Savez drava Jugoistone Azije (engl.

Association of Southeast Asian Nations ASEAN)

ASEAN je osnovan 8. kolovoza 1967. godine u Bangkoku, dogovorom sljedeih pet zemalja lanica:
Indonezije, Malezije, Filipina, Singapura i Tajlanda. Naknadno, 1984. godine ASEAN-u su se
prikljuili Brunej Darusalam, zatim 1995. godine Vijetnam, 1997. godine Laos i Mianmar te konano,
1999. godine Kamboda.
Svrha osnivanja ASEAN-a bila je podupiranje breg ekonomskog rasta, socijalnog napretka i
kulturnog razvoja regije te promoviranje mira i stabilnosti u regiji potujui zakone i pravila
postavljena od strane pojedinih zemalja. esto se istie kako je ASEAN nastao prvenstveno iz
sigurnosnih razloga, a ne ekonomskih te da je nastao kao nain onemoguivanja irenja komunizma iz
1
Vijetnama u Jugoistonu Aziju.
Kao dodatna potpora ostvarenju navedenih ciljeva 1992. godine formirano je i slobodno trgovinsko
podruje unutar ASEAN-a (engl. ASEAN Free Trade Area). Zadatak ovog slobodnog trgovinskog
podruja bilo je promoviranje konkurentskih prednosti regije kao jedinstvene proizvodne cjeline
eliminacijom carinskih i necarinskih barijera meu zemljama lanicama.
Dodatno, mogu se oekivati sve tjenje veze izmeu zemalja lanica ASEAN-a stvaranjem ASEAN
ekonomske zajednice (engl. ASEAN Economic Community AEC) do 2020. godine s ciljem stvaranja
2
ASEAN jedinstvenog trita i promoviranja slobodnih tijekova roba, usluga, ljudi i kapitala. Jo nije
jasno koji e tip regionalne integracije AEC biti. Da li e biti slobodno trgovinsko podruje plus,
odnosno slobodno trgovinsko podruje s nekim elementima zajednikog trita poput slobodnog
kretanja kapitala, rada, eliminiranja carina, ali bez zajednikih vanjskih carina ili e biti zajedniko
trite minus kao sporazum koji cilja na stvaranje potpuno integriranog trita, ali s podrujima za
3
koje e lanice ASEAN-a odgoditi dublju liberalizaciju za kasniju fazu.
Zbog strukturnih razlika u politikom i socijalnom sustavu, osim zajednikih ekonomskih politika i
4
ciljeva, suradnja i integracija je bila spora i neefikasna na podruju provedbe i monitoringa.
Ipak, razvoj ASEAN-a, iako spor i fazni, napredovao je s iskljuivog fokusa na regionalni mir i
stabilnost do tjenje ekonomske integracije. Srednjoroni akcijski planovi ostvarivanja ciljeva u okviru
vizije ASEAN-a 2020. godine ukljuuju Hanoi akcijski plan za razdoblje 1999.-2004. te Vientiane
akcijski program za razdoblje 2004.-2010. godine.
Hanoi akcijski plan je prvi regionalni razvojni plan ASEAN-a, a nastao je iz brojnih inicijativa, mjera,
aktivnosti i projekata. Drugim rijeima, nije trebao samo predstavljati kartu razvoja ASEAN-a,
odnosno ostvarivanja vizije ASEAN-a 2020., ve upravljaki alat kojim bi se vodili godinji radni
programi, marketinki alat za privlaenje donacija, kao i alat odnosa s javnou. Namijenjen
ostvarivanju vie ciljeva, nedostajalo mu je osnovnih elemenata koherentnog razvojnog plana:
strategija za ostvarivanje definirane vizije, politike koje bi translatirale strategije u prikladne direktive
za upravljanje, ukljuujui korespondirajue zakonodavne i administrativne mjere, investicijski
1

Kondo, M. (2005) Building Blocs of Asian Regional Integration. Roles of Japan: Comparison of JACIK witj
JCK, ASEAN and SAARC. Third high-level conference on Building a new Asia: Towards an Asian Economic
Community, Tajvan.
2
Pananond, P. (2008) Outward foreign direct investment from Asean: Implications for regional integration.
Paper submitted to the International Conference on The Future of Economic Integration in Asia, Bangkok,
Thailand,
20-21.11.2008.
Dostupno
na:
http://www.jbic.go.jp/en/about/topics/2009/0421-01/3-21%20Outward_Pananond.pdf [23.11.2010.].
3
Guerrero, R. (2009) Regional integration: the ASEAN vision in 2020. IFC Bulletin, No. 32, str. 52-58.
4
Lim, H. (2009) The Political Economy of Regional Integration in ASEAN & Policies for Regional
Convergence. United Nations ESCAP. Dostupno na: http://www.unescap.org/tid/artnet/mtg/bridging_s3lim.pdf
[21.12.2010.].

program koji dalje translatira strategije i politike u opipljive aktivnosti i identificira potrebna sredstva
5
kao i izvore sredstav te sustav monitoringa i evaluacije.
Zemlje lanice su imale opipljivih koristi od razliitih aktivnosti iz Hanoi akcijskog plana, posebno u
obliku politikih reformi, napora oko izgradnje kapaciteta te boljeg pristupa informacijskim resursima
i znanju iz zemalja partnerica. Navedene koristi pomogle su u smanjivanju razvojnog jaza meu
zemljama lanicama. Takoer, Hanoi akcijski plan je doprinio poboljanju ASEAN procesa u smislu
boljeg fokusiranja u raspravama na razliitim sastancima, otvorenije rasprave o problemima regije,
promptne i relevantne suradnje po hitnim pitanjima i drugo. Hanoi akcijski plan omoguio je ASEAN6
u i poboljanu stabilnost te mogunost noenja sa sukobima i krizama. Iz svega navedenog, moe se
zakljuiti kako jo uvijek ima prostora za vie koordinirano planiranje u regiji. Mogua su poboljanja
kako na razini zemalja lanica tako na razini pojedinih sektora.
Vientiane akcijski program za razdoblje 2004.-2010. godine nastavlja se na Hanoi akcijski plan kao
instrument ujedinjavanja i povezivanja strategija i ciljeva triju stupova ASEAN-a te kao integralni dio
7
akcijskih planova i programa stvaranih za postizanje zacrtanih ciljeva razvoja ASEAN-a. Vientiane
akcijski program je tijekom vremena bio dinamian, fleksibilan i evoluirajui dokument koji se
prilagoivao aktualnim procesima u ASEAN-u.
Smatra se kako je jedan od kljunih izazova budueg razvoja, odnosno produbljivanja ASEAN-a u
obliku slinih trgovinskih i industrijskih struktura meu zemljama lanicama (izuzev Singapura) koja
ini intraregionalnu trgovinu manje atraktivnom. Izazovi postizanja izvozne konkurentnosti nekih
ASEAN lanica lei u manjku obrazovane radne snage, nedostataka razvoja sustava postavljanja
proizvodnih standarda, neadekvatnoj fizikoj i institucionalnoj infrastrukturi, zatiti prava vlasnitva i
slino. Takoer, ASEAN bi trebao osigurati da kao grupa moe upravljati tim procesom. U protivnom,
ovakve inicijative mogu oteati sklapanje i funkcioniranje irih regionalnih sporazuma.
Nekoordinirani rast broja razliitih inicijativa moe voditi i rastu tenzija izmeu ASEAN lanica.

PITANJA ZA RASPRAVU
1. Prema Vaem miljenju kakav bi tip integracije trebala biti ASEAN ekonomska zajednica (AEC)?
2. Navedite specifinosti Azije u odnosu na Europu koje su utjecale na proces regionalnih integriranja.
3. Mislite li da je u okviru neke regije (kontinenta) bolje i efikasnije postojanje jedne velike integracije
ili vie manjih integracija ili sporazuma? Objasnite.

Habito, C. F., Aldaba, F. T. i Templo, O. M. (2004) As Assessment Study on the Progress of ASEAN Regional
Integration: The Ha Noi Plan of Action toward ASEAN. Ateneo Center for Economic Research and
Development. REPSF No. 03/006b.
6
Ibid.
7
ASEAN, Vientiane plan of action. Dostupno na:
http://www.aseansec.org/VAP-10th%20ASEAN%20Summit.pdf [21.12.2010.].