka sadri 4 milijuna svezaka na 112 jezika
(ukljuujui 47 jezika biveg SSSR-a), uglavnom o ruskoj i svjetskoj
povijesti, heraldici, numizmatici i povijesti znanosti.

Pogled na rijeku Moskvu. Slijeva na desno: Most Bogdana Hmeljnickog, trg Europe i Kijevski eljezniki
terminal, u pozadini Moskva-city u izgradnji, Borodinski most, krajnje desno Zgrada vlade Ruske
Federacije.

Transport[uredi VE | uredi]
Zrani prijevoz[uredi VE | uredi]

Meunarodni aerodromeremetjevo

Moskvu opsluuje pet glavnih civilnih

aerodroma: eremetjevo, Domodedovo, Bikovo, Ostafjevo i Vnukovo. eremetjevo je
najea ulazna zrana luka za strane putnike, s 60% svih meunarodnih
letova.[86] Domodedovo je vodea zrana luka u Rusiji po broju putnika i glavni aerodrom
za domae duge letove i destinacije u ZND-u, i nakon eremetjeva najznaajniji
meunarodni aerodrom. Tri ostale zrane luke povezuju destinacije u Rusiji i zemljama
ZND-a. Od MKAD-a, najudaljenija je zrana luka Bikovo, 35 km, dok su aerodromi
Domodedovo na 22 km, Vnukovo 11 km, eremetjevo 10 km i Ostafjevo na oko 8 km
udaljenosti od krune autoceste.[86]
Nekoliko manjih zranih luka takoer je u blizini Moskve, kao aerodrom Mjakovo za
privatne zrakoplove, helikoptere i artere.[87]

Plovni putevi[uredi VE | uredi]

Moskva takoer ima i dva rijena terminala, Juni rijeni terminal i Sjeverni rijeni
terminal (Renoj vokzal), za redovne brodske rute i krstarenja du rijeka Moskve i Oke.
Sjeverni terminal, izgraen 1937., takoer je glavno vorite za duge rijene plovidbe.
Moskva raspolae i s tri teretne luke.

eljeznice[uredi VE | uredi]

Vlak velike brzine Sapsan(Siemens Velaro) povezuje Moskvu i Sankt Peterburg

Moskvu posluuje devet eljeznikih terminala: Bjeloruski, Kazanski, Kijevski, Kurski,

Lenjingradski, Pavelecki, Riski, Savjolovski i Jaroslavski terminal. Svi su smjeteni u
sreditu grada, i u skladu sa svojim nazivom polazna su mjesta za razliite destinacije u
Europi i Aziji.
Postoje i mnogi manji kolodvori. Kako su karte relativno jeftine, eljeznica je najee
koriteni oblik prijevoza, posebno za putovanja do Sankt Peterburga. Moskva je takoer
zapadna polazna stanica Transsibirske eljeznice, s oko 9300 km, najdue eljeznike
pruge na svijetu.
Predgraa i satelitski gradovi povezani su mreom prigradskih vlakova Elektrika, koji
glavne eljeznike terminale u sreditu grada povezuju s destinacijama na do 140 km
udaljenosti.

Metro[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: Moskovski metro

Shema linija moskovskog metroa

Lokalni prijevoz ukljuuje Moskovski metro, sistem podzemne eljeznice poznat po

iznimno ukraenim stanicama u bogatom socrealistikom stilu, s
brojnim muralima, mozaicima i lusterima. Kada je otvoren 1935., metro je imao samo
dvije linije. Danas, obuhvaa dvanaest, uglavnom podzemnih linija, s ukupno 182

stanice. Moskovski je metro jedan od najdubljih sustava podzemne eljeznice u

svijetu. Stanica Park pobjede, dovrena 2003., nalazi se na 84 m ispod zemlje i do
nje vode najdui eskalatori u Europi. To je takoer, s vie od 9 milijuna putnika
dnevno, i jedan od najprometnijih metro sustava u svijetu.[88] U tijeku su opseni
planovi proirenja sustava.

Autobus i trolejbus[uredi VE | uredi]

Kako su stanice metroa izvan centra grada meusobno udaljene i do 4 km, opsena
mrea autobusnih linija povezuje stanice i okolne stambene zone. Moskva takoer
raspolae i s autobusnim terminalom za duge i meugradske linije (
), s kojeg polazi oko 40% dugih autobusnih linija u Moskvi, s dnevnim
prometom od oko 25 000 putnika.[89]
Svaku veu ulicu u gradu opsluuje najmanje jedna autobusna linija. Na mnogim od
tih ruta voze takoer i trolejbusne linije.

Jednotrana eljeznica[uredi VE | uredi]

Moskovska jednotrana eljeznica.

Godine 2004., uvedena je kratka linija jednotrane eljeznice, koja povezuje stanice
metroa Timirjazevskaja i ulicu Sergeja Ejzentejna, prolazei blizu Sveruskog
izlobenog centra. Linijom upravlja moskovski metro.

Tramvaj[uredi VE | uredi]
Opsena tramvajska mrea prvi je puta uvedena 1899., dok je najnovija linija
izgraena 1984. Tramvajski promet obuhvaa relativno nizak postotak ukupnog
prometa u gradskom prijevozu, oko 5%, jer su mnoge znaajne linije ukinute.
Tramvaji su u nekim rajonima i dalje znaajni kao veze sa stanicama metroa, ili veze
izmeu linija metroa, kao izmeu Univerzitetske stanice linije Sokoljnieskaja (br. 1,
crvena linija) i stanice Profsojunaja linije Kaljusko-Riskaja (br. 6, naranasta
linija).
Postoje tri odvojene tramvajske mree:

Mrea spremita Krasnopresnenskoje, s najzapadnijom tokom u Stroginu

(mjesto spremita) i najistonijom u blizini platforme Dmitrovskaja. Mrea je
odvojena 1973., ali se do 1997. lako mogla ponovo spojiti s 1 km tranica i tri
skretnice. To je naprometnija tramvajska mrea u Moskvi.

Mrea spremita Apakov opsluuje srednje, june i jugozapadne okruge Moskve.

Mrea tri glavna spremita (Bauman, Oktjabrjaskoje, Rusakov)

Taxi[uredi VE | uredi]
U Rusiji i Moskvi, teko je razlikovati vonju taksijem od stopiranja. Stara je ruska
tradicija da vozai za naknadu nude vonju nepoznatim osobama. Openito, bilo
gdje i u bilo koje doba dana ili noi, podizanjem ruke moe se vrlo brzo nai "taksi",
ali na raspolaganju su i regularne taxi tvrtke. Takoer, mnogo se koriste i marrutke.

Ceste[uredi VE | uredi]

Kruna autocesta MKAD

Moskovski cestovni sustav priblino je centriran oko Kremlja u sreditu grada, odakle
se ceste uglavnom zrakasto ire i sijeku s nizom krunih cesta ("prstenova").
Prvi je prsten, u samom sreditu grada, Bulevarnoje Kolco (Bulevarski prsten),
sagraen na mjestu nekadanjih gradskih zidina iz 16. stoljea koje su okruivale
tadanji sredinji dio grada, Beli Gorod.[9] Bulevarnoje Kolco tehniki nije prsten jer
ne ini puni krug, ve velika potkova koja se prua od Katedrale Krista Spasitelja do
rijeke Jauza. Osim toga, Bulevarski prsten du svoje trase vie puta mijenja ime.
Drugi primarni prsten, koji se nalazi izvan Bulevarskog prstena je Sadovoje
Kolco (Vrtni prsten). Kao Bulevarski prsten, i Vrtni prsten slijedi trasu zida iz 16.
stoljea koji je obuhvaao dio grada.[9] Trei "prometni prsten", dovren je 2003.
godine kao brza autocesta.
etvrti prometni prsten, takoer autocesta, u izgradnji je radi daljnjeg smanjenja
prometnih zaguenja. Najudaljeniji je prsten Moskovska automobilska kruna cesta
(esto zvana MKAD, kratica od ruskog
) koja priblino prati granicu gradskog podruja. Izvan grada, neke od cesta
koja obuhvaaju grad i dalje prate takav kruni predloak.
Unutar gradskog podruja, rijeku i pratee kanale premouje 49 mostova. Na
moskovskim cestama svakodnevno prometuje 2,6 milijuna automobila,[47] koji
stvaraju velike prometne guve. Gradske vlasti poduzimaju razne mjere i projekte
kako bi se rijeio taj problem. MKAD, zajedno s treim transportnim prstenom i
buduim etvrtim transportnim prstenom, jedna je od samo tri autoceste unutar
granica grada. Izvan gradskog podruja jo nekoliko cestovnih sustava stvara oko
Moskve oblike koncentrinih krugova.

Budui razvoj[uredi VE | uredi]

Moskovski meunarodni poslovni centar - Moskva City

"Moskovski meunarodni poslovni centar" (

) Moskva-City, novi je dio sredinje Moskve. Smjetena na obali
Krasnopresnenskaja u rajonu Presnenski, jedinom podruju u sreditu grada koje
moe primiti projekt takvih gabarita, zona "Moskva-Cityja" pod intenzivnom je
gradnjom. Cilj "Moskva-Cityja" je stvaranje zone, prvo u Rusiji, te i u cijeloj istonoj
Europi,[90] koja e kao grad u gradu kombinirati poslovne aktivnosti, stanovanje i
zabavu. Projekt, kojeg je pokrenula gradska vlada 1992. obuhvaa 1 kvadratni
kilometar.
Toranj Federacije ( ), trenutno u izgradnji, kada bude dovren
2016. biti e najvia zgrada u Europi. U projekt e biti ukljueni i aquapark i drugi
rekreacijski sadraji, trgovaki i zabavni kompleksi, brojni prestini poslovni i
stambeni objekti, prometni vor i novo sjedite moskovske vlade. Izgradnja etiri
nove metro stanice ve je zavrena, od kojih su dvije u funkciji, a dvije rezervirane za
budue linije metroa u kompleksu, dok je u planu izgradnja jo nekoliko stanica. U
planu je takoer i direktna eljeznika veza izmeu Moskva-Cityja i
aerodromaeremetjevo. Glavne su lokalne prometnice "Trei prsten" (
) i Kutuzovski prospekt.
Autocesta "etvrti prsten", kao dodatak MKAD-u, Vrtnom prstenu i Treem prstenu,
gradi se u okolici Moskve. Biti e dovren do 2012. s ukupnom duinom od
61 km.[91][92][93]
U planu je izgradnja eljeznike veze izmeu meunarodnih zranih
luka Vnukovo i eremetjevo i terminalima u sreditu grada.
Oujka 2009., ruski poslovni dnevnik "Kommersant"
()[94][95][96][97] izvijestio je da su radi svjetske gospodarske krize, koja je
teko pogodila lokalne kompanije, mnogi od graevinskih projekata u Moskvi
(posebno u "Moskovskom meunarodnom poslovnom centru") odgoeni, ili bi mogli
biti i otkazani, kao ambiciozni "Toranj Rusija" ( ) u Moskva-Cityju.