Apple Inc.

Izvor: Wikipedia

Apple Inc.

Tip
Osnovana

Sjedite
Kljuni kadrovi

Korporacija
Kalifornija (1.4. 1976. kao Apple
Computer, Inc)
[[{{{location city}}}]]
Steve Jobs, su-osniva
Steve Wozniak, su-osniva

Industrija

kompjuteri
potroaka elektronika

Proizvodi

Apple II serija kompjutera,Mac serija

kompjutera, Mac OS
X, iPod, QuickTime,iPhone, Apple TV

Prihod

US$ 108 milijardi

Neto prihod

US$ 33.8 milijardi (2011)

Zaposlenika

60.400 zaposlenih (2011)

Web-stranica

Apple.com

Apple Inc. ili Apple Computer, Inc. je amerika raunarska kompanija sa sjeditem u Silicijskoj
dolini u gradu Cupertino, savezna drava Kalifornija. Apple je jedna od kompanija koja je pomogla
pokretanju revolucije u osobnim raunalima (PC) u kasnim 1970-im. Smatra se kako je njezin Apple
II praktiki pokrenuo industriju poslovnih kompjutera nakon ega je proizvela Macintosh, prvi
uspjeni kompjuter s grafikim operativnim sistemom iji e dijelovi potom biti kopirani u
nastanku Windowsa. Krajem 1990-ih je Apple promijenio svoj fokus s kompjutera na druge

proizvode od kojih su najpoznatiji iPod, iTunes Music Store i Iphone. Zbog svega toga je Apple
stekao reputaciju najvee svjetske tehnoloke korporacije 2011. u doba smrti njenog osnivaa i
dugogodinjeg generalnog direktora Stevea Jobsa.
Sadraj/
[sakrij/]

1 Poetak
o

1.1 Apple I

1.2 West Coast Computer Faire

1.3 Trojstvo i rani marketing

2 1980-e
o

2.1 Apple III i Lisa

2.2 Macintosh

3 Prvo zlatno doba

o

3.1 Neoekivani problemi

4 Pokuaj obnove
o

4.1 1998 - 2005: Povratak profitabilnosti

4.2 2005 - 2007: Tranzicija prema Intelu

4.3 2007 - 2011: iPhone, iPod Touch i iPad

4.4 2011 - danas: Apple nakon Stevea Jobsa

5 Kronologija Appleovih proizvoda

6 Kultura

7 Glavni direktori

8 Literatura

9 Vanjske veze

Poetak[uredi - ]
Apple I[uredi - ]
Glavni lanak: Apple I

Apple I kompjuter

Poetak modernog kompjuterskog doba i samog Applea je bila 1975. kada na trite izlazi
procesor MOS Technology 6502koji rui dotadanje procesorske ciujene s 175 na 25 amerikih
dolara bez prateeg chipseta postavi tako dovoljno jeftin za kompjuterske entuzijaste meu
kojima su bili Steve Wozniak, tada zaposlen u HPu i Steve Jobs. Kako se prvi njihov pokuaj
naao u tehnikim problemima oni su krajem te godine zamolili i dobili tehniku pomo od
Chucka Peddlea, dizajnera 6502-ke . Rezultat tog prvog pokuaja, dobivene pomii i
Wozniakove tehnike briljantnosti je bio kompjuter Apple I, koji se pojavio na
tritu 11.4. 1976 godine. Sveukupno je bilo prodano oko 200 tih kompjutera, kojih se koji
mjesec ranije - to se iz dananje perspektive smatra katastrofalnom poslovnom odlukom odrekao Hewlett-Packard i, nezainteresiran za ugraenu tehnologiju, Wozniaku kao svom
ininjeru dao slobodne ruke da s njom radi to eli.
Wozniak je tada iskoristio priliku te je tako osnovana kompanija Apple 1.4. 1976. Manje od
godine dana nakon to su pruili pomo, menaderi MOSa su doli na novi sastanak s Jobsom i
Wozniakom kako bi kupili njihovu kompaniju, motivirani Wozniakovim tehnikim inovacijama. Na
kraju je ta kupovina propala poto su menaderi MOS-a zakljuili da je 100.000 $ prevelika
cijena za Apple. S druge strane je penzionirani Intelovac i milioner Mike Markulla je obezbjedio
Jobsu i Wozniaku financijsku injekciju nunu za novi kompjuter, dok je ujedno njegovo znanje u
upravljanju kompanijom odigralo odluujuu odluku u njenom organiziranju.

West Coast Computer Faire[uredi - ]

Glavni lanak: Commodore International

Prvi logo kompanije Apple

Predstavljanje novog kompjutera se dogodilo 15.4. 1977. godine na sajmu West Coast
Computer Faire, gdje su svi tadanji proizvoai kunih kompjutera pokazali svoje primjerke.
Iako je Apple kasnije tvrdio suprotno, pobjednik tog okupljanja je bio Commodore Pet kojeg
je asopis Personal Computer stavio na prvo mesto; Apple II je praktiki bio ignoriran tako
da ga asopis Byte uope ne spominje u svojim reportaama. Osnovni tehniki problem
Applea se naao u injenici da je on kupovao dijelove od kompanije Commodore
International i od njih sastavljao Apple II, dok je Commodore od praktiki tih istih dijelova
sastavljao i prodavao svoj Commodore Pet. Zbog toga je Commodore Pet kotao 595 $,
a Apple II1298 $. Bez obzira na to Jobs i Wozniak su bili zapaeni na sajmu; kada se iste
godine Sousson, jedan od Commodoreovih inenjera, inae milioner, posvaao sa efom
Commoderea, doao je u Apple davi mu jo jednu enormnu financijsku injekciju. Time je
zatvorena Appleova financijska infrastuktura za masovnu proizvodnju svojih kompjutera.
asopis Byte je u martu 1978. ispravio svoju prvobitnu greku po pitanju Apple
II kompjutera, nazvavi ga dokazom koncepta kunog kompjutera koja mora dalje evoluirati;
utvrdio je posjeduje mogunost prikazivanja visoke rezolucije, te da uz dodatak memorije
obeava mogunost nastanka igrae maine.

Trojstvo i rani marketing[uredi - ]

Glavni lanci: Apple II i Apple IIGS

VisiCalc prva svetska killer aplikacija

Krajem 1970-ih je, zajedno, a prema nekim navodima i prije, Applea i Commodorea,
odluujuu odluku u razvoju kompjuterskog trita je igrao Radio Shack TRS-80 s kojim
je stvoreno takozvano kompjutersko trojstvo. U toj trinoj borbi najgora strateka
situacija je bila za Apple, poto je Commodore sam proizvodio svoje dijelove, dok je
Radio Shack bio lanac trgovakih duana s velikom prodajnom mreom pa je uspjeh ili
neuspkeh ovisio o sposobnostima menadera. Glavnu ulogu u kompaniji Apple je na
kraju preuzeo Regis McKenna, bivi menader Intela, kojeg je doveo Markulla za pre
svega organizaciju marketinga; njemu se pripisuje da je od kreacije par kompjuterskih
hobista kao to su Wozniak i Jobs stvorio dananji Apple. Njegova prva odluka je bila
promocija karizmatinog Jobsa kao predstavnika kompanije u javnosti, a sljedea je bila
odravanje bliskih odnosa s prodavaima kompjutera za razliku od nekih drugih
tadanjih kompanija. Konkretni poslovni uspjeh te politike se iskazao kroz odluku
ComputerLanda da od komputerskog trojstva prodaje samo Apple proizvode; time je
tokom poetne godine prodano komputera u vrijednosti od 775.000 dolara.
Prva od tehnolokih pobjeda Applea se zbila u januaru 1978. godine kada je prezentiran
njihov flopy disk za Apple II to je kompaniju na koju se do tada malo tko obazirao
spasilo i dovelo u prvu liniju po pitanju poslovnih kompjutera. Sve to ipak nije bilo
dovoljno tako da je 1979. godine prodano 150.000 kompjutera TRS-80 u odnosu na
35.000 Apple II, a bez obzira na McKennov estoki marketing koji je od decembra 1978.
stalno tvrdio da je Apple II najprodavaniji kuni kompjuter. Na kraju je Apple svoj trini
proboj mora zahvaliti programu VisiCalc koji predstavlja prvi tablini
kalkulator (spreadsheet) i idejni prethodnik dananjeg Excela; on je kasnije dobio
prestinu titulu prve killer applikacije. Kombinacija agresivnog marketinga, VisiCalca i
flopy diska postaje temelj poslovnog uspjeha Applea tako da se prodaja kompjutera
1980. godine uveala za 750 posto - as 10 miliona na 75 miliona. Time je preskoen
Commodore International i istisnut s amerikog trita, dok se Radio Shack nalazio na
150 miliona dolara s praktinom nemogunou daljnjeg napretka zbog zatvorene
prodajne mree.

1980-e[uredi - ]
Apple III i Lisa[uredi - ]

Apple II koji e odrava kompaniju na ivotu tokom prvog razdoblja

Apple Lisa najnapredniji komputer svog doba

Osvajanjem dobrog dijela amerikog poslovnog trita s Apple II kompanija je donela

odluku o gradnji jaeg i breg modela koji e dobiti ime Apple III i vremenom naslediti
svog prethodnika. Kako je memorija 8-bitnih procesora tehnoloki ograniena na
64kilobajta ona je inovativnom metodom proirena na 256 kilobajta i to tako
dakompjuter vidi istovremeno samo onih prvih 64 kilobajta dok je ostatak pohranjen i
nevidljiv. Brzina procesora je istovremeno uveana za 80 % s tim da se zadrala
potpuna kompaktibilnost s prethodnikom, a kompjuter je jo dobio malena slova
kojaApple II nije imao. Bez obzira to se kompjuter prodavao s ugraenom disketnom
jedinicom on je s svojom cenom od 7.500 amerikih dolara i poetnim tehnikim
grekama - zbog kojih je cela prva serija povuena - bio potpuni debakl. To na kraju
ipak nije uticalo na izlazak Applea na burzu 1980. godine u najveem javnom izdavanju
dionica nakon Ford Motor Company1956. godine.
Drugi neuspjeli projekt s poetka 1980-ih je bio kompjuter Apple Lisa ija zamisao od
datira od Jobsovog posjeta Xeroxu1979. godine kada mu je demonstriran prvi GUI. Ovaj
kompjuter je bio nekompaktibilan s Apple II serijom, ali je, izgraen od
procesora Motorola 68000 postao najnapredniji kompjuter na tritu. Meutim, cijena
prvovitno zamiljena na 2.000 dolara je do 1983. godine narasla na 10.000 dolara, ime
je praktiki odbila sve potencijalne kupce. Korporacija je svoj spas potraila u njegovoj
jeftinijoj verziji nazvanoj Macintosh.

Macintosh[uredi - ]
Glavni lanak: Macintosh

Prvi kompjuter iz porodice Macintosh

Poetkom 1980-ih godina Apple je doivio veliku transformaciju u kojoj njegova dva
osnivaa Wozniak i Jobs gube kontrolu nad korporacijom koju su osnovali. Prvi je
sa scene nestao tehnoloki "arobnjak" Steve Wozniak, koji je u februaru 1981.
godine doivio avionsku nesreu nakon koje je imao problema sa pamenjem, te
vie nikada nije obnovio svoju tehnoloku magiju. Steve Jobs je pak napustio ili je prema nekim tumaenjima - protjeran s projekata Apple III i Apple Lisa. Stoga je svu
svoju nadu, trud uloio u projekt gradnje novog 16bitnog "jeftinog" kompjutera
imena Macintosh.
Taj je kompjuter najavljen u jesen 1983. a na trite je izaao 24.1. 1984. praen
znamenitom televizijskom reklamom "1984" u reiji Ridleya Scotta i premijerno
prikazanom na Super Bowlu XVIII. Ta reklama, koja se smatra umjetnikim
djelom [1] najavila je oslobaanje korisnika od jednoline dominacije IBM PCa. Njeni
navodi su se na dugi rok pokazali djelomino opravdanima, s obzirom da je
Macintosh, bez obzira na sve svoje nedostatke, izazvao promjenu na tritu
raunara svojim korisnikim sueljem, raunarskim miem i mogunou spajanja
na raunarsku mreu. Jedini problem bila je cijena od 2495 $ za to se dobivalo:
128KB RAM, 12 inni crno-bijeli monitor, disketna jedinica od 400 KB i 16
bitni Motorola 68000 procesoru s taktom od 8 MHz. Za razliku 8bitnih Apple II
raunara, Macintosh je bio zasnovan za zatvorenom sistemu te nije bio napravljen
za lako proirivanje preko kartica za proirenje kao to su bili raniji kompjuteri.
Rezultat toga je bio 70.000 prodanih primjeraka u prva dva mjeseca marketinke
kampanje; nakon nje je prodaja gotovo u potpunosti zastala, tako da je kompanija
preivljavala prije svega zbog visokih cijena, odnosno profitabilnosti zastarjelih
Apple II kompjutera - prodavanih po cijeni od 1200 $ u vrijeme dok su se slini
kompjuteri prodavali po cijeni od 200 dolara.
Smatra se da je osnovna pogreka Applea, odnosno Jobsa u sluaju Macintosha
bilo inzistiranje na samo 128 kilobajta memorije to je krajem 1984. godine
ispravljeno izdavanjem verzije s 512 kilobajta; tu su mogunost ininjeri u izradi
arhitekture stvorili protivno Jobsovim nareenjima. Samo nekoliko mjeseci kasnije je
Steve Jobs izbaen iz kompanije koju je stvorio, dok je ona nastavila izdavanjem
novih verzija Macintosha i Apple IIGS kompjutera kao jedinog 16bitnog primerka
ove kompjuterske serije. Sveukupno e biti proizvedeno oko 5 miliona svih

verzija Apple II kompjutera koje su - po volji trita, a protivno eljama uprave

kompanije - bile prodavanije od Macintosh serije sve do polovice 1987. godine. U taj
broj prodanih primjeraka valja uraunati sve Apple II verzije prije ukidanja
proizvodnih linija 1993. godine - to je priblino isti broj kao i ZX Spectruma - ali uz
fantastino visoku i profitabilnu maru koju je uprava Applea 1980-ih stavljala na
minimalno 55 %. Upravo je ta mara omoguila korporaciji Apple korporaciji da
preivi gubitak masovnog trita, ali i prodor IBM PC kompaktibilnih kompjutera i
jeftinih kopija Apple II kompjutera kao to je na primer bio jugoslavenski Ivel Ultra.
Iz ovog razdoblja poinju pravne borbe Applea protiv onih koji navodno kre
njegove patente, kao i licencni dogovori s prijateljskim korporacijama kao to
jeMicrosoft. Sa njime se prvo postie dogovor o licenci koji dovodi do
stvaranja Windowsa 1983 godine; est godina kasnije je ta licenca postala
predmetom pravnog spora.
Iako je Apple sredinom osamdesetih godina uspjeno poslovao, neprekidan gubitak
trinog postotka i uspjeh IBM PC klonova je doveo do ponovnih unutranjih svaa
u upravi kompanije. Njihov rezultat je novi korporacijsk konzensus kojim e zapoeti
zlatno doba Applea.

Prvo zlatno doba[uredi - ]

Macintosh Portable je bio Appleov prvi "Mac" laptop, a izdan je 1989.

Apple entuzijasti smatraju kako je zlatno doba zapoelo izdavanjem prvog teoretski
prenosivog kompjutera - laptopa - 1989. godine. Poslovna realnost je, pak, bila
negativna reakcija na 7 kilograma teki i 6.500 dolara skupi Macintosh
Portable navodno prenosivi kompjuter. Drugi mnogo znaajniji ok postaje prvi
brojani pad prodaje kompjutera [2] za rukovodstvo koje je do tada uspjeno
ignoriralo padanje trinog udjela. Rezultat toga postaje nareenje da se hitno
izgradi jeftini Macintosh [2] s cijenom manjom od 1.000 dolara. Rezultat toga
postaje Macintosh Classic koji izlazi na trite 1990. godine po cijeni od 999 dolara
(u SADu) i 50 % veoj u Japanu i Evropi. Uspjeh kompjutera i marketinke
kampanje vruhedne 40 miliona dolara je bio toliki da Apple svojom proizvodnjom
nije mogao zadovoljiti zahtjeve trita. Nakon ovog uspjeha sledeu godinu je doao
i onaj s PowerBook 100, ovaj put stvarno pruhenosnim kompjuterom. Taj uspeni
laptop koji je kotao 2.500 dolara e zajedno s svojom skupljom braom donesti
milijardu dolara prihoda kompaniji koja se tada nala na svom vrhuncu dodatno
potpomognutim i novim operativnim sistemom imena Sistem 7 ili Mac OS 7 koji
napokon Macovom GUI-ju daruje boju na ekranu. Nakon ovih uspjeha u

kompjuterskom pogledu Apple nastavlja istim smjerom tako da izdaje jeftinu serije
kompjutera Quadra iji najslabiji kompjuteri kotaju oko 1000 dolara na amerikom
tritu i elitniju Centris seriju s cijenom od oko 3000 dolara.
Istovremeno s tim uspjesima Apple donosi odluku da o odustajanju od svoje Apple
II serije kompjutera poto se ona po cijeni praktiki izjednaila s jeftinim
Macintoshima iako je njima neupitno inferiorna. Kako se u tom prelazu ne bi izgubili
korisnici koju su do tada potroili mnogo novca na svoje programe za ovu serije
kompjutera Apple izdaje Apple II karticu koja se ugradi u Macintosh s ciljem
postizanja potpune kompaktibilnosti s starijom serijom kompjutera.
U ovom trenutku na svom prvom vrhuncu kada sve to se takne postane zlato
direktor kompanije John Sculley donosi odluku da "unovi" ime poevi
izdavatidigitalne kamere, prijenosne CD audio playere, slualice, video konzole, TV
ureaji pod Apple imenom to ubrzo dovodi do kraha, to jest ruenja elitistikog
statusa kompanije i trinog neuspjeha kojemu su veoma mnogo pomogle tehnike
greke masovno proizvedenih i jeftinih proizvoda.

Neoekivani problemi[uredi - ]
Dok se Apple nalazi na svom prvom vrhuncu u razvoju kompjuterske tehnologije je
dolazilo do drastinih promena. Prva od njih, ali ipak manje vana je bila
propastAtarija i Commodore International s kojima je cele osamdesete godine Apple
vodio borbu na ivot i smrt. Drugi, ali mnogo vaniji dogaaj postaje
izumiranje Motorola 68000 serije procesora oko koje su izgraene sve Appleove
verzije kompjutera. Procesor Motorola 68040 iz 1990. godine koji je trebao
predstavljati novo, jae. bre srce Macintosh kompjutera je ispao u megahercima
sporiji od prethodnika, a to e se potom ponoviti i s poslednjom generacijom ovim
procesora. Kako bi se kompanija izvukla iz ovog nepremostivog problema dolazi
1991. godine do sklapanja saveza Apple-IBM-Motorola o stvaranju nove serije
PowerPC procesora. Na alost po Apple ona na trite izlazi tek 1994. godine tako
da e proi previe vremena do masovne proizvodnje za trite po ceni
pristupanih Macintosha.
Dok se Apple ne svojom grekom naao u tim kompjuterskim problemima
brzina intelovih procesora je porasla s 33 megaherca na 80 megarehca to dovodi
do stvaranja sve modernijih verzija Windowsa i sve jeftinijih IBM PC kompaktibilnih
kompjutera. Zahvaljujui tome su 1992. godine izali Windowsi 3.1 i Appleu nanijeli
veliku trinu tetu, odnosno poslovne gubitke Appleu 1993. godine, zbog ega je
smijenjen direktor kompanije.

Pokuaj obnove[uredi - ]

Appleov Newton je bio prvi Appleov izlet na trite PDA ureaja i jedan od prvih takvih
ureaja uope. Iako nije bio financijski uspjeh, utro je put kasnijim Appleovim inovacijama.

Ve poetkom 1990-ih, Apple je zapoeo s razvojem alternativnih platoformi za

Macintosh, meu kojima je bila i A/UX. Istovremeno, zapoeo je i sa stvaranjem
portala najmenjenog korisnicima Maca, kojeg su nazvali eWorld, a razvili su ga u
suradnji s firmom America Online i dizajnirali tako da bude Mac-friendly alternativa
online servisima kao to jeCompuServe. Uz sve to, sama Mac platforma je postajala
zastarjela s obzirom da nije namjenjena multitaskingu, a nekoliko vanih softverskih
komponenti bilo je programirano direktno u hardver. Kao dodatak svemu, distributeri
sustava OS/2 i UNIX, kao to je firma Sun Microsystems, poeli su predstavljati
ozbiljnu konkurenciju Appleu. Dolo je vrijeme da se Macintosh ili zamijeni ili doradi
tako da koristi puno moniji softver.
Rezultat saveza s IBMom i Motorolom koji nastaje 1991. godine bilo je stvaranje
raunalne platforme (PReP) koja bi koristila IBM-ov i Motorolin hardver te Appleov
softver. AIM je tako smatrao da e PReP-ov performans i Appleov softver
adekvatno potui PC, ime bi kontrirali Microsoftu. Iste godine, Apple je
predstavio Power Macintosh, prvo u nizu Appleovih raunala koje koristi IBMov PowerPC procesor.
Godine 1996., Gil Amelio je zamijenio Sindlera kao generalnog direktora (CEO)
kompanije. Meu Ameliovim brojnim promjenama istie se i velik broj otkaza koje je
podijelio. Nakon nekoliko neuspjelih pokuaja poboljanja Mac OS-a, prvi s
projektom Taligent, a kasnije i s Coplandom i Gershwinom, Amelio se odluio na
kupnju NeXT-a i operativnog sustava NeXTSTEP, vraajui Jobsa u Apple, iako
samo u ulozi savjetnika. Dana 9. 7. 1997., upravni odbor je Ameliju uruio otkaz
nakon trogodinjeg perioda rekordno niskih cijena dionica i velikih financijskih
gubitaka. Jobs je postao v.d. CEO-a i zapoeo s oivljavanjem tvrtkine produkcijske
linije.
Na Macworld Expo-u 1997. godine, Steve Jobs je objavio kako e Apple suraivati s
Microsoftom kako bi izdali nove verzije Officea za Macintosh i kako je Microsfot
uloio $150,000.000 u dionice Applea koje ne donose glasaki udio u odboru.
Dana 10. 11. 1997., Apple je uveo Online trgovinu, to je bilo povezano s
firminovom novom proizvodnom strategijom.

1998 - 2005: Povratak profitabilnosti[uredi - ]

Dana 15. 8. 1998., Apple je predstavio novo sveobuhvatno raunalo

slino Macintoshu 128K - iMac. Dizajnerski tim iMac-a predvodio je Jonathan Ive,
ovjek koji e dizajnirati iPod i iPhone. iMac je sadravao modernu tehnologiju i
jedinstven dizajn te se u prvih pet mjeseci prodao u gotovo 800.000 primjeraka.
U ovom periodu, Apple je kupio nekoliko kompanija kako bi stvorio portfolio
profesionalnog i prema kupcima orijentiranog digitalnog, produkcijskog softvera.
Godine1998., Apple je objavio kupovinu Macromedijinog softvera Final Cut, ime je
naznaio svoju ekspanziju na trite digitalne video montae. Sljedee godine,
Apple izdao dva proizvoda za ureivanje videa: iMovie za amatere i, za
profesionalce, Final Cut Pro, koji e postati izrazito vaan program za montau
videa, emu u prilog ide brojka od 800,000 registriranih korisnika na
poetku 2007. Godine 2002., Apple je kupio Nothing Real zbog njihove aplikacije za
digitalno ureivanje slika, Shake, kao i Emagic zbog glazbene aplikacije Logic, koja
je dovela do razvoja aplikacije GarageBand. Izdanje aplikacije iPhoto kompletiralo je
paket nazvan iLife.
Mac OS X, temeljen na NeXT-ovom OPENSTEP-u i BSD Unixu izdan je 24.
3. 2001., nakon nekoliko godina razvoja. Ciljane skupine bili su i amateri i
profesionalci, a Mac OS X teio je ka kombinaciji stabilnosti, pouzdanosti i
sigurnosti Unixa kombiniranu s jednostavnou koritenja koju je omoguilo
korisniko suelje. Kako bi pomogli korisnicima prelazak s Mac OS-a 9, novi
operativni sustav je omoguavao koritenje aplikacija za OS9 preko Mac OS-ove
mogunosti znane kao Classic Environment (eng. Klasino suelje).
Dana 19. 5. 2001., Apple je otvorio prve trgovine u Virginiji i Californiji. Dana 9.
srpnja iste godine, kupili su Spruce Technologies, tvrtku za izradu DVD-a. Dana 23.
listopada, Apple je najavio prijenosni digitalni audio player, iPod, koji je u prodaju
izaao 10. 11.. Proizvod je bio iznimno uspjean - u roku od est godina prodano je
preko 100 milijuna primjeraka. Godine 2003. predstavljen je iTunes Store, koji je
omoguavao download glazbe za samo 0,99 $ po pjesmi i njihovu integraciju u
iPod. iTunes Store je postao trini voditelj na polju online glazbenih servisa, emu
u prilog ide brojka od 5 milijardi downloada zakljuno s 19. 6. 2008.
Od 2001., Appleov dizajnerski tim je progresivno naputao koritenje boje na nain
kao to je koritena u iMac G3-u. To je zapoelo titanijskim PowerBookom, a
nastavilo se bijelim, polikabonskim iBookom i plosnatim iMacom.

2005 - 2007: Tranzicija prema Intelu[uredi - ]

MacBook Pro

Tokom govora na Svjetskoj razvojnoj konferenciji odranog 6. 6. 2005., Steve Jobs

je najavio kako e Apple poeti s proizvodnjom Mac raunala koja
koriste Intelovu tehnologiju tijekom 2006. godine. Dana 10. 1. 2006., MacBook
Pro iiMac su postali prva Appleova raunala koja koriste Intelov Core Duo CPU.
Do 7. 8. 2006., Apple je cijelu Macintosh produkcijsku liniju prebacio na Intelove
ipove, to je bilo godinu dana prije nego je najavljeno. Modeli Power
Mac,iBook i PowerBook su tokom te tranzicije povueni s trita. Njihovi nasljednici
postali su Mac Pro, MacBook iMacBook Pro. Dana 29. 4. 2009., The Wall Street
Journal je objavio kako Apple sastavlja svoj vlastiti tim inenjera kako bi dizajnirali
mikroipove.
Apple je takoer predstavio softver Boot Camp kako bi pomogao korisnicima
instalirati Windows XP ili Vistu na svoja Mac raunala zajedno s Mac OS X-om.
Appleov uspjeh u ovom periodu bio je vidljiv na primjeru cijena dionica. U razdoblju
od 2003. do 2006., cijene Appleovih dionica udeseterostruile su se, te su se s
okvirnih 6 dolara popele na ak 80 po dionici. U sijenju 2006., Apple je na tritu
prestigao Dell. Devet godina ranije, Dellov CEO, Michael Dell izjavio je da bi, kad
bio on vodio Apple, "zatvorio firmu i vratio novac dioniarima."
Ipak, iako su cijene Appleovih dionica rasle, firma je jo uvijek bila daleko iza
konkurenata koji koriste Windows sa samo 8% (otprilike) osobnih i prijenosnih
raunala u SAD-u.

2007 - 2011: iPhone, iPod Touch i iPad[uredi - ]

Pregled modela iPoda: iPod Shuffle, iPod Nano,iPod Classic i iPod Touch

Datoteka:3rareiphoneviews.jpg
Tri modela iPhonea snimljena sa stranje strane: iPhone 2G, bijeli 3G i iPhone 4.

Dana 9. 1. 2007. je Jobs, za vrijeme dranja glavnog govora na Macworld Expou,

najavio kako e firma Apple Computer, Inc. promijeniti ime u Apple Inc., poto
raunala vie nisu bili glavni fokus kompanije, koja je prioritete prebacila na mobilne
ureaje. Na expu je najavljen i slavni iPhone i Apple TV. Sljedeeg dana, cijene
Appleovih dionica popele su se na 97,80 $, to je bio tadanji rekord, da bi u maju
iste godine prele cijenu od 100 $.
U lanku objavljenom 6. 2. 2007. na Appleovim stranicama, Jobs je napisao da je
Apple spreman prodavati glazbu na iTunesu bez DRM-a (to bi omoguilo da se
glazba slua na drugim playerima) ukoliko bi diskografske kue pristale odbaciti
tehnologiju. Dana 2. 4. 2007., Apple i EMI zajedno objavljuju uklanjanje DRM
tehnologije s EMI-jevog kataloga na iTunesu, to je stupilo na snagu u svibnju.
Ostale diskografske kue su to uinile tokom godine.

U srpnju sljedee godine, Apple je pokrenuo App Store kako bi prodavao i

distribuirao aplikacije za iPhone iiPhone Touch. U roku od mjesec dana, App Store
je prodao gotovo 60 miliona aplikacija i dnevno donosio prihod od prosjeno
1,000.000 $, to je Jobsa potaklo da iznese pretpostavku kako e App Store postati
izniman financijski uspjeg za Apple. Tri mjeseca kasnije, objavljeno je kako je Apple
postao trei opskrbljiva mobilnih telefona u svijetu zbog popularnosti iPhonea.
Dana 16. 12. 2008., Apple je najavio da e, nakon vie od 20 godina
sudjelovanja, 2009. biti posljednja njihova godina na Macworldu i da e Phil
Schiller 2009. odrati govor, umjesto Jobsa. Nakon gotovo mjesec dana, 14.
sijenja 2009., Jobs je najavio kako e uzeti estomjeseno bolovanje, do kraja
lipnja 2009., kako bi se pobrinuo za svoje zdravlje i omoguio firmi da se bolje
fokusira na proizvode bez stalnih medijskih spekulacija o njegovom zdravlju.
Usprkos Jobsovoj odsutnosti, Apple je zabiljeio svoj najbolji neprazniki kvartal
tijekom recesije sa profitom od oko 1,21 milijardi $.

Steve Jobs predstavlja slavni iPad, jo jednu veliku Appleovu inovaciju.

Nakon godina pekulacije i nekoliko "curenja podataka", Apple je 27.

1. 2010. najavio iPad, tablet raunalo s velikim zaslonom. iPad koristi isti touch
screen sustav koriten u dizajnu iPhonea, a velik broj aplikacija za iPhone
kompatibilan je s iPadom. To je omoguilo iPadu koritenje velikog broja aplikacija
po njegovom izlasku iako je bilo jako malo vremena za razvoj prije nego je puten u
prodaju. Kasnije te godine, 3. 4- 2010., iPad je puten u prodaju u SAD-u i prodao je
preko 300.000 primjeraka tog dana, a do kraja prvog tjedna preko 500.000
primjeraka. U maju iste godine, Apple je prestigao Microsoft na tritu po prvi puta
nakon 1989. Kasnije je Jobs otkrio kako je ideju za iPad dobio upravo od najveih
konkrenata - Microsofta. Tijekom jedne veere, jedan zaposlenik Microsofta toliko
ga je iziritirao sa svojim priama o tabletu kojeg radi njegova firma, da je Jobs vrsto
odluio uiniti neto bolje. Iz tog je bunta nastala ideja za iPad koji je ubrzo
proslavio Apple.[3]
Ubrzo, Apple je izdao i iPhone 4, etvrtu generaciju iPhonea, koja je omoguila
video poziv, multitasking i novi dizajn od nehrajueg elika, koji djeluje kao antena
ureaja. Zbog ovakve implementacije antene, nekolicina korisnika iPhonea 4
prijavila je slab signal ukoliko bi se ureaj drao na odreen nain. Nakon velike
medijske popraenosti, ukljuujui i involviranost mainstream medijskih

organizacija, Apple je odrao press konferenciju na kojoj je kupcima ponudio

besplatnu gumenu "masku", koja je uklanjala problem slabog signala. Kasnije te iste
godine, Apple je osvjeio iPod predstavljanjemmulti-touch iPod Nano-a, iPod
Touch-a s FaceTimeom i iPod Shuffle-a s tipkama koje su vraale tipke ranijih
generacija.
U oktobru 2010., cijene Appleovih dionica dosegle su svoj vrhunac te su se kretale
oko iznosa od 300 $. Kao dodatak, 20. 10. iste godine, Apple je poboljao
svoj MacBook Air laptop, kolekciju aplikacija iLife i predstavio Mac OS X Lion,
najnoviju verziju operatuvnog sustava Mac OS X. Dana 6. 1. 2011.l, kompanija je
otvorila Mac App Store, platformu za digitalnu distribuciju softvera, slino
postojeem iOS App Storeu. Apple se takoer pojavio u dokumentarcu Something
Ventured, koji je premijerno prikazan 2011. godine.

2011 - danas: Apple nakon Stevea Jobsa[uredi - ]

Steve Jobs je postavio novi trend u pop-kulturi svojim ikonskim odjevnim stilom - njegovi govori i
prezentacije proizvoda najee su popraeni crnom dolevitom i trapericama. Tajsignature
look obiljeio je njegove posljedne godine.

Dana 17. 1. 2011., Jobs je objavio kako e uzeti jo jedno bolovanje, ovaj put na
neodreeno vrijeme, kako bi se u potpunosti posvetio svom zdravlju. Glavni
operativni voditelj, Tim Cook, preuzeo je Jobsove dnevne poslove u Appleu, iako e
Jobs i dalje "sudjelovati u velikim stratekim odlukama kompanije". Apple Inc. je
tijekom 2010.prestigao Microsfot u kapitalizaciji trita s 84%-tnim poveanjem na
153,3 milijarde $i ujedno je postao najvrijedniji potroaki brend na svijetu. U
junu 2011., Apple je otvorio iCloud, online spremnik za glazbu, slike, podatke i
softver. Tada se pretpostavljalo keko je Apple postigao toliku efikasnost u svom
lancu oprskrbe da kompanija radi kaomonopsonija (jedan kupac, puno prodavaa)
te da moe diktirati uvjere dobavljaima. Zanimljivo je kako su Appleove financijske
rezerve, u jednom kratkom periodu tijekom srpnja 2011. (zbog krize), bile vee nego
one Vlade SAD-a. Dana 24. 8. 2011., Steve Jobs je dao ostavku na mjesto CEO-a
Applea. Zamijenio ga je Tim Cook, dok je Jobs postao predsjednik Applea. Do tog
trenutka, Apple nije imao predsjednika ve dvoje ko-direktora, Andreu Jung iArthura
D. Levinsona, koji su zadrali svoje titule.
Dana 4. 10. 2011., Apple je najavio iPhone 4S, koji sadrava poboljanu kameru s
mogunou 1080p snimanja,dual core A5 ip koji je 7 puta bri od A4 ipa, sustav

prepoznavanja glasa nazvan Siri i poveznicu s iCloudom. Sljedeeg dana, nakon

duge borbe s rakom, preminuo je Steve Jobs. Smrt predsjednika Applea globalno je
odjeknula, a uzrokovala je privremeni pad cijena Appleovih dionica. aljenje su
uzrazili vodei ljudi u svijetu (meu kojima i predsjednik SAD-a, Barack Obama, te
Jobsov glavni konkurent, predsjednik Microsfota Bill Gates), a pojavile su se glasine
o budunosti Applea bez Jobsa. Ipak, Jobs je za sobom ostavio velik broj nacrta i
ideja, to otvara brojne mogunosti za kompaniju. Iako je smrt Jobsa doekana sa
aljenjem, popularnost i prodaja Appleovih proizvoda je porasla, a vrhunac je
doivjela na putanju iPhonea 4S u prodaju. Meu kupcima je bio i staru Jobsov
saradnik, Steve Wozniak. iPhone 4S je ubrzo dobio nadimak iPhone "4 Steve" ("za
Stevea"), kojeg je prvi upotrijebio jedan kupac u SAD-u. Jobsova smrt obiljeila je
kraj jedne dugotrajne i uspjene ere za Apple Inc.

Kronologija Appleovih proizvoda

Proizvodi na ovoj kronolokoj shemi imaju samo datume uvoenja, a ne uvijek datume
ukidanja, te novi proizvodi poinju na kontinziranoj liniji.

Kultura[uredi - ]
Jedna od specifinosti Apple Inc. jesu i obiaji koji su se razvili meu samom
korporacijom, ali i meu kupcima i konzumentima njihovih proizvoda. Apple je
tako 1970-ih bio jedna od prvih tadanjih kompanija koja je odbacila dotadanja
neslubena pravila amerikog poslovnog svijeta, to se odnosilo na strogu

vertikalnu hijerarhiju, ali i izgled svojih uposlenika i direktora. Tako se

Appleovim uposlenicima dozvolilo da na posao dolaze odjeveni po vlastitoj volji,
a ne u poslovnom odijelu; sam Jobs je imao obiaj hodati sjeditem zgrade
bosonog. To se tradicionalno pripisuje Jobsovim kontrakulturnim iskustvima.
Ono to Apple najvie izdvaja od drugih kompanija je neobina odanost njihovih
konzumenata, koja se ponekad usporeuje s religijom. Dok je dio organiziran u
tzv.Grupe korisnika Macintosha (Macintosh User Groups), iroj javnosti je
daleko poznatiji fenomen dugih redova i logorovanja pred Appleovim
trgovinama prije izlaska svakog novog Appleovog proizvoda. Takoer je poznat
i fenomen tzv. Apple evangelista, odnosno korisnika Appleovih proizvoda koji ih
potpuno besplatno, ali agresivno promoviraju bilo javnosti, bilo svojim
prijateljima.

Glavni direktori[uredi - ]

1977-1981: Michael Scott

1981-1983: Mike Markkula

1983-1993: John Sculley

1993-1996: Michael Spindler

1996-1997: Gil Amelio

1997-2011: Steve Jobs

Literatura[uredi - ]
1. Jump up Leopold, Todd. "Why 2006 isn't like '1984'", CNN, February 3,
2006, pristupljeno 10. 05. 2008..
2.

Jump up to:2.0 2.1

Carlton Jim:The inside story of intrigue, egomania, and

business blunders. (1997). pp. 117129 Missing or

empty |title= (help).
3. Jump up Steve Jobs otkrio veliku tajnu: Rekao sam si - zajebi s tim, ajmo
pokazati Microsoftu kako tablet moe biti dobar

Vanjske veze[uredi - ]
Apple Inc. na Wikimedijinoj ostavi

Sluena web stranica ((en))

Historija kompanije ((en))

Poslovanje Apple-a na Google Financeu ((en))

lanak Apple Inc. je odabran u kategoriju izabranih lanaka.

Pozivamo vas da unaprijedite i potom predloite neki lanak za izabrani.
Kategorije: