Vous êtes sur la page 1sur 19

Uvodna razmatranja

Zato bismo se trebali baviti etikim pitanjima (filozofskim razmiljanjem o


moralu)?

Moralno suenje je sastavni, neizbjean dio naih ivota.

Neprestano donoenje (moralnih) sudova: interpersonalnih, drutvenih, politikih


itd. pregovaranje je poetak etike.
Dilema: opevaljanost moralnih normi i principa / njihova povijesna i drutvena
relativnost.

ETIMOLOGIJA RIJEI ETIKA


etika - (od gr. = obiaj; lat. mos, moris, = obiaj, pravilo),
filozofska disciplina iji je objekt prouavanja ljudsko djelovanje i norme po
kojima se to djelovanje usklauje ili bi se moralo usklaivati.
U irem se smislu podudara sa "filozofijom prakse" koja eli zahvatiti ljudsko
voljno djelovanje.
Ukljuuje sve ljudske odrednice i vrijednosti koje se mogu odnositi na ljudsku
volju i djelovanje.
U uem smislu etika je sinonim moralu.
(MII Anto: Rjenik filozofskih pojmova, Verbum, Split 2000., str. 87.)

Grka rije [ethos] u najranijim tekstovima (Homer) oznaava nain kako je


neko ivo bie naviklo u svojoj ivotnoj sredini. Dakle nain ivljenja kakav se
nalazi, preuzima i usvaja iz svoje okoline.
Pindar primjerice kae kako ni lukavstvo ni sila ne mogu promijeniti neiji
[ethos], a Sofoklo kae u jednoj tragediji kako bi bilo besmisleno odgojem
mijenjati neiji [ethos].
Rije je, dakle, o neemu to je postala druga narav, ono to bismo nazvali
karakterom u irem smislu. Od 5. stoljea prije Krista pojavljuje se sekundarni
oblik [ethos] u znaenju obiaj, navada.
TALANGA Josip: Uvod u etiku, Hrvatski studiji Studia Croatica, Zagreb 1999., str.
11.

Aristotel je svoja istraivanja o teoriji morala nazvao istraivanjima o


karakternim osobinama (prikaz dobrih i loih karakternih osobina /vrlina i
poroka).
Rije etika Aristotel izvodi iz grke rijei ethos: ethos = obiaj, ud; i eethos =
karakter.
U latinskom Ciceron za [ethos] uvodi moralis, mores = obiaji , navike.

Ve prema svom nazivu etika je znanost koja se bavi ethosom. Ta grka rije
() znai obiaj, navika ili habitualni nain djelovanja. Slino znai i latinska
rije mos (pl. mores) pa se zato rijei etika i moral mogu upotrebljavati
sinonimno.
MACAN Ivan: Temelji ope etike, Sarajevo. 1979. Zagreb. 2000.

to je etika?

Potraga za razlikom izmeu dobrog i loeg.


Temeljito, kontinuirano i argumentirano domiljanje o dobrom ivljenju i
ispravnom djelovanju
Zaeci: 5. st. prije Krista u Ateni.
Traganje za kriterijem, normom, mjerilom utemeljenja morala.

PROBLEM ETIKOG UTEMELJENJA

Moralni sudovi nisu empirijski ve neovisni o iskustvu (apriori)


?
Platon i Kant su vjerovali kako naa svijest ima neku pred- ili nadempirijsku,
transcendentalnu dimenziju
Moemo li neto uvidjeti neempirijski, apriori?
Apriorni sudovi su pseudoreligijski
Tradicionalistiko utemeljenje morala: ono kod kojeg je osnova utemeljenja u
nekom autoritetu (autoritet impliciran u nekoj tradiciji) odozgo.
Zahtjev za postojanje neke (najvie) premise u koju se mora vjerovati.
Sa druge strane, empirijski sudovi i empirijske teorije se mogu utemeljivati samo
odozdo (dakle, polazei od empirijskih posljedica tj. iskustva).
Ako naa svijest ima neku transcendentalnu dimenziju (apriornu refleksiju), onda
ono u to mi sami vjerujemo ne moemo ujedno i samorazumljivo pretpostavljati
kod svih drugih.
injenica da se moralni sudovi ne mogu ni empirijski utemeljiti vodi ka tome da
se etike dileme produbljuju.
Da li su onda moralni sudovi besmisleni (iako nam se moralno suenje ini
neizbjenim)? (Ernst Tugendhat, Predavanja o etici)
Danas vie nismo sigurni u neko odreeno utemeljenje morala, niti u jedan
odreen pojam morala, ve meusobno istovremeno konkurira vie razliitih
moralnih pojmova.
Razliite pojmove morala karakteriziraju razliiti pojmovi dobra (dobar ovjek,
partner, kolega, profesionalac, graanin itd.)
Prijelaz sa utemeljenja sudova na utemeljenost motiva i razloga.
Motivi: elimo li

uope biti dobri lanovi drutva (ako elimo to ujedno implicira da elimo
pripadati nekoj moralnoj zajednici).
Razlozi: impliciraju razliitost sudova, sporenje sa drugim pojmovima morala.
Tkivo motiva i razloga tvore nau moralnu svijest.
namjera

Pripadanje i moral

Imamo li (dobre) motive pripadati odreenoj moralnoj zajednici koja je odreena


ba tim i tim sadrajnim pojmom, imamo li dobre motive da onda moralno i
djelujemo u skladu sa tim pojmom?
Biti bibliotekar...

Etiki izbori (moralne odluke) se u najveem broju sluajeva donose na dva naina:
ili se radi o uvjerenju da je neto dobro ili loe (pa se u skladu s tim i djeluje)
ili se procjenjuju potencijalni ishodi neijih akcija pa se djeluje u skladu s tim.

Etika i moral

Moral je predmet etike.

Moral je skup osnovnih pravila ili naina ponaanja koje odreeno drutvo dri
dopustivim i dobrim.

MORAL sistem vrijednosti i normi koje se tiu onoga to je dobro ili loe
(ispravno i pogreno)

Grupni i individualni stavovi

Moral vs. Etika

ETIKA refleksija morala (sistematsko i teorijsko promiljanje)

RAZLIKA: moral je uvijek praktino usmjeren, a etika je filozofska disciplina!


ZAJEDNIKA NOTA: refleksivnost

Moral ukljuuje promiljanje, osvjeenost praktine situacije, stvaranje moralne


procjene, i donoenje praktine odluke.
Etika je teorijsko promiljanje (refleksija) nastojanje da se objasni moral.

Osnovne podjele u etici


U najopenitijem smislu, danas etiku kao racionalni i sistematski pokuaj
pronalaenja razlike izmeu dobra i zla dijelimo na:
1. deskriptivnu ili opisnu etiku
2. normativnu ili propisujuu etiku

1. Deskriptivna etika
nastoji to vjernije opisati moralno ponaanje ljudi, njihova moralna vjerovanja i
vrijednosti te nastoji pronai odgovor na pitanje koji su izvori morala, koja je prava
narav morala i moralnih iskaza, moe li se moral racionalno utemeljiti...
Ona se, dakle, bavi onime to jest: stanjem stvari, injenicama, izbjegavajui pritom
donoenje normativnih sudova o tome kako se trebamo ponaati ili kakvim ljudima
trebamo biti.
1.1. Metaetika vrsta deskriptivne etike
Posebna vrsta deskriptivne etike koja se bavi analizom sadraja moralnih iskaza i na
temelju toga nastoji doprijeti do prave naravi morala.
nain razmiljanja o moralu razvijen u krilu analitike filozofije dvadesetog
stoljea, a koji nastoji analizom znaenja moralnih izraza i iskaza pokazati to to
moralne izraze ili iskaze razlikuje od ostalih jezinih izraza ili iskaza.

2. Normativna ili filozofijska etika


ne bavi se samo onime to jest nego i onime to bi trebalo biti. Ona nastoji pronai
etike temelje i na tim temeljima izgraditi odnosno propisati kakvi bi ljudi trebali biti,
a da budu dobri ljudi ili kako bi se ljudi trebali ponaati, a da se pritom ponaaju
ispravno ili dobro.

Velike tradicije normativne etike

Postoje najmanje tri velike tradicije NORMATIVNE ili FILOZOFSKE ETIKE.


Zajedniko je svim tim etikama da one smatraju kako moemo racionalno
govoriti o temeljima morala:
1. Etika vrlina
2. Deontoloke etike
3. Teleoloke etike

1. Etika vrline

Najstarija velika etika tradicija nastoji odgovoriti na pitanje kakav ovjek trebam
biti?
ARETAIKA tradicija (gr. arete = vrlina) ili ETIKA VRLINE/KREPOSTI. Ona
je zapoela sa starogrkim filozofima: Sokratom (470. - 399. pr. Kr.), Platonom
(428. 347. pr. Kr.) i Aristotelom (384. - 322. pr. Kr.).
U toj je tradiciji temeljnije biti dobar, nego initi dobro- naglasak se stavlja
na djelatnika - osobu, a ne toliko na samo djelo ili posljedice.
Budui da dobar ovjek znai krepostan ovjek, etiari vrline moraju napraviti
popis vrlina koje bi takav ovjek trebao imati

3. Deontoloke etike

Deontoloke i teleoloke etike su ETIKE MORALNE OBLIGACIJE


odgovaraju na pitanje: to treba uiniti?
Deontoloke teorije (gr. deon = dunost) tvrde da smo neke stvari (neka
djelovanja) duni initi bez obzira na sve drugo (na nae elje, posljedice,...).
Tako se, primjerice, prema ovjeku uvijek trebamo odnositi kao prema cilju, a
nikad ga ne smijemo koristiti kao sredstvo za svoje ciljeve.
Kantova etika.

DEONTOLOGIJA

DEONTOLOGIJA je uenje o moralnoj ispravnosti i dunostima.


Moralno je ono to se oslanja na univerzalne i neupitne vrednosti
(e.g. pravo na ivot /dunost da se uvijek potuje)

Principe djelovanja postavlja um, i kad bi ovjek bio samo umno bie, on bi
uvijek djelovao u skladu s njim. Ali budui da je ovjek i osjetilno bie pa moe
umjesto umom biti odreen i nagonom, praktiki se principi za njega pojavljuju
kao zapovijedi uma, za koje Kant uvodi tehnicki izraz imperativi.\

Dogmatizam (zavodljivost uvjerenja)

4. Teleoloke etike

Ako postoji samo jedan kriterij odreivanja to je ispravno/neispravno djelovanje


onda govorimo o TELEOLOKIM etikim teorijama (gr. telos=svrha, cilj).
Taj je kriterij esto posljedica (svrha) djelovanja pa kaemo da je djelovanje
dobro ukoliko su njegove posljedice dobre, tj. ukoliko poveavaju koliinu dobra
u svijetu. Budui da je posljedica krajnji kriterij takve teorije nazivljemo
POSLJEDINIM ili KONZEKVENCIJALISTIKIM.

Najpoznatija posljedina teorija je Utilitarizam (dobro=korisno) iji su zaetnici


Jeremy Bentham (1748. - 1832. ) i John Stuart Mill (1806. - 1873.).

KONSEKVENCIJALIZAM

Doputa da se napuste principi i uvjerenja, odnosno doputa da se djeluje prema


miljenju koji dri kako je moralan svaki in koji ima pozitivnu posledicu (dobro,
korist, sreu, napredak, zadovoljstvo)
Utilitaristiko stanovite ne ukljuuje principe pa se zbog toga uvodi princip
maksimizacije:
UTILITARIZAM stoji za miljenjem da odreeno djelo treba uiniti onda, tj.
samo onda kada maksimizira ugodu (blagostanje subjekta ili zajednice).
(MORALNO JE ONO TO DONOSI NAJVEE DOBRO NAJVEEM BROJU
LJUDI)

Privatno vlasnitvo redistribucija kapitala

ETIKE ZAMISLI/TEORIJE
DEONTOLOKA
(e.g. IMANUEL KANT)
UTILITARISTIKA
(e.g., DON STJUART MIL I DEREMI BENTAM)
POSTMODERNA
(e.g. ZIGMUNT BAUMAN)

Da li je mogue organizirati i diseminirati informacije u etikom vakumu?


Bibliotekari su ueni da izbjegavaju promiljanje ovog problema jer su
tradicionalno pouavani kako je njihova osnovna uloga da osiguraju protok
informacije bez promiljanja posljedica!
Moralni zahtjev: sticanje jasnoe o sebi i svome ponaanju.
Profesionalni zahtjev: sticanje jasnoe o profesiji i odgovornom djelovanju.

PROMILJANJE ETIKIH DILEMA U DIGITALNOM


OKRUENJU!

Zbog ega je informacijska etika vana?!


novo okruenje, nove vrste usluga, ali i novi nain koritenja informacija!

Istraivanje na koji se nain etike teorije i etike dileme konfrontiraju sa


profesionalnim dunostima i odgovornostima bibliotekara/informacijskog
strunjaka.

Temeljna teza Roberta Hauptmana jeste da bez obzira to danas pristupamo


informacijskim resursima u elektronskoj formi to nuno ne povlai apsolutno
mijenjanje etike perspektive (ono to je u stvarnom svijetu zabranjeno
vandalizam, kraa, ubistvo i sl. ne prestaje vaiti u kiberprostoru) iako ju je
svakako potrebno iznova promiljati.

Svaka kultura (bez obzira kojoj tradiciji pripadala) organizira ivot zajednice u
skladu sa odreenim principima, naelima, uredbama, pravilima, zakonima.
To je drutvena matrica koja povezuje sve lanove zajednice!

NEGDJE IZMEU...

Jako mali broj ljudi ipak djeluje kao iskljuivo kao: deontolozi i
konsekvencijalisti.
Mjeavina uvjerenja i potencijalnih konsekvenci (posljedica).
Manipuliranje principima prema situacijama.
ethics of convenience etika prikladnosti
Robert Haputman
Bibliotekarima i jedna i druga perspektiva moe pomoi da rijeavaju svoj
profesionalne probleme, ali niti slijepo voenje principima niti
promiljanje potencijalnih ishoda djelovanja ne nude jednostavna rjeenja
za razliita problematska podruja.

PRIJEPOR

Bibliotekar (upravitelj biblioteke) ne moe jednostavno (aksiomatski) rijeiti sve


potencijalne situacije koje se mogu pojaviti u praksi.
Ili su sve informacije dostupne ili sve to odreenoj osobi, represivnom vladin
inovniku, vjerskom slubeniku, roditelju, ne dopada - bi trebalo izbaciti
(iskljuiti) iz biblioteke, ukloniti sa Mree, iz knjiga, muzeja, itd.
Izbor izmeu promocije demokratski principa (ukljuivanje ak i onoga to
osobno smatramo nepodobnim) ili cenzure (represija, kontrola).

ETIKI KODEKS

Principi i naela kojima se svaka profesija vodi.


Problem: jako ih je teko aktivno provoditi u praksi!
Profesionalni principi su jako esto u koliziji sa naelima javne politike, zakona
itd.
Sa druge strane asocijacije i udruenja ne posjeduju mehanizme kojima bi mogle
sankcionisati neodgovorno ponaanje svojih lanova (tu su mnogo jae
medicinske, advokatske komore itd.)

A ta sve mogu poiniti informacijski strunjaci?


povrijediti neiju privatnost
kriti zakon o autorskom pravu
otuiti grau
pristrasno ureivati fond
?
Zadatak: pronai i proitati Etiki kodeks bibliotekara BiH

Dihotomija izmeu profesionalnih i osobnih uvjerenja!


(abortus, genetska istraivanja, odbrana ubojica, itd.)
Djelovati etino podrazumijeva voditi rauna o temeljnim principima
djelovanja, potencijalnim ishodima, pa tek onda djelovati na odgovoran
nain.
(slijepo slijeenje pravila ili naredbi ne moe biti opravdanje za odreeni in)
INFORMACIJSKA ETIKA

An understanding of the relationship between law and ethics and the basic
principles of public policy and legal theory. It will help us act within the law and
advocate for change when that is appropriate. (Kay Mathiesen)

Tehnologija napreduje prebrzo da bi razmatranja drutvenih i etikih implikacija


razvoja mogle ii u korak sa njom.
Tehnologija je uzrokovala da se mnoge drutvene i zakonodavne norme iznova
preispitaju.
Kako usluiti korisnika na pouzdan, zadovoljavajui, zakonski i etian nain?
Izazovi digitalnog informacijskog okruenja.
Librarians as well-informed advocates for access to knowledge

PROBLEMATSKA PODRUJA

Intelektualne slobode
Jednakopravan pristup informacijama
Cenzura
Privatnost
Intelektualno vlasnitvo

INFORMACIJSKA POLITIKA

HISTORIJAT

Sloboda govora

Sloboda tampe
Sloboda pristupa
Koncept informacijske etike u literaturi se pojavio osamdesetih godina.
Robert Hauptmann (USA)
Rafael Capurro (Njemaka

PROMJENE

Novi trendovi strunog usavravanja i obrazovanja


Savremeni pristupi obrazovanju u podruju bibliotekarstva i informacijskih
znanosti zahtjevaju razumijevanje odgovornosti bibliotekara u informacijskom
drutvu.
Izazov informacijskom drutvu predstavlja stavljanje teita da se na informaciju
gleda kao esencijalni dio intelektualne slobode i odgovornosti.

PROFESIONALNE ODGOVORNOSTI dileme

Kodeks bibliotekara je izuzetan i vaan resurs za profesionalno i odgovorno


obavljanje profesionalnih zadaa...
...meutim, mnoga pitanja ostaju otvorena.
- ta tano znai npr. potivati prava intelektualnog vlasnitva ili podravati
principe intelektualne slobode?
- da li podravanje naela neutralnosti i objektivnosti, znai odustajanje od
zauzimanja stava (nemanje stava), ili pak indiferentnost prema drutvenoj
odgovornosti koju biblioteka profesija nosi sa sobom?
FOKUS PREDMETA

Informacijska etika je podruje primjenjene etike.

Planovi i programi preporuuju izuavanje i razumijevanje etikih teorija sa


naglaskom na studije sluaja:
- intellectual freedom
- access to information
- information privacy
- intellectual property

Informacijska etika se u biti pitanjem KO treba imati pristup KAKVOJ


informaciji.
Etos kritikog bibliotekarstva je usko povezan sa etosom intelektualne slobode.

IE - SINTAGMA STARA 20. GOD.

1988. Robert Haputman je predloio frazu information ethics u tekstu Ethical


challenges in Librarianship.
Gotovo u isto vrijeme Rafael Capurro je takoer doao do iste sintagme
Informationsethik.
Danas ovaj termin koriste mnoge discipline (rije je o vrlo irokoj poddisciplini
etike koja obuhvata sve obuhvata sva informacijska podruja).
Kompjuterska etika je tako npr. samo podskup informacijske etike

INFORMACIJSKA ETIKA

Informacijska etika se bavi produkcijom, diseminacijom, pohranjivanjem,


pretraivanjem, sigurnou i primjenom informacija u etikom kontekstu.
Informacijsku etiku dijelimo na 5 irih kategorija: vlasnitvo (ownership), pristup
(access), privatnost (privacy), sigurnost (security), zajednica (community).

(KIBER)ETIKA

Globalna i decentrirana priroda Interneta stvara novo drutveno ozraje i novu


koncepciju javnih prostora unutar drutava irom svijeta.
Bibliotekarima je ova problematika oduvijek bila bliska, meutim danas je
potrebno razumjeti odnosno osvijestiti da kako ova pitanja i problemi nisu samo
politike i pravne prirode ve i kiberetike.

Kiber-drutvo

Kibernetski prostor
prostor novih drutvenih interakcija, (produetak civilnog drutva postcivilno
drutvo).

Korisnici interneta artikuliraju politiku svoje upotrebe Mree preko same Mree
(aktivizam zasnovan na neposrednosti i decentralizaciji kako pristupa tako i
stvaranja elektronskih informacija).

DEMOKRATIZACIJA ZNANJA?

Informacijom upravljaju zakoni trita.

Znanje resurs kojeg treba eksploatirati na isti nain kako se nekada radila
industrijska eksploatacija materijalnih resursa.
Da li znanje u obliku informacije funkcionira kao javno dobro?

DRUTVO ZNANJA

paradoks
Internet kao medij koji stvara nove oblike komunikacije istodobno stvarajui
situaciju ne-komunikacije!
- savremeni oblik drutvenog iskljuivanja
Zadaa bibliotekara u drutvu znanja jeste da osvijesti odgovornost za pravinu
distribuciju informacija (bridging the digital divide).
DA LI JE MOGUA (NOVA) ETIKA U TEHNOLOKOM DOBU?

Moderna tehnika civilizacija, koja je trebala biti osnova jednog novog


nenasilnog jedinstva svijeta, sa neizmjernim znanstveno-tehnolokim
potencijalom, iznevjerila je nade ovjeanstva koje su sadravale prosvjetiteljske i
pozitivistike ideje.
Problem tehnike, tehnizacije je to ovjeka ini predmetom, a znanje svodi na
instrumentalno-tehniko znanje.
Preispitivanje naslijea scijentizma i pozitivizma, analitiko-pozitivistinog
naina miljenja

UTOPIJA MODERNE

Utopija napretka moderne da e znanstvenim i tehnikim gospodarenjem


prirodom stvoriti osnove za ljudsko samoosloboenje.
Uspon prirodnih znanosti mijenja odnos ovjeka i svijeta, teorije i prakse (tzv.
prelijevanje teorije u vulgarno polje prakse) tj. u industriju i to u liku
znanstvene tehnike.
Industrijalizacija znanosti: znanost iji su izumi pogodni za tehniko
iskoritavanje.

PRINCIP ODGOVORNOSTI

Znanje i mo predstavljaju jedinstven moralni izazov.


Sa tehnikom se institucionalizira mo koja je iz osnove promijenila obrazac
ljudskog djelovanja.
Pitanje (zlo)upotrebe moderne znanosti i tehnike.
Posljedice...
Hans Jonas: danas nam je potrebna teorija i etika odgovornosti / moralno
orijentiranje u svijetu znanosti i tehnologije.
Kritika znanstveno-tehnikog uma kojim se nastoji vladati prirodom.
Imperativ brige za budunost: promiljanje o posljedicama svega onoga to
poluuje znanstveno-tehnika civilizacija.
Jonas: Mi ivimo u prinudi napretka moderne tehnike. Nismo u stanju odustati
od njega jer je on jo uvijek osnova za unaprijeenje ivota.

POSTMODERNA ETIKA

Djelo Zygmunt Baumana


Polemika sa modernom (univerzalizmom i vjerom u napredak)
Postmodernizam kao tekui modernizam.
Ono to karakterizira postmoderni pristup etici nije naputanje moralnih
preokupacija moderne ve odbijanje rjeenja koje je ona nudila, a koja su se
pokazala manjkavim.

Bauman kritizira modernu potragu za univerzalnim, apsolutnim, teorijskim


utemeljenjem morala.
Modernu karakterizira sumnja u sve ne-dokazivo i ne-svrhovito u smislu
opeljudskog napretka.
Moderni je razvoj ukidanjem religijskih dogmi i objavom racionalnosti kao
posljednje istine doveo mukarce i ene u poloaj individua voenih
egoistinim ciljevima.
Moderni mislioci i zakonodavci su eljeli nametnuti unitarnu i sveobuhvatnu etiku
sa nizom moralnih pravila koja svaki pojedinac treba nauiti i povinovati im se.

(Moderna) vjera u razum, tamo gdje je vjera podbacila.


Bauman tvrdi kako se modernizam nije suoio sa ambivalencijama etikog koda.
Postmoderna etika polazi od toga da ne postoji etiki kod koji je neunitivog
temelja i univerzalne primjenjivosti.
Bauman to potkrepljuje tvrdnjom da su ljudi sami moralno ambivalentni
(istovremeno i zli i dobri, a ne po prirodi ovakvi ili onakvi).

MORALNI RELATIVIZAM?

Ne radi se o relativizmu tipa anything goes.


Sr postmoderne perspektive naglaava kritiku etikih kodova koji pretendiraju na
univerzalnost.
Drutvene institucije moderne imale su zadatak nametnuti pravila ponaanja
(pritom se pomaui prisilnim sankcijama)
uvjerenost da pojedinac nee donositi dobre odluke jer veina ne donosi
moralno dobre odluke.

POSTMODERNA...MODERNA BEZ ILUZIJA

Iuzija moderne se sastojala u tome to je sve kontradikcije univerzalistikog


projekta tretirala kao trenutane smetnje na putu koje e ubrzo ukloniti u ime
nezaustavljivog kretanja prema idealu...
Baumanova kritika etike univerzalnosti

Dok pravila (sa pripadajuim dunostima koje propisuju) mogu biti univerzalna,
odgovornost to nikada ne moe biti!
Dunosti nas nastoje uiniti slinima; odgovornost je ono to nas ini
pojedincima.
Da bi moralnost bila poopiva nedostaju joj:
Svrha
Recipronost
Ugovornost
Svako od tih obiljeja sadri proraunljivost kao element a Baumanova
postmoderna etika insistira na suprotstavljanju ne-racionalnosti kao
nepopravljivog obiljeja moralnosti.
Moralnost nije mjesto kalkulacija i traenja interesa, ona ne zahtijeva nikakav
reciprocitet.
Jedini je kriterij moralnosti moja savjest koja me stalno tjera da se pitam: Jesam
li uinio dovoljno? Jesam li mogao vie?
Moralni je poziv neto potpuno osobno.

USAMLJENOST MORALNOG BIA

Moralnost nije reciproan odnos niti se to smije zahtijevati


Odnos korisnik bibliotekar.
Bez Drugog nema ni sebstva.
Ono to nas odvaja od drugog, tvrdi Bauman, su moralne konvencije.
Ono to nas odvaja od korisnika, paradoksalno, postaje zakonodavstvo.

Mogu li konvencije ili pravila odrediti granicu moje moralne dunosti?

Moralno sebstvo je uvijek proganjano sumnjom da nije dovoljno moralno.


Moderno odvajanje privatnog od javnog prostora (koji je zamiljen kao prostor
odsutnosti moralne blizine) dovelo je do odvajanja moralnog sebstva i Drugog
kao kljunog u procesu u kojem se moralno sebstvo konstituira.
Sebstvo se udaljilo od drugoga, uzimajui ga kao podruje djelovanja
proraunatih interesa.
Prema Baumanu, postmoderna etika mora nanovo priznati Drugoga kao blinjega
koji konstituira samu jezgru sebstva.
Blizina je ono to ini jedinstvenost etike situacije.
Nametanje izvanjskog univerzalnog etikog koda koje uzrokuje udaljavanje od
Drugoga te nestanak samog pojedinca kao individue s moralnom odgovornou
stvara gomilu fragmentiranih identiteta u kojoj vie nismo za, niti sa, ve smo
samo tu.
U takvoj situaciji Heteronomija (pravila ili gomile) zauzima mjesto autonomije
moralnog sebstva. Ni struktura, ni kontrastruktura, ni socijalizacija drutva ni
drutvenost gomile ne toleriraju moralnu neovisnost.

ODGOVORNOST

Tranzicijski prijelaz ka informacijskom drutvu, umreenom znanju, pred


bibliotekare postavlja ne samo imperativ informatizacije kako bi pristup
elektronskim izvorima zadovoljio informacijske potrebe nove generacije
korisnika ve razumijevanje kako biblioteke kao institucije demokratske
odgovornosti moraju postati svjesne vanosti svoje uloge u izgradnji civilnog
drutva omoguavanjem slobodnog pristupa informacijama.

VLASNITVO

Kada je u pitanju komodifikacija informacija odnosno njezina eksploatacija u


tome nema nita sporno osim kada su u pitanju trine zloupotrebe informacija
koje sa sobom nose znaajne drutvene posljedice.
Primjer: generiki lijekovi.
Generiki lijek je farmaceutski proizvod koji je identian ili bioekvivalentan
originalnom lijeku u dozi, nekodljivosti (sigurnosni profil), putu primjene,
kvaliteti, obliku, nainu primjene i indikacijama. Trenutkom isteka patentne
zatite za odreeni lijek, svaki drugi proizvoa lijekova moe ga slobodno
proizvoditi kao zamjenski (generiki) proizvod za originalni lijek, uz uvjet da
potuje pravila dobre proizvoake (DPP) i dobre klinike prakse (DKP).
Generiki lijek moe se definirati i kao farmaceutski proizvod kojem su istekla
patentna prava.

PRIMJER

Veina znanstvene javnosti protivi se patentiranju genoma, s obrazloenjem da ti


podaci moraju biti svima dostupni.
Ono to bi se moglo i smjelo patentirati bili bi lijekovi, a ne i sama genska
struktura.
Vlasnitvo nad /genetskom (povjerljivom)/ informacijom povlai etiko pitanje
odgovornosti.

Pojedinci i grupe su jednako etiki odgovorni kada je u pitanju nain na koji su


izvedene i proizvedene informacije.
Kada pojedinac ili korporacija postanu pruatelji informacijske usluge,
diseminacijom podataka ili informacija, onda na njima lei i odgovornost za
relevantnost i pouzdanost onoga to nude u formi lanaka, knjiga ili materijala na
Mrei.

PRISTUP

- tradicionalno

Jednakopravnost pristupa
Limitiran pristup (samo za afilirane korisnike)

Nedovoljna novana sredstva za pretplatu


Mrea
Pristup bazama podataka
Digitalni jaz (nejednakost).

Barijere u pristupu informacijama na Internetu:

a.) fizike (nepostojanje zgrade, nedostatno snadbjevanje el. energijom)

b.) ograniavanje pristupa zbog idelokih (politikih ili religijskih) razloga direktno filtriranjem (blokiranjem) mrenog prometa ili indirektno nadgledanjem
(praenjem).
c.) nedovoljna podrka strategijama informatizacije i/ili nedovoljna ekonomska
ulaganja

d.) komodifikacija informacija (pretvaranje u robu); monetizacija informacija


(trgovanje informacijama).

e.) korporativizacija Interneta! (komodifikacija kulture)

INFORMACIJSKA ETIKA - kao primijenjena etika

Bavi se etikim pitanjima, posebice:


Internetom (kiberetika, kao informacijska etika u uem smislu).
Kompjuterska etika
Bioinformacijska etika (bioloke i medicinske nauke)
Medijska etika (masovni mediji)
Biblioteka etika (etika u podruju informacijskih i bibliotekih znanosti)
Poslovna informacijska etika (primijenjena na podruje biznisa)

INFORMACIJSKA ETIKA kao deskriptivna i emancipatorna teorija

Kao deskriptivna teorija istrauje strukture i odnose moi koji utiu na


informacijske stavove i tradicije razliitih kultura i epoha
Kao emancipatorna teorija razvija kritiku moralnih stavova i tradicija u polju
informacija i komunikacija na individualnom i kolektivnom nivou (ukljuujui i
normativne aspekte).

INFORMACIJSKA ETIKA

Istrauje i evaluira:
Razvoj i kreiranje moralnih vrijednosti u podruju informacija
Stvaranje novih odnosa i struktura moi u informacijskom podruju
Informacijske mitove

Skrivene kontadikcije i intencije informacijskih teorija i praksi


Razvoj etikih konfilikata u polju informacija
Obrazovni ciljevi u podruju informacijske etike

Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i artikuliranja etikih konflikata u polju


informacija
Aktualiziranje i razvijanje osjeaja odgovornosti sa posebnim osvrtom na
posljedice individualnih i kolektivnih interakcija u podruju informacija
Unaprijeenje kvalifikacija za interkulturalni dijalog na temelju prepoznavanja
razliitih vrsta informacijskih vrijednosti i kultura
Sticanje temeljnih znanja o etikim teorijama i konceptima, te njihovoj
relevantnosti za svakodnevni rad sa informacijama.

Razliite perspektive i pristupi problematici PRISTUPA INFORMACIJAMA:

Reim autorskog prava i/ili univerzalna dostupnost?

Da li pootravanje reima intelektualnog vlasnitva (autorskih prava) ide u


prilog ireg pristupa informacijama ili vodi ka
budunosti komunikacije koja, ograniena infrastrukturom kontrole, tzv.
kulturom dozvola osigurava malom broju proizvoaa (elektronskih) informacija
da legalno kontroliraju veliki broj potroaa upravo putem novouspostavljajueg
sistema upravljanja (digitalnim) pravima?

Upravljanje digitalnim pravima; DRM


TPM (Technological Protection Measurements) tehnike mjere zatite
Npr. Elektronski itatelji danas mogu biti sprijeeni da printaju (preuzimaju)
materijale i to putem razliitih programa koji stvaraju softverske prepreke u
pristupu.

BUDUNOST PRISTUPA

Neutralnost Mree?
Da li e se u budunosti izgubiti dio Mree koji je kontroliran od strane velikih
telekomunikacijskih kompanija?
Internet je otvoreni protokol za razmjenu informacija, a ta injenica govori u
prilog tome da su neke od najboljih inovacija na Internetu rezultat upravo te
otvorenosti.
Multinacionalne korporacije (telekomunikacijske i medijske kompanije)
namjeravaju kontrolirati postavljanje i preuzimanje informacija na Mrei.

PRIVATNOST i SIGURNOST

Graanske slobode i demokratska prava

Kraa identiteta, praenje radi trine orijentacije...


Kamere za nadgledanje (vlade, korporacije, itd.)
Gubljenje bitke za privatnost...
Demokratsko ili totalitarno (kontrolirano) drutvo?

Etika za informacijske strunjake (Rafael Capurro):


- sposobnost prepoznavanja i artikuliranja etikih konflikata u podruju informacijske
znanosti;
- razvijanje odgovornosti obzirom na posljedice individualnih i kolektivnih
interakcija u informacijskom podruju;
- unaprijeivanje i zagovaranje interkulturalnog dijaloga na osnovu prepoznavanja
razliitih vrsta informacijskih kultura i vrijednosti informacija;
- usvajanje temeljnih znanja o etikim konceptima i teorijama obzirom na njihovu
relevantnost u svakodnevnom radu sa informacijama;
IZAZOVI
Ovakva situacija otvara nove etike izazove, a posebno pitanje ini li ova promjena
napredak prema demokratinijem drutvu, ili pak predstavlja opasnost zbog
nemogunosti reguliranja novih centara moi?
Izazov kulturnoj politici digitalnog doba jeste osiguravanje pretpostavki da
informacijsko-komunikacijske tehnologije budu implementirane na nain da
stimuliraju i unaprijede ope javno obrazovanje, kreativnost, komunikativnost i
intelektualne slobode uope.
KRITIKI DISKURS

Informacijska etika nije periferni socijalni diskurs ve izuzetno aktuelna tema


umreenog drutva.
Informacijska etika postaje fokalni socijalni diskurs i izazov bibliotekoj profesiji
kako bi se razvijala svijest o vanosti zadae bibliotekara u XXI stoljeu da
razvijanjem politika drutvene ukljuenosti osigurava pristup informacijama u
novom informacijskom poretku.

DRUTVO ZNANJA

Izuavanje informacijske etike u bibliotekim kurikulumima, odnosno njihovo


ukljuivanje u reformiran obrazovni sistem bibliotekarstva od kljune je vanosti
kako bi se shvatilo da digitalno doba ne podrazumijeva samo tehnoloko
osavremenjavanje ve takoer i socijalnu reorganizaciju tehnologije.
(T. Roszak)

LJUDSKA PRAVA

UDHR - temelj za promiljanje informacijske etike


Slijedei principe Ope deklaracije o ljudskim pravima IFLA promovira globalni
kritiki diskurs informacijske etike
Implementacija ljudskih prava je od izuzetnog znaaja za obrazovanje buduih
bibliotekara/informacijskih strunjaka.

UDHR, 1948.

Osnova za etiko promiljanje o odgovornosti informacijskih strunjaka su


slijedei lanci Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
Potovanje dostojanstva ljudskih bia (l. 1)
Povjerljivosti(lan 1, 2, 3, 6)
Jednakost mogunosti (l. 2, 7)
Privatnost(l. 3, 12)
Pravo na zatitu od torture ili svirepog, neovenog ili poniavajueg
postupanja ili kanjavanja (l. 5)

Pravo na sopstvenu imovinu (l. 17)


Pravo na slobodu misli, savesti i veroispovesti (l. 18)
Pravo na slobodu miljenja i izraavanja (l. 19)
Pravo na mirno okupljanje i udruivanje (l. 20)
Pravo na ekonomska, socijalna i kulturna prava neophodna za dostojanstvo i slobodan
razvoj linosti (l. 22)
Pravo na obrazovanje (l. 26)
Pravo na uee u kulturnom ivotu zajednice (l. 27)
Pravo na zatitu moralnih i materijalnih interesa koji se tiu bilo kog naune, knjievne
ili umetnike proizvodnje ( l. 27).
OBRAZOVNI SISTEM

Bibliotekari se, prirodom svoga posla, svakodnevno susreu sa etikim dilemama


koje spadaju u podruje informacijske etike.
Etiki kodeks bibliotekara omoguava upoznavanje sa odgovornostima ali ne nudi
dovoljno instrukcija na koji nain praktino rjeavati etike dileme biblioteke
profesije.
Kolegiji informacijske etike neophodni su kako bi nove generacije studenata
razumjele profesionalne odgovornosti na tri nivoa:
- mikro (indivudualni)
- mezo (institucionalni)
- makro (drutveni)
Informacija, pored svoje praktine i ekonomske vrijednosti, ima i drutvenu i
moralnu prirodu.

Pristup informacijama i znanju ne bi smio biti predmetom ideolokog, politikog i


religijskog cenzuriranja niti predmetom komercijalnih pritisaka koji podrivaju
temelje biblioteka kao socijalnih ustanova.
- izlaganje biblioteka logici trita posljedica je nadmone tendencije
koordiniranja proizvodnih strategija trita koje podrivaju premise ekonomskih,
socijalnih i kulturnih prava.

Problematiku bibliotekih prijepora moemo razumjeti tek kroz sagledavanje


etikih konflikta u podruju informacijskih znanosti.
kritiki odnos bibliotekara prema prijeporima informacijskog drutva danas
iznimno vana dimenzija odgovornosti koju na sebe trebaju preuzeti bibliotekari,
informacijski strunjaci digitalnog doba.
Za veliki broj teoretiara informacijska etika je evoluirala do globalne
informacijske pravde
Rije je o vrijednom konceptu koji insistira da se informacija i tehnologija koriste
na odgovoran nain.
Informacijska etika nudi holistiku, interdisciplinarnu perspektivu, koju trai i
treba umreeno drutvo.
In less than ten years, information ethics has grown within library and
information science and has emerged from this field into international discourse
on professionalism and public policy. (Martha Smith)

Vjeita sumnja moralne odgovornosti:


JESAM LI UINIO DOVOLJNO ZA DRUGOGA?

Sumnja u vlastiti nedovoljni angaman jedina je utjeha nositelju morala.